INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU.doc

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU EKONOMSKI FAKULTET

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU

ekonomski fakultet

Seminarski rad iz predmeta

Tema: Monetarna unija u okviru evropske unije

( uvoenje i funkcionisanje eura )Asistent:Martina Krianovi Uradila:

Prof.dr.Mladen Bodiroa Kenana RidalU Travniku, april 2014. godina

Sadraj

1.Uvod.........................................................................................................................................32.Kratka povijest monetarne unije..............................................................................................5

3.Europski monetarni sustav.......................................................................................................8

3.1.Konani koraci ka europskom monetarnom sustavu.......................................................10

3.2.Ugovor iz Maastrichta......................................................................................................10 3.3.Institucije Europske unije.................................................................................................12

4.Meunarodno znaenje eura..................................................................................................14 4.1.Udio eura u stranim deviznim rezervama........................................................................15

4.2. Euro na deviznom tritu................................................................................................17

4.3.Euro u meunarodnoj trgovini.........................................................................................19

5.Europska sredinja banka.......................................................................................................20

5.1.Euro..................................................................................................................................24

5.2.Kalendar uvoenja eura...................................................................................................25

5.3.Faze uvoenja eura..........................................................................................................27

5.4.Euro i izvan EMU............................................................................................................28

5.4.1.Kriterijum za ulazak u EMU.....................................................................................28

5.4.2.Prednosti i nedostatci EMU......................................................................................31

5.5.Monetarna politika u euro-zoni.......................................................................................34

5.6.Budunost EMU..............................................................................................................35

5.7.Hronologija nastanka EMU.............................................................................................36

5.8.Javne financije i EMU.....................................................................................................38

Zakljuak...................................................................................................................................39

Literatura...................................................................................................................................40

1.UvodEkonomska i monetarna unija naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika drava lanica EU s ciljem uvoenja zajednike valute - eura.

Osnovi cilj i svrha ovog seminarskog rada je upoznavanje i predstavljanje Europske monetarne unije. Odnosno prikazati znaaj i vanost Europske monetarne unije, odnosno Europske unije u dananjem gospodarstvu.Pri izradi seminarskog rada koritene su sljedee metode znanstvenog istraivanja: metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda komparacije, metoda analize i sinteze te metoda indukcije i dedukcije.

Rad je podijeljen u etiri poglavlja. U prvom poglavlju daje se kratak pregled povijesti Europske monetarne unije, zatim slijedi drugo poglavlje u kojem se predstavlja europski monetarni sustav i vanost Ugovora iz Maastrichta. Tree poglavlje analizira meunarodno znaenje eura, dok se u posljednjem etvrtom poglavlju predstavlja Europska sredinja banka i euro.

Ideja monetarne unije je veoma stara i smatra se da potie iz antikih vremena. Osim antike Grke i Starog Rima i njihovih osvojenih teritorija, kao oblike monetarnih unija treba pomenuti i monetarnu uniju Engleske i kotske (1707), monetarnu unifikaciju Italije (1861), Latinsku monetarnu uniju (nastalu na prijedlog Belgije, 1865), skandinavski monetarni sistem (1873-1920), monetarnu uniju izmeu Belgije iLuksemburga(1923), kao i monetarnu unifikaciju zapadne i istone Njemake u periodu nakonHladnog rata.

EUse figurativno prikazuje kao konstrukcija ujedinjena pod istimkrovom, satri stuba. EMU je dio prvog stuba u strukturi EU.

Ideja za stvaranje EMU je prvi put pomenuta na samitu uHagu1969, zatim je zanemarena, da bi '80-ih poele pripreme za uvoenje nove valute.

Prvi znaajan korak je bilo uvoenje EMS (Evropskog monetarnog sistema)13. marta1979, na osnovu odluke Savjeta ministara sa Briselskog samita1978. EMS se zasnivao na mehanizmu ogranienja za meusobne fluktuacije valuta zemalja lanica EU pod nazivom ERM (Exchange Rate Mechanism). To je bio sistem fiksiranih deviznih kurseva koji bi se povremeno prilagoavali trinim kriterijumima. Uveden je i EKI (ECU - European Currency Unit) - monetarna jedinica koja je predstavljala razliite fiksirane koliine svake od valuta u EMS-u. Prije nego to je 1979. nazvana ECU, monetarna jedinica se zvala UA - Unit of Account i EUA - European Unit of Account.

EMS je nastao zbog bojazni pojedinih zemalja, kao to suNjemaka,Austrija,Belgija,Holandijai Luksemburg, da e usljed inflatornih drugih valuta njihova valuta postati skuplja i oteavati izvoz. Zemlje sa inflatornom valutom su imale probleme sa uvozom, koji je neprestano poskupljivao, a tu spadaju Italija,panijai Portugal.panijaje ula u EMS 1989, Britanija 1990, a Portugal 1992. godine.2.Kratka povijest monetarne unijeMonetarna integracija zemalja EU u mnogim je svojim aspektima specifina u odnosu na integraciju ostalih podruja njihovih gospodarstava. Prvo, dok je u ostalim podrujima bio prisutan gotovo konstantan napredak koji povremene krize nisu uspijevale obrnuti te se ona relativno brzo skidana s jelovnika europskih institucija, monetarna je integracija vie puta doivjela neuspjeh. Nacionalne su vlasti tako vrlo esto drale uzde svojih monetarnih politika te su je ponekad koristile kao izrazito nacionalistiki instrument ratovanja s ostalim lanica.

Ekonomska i monetarna unija (eng. Economic and Monetary Union - EMU) naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika drava lanica EU s ciljem uvoenja zajednike valute - eura. EMU je ureena Ugovorom iz Mastrichta.

Monetarna unija je najvii stupanj u procesu ekonomske integracije vie drava. Teorija dijeli razvoj regionalnih ekonomskih integracija u nekoliko faza.

Najnia faza je stvaranje zone slobodne trgovine izmeu zemalja lanica integracije, koja uglavnom podrazumijeva ukidanje trgovinskih zapreka na promet robom.

Druga je faza stvaranje carinske unije izmeu lanica integracije. Uz ukidanje carinskih zapreka na promet robe izmeu lanica, carinska unija podrazumijeva i usvajanje zajednike carinske stope na uvoz iz treih zemalja, to pak podrazumijeva i stvaranje zajednikog uvozno-izvoznog reima prema treim zemljama.

Trea je faza ekonomske integracije stvaranje zajednikog trita (ili kako se jo naziva, jedinstvenog ili unutarnjeg trita). Ono podrazumijeva prostor unutar kojeg se slobodno kreu roba, usluge, kapital i ljudi. Trita vie zemalja spajaju se na nain koji ih pribliava pojmu unutarnjeg trita jedne zemlje.

etvrta i najvia faza ekonomske integracije podrazumijeva stvaranje ekonomske i monetarne unije izmeu zemalja lanica, a to znai prenoenje nadlenosti u odluivanju o ekonomskoj i monetarnoj politici s nacionalne na zajedniku, nadnacionalnu razinu. Monetarna unija se moe ostvariti i bez postojanja prave ekonomske unije, uz uvjet da postoji dovoljan stupanj koordinacije ekonomskih politika izmeu zemalja sudionica.

Uvoenjem zajednike valute, eura, na podruju EU poetkom 1999. godine u bezgotovinskom, te 2002. u gotovinskom obliku, uinjen je veliki korak prema stvaranju jedinstvenog europskog gospodarstva. Plan stvaranja zajednikog europskog gospodarstva poeo je stvaranjem zajednikog trita, nastavlja se uvoenjem zajednike valute, a ideja je da se nastavi daljnjim harmoniziranjem propisa koji reguliraju funkcioniranje internog trita.

Ve 1970. godine je izraeno tzv. Warnerovo izvijee prema kojem bi se stvaranje europske ekonomske i monetarne unije trebalo odvijati u tri faze tijekom razdoblja od deset godina. Ali, politika elja drava lanica da ostvari takvu Uniju, spotie se o posljedice prve naftne krize i gubi svoj prvotni zamah.

1972. godine osnovan je Europski valutni sustav, poznat pod imenom monetarna zmija. 1974. godine, Vijee prihvaa odluku koja se odnosi na visok stupanj konvergencije valuta u Zajednici. Prihvaena je i direktiva o stabilnosti, rastu i potpunom zapoljavanju. Meutim, rastua ekonomska nestabilnost podriva polako temelje na kojima je poivao ovaj sustav: francuski franak, britanska funta i talijanska lira napustili su valutni savez nazvan zmija.

Jedanaest zemalja Europske unije ulo je na poetku 1999. godine u Europsku monetarnu uniju (EMU). To su: Njemaka, Francuska, Italija, panjolska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Portugal, Finska, Austrija i Irska, koje tvore takozvani Eurolend. Kasnije im se pridruila i Grka koja jedina na poetku nije u biti uspjela zadovoljiti Maastrichtske kriterije. Danska i Velika britanija su imale takozvanu opt-out klauzulu po kojoj mogu same odluiti ele li ui u EMU odnosno kada to ele, dok je vedska izabrala da formalno ne ispuni Maastrichtske kriterije ne ukljuivanjem u Exchange Rate Mechanism europske unije, iako je mogla odravati teaj unutar fluktuacijskih margina teajnog sustava nakon njihova proirenja 1993. godine. Drugim rijeima, Velika britanija, Danska i vedska su politiki odluile ne sudjelovati u EMU od njezinog samog poetka.

Budui da je EMU najznaajniji dogaaj u meunarodnih financijama jo od stvaranja Brettonwoodskog sporazuma, jasno je da e imati znaajan utjecaj na druge zemlje, a ne samo lanice Eurolenda. Razliite su razine znaenja koje e EMU imati na razliite grupacije zemalja u svijetu. Prema snazi utjecaja EMU na njih zemlje je mogue podijeliti na sljedei nain:

in zemlje EU, odnosno zemlje Eurolenda na koje e EMU imati najvei utjecaj ve u kratkom roku.

pre-ins zemlje EU, odnosno zemlje EU koje nisu ule u EMU, na koje EMU ima relativno manji, ali vrlo vaan utjecaj u kratkom roku i velik utjecaj u srednjem roku kad se oekuje da i same postanu lanice EMU.

Tranzicijske zemlje srednje i istone Europe (CIE) koji su kandidati da u iduih desetak godina uu u EU/EMU, kao i zemlje CFA zone zbog vezanosti na francuski franak.

Sve ostale zemlje na koje e EMU imati relativno manji raun, iako znatan utjecaj u kratkom roku, koji e se postupno poveati (meu ovim zemljama najznaajniji e uinak imati EMU, vjerojatno SAD zbog uloge dolara u meunarodnim financijama).3.Europski monetarni sustavEuropski monetarni sustav (engl. european monetary system EMS, njem. Europisches Whrungssystem EWS) je monetarni sustav osnovan 1979. godine, ije su lanice veina europskih zemalja koje predstavljaju najveu europsku ekonomsku snagu, a u okviru kojeg su se sloile da odravaju vrijednosti svojih valuta unutar dogovorenog odnosa jedne prema drugoj. Pretea EMS-a je grupa valuta poznata pod imenom Zmija (engl. "Snake").

Ova je grupa nastala u Europi sredinom 70-ih godina i obuhvaala je nekoliko europskih valuta predvoenih njemakom markom. Zemlje lanice nastojale su odravati meusobno bliske vrijednosti nacionalnih valuta i fluktuirati zajedno u odnosu na ameriki dolar, japanski yen i druge valute. Zmija je (ime je dobila prema grafikom prikazu fluktuacije grupe zemalja lanica prema nekoj od valuta nelanica) naruena odlaskom nekoliko valuta, kao to su engleska funta, talijanska lira i vedska kruna, te ulaskom i izlaskom francuskog franka. EMS predstavlja protivnu verziju Zmije. Vaan element koji nije postojao u okviru Zmije, a koji obiljeava EMS, jest EMCF European Monetary Cooperation Fund Europski monetarni kooperativni fond, koji e obuhvaajui dolare, zlato i valute zemalja lanica pomagati nastojanja lanica EMS-a da odre vrijednosti svojih valuta unutar dogovorenog odnosa prema drugim valutama.

Sljedea razlika izmeu EMS-a i njegova prethodnika jest da su devizni teajevi EMS-a fleksibilni. Ako se jedna od valuta pokazuje slabijom od druge, a vlade ne mogu ili nee poduzeti potrebne mjere za otklanjanje takve situacije, devizni teajevi EMS-a mogu biti promijenjeni. Od 1979. izvreno je nekoliko promjena teajeva. U sluaju Zmije, ako zemlja lanica nije mogla odravati svoju valutu u skladu s dogovorenom snagom, ispadala je iz grupe, tj. prestajala je biti lanicom.

Obraunska jedinica za potrebe EMS-a jest ecu european currency unit, europska novana jedinica, ija je vrijednost odreena u odnosu na koaru europskih valuta. EMS predstavlja pokuaj povezivanja glavnih europskih valuta, a unato spomenutim promjenama teajeva, od 1979. na dalje pokazalo se da je bilo manje fluktuacija vrijednosti u odnosu na one nastale prije stvaranja EMS-a, takoer i manje fluktuacije glavnih valuta zemalja koje nisu lanice EMS-a (npr. Australija, Japan, Kanada, SAD). Naime, valute vodeih zemalja u svjetskoj razmjeni (maloprije spomenute) fluktuiraju u odnosu jedna prema drugoj i prema EMS-u.Na zasjedanju Europskog vijea 6. i 7. srpnja 1978. godine u Bremenu, poglavari drava ili elnici vlada, odluili su osnovati Europski monetarni sustav, koji je stupio na snagu 13. oujka 1979. godine.

Osnivanje Europskog monetarnog sustava bilo je uspjeno otvaranje puta ka ostvarenju monetarne stabilnosti u Europi koja je pogodovala boljem ekonomskom rastu i investicijama.

Europski monetarni sustav zasnovan je na tri glavna elementa:

ECU: zamiljen kao sredinji element sustava, definira se kao koarica svih valuta Europske unije;

mehanizmi teajeva i intervencije: svakoj pojedinoj valuti dodjeljuje se osnovni teaj prema ECU-u. Meu valutama stvara se mrea meusobnih teajeva. Do kolovoza 1993. godine bili su doputeni rasponi odstupanja od 2,25% (ili iznimno do 6%) od osnovnog teaja. Od tada je prag odstupanja povean za 15%, uslijed jakih poremeaja na valutnim tritima;

kreditni mehanizmi: sredinje banke su zaduene intervenirati u neogranienim iznosima im jedna valuta stigne ili prestigne prag odstupanja od 15%.

Europski monetarni sustav je odigrao vanu ulogu pri stvaranju stabilnog monetarnog podruja u Europi. Ipak, on nije ostvario sve svoje mogunosti: vie zemalja nije pristupilo mehanizmu, a neke sudjeluju na osnovi veih odstupanja od doputenih. Nedostatak dostatne konvergencije proraunskih politika stvorio je napetosti, dok su neke devalvacije vodeih nacionalnih valuta svojedobno uzdrmale jedinstvenost zajednikog trita.

3.1.Konani koraci ka europskom monetarnom sustavu

U procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi, roba, kapitala i usluga, kao i u stvaranju jedinstvenog trita, nunost uvoenja jedinstvene valute se vrlo brzo pokazala opravdanom.

Na osnovi izvjea koji je podnio predsjednik Komisije Jacques Delors, Europsko vijee je u Madridu u lipnju 1989. godine ustanovilo opa naela za stvaranje Ekonomske i monetarne unije: uvoenje jedinstvene valute je proces koji se sastoji od nekoliko faza, a prva je trebala zapoeti 1. srpnja 1990. godine.

Tijekom prvog razdoblja drave lanice bi trebale izraditi konvergencijske programe s ciljem zbliavanja i poboljavanja svojih ekonomskih potencijala to bi omoguilo utvrivanje vrstih teajnih odnosa meu valutama.3.2.Ugovor iz Maastrichta

Ugovorom potpisanim u Maastrichtu, 7. veljae 1992. godine, ostvarenju zajednike jedinstvene valute dat je novi zamah. Ugovor dijeli proces ostvarenja jedinstvene valute u tri etape.

Kriteriji prijelaza u treu etapu su napravljeni kako slijedi:

stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% iznad prosjene stope inflacije triju drava lanica sa najmanjom inflacijom;

kamatne stope: prosjena dugorona nominalna kamatna stopa ne smije biti via od 2% iznad stope izraunate kao prosjek triju zemalja sa najmanjom stopom;

deficiti: budetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% drutvenog proizvoda;

zaduenost: javna zaduenost mora biti ispod 60% bruto drutvenog proizvoda

stabilnost valute: nacionalna valuta ne smije devalvirati u prethodne dvije godine i mora se nalaziti unutar teajnih raspona utvrenih Europskim monetarnim sustavom ( 2,25%).

Druga faza ka Europskom monetarnom sustavu koja je otpoela 1. sijenja 1994. godine, predstavlja prijelazno razdoblje. Tijekom ovog razdoblja pojaani su napori za ostvarenje konvergencije. Osnovan je Europski monetarni institut sa sjeditem u Frankfurtu. Zadatak Instituta je ojaavanje koordinacije monetarnih politika, promicanje upotrebe ECU-a i vrenje priprema za osnivanje Europske sredinje banke.

Europsko vijee je na sastanku u Madridu 15. i 16. prosinca 1995. godine krstilo buduu europsku valutu euro i odredilo tehniki nain uvoenja eura.

Trea faza zapoinje 1. sijenja 1999. godine. Ministri financija Petnaestorice su u svibnju 1998. godine uspostavili, na osnovi izvijea koja je pripremila Komisija i Europski monetarni institut, popis zemalja koje ispunjavaju uvjete za prijelaz na jedinstvenu valutu. Komisija smatra da e, s obzirom na ekonomska predvianja za budunost, veina drava lanica ispuniti uvjete za uvoenje eura 1. sijenja 1999. godine. Vijee koje ujedinjuje elnike zemalja i vlada drava lanica e potvrditi kvalificiranom veinom, ali tek nakon to dobije oitovanje Parlamenta, koje drave lanice ispunjavaju uvjete koji su potrebni za uvoenje jedinstvene valute.

Na samom poetku tree faze osnovati e se Europska sredinja banka. Tada e se i odrediti vrsti teajni odnosi meu valutama. Banka e djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati e monetarnom politikom svih drava lanica koje se pridruuju jedinstvenoj valuti. Drave lanice koje ne budu ule u skupinu zemalja koje prihvaaju Euro, pridruiti e se ovoj skupini im to budu doputali njihovi gospodarski rezultati, ili nakon donoenja odgovarajue politike odluke.

3.3.Institucije Europske unije

Institucionalnu ustrojEuropske unije(EU) inesedam institucija. U poetku su tri Zajednice imale svaka vlastita izvrna tijela, a zajedniki su im bili Skuptina predstavnika (kasnije Europski parlament) i Sud pravde. Tek su1967. godine na osnovi Ugovor o spajanju spojena istovrsna tijela Zajednica.Lisabonski ugovoruveo je bitne promjene u institucionalnoj strukturi.Za ekonomsku i monetarnu politiku u EU zaduene su sljedee institucije:

Europska komisija: Opa uprava za ekonomska i financijska pitanja, povjerenik Joaqun Almunia,

Europski parlament: Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku,

Vijee EU: Vijee za ekonomska i financijska pitanja,

Europski Ombudsman - institucija zaduena za zaprimanje i rjeavanje prigovora graana EU na loe upravljanje institucija i tijela Europske zajednice,

Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) - njihov je cilj omoguiti uravnoteeni razvoj financiranjem kapitalnih projekata te pruiti podrku osnivanju, rastu i razvoju malog i srednjeg poduzetnitva.

Postoje i druga tijela i ustanove:

Gospodarski i socijalni odbor- savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 lanova. Ima sjedite uBruxellesu.

Odbor regija- takoer savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 lanova koje delegiraju tijela lokalnih i regionalnh vlasti drava nica EU kako bi zastupali interese regija jedinica lokalne samouprave na razin Unije. Ima sjedite uBruxellesu.

Europska investicijska banka- ustrojena je Rimskim ugovorom o osnivanju EZ-a, s ciljem pridonoenja uravoteenosti razvoja Europske zajednice gospodarskom integracijom i socijalnom kohezijom. Banka osigurava dugorono financiranje odreenih kapitalnih projekata u Uniji te u drugim dravama svijeta. Ima sjedite uLuksemburgu.

Europska banka za obnovu i razvoj- osnovana je1991. godne kako bi pomogla bivim komunistikim dravama u njihovoj transformaciji u trina gospodarstva. Banka se bavi investiranjem u privatna poduzea, samostalno ili s drugim partnerima. Sjedite banke je uLondonu.

Takoer postoji i velik brojspecijaliziranih agencija.

4.Meunarodno znaenje euraStvaranje zajednike valute u dvanaest zemalja EMU-a motivirano je prije svega unutarnjim imbenicima. No, zbog njegove veliine, Euro nije jedinstven dogaaj samo za gospodarstva zemalja EU ve i za svjetsko gospodarstvo. S obzirom na njegove razmjere, taj se dogaaj smatra najvanijim u meunarodnom monetarnom i financijskom sustavu u razdoblju od raspada Brettonwoodskog sustava poetkom 1970-ih. Oekivanja rasta potranje za Eurom uoi samog njegova uvoenja 1999. godine, generirana najavljenim rastom uloge koju e Euro igrati na svjetskoj pozornici u odnosu na pojedine valute to ih je zamijenio, uzrokovala su predvianja porasta njegove vrijednosti odmah nakon uvoenja.

Nekoliko je faktora dovelo do odstupanja od scenarija koji je najavljivala veina ekonomista. Zanemaren je utjecaj neizvjesnosti te nije uzeto u obzir da ESB jo nije uspjela stvoriti vrstu antiinflacijsku reputaciju, za to je potrebno odreeno vrijeme tijekom kojega e se trita upoznati s obrascima njezinih ponaanja.

Meunarodna uloga odreene, u svjetskim razmjerima dominantne, valute proizlazi iz funkcija koje novac i inae obavlja u svakom gospodarstvu. To su funkcije mjere vrijednosti, sredstva razmjene i priuve vrijednosti. Pojednostavljeno, svjetsko gospodarstvo u kojem bi postojao velik broj nacionalnih gospodarstava s vlastitim valutama, a bez svjetske valute, u velikoj je mjeri nalik na gospodarstvo u kojem prevladava robna razmjena. Velik broj valuta stvorio bi probleme u istraivanju cijena jer bi cijene razliite robe bilo potrebno korigirati u velikom broju valuta.

Preuzimanje funkcija svjetske valute nosi znatne koristi u raznim oblicima, od izravnih financijskih transfera do mogunosti eliminacije teajnih fluktuacija, odnosno teajnog rizika. No s druge strane ta pozicija i nije toliko idilina jer izdavatelj svjetske valute mora brinuti i o stabilnosti svjetskog monetarnog sustava, koji bi u sluaju zlouporabe ili pretjeranog iskoritavanja pogodnosti mogao biti ugroen.4.1.Udio eura u stranim deviznim rezervama

Nova, atraktivna alternativa (euro) je glavna podloga za promjene u valutnoj kompoziciji globalnih rezervi, pri emu ravnotea u meunarodnim financijskim tritima ovisi o pomacima u teaju izmeu eura i dolara.

Rastua uloga eura kao rezervne valute se ogleda u razvoju valutne strukture slubenih stranih deviznih teajeva koje odravaju centralne banke diljem svijeta. Udio eura u globalnim deviznim rezervama se poveao s poetnih 18% u 1999. na 25% 2003. i tako premaio zajedniki udio iz 1998. od naslijeenih valuta (ukljuujui ECU) koji sudjeluju u EMU. Najvei rast euro je imao u 2009. godini (27,66%). Nakon toga udio eura se smanjuje da bi 2012. iznosio 24,19% ukupnih alociranih rezervi. Za razliku od dolara iji je udio od 71,4% imao vrhunac 2001.god., pao je na 61,23% na kraju 2012. godine. (tablica 3)

Tablica 1.:Meunarodna akumulacija stranih deviznih rezervi u razdoblju od 1999-2012 (kao % ukupnih izdvojenih rezervi

Graf.1.:Udio eura u ukupnim meunarodnim rezervama

Graf 1. pokazuje udio eura u ukupnim meunarodnim rezervama u svijetu,razvijenim zemljama i zemljama u razvoju u razdoblju od 1999-2012. Najvei udio eura u rezervama imaju zemlje u razvoju, u 2009. godini udio je iznosio 30%, nakon toga se smanjuje kao i u ostatku svijeta to je prouzrokovano financijskom krizom, da bi u 2010. godini iznosio 24%. Najmanji udio eura u ukupnim rezervama drave rezvijene zemlje.

Koji su presudni imbenici za odravanje eura kao rezervne valute?

Meunarodna ekspanzija eura do danas je rezultat brojnih odluka centralnih banaka irom svijeta koje trebaju euro za devizne rezerve ili diverzifikaciju svojih inozemnih rezervi kako bi ostvarile povrat na usmjerene investicije. Meunarodna uloga eura temelji se na nizu kljunih pokazatelja kao to su, prije svega, ekonomska proizvodnja i bliske veze izmeu eurozone i globalnog gospodarstva, ali i velikih uinkovitih financijskih trita i stabilne valute.

ECB ima neutralan stav u vezi meunarodnog koritenja eura, koji temelji na monetarnoj politici kojoj je primarni cilj stabilnost cijena. Do danas to nije tetilo rastu meunarodne uloge eura. ECB je neizravno doprinijela rastu meunarodnog profila eura, uz postizanje visoke razine stabilnosti cijena20.

Kod valutne diverzifikacije treba uzeti u obzir dva kontradiktorna imbenika.

Prvi faktor je prioritet da upravitelji imovine centralne banke dozvole diverzificiranje valute izvan dolara. Argumenti u korist diverzifikacije u euro su: izbjegavanje rizika klastera, kako su dvije treine svjetskih deviznih rezervi denominirane u dolarima i godinji rast globalnih deviznih rezervi rezultira skoro iskljuivo od intervencija na tritu dolara azijskih valuta. Tu su i niz drugih vanih imbenika, poput izgleda teaja i kamatnih stopa za alternativne rezervne valute kao i za likvidnost i raspoloivost ulaganja i hedging instrumenti. Euro je u posljednjih nekoliko godina mnogo postigao u odnosu na dolar zahvaljujui integraciji europskog financijskog sustava, i uspostavi velikih i tekuih financijskih trita. To vrijedi pogotovo na tritima novca i obveznica, koje igraju vanu ulogu u investicijskoj politici sredinjih banaka diljem svijeta.

Drugi faktor koji se mora uzeti u obzir, je da elja za diverzifikacijom i da se zadri vrijednost inozemnih priuva moe biti kontradiktoran cilj. Sredinja banka mora uzeti u obzir kakav utjecaj valutna diverzifikacija u euro moe imati na devizni teaj njihove zemlje u odnosu na dolar. Ako primjerice, financijska trita priznaju provoenje diverzifikacije sredinjih banaka iz dolara u euro, to bi moglo potaknuti aprecijaciju valute te sredinje banke u odnosu na dolar. To e zauzvrat dovesti do otpisa vrijednosti rezervi dolara u nacionalnoj valuti. Kao to niti jedna zemlja nema interes da njene devizne rezerve depreciraju postoje dvije alternative: ili se odluiti protiv valutne diverzifikacije, koja bi ograniila mogunosti ulaganja, ili voditi skrivene strategije valutne diverzifikacije. Sredinja banka to moe uiniti, primjerice, prenosei investirajui viak rezervi u odvojene organizacijske jedinice (npr. u Singapuru) ili angairanjem profesionalnog upravitelja imovinom u financijskoj industriji da njima upravlja. Meutim, upitno je hoe li ulagaka strategija sredinje banke moi sprijeiti potaknutu aprecijaciju svoje valute prema dolaru u srednjem i dugom roku.

U budunosti se oekuje intenzivnija diverzifikacija rezervi poto se rezerve sada smatraju vanijim za interventne potrebe. Stoga, upravljanje rezervama se treba fokusirati vie na maksimizaciju povrata za dani nivo rizika, a predavati manju vanost ouvanju likvidnosti i kapitala.

Osim toga, likvidnost i irina euro financijskog trita brzo se pribliavaju dolar tritima (Galati and Wooldridge, 2006), koji e prema Wooldridgeu (2006) doprinijeti da euro postane jaa alternativa dolaru u slubenim rezervama.

4.2. Euro na deviznom tritu Devizni teaj eura prema dolaru je cijena po kojoj je svjetska potranja za amerikim dolarima jednaka svjetskoj ponudi eura. Bez obzira na zemljopisno podrijetlo, porast svjetske potranje za eurima dovodi do jaanja eura.

imbenici koji utjeu na devizni teaj

Identificirana su etiri imbenika kao temeljne odrednice realnog deviznog teaja eura prema dolaru:

1. Diferencijal meunarodne realne kamatne stope

2. Relativne cijene u sektoru trgovinskih i netrgovinskih dobara

3. Realna cijena nafte

4. Relativna fiskalna pozicija

Nominalni bilateralni devizni teaj dolara prema euru je teaj koji privlai najvie panje. Bez obzira na komparativne vanosti eura naspram amerikog dolara u bilateralnim trgovinskim vezama, trgovina s Velikom Britanijom je vanija za eurozonu od trgovine sa SAD-om. Dolar i euro imaju snanu predispoziciju suradnje u vrlo kratkom roku, ali ponekad su mogua znaajna odstupanja. Vrlo jaka aprecijacija dolara prema euru u 2003. je jedan primjer tih odstupanja.

U dugom roku, korelacija izmeu bilateralnog teaja dolara prema euru, i razliite mjere efektivnog teaja eurozone, su bile dosta visoke, pogotovo ako se gleda po efektivnom realnom teaju. Kako je inflacija na vrlo slinim razinama u SAD-u i eurozoni, nema potrebe prilagoditi dolar prema euru za razliku u stopi inflacije, ali zato eurozona intenzivno trguje sa zemljama koje imaju relativno visoke stope inflacije (npr. u nekim zemljama u Srednjoj i istonoj Europi, Turskoj, itd.). Vanije je smanjiti mjere nominalnog teaja gledajui na relativne cijene i razvojne trokove.

Pad dolara od poetka 2002. do poetka 2004. godine u odnosu na euro, australski dolar, kanadski dolar i nekoliko drugih valuta iznosio je samo oko 10%.

Dva su razloga zato se ne bi trebalo brinuti zbog pada vrijednosti amerikog dolara. Prvi je, da e ameriki vanjski deficit ostati visok samo ako je ameriki rast i dalje snaan. No, ako SAD nastavi snano rasti to e zadrati privlanost za strani kapital, to bi trebalo podrati dolar. Drugi razlog je da pokuaji monetarnih vlasti u Aziji da njihova valuta slabi vjerojatno nee uspjeti.22

Promet na deviznom tritu je porastao, usprkos znatnim poremeajima koje je uzrokovala globalna financijska kriza. Naime, obujam trgovanja je porastao za 19,8%, na gotovo 4 trilijuna dolara u travnju 2010, u usporedbi s 3,3 trilijuna dolara u travnju 2007 (graf 3). Spot transakcije su doivjele najvei rast (na 485 milijardi dolara, to je poveanje od 48,3%), dok su devizni swapovi (imali najveu ekspanziju u prethodnom razdoblju) stagnirali na 1, 765 milijardi dolara, odnosno imali porast od 3%.4.3.Euro u meunarodnoj trgovini

Koritenje eura kao valute fakturiranja u robnoj trgovini sa zemljama izvan EU bilo je stabilno u 2010. godini, dok je njegov udio u veini sluajeva fluktuirao oko razine iz 2009. U 2010. veina zemalja lanica zabiljeila je relativno stabilne udjele eura u valutnim strukturama njihovih trgovinskih tijekova. Istaknute iznimke su Estonija, Grka i Luksemburg, gdje je uloga eura u njihovom izvozu roba porasla za 6,5 postotnih bodova (Estonija), Grka za 6,9 postotnih bodova i Luksemburg za 10,6 postotnih bodova. Ako gledamo uvoz, Irska, Litva, Luksemburg, Portugal i Rumunjska biljee znaajni pad izmeu 4,0 postotna poena i 9,2 postotnih bodova, dok je Njemaka pokazala znaajnu porast od 14,1 postotnih poena.

Graf 2 : Udio eura u robnoj razmjeni zemalja lanica EU sa zemljama izvan EU

Osim toga, Graf 2 istie injenicu da, ako je upravo domaa valuta euro, to ne mora nuno dovesti do visokog udjela njegove meunarodne trgovine u eurima, kao to se pokazalo u vrlo niskim brojkama za Cipar, Grku i Irsku, koje su u mnogim sluajevima znatno nie od onih zemalja EU koje se jo nisu pridruile eurozoni. Osim toga, uloga eura u izvozu cijena je obino vea od njegove uloge u uvozu. Usmjerena je prema znaajnom stupnju moi proizvoake cijene u zemljama unutar i izvan eurozone. Ovo promatranje dodatno se potkrjepljuje injenicom da je euro valuta koja se koristi za denominaciju znatnog udjela uvoza koji lanice izvan eurozone, a lanice EU dobivaju iz zemalja eurozone. Meutim, razliita struktura izvoza u odnosu na uvoz takoer igra ulogu, jer one obuhvaaju znaajan udio trgovine u sirovinama koje su vjerojatno bile plaene u amerikim dolarima zbog svoje dominantne uloge u transakcijama u robnim tritima.5.Europska sredinja bankaEuropska sredinja banka (skraeno ESB) osnovana je prema Ugovoru o Europskoj uniji, sredinja je institucija monetarnog sustava Europske unije. Europska sredinja banka nuna je institucija europske monetarne unije sa zadatkom da odrava stabilnost europske valute - eura i nadzire koliinu novca u optjecaju. Sjedite Europske sredinje banke u Frankfurtu.

Ima sline ovlasti koje ima njemaka Bundesbanka, to znai iznimno visoku neovisnost u pitanjima europskog novca. Kao sredinja banka cijelog sustava EU ima punu pravnu osobnost i pravo donoenja obvezujuih oduka, te neovisnost od institucija Unije i njenih lanica.

Jean-Claude Trichet je predsjednik ESB od 2003. godine. Tijela ESB su:

Izvrni odbor kojeg ine Predsjednik ESB, potpredsjednik i etiri lana, izabranih od strane predsjednika drava i vlada drava lanica euro-zone. Njihov mandat traje osam godina. Izvrni odbor je odgovoran za provoenje monetarne politike koje utvruje Upravljako vijee i za davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama.

Upravljako vijee je najvia odluujua instanca ESB-a. Sastoji se od est lanova Izvrnog odbora i guvernera 15 sredinjih banaka euro-zone. Predsjedava mu predsjednik ESB-a. Zadaa je Vijea utvrivanje monetarne politike euro-zone.

Glavno vijee sastoji se od Predsjednika ESB-a, potpredsjednika i guvernera nacionalnih sredinjih banaka svih drava lanica Europske unije. Glavno vijee ima savjetodavnu i informacijsku ulogu, te ocjenjuje sposobnost za pristupanje euro-zoni.

Upravljako vijee jedino je ovlateno za emisiju novanica u okviru Unije.HegemonskiJedna zemlja odreuje monetarnu politiku, a druga zemlja odreuje kamatne stope kako bi sprovela takvu politiku

Pozitivno - centralna banka periferne zemlje mora biti jako disciplinovana monetarna ekspanzija mora brzo biti preusmjerena, jer e se novac uliti u ruke centralnoj zemlji sa visoijim kamatnim stopama

Negativno u recesiji kamatne stope padaju (umanjen je zahtjev za novac), novac se odliva u centralnu zemlju sa visoijom kamatnom stopom, inflacija se susree sa sterilizacijom (prodaja obveznica)

Simetrini (kooperativni)Obje zemlje vode politiku zajedno sa neutralnom centralnom bankom

Ovo je bio inicijalni cilj EMS sa ECU, kao neutralnom jedinicom valute za mjerenje nepravilnosti - zemlja ija valuta odskae previe morala bi da preuzme akcije koristei monetarnu politiku

Korienje valute druge zemlje znai da je korektivna politika simetrina

Ovo nije bilo efektivno u praksi - centralna banka slabe zemlje bi prodala (jake) njemake marke, kamatne stope bi pale, tako da bi Bundesbanka morala da reaguje, da sterilie, kupujui marke nazad kroz operacije na otvorenom tritu

Kada bi ustanovljeni kursevi dolazili u opasnost da se narue, centralne banke bi reagovale promjenom ponude novca, kratkoronih kamatnih stopa i kontrolom kapitalnih transakcija.Inflacijau zoni EMS je pala sa 12% 1980. na 5,0% u 1991. i 4,0% 1992. I kada je izgledalo da EMS uspjeno funkcionie, sistem se iznenada raspao ispadanjem nekoliko valuta iz njega, tj. prekoraenjem dozvoljenog nivoa fluktuacija. Iz EMS su ispali: lira, funta, pezeta i eskudos. Kada je dolo do ispadanja ovih valuta, ve je bilo u toku trostepeno uvoenje jedinstvene valute.

Ekonomska i monetarna unija koje za svoju osnovu imaju jedinstveno unutranje trite, definisane su sporazumom u Mastrihtu. U optim odredbama definiu se ciljevi unije, stvaranje ekonomske i monetarne unije na jedinstvenom tritu, bez unutranjih granica i sa jedinstvenom valutom.

Ekonomska i monetarna unija je proces kojim zemlje lanice EU usklauju svoje ekonomske i monetarne politike sa krajnjim ciljem usvajanja jedinstvene valute - EURA. Sam proces stvaranja EMU odvijao se u tri faze:

Prva faza (1990-1993) sa ciljem da se osigura slobodno kretanje kapitala, kao i da se ostvari koordinacija ekonomske politike i ua saradnja centralnih banaka

Druga faza (1994-1998) sa ciljem pribliavanja ekonomskih i monetarnih politika zemalja lanica (kako bi se osigurala stabilnost cijena i javnih finansija)

Trea faza (od 1999) sa ciljem osnivanja Evropske centralne banke, utvrivanja kursa i uvoenja jedinstvene valute.

Za sprovoenje evropske monetarne politike zaduena je Evropska centralna banka.

Sjedite Evropske centralne banke u Frankfurtu

Evropskom centralnom bankom upravlja izvrni odbor od est lanova, ukljuujui predsjednika i potpredsjednika, koji su imenovani na osam godina, bez prava ponovnog izbora - i 15 guvernera nacionalnih banaka. lanovi Odbora guvernera su i predsjednici Evropske komisije i Savjeta ministara, ali bez prava glasa. Bira ih Evropski savjet. Osnovni zadatak ECB je ouvanje stabilnosti cijena, a sporedni je pomaganje ekonomskih politika zemalja lanica euro-zone. Drugi zadatak se odnosi na ekspanzivnu monetarnu politiku radi podrke ekonomskim politikama vlada euro-zone. Na stabilnost cijena utiu i zemlje lanice svojom fiskalnom politikom, preko dravne potronje, dravnim intervencijama i politikom rasta i zapoljavanja, tako da je ECB ograniena u voenju monetarne politike, zbog ega je teko ostvariti stabilnost cijena.

Kao opti ciljevi EMU prihvaeni su: slobodna trgovina, slobodna kapitalna kretanja, fiksirani devizni kurs i monetarna autonomija. Pristalice politike integracije su smatrale da je monetarna integracija korak blie ka politikoj, zato e otpor jedinstvenoj valuti, pored ekonomske, imati i snanu politiku motivaciju od strane zemalja protivnica politike integracije.

EMU je zasnovana na:

- Harmonizaciji monetarnih politika zemalja lanica i uvoenju jedinstvene valute - Zajednikim monetarnim rezervama - Zajednikoj centralnoj banci - Jedinstvenoj monetarnoj politici (bez jedinstvene fiskalne i bankarske politike)

Jedinstvenim Evropskim aktom i Sporazumom o Evropskoj uniji stvorena je Ekonomska i Monetarna unija (EMU) i postavljen kamen temeljac za jedinstvenu valutu, euro.

Monetarna unija EU se od svih ostalih razlikuje po tome to je prva unija u istoriji gdje su se suverene drave dobrovoljno dogovorile da izbace iz upotrebe nacinalne valute i uvedu jedinstvenu do tada nepostojeu valutu - euro.

emu slui jedinstvena valuta

Evropska ekonomija predstavlja ogromno jedinstveno trite. Drave lanice ostvaruju najvei dio svoje trgovinske razmjene unutar Unije. Jedinstvena valuta e rijeiti probleme zamjene i doprinijeti da Evropa zajedniki nastupa na meunarodnom tritu. Olakavajui razmjenu i investicije, drave euro-zone nastoje i da poveaju broj radnih mjesta.

Poev od 1. januara 2002, 15 milijardi novanica i 60 milijardi kovanica su puteni u promet u okviru euro-zone.

Kako bi simboliki bila prikazana Unija i raznolikost Evrope, sitan novac ima jednu zajedniku stranu za svih 12 zemalja euro-zone (koju simbolizuje 12 zastava) i jednu nacionalnu stranu. Ma ija da je nacionalna strana, sitan novac se moe koristiti u cijeloj euro-zoni.

Na novanicama su tampana tri elementa: kapije i prozori na licu, i mostovi na naliju. Kao inspiracija posluili su sedam arhitektonskih stilova koji su obeljeili evropsku kulturu: klasini, romanski, gotski, renesansni, barokni i rokoko stil, arhitektura gvoa i stakla i savremena arhitektura.5.1.Euro

Euro (simbol: ) je ime jedinstvene europske valute koja se od sijenja 2008. koristi u 15 drava tzv. Eurozone: Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Malta, Portugal, Slovenija i panjolska. Osim ovih drava euro je od samog poetka u slubenoj uporabi i u Monaku, San Marinu i Vatikanu.

Euro je jedinstvena valuta koju je 1. sijenja 1999. godine prihvatilo 12 drava lanica Europske unije (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Portugal i panjolska) radi potpunog ukidanja nacionalnih valuta. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan euro podruja (prema Ugovoru iz Maastrichta), a Grka i vedska formalno nisu zadovoljile kriterije konvergencije do spomenutog datuma. Grka je, zadovoljivi navedene kriterije, ula u euro podruje 2001. godine, dok je vedska i dalje izvan euro podruja s obzirom na to da su njezini graani na referendumu dva puta odbili prihvaanje jedinstvene valute. Uvoenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji trea je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije. Novanice i kovanice eura putene su u optjecaj 1. sijenja 2002. godine, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem veljae 2002. godine.

1. sijenja 2007., kao prva od zemalja koje su u Europsku uniju ule 2004. godine, zajedniku je valutu uvela Slovenija. Ove godine, 1. sijenja 2008. jedinstvenu europsku valutu uvele su Cipar i Malta, dok e sljedee godine 1. sijenja 2009. godine Euro uvesti Slovaka. eka Republika e uvesti za najvie 4 godine novu valutu - euro. Osim eke, euro bi trebale uvesti i Estonija, Maarska za najvie 4 godine, a predvia se da e to biti za 1,5 do 2 godine. Letonija, Litva, Poljska i Slovaka bi trebale neto kasnije zbog problema u ekonomiji koja nije stabilna kao u navedenim dravama.

Velika Britanija, kako se zasada pretpostavlja, e euro uvesti 2010. godine.

Za Norveku, vicarsku ili Island, ako uu u Europsku uniju, uvoenje eura uope nee biti problem, i nee trebati ekati 2 godine od ulaska u EU da bi ga uvele, kao Letonija, Slovaka, Poljska itd., zbog visokog standarda i stabilne ekonomije.

EU predvia da bi Rumunjska, koja je 2007. ula u EU, trebala uvest euro tek 4-5 godina nakon ulaska, za razliku od ostalih drava, zbog niskog standarda. Slino se oekuje i za Bugarsku.

Uvevi euro, sve drave lanice biti e povezane dinaminim i jednim od najjaih gospodarskih krugova na svijetu.

5.2.Kalendar uvoenja eura

10. prosinca 1991.

potpisivanje Ugovora o Europskoj uniji

donesena odluka o stvaranju monetarne unije; prihvaeno 5 naela konvergencije

1. sijenja 1994.

druga faza ostvarenja Europske monetarne unije (razdoblje tranzicije)

osnivanje Europskog monetarnog instituta u Frankfurtu

jaanje mjera za koordinaciju ekonomskih politika na europskoj razini

borba protiv prekomjernih deficita; politika ekonomske konvergencije drava lanica

neovisnost sredinjih nacionalnih banaka

16. prosinca 1995.

zasjedanje Europskog vijea u Madridu

prihvaanje naziva "Euro";

utvrenje tehnike provedbe uvoenja eura i kalendara prijelaza na jedinstvenu valutu14. prosinca 1996.

zasjedanje Europskog vijea u Dublinu

prihvaanje sporazuma o budetarnoj stabilnosti i uravnoteenom ekonomskom rastu

pravni status eura16. lipnja 1997.

zasjedanje Europskog vijea u Amsterdamu

potvrda sporazuma o budetarnoj stabilnosti i uravnoteenom ekonomskom rastu

prihvaanje odredbi o pravnom statutu eura

rezolucija o Europskoj monetarnoj uniji (multilateralni nadzor). Razjanjeni lanci 109 i 109b (politika valutnih teaja i predstavljanje Unije na meunarodnoj razini)1. i 2. svibnja 1998.

Europsko vijee odreuje popis drava koje uvode jedinstvenu valutu na osnovi kriterija konvergencije

traeno je oitovanje Europskog parlamenta

uspostavljeni su vrsti valutni teajevi1998.

Uspostavljena Europska sredinja banka, imenovan njezin izvrni odbor, zapoelo tampanje novca.1. sijeanj 1999.

trea faza Europske monetarne unije

euro postaje pravno valjanom valutom

banke i poduzea prelaze na poslovanje eurom1. sijeanj 2002.

Euro se uvodi (novanice i kovanice ulaze u opticaj)

Budunost eura u velikoj mjeri ovisi o tome gdje e se povui linija izmeu valuta koje e fluktuirati prema euru i valuta koje e vezati svoju vrijednost uz euro ili ak cirkulirati usporedno s eurom izvan EU. Radi se o simultanom rjeenju: to euro bude stabilniji u odnosu na druge slobodne valute, to e broj valuta vezanih uz euro biti vei. Pritom e odnos izmeu eura i amerikog dolara odigrati presudnu ulogu u godinama koje dolaze.

5.3.Faze uvoenja Eura

Uvoenje eura definisano je u tri faze: A, B i C.Faza A: zapoeta 1. 5. 1998. kada je Evropski savjet objavio da e 11 zemalja od 15 lanica EU uvesti euro, objavljeni su trajni bilateralni kursevi prema nacionalnim valutama; Evropski monetarni institut je transformisan u Evropsku centralnu banku; prva izrada euro novanica;Faza B: karakterie je primjena eura, ali samo kao knjigovodstvenog novca; kursevi eura u odnosu na sve nacionalne valute neopozivo utvreni; ECB preuzima sve odgovornosti: prelazak na euro po pravilubez pritiska, bez zabrane;Faza C: zapoeta 1. 1. 2002; kada se prvi put pojavljuju novanice i kovani novac, nacionalne valute postoje uporedo, ali sa istekom ovog roka prestaju da se prihvataju kao zakonsko sredstvo plaanja.

Uspjean razvoj eura osnov je za stvaranje Evrope u kojoj e se ljudi, usluge, kapital i roba kretati slobodno."Euro je novostvorena valuta Evropske unije, koja je od 1.1.1999. godine postala zakonsko sredstvo plaanja. Tada je jedan euro vrijedio 1.18 $. Zemlje koje su prihvatile zajedniku valutu nazvane su zajednikim imenom Eurolend. Iste dijele zajedniki novac, zajedniku monetarnu politiku i jedinstvenu politiku deviznih kurseva. Stare valute su trajno eliminisane tj. unitene. Treba istai da valuta nije samo standardizovana mjera vrijednosti ve ima i ulogu efikasnog sredstva plaanja, koja omoguava da se obavi proces razmjene kao vane faze procesa drutvene reprodukcije. Valuta se koristi i kao skladite vrijednosti.5.4.Euro i izvan EMUKonano, uvoenje eura kao jedinstvene i jedine valute 12 drava lanica EU ima veliko znaenje i za mnoge druge zemlje izvan toga prostora. Euro i slubeno ulazi u zemlje koje su do tada koristile neku od valuta koje se povlae iz opticaja. To su tzv. evropske mini drave (Andora, San Marino, Monako, Vatikan, Lihtentajn) ili podruja gdje je njemaka marka bila jedino sredstvo plaanja (Crna Gora i Kosovo). Uvoenje eura sa posebnim zanimanjem su pratile i ostale zemlje, prije svega one koje su valutnim odborom i valutnim sidrom bile vezane za DEM ( BiH, Bugarska, Estonija), kao i tadanji prvi kandidati za primanje u EU, koje su sada ve postale lanice EU (osim Rumunije), ali ne i Monetarne unije (Kipar, eka, Estonija, Letonija, Litvanija, Maarska, Malta, Slovenija, Slovaka, Poljska i Rumunija). Monetarnoj uniji moe pristupiti bilo koja zemlja, ukoliko ispunjava usvojene kriterijume za ulazak i svakoj zemlji je ostavljena mogunost izbora da li eli ui u uniju, o emu bi u veini zemalja odluivali graani izjanjavanjem na referendumu. Ne postoje unaprijed utvrena ogranienja vezana za konaan broj zemalja lanica. Euro ima i veliku vanost za zemlje izvan Evrope, posebno SAD i Japan.

5.4.1.Kriterijum za ulazak u EMUPrema ugovoru iz Mastrihta stvoreni su kriterijumi konvergencije koje treba da ispune sve zemlje lanice EMU, meu kojima su:

Inflacija, 1,5pp odstupanja od prosjeka tri zemlje EU sa najniom inflacijom Budetski deficit manji od 3% od BDP, javni dug nii od 60% BDP Valute ne smiju devalvirati/revalvirati izvan granice 15% u odnosu na valute drugih zemalja bar dvije godine prije ulaska u euro-zonu Dugorone kamatne stope ne smiju odstupati vie od 2pp u odnosu na tri zemlje EU sa najniim kamatnim stopama

Kako su odabrani ovi kriterijumi?

Prvi orijentir je bila Njemaka i njena stabilna valuta, drugi je bila procjena koliko bi zemalja moglo da ispuni traene kriterijume. Smatralo se da za manje od 7 zemalja nema smisla uvoditi zajedniku valutu, pa su kriterijumi oslabljeni kako bi se osigurao taj broj. Kriterijumi su vie orijentisani na neodreenu stabilnost u uslovima stagnantnih privreda, nego na privrede koje dinamino rastu. to se tie deficita, granica je mogla biti i 2%, jer se smatra da je 3% visok deficit, ali je preovladala preutna saglasnost politiara o komotnijoj javnoj potronji.

Za ispunjenje kriterijuma oznaena je 1997. godina. Ispostavilo se da su kriterijumi otri za ovakav skup zemalja, iako u sutini nisu, pa ih je veliki broj zemalja jedva ispunio, a neke su ule u uniju a da ih nisu ispunile. Nakon toga zemlje su morale da nastave da se pridravaju tih kriterijuma.

etiri zemlje su ostale izvan EMU, a to su: Britanija, vedska, Danska i Grka. Neke zemlje su ostale izvan jer nisu ispunjavale uslove, kao Grka, a neke su ostale van iako ih ispunjavaju, kao Britanija. U periodu 1996-1998. samo je Luksemburg sve vrijeme ispunjavao sva etiri kriterijuma, dok su blizu bile Austrija, Njemaka, Belgija, Britanija, Francuska, Holandija i Irska. Poto je EMU bio dio Ugovora iz Mastrihta, uslijedio je proces ratifikacije u zemljama lanicama. Tako je u Danskoj dva puta odran referendum, a u Francuskoj je ishod bio jedva iznad proste veine.

Visina kamatnih stopa je opala u svim zemljama EU, a u padu su bili i deficit, javni dug (izuzev u Francuskoj, Luksemburgu i Njemakoj, gdje je blago rastao) i stopa inflacije. Stopa inflacije je rasla u Finskoj, Holandiji, Luksemburgu, Njemakoj i vedskoj, ali je svuda bila ispod 2%.

Ispunjavanje traenih kriterijuma nije bio nuan uslov za uee pojedinih zemalja u monetarnoj uniji. Finska, Francuska i Luksemburg su ispunjavale sva etiri kriterijuma, dok je preostalim zemljama nedostajao po jedan i u svih osam sluajeva to je bio javni dug. Prekoraenja Belgije i Italije su bila ogromna, 120% BDP. Prekoraenje Njemake je bilo neznatno, ali je javni dug imao tendenciju rasta, to je opet bilo u suprotnosti sa zahtjevom Komisije da se dozvoli prekoraenje granice 60% pod uslovom da je u fazi opadanja. Poto nije bio prihvaen njemaki prijedlog da finansijske kazne za prekoraenje deficita, inflacije i ostalih uslova budu automatske, usvojeno je diverzifikovano rjeenje za budetski deficit. Njemaka je 2002. imala prekoraenje deficita od 3,5%, 2003. je bilo 3,9%, a prekraju su se pridruile Francuska, Grka i Portugal. Nijedna zemlja nije kanjena, iako je MMF opomenuo EU i ECB zbog naruavanja monetarne stabilnosti u euro-zoni. Odsustvo kazni moe doprinijeti nestabilnosti eura, iako su ministri finansija aprila 1997. izjavili da e svaka zemlja koja bude podrivala euro platiti kaznu od 0,5% BDP, to bi u sluaju Njemake iznosilo 10 milijardi eura.

Okolnost da se doputa uee pojedinih zemalja u monetarnoj uniji bez ispunjavanja traenih kriterijuma, govori da su u pitanju politiki a ne ekonomski motivisane odluke. One su vezane za razmiljnje da ne bi bilo dobro da u EMU ue mali broj zemalja ili da izostanu neki od osnivaa Unije. To vjerovatno nee ostati bez uticaja na kvalitet EMU i njene valute, kao i na kredibilnost buduih odluka.

Mehanizam sistema EMU ima sljedeu logiku: pad inflacije vodi stabilizaciji deviznih kurseva i padu kamatnih stopa, to vri pritisak na smanjenje deficita, dok finansiranje javnog duga postaje jeftinije. Dok je inflacija niska ili ide nadolje, ne bi trebalo da ima veih problema u odravanju stanja ispunjenosti kriterijuma, stabilnosti eura i cijena. Rast inflacije dovodi do ugroavanja mehanizma po istoj logici po kojoj je njen pad stabilizuje, s druge strane, pad stope privrednog rasta vri pritisak na budetski deficit i javni dug.

Nijedna zemlja koja je pristupila EU 2004. nije automatski ula u EMU, jer za njih vae isti kriterijumi konvergencije koji su vaili za ostale zemlje. Nove lanice imaju malu ekonomsku snagu, ovih 10 zemalja poveava GDP Unije za 10% prema paritetu kupovne snage, tako da njihov ulazak u EMU ne mora biti dramatian.

Tokom 2002-2003. (poslije stvaranja EMU) dolazi do naruavanja kriterijuma posebno budetskog deficita, koji nagovjetava i rast javnog duga i pritisak na inflaciju. Naime, budetski deficit su prekrile i Francuska i Njemaka, dvije najvee zemlje EU i nisu kanjene za prekraje, niti su ga oborile, dok je Portugal posluno oborila deficit ispod 3%, iako je to dovelo do recesije i pada zapoljenosti u toj zemlji, to znai da pravila vae za male, ali ne i za velike zemlje. Trend rasta deficita doveo bi itavu zonu E12 do prekoraenja granice od 3%. Javni dug se za zonu E12, kao cjelinu od 1992, nalazi iznad 60%. Od 2001. je u stalnom porastu, a u 2003. je dostigao iznos od 70,4%. U periodu 1997-1998. poela je trka u smanjivanju deficita, da bi se ispunio kriterijum od 3%, a to se postiglo veim prodajama javnog vlasnitva.

Nove lanice bi trebalo da ispunjavaju kriterijume dvije godine prije ulaska i nakon ulaska u euro-zonu. to se tie kriterijuma, najloije stoje Malta, Kipar i Maarska, a najbolje baltike zemlje - Letonija se potpuno kvalifikovala za euro-zonu, dok Litvaniji i Estoniji nedostaje po jedan uslov, to govori o visokom kvalitetu ekonomskih institucija ovih zemalja, a to pokazuje i njihovo visoko mjesto na rang listama ekonomskih sloboda.

Zbog svega ovoga nameu se razna pitanja: da li imaju smisla postojei kriterijumi, ako se oni ne potuju? Kakve posljedice e to imati na privrede zemalja E12 zone i na nove lanice? Koje kriterijume treba da ispinjavaju nove lanice? Da li ih treba redefinisati? Itd.

5.4.2.Prednosti i nedostatci EMUPostoji niz prednosti uvoenja eura:

Sniavanje transakcionih trokova - uteeni resursi, koji bi inae bili potroeni u neproduktivne preraspodjele, bie osloboeni za produktivnu upotrebu. Njima su najvie izloeni turisti, tako da sada ne moraju da mijenjaju novac kada god preu granicu zemlje i da trae mjenjanice ili banke koje su uzimale znaajne provizije za tu uslugu.

Graani su u mogunosti da porede cijene u euro-zoni, pa razlike u cijenama robe, usluga i zarada postaju jasnije. Postoje i pogodnosti prilikom putovanja izvan euro-zone, jer je euro kao internacionalna valuta prihvaena u mnogim zemljama.

Troak odravanja 12 valuta je mnogo vei nego jedne. Zabrinjavajue je poveanje birokratizacije u ECB, to bi dovelo do sniavanja dobiti od ekonomije obima.

Olakana je alokacija faktora proizvodnje - bre i jeftinije se otkrivaju povoljniji uslovi za rad i kapital, tako da e zemlje koje stvaraju bolje poslovno okruenje biti u prednosti, dok e kod onih s loijim to biti nedostatak.

Dobit od senjorae (emisiona dobit). Uvoenjem eura koliina ove valute koja se dri u rezervi se poveava u svjetskim razmjerama, pa male zemlje imaju po prvi put dobit i izvan svojih granica. Za razliku od veih zemalja, ije su valute imale iroku primjenu, a samim time i veu dobit po ovom osnovu, male zemlje po prvi put imaju dobit izvan svojih granica.

Euro je znaajnija valuta nego to su pojedinano bile svih prethodnih 12, time to e se ee koristiti u transakcijama, kako u Uniji tako i van nje, i time to e znaajan dio deviznih rezervi zemlje u svijetu drati u euru. Uvoenje eura je udarac dolaru, funti, jenu i ostalim valutama, jer njihov uporedni znaaj opada. Operativna korist je emisiona dobit ili senjoraa, druga strana je oligopol (euro, dolar, jen, funta) sa kojim se suoavaju korisnici irom svijeta, a to lanicama oligopola moe da donese dodatne rente.

Ukidanjem mnova deviznih kurseva poveava se tranparentnost prilikom transakcija i eliminie rizik deviznih kurseva u odnosima izmeu zemalja lanica.

irenje finansijskih trita - postaju dostupnija i likvidnija.

Postoje i prednosti koje su manje direktne, ali ne i manje znaajne:

Makroekonomska stabilnost - novi reim niske inflacije. Istraivanja pokazuju da vea samostalnost centralnih banaka doprinosi nioj inflaciji. ECB je najsamostalnija banka na svijetu.

Nie kamatna stope - smanjenjem inflacije utie se i na smanjenje kamatnih stopa. Investitori zahtijevaju nie kamatne stope u zemljama u kojima je stabilnost cijena izraenija. Nie kamatna stope smanjuju rizik razlike u kursevima, tako da se dodatna kamata, nazvana premija za rizik kursne razlike, eliminie u meunarodnim kreditnim transakcijama koje se obavljaju u okviru Eurolenda.

Strukturalna reforma - kvalifikacijom za euro zemlje su na silu morale da dovedu svoje ekonomije u red, time to su zadovoljile kriterijume konvergencije. Sporazum predvia kazne za zemlje koje se previe zaduuju, a sve to je dovelo do odrivog privrednog rasta.

Stvaranje nove globalne valute rezervi - rezerve koriste centralne banke, drava i privatne firme kao dugoroni oblik uvanja vrijednosti i za pokrivanje buduih finansijskih potreba. Samo valute koje su likvidne, stabilne i prihvaene kao sredstvo plaanja na jednom ekonomski velikom podruju, posjeduju potencijal da postanu glavne valute rezervi.

Intenzivniji ekonomski rast - poveanje trita, konkurencije, smanjenje prosjenih trokova, vea produktivnost, smanjenje trokova finansijskih transakcija i rizika u pogledu razlike u kursevima omoguavaju multinacionalnim kompanijama da ostvaruju ekonomiju obima. Uvean kredibilitet fiskalne politike, jer je devalvacija nemogua. Korisnici primaju vee socijalne beneficije iz vika nastalog snienjem cijena i umanjenim rizikom. Pored prednosti, euro nosi i neke trokove i nedostatke:

Trokovi prelaska na euro - ogromni su trokovi obuke i poremeaja na poslovima koji su posljedica prelaska na euro.

Gubitak poslova - stvaranje jedinstvene valute eliminie potrebu za brojnim deviznim transakcijama meu zemljama. Mjenjanice, banke i agencije su oigledni gubitnici u tom smislu.

Gubitak kursa valute.

Kontrolisana fiskalna politika.

Gubitak monetarne autonomije - privrede koje se nalaze u razliitim fazama privrednih ciklusa teko mogu da se prilagode istoj monetarnoj politici. Vlade su liene finansijskih instrumenata da utiu na agregatnu tranju ili deviznog kursa da utiu na trgovinski deficit/suficit. Centralizovana monetarna politika teko funkcionie u uslovima decentralizovane fiskalne politike i decentralizovanog politikog sistema. Lieni aktivistike monetarne politike, politiari se mogu uputati u preveliku dravnu potronju zbog dobijanja glasova na izborima.

Zemlje e manje biti pogoenje uvoenjem eura ako: a) otvorenije su za trgovinu; b) imaju diverzifikovanu privredu; c) imaju veu mobilnost proizvodnih faktora, posebno rada. Loa je ispunjenost uslova pod c. Trite rada mora posluiti kao kanal za prilagoavanje otputanjem/zapoljavanjem, a zbog slabe pokretljivosti radne snage, zbog barijera obiaja i jezika, bie geografski i politiki koncentrisano.

Public choice panju poklanja preferencijama koje pojedini predstavnici u ECB imaju. Stopa inflacije u nekoj zoni zavisi od osjetljivosti biraa na inflaciju (stepen nezavisnosti centralne banke je u funkciji te osjetljivosti) pa bi pronalaenjemsrednjeg biraabilo mogue predviati kretanje inflacije u euro-zoni. Do 2002. Francuska je bilasrednji glasa, a zatim je usljed kadrovskih rjeenja to mjesto zauzela Finska, a poto su finski glasai manje osjetljivi na inflaciju to se nadalje moe oekivati blago poveanje godinje stope inflacije, po ovoj teoriji, u euro-zoni. Ulazak zemalja istone Evrope bisrednjeg glasaapomjerio prema Italiji i paniji, to bi dalje uticalo na rast stope inflacije.

Najvei rizik je sadran u nepotovanju pravila igre tj. kriterijuma uea, kao i u ekonomskim skokovima i politikom neskladu. Tekue vlade EU12 koriste dodatna sredstva javnih finansija da bi poveale podrku biraa, a teret tih operacija se prebacuje na zajedniku valutu. Ako bi se trend nastavio, euro e postati slaba, inflatorna valuta i tokom narednih 6-7 godina euro bi bio povuen iz opticaja, a zemlje E12 bi se vratile na nacionalnu valutu.

5.5.Monetarna politika u euro-zoniEvropska centralna banka (ECB) je monetarni autoritet najvieg nivoa u euro-zoni. To je institucija koja je emitent i zakonski zatitnik eura.

Ciljevi Evropskog sistema centralnih banaka su: Stabilnost cijena Kontrola inflacije HCIP (Harmonised Consumer Index of Prices)< 2% Inflacija 2% sa rastom od 4,5% Podrka opte politike EU sve dok je to mogue bez tete po stabilnost cijena.

Inflacija alje negativne signale investitorima, primorava firme da stalno mijenjaju cijene i poveava efektivnu stopu poreza na kapital.

ECB se smatra najsamostalnijom bankom koja je ikada formirana, jer nije posebno vezana ni za jednu evropsku vladu.

Strategija ECB je fleksibilna i oslanja se na tri osnovna elementa:

1. kontrolu novane mase eura 2. neposredno praenje stope inflacije u Eurolendu 3. sagledavanje ostalih pokazatelja vezanih za cijene

Primjenjujui ove tehnike, savjet utvruje glavne kamatne stope koje uslovljavaju tempo ekonomskog rasta Evrope.

ECB koristi konkretne instrumente monetarne politike da bi kontrolisala novanu masu eura. Tu spadaju: minimalni nivo obaveznih rezervi kratkorone transakcije otkupa mogunost marginalnog kredita mogunost kratkoronog deficita.

Devizni kurs eura utie ne samo na stabilnost cijena, ve se odraava na optu ekonomsku politiku. Zbog toga ECB - u saradnji sa Evropskim savjetom ministara ekonomije i finansija (ECOFIN), koji definie opti reim kursa eura, ali su mu zabranjene konkretne intervencije na tritu i ugroavanje stabilnosti cijena - radi na utvrivanju politike deviznih kurseva u Eurolendu.

Na sastanku 1995. u Madridu predsjednici vlada i drava EU odluili su da e zajednika valuta dobiti ime euro.

Simbol eura ima oblik slovaeprekrianog s dvije vodoravne crte. Inspirisan je grkim slovom epsilon, u ast Grke kao kolijevke evropske civilizacije, kao i prvim slovom rijei Evropa. Slubena skraenica je EUR i zatiena je u Meunarodnoj organizaciji za standarde.

5.6.Budunost EMUTeko je pekulisati o evoluciji Evropske monetarne unije u narednih 5 do 10 godina, pogotovo imajui u vidu broj novih lanica i heterogenost unije. Dok e postojee lanice gotovo zasigurno nastaviti da konvergiraju u obliku dohodaka per capita, mogue je, ak i vjerovatno, da e im se u EMU pridruiti ne samo tri zemlje lanice EU koje se jo uvijek nisu sloile da se ukljue, ve i zemlje istone Evrope, koje jo uvijek nisu ule ni u EU. Ove nove lanice e se bitno razlikovati od postojeih u pogledu dohodaka per capita i ekonomske strukture. Njihova implikacija za razvitak strukture, organizacije i modus operandi monetarne unije je viestruka. Postoji veliki pritisak u sklopu EMU nad dravama lanicama koje su jo uvijek izvan MU, da se to prije pridrue i da njihove ekonomije to prije prihvate euro. Zasigurno je da e prijem novih lanica u EU, odnosno EMU, promijeniti monetarnu politiku glasanja i reprezentacije u Evropskoj centralnoj banci.

Eksperti smatraju da e se ulazak novih lanica u EMU najvie odraziti na trite rada i heterogenost. Meutim, oni predviaju da e ovo biti dugoroan problem za EMU i da e zemlje istone Evrope uspjeti da savladaju "gap" izmeu njihovih ekonomija i ekonomija postojeih lanica samo ukoliko nastave da jaaju i poboljavaju kvalitet institucija. Svakako, EMU e zasigurno nastaviti da funkcionie stabilno i efektivno, ne samo kao monetarni autoritet ve i kao nadnacionalna institucija, koja je po rijeima Romana Prodijapromijenila prirodu nacionalnih drava.5.7.Hronologija nastanka EMUHronoloki proces nastanka EMU moe se predstaviti:

Bretton Woods sporazum je potpisan 1944. u Mount Washington hotelu u Bretton Woodsu

1944. godina - sporazum u Bretton Woodsu uvodi sistem meusobnih kurseva tj. uvodi sistem vrstih deviznih kurseva

1946. godina - britanski premijer Winston Churchil u Cirihu poziva na stvaranje Ujedinjenih Drava Evrope

1949. godina - osnovan Savjet Evrope

1950. godina - Schumanova deklaracija. Francuski ministar spoljnih poslova Robert Schuman 9. maja predloio udruivanje industrije uglja i elika Francuske i SR Njemake, otvoreno za sve demokratske drave Evrope, kojim e rukovoditi evropska institucija. Plan odobrila Skuptina Savjeta Evrope

1952. godina - Evropska zajednica u oblasti uglja i elika (ECSC). Prvi veliki korak u pravcu transevropske saradnje i stvaranja zajedinkih institucionalnih okvira

1958. godina - Evropska ekonomska zajednica (EEC) postavlja temelje ogromnog "zajednikog trita" robe i usluga; mnogi od prijedloga su ostali nerealizovani

1959. godina - Austrija, Danska, Norveka, Portugal, vedska, vajcarska i Velika Britanija utemeljile sporazum o spoljnoj trgovini (EFTA)

1967. godina - Sporazum o integraciji objedinjuje EEC, ECSC i EUROATOM u jedinstvenu meunarodnu organizaciju poznatu kao Evropska zajednica (EZ), to je znaajan korak u pravcu konsolidacije

1969. godina - na samitu u Hagu est drava lanica Evropske ekonomske zajednice (EEZ) postavljaju sebi za cilj stvaranje evropske i monetarne unije (Barov plan)

1970. godina - Vernerov izvjetaj predstavlja zvanian prijedlog Evropske zajednice o stvaranju Ekonomske i Monetarne unije (EMU), predlae se usklaivanje nacionalnih ekonomija kako bi se stekli uslovi za jedinstvenu valutu u okviru (EEZ). Nestabilnost evropskih valuta ozbiljno ugroava ovaj projekat

1973. godina - Danska, Irska i Velika Britanija pristupaju EC-u

1974. godina - uvodi se ECU - zajednika evropska valutna jedinica. Sastavljena je kao obraunska korpa evropskih valuta, iji su se meusobni odnosi vie puta mijenjali. Prema kursevima 31.12.1998. utvreni su odnosi participirajuih valuta prema euru, koji je zamijenio ECU u odnosi 1:1

1979. godina -Evropski monetarni sistem(EMS). Ukljueno je osam lanica EC-a (sve osim Velike Britanije). EMS zatvara meusobne devizne kurseve zemalja lanica u okvire uskih unaprijed definisanih trgovinskih zona, to se smatra ranim oblikom monetarne unije; uspostavljena kontrola protoka evropskih valuta

1981. godina - Grka se prikljuuje EC-u

1986. godina - u EC se ukljuuju panija i Portugal, tako da broj lanica raste na 12, jedinstvenim aktom u Rimskom ugovoru zacrtan je cilj postepenog stvaranja Ekonomske i monetarne unije

1989. godina - Delorsov izvjetaj. Predsjednik Evropske komisije Jacques Delors predloio 'Bijelu knjigu' konkretnih mjera za uspostavljanje jedinstvenog evropskog trita, na temelju koje je utvreno stvaranje Evropske privredne i monetarne unije (EMU) u tri faze

1. 7. 1990. poela I faza stvaranja EMU: konano eliminisanje barijera u odnosu na kretanje roba, usluga, radne snage i kapitala i usklaivanje privredne, novane i fiskalne politike u EU

7.2.1992. - EU predstavlja sporazum o najiroj saradnji; Ugovorom iz Mastrihta postavljeni kriterijumi usklaivanja ekonomija zemalja koje uestvuju u ovom projektu, to predstavlja etapu koja prethodi uvoenju jedinstvene valute; Evropska zajednica (EC) i projekat EMU postaju dio Evropske unije

1.1.1993. - poetak djelovanja jedinstvenog trita

1.11.1993. - Mastrihtski ugovor stupa na snagu i time EC prerasta u EU

1.1. 1994. - II faza EMU: Osnovan Evropski monetarni institut, pretea Evropske centralne banke.. Poveava se nezavisnost nacionalnih centralnih banaka, zabranjuje se finansiranje proraunskog deficita iz monetarnih izvora

1995. - Austrija, Finska i vedska se prikljuuju EU

15./16.12.1995. - na zasjedanju Evropskog vijea (efovi drava i vlada lanica EU) u Madridu odabrano ime budue zajednike valute - euro

2./3.5.1998. - Evropski savjet utvrdio koje zemlje ispunjavaju kriterijume za ulazak u EMU i uvoenje eura i zatvara listu zemalja uesnica

1.6.1998. - poinje sa radom Evropska centralna banka (ECB), koja zajedno sa nacionalnim centralnim bankama zemalja EU ini Evropski sistem centralnih banaka iji je osnovni cilj djelovanja stabilnost cijena i koja je zaduena za evropsku monetarnu politiku

31.12.1998. - neopozivo fiksiranje kurseva nacinalnih valuta lanica EMU prema euru; euro postaje jedinstvena valuta i sve transakcije na tritima kapitala se obavljaju u euru

1.1.1999. - poinje III faza EMU: uvodi se euro kao bezgotovinski novac u 11 zemalja: Austriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Holandiji, Njemakoj, Portugalu, paniji (Grka pristupa 2001)

1.1.2002. - u opticaj ulaze novanice i kovanice eura ostvaruje se konano uvoenje jedinstvene evropske valute 12 zemalja lanica evropske valutne unije. Oko 300 miliona Evropljana ima zajedniki novac.

5.8.Javne financije i EMUPakt o stabilnosti i rastu (Stability and Growth Pact - SGP) instrument je osiguravanja proraunske discipline u EMU. Usvojen je 1997. godine i utvren uredbama o fiskalnoj disciplini Ugovora o EZ-u (l. 99 i l. 104). Provedba je zapoela 1. sijenja 1999. godine. Njima se ureuje da srednjoroni ciljevi proraunskih politika drava lanica budu "blizu ravnotee ili u viku" koji e dravama lanicama omoguiti da proraunski deficit odravaju u granicama od 3% BDP-a. Za sluaj krenja tog pravila propisane su kazne i pokree se procedura prekomjernog proraunskog deficita.ZAKLJUAK

Uvidom u poetno razdoblje meunarodne uporabe eura, razvoj tijekom prvog desetljea postojanja je u skladu s predvianjima. Smjer promjena je pozitivan, a euro je svakako postao vrlo popularan kao sredstvo plaanja, kao investicijska valuta i valuta izdavanja vrijednosnica. Ipak, tempo promjena je bio spor i postepen. Inercija u razvoju eura je ostala i tijekom globalnih financijskih previranja koja su zapoela sredinom 2007, a koja su se pretvorila u globalnu financijsku krizu u posljednjem tromjeseju 2008.

Kada se spoje zakljuci iz nekoliko godinjih izvjetaja ECB-a o meunarodnoj ulozi eura, mogu se izvesti tri kljune injenice o koritenju eura u inozemstvu.

Prva je, da je udio eura porastao tijekom vremena. Udio euro instrumenata je porastao na svjetskim financijskim tritima (trita dunikih vrijednosnih papira, trita derivata, devizna trita) u posljednjih 10 godina. To isto vrijedi i za ostale domene koritenja meunarodne valute, poput trgovine, ili u valutnoj strukturi slubenih deviznih rezervi. Kao rezultat, euro je osigurao drugo mjesto svjetske meunarodne valute.

Drugo, rast uloge eura na meunarodnom tritu je uglavnom bio u prvih pet godina postojanja eura. Na tritu za meunarodne dunike vrijednosne papire, udio vrijednosti eura u dunike vrijednosne papire izdavatelja smjetenih izvan eurozone porastao je s blizu 24% na vie od 36% u razdoblju od poetka 1999. i sredinom 2005. Kasnije, udio eura je pao natrag na oko 32% na tritu meunarodnih dunikih vrijednosnih papira do kraja 2007, odraavajui, u velikoj mjeri, rezonantno financijsko okruenje u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Ovo okruenje je dovelo do znaajnog porasta meunarodnih dugovnih vrijednosnica izdanih u amerikim dolarima u 2006. i 2007. to je utjecalo na smanjenje udjela eura. Euro je dobio na vanosti kao rezervna valuta, sa svojim udjelom u deviznim rezervama sredinjih banaka, raste s oko 24% na poetku EMU 1999. na 32% u prvom kvartalu 2003. Kod prekograninih kredita i depozita banaka izvan eurozone, udio eura slijedi slian obrazac, raste do sredine 2005, a nakon toga lagano opada. Kod fakturiranja i uvoza i izvoza euro je poveao svoj udio kao valuta denominacije njihove trgovine s oko 40% u 2001.godini na vie od 50% u 2003. U kasnijim godinama, euro je stabilizirao svoj udio na toj razini. Razlog brzog razvoja eura se moe pripisati diverzifikaciji na dio izdavatelja duga i investitora. Takoer samim osnivanjem eurozone od 11 europskih zemalja, 5 su podrazumijevala najvea gospodarstva Europe. Samim time pridonijeli su jaanju privlanosti eura.Posljednje, euro ima snanu regionalnu ulogu. Dok je uporaba eura izvan granica eurozone porasla na globalnoj razini, uspon eura je ipak najistaknutiji u susjednim zemljama eurozone, posebno s onima koje imaju snane institucionalne ili politike veze s EU. Ova promjena je vidljiva iz fakturiranja i podmirenju trgovinskih tokova, kao i iz prekograninih kredita banaka iz eurozone, stanovnicima izvan eurozone.

Nakon provedenog istraivanja moe se zakljuiti da euro poveava svoj udio u meunarodnim rezervama iako je taj trend pomalo usporila financijska kriza koja je uzdrmala eurozonu. Financijska kriza je negativno utjecala na trite vrijednosnih papira. Empirijska analiza je pokazala da je inozemna potranja za dunikim vrijednosnicama eurozone pala u 2011. godini. Strani investitori uslijed krize u eurozoni su se povukli s trita eurozone.

Ali, bez obzira na krizu eurozone, ameriki dolar postepeno gubi svoju ulogu svjetske rezervne valute. Tako prema, Galati i Woodbridge (2006), likvidnost i opseg financijskih trita eura brzo sustiu trita dolara. Za ameriki dolar opasnost predstavlja i deficit tekueg rauna koji e postati neodriv u dugom roku, stoga je potrebna korekcija duga. Jedno od rjeenja bi bilo ako Azijske valute preuzmu glavni teret prilagodbe teaja i snano apreciraju u odnosu na dolar. Primjerice, dolar bi trebalo smanjiti za 20-25%, a Azija (prvenstveno Kina) bi trebala snositi glavni teret prilagodbe teaja. Ali Kina i neke zemlje izvoznice nafte mogu diverzificirati svoje devizne rezerve na raun dolara bez efektivne aprecijacije.

LITERATURA1. Vuji, B., Euro Europska monetarna unija i Hrvatska, Masmedia, Zagreb, 2003.

2. Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2003.

Ostali izvori:

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unija#Ekonomska_i_monetarna_unija 2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_sredi%C5%A1nja_banka 3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Euro Popis tablica:

Tablica 1.:Meunarodna akumulacija stranih deviznih rezervi u razdoblju od 1999-2012 (kao % ukupnih izdvojenih rezervi...................................................................................................15

Popis grafikona:

Graf.1.:Udio eura u ukupnim meunarodnim rezervama.........................................................15

Graf 2 : Udio eura u robnoj razmjeni zemalja lanica EU sa zemljama izvan EU...................19

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unija" \l "Ekonomska_i_monetarna_unija"http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unija#Ekonomska_i_monetarna_unija

Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina d.o.o., Zagreb, 2003., str. 88.

Vuji, B., Euro Europska monetarna unija i Hrvatska, Masmedia, Zagreb, 2003.

Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2003., 261. 263. str.


Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2003., str. 278.

Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2003., str. 92.


Vuji, B., EURO Europska monetarna unija i Hrvatska, Masmedia, Zagreb, 2003., str. 19.


HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_sredi%C5%A1nja_banka"http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_sredi%C5%A1nja_banka

Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2003.


HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Euro"http://hr.wikipedia.org/wiki/Euro




PAGE 42

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU.doc

Documents

Transcript of INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU.doc