INTENET TEHNOLOGIJE

Povijest Interneta

Prethodnik interneta je zapoceo 1957. Tada su computeri radili na principu batch

processing, sto podrazumjeva izvodjenje sljedova naredbi bez ljudske potrebe za upravljanjem i

nadziranjem. S porastom mogucnosti rada computera, doslo je i do porasta disipacije energije na

nj komponenetama te se stoga takva racunala pocela zauzimati citave prostorije. Kako bi se

omogucila daljna eksploatacija ovih racunala ista su se povezivala sa nekim mjestom upravljanja

izvan prostorije. Progamiranje je zahtjevalo mnogo truda i vremena zbog neprakticnosti

racunala. 1957 je tako uspostavljena prva veza izmedju navedenoga ureda programera i racunala

kako bi se omogucilo programerima direktan pritup racunalu te nj programiranju.

Daljni razvoj racunala je doveo do pojave Time-sharing odnosno nacina rada racunala

kojime se omogucuje izvodjenje vise radnja simultano, te se tako omogucilo djeljenje jednog

racunala medju vise korisnika u isto vrijeme. Iste je godina Amerika zbog vojnih razloga

osnovala DARPA-u(Defense Advanced Research Project Agency). Darpa je prethodni

ARPANETA, sto je mreza computera americkih sveucilista. ARPANET je sluzio za izmjenu

radova, clanaka te istrazivanja medju akademskom zajednicom.

Razvoj ARPANET-a je zapoceo 1966. Veza izmedju sponeutih velikih computer tzv

Main Frame se odrzavala preko manjih computera (IMP-Interface Message Processor) koji su

se nalazili izvan sveucilista. Tako se mreza IMP-ova koristila za komunikaciju medju

sveucilistima a main frame izvodjenje raznih algoritama.

Slanje podataka duz IMP subneta je prvotono islo NCP Network Control Protocol te je

naknadno zamjenjeno TCP-Transmission Control Protocolom. Packet Switching je nastao u

engleskoj, kao rijesenje za smanjivanje prevelikog prometa unutar komunikacijskoga kanala.

Izraz Internet je nastao u francuskoj. Tamosnja mreza cyclades je svoj uspjeh temeljila na

povezivanosti izmedju pojedinih elemenata mreze. Unutar Cyclades-a poruka je od pocetnoga do

krajnjeg korisnika isla duz pojedine elemente u mrezi. Odnosno Sva su racunala bila medjusobno

povezana uredjajima duz kojih su strujile svacije poruke.

Uvodjenjem OSI-Open System Interconnect modela, te unapredjivanjem TCP protokola

uz dodatke cycladisinog nacina povezivanja djelova, osnovan je TC/IP protocol 1983. Arpa net

je naknadno 1986 zamjenjen NSFnetom koji je 1995 prekinuo sa radom cime je Internet zadobio

na popularnosti i postao glavna mreza za povezivanje racunala.

Opcenito

ISP-Intenet Service Provideri, tvrtke koje pruzaju svojim korisnicima pristup interntu.

ISP poduzeca su uglavnom telefonske kompanije, ali nije pravilo u hrvatskoju su ISP-ovci:

Optima telekom, Tele 2, Tcom, Vipnet te Carnet.

IP adressa je binearni kod koji oznacava pojedine uredjaje u Internet mrezi. Razlikujemo

pet IP adresa. Prve tri su u komercijalnoj upotrebi, dok je cetvrta za Multicasting a peta jos

uvijek u razvojnoj fazi. IP Adresa se sastoji od 32 bitova odnosno 4 okteta.

Klasa Prvi oktet ID klase Broj Mreza Broj Uredjaja

A 1-126 0xxx xxxx (8-1)=>(27-2) 2

24-2

B 128-191 10xx xxxx (16-2)=>(214

) 216

-2

C 192-223 110x xxxx (24-3)=>(221

) 28-2

A klasa koristi prvi oktet za definiciju mreze a preostala tri za spojene uredjaje. C klasa

koristi tri vodeca okteta za dfinirati broj mreza i preostali uredjaje. Carnet mreza je primjer B

klase te koristi pola okteta za definiciju mreze i pola uredjaja.

Kako bi se ljudi snalazili na internetu i lakse prolazili sadrzaje webstranice ove su

oznacene tekstualnim porukama. www.bug.hr . Tekstualni se nazivi web stranica nazivaju

domenama. Naziv gornje stranice je FQDN Full Qualified Domain Name. Racunala teze

prepoznaju tekstualne poruke te se s toga naziv stranice oznaca s IP adressom. DNS prevodi

FQDN u IP adresu web stranice.

Komunikacija dva racunala u Internet mrezi ide preko Web servera, racunala konstano

spojena na Internet. Ukoliko se govori o slanju podataka ovi putuju serverom kroz tako zvane

portove koji je za TCP komunikaciju 808.

OSI model, TP/IP , UDP

Protokol je skupina pravila kojima dva uredjaja unutar neke mreze komuniciraju. Kod

Internet komunikacije prisutno je mnogo protokola te je za odrzavanje ovih sustava i

komunikacije uveden poopceni model. Taj poopceni model rastavlja internet na sedam razina

pocevsi od razine s kojom korisnik upotrebljava kao sucelje do fizicke. Ovaj se model naziva

OSI-Open System Interconnect.

Razine u OSI modelu.

1. Fizicka razina. Predstavlja sve opipljive komponenete koje sacinjavaju neku mrezu.

Unutar ove razine na podatke se gleda kao elektricne impulse. Ethernet je primjer

standard koji spade u ovu razinu komunikacije. Kvarovi unutar ove razine obuhvacaju

prekide kablova i slicne scenarije.

2. Podatkovna razina obuhvaca procese koji se odvijaju unutar mreznih preklopnika, te su to

i uredjaji koji predstavljaju moguce kvarove na ovoj razini. Dodjeljivanje MAC (Media

Access Control) adresa se odvina unutar ove razine (mac adrese sluze za pronalazenja ip

adrese uredjaja unutar neke mreze).

3. Routing, odnosno process odredjivanja najkraceg puta za prijenos podataka te zapisi IP

adresa se odvijaju na ovoj razini. Uporaba krivih IP adresa je moguci kvar ove razine

4. Transportna razina sluzi za odredjivanje koliko se podatka izmjenjuje medju djelovima

sustava. Transporna razina u sebe ukljucuje TCP. Kvarovi ovog sustava su danas

nadmasili mogucnosti odrzavanja te se uglavnom njima ne bave tehnicari.

5. Dijaloska razina jest ona kojom dva racunala ostvarrju medjusobnu komunikaciju, znaci

ostvarivanje veze prije samoga pocetka komunikacije je zadatak ove razine. Problemi kod

web administracije oko apache-a, php-a su neki od zadataka odrzavanja iste.

6. Prezentacijska razina predstavlja svojevrstan prevoditelj s ljudskoga jezika na jezik

komunikacije Internetom. Nemogucnost pristupa Internetu zbog greski u os je primjer

kvarova na ovoj razini.

7. Aplikacijska razina je razina pretrazitelja, to je razian kojom ljudi komuniciraju sa

strojem, Problematika ovog tipa ukljucuje probleme s browserima i slicno.

IP Internet Protocol

Glavna uloga Internet Protocola je Routing, odnosno odredjivanje optimalne putanje za

izmjenu podataka medju dva umrezena racunala, web server ili bilo kojim drugim uredjajem. IP

protocol se bavi IP adresama, subnet mask-om, default gateway, DNS-om itd. Opcenito

govoreci mozemo reci da IP protokol omogucava komunikaciju medju racunalima (iako za to

sluzi rad vise protokola medju kojima je ovaj naj istaknutiji). IP stvara pozadinu sa slanje

datagrama (djelova podataka) mrezom. Razlikujemo dvije vrste IP zaglavnja a to su IPv4 I IPv6.

Zaglavnje IPv4 sadrzi pet 32 bitnih rijeci, odnosno ima 20 bajtova.

Zadnja rijeci je IP adresu primatelja podataka

Predzadnja rijec je IP adresa posiljatelja podataka

Treca rijec sadrzi nesto vise informacija od dvije vec definirane.

Prvih osam bitova unutar te rijeci sadrzi informacio o vremenu trajanja komunikacije

(Time To Live-TTL).

Drugi oktet definira protocol kojime ce se vrsiti komunikacija. TCP,

UDP,SKIP,OSPF ili drugi protokoli za slanje datagrama.

Preostali se bitovi (dva okteta) koriste za sigurnosnu provjeru informacija

(checksum)

Pocetnima dva okteta unutar druge rijeci se identificira datagram kojega saljemo.

Naredna tri bita su posvecena zastavicama

Preostali bitovi su za odredini poziciju datagrama kojega saljemo (17 bitova)

Verzija ip zaglavlja je definirana u prvih cetri bitova prve rijeci. Odnosno mozemo

reci da definiranje verzije zaglavlja zauzima osam bitova.

Drugi okrtet u prvoj rijeci je vrsta usluge (Tipe Of Service TOS)

Preostalih dva okteta su za odredjivanje duljine zaglavlja

TCP-Transmission Control Protocol

Transmission Control protocol ili jednostavno TCP je protocol kojime se omogucuje

razmjena podataka internetom na nacicn da se isti podjele u manje pod podatke, poznate kao

datagram i tako odasilju mrezom. Windowing je jedna od naj korisnijih funkcija unutar ovoga

protokola. To je nacin slanja paketa kojime se omogucuje dojava gresaka i nepravilnosti u

primljenim porukama.

Kod slanja slike npr ova se podjeli u datagrame, u prvome slanju salje se jedan datagram

te primatelj odgovara ako je sve ok. U drugom slanju se salju dva datagrama te oped primatelj

informira posiljatelja o stanju. U koliko se salje sto datagrama i primatelj nije primio dvoje ovaj

ce to javiti posiljatelju koji ce krenuti sekvenciju slanja pocevsi od jednog datagrama.

Zaglavlje TCP poruke sadrzi kao i kod IP-a pet 32-o bitnih rijeci:

Prva rijec sadrzi informacije o odredisnim i dolaznim portovima. Portovi su

virtualna, odnoslo logicka mjesta na server, preko kojih korisnik ostvarje vezu sa

zeljenim algoritmom na serveru. Kada govorimo o TP/IP protokolu, port 808 sluzi

za ostvarivanje ovakve razmjene podataka.

Druga rijec nam govori koji sljedni broj paketa (datagrama) saljemo.

Treca rijec govori od kojega ce se mjesta slati sljedeca skupina datagrama

Prvih cetri bita u cetvrtoj rijeci su informacija o broju 32-bitnih rjeci u zaglavlju

Cetri sljedeca bita su rezervirana

Drugi oktet sluzi za pohranu zastavica. Jedna od zastavica je npr hitnoca kojom se

odredjenome djelu poruke (skupu datagrama) daje prednost nad ostalima u

pogledu slanja i primanja.

Preostali oktet sluzi za prije objasnjenu funkciju windowing

Pocetnih dva okteta sluze za provjeru ispravnosti poruke

Preostala, posljednja dva okteta daju informaciju o rednom broju paketa unutar

kojega se nalazi hitnoca.

UDP-User Data Protocol

Ovaj je protocol slican TPC protokolu s razlikom sto nema mogucnost windowinga, prioriteta, te

ostalih sofisticiranih sigurnosnih funkcija.Kod ovoga protokola nema slanja podataka u obliku

datagrama .Zaglavlje UDP-a se sastoji od dvije 32-bitne rijeci. Prva rijec je jednaka TCP

protokolu a u drugoj se nalazi sigurnosna provjera podatka (chechsum) te informacija o duljini

poruke.

Ostali protokoli

FTP File Transfer Protocol

TFTP Trivial File Transfer Protocol

SMTP Simple Mail Transfer protocol

ICMP Internet Control Message Protocol

Ovim je porukama ruter npr daje signal nekom racunalu da uspori brzinu slanja podataka

ARP Address Resolution Protocol

Protokol za pronalazenja IP adrese nekog racunala u mrezi. Salje se poruka

FF:FF:FF:FF:FF:FF na sva moguca racunala. Racunalo s kojim hocemo komunicirati nam

uzvrati sa informacijom o MAC adresi te se naknadno uspostavlja razmjena informacija

RARP Reverse Address Resolution Protocol

RIP Routing Information Protocol

Ovaj se protocol nalazi na naj nizoj, razini odnosno aplikacijskoj razini i sluzi za

odredjivanje putanje slanja podataka mrezom

OSPF Open Shortest Part First

NTP Network Time Protocol

NFT Network File System

NNTP Network News Transport Protocol

SNMP Simple Network Management Protocol

DHCP Dynamic Host Configuration Protocol

Sluzi za dodjeljivanje IP adresa racunalima spojenim na mrezu. Ovisno o algoritmu

spojena racunala salju zahtjev svakih 7 dana npr. o tome dali mogu ili nastaviti koristiti istu

adresu. Ukoliko se ne dobije odgovor upit se ponovno salje nakon 50% kraceg vremena.

SLIP Serial Line Internet Protocol

PPP Point to Point Protocol

Sluzi za uspostavu direktne veze izmedju dva korisnika. Ovaj se protokol nalazi na

podatkovnoj razini. Njime se moze raditi autentikacija i sl procesi.