Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 639

* Dr. sc.HrvojeLisičar, viši asistentPravnog fakultetaSveučilištauZagrebu,TrgMaršalaTita14,Zagreb;hrvoje.lisicar@pravo.hr

INSTRUMENTI SAMOREGULACIJE I KOREGULACIJE I NJIHOVA ULOGA U REGULACIJI ELEKTRONIČKIH

MEDIJA

Dr. sc. Hrvoje Lisičar* UDK:347.836:339.923(4)EU316.774:004.45>

Izvorniznanstvenirad Primljeno:lipanj2014.

U radu se analiziraju instrumenti samoregulacije i koregulacije kao i moguć-nost njihove primjene u postizanju učinkovitije regulacije audiovizualnih medij-skih usluga i elektroničkih publikacija. Razmatra se uloga neovisnog regulator-nog tijela u procesu regulacije elektroničkih medija te postupku donošenja pravila samoregulacije i koregulacije. Pri tome se razmatra važnost formalne i stvarne nezavisnosti neovisnog regulatornog tijela u svrhu kvalitetnije implementacije instrumenata samoregulacije i koregulacije. Osim samog elementa nezavisnosti, znatan utjecaj na regulatorna tijela ima i konvergencija tehnologija. Primarno se to odnosi na sam ustroj nezavisnog regulatornog tijela. Razvoj tehnologije i infor-macijskog društva nameće sve veću potrebu za regulacijom sadržaja koji se pruža korisnicima. Iako postoje brojni zagovornici liberalizacije te regulacije, ponajprije kroz oblik samoregulacije, zauzet je stav da je primjena instrumenta koregulacije prikladnija. Razlog tome je potpunije ostvarenje funkcija nadzora, upravljanja i poticanja nacionalnog regulatornog tijela. Zaključno, razmatraju se odredbe domaćeg pravnog okvira koje potiču primjenu instrumenata samoregulacije i kore-gulacije te se pri tome predlažu rješenja delegeferendau skladu s analiziranim regulatornim okvirom Europske unije.

Ključne riječi: samoregulacija, koregulacija, mediji, elektronički mediji, elek-troničke publikacije

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...640

1. UVODNO O ALTERNATIVNIM NAČINIMA REGULACIJE ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Dominantnitrendoviposljednjedesetljećepoputglobalizacije,izrazitana-pretka informacijske tehnologije, liberalizacije tržišta i sveopćadigitalizacijasadržajaimajuvelikutjecajnatržišteelektroničkihmedija.Iztogarazlogapo-krenutaješirokaraspravaopotrebiregulatornereformeijačanjuulogealter-nativnihnačinaregulacijesvihpojavnihoblikaelektroničkihmedija.1Kadasegovorioalternativnimnačinimaregulacije,tupodrazumijevamoinstrumentesamoregulacije i koregulacije.

Takvialternativninačiniregulacijeelektroničkihmedijapodrazumijevajuuključivanjesvihdionikanatržištuelektroničkihmedijauprocesregulacije–pružateljemedijskihusluga, interesnaudruženja,civilnodruštvo, industriju,regulatornatijelaizakonodavneinstitucije.

PremastajalištukojezauzimaiEuropskakomisijausvojemdokumentuoboljojregulacijiuEuropskojuniji2alternativninačiniregulacijemoguposlužitikakobisepojednostavniozakonodavniokvirtepribližilodonošenjeodlukasubjektimaipodručjunakojeseregulacijaodnosi.Nadalje,primjenjujuseikakobisepostiglaboljaučinkovitostregulatornogokvira,pridonijelonjegovojmodernizaciji teboljojprimjenizakonskihnormiuspecifičnimuvjetimanatržištu.

Iako se u literaturi često govori o alternativnimnačinima regulacije kaonovomoblikuupravljanja,promatrajućirazvojinformacijskihtehnologijaionjimaovisnihelektroničkihmedijamožesezaključitidaseoniprimjenjujuvećduževrijeme.3Brojnisuprimjerisamoregulativnihakatakreiranihodsamihakteranatržištu,aunedostatkuadekvatnihzakonskihnormi.Takokadasuupitanjumediji,posebnomožemoistaknutipravilakojaseodnosenaogla-šavanjeumedijimailietičkestandardevijećanovinara.Također,potrebnojeistaknuti i brojne samoregulativne akte pružatelja informacijskih usluga nainternetukoji zbognemogućnosti zakonodavnogokviradaprati tehnološki

1 Vidivišeu:Kirwan,B.;Hale,A.;Hopkins,A.,Changing Regulation Controlling Risks In Society,Pergamon,ElsevierScience,Oxford,2002.,str.2.

2 CommunicationfromtheCommissiontotheEuropeanParliament,theCouncil,theEuropeanEconomicandSocialCommitteeandtheCommitteeoftheRegions-SecondstrategicreviewofBetterRegulationintheEuropeanUnion{COM(2008)33final} {COM(2008)35final} {SEC(2008)120}.

3 Cf. Harrison,J.;Woods,L., European Broadcasting Law and Policy,CambridgeUniver-sityPress,Cambridge,2007.,str.49.

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 641

razvojdonosepravilausvrhuzaštitemaloljetnika,zaštitepotrošača,promocijeučinkovitijegtržišnognatjecanjailizaštitedomenanainternetu.4

IDirektivaoaudiovizualnimmedijskimuslugama5uzimauobzirsvepret-hodnonabrojeneprednostialternativnihoblikaregulacije.TakoseupreambuliDirektivenavodidaiskustvapokazujukakoinstrumentizajedničkeregulacije6 isamoregulacije,primijenjeniuskladusrazličitimpravnimtradicijamadržavačlanica,moguimativažnuuloguuosiguranjuvisokerazinezaštitepotrošača.7 Nadalje,ističesedamjerekojesuusmjerenenapostizanjeciljevaodjavnogin-teresausektoruaudiovizualnihmedijskihuslugakojijeunastajanjumogubitiučinkovitijeakoihsepoduzimauzaktivnupotporusamihpružateljausluga.8 Iznavedenogjejasnovidljivodaseističevažnostalternativnihoblikaregula-cije,alisepritomemorauzetiuobzirdajeriječomehanizmukojijesvojevr-snadopuna ilidodatakzakonodavnimnormama,anikakonjihovazamjena.Čestosekaoglavninedostataksamoregulacijeističeupravopokušajindustrijedazamijeniiliograničiprimjenuzakonskihnormi.9Topotvrđujeičl.4.st.7.Direktiveoaudiovizualnimmedijskimuslugama,izkojegjejasnovidljivodase instrument samoregulacijene smatra adekvatnimoblikom implementacijeodredabaDirektiveunacionalnazakonodavstvadržavačlanica,većdajeriječo“komplementarnojmetodi”.10Timčlankomnenalažeseobveznauporabaalter-nativnihmetodaregulacije,većsesugerirapoticanje11takvihoblikaregulacije.

4 Vidivišeu:Latzer,M.;Just,N.;Saurwein,F.;Slominski,P.,Institutional Variety in Communications Regulation. Classification Scheme and Empirical Evidence from Austria,TelecommunicationsPolicy,vol.30,br.3-4,2006.,str.152–170.

5 Direktiva2010/13/EUEuropskogparlamentaiVijećaod10.ožujka2010.okoor-dinacijiodređenihodredabautvrđenihzakonimaidrugimpropisimaudržavamačlanicamaopružanjuaudiovizualnihmedijskihusluga(daljeutekstu:Direktivaoaudiovizualnimmedijskimuslugama).

6 Pojamzajedničke regulacijekoristiseuDirektivioaudiovizualnimmedijskimusluga-maumjestopojmakoregulacije.

7 Vidivišeu:Ward,D.,The European Union and the Culture Industries – Regulation and the Public Interest,Ashgate,Burlington,2008.,str.18–22.

8 VidiRec.(44)Direktiveoaudiovizualnimmedijskimuslugama.9 Cf. Prosser,T.,Self-regulation, Co-regulation and the Audio-Visual Media Services Direc-

tive,JournalOfConsumerPolicy,vol. 31,br.1,2008.,str.99–113,str.100.10 Cf. Castendyk,O.;Dommering,E.J.;Scheuer,A.;Böttcher,K.,European media law,KluwerLawInternational,AlphenaandenRijn,Frederick,MD,USA,2008.,str.862.

11 Ovaodredbaješirokokritiziranazbogtogaštonekiautorismatrajudajeostalanedorečena;vidivišeu:Schulz,W.,Gute Lobbyarbeit, Der Entwurf für die neue eu-ropäische Fernsehrichtlinie,Epdmedien,br.99,2005., str.5–7,http://www.hans-bredow-institut.de/de/publikationen/25(24.studenoga2013.).

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...642

Republika Hrvatska u postupku usklađivanja zakonodavstva s acquis communautaireom u regulatorni okvir za elektroničke medije implementiralajeodredbuDirektiveoaudiovizualnimmedijskimuslugamakojapotičepri-mjenu alternativnih oblika regulacije. Tako se prema članku 10. Zakona oelektroničkimmedijimapojedinapitanjamoguuskladusodredbamazakonaureditikoregulacijomilisamoregulacijomradiujednačavanjanjihoveprimjeneupraksi.Navedenouređenjemorabitiopćenitoprihvaćenoodglavnihintere-snihskupinauRepubliciHrvatskoj,odobrenoodstraneVijećazaelektroničkemedijeteosiguravatiučinkovituprovedbuutvrđenihodredbi.12

Samuspjehalternativnihoblikaregulacijemožeovisitiobrojnimčimbeni-cimakoji imajuutjecajnatržišteelektroničkihmedija.Jedanodnajvažnijihčimbenikajestspremnostprivatnogsektoradaprihvati(ilineprihvati)alter-nativninačinregulacijezbogekonomskihkoristi(ilinedostataka)te,akosuprimijenjeni,kakvajenjihovapostojanostiučinkovitostupostizanjujavnoginteresa.13Pritomeistaknutuuloguimadržava,kakoupostupkunjihovado-nošenja tako iupostupkukontrole iprimjene.Umiješanostdržaveualter-nativneoblikeregulacijemožeznatnovarirati,odsimboličkepodrškepadoizravnekontrolekrozinstrumentkoregulacije.Tako,primjerice,državamože:

– poticatisamoregulacijukrozinstitucije

– izražavatipolitičkupodrškuostvarenimciljevima

– pružatifinancijskupomoć

– pružitipodrškuuključivanjemdržavnihslužbenikaipružanjeminforma-cija

– potaknutisuradnjudržavnihtijelaiostalihzainteresiranihstrana

– sudjelovatiuzajedničkojregulaciji(koregulaciji)krozsvojeinstitucijeteprenositiodređeneovlasti

– nadziratiuspješnostimplementiranihoblikaalternativneregulacije

– kreiratipravilakojaseprimjenjujuuslučajunjihovaneuspjeha.14

Navedene funkcije u poticanju alternativnih oblika regulacije ponajprijeseostvarujukroznezavisna regulatorna tijela.Opoložaju inezavisnosti re-

12 Čl.10. st.1.Zakonaoelektroničkimmedijima(Narodnenovine,br.153/2009,84/2011,94/2013i136/2013,daljeutekstu:ZEM).

13 SaurweinF.,Regulatory Choice for Alternative Modes of Regulation: How Context Matters,Law&Policy,TheUniversityofDenver,vol.33,br.3,2011.,str.339.

14 Latzer,M.;Saurwein,F.,Vertrauen in die Industrie–Vertrauen in die Nutzer,u:Schulz,W.;Held,Th.(ur.),Mehr Vertrauen in Inhalte. Das Potenzial von Ko- und Selbstreg- ulierung in digitalen Medien,Vistas,Berlin,2008.,str.93–142,str.127.

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 643

gulatornogtijelaodindustrijeipolitičkogutjecajauvelikeovisikvalitativniikvantitativniopsegalternativnihoblikaregulacije.Stogasenakondefiniranjapojmovasamoregulacijeikoregulacijeusljedećempoglavljuvišebavimoulo-gom nacionalnih regulatornih tijela u poticanju šire primjene instrumenatasamoregulacijeikoregulacije.

1.1. Definiranje pojmova samoregulacije i koregulacije

Iako ne postoji općeprihvaćena definicija samoregulacije i koregulacije15,budućidanjihovoblikuvelikeovisiokontekstuipodručjuprimjene,uovomraduograničitćemosenaznačenjetihoblikaregulacijeupodručjuelektronič-kihmedija.Takomožemoreći,kadasuupitanjuelektroničkimediji,instru-mentsamoregulaciječinisvojevrsnudobrovoljnuinicijativukojagospodarskimsubjektima, socijalnimpartnerima,nevladinimorganizacijama ili interesnimudrugamaomogućavadadonesuzajedničkesmjerniceizmeđusebeizasebe,štonužnoneisključujesudjelovanjezakonodavcailiregulatoraupostupku.16 Samoregulacijamožebitidopunskametodazaprovedbuodređenihodredbiregulatornogokvirailizarješavanjeodređenihproblemakojinisureguliranizakonomkojiuređujeelektroničkemedije,alinužnojeponovnonaglasitidanemožezamijenitiobvezenacionalnogregulatorailipakpozitivnepropise.

Koregulacija čini pravnu poveznicu između samoregulacije i nacionalnogregulatoraitrebalabiosiguratimogućnostupletanjaregulatorauslučajudaciljeviutvrđenizakonomnisuispunjeni.17Pritomeistovrijednuuloguimajuipojedinigospodarskisubjektikaoinacionalnoregulatornotijelo.Koregulacijajeinstrumentkojiupraksipronalazidalekoširuprimjenuodsamoregulacijesobziromnatoda jeuproceskreiranjapravila,ali inadzornadnjihovomprovedbom,izravnouključenonacionalnoregulatornotijelo.TakvostajalištepodupireiStudijaokoregulativnimmjeramaumedijskomsektoru18kojujeproveoInstitutzamedijskaistraživanjaHansBredow,anaručilajujeEurop-skakomisija.MeđuostalimStudijanavodidakoregulacijamožebitiučinkovitalatuostvarenjuciljevaregulatornogokvira,posebicekadajeupitanjuzaštita

15 Cf.Prosser,op. cit.ubilj.9,str.101.16 Rec.(44)Direktiveoaudiovizualnimmedijskimuslugama.17 Ibid.18 Hans-Bredow-InstitutandInstituteofEuropeanMediaLaw,Study on Co-Regulation

Measures in the Media Sector,fortheEuropeanCommission,DirectorateInformationSocietyandMedia,2006.,http://ec.europa.eu/avpolicy/docs/library/studies/coregul/final_rep_en.pdf(2.ožujka2012.).

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...644

maloljetnikaioglašavanjeuelektroničkimmedijima19,očemuseuovomraduposlijevišeraspravlja.

2. NEZAVISNA REGULATORNA TIJELA I INSTRUMENTI SAMOREGULACIJE I KOREGULACIJE

2.1. Formalna i stvarna nezavisnost regulatornog tijela

Uspješnostregulacijeelektroničkihmedijaiprovođenjezakonompropisa-nihpravilatepraviladonesenihputemsamoregulacije ikoregulacijeuvelikeovisi o nezavisnim nacionalnim regulatornim tijelima.Ponajprijesetoodnosinanjihovustvarnunezavisnost.Otome jesu li iukojoj sumjerionipodložniodređenimutjecajima,biloodstranepolitičkihstrukturailiraznihgrupakojelobirajuzapojedinenakladnikeelektroničkihmedija,ovisiiuspješnostprovo-đenjatihpravila.Direktivaoaudiovizualnimmedijskimuslugamazadržavečlanicenalažeobvezuosnivanjanezavisnogtijelausvrhuefektivneimplemen-tacijeDirektive.Državečlanicemoguosnovatitakvotijelouskladusasvojompravnomtradicijomiuspostavljenomstrukturom20,vodećiračunaonepristra-nojitransparentnojimplementacijiodredabaDirektive.Uspostavanezavisnogtijelamorapridonijetipromocijipluralizmamedija.21

IstraživanjepodnazivomINDIREG22kojejezaEuropskukomisijunapra-vila skupina stručnjaka s Instituta zamedijska istraživanjaHans Bredow iostaliusvrhuocjenestanjaudržavamaipotencijalnimdržavamačlanicama,prijeimplementacijeDirektiveoaudiovizualnimmedijskimuslugama,polazi

19 Ibid.,str.178.20 UnekimzemljamačlanicamaEuropskeunijenezavisnoregulatornotijelozaelek-

troničkemedije organizacijski je povezano snezavisnim regulatornim tijelomzaelektroničkekomunikacije.Iakojeriječorazličitimpodručjimaregulacije(kodme-dijajetosadržaj,akodelektroničkihkomunikacijaupravljanjeinformacijskomin-frastrukturom),zbogmeđusobneovisnostitihdvajupodručjaregulacijeteizrazlo-gaučinkovitostiiekonomičnostiupojedinimdržavamačlanicamaEU-aformiranojejedinstvenonezavisnoregulatornotijelo.Vidivišeinfrat.2.2.

21 VidiRec.(94)Direktiveoaudiovizualnimmedijskimuslugama2010/13/EU.22 HansBredowInstituteforMediaResearch,InterdisciplinaryCentreforLaw&ICT(ICRI)KatholiekeUniversiteitLeuven,CenterforMediaandCommunicationStu-dies (CMCS),CentralEuropeanUniversity,Cullen InternationalSA, INDIREG PRELIMINARY FINAL REPORT, Indicators for independence and efficient functioning of audiovisual media services regulatory bodies for the purpose of enforcing the rules in the AVMS Directive(SMART2009/0001),2011.,http://www.indireg.eu(23.listopada2013.).

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 645

odnezavisnostinacionalnihregulatornihtijelakaoključnogpreduvjetazanji-hovuuspješnostuprovedbizadaćakojesuimpovjerene.Podpojmomneza-visnostiuistraživanjusepodrazumijevada je nacionalni regulator nezavisan ako njegova upravljačka struktura osigurava da je proces donošenja odluka u skladu s norma-tivnim aktima. Uskladusnavedenomdefinicijom,kojajebilatemeljistraživa-njanezavisnostiregulatornihtijela,nezavisnostjepodijeljenanaformalnu inastvarnu ili de factonezavisnost.Formalnajenezavisnostustvariproduktzakonai propisa koji određuju institucionalni oblik nezavisnog regulatornog tijela.Dabiseostvarilaformalnanezavisnost,potrebnojedaregulatornotijeloimasvojeovlastiiodgovornostipropisanezakonom,dajeorganizacijskiodvojenoodministarstavaidanijeodabranoiliupravljanoodizabranihdužnosnika.23 Stvarnanezavisnostuliteraturijenajčešćeopisanakaozaštitaodpolitičkogidrugihutjecaja.Onaimadvatemeljnaelementa.Prvielementjedajestvarnanezavisnostustvariimplementacijaformalnenezavisnostiucijelosti,aodnosisena implementacijusvihformalnihelemenatanezavisnosti.Drugielementčineopasnostikojeugrožavaju stvarnunezavisnost, a tomogubitipromje-neuzakonodavstvukojeseizravnoodnosenaregulatore,uporabaformalnekontrole od strane izabranih političara, politizacija imenovanja, neformalnimehanizmikontroleizatvorenikrug24kretanjazaposlenikaunutaragencije.25 Većinazemaljačlanica,čijajenezavisnostregulatornihtijelaobrađenauistra-živanju,apremaprimijenjenimkriterijimazaocjenjivanjeformalnenezavisno-sti,dobilajezadovoljavajućuocjenu,doksurezultatiznatnovariralikadasuprimijenjenikriterijizaocjenjivanjestvarnenezavisnost.Sobziromnaznatandruštveniutjecajelektroničkihmedija,teovisnostregulatornihtijelaopolitič-komutjecaju,takvisurezultatiucijelostibiliočekivani.Ukratko, spomenuto istraživanje jasno jepokazalonakojimpodručjima

postoji znatnoodstupanje između formalnopropisane situacije i stvarne si-tuacijezanezavisnaregulatornatijelaelektroničkihmedija.Stvarnasituacijaukazujena todasuuglavnomfinancijskaneovisnost iznanjeelementikojigovoreuprilognezavisnostiregulatornihagencija,doksviostalielementinisuusklađenisformalnomsituacijom,tj.ispodsupropisanihrazina.Takooneza-

23 Thatcher,M.,The Third Force? Independent Regulatory Agencies and Elected Politicians,Governance,vol. 18,br.3,2005.,str.347–373;citatpreuzetizHansBredowIn-stituteforMediaResearch et al.,op. cit.ubilj.22.

24 Eng. revolving-door.Timterminomseu istraživanjuoznačavasituacijakadasenavodećimmjestimau regulatornim tijelima stalno izmjenjuju isti ljudikakobi sestvorioprividdaistaosobaneupravljatijelomduževrijeme.

25 HansBredowInstituteforMediaResearch et al.,op. cit.ubilj.22,str.31.

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...646

visnostiM.Powell,bivšipredsjednikagencijeFederalCommunicationsCom-mission,nezavisnogregulatornogtijelauSAD-u,kaže:“[B]itinezavisanznačinesamodaregulatormorabitifizičkiioperacionalnoodvojenodonihkojereguliravećmorabitiovlaštendaprovodisvojupolitiku,donosećiobjektivne,razumneipisaneodlukekojesubaziranenatransparentnom,cjelovitomijav-nodostupnomprocesu.Tijekomtogprocesaregulatorimorajubitislobodniodpolitičkihutjecaja,anepristranostudonošenjuodlukanesmijebitipodložnapolitičkomutjecaju.Konačno,obuhvatisadržajnadležnostiregulatoramorabitijasnoodređenpropisimaipodržanadekvatnimfinanciranjemzaobavlja-njesvojihdužnosti.”26

Akoprimjenomprincipaformalneistvarnenezavisnostipromatramone-zavisnoregulatornotijelouRepubliciHrvatskoj,dolazimodorezultatakojiuvelikojmjeriodgovarajurezultatimadobivenimauprethodnonavedenomistraživanju.URepubliciHrvatskojregulatornotijelozaradio,televiziju,au-diovizualnemedijskeuslugenazahtjev ielektroničkepublikacije jestVijećezaelektroničkemedijesastavljenoodsedamčlanova(daljeutekstu:Vijeće).VijećezaelektroničkemedijeupravljaAgencijomzaelektroničkemedije(daljeutekstu:Agencija),kojajesamostalnainezavisnapravnaosobasjavnimovla-stima.27UistojosobiobjedinjenajefunkcijaravnateljaAgencijeipredsjednikaVijeća.28TakotijelaAgenciječineravnateljAgencijeiVijećezaelektroničkemedije.29ČlanoviVijećaimenujusenaprijedlogVladeRHodstraneHrvat-skogsabora30tenepostojiograničenjeupogledubrojamandatakojitrajepetgodina.31MislimodaupogledupotpunogostvarenjanezavisnostiregulatornogtijelaovakvorješenjenijedobrotedabitrebalopostojatiograničenjeubrojumandatačlanovaVijeća.IakoseuZakonunavodekvalitete,aliiograničenja32

26 Ibid.,str.22.,prvotnocitiranou:Baudrier,A.,Independent regulation and telecommuni-cations performance in developing countries,AnnualISNIEConference,Berkeley,2001.,http://regulationbodyofknowledge.org/wp-content/uploads/2013/03/Baudrier_Inde-pendent_Regulation_and.pdf(23.listopada2013.).

27 Vidičl.66.st.1.ZEM-a.28 Vidičl.66.st.4.ZEM-a.29 Vidičl.66.st.3.ZEM-a.30 Vidičl.68.st.2.ZEM-a.31 Vidičl.68.st.3.ZEM-a.32 Vidičl.68.odst.5.dost.10.ZEM-a.TakoprimjericečlanoviVijećatrebajubiti

osobekojesuseujavnomživotuistaknulezalaganjemzapoštovanjedemokratskihnačelaivladavinuprava,članVijećanemožebitidržavnidužnosnik,dužnosnikuizvršnojilisudbenojvlasti,kaonidužnosnikpolitičkestranke,članoviVijećanesmijubitivlasnici,dioničariiliimateljiudjela,članoviuprava,nadzornihodborailičlanoviupravnihvijećaidrugihodgovarajućihtijelaupravljanja,direktori,ravnate-

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 647

upogleduosobakojemogubitiizabranekaočlanVijeća,toneznačinužnodajenjihovizborupotpunostioslobođenpolitičkogutjecaja.33Također,namećeseivrlovažnopitanjestručnostiikvalifikacijazaobavljanjevrlokompleksnezadaćenadzoranadelektroničkimmedijimakojeZakonspominjesamona-čelno,čimejeostavljenamogućnostvrloširokeinterpretacije“stručnosti”.Upogledufinanciranja,osiguranajeneovisnostoddržavnihsredstavasobziromnatodasesredstvazaradAgencije,tj.plaćeravnateljaAgencijeičlanovaVije-ćaosiguravajuiziznosaod0,5%ukupnogagodišnjegbrutoprihodakojisuuprethodnojgodiniostvarilipružateljimedijskihuslugaobavljanjemdjelatnostipružanjaaudio iliaudiovizualnihmedijskihuslugatepružateljiuslugaelek-troničkihpublikacija.34Upogledutransparentnosti rada,Vijeće imaobvezupodnošenja godišnjeg izvješćaHrvatskom saboru, ali i obvezu javne objavesadržajaodržanihsjednicaidonesenihodlukanainternetu.

Iznavedenogjejasnovidljivodauspoređujućiformalnuistvarnusituacijumožemozaključitidajeupogledufinanciranjaitransparentnostiradasituacijadoneklepodjednaka,dokjeupogleduovlasti,autonomnostiistručnogznanjaikompetencijajošuvijekznatnarazlikaizmeđuformalneistvarnesituacije.

2.2. Utjecaj konvergencije na nezavisna regulatorna tijela

Osimsamogelementanezavisnosti,znatanutjecajnaregulatornatijelaimaikonvergencijatehnologija.Primarnosetoodnosinasamustrojinadležno-

ljiilidrugivoditeljiposlovanjapravnihosobanakojeseprimjenjujuodredbeovogaZakona,aodnosesenaaudioiaudiovizualnemedijskeuslugetemrežneoperatore,članoviVijećanemogubitizaposleniciiliuugovornomilinekomdrugomodnosuubilokojojpravnojosobiilislužbikojajeuvezisaudioiaudiovizualnimmedijskimuslugamatemrežnimoperaterima,kaoniosobekojeobavljajuposlovezbogkojihbimoglodoćidosukobainteresa.

33 Čl.68.st.7.međuostalimnavodidačlanVijećanesmijebitidužnosnikpolitičkestranke.URHimenovanjačlanovaVijećazaelektroničkemedijevrločestosuuskopovezanaspolitičkomopcijomkojajenavlasti.Iztograzlogasmatramodabibilopoželjnorazmislitiomogućnostimauvođenjakvotezaimenovanjačlanovakojisupodržaniodvladajućihionihkojisupodržaniodstraneopozicije.

34 Vidičl.66.st.7.ZEM-a.PremadostupnimpodacimaugodišnjemizvješćuVijećazaelektroničkemedijetoiznosioko12milijunakunaza2012.godinu;IzvješćeoraduVijećazaelektroničkemedije iAgencijezaelektroničkemedijeurazdobljuod1.siječnja2012.do31.prosinca2012.godine.,http://www.e-mediji.hr/hr/pru-zatelji-medijskih-usluga/izvjesca-o-radu-i-planovi/izvjesce-o-radu-vijeca-za-elektro-nicke-medije-i-agencije-za-elektronicke-medije-u-razdoblju-od-1-sijecnja-2012-do-31-prosinca-2012-godine/(23.studenoga2013.).

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...648

stinezavisnogregulatornogtijela.Razvojtehnologijeiinformacijskogdruštvanameće svevećupotrebuza regulacijomsadržajakoji sepružakorisnicima.Iakopostojebrojnizagovorniciliberalizacijeteregulacije,ponajprijekrozobliksamoregulacije,smatramodatakavpristupnijeadekvatan.Razlogtomeještonove tehnologijepružateljimausluga,ponajprije tumislimonaelektroničkemedije,omogućavajudasedalekovećakoličinainformacijaisadržajaprenesedokorisnika.Uvječitojborbizaprofitomčestosedogađadapružateljiuslu-gazloraberaznemogućnostikojeimpružanovatehnologija.Sdrugestrane,kao“konzumenti” informacija i sadržaja, stojekorisnicikojivrločestonisuupoznati snovimmogućnostima te su čestopodložni raznimzloporabama.Zato jenužnopostojanjenezavisnog regulatornog tijela s jasnimovlastima,kojebizaštitilouprvomredukorisnike,anakontogaiširedruštveneintereseimoralnevrijednostikojeseuodređenomdruštvunjeguju.Drugopitanjekojenamećekonvergencijajestmoralitoregulatornotijeloobuhvaćatiregulacijuinfrastruktureisadržajailitaregulacijamorabitistrogoodvojena.

Iakojeočittrendliberalizacijepravneregulacijeinfrastruktureinformacij-skogdruštva35,suprotantrendočitjeupravnojregulacijisadržajainformacij-skogdruštva.DonošenjemDirektiveo audiovizualnimmedijskimuslugamapoprviputsepojedinisadržajiinformacijskogdruštvaizjednačavajusasadrža-jimaostalihoblikamedija.RegulirajusepojediniobliciuslugainformacijskogdruštvakojisuprijedonošenjaDirektivebilipodložniznatnoblažojpravnojregulaciji,ponegdjesamoregulacijiiliuopćenisubiliregulirani.Takoikonver-gencijasadržaja,pazatimikonvergencijapropisa,predstavljavelikizazovunačinupravnoguređenja,aliiustrojstvaregulatornihtijela.Priraspravamaopravnomuređenjuelektroničkihmedija,kaoielektroničkihkomunikacija,terazdvajanjemregulacijesadržajaodregulacijeinfrastrukture,jasnojenazna-čenodatijelakojaregulirajutedvijenajvažnijekomponente informacijskogdruštvamorajubitiodvojena imeđusobnoneovisnaudonošenjusvojihod-luka.Vodećisetime,većinadržavačlanicaEuropskeunijekaodominantanmodeluorganizaciji i ustrojstvu regulatornih agencija odvojila je regulacijusadržajaodregulacijeinfrastrukture.Takosuuvećinizemaljaosnovanapo-sebnaregulatornatijelaučijoj jenadležnostiregulacijasadržaja,teposebnaregulatorna tijela u čijoj je nadležnosti regulacija infrastrukture, tj. elektro-ničkihkomunikacijaputemkojihsetisadržajiprenose.IRepublikaHrvatskapostupilajenajednaknačin.

35 Podpojmom“infrastruktureinformacijskogdruštva”podrazumijevamoinfrastruk-turuzaelektroničkekomunikacije.

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 649

Promatranjem takvog odvojenog načina organizacije nacionalnih nezavi-snihregulatornihtijela,jasnojevidljivodaidaljepostojivisokstupanjnjihovemeđusobneovisnosti.Čestesusituacijekadaregulatornotijelokojejenadlež-nozasadržajnijeumogućnostiispunitisvojuzadaćubezbliskesuradnjesre-gulatornimtijelomnadležnimzainfrastrukturu.Takoprimjericeprilikomdo-djelekoncesijezapružanjeaudiovizualnihmedijskihuslugaprethodnomorabitikonzultiranoregulatornotijelozaelektroničkekomunikacije.Istotako,nepostojirealnamogućnostprovođenjazabraneemitiranjailioduzimanjakon-cesijebezsuradnjesregulatornomagencijomzaelektroničkekomunikacije.Sdrugestrane,bezdobivenekoncesijeiliodobrenjazapružanjenekeaudiovizu-alnemedijskeuslugeregulatornotijelozaelektroničkekomunikacijenesmijedopustitipružateljuuslugadazapočnesemitiranjemsadržaja.

Kadaseuzmeuobzirdadanasaudiovizualnemedijskeuslugeobuhvaćajupojedineuslugeinformacijskogdruštva,situacijajejoškompliciranija.Primje-rice,pitanjemrežneneutralnostiiupravljanjesadržajimanainternetunikakonesmijebitirazmatranosamonaraziniinfrastruktureukvantitativnomsmi-sluvećmorabitirazmatranoiukvalitativnomsmislukadajeupitanjusamsadržaj.Izvjesnojedaćeseubudućnostizbogsveopćedigitalizacije javljatisvevećibrojprimjeragdjeseukidaodvojenaorganizacijanacionalnihregula-tornihtijelaupogledusadržajaiinfrastrukture,alipritomenikakonesmijebitizanemarenavažnauloganadzoranadsadržajem.Iakodanasinformacijskokomunikacijsketehnologijeomogućujukreiranjebrojnihnovihsadržajainji-hovudistribuciju,bezpotrebezakvalitetnimsadržajimatenovetehnologijenebiimalesvojufunkciju.

Takopostojeprimjerizemaljausvijetugdjeje,štozbogtradicijskihrazloga,štozbogdrukčijegrazmatranjaproblema,zauzetupravotakavpristup,zbogčegapostojijedinstvenoregulatornotijelozainfrastrukturuisadržaj.JedanodnajboljihprimjeratakvogorganizacijskogoblikajeregulatornotijeloFederalCommunicationsCommisionuSAD-u.Od1934.godine,kada jeosnovanaregulatornaagencijaFCCusvrhuregulacijeelektroničkogmedija–radija,pasvedodanaskadaFCCimadalekoširikrugdjelovanja,danasunajvećojmjeriusmjerennauslugeinformacijskogdruštva,aliiinformacijskodruštvoucije-losti,postojisamojednoregulatornotijelo.36UpočetkujeFCCbiozaduženzareguliranjesadržajakojiseemitirajuputemtelevizijeiradija,dokjezbog

36 UregulacijielektroničkihmedijasudjelujeiTheFederalTradeCommission(FTC),alisetaregulacijaodnosisamonaoglašavanje.VidiHansBredowInstituteforMe-diaResearch et al.,op. cit.ubilj.22,str.202.

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...650

prelaskavelikogbrojakorisnikanauslugenaplatnetelevizije(blizu90%)da-našnjafunkcijaFCC-aprimarnounadziranjucijenaipristupauslugama.Bezobziranatojesuliupitanjudječjiprogramiipolitičkooglašavanje,FCCimamogućnostregulacije.USAD-uaudiovizualnemedijskeuslugenazahtjevnisureguliraneupogledusadržajakakojetoučinjenoDirektivomoaudiovizual-nimmedijskimuslugama.FCCjedanasnajboljiprimjerregulatorneagencijenadležnezaelektroničkemedije,zbogznatnihpromjenakojesusedogodilekaoposljedicasveopćekonvergencije.

UEuropipostojinekolikoprimjera regulatornihagencijakoje sunastalekao posljedice konvergencije te su danas zadužene za regulaciju sadržaja iinfrastrukture.TosuOfficeofCommunications(OFCOM)uVelikojBrita-niji,CommunicationsGuaranteeCommittee(Autoritáper leGaranzienelleComunicazioni – AGCOM) u Italiji, Regulatorna agencija za komunikacijeCRAuBosniiHercegovini,NationalMediaandElectronicCommunicationsAuthority(NMHH)uMađarskojteAgencijazakomunikacijskaomrežja instoritve(AKOS)uSloveniji.

Upravou vrijemeprve reformeDirektive o televiziji bez granica37, kadasepreporučalodadržavečlaniceosnujuzasebnoregulatornotijelokojećesebavitisadržajem,VelikaBritanijapostupilajesuprotno.Kakosuvećtadapo-stojalaodvojenaregulatornatijelakojasubilazaduženazasadržajiinfrastruk-turu,spajanjempetrazličitihregulatornihtijela38nastaojeOFCOM.JednakosepostupiloiuItaliji,gdjejeodlukomdržavnihvlastiosnovanAGCOM1997.godineusvrhunadziranjanovina,elektroničkihmedijaitelekomunikacija.UBosniiHercegovini,kaopostkomunističkojdržavi,kojajetijekomdevedese-tihgodinaimalauređenaregulatornatijelanajednaknačinkaoštojetobilouRepubliciHrvatskoj,odlukom2001.godinenastalajeRegulatornaagencijazakomunikacije,štobibiojednakslučajdasuprilikomdonošenjaZakonaoelek-troničkimmedijima2003.godineuRepubliciHrvatskojovlastinadnadzoromelektroničkihmedijadodijeljenetadašnjojHrvatskojagencijizatelekomuni-kacije.KaoposljednjislučajmožemospomenutiMađarskoregulatornotijelo

37 Directive97/36/ECoftheEuropeanParliamentandoftheCouncilof30June1997amendingCouncilDirective89/552/EECon the coordinationof certainprovisi-onslaiddownbylaw,regulationoradministrativeactioninMemberStatescon-cerningthepursuitoftelevisionbroadcastingactivities[OfficialJournalL202of30.7.1997].

38 TheRadiocommunicationsAgency(RA),TheOfficeofTelecommunications(Of-tel),TheIndependentTelevisionCommission(ITC),TheBroadcastingStandardCommissionandTheRadioAuthority(RAu).

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 651

NMHH,osnovano2010.godine,štojeizazvalobrojnepolemikeuMađarskojjavnostikojesubileusmjerenenaovlastitijela,imenovanjaidužinutrajanjamandata.39

URepubliciHrvatskojtakođerjejasnovidljivutjecajkonvergencijenare-gulatornotijelo.UsklađivanjezakonasDirektivomoaudiovizualnimmedij-skimuslugamateregulacijaaudiovizualnihmedijskihusluganazahtjevZako-nomoelektroničkimmedijimaznatnosuutjecalinanadležnostiregulatornogtijela. Korak više učinjen je od strane zakonodavca uključivanjem nadzoranadelektroničkimpublikacijama.TimejepredVijećezaelektroničkemedijestavljenvelikizazovsobziromnatoda,osimnadaudiovizualnimmedijskimuslugama,morajuvršitinadzorinaduredničkioblikovaniminternetskimstra-nicamai/iliportalimakojisadržavajuelektroničkeinačicetiskai/iliinformacijeizmedijananačindasudostupniširokojjavnostibezobzirananjihovopseg40,ačijijebrojzbogubrzanograzvojainformacijskogdruštvaustalnomporastu.Smatramodaupravonapodručjuregulacijeelektroničkihpublikacijaalterna-tivniobliciregulacije,snaglaskomnakoregulaciju,moguznatnopridonijetiboljojregulaciji.

2.3. Funkcije regulatornog tijela

Neovisnoonačinuioblikuorganizacijeregulatornogtijela,onomoraimatijasnoodređenufunkciju.RazmatrajućinadležnostikojesudanenacionalnimregulatornimtijelimauEuropi,aliiusvimostalimzemljamagdjesenasličannačinpristupapravnomuređenju elektroničkihmedija, postoje tri temeljnefunkcijenacionalnogregulatornogtijela.Tosufunkcijenadzora,upravljanja i poticanja.Navedenefunkcijesuodiznimnevažnostikakozadržavnuregulaci-jutakoizasamoregulacijuikoregulaciju.KrozprimjerVijećazaelektroničkemedijerazmotritćemotetriosnovnefunkcije.

2.4. Funkcija nadzora

Temeljnafunkcijanacionalnogregulatornogtijelajenadzornadelektronič-kimmedijima.Kakobiuspješnobilaprovedenanamjerazakonodavcausvrhu

39 Jakubowicz,K.,Analysis and assessment of a package of Hungarian legislation and draft legislation on media and telecommunications,preparedfortheOfficeoftheOSCERepre-sentativeonFreedomoftheMedia,http://www.osce.org/fom/71218?download=true(20.listopada2013.).

40 Čl.2.st.1.t.2.ZEM-a.

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...652

zaštitekorisnika,širejavnostiimoralnihvrijednostidruštva,aposebicezaštitemaloljetnika,nužnojepostojanjeregulatornogtijelakojećeex post djelovatikakobispriječilodaljnjaponašanjapružateljamedijskihuslugakojamogubitiusuprotnostisnavedenimciljevima.Nacionalnimregulatornimtijelimadajusebrojneovlastiuregulacijielektroničkihmedijainadzoranadprogramimakojetipružateljiusluganude.TakoprimjericeVijećezaelektroničkemedijeusvrhuostvarivanjasvojenadzornefunkcijedonosiodlukuooduzimanjukon-cesije idopuštenjauslučajevimapredviđenimZakonom;poduzimaodgova-rajućemjereradiprivremenogograničenjaslobodeprenošenjaaudiovizualnihuslugaizdrugihdržava;izričeopomeneuslučajunepoštovanjaodredbiZako-naipodzakonskihakatailipodnosioptužneprijedlogesukladnoprekršajnimodredbamaZakonaoelektroničkimmedijimaiPrekršajnogzakona.Osiguravanadzor nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama utvr-đenimZakonom o elektroničkimmedijima i posebnim zakonom te donosigodišnjiplannadzora (monitoringa).Osiguravanadzornadaudiovizualnim iradijskimprogramimakoji se emitiraju putem satelitskog, internetskog, ka-belskogidrugogdopuštenogoblikaprijenosa.ProvodipostupakutvrđivanjanepoštovanjailikršenjaodredbiZakonaoelektroničkimmedijima.Razmatrapritužbegrađananapostupanjepružateljamedijskihuslugauprovedbizako-natepoduzimamjeresukladnoZakonuoelektroničkimmedijima.OsiguravanadzornamjenskogkorištenjasredstavaFondazapoticanjepluralizma i ra-znovrsnostielektroničkihmedija.41

Iznavedenogjevidljivodafunkcijanadzorauključujeiznimnovelikbrojovlasti.UpravoiztograzlogaubrojnimdržavamačlanicamaEuropskeunijefunkcijanadzorajepodijeljena.Čestjeslučajdanacionalnoregulatornotijeloputemugovorasnekimnezavisnimtijelomiliosnivanjemposebnihodjelaraz-dvajaraznepojedinefunkcijenadzora.Osnivanjespecijaliziranihtijelaučijiradsuuključenesvezainteresiranestrane,anakojeseprenosenekeovlastire-gulatornogtijela,činisvojevrstanoblikkoregulacijeuelektroničkimmedijimakojiseunekimdržavamačlanicamapokazaoiznimnoučinkovitim.Takopri-mjericeuVelikojBritanijiiNjemačkojpostojeposebneagencijekojenadziruprogrampružateljauslugasamousegmentuaudiovizualnihkomercijalnihko-munikacija,iliprimjericeposebnotijeloosnovanousvrhuzaštitemaloljetnikaKommissionfurJugendmedienschutz(KJM)uNjemačkoj, iliposebnotijelokoje jezaduženozadodjelukoncesija iobavljanjenadzoraKommission fur

41 Vidičl.69.ZEM-a.

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 653

ZulassungundAufsicht (ZAK).42Također,vrločestopostojeposebniodjeliunutarregulatornogtijelakojinadziruprogramisključivousvrhuzaštitema-loljetnika.43

Konvergencijom tehnologija i povećanjembrojaplatformi zadistribucijuelektroničkihmedijafunkcijanadzoraistovremenopostajeiznimnovažna,alii iznimnozahtjevna.KakojeZakonomoelektroničkimmedijimauvedenaiobvezanadzoranadpružateljimauslugaelektroničkihpublikacija,Vijećeimazadataknadziratiitajoblikuslugainformacijskogdruštva.Takavnadzornaj-češćenećebitijednakonomkadajeprimjericeupitanjuemitiranjetelevizij-skihprograma,putemmonitoringa,veććeuglavnombitiex post reakcijananekuneželjenuobjavusadržaja.SamačinjenicadaVijećemoravršitinadzornadobjavomuredničkioblikovanogprogramskogsadržajakojiseobjavljujednev-noiliperiodičnoputeminternetaodstranepružateljaelektroničkihpublikaci-jaimaznatanutjecajnaopsegposlovaVijeća.Smatramodaudanašnjimokvi-rimaVijećenijeumogućnostisamostalnovršititusvojunadzornufunkcijunaodgovarajućinačin.ZatojekaostručnotijeloipodrškauraduVijećanužnadobroorganiziranaagencijakojajeumogućnostinaprofesionalannačinpo-držatiradVijeća.Budućidasuelektroničkeinačicetiskapostaledominantanoblikputemkojegsegrađaniinformiraju,asasvimjeizvjesnodaćemedijikojiemitirajusvojsadržajputeminternetaubudućnostipostatijošvažniji,upora-bominstrumentakoregulacijemožeseznatnoutjecatinaboljuimplementaci-judržavneregulacijeteukonačniciinakvalitetusadržajaizaštitekorisnikatihmedija.UtompogleduuRHzasadanijepokrenutanikakvainicijativa.Vijećejezasadaprimarnousredotočenonakriterijezaupispružateljaelek-troničkihpublikacijauUpisniktenapovremeneakcijeilipritužbegrađanastežištemnaslučajeveukojimadolazidopovredezaštitemaloljetnika.44

2.5. Funkcija upravljanja

Drugafunkcijaregulatornogtijelajefunkcijaupravljanja.Podupravljanjempodrazumijevamo one odredbe koje se odnose na ex ante djelovanje regula-tornog tijela u svrhukvalitetnijeg provođenja funkcije nadzora.Tu spadaju

42 Rundfunkstaatsvertrag(RStV),§35(2).43 Scheuer,A.;Bachmeier,C.,Der Schutz Minderjahriger bei neuen (nicht-linearen) Medi-

en,IRISplus,br.6,2012.,str.16.44 Godišnji program rada za 2014. godinu, Vijeće za elektroničke medije, http://

www.e-mediji.hr/hr/pruzatelji-medijskih-usluga/izvjesca-o-radu-i-planovi/program-rada-za-2014-godinu(8.ožujka2014.).

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...654

postupci i radnje regulatornog tijelakoje seodnosenaupravljanje radiofre-kvencijskimspektrom.Tonepodrazumijevaupravljanjeusmislukakotočiniregulatornotijelozaelektroničkekomunikacije,većusmisludodjelekoncesijazaemitiranjeputemzatounaprijednamijenjenogradiofrekvencijskogspektra.Upravljanjetakođerpodrazumijevaidodjeludozvolailidopuštenjazapruža-teljemedijskihusluga,kaoibrojnedrugepostupke.

TakoVijećeusklopufunkcijeupravljanjaraspisujejavninatječajzadava-njekoncesijazaobavljanjedjelatnostipružanjamedijskihusluga televizije iradija.45PostupakdavanjakoncesijeprovodisukladnoZakonuoelektroničkimmedijima,ZakonuokoncesijamaiPravilnikuosadržajuipostupkuobavijestionamjeridavanjakoncesijazaobavljanjedjelatnostipružanjamedijskihuslu-gatelevizijeiradija.46Također,sklapaugovorokoncesijisnajpovoljnijimpo-nuditeljemsukladnozakonu;provodipostupakdavanjadopuštenjazaobavlja-njedjelatnostipružanjaaudioi/iliaudiovizualnihmedijskihusluganazahtjevtezasatelitski,internetski,kabelskiidrugioblikprijenosaaudiovizualnogi/ili radijskog programa; donosi propise za čije je donošenje ovlaštenoZako-nomoelektroničkimmedijima;vodiupisnikepružateljamedijskihusluga;dajeodobrenje nakladniku za pružanje televizijskihmedijskih usluga i radijskihmedijskihuslugaakoneemitirauslugenaistompodručju;donosipreporukevezaneuzprovedbuZakonaoelektroničkimmedijima;surađujesregulator-nimtijelimadrugihdržavai/iliEuropskomkomisijomurazmjeniinformacijaradiprovedbeZakonaoelektroničkimmedijima47;te,konačno,sastavljalistudogađajaodvelikevažnostizadruštvo.

Iakosevećinanavedenihposlovaneobavljasvakodnevno,većpostojivećivremenskiodmak(primjericeuraspisivanjuidodjelikoncesija)izmeđupoje-dinihradnji,razvojemtehnologijeipovećanjembrojaplatformizadistribuci-juiznimnosepovećavaopsegposlovaupravljanja.Upravljanjesvimoblicimaaudiovizualnihmedijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija te njiho-vim pružateljima iznimno je zahtjevan zadatak. Budući da je kod funkcijeupravljanjariječozakonompropisanompostupkuzakorištenjeinformacijskeinfrastrukture države, ta funkcija nužnomora biti u isključivoj nadležnostidržavnihtijelabezmogućnostiprimjenealternativnihoblikaregulacije.Kod

45 Vidičl.73.st.1.ZEM-a46 Pravilnikosadržajuipostupkuobavijestionamjeridavanjakoncesijazaobavljanjedjelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija (Narodne novine, br.131/2013).

47 Vidičl.69.ZEM-a.

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 655

alternativnihoblika regulacije funkcijaupravljanjaVijećapropisana je član-kom10.ZEM-a,ukojemseizričitonavodidatakviobliciregulacijemorajubitiodobreniodstraneVijećazaelektroničkemedije.48

2.6. Poticajna funkcija

Trećafunkcijaregulatornogtijelajepoticajnafunkcija.Ponajprijesetood-nosinapoticanjepluralizma i raznovrsnosti elektroničkihmedija inapoti-canjeprimjeneinstrumenatasamoregulacijeikoregulacijeuaudiovizualnomsektoru.

U svrhu ostvarenja poticajne funkcijeVijeće provodi odredbeZakona oelektroničkimmedijimakojeseodnosenazaštitupluralizmairaznovrsnostielektroničkihmedija.PotičesamoregulacijuikoregulacijuradiprovedbeZako-naoelektroničkimmedijimaipotičemedijskupismenostopćenitonadruštve-nojrazini.Također,organizirajavnasavjetovanjaistručneskupoveteprovodiistraživanjauvezispojedinimpitanjimaizpodručjaelektroničkihmedija.49

Poticajna funkcijaVijećazaelektroničkemedijeposebno seočitujekrozFond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkihmedija. Fond jeosnovanradipoticanjaproizvodnje iobjavljivanjaaudiovizualnihiradijskihprogramanakladnikatelevizijeiradijanalokalnojiregionalnojrazini,akojisuod javnog interesa.SredstvimaFondapotičuse iaudiovizualni i radijskiprograminakladnikaneprofitnetelevizijeiradija.Ponajprijesetoodnosinaprogramekojisuosobitovažnizaostvarivanjepravagrađananajavnoinfor-miranje,poticanjekulturne raznolikosti injegovanjebaštine, razvojodgoja,obrazovanja,znanostiiumjetnosti,poticanjestvaralaštvananarječjimahrvat-skogjezika,poticanjeposebnihprogramanapodručjimaodposebnedržavneskrbi,programazanacionalnemanjineuRepubliciHrvatskoj,poticanjerazvo-jasvijestioravnopravnostispolovatepoticanjekvalitetnihprogramazadjecuimladekojimajeciljpromicanjenjihovedobrobiti.50OdlukuododjelisredstavaFondatakođerdonosiVijećenatemeljuZakonompropisanihkriterija51,auskladusposebnimpravilnikomkojiuređujepitanjedodjeleitrošenjasredstavaizFonda.52SredstvaFondameđuostalimmogubitidodijeljenaizarazvoji

48 Vidičl.10.st.1.ZEM-a.49 Vidičl.69.ZEM-a.50 Vidičl.64.ZEM-a.51 Vidičl.64.st.4.ZEM-a.52 PravilnikoFonduzapoticanjepluralizmairaznovrsnostielektroničkihmedija(Na-

rodnenovine,br.150/2013,daljeutekstu:PravilnikoFondu).

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...656

poticanjeprogramamedijskepismenosti,štojeosobitovažnokodinstrumentasamoregulacije.Većomrazinommedijskepismenostikorisnikamedijaosigu-ravaseiboljakontrolasamoregulativnihakatapružateljamedijskihusluga.

Bez obzira na način organizacije i ovlasti regulatornog tijela gotovo svanacionalnaregulatornatijelaimajuzazadaćupropisanupoticajnufunkciju.Uuvjetimakadasesloženostposlovaregulatornihtijelaznatnopovećava,drža-ve,aisamaregulatornatijela,svesevišeoslanjajunasamoregulacijuikore-gulacijukaoinstrumentekojiimmogupomoćiuostvarivanjunjihovihzadaćauregulacijielektroničkihmedija.Znatandiopoticajnefunkcijedanasupravočinipoticanjesamihpružateljamedijskihuslugaiostalihsubjekatakojidjelujunapodručjuaudiovizualnogsektoranasamoregulacijuikoregulaciju.Iakoseisprvamožečinitidajeriječodvamastrogoodvojeniminstrumentima,samo-regulacijaikoregulacijaustvarisuuskomeđusobnopovezanetesekoregulacijačestojavljakaonadgradnjailipodrškasustavusamoregulacije.

Povećanjembroja subjekata koji sudjelujuna tržištu audiovizualnihme-dijskihusluga zbog izrazitekonvergencije tehnologije i sadržaja, sve je težepostaloreguliratiinadziratisvemogućeoblikeuslugakojesepružaju.Takoseposljednjihdesetakgodinajavljatrendprepuštanjaregulacijenekihoblikaponašanjaodstranedržaveiregulatornihtijelasamimsudionicimanatržištu.Takvaregulacijatemeljisenabliskojsuradnjiregulatornihagencijaisvihsu-dionikana tržištu.Uglavnom je tonapravljenonapodručju audiovizualnihkomercijalnihkomunikacijainapodručjuzaštitemaloljetnika.Takosubjektisamiiliputemnekogzajedničkogtijelailinaindividualnojrazinidonosepravi-laponašanjakojihsepridržavajuuobavljanjusvojihdjelatnosti.Uspostavljensustavimaznatnuprednostuodnosunastrogu,aličestoitromuregulacijudr-žave.Prednostiseuprvomereduočitujukrozučinkovitost,povećanufleksibil-nost,povećanibrojinicijativazapoštovanjempravilateznatnimsmanjenjemtroškovaprovedbenadzora.Argument koji govori u prilog primjene takvogsustavajestdasučestosamipružateljiuslugaboljeupoznatispredmetnomtemomi imajuvišeznanjaodregulatornihtijeladržave.53Argumentkojisečestojavljaprotivprimjenesustavasamoregulacijejesthoćelipružateljimedij-skihuslugakoristitisvojeboljepoznavanjepredmetnogpodručjaukoristdruš-

53 Michael,D.C.,Federal Agency Use of Audited Self-Regulation as a Regulatory Technique, Adminsitrativelawreview,vol. 47,2005.,str.171–253;citatpreuzetizCampbell,A.J.,Self-Regulation and the Media, FederalCommunicationsLawJournal,vol.51,br.3,1999.,str.711–773.

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 657

tvailićetuprednostiskoristitiusvrhupovećanjasvojegprofita54,bezobziranauspostavljenapravilaponašanja.Upravozbogtakvihdvojbičestosekaonadogradnja sustava samoregulacije primjenjuje sustav koregulacije.Državaodređendioovlastidelegiranapojedinesudionikeaudiovizualnogsektora,alizadržavanekioblikkontrolenadprovođenjemsustavaregulacijekojisutisu-dionicisamiuspostavili.Natajnačinuspostavljaseodređenoblikravnoteže,pričemujemogućeiskoristitisvaznanjakojasustečenaprilikomobavljanjaodređenedjelatnosti,adaseistovremenonedopustidasetastečenaznanjakoristeisključivousvrhuostvarenjajednogcilja.

3. SAMOREGULACIJA I KOREGULACIJA U ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA RH

Uskladustrendovimauzapadnoeuropskimzemljama,iakoumanjemop-segu,uRepubliciHrvatskojnajviše jeučinjenouprimjeni instrumenata sa-moregulacijeikoregulacijenapodručjutržišnogkomuniciranja,točnijekadasuupitanjuaudiovizualnekomercijalnekomunikacije inapodručjuzaštitemaloljetnikaodneprimjerenihsadržaja.IakopostojijasnoizraženainicijativaodstraneVijeća55oširojprimjenisamoregulacijeikoregulacijepravanakratkuinformaciju56iobvezeoznačavanjasponzoriranihprograma,natimpodručji-mauprimjenialternativnihoblikaregulacijenijenapravljenznatnijipomak.

3.1. Komercijalne komunikacije

Zakon o elektroničkimmedijima sadržava brojne odredbe koje regulira-juoblikeaudiovizualnihkomercijalnihkomunikacija,uključujućitelevizijskooglašavanje, sponzorstvo, teletrgovinu i plasman proizvoda u elektroničkimmedijima.57Zatosemožepostavitipitanjekakavjeinteresdionikatogtržištazasudjelovanjemudonošenjuiimplementacijialternativnihoblikaregulaci-je.58Odgovornatopitanjejestpotencijalnaekonomskaireputacijskakorist,

54 Swire,P.P.,Markets, Self-Regulation, and Government Enforcement in the Protection of Personal Information,u:Privacy and self-regulation in the information age,U.S.Depar-tmentofCommerce,Washington,1997.;citatpreuzetizCampbell,A.J.,op. cit.ubilj.53,str.711–773.

55 Vijećezaelektroničkemedije,op. cit.ubilj.44,str.5.56 Pristupdogađajimaodstraneostalihpružateljamedijskihusluga,akojisuodveli-

koginteresazajavnostineprenosesenaosnoviisključivihprava.57 Čl.2.st.1.t.14.ZEM-a.58 OsamoregulacijiikoregulacijiuoglašavanjuuelektroničkimmedijimaSAD-avidi

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...658

koje suuskopovezane.59Donošenjem iprimjenomdodatnihpravilaputemsamoregulacijezaizraduiemitiranjeaudiovizualnihkomercijalnihkomunika-cijakojanamećuprofesionalnestandardetesuuskladusetičkimnormamadruštva,oglašivačkaindustrija,njihoviklijentitepružateljiaudiovizualnihme-dijskihuslugamogupoboljšatisvojureputacijukodkorisnika,asamimtime,povećanjemsvojegudjelanatržištu,ostvarivatiiboljeekonomskerezultate.Današnji sukorisnicimedija“medijskipismeniji”odprijašnjihgeneracija,aznatnopovećanjebrojamedijskihplatformiputemkojihjedanasmogućeogla-šavatielektroničkimputempozitivnoutječenatržišnonatjecanje.

Kaodobarprimjer samoregulacije kada jeupitanjuoglašavanjeumedi-jimamožemoistaknutiHrvatskoudruženjedruštavazatržišnokomunicira-nje(HURA).Toudruženjeokupljadruštvazatržišnokomuniciranjesciljemuspostavljanja i unaprjeđenja profesionalnih i etičkih standarda i principakorektne tržišne utakmice, edukacije, promicanja i unapređivanja zajednič-kihinteresačlanica,aliidefinicijairazvojanajvišihstandardaprofesionalneprakse oglašivačke i komunikacijske industrije.60 U sklopuHURA-e djelujeiOdborzasamoregulacijuiregulaciju,kojisebavipitanjimai inicijativamakojesuvezaneuzsamoregulaciju,štouključujepreporučenenormeponašanjastrukovnihudruženjatepitanjakojasuvezanauzregulaciju,aodnosesenapropiseuRepubliciHrvatskojkojiuređujumarketing,tržišnekomunikacijeioglašavanje.Kodeks oglašavanja i tržišnogkomuniciranja61, samoregulativniaktHURA-e,kojijeusklađensKodeksomMeđunarodnetrgovačkekomoreopraksioglašavanjaitržišnogkomuniciranja62,najvažnijijeakttogudruženja.UpredgovorutogKodeksanavodisedadonošenjemtogaktaHURAuspostav-ljasamoregulacijskefunkcijeuhrvatskojoglašivačkojpraksitenuditemelje,orijentireipraktičnesmjernicezaoglašivače,agencijeimedije,apotrošačima–zaštitu.CiljevikojisenavedenimKodeksomželepostićisu:odgovornostidobrapraksaoglašavanjaitržišnogkomuniciranja;povećanjepovjerenjajav-nostiutržišnokomuniciranje,uzuvažavanjeprivatnostiiželjapotrošača;osi-

višeu:Creech,K.C.,Electronic Media Law and Regulation,FifthEdition,FocalPress,Elsevier,NewYork,2007.,str.239–243.

59 Cf. Saurwein,op. cit.ubilj.13,str.353.60 Vidivišena:www.hura.hr(23.studenoga2013.).61 Kodeksoglašavanjaitržišnogkomuniciranja2011,http://hura.hr/files/2012/04/Ko-

deks-oglašavanja-i-tržišnog-komuniciranja-HURA3.pdf(23.studenoga2013.).62 InternationalChamberofCommerce,AdvertisingandMarketingCommunicationPractice,Consolidated ICC Code,http://www.codescentre.com/icc-code.aspx(23.stu-denoga2013.).

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 659

guratiodgovornosttržišnogkomuniciranjakadasuusmjerenenadjecuimla-de;čuvatisloboduizrazasudionikatržišnogkomuniciranja(sukladnočlanku19.MeđunarodnogsporazumaograđanskimipolitičkimpravimaUjedinjenihnaroda);ponuditiučinkovita,praktičnaiprilagodljivarješenjatesvestinami-nimumpotrebu donošenja sektorskih državnih i/ilimeđudržavnih zakona ipropisa.PosljednjomrevizijomKodeksanapravljenjevažaniskorakiuregu-lacijitržišnogkomuniciranjanainteraktivnimdigitalnimplatformama.Timejeuvedenaodgovornostpopitanjuciljanogpraćenjaponašanjakorisnikanainternetuprislanjuoglasatesuobuhvaćenesvedigitalneinteraktivnemedij-sketehnike,platformeinaprave.Upogledusamoregulacijejednoodnajvaž-nijihtijelaHURA-ejeSudčasti.Tojetijelokojejenadležnozasverasprave,odlukeipresudeoosnovanostiprigovorapodnesenihprotivkršenjaodredabaKodeksaoglašavanjaHURA-e.TakoSudčastičestoodlučujeioosnovanostipritužbinaaudiovizualnekomercijalnekomunikacije.UspostavomsvojevrsnekoregulacijeVijećezaelektroničkemedijeupućujetakvepritužbeSudučasti,kojinakonanalizedajesvojemišljenje.63MišljenjezaVijećenijeobvezujuće,auskladustimemožedonijetiodlukuoprimjenisvojihzakonompropisanihovlastiupogleduemitiranjapojedineaudiovizualnekomercijalnekomunika-cije.AkojeriječoaudiovizualnimkomercijalnimkomunikacijamakojesuusuprotnostisodredbamaZEM-a64,touključujeimogućnostodređivanjanov-čanekazne.65

3.2. Zaštita maloljetnika

Kadajeupitanjuzaštitamaloljetnikaodneprimjerenihsadržajauelektro-ničkimmedijima,postojebrojnapodručjanakojimaseinstrumentisamoregu-lacijeikoregulacijemoguprimijeniti.Specifičnimoblikomkoregulacijemogusesmatratiipravilaoznačavanjasadržajaaudiovizualnihmedijskihuslugausvrhuzaštitemaloljetnika.Uspješnost implementacije instrumenatasamore-

63 Prema dostupnim informacijama do sada je Vijeće dva puta zatražilo mišljenjeSudačastiHURA-aupogleduprimjerenostiaudiovizualnihkomercijalnihkomuni-kacija.Vidi višena: http://hura.hr/files/2013/12/Zapisnik-36.-sjednice-SČ-HURA-e1.pdfihttp://www.e-mediji.hr/hr/novosti-import-privremena-kategorija/odluke-su-da-casti-sukladno-upitima-vijeca-za-elektronicke-medije-tomato-tele-2/ (5. veljače2014.).

64 Točnije,akojeaudiovizualnakomercijalnakomunikacijausuprotnostisčl.16.st.1.–8.ZEM-a.

65 Vidičl.82.st.4.

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...660

gulacijeikoregulacijeprilikomkategorizacijesadržajausvrhuzaštitemaloljet-nikaovisiuvelikeofragmentacijimedijskogtržišta.Štojevećafragmentacijatržištaupogledupružateljaaudiovizualnihmedijskihuslugaikoličinemedij-skihsadržaja,tojenezavisnimregulatornimtijelimatežeaktivnosudjelovatiukategorizacijisadržajakakobisenaprimjerennačinzaštitilimaloljetnici.Iztograzlogasamakategorizacijaprepuštasepružateljimaaudiovizualnihme-dijskihusluga,čimesepostižedecentralizacijaregulatornihfunkcijatesenarazinipružateljauspostavlja samoregulacija.Kaonadgradnja tog sustava sa-moregulacijejavljasekoregulacija,pričemunezavisnaregulatornatijela,kojadonoseokvirnapravilazaoznačavanjesadržajausvrhuzaštitemaloljetnika,vršeex postnadzor.66NajednaknačinuređenajeizaštitamaloljetnikauRH.VijećezaelektroničkemedijedonijelojePravilnikozaštitimaloljetnika67,ko-jimjepropisannačinikategorijeoznačavanjasadržajatejenametnutaobvezapružateljimauslugadaoznačavajusadržajekojeemitiraju.Njimesuodređenetrikategorijesadržaja(kategorija18,15i12)68tejeodređenodobadanaukojemsesvakaodnavedenihkategorijamožeprikazivati.Uzimaseuobzirrazlikaizmeđupojedinevrsteuslugaimedija,takodajeneštoblažikriteri-jiprimijenjennaaudiovizualnemedijskeuslugenazahtjevinaelektroničkepublikacije.Budućidauaudiovizualnimmedijskimuslugamanijedopuštenoprikazivanjesadržajakojimoguozbiljnonarušitifizički,mentalniilimoralnirazvojmaloljetnika,kategorizacijaseodnosinasadržajezakojejevjerojatnodabimogliimatinegativanutjecajnafizički,mentalniilimoralnirazvojma-loljetnika.Pravilnikomnisuutvrđenapravilakojimabisesadržajmogaoraz-vrstatiupojedinekategorije.Procjenasamogsadržaja,tj.jeliriječosadržajuzakojijevjerojatnodamožeimatinegativanutjecajnamaloljetnike,tesamakategorijasadržaja,tj.jeliprimjerenzamaloljetnikestarijeod12,15ili18go-dina,ostavljenajesamimpružateljimausluga,tj.prepuštenajesamoregulacijipružateljaaudiovizualnihmedijskihusluga.Prilikomkategorizacijepružateljimedijskihuslugamoguuzetiuobzirvećpostojećeoznake69,kojenajčešćeutvr-đujesamproizvođačsadržaja,alisepritomemoravoditiračunaominimalnimstandardima koje propisuje Pravilnik te općenito o specifičnostima društvakojemjesadržajprikazan.KoregulativnafunkcijaVijećajestdamoravoditiračunaotomedajesadržajzakojijevjerojatnodaćeimatinegativanutjecaj

66 Cf. Saurwein,op. cit.ubilj.13,str.355.67 Pravilnikozaštitimaloljetnika(Narodnenovine,br.60/2010).68 Vidičl.9.Pravilnikaozaštitimaloljetnika.69 Vidičl.10.Pravilnikaozaštitimaloljetnika.

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 661

namaloljetnikeoznačentedareagirapovodompritužbegrađanailisamostal-noakojetakavsadržajkrivokategoriziraniprikazanuneprimjerenovrijeme.

IstimPravilnikomuređujeseizaštitamaloljetnikaodneprimjerenihaudio-vizualnihkomercijalnihkomunikacija.Takojeutvrđenazabranaprikazivanjakomercijalnihkomunikacijakojimasemoženaštetitikomufizički,mentalnoilimoralno.70Direktivomoaudiovizualnimmedijskimuslugamapropuštenojedetaljnijeureditiprikazivanjekomercijalnihkomunikacijausmjerenihpre-mamaloljetnicima,auveziskaloričnombrzomhranomilihranomipićemsvisokimudjelomšećeraimasti,zbogčegaječestokritizirana.71ZatojeVijećezaelektroničkemedijepokrenuloinicijativuzaizradukoregulativnogaktauvezisoglašavanjemnezdravehranekojejeusmjerenopremadjeci.Uradnuskupinuuključenisupružateljimedijskihusluga,HURA,Hrvatskizavodzajavnozdravstvo,specijaliziranaagencijazaistraživanjegledanostiAGBNiel-seniVijećezaelektroničkemedije.IakoKodeksHURA-esadržavaodredbekojedonekleuređujuoglašavanjetakvihproizvodazbogiznimnevažnostiza-štite zdravljamaloljetnika smatramoda topitanjene smijebiti prepuštenosamoregulacijitedajepotrebnoutvrditidodatnekriterijezaprikazivanjeta-kvihkomercijalnihkomunikacijaiuspostavitisustavkoregulacijeukojembinezavisnoregulatornotijeloimalovodećuulogu.

Zaštitamaloljetnikaodneprimjerenihmedijskihsadržajanainternetuda-nasjemoždainajvećiizazovinformacijskogdruštva.Daljnjomfragmentaci-jom tržišta, pojavomnovih platformi za pružanje audiovizualnihmedijskihusluganainternetutesvevećomkoličinomsadržajapredzakonodavcasestav-lja iznimno zahtjevan zadatak. Sve dosadašnje regulacijskemjere nisu daleadekvatanodgovornanavedeneizazove,stogajenužnoporaditinauspostavinovihoblikakoregulacijekojiuključujusvedionikeupostupakregulacijeusvrhupostizanjazajedničkogcilja,tj.boljezaštitemaloljetnikaodneprimjere-nihsadržaja.

3.3. Elektroničke publikacije

Alternativniobliciregulacijeposebnuvažnostimajukodinternetskihmedija.BudućidajeZakonomoelektroničkimmedijimaobuhvaćenairegulacijaelek-

70 Vidičl.5.Pravilnikaozaštitimaloljetnika.71 Cf.Haug,Th.W., The new Audiovisual Media Services Directive as a missed opportunity

in view of the protection of children and young people against harmful influences of advertise-ment in nowadays’ media,EuropeanLaw/Europarecht,vol.4,br.1,2008.,str.35–41,http://www.hanselawreview.org/pdf6/Vol4No1Art03.pdf(12.studenoga2013.).

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...662

troničkihpublikacija,koječinejedanodoblikainternetskihmedija72,potrebnojerazmotritiukojojsumjeriinstrumentisamoregulacijeikoregulacijeprimi-jenjenikodtakvihmedijskihoblika.NaelektroničkepublikacijeprimjenjujesevrlomalibrojodredbiZakonaoelektroničkimmedijima.Uglavnomsutoodredbekojejamčeminimalnestandardezaštitekorisnikaodneprimjerenihmedijskihsadržaja.Takosenaelektroničkepublikacijeprimjenjujuodredbekojejamčezaštituustavnogporetkainacionalnesigurnosti,zabranepoticanjai širenjamržnje,zabraneobjavljivanja identitetamaloljetnihosoba,zabraneobjaveeksplicitnihpornografskihsadržajateobvezaoznačavanjasadržajakojinijeprimjerenosobamamlađimod18godina.73Razlog izostankapotpunijeregulacije sadržaja elektroničkih publikacijameđu ostalimnalazimo i u na-mjeridržavedaograničenomregulacijomtakvihvrstauslugapotaknenjihovdaljnjirazvoj.BudućidajeZakonoelektroničkimmedijimadonesen2009.godine,utovrijemetakavstavbiojeopravdan.Umeđuvremenususeokol-nostiznatnopromijenile.Elektroničkepublikacijesvudausvijetu,patakoiuRH,preuzelesuprimatodtradicionalnihmedijskihoblikatesupostaleglavniizvorinformiranjagrađana.Zatosmatramodajedanaspotrebnoelektroničkepublikacijepoimatinadrukčijinačintenjihovesadržajekvalitetnijeregulira-ti.Tupodrazumijevamoboljezakonodavnouređenje,kojebimeđuostalimpredviđaloiširuprimjenuinstrumenatakoregulacije.Pritomejenužnouzetiuobzirdosadašnjeoblikesamoregulacijekojiseprimjenjujuuinternetskimme-dijimateihprilagoditinovommedijskomprostoru.74Istovremeno,novinarskikodeksi imedijskavijećakojasusebrinulaonjihovojprovedbimorajubitiznatnoizmijenjeni.Elektroničkepublikacijenisuvišesamoelektroničkeinači-cetiskanihmedija.75Danasukreiranjusadržajatihmedijavažnuuloguimajuisamikorisnicisobziromnatodajeovdjeriječodvosmjernomoblikumedija.Postavljanjemvlastitihsadržaja,komentiranjem,dostavomaudiovizualnihza-pisauredništvuisamikorisnicinanekinačinpostajunovinari.Upravoutomsegmentuelektroničkepublikacijesudosadanajvišepribjegavaleinstrumentusamoregulacije.TakosenaraznimportalimauRHkaoobliksamoregulacije

72 Internetskimedijimogubitiilinearneaudiovizualnemedijskeuslugeiaudiovizualnemedijskeuslugenazahtjev.

73 Vidičl.80.ZEM-a.74 Cf. OSCE,Vodič za samoregulaciju online medija,UredpredstavniceOSCE-azaslobo-

dumedija,Beč,2013.,str.77.75 Uliteraturisečestomoženaićinadefinicijuelektroničkihpublikacijakaoelektro-

ničkihinačicatiskanihmedija.TakojeiZakonoelektroničkimmedijimaiz2003.godinedefiniraoelektroničkepublikacije.

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 663

najčešćemogupronaćipravilakojauređujupostavljanjekomentaraodstranekorisnikaikorištenjaosobnihpodatakakorisnika.76Budućidanepostojeje-dinstvenesmjerniceokouspostavetakvihsamoregulativnihakata,nailazimonavrlorazličitarješenja–odpotpunogprebacivanjaodgovornostizaobjavlje-nisadržajnasamekorisnikedoukidanjamogućnostikomentiranjasadržajanamrežnim stranicamaelektroničkihpublikacija.Kako jekod sudjelovanjakorisnikaukreiranjusadržajaelektroničkihpublikacija77međuostalimriječiozaštititemeljnihljudskihprava(slobodiizražavanjaizaštitiprivatnosti),pružateljiuslugamorajuvrloopreznopristupitisamoregulacijitakvogoblikasadržaja,itoizrazlogaštosesdrugestranemožepostavitipitanjekazneno-pravneigrađanskopravneodgovornostizatakoobjavljenesadržaje.Zatobide lege ferenda trebaloprimjenominstitutakoregulacijeojačatiulogunezavisnogregulatornogtijelazaboljuregulacijuelektroničkihpublikacija,apružateljimatakvihuslugaosiguratipoticaje78kakobiprimjenjivalinajvišeetičkeiprofe-sionalnenovinarskestandardepriobjavisadržajaputemelektroničkihpubli-kacija.

4. ZAKLJUČAK

Važnostinstrumenatasamoregulacijeikoregulacijeudanašnjeminforma-cijskomdruštvuneupitnaje.Posebicejetoizraženokodelektroničkihmedija.Iakoprimjenuinstrumentasamoregulacijenekiautoridovodeupitanje79,zbogograničenadosega,neučinkovitostiteprevelikefleksibilnosti,smatramodajetajinstrumentodiznimnevažnostizaboljuregulacijuelektroničkihmedija.Uvrijemekadaimamohiperprodukcijumedijskihsadržaja,situacijuukojojsejavljajubrojninoviakterinamedijskomtržištu,kaoštoprimjericepružatelji

76 NanekimmrežnimstranicamaelektroničkihpublikacijauRHnaišlismonaaktnazvanZaštitaprivatnosti,kojiuređujepitanjekorištenjaosobnihpodatakakori-snikananačinkojijeusuprotnostisaZakonomozaštitiosobnihpodataka(Narod-nenovine,br.103/2003,118/2006,41/2008,130/2011,106/2012).

77 Ovdjepodrazumijevamoikomentarekorisnikanaobjavljenečlankezakojeseuodređenimslučajevimamogusmatratiodgovornimaisamipružateljiuslugaelek-troničkihpublikacija,kaonpr.uslučajuDelfiASv.Estonia,64569/09-ChamberJudgment[2013]ECHR941(10October2013).

78 Poticajimogubitiuoblikuporezniholakšica(kaoštojetouFrancuskoj)ilidodje-lomnovčanihsredstavaizFondazapoticanjepluralizmairaznovrsnostielektronič-kihmedija.Vidivišeu:Lisičar,H.;Tomić,M.,Problemi pravne regulacije elektroničkih publikacija,Pravougospodarstvu,vol.53,br.4,2013.,str.887–911.

79 Vidi Prosser,op. cit.ubilj.9,str.104.

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...664

uslugasocijalnihmrežaulazenatržištemedijailikadatradicionalnimedijskioblici,televizijairadio,svevišeprilagođavajusvojeposlovanjeisadržajemi-tiranjuputeminterneta80,državanijeumogućnostinavrijemeponuditiade-kvatanzakonodavniokvir.Zatojesamoregulacijakaoodgovorsamihdionikananedostatakzakonskihnormiiuspostavuminimalnihpravilaboljanegoizo-stanakregulacijeupotpunosti.Nadalje,čestosamoregulativniaktimogupo-služitikaodobartemeljzaizmjenuidopunuregulatornogokvirasobziromnatodaseupravonjimaukazujenaproblemeodstranesamihdionikanatržištuelektroničkihmedija.Ako instrument samoregulacijepromatramokaodobru izvorišnuosnovu

bolje regulacije,daljnjunadgradnjučini instrumentkoregulacije.Nakonpo-javenovihmedijskihoblikatenjihovauzimanjaodređenogudjelanatržištuprimjenominstrumentakoregulacijeuzsudjelovanjesvihdionikanatržištu,uključujući idržavu,naučinkovitsenačinmožepostićiboljaregulacija.Pritomejenužnovoditiračunadatijelokojeutompostupkuzastupainteresedržave,aliunajvećojmjeriikorisnika,budeneovisno.Tujeposebicevažnaneovisnostodpolitičkogutjecajateodutjecajaodređenihdionikanatržištu.Izostanelielementneovisnostikodregulatornogtijela,ononećemoćiupot-punostiizvršitisvojetemeljnefunkcijenadzora,upravljanjaipoticanja,akore-gulacijomnećemoćibitiostvareniciljevizatoštoćeodređenaskupinadionikaimatineopravdanuprednostnatržištu.Iakojekoregulacijaunekimsegmenti-maelektroničkihmedijavećodavnoprisutna,kaoštosuprethodnonavedeniprimjerioglašavanjaizaštitemaloljetnika,mišljenjasmodapostojejošbrojnapodručjagdjesetaj instrumentmožeučinkovitoprimijeniti.Tumislimonavećprethodnospomenuturegulacijukomercijalnihkomunikacijausmjerenihpremamaloljetnicima,auveziskaloričnombrzomhranomilihranomipićemsvisokimudjelomšećeraimastiiliprimjericenaučinkovitijeuređenje“pravanaodgovor”81uelektroničkimpublikacijama.

80 Takojeprimjericeuslučajuplatformezadijeljenjeaudiovizualnihsadržajanainter-netuYouTube.Naime,Direktivomoaudiovizualnimmedijskimuslugamapropu-šteno je regulirati takve platforme zbog nedostatka uredničke odgovornosti nadsadržajem.Unatočtome,putemsamoregulacijesampružateljuslugedonosipravilazazaštitumaloljetnikakojaseupraksipokazujuučinkovitima.

81 PravonaispravakobjavljeneinformacijeuelektroničkimpublikacijamauRHure-đenojeZakonomomedijima(Narodnenovine,br.59/2004,84/2011,81/2013),kojijeprimarnousmjerennatiskanemedijeteneuzimauobzirsvespecifičnostielektroničkihpublikacijakaomedija.Takoiopotrebiboljeregulacijepravanaod-govorprimjenomsamoregulacijeikoregulacije:O’Malley,T.;Soley,C.,Regulating The Press,PlutoPress,Sterling,VA,London,2000.,str.183.

Zbornik PFZ, 66, (5) 639-666 (2016) 665

Uzbrojnedrugeinicijative,kaoštosupoticanjemedijskepismenosti82iliinicijativekojepromičuprimjenusamoregulacijezaupravljanjeinternetom83,instrumentisamoregulacije ikoregulacijemogupridonijeti liberalizaciji,plu-ralizmu,raznovrsnostiidaljnjempoboljšanjumedijskihsadržaja.Pritomejevažnonaglasitipostojanostdržavneregulacije.Ulogamedijaudruštvu izni-mnojevažna.Zbogsvevećekonkurencijenamedijskomtržištučestodolazidozanemarivanjaprofesionalnihstandardaietičkihnormiodstranemedija.Stoga instrumente samoregulacije i koregulacije treba promatrati isključivokaokomplementarnemetodedržavnojregulacijikojimoguposlužitiusvrhuuspostavljanjaboljegregulatornogokvirazaelektroničkemedije.Ukonačnici,današnjakonvergencijatehnologija,propisaisadržajanamećedaseubliskojbudućnostirazmotrimogućnostreguliranjasadržajasvihmedijskihoblikanajednaknačin,primjericepremanjegovojvrsti84,neovisnootomeputemkojeplatformesetajsadržajemitira.

82 Oodnosumedijskepismenostiiinstrumenatakoregulacijeiregulacijevidivišeu:Bakos,E.,Co-regulation Regarding the Audiovisual Media Service Providers in Order to Ensure Minors’ Protection,RomanianJournalofCommunicationandPublicRelati-ons,vol.13,br.2,2011.,str.7–18.

83 InternetGovernanceForumjeforumzadijalogvišeinteresnihgrupaojavnimpoli-tikamakojesetičupitanjaupravljanja internetom,kaoštosuodrživost, izdržlji-vost,sigurnost,stabilnostirazvoj,aosnovalisugaUjedinjeninarodi2006.godine.CiljIGF-ajepovećatimogućnostotvorenogiuključivogdijalogairazmjeneidejaopitanjimaupravljanjainternetom.Vidivišena:http://www.intgovforum.org/cms/aboutigfnadan(10.prosinca2013.).

84 Jelimedijskisadržajnamijenjeninformiranju,zabavi,edukaciji,oglašavanjuislič-no.

H. Lisičar: Instrumenti samoregulacije i koregulacije ...666

Summary

Hrvoje Lisičar*

INSTRUMENTS OF SELF-REGULATION AND CO-REGULATION AND THEIR ROLE IN REGULATION OF ELECTRONIC MEDIA

The primary purpose of this paper is to analyze the instruments of self-regulation and co-regulation and their role in achieving better regulation of audiovisual media services and electronic publications (online newspapers). The role of independent regulatory bodies within the legislative process is examined, with an emphasis on their participation in the process of self-regulation and co-regulation. Furthermore, the importance of formal and real independence of regulatory bodies is discussed together with the influence of convergence of technologies. The development of technology and information society imposes a need for wider regulation of media content. Although, there are many proponents of liberalization of media regulation, primarily through forms of self-regulation, in our opinion co-regulation is the more effective instrument. It is only through co-regulation that the state and its regulatory bodies can fulfill their basic functions of oversight, administration and support. Finally, we discuss some specific domestic legal norms that are related to self-regulation and co-regulation and try to offer suggestions delegeferendathat are in accordance with the regulatory framework of the European Union.

Keywords: self-regulation, co-regulation, media, electronic media, electronic publications

* HrvojeLisičar,Ph.D.,SeniorAssistant,FacultyofLaw,UniversityofZagreb,TrgmaršalaTita14,Zagreb;hrvoje.lisicar@pravo.hr