INOSTRANE SKLAPANjE BRAKA SA STRANIM TABLICE U SRBIJI · jama Svetog Save ovaj obi`aj prih-vatila,...
Transcript of INOSTRANE SKLAPANjE BRAKA SA STRANIM TABLICE U SRBIJI · jama Svetog Save ovaj obi`aj prih-vatila,...
21
Z A K O N
Oktobar 2009.
S
hodno va`e}im propisima lica koja
imaju prebivali{te u Srbiji, a nemaju
odobreno privremeno ili trajno
boravi{te u inostranstvu ne mogu upravljati
vozilima registrovanim u inostranstvu.
Lice koje ima prebivali{te u
Republici Srbije, a ima nameru da u
Republiku Srbiju doveze vozilo
registrovano u inostranstvu, ima obavezu
da vozilo prijavi nadle`nim carinskim
organima, a u slu~aju nepostupanja na
navedeni na~in, ~ini carinski prekr{aj, za
{ta je predvideno privremeno oduzimanje
vozila koje se uz prijavu predaje
nadle`nom carinskom organu.
U slu~aju da se ovakvo vozilo
nalazi na podru~ju Republike Srbije od pre
25. jula 2009. godine, a njima upravljaju
gra|ani koji prebivaju u Republici Srbiji,
prema istima se primenjuju mere
prekr{ajnog progona (~lan 273. u vezi ~lana
331. stav 1. tacka 82 Zakona
o bezbed-
nos t i
saobracaja – zapre}ena
kazna od 15.000 do 30.000 dinara) uz
oduzimanje registarskih tablica koje se
vra}aju zemlji u kojoj su izdate.
Vozilom registrovanim u inos-
transtvu mogu upravljati lica koja imaju
prebivali{te u Republici Srbiji, ako du`e
od 6 meseci borave u inostranstvu (sma-
tra se da nemaju stalno prebivali{te u
Republici Srbiji), kao i lica koja imaju
odobreno privremeno boravi{te u inos-
transtvu do {est meseci kao i njihovi
~lanovi u`e porodice ili lica koja upravl-
jaju „rent -a- car” vozilima.
Lica koja imaju prijavljeno prebi-
vali{te u Srbiji, i istovremeno imaju i pri-
javljeno prebivali{te (li~na karta i sl.) ili
boravi{te u inostranstvu (radna dozvola i
sl.), moraju posedovati neki od slede}ih
dokumenata: zdravstvena knji`ica; radna
knji`ica; dokaz o adresi ~lanova u`e
porodice (bra~nog druga, dece itd); potvrda
o zaposlenju u firmi ~ije je sedi{te ili
ogranak u inostranstvu; dokaz o mestu
{kolovanja dece i sl.
Ukoliko gra|anin sa prebivali{tem
u Republici Srbiji (voza~ inostranog vozila)
poseduje neke od navedenih dokaza, sma-
tra}e se da mu centar `ivotnih i poslovnih
aktivnosti nije u
Republici Srbiji
{to mu daje pravo
da upravlja vo-
zilom inostrane
registracije. Do-
k umen t a c i j a
koju budu pre-
zentovali voza~i
inostranih vozila }e se posmatrati
kao skupina ~injenica kojom se sa sig-
urno{}u mo`e utvrditi da je tom licu centar
`ivotnih i poslovnih aktivnosti van
Republike Srbije.
U slu~aju da u momentu kontrole
voza~ ne poseduje dovoljan broj dokume-
nata kojim bi dokazao centar svojih `ivot-
nih i poslovnih aktivnosti, policijski
slu`benici }e privremeno, do okon~anja
potrebnih provera oduzeti vozilo ili regis-
tarske tablice.
INOSTRANE
TABLICE U SRBIJI
Ambasada Republike Srbije
2134 Kalorama Road N.W.
Washington, D.C. 20008
tel: (202) 332 0333
fax: (202) 332 3933
e-mail: [email protected]
www.serbiaembusa.org
Generalni Konzulat Srbije
^ikago
201 E. Ohio Street,
Suite 200 Chicago, IL, 60611
Telefon: 312.670.6707
Fax: 312.670.6787
Paso{ki poslovi: lokal 101
Ostali poslovi: lokal 104
www.scgchicago.org
GENERALNI
KONZULAT BIH
737 N. Michigan Ave.
Suite 820,
Chicago, IL 60611
Tel 312.951.1245. Fax 312.951.1043
SKLAPANjE BRAKA SA STRANIM
DR@AVLjANINOM U REPUBLICI SRBIJI
Uz zahtev za sklapanje braka sa stranim dr`avljaninom strani dr`avljanin potreb-
no je da prilo`i:
1. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (mora biti u skladu sa zakonom legalizovan,
odnosno preveden od ovlašcenog sudskog tuma~a, ukoliko me|unarodnim ugov-
orom nije druga~ije odre|eno)
2. Uverenje o o slobodnom bra~nom stanju (podneta isprava izdata od strane
stranog organa mora biti u skladu sa zakonom legalizovana, odnosno prevedena od
ovlašcenog sudskog tuma~a, ukoliko me|unarodnim ugovorom nije druga~ije
odre|eno)
3. Dokaz da po propisima zemlje ~iji je dr`avljanin nema smetnji za
zaklju~enje braka sa odre|enim licem (podneta isprava izdata od strane stranog
organa mora biti u skladu sa zakonom legalizovana, odnosno prevedena od
ovlaš}enog sudskog tuma~a, ukoliko me|unarodnim ugovorom nije druga~ije
odredeno)
4. Fotokopiju pasoša
Sudski tuma~ za strani jezik mora biti prisutan na vencanju
(anga`uje ga stranka)
NAPOMENA: Dr`avljani: Belgije, Belorusije, Bugarske, Italije, Jermenije, Kipra,
Ma|arske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Ruske Federacije, Rumunije, Slovenije,
Slova~ke, Ukrajine, Francuske, Hrvatske, ^eške, Poljske, Mongolije, Iraka, Al`ira i
Libije podnose dokumenta bez pe~ata apostila.
Dr`avljani: Austrije, Australije, Argentine, Atigva i Barbuda, Andore, Barbadosa,
Bahama, Berize, Bocvane, Velike Britanije, Venecuele, Grenade, Gr~ke, Dominikanske
Republike, El Salvadora, Estonije, Izraela, Irske, Japana, Ju`ne Afrike, Kazahstana,
Kolumbije, Lesota, Letonije, Liberije, Litvanije, Lihtenštajna, Luksemburga, Makaa,
Malavija, Malte, Maršalskih Ostrva, Mauricijusa, Meksika, Monaka, Nema~ke,
Nambije, Norveške, Novog Zelanda, Paname, Portugalije, SAD, Samoa, San Marina,
Sant Lucija, Sejšela, Turske, Finske, Holandije, Hong Konga, Hondurasa, Švajcarske i
Španije podnose dokumenta sa pe~atom apostila.
V E R A I O B I ^ A J I
22 Oktobar 2009.
KRSNA SLAVA
Krsna Slava je obi`aj
pravoslavnih Srba, koji
poti`e iz davnih vremena i
koji je bio izuzetno vayan praznik i
pre pokr[tavawa juynih Slovena.
Srpska pravoslavna crkva je po ide-
jama Svetog Save ovaj obi`aj prih-
vatila, prvo ga produhovqavaju]i
hri[]anskom verom i na`elima, a
zatim usvojila.
Mnogo toga je promeweno u
narodnom yivotu i obi`ajima, ali se
Slava sa`uvala kao najve]a svetiwa
na[eg naroda. Krsnu Slavu, kao izraz
svoga religioznog uverewa i pobo-
ynosti, slavi bez prekida svaka srp-
ska pravoslavna porodica, `iji je
dom, u vreme Slave, minijaturna
slika Crkve, pune yivotnosti. Slavi
se Svetiteq, odnosno ono lice koje
je Gospod proslavio, a na `iji su dan
preci i praoci primili Hristovu
veru i krstili se u ime Oca i Sina
i Svetoga Duha. Slava verniku uliva
poverewe, snagu, du[evni mir,
sposobnost i voqu da `ini dobro i
primi pomo], koja mu je potrebna.
Krsna Slava yivi u mnogim
oblicima u srpskom narodu: kao
Slava odre\ene porodice, crkvena
Slava, plemenska Slava, pa `ak i
zanatlijska Slava. Time je celokupna
kultura srpskog naroda proyeta
krsnim slavama, a time i
hri[]anskim duhom. Raseqavawem i
razmnoyavawem, qudi su zadryavali
Krsnu Slavu svojih predaka i Slava
je prelazila s kolena na koleno, sa
oca na sina, kroz vekove na[e
istorije. Srpski narod je slavio
svoju Slavu i u najteyim trenucima
svog yivota: u ratu, u ropstvu ili u
bolnici. Slavilo se i kada je narodu
bilo najteye za vreme vi[evekovnog
ropstva pod Turcima. Vernost srp-
skog naroda Krsnoj Slavi je oduvek
bila velika, pa se i danas wome
veoma ponosi. Slava je imala uticaja
i na razne istorijske doga\aje,
verovawa i qudsku ma[tu. Knez
Lazar se sukobio sa turskom vojskom
u Boju na Kosovu na Vidovdan odnos-
no na dan Svetoga Amosa, koji je
prema legendi bio wegova krsna
Slava.
Krsna Slava kod Srba ima
iskqu`ivo crkveno-molitveni karak-
ter. Slavi se najpre u crkvi, na
Liturgiji, gde se spomiwu na[i yivi
i upokojeni srodnici po telu, pa se
tek onda prenosi u dom i tu nas-
tavqa, jer porodi`na zajednica je
nastavak crkvene zajednice.
Toga dana ku]e sve]ara nisu
bile samo gostoqubivi domovi,
spremni za go[]ewe prijateqa i
ro\aka nego su postajale domovi
molitve, pretvarale se u crkve
Boyije. Kraj zapaqene sve]e i kandi-
la pred ikonom svoga svetiteqa,
pored slavskog kola`a i yita,
oka\eni miomirisom tamjana,
utvr\ivali su se na[i stari u svojoj
veri. Ugledaju]i se na za[titnika
svoga doma - svetiteqa `iju su
uspomenu slavili - na[i stari su
polazili wegovim primerom, `ine]i
dobra dela. Wihov dom je toga dana
bio otvoren za putnike namernike.
OBELEYJA
KRSNE SLAVE
Slavska ikona
U svakoj pravoslavnoj srpskoj
ku]i, na po`asnom mestu glavne pros-
torije, nalazi se slavska ikona.
Ispred ikone je kandilo, gde se
obavqa, porodi`na molitva, koje
gori ako ne svakog dana, onda bar
uo`i i na sam dan svakog crkvenog
praznika i nedeqe.
Slavska vodica
Osve]ewe slavske vodice u
ku]i sve`ara vr[i se pred slavskom
ikonom, na nekoliko dana pre Slave.
Doma]ica treba da spremi sveyu
vodu, struk bosiqka, kadionicu sa
yarom i tamijan, sve]u i spisak
imena svih `lanova porodice.
Osve]ena voda iscequje du[e i tela
i donosi ozdravqewe `itavom domu.
Wome sve[tenik kropi prostorije
stana i uku]ane, a doma]ica sa wom
mesi slavski kola`.
Slavska sve]a
Jedno od glavnih obeleyja
Krsne Slave je slavska sve]a koja se
mora uzeti iskqu`ivo u crkvi, jer su
jedino tamo blagoslovene i
osve[tane. Ove sve]e su napravqene
od `istog p`eliweg voska jer kako su
p`ele pravile med sakupqaju]i
sladak mirisni sok sa raznih `istih
i mirisnih cvetova, tako i molitva
treba da poti`e iz `istog srca i
neukaqane mirisne du[e. Krsnu
sve]u treba da zapali doma]in kada
sve[tenik do\e da blagoslovi yito
i kola`, pred slavski ru`ak. Paqewe
sve]e ozna`ava po`etak Krsne Slave.
Slavska sve]a doprinosi sve`anosti
praznika i radosti doma]ina i
pokazuje da su uku]ani sinovi
Svetlosti, a ne sinovi mraka, jer
kao [to svetlost sve]e razgoni
mrak, tako i svetlost Hristove boy-
anske nauke razgoni tamu nezn-
aboya`ku.
Slavsko yito
To je zapravo p[enica koja
se kuva uo`i Slave zasla\ena medom
ili [e]erom, (pomodarstvo je da se
dodaju i orasi) i odnosi se na dan
Slave u Crkvu radi osve]ewa.
Sve[tenik moli Boga da blagoslovi
ove plodove i osveti one koji ih budu
jeli. Slavsko yito simboli[e
vaskrsewe mrtvih u slavu Boyiju, u
`ast Svetoga, za zdravqe i sre]u
doma]ina i pokoj du[a umrlih preda-
ka i sunarodnika od koji su nam
Slavu predali. Yito treba da nas
podseti na vaskrs umrlih, jer kao
[to treba p[eni`no zrno, da bi
izniklo i dalo klas i plod, prvo
baciti u zemqu da tamo istrune, tako
se i telo umrlog predaje zemqi, da
bi potom vaskrslo za budu]i yivot.
Osve]eno yito sluyi se gostima pre
slavskog ru`ka.
Kola` - Poga`a
Kola` se mesi od `istog
p[eni`nog bra[na sa slavskom vodi-
com, ukra[ava se krstom i mono-
gramom Hristovim. Sve[tenik u
crkvi ili domu gde se Slava slavi
unakrst se`e kola` [to simboli[e
raspe]e Hristovo, preliva ga vinom
kao simbol prolivawa krvi
Hristove na Krstu. Kola` se sa
slavqenikom i svim prisutnim uz
pevawe /Svjati mu`enici... Slava
Tebje Hriste Boye... i Isaije
likuj.../ okre]e tri puta u krug [to
ozna`ava ve`no `uvaqe Krsne slave i
predavawe sa kolena na koleno.
Potom sve[tenik lomi kola` sa
doma]inom obra]aju]i mu se sa
/Hristos posre\e nas/, a on odgovara
/Jest i budet/.
Slavski ru`̀ak
Doma]ica goste najpre nudi
slavskim yitom, pre jela se `ita
molitva i tek tada po`iwe slavski
ru`ak. Jela treba da budu spremqena
prema crkvenim propisima: u dana
koje je Crkva odredila kao posne,
sluye se iskqu`ivo posna jela. U
toku slavskog obeda treba da vlada
ozbiqnost i pristojnost, a sluyewe
jelom i pi]em, kao i teme razgovora
i pesme koje se pevaju treba da su u
skladu sa svetiwom Krsne slave.
Nakon ovakog ru`ka moye da se kaye
/Sve je lepo i `estito bilo i milome
Bogu pristupa`no/!
Svako drugo slavqewe slave,
uz rasko[ i pompu po restoranima,
gubi smisao proslave Svetiteqa i
izlazi iz smisla Krsne Slave. Bogati
qudi su oduvek slavili druga`ije od
siroma[nih, ali to su[tinski ne
uti`e na proslavqawe Svetiteqa.
Kod Boga je molitva, ako je iskrena,
jednako primqena. Danas ne slaviti
Slavu, je nezahvalnost prema Bogu,
prema Svetitequ, za[titniku doma;
to je nezahvalnost i nemar prema
amanetu na[ih predaka.
ZDRAVICA U SLAVU
BOYIJU
Pili smo u dobri i u boqi `as,
a sad ]emo u prelepu Slavu Boyiju.
Da nam pomoye Bog i lepa Slava
Boyija. Ko god u Slavi Boyijoj
ustajao, te je spomiwao i woj se
molio, wemu i pomogla du[i i telu;
koji li je zaboravqao u strahu ili
u stidu, ili u svome sagre[ewu, te
je ne spomenuo, Bog i lepa Slava
Boyija wega ne zaboravila, no bila
mu najboqa pomo]nica du[i i telu.
Amin.
23
V E R A I T R A D I C I J A
O
dmah po odbijanju komisije Vojne
akademije, Nikola podnosi doku-
menta za beogradsku Bogosloviju,
gde bude i primljen, iako opet ne bez
te{ko}a, navodno zbog slabog sluha za
pevanje. Svakako da je i to bilo delo
Promisla Bo`jeg, koji je Nikolu upu}ivao
drugim putem – da bude vojnik Nebeskoga
Cara, a ne zemaljskoga.
Kao u~enik Bogoslovije bio je
nenadma{an kroz sve svoje {kolovanje.
Njegovo isticanje u naukama bilo je rezul-
tat kako od Boga dane mu prirodne
inteligencije, tako i njegovog istrajnog i
sistematskog truda i rada. Znao je koliki je
greh zakopati Bo`iji talenat u zemlju, te se
neumorno trudio da dati mu talenat umno`i
{to je mogu}e vi{e. U svome {kolskom
u~enju nije se dr`ao samo skripti i ud`beni-
ka, nego je ~itao i mnoga druga dela od
op{te-obrazovnog i svetskog kulturnog
zna~aja. Do svoje 24. godine ve} je bio
pro~itao dela Njego{a, [ekspira, Getea,
Voltera, Viktora Igoa, Ni~ea, Marksa,
Pu{kina, Tolstoja, Dostojevskog i drugih.
Posebno je u bogosloviji bio zapa`en svo-
jim originalnim mislima o Njego{u, koga je
kao pesnika i mislioca voleo i jo{ u val-
jevskoj gimnaziji dobro prostudirao. Svojim
govorni~kim darom mladi Nikola zadivio je
i svoje kolege u~enike i svoje profesore u
beogradskoj Bogosloviji. Naro~ito svojim
govorom na maturskom opro{tajnom ru~ku
u manastiru Rakovici 1902. godine.
Za vreme {kolovanja u Beogradu
Nikola je te{ko `iveo i zbog stanovanja u
memljivom stanu i slabe ishrane, dobio je
{krofule, od kojih je godinama patio. Po
svr{etku bogoslovije, u~iteljevao je kra}e
vreme u selima Dra~i}u i Leskovicama, vi{e
Valjeva, gde je izbliza upoznao `ivot i
du{evno raspolo`enje na{eg srpskog seljaka
i gde se sprijateljio sa sve{tenikom Savom
Popovi}em, izbeglim iz Crne Gore, sa kojim
je i{ao po narodu i pomagao mu u parohi-
jskim poslovima. Letnje raspuste Nikola je,
po savetu lekara, provodio na moru, tako da
je tada upoznao i sa ljubavlju opisao `ivot
Bokelja, Crnogoraca i Dalmatinaca. Ve} u
bogosloviji pomagao je poznatom proti
Aleksi Ili}u u ure|ivanju lista “Hri{}anski
vesnik”, u kome je i nekoliko godina
objavljivao svoje prve dopise i radove.
Posle toga, Nikola bude izabran od
strane Crkve da sa drugim pitomcima,
dr`avnim stipendistima, po|e na dalje
{kolovanje u Rusiju ili Evropu. On izabere
tada ra|e studiranje u Evropi, na staroka-
toli~kom fakultetu u Bernu, a zatim je
pro{ao studiraju}i i Nema~ku, Englesku i
[vajcarsku, a ne{to kasnije i Rusiju. Svuda
je `edno sabirao znanje i tako stekao naj{ire
i najbolje obrazovanje svoga vremena.
Duhom svojim on se nadnosio i nad
tajanstvenom mudro{}u dalekog Istoka,
uranjao u sve{tene i filosofske knjige
drevne Indije. Sve sabrano znanje iz
mnogih izvora sa`eo je i preradio u sebi, u
svojoj dubokoj i misaonoj du{i i onda, sa
svojstvenom mu originalno{}u, iznosio na
javnost i predavao drugima. Otuda, i naj-
manji njegov spis, svaka njegova usmena i
pisana re~, otkriva neobi~no retku erudiciju
i misaonost. Takvu bogatu riznicu znanja i
mudrosti mogao je da sabere i originalno
izrazi samo jedan zaista genijalni um i
pam}enje.
Svoje stu-dije u Bernu Niko-laj je,
u svojoj 28. godini, krunisao do-ktoratom
iz teologije, odbraniv{i disertaciju pod
naslo-vom “Vera u Va-skrsenje Hristovo
kao osnovna dogma Apostolske Crkve”.
Mo`e se re}i da je i sav njegov potonji
`ivot prolazio u znaku Krsta i Vaskrsenja
Hristovog. Slede}u 1909. g. Nikola je
proveo u Oksfordu, gde je pripremio dok-
torat iz filosofije i zatim ga u @enevi, na
francuskom, i odbranio (“filosofija
Berklija”).
Vrativ{i se iz Evrope Nikolaj se,
u jesen 1909, te{ko razboli od dizenterije.
U bolnici je le`ao oko 6 nedelja, ali je tada
govorio: “Ako je moja slu`ba Gospodu
potrebna, On }e me spasti”. Tada je sebi
dao re~ da, ako ozdravi, zamona{i}e se i
tako slu`iti Bogu i svome narodu u Crkvi.
Kao ve} poznati doktor teologije i filosofi-
je, on se zaista uskoro i mona{i u manas-
tiru Rakovici i postaje jeromonah Nikolaj
(20. YII 1909), stavljaju}i sve-celog sebe,
svo svoje znanje i sposobnosti u slu`bu
Bogu i svome Srpskom narodu.
Po povratku sa studija trebao je,
po tada{njem zakonu, nostrificirati svoje
diplome, ali kako nije imao punu svr{enu
gimnaziju, morao je polagati sedmi i osmi
razred n veliku maturu, da bi tek onda
mogao predavati u Bogosloviji. Komisija
pred kojom je polagao, po re~ima jednog
njenog ~lana, “slu{aju}i njegovo izlaganje o
Hristu, ostala je zapanjena, i niko ga ni
jedne re~i vi{e nije upitao”. Ipak, pre no
{to je postao suplent u Bogosloviji, upu}en
je od mitropolita Srbije Dimitrija u Rusiju,
gde je proveo godinu dana, najvi{e putuju}i
po {irokoj Rusiji i upoznaju}i njen crkveni
`ivot, du{u ruskog ~oveka i njegove svet-
inje. Za to vreme napisao je i svoje prvo
ve}e delo – studiju “Religija Njego{eva”.
Kao suplent Bogoslovije Sv. Save
u Beogradu Nikolaj je predavao filosofiju,
logiku, psihologiju, istoriju i strane jezike.
No on nije mogao sav stati i ostati u okvir-
ima Bogoslovije. Zidovi u~ionice bili su
tesni za njega. On zato po~inje da pi{e, gov-
ori i objavljuje. Mladi i u~eni jeromonah
po~inje sa sjajnim besedama po beogradskim
i drugim crkvama {irom Srbije, pa onda dr`i
i predavanja na Kolar~evom univerzitetu n
drugim mestima. Govorio je uglavnom na
teme iz `ivota, ali na na~in nevi|en do tada
i zato potresaju}i za inteligenciju onda{nje
Srbije. Isto-vremeno, Nikolaj objavljuje u
crkvenim i knji`evnim ~asopisima svoje
~lanke, besede i studije: o Njego{u, o Ni~eu
i Dostojevskom i na druge
filosofsko-teolo{ke teme.
nastavi}e se
Oktobar 2009.
Napisao vladika Artemije (Radosavljevi})
@ivot svetog vladike Nikolaja Velimirovi}a (1880-1956) (drugi deo)
RO\ENJE I RANO DETINJSTVO
BESEDE SV. VLADIKE NIKOLAJA“La`no je i drsko ono tvrdjenje: “oni ju~era{nji pobedili su zato da bi
dana{nji i sutra{nji `iveli i u`ivali.” Apsurd! Ne, nego:
Oni su pobedili, da bi i mi pobedili!”“Na lepom Bosforu, vizantijski narod je gnjilio, kao {to gnili prezre-
lo vo}e. Sva veli~ina pro{losti slu`ila mu je samo kao dekoracija nje-gove pigmejske sada{njosti. Sve velike tvorevine pro{losti nisu mogleo`iveti, niti nadahnuti jedan poro~an dekadentni nara{taj. Na severuod Vizantije `iveli su narodi slovenski, mladi, neistro{eni u kulturnomstvaranju, nerazo~arani u veri i moralu. Zbog svog dodira saVizantijom bili su i sami zara`eni moralnom gnilo{}u, kao {to seobi~no jedan mlad i zdrav organizam da zaraziti od jednog starog ibolesnog organizma. Svoj kodeks vere i morala zamenili su oniindiferentno{}u prema pravdi i nepravdi.”
24
S P O R T
Oktobar 2009.
D
e~iji vrti} selektora Dude Ivkovi}a
vratio srpskoj ko{arci kult repre-
zentacije, koji je nestao u ratnom
vihoru brutalnog rata na prostorima brdovi-
tog Balkana, a koji je najvi{e pogodio
Srbiju.
Bombardovanje, razaranje, strah,
sankcije i nastala nema{tina doprineli su
niskom standardu `ivota koji se brzo {irio
na sve grane delatnosti. Te{ke neda}e nisu
mimoi{le ni srpski sport, a pogotovo ne na{
najtrofejniji deo sportske porodice –
ko{arku, koji je trajao nekoliko godina.
No, hvala Bogu, to vreme je iza
nas, ko{arka ponovo igra va`nu ulogu me|u
omladinom, a na{i sportisti sve ~e{}e se
penju na pobedni~ka postolja evropskih,
svetskih i balkanskih prvenstava u vater-
polu, odbojci, mladim ko{arka{kim selekci-
jama, tenisu, plivanju i drugim. Strpljivo
smo ~ekali da to ostvari i na{a seniorska
ko{arka{ka reprezentacija, da povrati zlatno
vreme \or|evi}a, Divca, Danilovi}a,
Ki}anovi}a i ko{arka{kog “Boga” Bodiroge.
I evo, posle nekoliko godina
ko{arka{kog posta, ostvaren je san
ko{arka{ke Srbije, jer Srbi ne mogu bez
ko{arke. Dvanaestorica veli~anstvenih golo-
bradih mladi}a predvo|ena ~udesnim znal-
cem i pedagogom Dudom Ivkovi}em i
novim srpskim ko{arka{kim bogom,
mla|anim Milo{em Teodosi}em iz Valjeva,
stali su na pobedni~ko postolje odmah do
[panije. Ko{arka{ko sunce Srbije zasjalo je
ponovo i ono }e jo{ dugo sijati jer ovi
momci su jo{ golobradi ali ~udesni i
Bogom obdareni, a njihov mladi
„deda” Duda, zaljubljenih u
ko{arku i visokoleta~e golubove,
nije rekao poslednju re~.
Njegovim dolaskom
vra}ena je radost za igrom, `e| za
uspehom, vra}en je respekt prema
dresu, zastavi, grbu i himni.
Stvoren je moralno jak i borben
kolektiv velikog srca i ogromne
energije. Tim ~vrste porodice ~iji
svaki ~lan zna svoj zadatak
podre|en kolektivu. Tim hrabrih i
ponosnih momaka koji veruju u
svoje sposobnosti i u znanje svoga
trenera. Tako zajedni~kim radom,
porodi~nom harmonijom izrastao je
tim veli~anstvenih ptica koji se
juna~ki bore u odbrani svoga ko{a
i koji neustra{ivo i precizno juri{a
na ko{ protivnika.
Spavaj mirno Srbijo i
budi ponosna na svoje ko{arka{e.
Milutin [o{ki}
P r i r e d i o : M i l u t i n [ o { k i }
Do~ek ko{arka{a u Beogradu
SRBI NE MOGU BEZ KO[ARKE
Junak na{e reprezentacije:
Milo{ Teodosi}
U
izuzetnoj atmosferi sportskog centra
“Purdue-Calumet” univerziteta u
Hemondu (Indijana) ko{arka{i
“Partizana” savladali su ekipu “Midwest
All-Stars”, rezultatom 88-82. Najvi{e ko{eva
za Beogradjane postigao je Jan Vesely (19),
potom Aleksandar Mari} (15), odli~ni su bili
Aleksandar Ra{i} i Strahinja Milo{evi}, a
Petar Bo`i} se istakao vrsnim trojkama.
Pre po~etka susreta intonirane su
ameri~ka i srpska himna, a utakmicu je
pratilo vi{e od 1000 navija~a, medju koji-
ma i mnogi “grobari sa juga”, predstavnici
srpske zajednice, ali i studenti univerziteta-
doma}ina, kao i skauti NBA lige, koji su
motrili na{e talentovane igra~e, a posebno
Jana Veselija.
Partizan je vodio skoro celim
tokom utakmice i zabele`io prvu pobedu na
ameri~koj turneji.
Zanimljivo je pomenuti da je u
ekipi “Midwest” igrao i nama dobro poz-
nati Skot Polard, nekada{nji saigra~ Vlade
Divca iz Sakramenta, koga je publika poz-
dravila ovacijama, a on im otpozdravio sa
podignuta tri prsta. Nije bilo nikakvih inci-
denata, osim {to je Aleksandar Mari}, posle
sudara sa te{kim Robertom Traktorom
Tejlorom, zadobio lak{u povredu arkade i
par minuta pre kraja napustio teren. Slavko
Vrane{ je u 3. ~etvrtini dobio 6. li~nu
gre{ku, i ostatak susreta proveo na klupi.
“Zadovoljan sam igrom, iako
nismo igrali kvalitetno u kontinuitetu svih
48 minuta”- izjavio je za medije nakon utak-
mice trener “Partizana” Du{ko Vujo{evi}.
Nastoja}emo da u Detroitu odgiramo jo{
bolje i tako se pripremimo za va`ne susrete
sa NBA ekipama. Atmosfera u timu je
odli~na, sve se odvija po planu. Mislim da
smo uspeli da poka`emo svima koji su do{li
da nas vide, i naro~ito vatrenim navija~ima
“Partizana” dobru igru, pa svima `elim da
zahvalim za izuzetnu podr{ku.”
Ekipa “Partizana” u ponedeljak je
otputovala u Detroit, gde ih o~ekuje jo{
jedan prijateljski susret, pre utakmica sa
NBA timovima iz Denvera i Feniksa.
sastavi: Partizan- Stefan Sinovec,
Du{an Kecman, Strahinja Milo{evich,
Aleksandar Ra{i}, Vladimir Lu~i}, Sava
Le{i}, Aleksandar Mitrovi}, Petar Bo`i},
Aleksandar Mari}, @arko Rako~evi}, Jan
Veseley, Branisalav Djek}h, Slavko
Vrane{.
Midwest: Brandon Dagans,
Stevan Wright, Miguel Berdiel, Damone
Brown, Ike Ofoegbu, James Booyer, Ariel
McDonald, Scot Pollard, Joe Krabbenhof,
Stan Cismark, Sarunas Skada, Robert
Traylor.
Mila Filipovi}
PRVA POBEDA
PARTIZANA U SAD
25Oktobar 2009.
SS RR EE ]] AA NN RR OO \\ EE NN DD AA NN
Z a K a l i f o r n i j u :
Sre}an ro|endan Marku [o{ki}u dug `ivot,
puno sre}e i zdravlja,
`eli otac Milutin [o{ki} iz Beograda.
^estitkama se priduru`uje redakcija OGLEDALA.
--------------------------------------------
Vladanu Ne{ovi}u sre}an ro|endan `eli
redakcija Ogledala i kolege Srpskog pozori{ta
”Mira Srem~evi}” iz ^ikaga.
Miki Teofilovi}u,
dug `ivot pun sre}e
i zdravlja `eli Majka Javorka
i kuma Slavica sa redakcijom
Ogledala. Iskrenim ~estitkama se
pridru`uju Milutin,
Zoran i osoblje Burbon Cafea
K O L U M N A
M a r k a L o p u { i n e
Kako ste Srbi u tudjini i
daljini?
Ono {to sam najavio u
januaru, dogadja se sada kod
nas – Biljana Plav{i} izlazi na
slobodu ove jeseni. I dolazi u
Beograd
Djenerala Dra`u jo{
nismo na{li. Ministar za dijas-
poru je bio na grobu vojvodi
Djuji}u u San Markosu,
polo`io cve}e. O~igledno je da
obo`avamo mrtve legende. A sada{nji
narod neka ~eka i trpi. Preti se novim
otkazima, ali se obe}ava i {engenska viza
u januaru.
Medvedev nam dolazi u Beograd.
^ovek je mali, metar i ~a{a votke, ali je
`estok. Nije mi jasno kako }emo da mu
objasnimo da ho}emo da budemo
nesvrstani.
Vlada ne}e pasti, provereno, jer
opozicija nema kriti~nu masu, radnici ne
umeju da {trajkuju, a gradjani `ive od
sitnog i krupnog {verca. U Srbiji tranzici-
ja prava nije ni po~ela, sve se svodi na
frange-trange biznis.
Sve je zamrznuto do daljnjeg, dok se
predsednik Tadi} ne vrati iz Amerike.
Oti{ao je malo do na{ih, a malo i do
Obame. I da ga ubedi da nas SAD vi{e
ne kinje i bombarduju. Posla}e nam
novog ambasadora, prvog u suknji, kao
znak dobre volje.
Biznis je totalno stao, crna berza opet
buja, radnje i firme se zatvaraju. A Vlada
preti da }e da otpusti 14.000 (svojih)
~inovnika i ~lanova stranaka. Opet, la`.
Ne}e od toga biti ni{ta, iako MMF tra`i
da se takva operacija izvede, ako ho}emo
da nam da novac za `ivot.
[ta ima u va{oj rezervnoj otad`bini?
U Srbiji ni{ta novo.
Mladi francuski navija~ je
umro, danas je Dan `alosti u
prestonici. Huliganima ni{ta
ne fali, neki su uhap{eni, ali
vec}na likuje. Dane ulep{ava
miholjsko leto, koje }e trajati
jo{ celu sedmicu. Nasilje je
na{ nacionalni kod, a {ire ga
politi~ari, koji sada prete
strogim kaznama.
Kada je Uro{ zapalio
bakljom policajca, ni{ta se nije dogodilo.
Kada smo spalili Ambasadu SAD, isto.
Sada kada je ubijen Francuz, a pretilo se
pokoljem na Paradi homoseksualaca,
odjednom svi su ozbiljni i prete. Neki
klinci }e dobiti po 10 godina robije i to
}e biti sve.
Do{la nam je Maja iz [tokholma da
uhvati plja~ka{e {vedske firme G4S, iz
koje su srpski mangupi helikopterom
odneli 10 miliona dolara. Na{a policija im
javila da se plja~ka sprema, a [vedi nisu
verovali. Sada kukaju.
Tu su mi i ona dvojica, Vu~eli} i
Vuji}, konstruktori Apola 11, kojim su
Ameri leteli na Mesec. pri~aju da }e i}i i
na Mars sa Meseca 2020. godine. Na
moje pitanje da li vanzemaljci pose}uju
nas Zemljane, na{ Milojko Vu~eli} lepo
ka`e:
- Vanzemaljci dolaze, ali kako je iz
svemira Zemlja plava, zbog mora, vanze-
maljci sle}u u okeane i pri~aju sa delfin-
ima. A delifini ve} decenijama
poku{avaju ~oveku da prenesu tu poruku,
ali ljudi su egoisti i ne slu{aju. Nisu ljudi
centar Univerzuma !
I ja sam se razlupao, pao u kupatilu
u nesvest i razbio facu. Nisam vi{e lepi
Marko...
Sre}no
www.lopusina.com
VANZEMALJSKI SRBI
U ^ i k a g u :
Voji Vla
Biljani – BUBAMARI, sve najlep{e `eli redakcija
Ogledala i ~lanovi Srpskog pozori{ta.
Sr|anu Medenici
Sne`ani Drenovac
Dragan Vujo{evi}u – Gagiju,
sve najlep{e `eli redakcija.
Ljubisi Srejovi}u
i njegovom saradniku Sini{i
R O \ E N D A N I
Rosi - Cici Toman, ~estitke
za sre}an ro|endan, dug `ivot,
sti`u iz Nice od sestri~ine Mire sa
Dankom, Batkom, Janom i
Fransoazom. Iskrene ~estitke
sti`u i iz ^ikaga od }erke Melise,
supruga Cirila, male unuke
Marije, Slavice i redakcije.
Sre}nu 5. godi{njicu braka svojoj k}erki
Tanji i zetu Vladimiru [unjki, puno sre}e,
i sve najlep{e u `eli majka Stana Nikoli}
Z a N e m a ~ k u
Sre}an ro|endan
Valeriji @ivkovi},
dug `ivot, pun sre}e
i zdravlja `ele Guki,
Sa{a i Slavica.
26
A S T R O L O G I J A
Ovan
^esto odbijate da poslu{ate va{e instikte,
jer u osnovi niste instiktivan tip, me|utim
sada vam se pru`a prilika da se prepustite
svojim instiktima, jer }e vam oni doneti
neka povoljna re{enja. Spremno }ete u}i u
neke rizi~ne i avanturisti~kne poteze, {to u
svakom slu~aju nije strano za vas, a uz
upotrebu rizika mo`ete imati i povoljne
promene. Mo`ete imati razo~arenje od
jednog prijatelja, kojeg ste do sada previ{e
idealizovali i niste mogli da ga sagledate iz
stvarnog i realnog ugla. O~ekuje vas izne-
nadno putovanje, koje }e vam dobro do}i.
Bik
Promena dolazi duboko i iz korena, tako da
je prva polovina oktobra, period jedne
totalne transformacije okolnosti koje vas
okru`uju. Bikovi koji su u partnerskim
odnosima, oseti}e poja~an intezitet pos-
esivnosti i ljubomore, ~ime mogu da naru{e
trenutnu vezu i da unesu u nju tenzije.
Mo`ete se suo~iti sa nekim bolnim gubici-
ma i odvajanjima. U drugoj polovini okto-
bra, dobi}ete jednu poslovnu ponudu od
poznanika, koja }e vam omogu}iti kontalte
sa inostranstvom, ali i pobolj{anje finansi-
jske situacije.
Blizanci
Poku{ajte da odlo`ite kupovinu vrednijih
stvari, va`na putovanja i potpisivanje
va`nih ugovora. Mogu se javiti i neki stari
i zaostali emotivni problemi, ali postoji i
mogu}nost da obnovite staru emotivnu
vezu, koja je davno prekinuta. Sredinom
oktobra, va{ vladar opet dobija svoju pravu
putanju, a onda mo`ete raditi na svemu {to
ste do tada odlo`ili. Dobi}ete {ansu da opet
krenete napred i prema novinama, {to }e
vas veoma oraspolo`iti.
Rak
Porodi~na atmosfera daje sasvim dovoljno
argumenata za zadovoljstvo, ali vama kao
da jo{ ne{to nedostaje. Na poslovnom
planu je do{ao momenat u kome }ete se
morati suo~iti sa ~injenicama da je potreb-
no jo{ truda i rada na va{em obrazovanju
ili nadogradnji znanja, bez obzira {to ste
ve} pokazali va{u stru~nost. Uspeh vam je
na dohvat ruke, ali jo{ uvek nemate
dovoljno ~vrst oslonac da se podignete i
uhvatite ga. Dobi}ete prijatnu vest od
jednog ro|aka, koju ve} davno o~ekujete,
ali je ona kasnila iz objektivnih razloga.
Lav
Svet oko sebe ne mo`ete da vidite jasno jer
ste zaslepljeni preteranim idealizmom, tako
da bi bilo dobro odlo`iti va`ne odluke za
neke bolje dane. Ovakav preterani ideal-
izam mo`e doneti razo~arenje u odnosu na
druge ljude, ali i razo~arenje u poslovnog
partnera, ako ga imate, zato budite oprezni.
Lavovi koji su slobodni, upozna}e osobu
koja }e ih sna`no podsetiti na jednu staru
i veliku ljubav. Ne mojte se dvoumiti, jer
}ete onda izgubiti {ansu da provedete
veoma lepe trenutke, koji vam nedostaju.
Devica
Iskoristite naredni period za dru{tvene
aktivnosti, dru`enja i komunikaciju, a
posebno one Device koje su slobodne, jer
postoji velika {ansa da upoznate osobu
suprotnog pola, koja }e na vas ostaviti
sna`an utisak. Energija nije na zavidnom
nivou, pa je odmor neophodan i
preporu~ljiv, da bi se mogli pripremiti za
uredan ritam obaveza, ~emu ste prirodno i
naklonjeni. Kako se va{a snaga nalazi u
komunikaciji, planiranju i re~ima, neka
vam i te osobine budu glavno oru`ije u
va{im namerama, a onda ne}ete ni u~initi
gre{ku.
Vaga
Slobodne Vage u drugoj polovini oktobra
imaju mogu}nost da do`ive ljubavnu avan-
turu, koja }e im poja~ati unutra{nji opti-
mizam i entuzijazam. U drugoj polovini
oktobra va{e potrebe za tro{enjem i kupovi-
nom bi}e sna`nije, tako da }ete smanjiti
va{ finansijski bud`et, ali }ete zato u`ivati
u kupovini. Kada su profesionalni aspekti u
pitanju, ima}ete povoljne {anse da ostvarite
neke svoje ambicije, a u tome vam mo`e
pomo}i jedan ugledan i mo}an mu{karac.
Upotrebite va{ uro|eni {arm i sigurno
ne}ete pogre{iti.
[korpija
Ima}ete na raspolaganju jaku energiju,
snagu i volju, {to treba da usmerite da bi
re{ili stare probleme ili da bi ostvarili svoje
ciljeve. Bi}ete prosto neuhvatljivi i nikakva
prepreka na koju }ete nai}i, ne}e predstavl-
jati problem, jer je va{a re{enost sada
sna`na. Jake emocije, sna`ni instikti i
duboka `elja jesu va{a motivacija i oru`je,
koje }ete koristiti da bi ostvarili sebe i
potvrdili svoj polo`aj. Vi ste veoma proni-
cljivi i umete odli~no da osmatrate oko
sebe, tako da ne}ete propustiti osobu koja
vam otvoreno pokazuje simpatije.
Strelac
Na poslovnom i profesionalnom planu ne
ide sve kako treba ili kako ste planirali,
tako da jo{ uvek ne}ete mo}i ostvariti va{e
planove, a mogu}i su i odre|eni sukobi ili
nerazumevanje sa onima koji su po nekoj
hijerarhiji iznad vas. Vi ste prirodni ideal-
ista i optimista, {to ponekad i nije dobro, a
onda ste skloni sebi da postavljate preve-
like planove, koje niste u stanju da
ispunite. O~ekuju vas unutra{nje radikalne
promene u emotivnoj i ljubavnoj oblasti
`ivota. Va{i putevi su raznovrsni i mnogo-
brojni, me|utim ne zaboravite da je samo
jedan ispravan.
Jarac
Vi uvek te`ite da budete dosledni u svo-
joj rezervisanosti i hladnokrvnosti. Jedna
osoba koja ima veliku mo} u sferama i
oblastima, koja vas ve} odavno zanimaju,
otkaza}e vam iznenada saradnju, {to }e
vas razo~arati, jer ona vam je predstavl-
jala glavnu kariku u va{em zanimanju ili
interesovanju. Mo`ete lako izgubiti i
poslednju {ansu da obnovite jednu vezu,
a prema kojoj imate emotivne oscilacije,
jer vam je do nje ~as stalo, a slede}i
trenutak vi{e nije. Vreme je da se
odlu~ite i jasno izrazite svoj stav kada su
emocije u pitanju.
Vodolija
Ne pravdajte se izgovorom da ne znate
kojim putem trebate da krenete, {to nije
ta~no, jer ste ga ve} davno prepoznali uz
pomo} svoje izra`ene intuicije. Zbog
takvih okolnosti, ve} ste zapostavili i emo-
tivni `ivot ili va{eg partnera, tako da je
do{lo vreme da kona~no donesete va`ne
odluke, a onda da se posvetite i partneru,
kojem nedostaju va{i zajedni~ki trenuci.
Izbor je i dalje na vama, ~ega se nikada
niste ni odrekli u `ivotu, ali ne odla`itee
odluku, jer }ete zakasniti.
Ribe
Na poslovnom planu, sebi ste postavili
mnogo obaveza i vreme je da malo
usporite i odmorite, jer mo`ete uleteti u
konfuzno i rastrojeno raspolo`enje.
Ostavite poslovne obaveze, bar one
prekomerne za naredni period i posvetite
pa`nju va{em partneru, kojem je hitno
potrebna va{a pomo}. U suprotnom,
mo`ete se jednoga dana pokajati, jer }ete
nesvesno jo{ vi{e udaljiti partnera od sebe.
Vreme je da se povu~ete na kratko iz
javnosti, {to ne bi trebalo da vam pred-
stavlja problem i da na taj na~in napunite
svoje baterije.
Autor: astrolog Jelena Studen Vojvodi}, web site: http://www.astro-house.com
HOROSKOP ZA OKTOBAR 2009.
Oktobar 2009.
VAGA – LEPOTA I [ARM
[ta pokloniti Vagama za ro|endan?
Kakav god da je poklon, on mora imati estetski kvalitet.
Poklonite im ukras, nakit, kozmetiku, garderobu, parfem,
buket cve}a, ulaznicu za koncert ili izlazak na javno mesto
sa kulturnim sadr`ajem.
[ta mo`ete o~ekivati u ljubavi od Vage?
Pripadnici ovog znaka su veoma slatkore~ivi na re~ima,
lako pokazuju ne`nost, emocije, uvek su nasmejani, vedri,
lepi i {armantni, nisu ratoborni ili svadljivi i te`e uvek
dogovoru i saradnji. Va`ne odluke u vezi ne vole da
donose, jer su kolebljivi i nesigurni.
Kako se Vage sla`u sa pripadnicima drugih znakova?
Sla`u se sa Blizancima, Vodolijama, Lavovima i
Strel~evima. Postoji privla~nost i sa Ovnovima, ali ove su
veze uglavnom kratkotrajne, brze, nestabilne i strastvene.
Gde otputovati sa Vagom?
Argentina, Austrija, Burma, Egipat, Gvatemala, Kina,
Libija, Peru, Be~, Beograd, Frankfurt na Majni,
Johnesburg, Lisabon, Majami.
Koje su vrline Vage?
Stil, harmonija, otmenost, takti~nost, pravednost, ~isto}a,
higijena, diplomati~nost, opreznost, saradnja, dru{tvenost,
dobar je sagovornik, elegancija, odmerenost, du{evna i
telesna ~istota.
Koje su mane Vage?
Sitni~avost, kriti~nost, rasejanost, prepla{enost, kole-
bljivost, neodlu~nost, lenjost i sklonost preteranom u`ivan-
ju.
U kom pravcu usmeravati Vagu?
Pravo, psihologija, umetnost, arhitektura,
socijalno-dru{tvene delatnosti, konsalting, advokatura, pri-
menjena umetnost, ples, muzika, politika, diplomatija, diza-
jn, kozmetika, frizeraj, umetni~ka fotografija, cve}arstvo.
Ko su poznate Vage?
Pedro Almadovar, Eminem, Majkl Daglas, Roman
Abramovi~, Brajan Feri, Martina Navratilova, Martina
Hingis.
Interpretacija i tuma~enje natalnog horoskopa.
On-line {kola astrologije.
Jelena Studen Vojvodi}
web site: http: //www.astro-house.com
e-mail: [email protected]
cell phone: +381 (0)63/777-50-16
phone: +381 (0)25/777-632
27
N U M E R O L O G I J A
Oktobar 2009.
K
arl Gustaf Jung pored toga {to je
bio vrstan psiholog i psihoana-
liti~ar tako|e je bio i odli~an
numerolog. Psihoterapiju nikad nije
zapo~injao sa novom osobom dok je najpre
nije numerolo{ki obradio tj. Izme|u ostalog
dok joj nije izra~unao i du{evni broj. Ovaj
broj mu je pomagao da sazna, koje su
skrivene `elje, ~emu te`i, {ta voli, i {ta
najvi{e optere}uje psihu analizirane osobe.
Ako `elite i Vi da izra~unate svoj
du{evni broj, napi{ite svoje ime i prezime,
izvucite iz njega samoglasnike, prera~una-
jte ih i svedite na brojeve od 1 do 9 i
pogledajte kojem broju pripadate. Ako
dobijete u zbiru va{ih samoglasnika glavne
brojeve 11 i 22, nemojte da ih svodite na
brojeve 2 i 4, jer iza njih ima tuma~enje
du{evnog broja.
BROJ^ANA VREDNOST
SAMOGLASNIKA:
A = 1
E = 5
I = 9
O = 6
U = 3
Za primer je uzeto ime i prezime
– Zoran Petrovi}. Prona}i}emo slova koja
odgovaraju samoglasnicima iz na{e tabele,
a to su u ovom primeru:
( O = 6 + A = 1 + E = 5 + O =
6 + I = 9 = 27 = 2 + 7 = 9).
Zna~i du{evni broj na{e odabrane
osobe bi}e u broju 9.
Ako zbir svih samoglasnika u
va{em imenu i prezimenu daje broj 1 onda
Va{a du{a voli da upravlja drugima, da radi
bez nadzora, sama ili sa podre|enima. Ovo
je broj i velike snage kao i `elje za dokazi-
vanjem i stvaranjem. Osobe koje ispoljavaju
pozitivnu stranu du{evnog stremljenja su
ambiciozne i odlu~ne, i u njihovom karakteru
ima dosta po{tenja i odanosti. Orijentisani su
ka uspehu i dostignu}ima, verni su prijatelji
i veoma pravi~ni u poslu. Negativne nosioce
ovoga broja treba izbegavati. Takva du{a je
spremna da dominira nad ljudima, part-
nerom, porodicom i poslom. Kod nje emoci-
je nisu sna`ne i obi~no su egoisti~ne i la`ne.
Najve}a potreba du{evnog poriva definisanog
ovim brojem je razvijanje prijateljstva i
iskrenog interesovanja za druge.
Osobe koje imaju za broj du{e
ovaj broj koncentrisane su na prijateljstvo,
partnerstvo i dru`enje. Nesebi~no pru`aju
pomo} drugima, i uvek te`e da svoje znan-
je podele sa svojim saradnicima. Njihove
du{e su ~iste, ne poseduju potrebu za
pohlepom i egocentri~no{}u i zato su uvek
okru`ene sa iskrenim prijateljima. Pozitivne
osobine ovoga broja su saose}ajnost,
izuzetna briga i predanost. Ubedljivi su,
ro|eni su za mirotvorce i nikad nisu skloni
agresiji. Negativne osobine ovoga broja su
preosetljivost, stidljivost ili previ{e davanje
sebe na u{trb sopstvenog dobra.
Ako broj 3 defini{e ne~iju du{u,
onda znajte da ispred sebe imate jednu
veoma jaku li~nost koja ume da vlada ali i
da maksimalno u`iva u `ivotu. Tako|e je
zanima da oko sebe uvek ima veliki broj
prijatelja me|u kojima }e mo}i da bude u
centru pa`nje. Du{e u ovom broju su
uglavnom ve{te s re~ima, u govoru, pisan-
ju, glumi i pevanju. U pozitivnom smislu
energija broja 3 daje prijateljski nastrojenu
prirodu, otvorenost i izuzetnu dru{tvenost.
Njihova najva`nija osobina je
samoizra`avanje bez obzira na to ~ime se
bave. Negativne strane ovakvih du{a su da
su ponekad previ{e lakomislene, da rasipa-
ju snagu, a da ne posti`u gotovo ni{ta.
Du{a koja je u broju 4 obi~no se
bori za stabilan i kreativan `ivot. U svojoj
biti dr`i se ustaljenog {ablona i sistem-
atskog pristupa. Ima unutra{nju `elju da
slu`i drugima na metodi~an i vredan na~in.
Odli~an je organizator u sistematizaciji i
upravljanju, i ume da uspostavi i odr`i red.
Du{e u ovome broju su tako|e veoma prak-
ti~ne i analiti~ne i umeju da se sna|u u
svakoj situaciji. Ako tra`ite po{tenu,
iskrenu i savesnu srodnu du{u evo Vama
idealnog broja za to. Negativne osobine
du{e u broju 4 su krutost, tvrdoglavost i
uskogrudost. Tako|e su sklone skrivanju
ose}anja ili ih uop{te nisu svesne.
Broj 5 pripada du{ama koje su
`eljne slobode, uzbu|enja, avantura i
neo~ekivanih doga|aja. Veliki su avantur-
isti i nisu previ{e zabrinute za svoju
budu}nost pa mogu da deluju povr{no i
nemotivisano. U pozitivnom smislu energi-
ja broja 5 ~ini ih veoma prilagodljivim i
svestranim. Prirodno su snala`ljive i pune
entuzijazma, same odre|uju kojim }e tem-
pom raditi. Ove su najkontraverznije du{e
jer ih privla~e samo neobi~ne osobe koje se
bave nesvakida{njim zanimanjima.
Negativne osobine ovoga broja su nemiran
duh i nestrpljivost. Obi~no ne vole rutinski
posao i ska~u s’ jedne aktivnosti na drugu.
Tako|e du{e u ovom broju te{ko se vezu-
ju samo za jednu osobu.
Osobe sa du{evnim brojem 6 su
pravi prestavnici ljubitelja doma, porodice,
prijateljstva i sre|enog `ivota. Imaju puno
diplomatskih sklonosti i uro|enu ve{tinu da
sre|uju mnoge nere{ive situacije. Nisu indi-
vidualci i vole da rade sa ljudima. Tako|e
im je veoma bitno da uvek budu u har-
moni~nom okru`enju. Pozitivne osobine
ovoga broja su velika odgovornost, veliko-
du{nost i duboko razumevanje za bli`nje.
Jaka energija broja 6 daje svojoj okolini
veliku ne`nost i emotivnu podr{ku. Imaju
umetni~ke i kreativne sklonosti. Vole da
poma`u ljudima mada mnogi iskori{}avaju
njihovu plemenitu du{u. Jedina negativna
osobina im je {to potiskuju sopstvene
potrebe da bi ugodili drugima.
Du{a u broju sedam sklona je
~itanju, usavr{avanju i meditaciji. Voli da
ma{ta i da razvija svoje idealisti~ke
stavove. U stalnoj je potrazi za mudro{}u i
znanjem. Nisu prilagodljive poslovnom
svetu i vi{e im odgovara okru`enje koje }e
imati razumevanje za njihov analiti~ki
pristup gde um koriste vi{e od tela. Veoma
su stidljive kada se nalaze u nepoznatom
dru{tvu, pa zbog toga nisu najspretnije u
svakodnevnoj komunikaciji. Naj~e{}e
prikrivaju svoje emocije, i veoma su selek-
tivne u odabiru prijatelja. Negativna kono-
tacija du{e u broju 7 je introvertnost i
otu|enost od okoline.
Osmica pripada du{ama koje su
`eljne mo}i i ne biraju sredstva da do nje
do|u. Imaju ogromnu energiju, velike
ambicije i te{ko se ukapaju u prose~nost.
Naprosto su stvorene za zapovedanje,
stvaranje, predvi|anje ili zami{ljanje onoga
{to }e drugi ostvariti. Kod nje ne postoji
nikakva hijerarhija osim one koju je ona
sama stvorila i u kojoj je ona jedini
zapovednik. Du{a sa ovim brojem je ro|eni
vo|a. Njena negativna osobina je ta {to ima
veoma visoko mi{ljenje o sebi i od drugih
nerado prima dobronamerne kritike.
Bilo da je re~ o materijalisti~kim,
duhovnim ili humanim aspiracijama du{a u
broju 9 je uvek spremna da ih relizuje. U
svakom poslu koga se prihvati u celosti daje
sebe i ne odustaje dok ga ne zavr{i.
Nesebi~na je i svoje rezultate rada mo`e ~ak
ponuditi i drugima. Nekima }e se u~initi da
je predobra za vreme u kojem `ivi, ili bolje
re~eno da ne pripada ovome vremenu, ali
nije ba{ tako. Ona je potpuno svesna situaci-
je u kojoj se nalazi ali se nada da }e se svo-
jim nesebi~nim zalaganjem pomo}i da se
promeni sve ono {to nije dobro. Naj~e{}e
nije shva}ena od okoline pa ~ak ni od vol-
jene osobe. Negativne osobine su joj te {to
ponekad ume da izgubi orjentaciju i u vre-
menu i u prostoru u kome se nalazi.
Osobe sa du{evnim brojem 11 puno
razmi{ljaju i zainteresovane su za sve {to je
apstraktno, duhovno i utopijsko. Motivisane
su ka idealisti~kim konceptima i deljenju sop-
stvenih ideja sa drugim ljudima. Ovaj broj ne
deluje u materijalnom ili prakti~nom smislu,
ve} `eli da pomogne ~ove~anstvu na sebi
svojstven na~in u vidu spiritualizma, religije
ili okultnih nauka. Osobe koje poseduju poz-
itivne osobine ovoga broja naj~e{}e ma{taju
o savr{enom svetu, i mogu da budu inspiraci-
ja drugim pozitivnim du{ama. Ako broj 11
pripada osobi sa negativnom energijom i pes-
imisti~kim stavom prema svetu i okolini,
onda u takvoj du{i postoji sklonost ka pre-
osetljivosti i nervnom rastrojstvu. Nagla{eni
broj 11 naj~e{}e pripada osobama kod kojih
su ideje o dobru i zlu strogo utvr|ene {to
~esto vodi nefleksibilnosti.
Du{evni broj 22 pripada najve}im
graditeljima, nau~nicima, in`injerima, diplo-
matama i itd. Ovo je veoma mo}an broj i
osobe koje mogu da ga nose dale su veliki
doprinos svojim radom ~ove~anstvu. 22
daje {irok pogled na svet sa prakti~nim i
zdravorazumskim pristupom. Du{e u ovome
broju su svestrane, natprose~no inteligentne,
i veoma sposobne u komunikaciji sa ljudi-
ma, i izuzetno po{tovane i idealizovane do
najvi{ih visina. Negativna strana broja 22 je
veliki stepen nervoze i sklonost ka domi-
naciji. Nesre}na je ~injenica da samo mali
broj odabranih mogu da se nose sa energi-
jom ovoga broja, jer ovakvu energiju je ust-
vari i veoma te{ko fokusirati i uspraviti.
Vesna S. Tomas
Mr. fonetske
Kaldejske
numerologije
01138163228828
JUNG I NUMEROLOGIJA- DU[EVNI BROJ
Pripremila: Vesna S. Tomas
PROFESIONALNA IZRADA NUMEROLOŠKE KARTE:
LJUBAV, POSAO, ZDRAVLJE, PAR TNERSKI ODNOSI ,
PROFESIONALNA ORJENTACI JA DECE,
PRECIZNO ODRE\IVANJE GODINE ZA BRAK,
BIZNIS NUMEROLOGI JA
KARMI^KA NUMEROLOGI JA. . .
1
2
5
4
3
6
7
8
22
11
9
28 Oktobar 2009.
PRODAJE SE ZGRADA u ^ikagu na adresi 3742 W. Montrose.
Osam stanova i biznis-restoran.
Svi ra~uni za gas i struju su podeljeni posebno za svaki stan,
kao i za biznis. Zgrada se prodaje po odli~nim uslovima,
pozovite {to pre direktno vlasnike na telefon: 773.583.5028
ili 773.567.9911
Po`urite, ponuda je odli~na!
* * *
PONUDA ZA POSAO
Tra`e se mlade, motivisane i ambiciozne osobe za rad u marketingu
na{eg lista Ogledalo. Zainteresovani pozovite: 773.744.0373
* * *
Frizerski salon u Najelsu tra`i mu{ke i `enske frizere, zaiteresovani
pozovite na tel: 847.965.9003 i tra`ite Bani.
* * *
@ena srednjih godina tra`i posao. ^uvanje i vaspitavanje dece i
odr`avanje ku}a. Pozovite Zoricu: 708.278.0055
* * *
Ako ste frizer La French twist vam nudi mogu}nost da radite
za njih ili za sebe, kod njih. Pozovite ih na: 847.965.9003
MALI OGLASI
M A L I O G L A S I
SKANDI UKR[TENICA
U ispravno re{enoj ukr{tenici, na ozna~enim poljima, ~itano vodoravno prema dole, dobi}e
kona~no re{enje: OVOGODI[NJI JUBILEJ NA[IH NOVINA KOJI PROSLAVJAMO 3.
OKTOBRA.
VODORAVNO: 15.Postati samostalan, ste}i samostalnost, 16.Ukras mu{kog lica, 17.Lunar
module (skr.), 18.Oblik prakticnih vezbi na visokim {kolama, 19.Praznik koji se slavi 1. janu-
ara, 20.Slavni} Zoran, 22.Biti pro`et, ispunjen ~ime, zra~iti, 23.Eksperimenti, pokusi, opiti,
24.Napolju, 25.Zabavljati, razvesljavati (engleski), 26.Veliko blato, glib, 27.Eskimska bluza,
kapulja~a, 28.Bora Todorovi}, 29.Vulkan na Siciliji.
USPRAVNO: 1.Obnavljanje, 2.Koji je od istoga roda, istoga porekla, 3.Biv{a predsednica
Filipina, Korason, 4.Metar, 5.@ensko ime, Olgica, 6.Ne{to smotano, zamotano, smotuljak, zamo-
tuljak; novac smotan, zamotan u hartiju, 7.Tona, 8.Prvaci; vrsta udarca u tenisu (kra}a mno`ina)
9.Osobina onoga ko je len, 10.Naslikati, ocrtati, u duhu predo~iti, odra`avati; slika (engleski),
11.Li~na zamenica, drugo lice jednine, 12.Sitna `ivotinja, ~lankono`ac, kukac, 13.Sagradjen,
sazidan, 14.Eva Ras, 17.Pokrajina u Saudijskoj Arabiji, 18.Produkt gorenja, 20.Litar, 21.Ilonka,
Ilka, 23.Mesto kod Beograda, zavi~aj Dragana D`aji}a, 25.Amper, 26.Drugi samoglasnik.
RE[ENJE:Vodoravno - osamostaliti se, brk, lm, seminar, Nova godina, SZ, odisati, ogledi,
vani, amuse, kal, anorak, BT, Etna (OSAM GODINA OGLEDALA).
29
Piletina sa soja-sosom
Potrebno je za 4 osobe
500 g pile}ih grudi, 3 ka{ike soja-sosa, 3 ka{ike vinskog sir}eta,
2 ka{ike ulja, 2 ka{ike meda, ka{ika maslaca
Priprema
Ugrejte ulje i maslac u tiganju, dodajte soja-sos, med i vinsko sir}e.
Piletinu isecite na komade i pr`ite je sa svih strana. U tiganj u kome
ste pr`ili meso dodajte ~etvrtinu {olje vode i kuvajte dok ne
proklju~a i ne po~ne da se zgu{njava. Tim sosom prelijte ispe~eno
meso.
Biftek s ruzmarinom
Potrebno je za 4 osobe
4 bifteka od oko 150 grama, 45 g lajt margarina, ka{i~ica maslaca,
45 g nemasnog krem sira, 2 ka{i~ice usitnjenog ruzmarina, ka{i~ica
semena susama, 400 g boranije, 1 crvena paprika
Priprema
Dobro izme{ajte margarin, maslac i krem sir koji su prethodno odsto-
jali na sobnoj temperaturi, pa dodajte ruzmarin. Taj fil zamotajte u
foliju i stavite u fri`ider. Ispecite biftek na grilu ili teflonu i, dok je
jo{ vreo, servirajte ga sa komadi}em krem sira, blan{iranom borani-
jom i paprikom se~enom na rezanca.
Riblji fileti u umaku sa senfom
Potrebno je za 4 osobe
4 fileta osli}a, 180 ml bujona
od povr}a, veza miro|ije, 2
ka{ike biljne pavlake za kuvan-
je, 2 ka{ike senfa, maj~ina
du{ica, ulje, biber, so
Priprema
Za~inite filete biberom, solju i
maj~inom du{icom i propr`ite
ih sa obe strane. Dodajte bujan
od povr}a i, kad provri, sman-
jite vatru, te kuvajte jo{ pet
minuta. Izvadite filete i
odlo`ite ih na toplo, a u
te~nost u kojoj su se dinstale dodajte biljnu pavlaku i senf. Kuvajte
oko minut i tim umakom prelijte ribu.
\
umbir je tropska za~inska biljka koja
veoma podse}a na trsku. Biljka
naraste do jednog metra visine, a
njeno veoma aromati~no korenje je mesnato i
narasta do 20 cantimetara du`ine. Aroma
korenja je prijatna i svojim mirisom podse}a
na limun, a ukus je slatkasto pikantan i veoma
sve`. \umbir je veoma ukusan kao za~in pa
se koristi u razne svrhe, kao dodatak jelim,
kola~ima i pi}ima.
Pradomovina |umbira je jugozapad-
na Azija, glavni proizvo|a~ je Indija, a poseb-
no dobar ukus ima |umbir iz Jamajke.
Upotreba |umbira
Lekoviti delovi |umbira su koren i
rizom. \umbir pokazuje brojna farmakolo{ka
dejstva: smanjuje temperaturu, deluje protivu-
palno, sedativno, antibiotski, slabo anti-
gljivi~no, deluje protiv ka{lja... Postoje pre-
liminarni rezultati prema kojima |umbir ispol-
java i dejstvo na smanjenje {e}era u krvi,
smanjenja masti u krvi i spre~ava nastanak
tromba.
Nema~ka zdravstvena asocijacija je
odobrila upotrebu |umbira kod gubitka apeti-
ta i bolesti organa za varenjem povezanih sa
goru{icom i naduto{}u.
Studije sprovedene na trudnicama
ukazuju da |umbir mo`e bezbedno da
se koristi za jutarnju mu~ninu bez
opasnosti za fetus.
Kako se uzima
|umbir
Za jutarnju
mu~ninu: 250 mg
|umbira 4 puta
dnevno, ili 500
mg dva puta dnevno.
Za bolesti vo`nje: 1 g |umbira
30 minuta do 4 sata pre vo`nje.
Za osteoartritis: 200-250 mg ekstrak-
ta 3-4 puta dnevno.
Za migrenske bolove: 500 mg
|umbira na po~etku napada i ponovljeno
svaka 4 sata do ukupno 1,5-2 g dnevno, u
toku nekoliko dana.
Za muku i povra}anje izazvanu
hemoterapijom – 1 g |umbira dnevno, po
potrebi i vi{e.
U kojim slu~ajevima se ne sme
koristiti \umbir
Nema podataka o slu~ajevima kad se
ne sme koristiti |umbir.
Koja ne`eljena dejstva mogu
da se jave pri primeni |umbira
\umbir se dobro podnosi u
uobi~ajenim dozama. Ipak, doze preko 5g
\umbira dnevno pove}avaju rizik za ispolja-
vanje ne`eljenih dejstava, kao {to su stoma~ne
tegobe, gastritis, dijareja, i iritiraju}i ukus u
ustima i grlu. Neki pacijenti su prijavili
sedaciju i vrtogravicu.
Sa kojim lekovima istovremeno
ne treba upotrebljavati |umbir
Teoretski, |umbir jedino
mo`e poja~ati efekat antikoagulantnih
lekova dok se sa svim ostalim lekovi-
ma mo`e slobodno primen-
jivati.
Djumbir je jako
lekovita biljka, i zato ga
treba koristiti svakoga dana
ne samo kao ukusan za~in,
ve} i kao pripremnjen lek za
mnoge bolesti.
Vesna Tomas
nutricionista
Oktobar 2009.
P O R O D I C A
Latinski naziv: Zingiber officinale
RU^AK OD 300 KALORIJA
Recepti preneti iz Blic Kuhinje
V E D R A
30
Enigmatiku priprema: Cvijan Hercegovac
SKANDI UKR[TENICA
PIRAMIDA - JUBILEJ
Oktobar 2009.
RE[ENJE: Vodoravno - biti, ozon, Bon, Alan, Nole, koprivin, krilato, zastite, ort, Cita, rial.S, Z,
interesi, naiva, EL.
Du`i pojmovi se dobivaju
anagramiranjem prethodnih,
kra}ih, dodaju}i jedno slovo.
VODORAVNO:
1. Prvo slovo azbuke,
2. Prvak, {ampion,
3. Usamljen,
4. BROJ GODINA IZLA@ENJA
OGLEDALA,
5. Strano musko ime: nema~ki
knjizevnik Man,
6. Grad u BiH, na reci Neretvi,
7. Bruka.
MOZAIK UKR[TENICA
Pojmove iz spiska prenesite pravilno u mre`u ukr{tenice i dobi}ete ispravno re{enu
ukr{tenicu s kona~nim re{enjem, u prvom redu uspravno:
JUBILEJ NA[EG LISTA koji obele`avamo 3. oktobra.
Za po~etak re{avanja, po~nite od najdu`e re~i od 11 slova.
11. slova: IVANOVI] ANA
10. slova: STARTOVATI
9. slova: ITALIJANI
8. slova: ILUZORAN, POVRATAK, USTANOVE
7. slova: ETIKETA, KEROZIN, PRAVITI, UTRO[AK
6. slova: ANANAS, ARIJAN, ATANAS, NEVENA, OSTALI
5. slova: IKAKO, TROMI
4. slova: INAT, KIRI, NERV, SEJA, SI]A
3. slova: ARI, ARM, ANO, ARA, AZI, VEK, VIR, ITO, IZA, JON, KIN, LOV,
LUN, MID, NIK, OVE, OKA, RAL, ROG, SAD, SAR, STR, TAT, TOR, TRG
2 slova: EK, SO.
RESENJE:Vodoravno - ostali, ustanove, startovati, arm, nik, rog, oka, so, vek, sad,
ito, kin, sica, Nevena, Arijan, povratak, trg, ek, ral, ari, ove, tor, mid, azi, Italijani,
iluzoran, ananas - OSAM GODINA OGLEDALA.
REENJE:osa, (slova) MG od (slova ) I, na (slovu) O ( slovo ) G, ( p )edala P=L -
OSAM GODINA OGLEDALA.
RESENJE:Vodoravno - A, as, sam,
OSAM, Tomas, Mostar, sramota.
31
M E D I J I
Programi SRBA Televizije iz Njujorka
sada se emituju dva puta nedeljno.
^etvrtkom u 8 sati uve~e na kanalu 57 Time Warner ili 84 RCN.
Nedeljom u 3:30 popodne na kanalu 67, Time Warner ili 85 RCN
Kao i na internetu: Manhattan Neighborhood Network-67
Najnovije vesti i vesti iz sporta kao i rezultate odigranih
utakmica ~itajte svakog dana na na{em websajtu:
www.serbianmirror.com
Oktobar 2009.