INFORMATIKAU...
Transcript of INFORMATIKAU...
INFORMATIKAUPOVIJESNOJZNANOSTI
PRIRUČNIK ZA KOLEGIJ INFORMATIKA UPOVIJESNOJ ZNANOSTI
Radna verzija – ne citirati
Informatika u povijesnnoj znanosti
1 / 51
1.ŠTO JE PC RAČUNALO ?
Računalo je elektronički uređaj koji služi za automatsku obradu podataka. Računalo operira
isključivo s digitalnim podacima ( kombinacije digitalnih znamenki 0 i 1 ).
PC računalo je vrsta računala koje služi za osobnu upotrebu ( PC = personal computer tj. osobno
računalo ), a na tržištu se prvi put pojavljuje 1981. godine. PC kompatibilna računala su u svijetu
najviše u upotrebi i postala su standard za najširu upotrebu.
2.ŠTO JE HARDVER I SOFTVER ?
Hardver su fizički dijelovi od kojih se sastoji računalo. To su svi elektronički sklopovi i
komponente , mehanički i elektromehanički dijelovi i uređaji koji čine računalo. Na hrvatskom
jeziku hardver se naziva sklopovlje.
Za razliku od hardvera , softver čine programi koji se fizički ne mogu opipati. Softver se
pohranjuje na memorijskim jedinicama ( diskovi, diskete, CD i dr. ) u digitalnom obliku.
Hardver i softver su dvije povezane računalne cjeline bez kojih računalo ne može raditi. Na
današnjem stupnju tehnologije softver predstavlja značajniju komponentu od hardvera.
3.SASTAVNI DIJELOVI RAČUNALA
Osnovni dijelovi PC računala su: sistemska (centralna) jedinica, monitor , tipkovnica i miš.
3.1. SISTEMSKA JEDINICA
Sistemska jedinica je osnovni dio svakog PC računala i ona zapravo predstavlja računalo u
užem smislu riječi. Sastoji se od sljedećih logičkih cjelina :
Informatika u povijesnnoj znanosti
2 / 51
Kućište je limena kutija u kojoj su smješteni svi ostali dijelovi sistemske jedinice. Na
kućištu se nalaze tipke POWER koja služi za paljenje računala i tipka RESET koja se koristi kad
računalo zablokira.
Uređaj za napajanje služi za pretvaranje mrežnog napona na niski napon na kojem radi
računalo.
Matična ploča je centralni dio računala. Na njoj se nalaze procesor (mozak cijelog
računala) , utori za umetanje kartica vanjskih uređaja , utori za memorijske kartice , bios čip i razni
drugi elektronički sklopovi koji to povezuju.
Memorijske kartice sadrže RAM memoriju računala. To je radna memorija koja se može
proširivati i na taj način se povećava brzina rada računala.
Grafička kartica pretvara računalne digitalne signale u analogne video signale prikladne za
prikaz na monitoru. Grafičke kartice se razlikuju prema rezoluciji , broju boja , brzini i količini
memorije.
Čvrsti disk je uređaj koji koristi magnetski medij za pohranu digitalnih podataka. Disk je
fiksno ugrađen u sistemskoj jedinici. Na njemu se nalazi sav softver koji koristimo na računalu.
Disketni pogon je uređaj za smještaj i rad disketa.
Osim navedenih često srećemo jošneke dodatne dijelove, kao što je mrežna kartica,
modem, TV kartica , zvučna kartica i dr.
3.2. MONITOR
Monitor je uređaj koji služi za prikazivanje slike. On nam omogućuje komunikaciju s
računalom i prikazivanje rezultata rada. Korisnik PC računala najviše vremena provodi gledajući u
monitor i zbog toga je vrlo bitna kvaliteta slike koja se prikazuje. Monitori imaju veću rezoluciju
(gustoću točkica) od televizora pa samim tim i kvalitetniju sliku.
Za ugodno gledanje slike vrlo je važna veličina monitora. Ona se izražava u inčima, a danas
se najviše srećemo s 15 `` i 17`` monitorima. Druge važne karakteristike su razmak točaka,
rezolucija, vertikalna i horizontalna frekvencija.
Monitori isijavaju određena zračenja koja se do sada nisu pokazala opasnim za ljudsko
zdravlje. Ipak, postoje strogi kriteriji za dozvoljeni nivo zračenja monitora te je potrebno da
monitori imaju oznaku LR (low radiation).
Monitori sa katodnom cijevi se upotrebljavaju za stolna računala dok prijenosna rade s LCD
ekranima.
Informatika u povijesnnoj znanosti
3 / 51
3.3. TIPKOVNICA
Služi za unos podataka u računalo. Današnje tipkovnice imaju standardno 105 tipke, a
raspored slova odgovara rasporedu na pisaćoj mašini. Pojedine zemlje imaju raspored tipki
prilagođen za slova i znakove karakteristične za tu zemlju.
Esc – služi za izlazak odnosno odustajanje od nekog izbornika ili naredbe
F1-F12 – funkcijske tipke za brzo pokretanje nekih naredbi
RAZMAKNICA – za umetanje razmaka u tekstu
Enter – za pokretanje naredbe ili prelazak u novi red prilikom pisanja teksta
TAB – tipka za ubacivanje većeg razmaka u tekst
← - tipka za brisanje
Caps Lock – tipka za uključivanje stalnog pisanja velikih slova
Shift – tipka za pojedinačno pisanje velikih slova ili znakova iznad brojeva
Ctrl,Alt – u kombinaciji s drugim tipkama za specijalne efekte
Windows – pokreće startni izbornik
Insert – tipka za uključivanje i isključivanje pretipkavanja teksta
Home – tipka za skok kursora na početak retka
End – tipka za skok kursora na kraj retka
Page Up – tipka za skok kursora za jednu stranicu prema gore
Page Down - tipka za skok kursora za jednu stranicu prema dolje
Delete – tipka za brisanje znaka ispred kojeg se trenutno nalazi kursor
Strelice – za pomicanje kursora u željenim smjerovima
Print Screen – spremanje slike cijelog ekrana u posebnu memoriju
Scroll Lock – tipka za blokiranje listanja sadržaja ekrana
Pause/Break – privremeno zaustavljanje ili prekid određene akcije na računalu
Num Lock – tipka za uključivanje i isključivanje brojčane tastature
3.4 MIŠ
Mišje uređaj koji služi za pokazivanje po ekranu. Pomoću njega se pokreću programi i
naredbe , premještaju objekti , crta , biraju opcije i dr.
Najveći broj akcija se izvodi lijevom tipkom miša . Desna tipka miša koristi se samo za specijalne
akcije.
- pokazivanje
Informatika u povijesnnoj znanosti
4 / 51
- jednostruki klik na lijevu tipku (označavanje objekta ili pokretanje naredbe iz izbornika)
- dvostruki klik na lijevu tipku (pokretanje programa, otvaranje mapa, pokretanje datoteka
i sl.)
- premještanje objekata
- obuhvaćanje više objekata pomoću lasa
3.5 PISAČ
Pisačje uređaj koji služi za ispis tekstualnih i grafičkih informacija iz računala na papir.
Prema tehnologiji rada dijele se na tri vrste :
- matrični (iglični) pisači
- tintni (InkJet) pisači
- laserski pisači
-
Matrični pisači rade najstarijom tehnologijom sličnom kao mehanički pisači strojevi.
Nedostatak im je da su spori , bučni i daju najslabiju kvalitetu otiska. Prednost im je da mogu
istovremeno pisati više kopija ako se koristi indigo papir, te se koriste u uredima gdje se zahtijeva
ispis u više primjeraka.
Tintni pisači koriste glavu za pisanje koja se sastoji od tankih cjevčica koje prskaju tanki
mlaz tinte na papir. U odnosu na matrične puno su tiši, brži i daju kvalitetan otisak u boji, te su
najrašireniji.
Laserski pisači su najkvalitetniji i najskuplji. Rade na sličnom principu kao fotokopirni
uređaj, te su najbrži, najtiši i daju najbolji otisak, ali kao i tintni ne mogu koristiti indigo papir.
3.6. SKENER
Uređaj za digitalizaciju slika ili tekstova koji se nalaze na papiru ili nekoj drugoj podlozi.
Digitalizirana slika se prenosi u memoriju računala da bi se mogla pomoću softvera dalje
obrađivati. Karakteristika koja najviše utječe na kvalitetu skenera je rezolucija .
Informatika u povijesnnoj znanosti
5 / 51
3.7. MODEM
Modem je uređaj koji služi za komuniciranje između dva udaljena računala putem
telefonske linije. Izrađuju se u vanjskoj i unutrašnjoj izvedbi. Karakteristika koja najviše utječe na
kvalitetu modema je brzina prijenosa podataka.
3.8. MEMORIJE
Memorije služe za pohranu digitalnih podataka. Korisnik PC računala operira sa sljedećim
memorijama:
1.čvrsti disk
2.diskete
3.CD-i
4.RAM (radna memorija)
RAM je privremena memorija (gašenjem računala RAM se potpuno isprazni) , a ostale
spadaju u trajne memorije. Traje memorije ne ovise o napajanju električnom energijom. Podatci se
trajnočuvaju u magnetskom ili u mehaničkom obliku.
Čvrsti disk je uređaj koji koristi magnetski medij za pohranu podataka. Spada u stalnu,
unutarnju memoriju PC računala. Na njemu se nalaze svi programi i ostali digitalni podaci koje
koristimo na računalu. Osnovna mu je karakteristika njegov kapacitet koji se mjeri u GB.
Disketa je stalna , prijenosna memorija koja koristi magnetski medij za pohranu podataka.
Danas su u upotrebi diskete promjera 3,5 inča kapaciteta 1,44 MB. Kod disketa se treba pridržavati
slijedećih uputa:
-diskete držati dalje od magneta
-ne izlagati visokim temperaturama
-ne polijevati tekućinama
-čuvati od lomova , savijanja i drugih mehaničkih oštećenja
Kompaktni disk (CD) u odnosu na disketu ima slijedeće prednosti: veliki memorijski
kapacitet, pouzdanost i dugotrajnost zapisa. Česti naziv je i optički disk jer se digitali podaci
zapisuju optički, pomoću laserske zrake.
JEDINICA ZA TRAJNU
POHRANU
KAPACITET PRIBLIŽAN BROJ STRANICA
TEKSTA
Disketa 1.44 MB 290
Informatika u povijesnnoj znanosti
6 / 51
CD-ROM 650- 700 MB 140 000
DVD-ROM 4.7-17 GB 940 000- 3 400 000
Tvrdi disk 40 GB 8 000 000
4. ORGANIZACIJA PODATAKA U MEMORIJAMA
Svi digitalni podaci koji se nalaze na memorijskim jedinicama moraju se logički
organizirati. Podaci su organizirani u datoteke, a datoteke se radi bolje preglednosti smještaju u
mape.
Datoteka je skup digitalnih podataka koji predstavljaju konkretan sadržaj (tekst, slika i dr.)
i ima jedinstveno ime pod kojim se vodi.
Mapa je okvir u koji se smještaju datoteke radi organizacije i
bolje preglednosti. U mapi se mogu nalaziti datoteke i manje mape, a
one mogu sadržavati jošmanje mape.
Cijela struktura grananja mapa naziva se stablo mapa. Put koji treba
prijeći po granama (mapama) do željene datoteke naziva se staza.
Primjer organizacije podataka na tvrdom disku:
5. PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA
Program je skup digitalnih podataka koji čina funkcionalnu cjelinu i se sastoji od jedne ili
više međusobno povezanih datoteka. Programi se dijele prema svojoj namjeni odnosno prema vrsti
posla koji se pomoću njih obavlja.
Informatika u povijesnnoj znanosti
7 / 51
Osnovni program svakog PC računala je operativni sustav , a ostali programi koji služe za
specijalnu namjenu nazivaju se korisnički programi ili aplikacije. Postoji čitav niz programa
različite namjene te ćemo spomenuti samo neke.
5.1 OPERATIVNI SUSTAVI
Njihova osnovna zadaća je ostvarivanje svih potrebnih preduvjeta za rad korisničkih
programa. Kvalitetan operativni sustav osigurava pouzdan i ugodan rad na računalu.
Operativni sustav sastoji se od više pojedinačnih programa koji čine jednu cjelinu i aktivira
se neposredno nakon uključivanja računala , a prije svih drugih programa. Jedan dio operativnog
sustava ostaje trajno aktivan u radnoj memoriji dok se ostatak aktivira prema potrebi.
Rad operativnog sustava može se predočiti kao neprekidni nadzor nad svim elementima
hardverske konfiguracije u očekivanju nekog zahtjeva od korisnika, ili od aplikacije koja se
izvršava na računalu.
Od pojave PC računala do danas napravljene su brojne verzije operativnih sustava za tu
vrstu računala , a navesti ćemo najraširenije:
DOS je stari operativi sustav koji je radio u tekstualnom modu i imao je vrlo ograničene
mogućnosti.
Windows 3.1. je prvi operativni sustav s grafičkim okruženjem koji je uklonio većinu
nedostataka DOS-a , međutim i sam je imao brojne nedostatke.
Windows 95 je grafički operativni sustav za PC računala koji je uveo novo, puno ugodnije
grafičko okruženje i jednostavniji rad za početnike.
Windows 98 je trenutno najrašireniji operativni sustav za PC računala, a glavna mu je
prednost podrška za brojne hardverske uređaje i prilagođenost internetu.
Windows XP je najnoviji operativni sustav s najdotjeranijim okruženjem i jošvećom
podrškom za razne hardverske uređaje čiji se rad integrira s operativnim sustavom.
Zahtijeva procesor radnog takta bar 400 MHz i minimalno 128MB RAM memorije.
5.2. PROGRAMI ZA OBRADU TEKSTA
Pisanje i obrada teksta je najčešći posao za koji se koristi PC računalo. Lakoća korištenja i
brojne mogućnosti najnovijih programa za obradu teksta dovedene su gotovo do savršenstva.
Najpopularniji program za obradu teksta je Microsoft Word, koji je dio programskog paketa
Office. Zadnje dvije verzije Office-a ( ver. 2000HR i ver. XP) lokalizirane su i na hrvatski jezik.
Informatika u povijesnnoj znanosti
8 / 51
5.3. PROGRAMI ZA TABLIČNE PRORAČUNE
Služe nam za izradu , oblikovanje i proračunavanje tabličnih podataka i grafičko
prikazivanje tabličnih podataka. Najviše se koriste u ekonomskim proračunima, za izradu
troškovnika , trgovačkih kalkulacija, obračuna plaća i sl.
Najpopularniji program za tablične proračune je Excel koji je također dio paketa Microsoft Office.
5.4. GRAFIČKI PROGRAMI
Oni služe za izradu i obradu slika na računalu. Pod slikom se podrazumijeva svaki grafički
objekt kao što je fotografija , ilustracija, nacrt , grafikon i sl. Postoji velik broj grafičkih paketa ,a
najpoznatiji su CorelDraw i Adobe Photoshop.
5.5. ANTIVIRUSNI PROGRAMI
Jedan od najvećih problema s kojima se korisnik PC računala može susresti je zaraza
njegovog računala nekim od računalnih virusa. Računalni virusi su programi napisani s namjerom
da unište podatke na disku ili da pokvare funkcioniranje nekog programa. Prenose se s računala na
računalo posredstvom disketa , kompaktnih diskova ili Interneta, skriveni unutar podataka koji se
kopiraju na čvrsti disk. Danas je poznato više od 10000 različitih računalnih virusa.
Postoji niz antivirusnih programa, no budući da se svakodnevno pojavljuju novi virusi
potrebno je i njih vrločesto obnavljati.
Informatika u povijesnnoj znanosti
9 / 51
WINDOWS
1.ŠTO JE WINDOWS
Windows je trenutno najrašireniji operativni sustav. Naziv Windows (prozori) je dobio po
tome što se u radu otvaraju brojni četvrtasti okviri koji sliče na prozore.
2.POČETNI EKRAN
Na idućoj slici je pokazan tipičan početni ekran operativnog sustava Windows:
RADNA POVRŠINA
IKONE
TIPKA START
TASKBAR
Informatika u povijesnnoj znanosti
10 / 51
Radna površina je podloga na kojoj se radi i na kojoj se nalaze svi ostali dijelovi sustava.
Radna površina predstavlja radni stol na kojem radimo i smještamo svoje predmete. Ona je uvijek u
pozadini bez obzira da li je vidimo ili ne. Boja i design radne površine se mogu promijeniti.
Ikone su sličice koje predstavljaju programe, programske prečice, mape ili datoteke. Sličica
izgledom i nazivom asocira na svoju namjenu. Broj i raspored ikona na radnoj površini je
proizvoljan.
Tipka Start služi za početak rada odnosno za biranje posla koji želimo obaviti na računalu.
Pritiskom na tipku Start otvara se startni izbornik.
Startni izbornik i podizbornici služe za biranje posla koji želimo raditi na računalu. Redak
odnosno naredba u izborniku koja ima strelicu u desno ima podizbornik. Podizbornici se
automatski otvaraju kad prelazimo kursorom preko naredbi. Označena naredba poplavi.
Traka sa zadaćama (taskbar) se nalazi na dnu radne površine. Služi za prikaz naslova
svih programa koji su trenutno pokrenuti odnosno koji su učitani u radnu memoriju. Jednostavnim
pritiskom na gumb aktiviramo pripadni prozor u prvi plan.
Izgled početnog ekrana operativnog sustava Windows može se promijeniti prema osobnoj
želji korisnika računala.
3.STARTNI IZBORNIK
Startni izbornik nudi mogućnost izbora posla koji želimo na računalu obaviti. Na
raspolaganju su sljedeće mogućnosti:
Programs – biranje i pokretanje željenog programa. Otvaraju se podizbornici i korisnik
stazom dolazi do željenog programa. Pokretanje željenog programa izvodi se jednostrukim klikom
na lijevu tipku miša.
Favorites – popis najčešće korištenih adresa na internetu ili čvrstom disku.
Documents – pokretanje nekog dokumenta koji smo nedavno koristili. Pod dokumentom se
smatra tekstualna ili neka druga datoteka (file) i na popisu je ponuđeno max. 15 zadnje korištenih
dokumenata.
Settings / Control Panel – služi za razna podešavanja računala, pisača, trake sa zadaćama,
startnog izbornika i mapa.
Informatika u povijesnnoj znanosti
11 / 51
Find – služi za pronalaženje datoteka ili mapa ( Files or Folders) na trajnim memorijama ili
adresa na internetu. Također se mogu tražiti osobe (People) prema imenu, adresi, telefonu i sl.
Help – pomoći uputstva o operativnom sustavu Windows. Služi za samostalno učenje po
lekcijama ili prema indeksu riječi.
Run – služi za pokretanje programa ili otvaranje dokumenata upisivanjem naziva datoteke.
S obzirom da je u sustavu Windows najlakše program pokrenuti pomoću ikone ili preko gumba
Start, naredba Run se vrlo rijetko koristi.
Log off – služi za odjavu trenutnog korisnika računala tako da se drugi korisnik može
ulogirati i početi sa radom
Shut Down / Turn off Computer – služi za isključivanje računala ili restart računala
Postupak za gašenje računala: 1. Start
2. Shut Down / Turn off
3. OK / Turn off
4. MANIPULACIJE S PROZORIMA
Prozori su osnovni oblik komunikacije s računalom u operativnom sustavu Windows. Svaki
program koji pokrenemo nalazi se unutar pravokutnika koji se naziva prozor. Na donjoj slici je
jedan tipičan prozor sa svim elementima:
Informatika u povijesnnoj znanosti
12 / 51
S prozorom možemo izvoditi sljedeće manipulacije :
1. premještanje (MOVE) – uhvatimo prozor za naslovnu traku i premještamo ga po radnoj
površini
2. promjena veličine (SIZE) – uhvatimo prozor za bilo koji rub i rastežemo ga
3. maxsimiziranje (MAXIMIZE) – povečanje prozora na cijeli ekran
4. vraćanje na prethodnu veličinu (RESTORE)
5. minimiziranje (MINIMIZE) – smanjenje prozora na veličinu gumba na traci sa zadaćama
6. zatvaranje (CLOSE)- prekid rada i uklanjanje prozora iz radne memorije
Akoželimo promijeniti izgled prozora treba pokrenuti naredbu View i izabrati željenu naredbu.
5.POKRETANJE PROGRAMA
U operativnom sustavu Windows 98 programi se mogu pokretati na više načina:
1. Dvostruki klik na ikonu programa koja se nalazi na radnoj površini (najbrži način)
2. Start – Programs - jednostruki klik na željeni program
3. Start – Run… - upisati naziv programske datoteke
4. Pokretanjem programske datoteke koju pronađemo na disku
Dodavanje ili uklanjanje traka s alatimaSkrivanje ili prikazivanje alatne trake
Prikaz neke od pomoćnih traka za pretraživanje
Prikaz velikih ikona u prozoru
Prikaz malih ikona u prozoru
Prikaz ikona jedne ispod druge
Detaljni prikaz s popratnim objašnjenjima
Prikaz kao sličica
Slaganje ikona prema nekom kriteriju
Linijsko slaganje ikona
Osvježavanje sadržaja prozora
Informatika u povijesnnoj znanosti
13 / 51
6.WINDOWS EXPLORER
Ovaj program služi za pretraživanje trajnih memorija i manipuliranje s datotekama i
mapama (kopiranje, premještanje, brisanje, preimenovanje …). Pokreće se stazom Start –
Programs – Accessories - Windows Explorer
Prozor programa Windows Explorer sastoji se od karakterističnih traka (naslovna,
naredbena, alatna, statusna) i od dva odvojena prozora.
U lijevom prozoru prikazan je sadržaj računala po nivoima. U prvom nivou prikazan je
sadržaj radne površine bez programskih prečica (Desktop). U drugom nivou prikazan je sadržaj
programa My Computer (trajne memorije i programi za podešavanje). U trećem i četvrtom nivou
prikazana je struktura mapa na čvrstom disku. Simbol + ispred mape znaći da se mapa grana i
pritiskom na njega otvaraju se podmape. Simbol – ispred mape znaći da je mapa razgranata i
Informatika u povijesnnoj znanosti
14 / 51
pritiskom na njega skriva se struktura mape. Označavanjem željene mape prikazuje se u desnom
prozoru njezin sadržaj.
U desnom prozoru prikazan je sadržaj otvorene mape. Način popisivanja sadržaja mape
može se promijeniti u izborniku View ili pritiskanjem gumba Views u alatnoj traci.
U statusnoj traci programa Windows Explorer navedene su najvažnije informacije o
sadržaju označene mape (broj datoteka u mapi, informacija o preostalom slobodnom prostoru na
čvrstom disku).
7.RAD S DATOTEKAMA I MAPAMA
Datoteke se nalaze na trajnim memorijama (čvrsti disk , disketa , CD). Ako datoteka ima
puno, one se smještaju u mape radi bolje preglednosti i lakšeg snalaženja. Datoteke tražimo
pomoću programa Windows Explorer. U lijevom prozoru označimo memoriju odnosno mapu u
kojoj tražimo datoteku. Popis mapa dobijemo u desnom prozoru.
Datoteku označimo tako da u desnom prozoru jedanput kliknemo na nju. Ako na nju dvostruko
kliknemo, datotekaće se otvoriti u programu u kojem je izrađena.
Ako želimo označiti više datoteka u nizu, držimo tipku SHIFT i označimo prvu i posljednju
u nizu. Više datoteka se može označiti i pomoću lasa (kliknemo mišem i dok držimo gumb miša i
vučemo ga tako da u kvadrat koji se ocrtava, tzv. «laso» uhvatimo sve datoteke koje želimo
označiti).
Ako želimo označiti više datoteka koje nisu u nizu držimo tipku CTRL dok označavamo
datoteke.
Mape se označavaju na isti način kao i datoteke.
STVARANJE NOVE MAPE NA ČVRSTOM DISKU
1. pokrenuti program Windows Explorer
2. u lijevom prozoru označiti čvrsti disk (jednostruki klik na Hard disk (C:) )
3. pokrenuti naredbe File- New - Folder
4. utipkati ime koje želimo dati mapi ( npr. Vježbe )
Akoželimo stvoriti novu mapu unutar neke mape treba u lijevom prozoru označiti željenu mapu i
ponoviti postupak 3 i 4. Isti postupak je i za disketu.
Informatika u povijesnnoj znanosti
15 / 51
KOPIRANJE DATOTEKE S DISKETE NA ČVRSTI DISK
1. pokrenuti Windows Explorer
2. staviti disketu u pogon i u lijevom prozoru označiti disketu ( 3.5 Floppy(A:) )
3. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo kopirati
4. uhvatiti i prenijeti tu datoteku u lijevi prozor (mapa kojoj se približavamo poplavi)
5. kada poplavi mapa u koju kopiramo datoteku, otpustiti tipku miša
6. provjeriti da li je datoteka iskopirana tako da u lijevom prozoru otvorimo mapu u koju smo
kopirali
KOPIRANJE DATOTEKE SČVRSTOG DISKA NA DISKETU
1. pokrenuti Windows Expolrer
2. staviti disketu koju kopiramo u disketni pogon
3. u lijevom prozoru otvoriti mapu na čvrstom disku u kojoj se nalazi datoteka koju želimo
kopirati
4. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo kopirati
5. prenijeti tu datoteku u lijevi prozor do oznake za disketu ( 3.5 Floppy (A:) ), kad oznaka
poplavi otpustiti tipku miša
6. provjeriti da li je datoteka iskopirana
PREMJEŠTANJE DATOTEKE IZ JEDNE MAPE U DRUGU
1. pokrenuti Windows Explorer
2. u lijevom prozoru označiti mapu u kojoj se nalazi datoteka koju premještamo
3. u desnom prozoru označiti datoteku koju premještamo
4. uhvatiti i prenijeti tu datoteku u lijevi prozor
5. kad poplavi mapa u koju želimo datoteku premjestiti otpustiti tipku miša
PROMJENA NAZIVA DATOTEKE
1. pokrenuti Windows Explorer
2. u lijevom prozoru otvoriti mapu u kojoj se nalazi datoteka koju želimo preimenovati
3. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo preimenovati
4. pokrenuti naredbu File – Rename
5. upisati novi naziv datoteke
6. pritisnuti Enter
Informatika u povijesnnoj znanosti
16 / 51
BRISANJE DATOTEKA
1. pokrenuti Windows Explorer
2. u lijevom prozoru otvoriti mapu u kojoj se nalazi datoteka koju želimo obrisati
3. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo obrisati
4. pokrenuti naredbe File – Delete
5. potvrditi brisanje pritiskom na tipku Yes
Brisanje datoteka možemo izvršiti na jošdva načina : pritiskom na tipku Delete ili odvlačenjem
datoteke u kantu za smeće ( Recycle Bin) koja se nalazi na radnoj površini. Na isti način možemo
brisati i mape. Obrisane datoteke i mape možemo iz koša vratiti na ono mjesto s kog smo ih
obrisali. Potrebno je otvorit koš, označiti željenu datoteku u košu i pokrenuti naredbu File –
Restore. Datoteke koje se nalaze u kanti za smeće ostaju tamo neko vrijeme, no kasnije nestaju, pa
treba biti pažljiv prilikom brisanja datoteka, da se greškom ne obriše neka važna datoteka.
Datoteke koje se nalaze u kanti za smeće možemo nepovratno obrisati pojedinačno (File –
Delete) ili sve zajedno (File – Empty Recycle Bin).
STAVLJANJE IKONA NA RADNU POVRŠINU
Na radnu površinu stavljamo ikone onih programa , datoteka ili mapa koje najčešće trebamo
u svakodnevnom radu. Ikona programa na radnoj površini nam omogućuje najbrže pokretanje tog
programa dvostrukim klikom na lijevu tipku miša. Previše ikona na radnoj površini smanjilo bi
preglednost pa treba dovesti ikone samo onih programa koječesto pokrećemo.
Postupak dovođenja je sljedeći:
1. pokrenuti Windows Explorer i smanjiti mu prozor tako da se u pozadini vidi radna
površina
2. u lijevom prozoru otvoriti mapu u kojoj se nalazi programska datoteka programa čiju
prečicu želimo dovesti na radnu površinu
3. u desnom prozoru označiti tu programsku datoteku
4. File - Copy
5. Na desktopu kliknuti desnim gumbom miša i odabrati Paste Shortcut
Na taj način smo na desktopu kreirali prečicu (shortcut) na odabrani program ili dokument.
Prečica (shortcut) je ikona koja ne zauzima memorijski prostor na disku, a sadrži sve potrebne
informacije za pokretanje programa. Ako obrišemo prečicu ništa se ne gubi jer originalna
programska datoteka ostaje netaknuta u svojoj mapi. Svaka ikona koja ima s donje desne strane
strelicu je prečica.
Informatika u povijesnnoj znanosti
17 / 51
8. INSTALIRANJE NOVIH PROGRAMA
Korisnik PC računala treba često instalirati nove programe. Svi programski paketi novijeg
datuma u svome sastavu imaju datoteku Setup.exe ili Install.exe čijim se pokretanjem procedura
instaliranja automatski odvija, korisnik povremeno odgovara na neko od pitanja.
Programi se također mogu instalirati pokretanjem ikone Add/Remove Programs do koje
dođemo pokretanjem naredbi Start – Settings - Control Panel (ili samo Start – Control Panel u
Windowsima XP). Ova procedura pronađe i pokrene na disketi ili CD-u automatiziranu instalaciju
programa.
9. DEINSTALIRANJE PROGRAMA
Korisnik PC računala često treba ukloniti nepotrebne programe. Neki programi se mogu
ukloniti pokretanjem programa Uninstaller koji se nalazi u pripadnom izborniku programa.
Ako takvog programa nema deinstaliranje možemo napraviti procedurom:
1. Start
2. Settings
3. Control Panel
4. Add/Remove Programs
Sa popisa instaliranih programa izaberemo onaj koji želimo ukloniti i pokrenemo automatsku
deinstalaciju pritiskom na gumb Add/Remove.
Ako se program kojeg želimo deinstalirati ne nalazi na tom popisu , moramo obrisati sve
datoteke i mape koje mu pripadaju. Deinstaliranje na ovaj način nije preporučljivo jer dijelovi
programa ostaju upisani u skrivenim sistemskim datotekama i opterećuju računalo.
Ovaj način treba koristiti samo ako ne postoji mogućnost pokretanja automatizirane
deinstalacije programa.
Informatika u povijesnnoj znanosti
18 / 51
10. PODEŠAVANJE RAČUNALA
Na računalu su moguća razna podešavanja. Izbor podešavanja se vrši u programu Control Panel do
kojeg dođemo izborom naredbe Settings u startnom izborniku ili pokretanjem programa My
Computer. Na raspolaganju su sljedeće mogučnosti podešavanja:
32 Bit ODBC -podrška za 32-bitni sustav datoteka
Add New Hardware -podešavanja nakon dodavanja novih hardverskih dijelova
Add/Remove Programs -instaliranje i deinstaliranje programa
Date/Time -podešavanje datuma, vremena i vremenske zone
Display -podešavanje izgleda ekrana
Find Fast -kreiranje i podešavanje indeksa datoteka radi bržeg
pretraživanja
Fonts -instaliranje ili uklanjanje fontova
Game Controllers -podešavanje računala za igre
Internet -podešavanje računala za pristup internetu
Keyboard -podešavanje tipkovnice
Mail and Fax -podešavanje za elektroničku poštu i faksiranje
Modems -podešavaje modema
Mouse -podešavanje miša
Multimedia -podešavanje multimedijskih komponenti
Network -podešavanje za lokalnu mrežu ili Internet
Passwords -postavljanje i uklanjanje lozinke za pristup računalu
Power Menagement -podešavanje za štednju el. energije
Printers -instaliranje i podešavanje pisača
Regional Settings -podešavanje regionalnih specifičnosti (novac, datum …)
Sounds -podešavanje zvuka
System -najvažnije informacije o računalu i operativnom sustavu
Telephony -podešavanje telefonske veze
Users -podešavanje računala za više korisnika
Informatika u povijesnnoj znanosti
19 / 51
Postupak za postavljanje slike na radnu površinu:
1. Start
2. Settings
3. Control Panel
4. Display
5. u kartici Background iz popisa Wallpaper izabrati jednu od ponuđenih slika
6. gumb Apply
7. zatvoriti sve prozore
Podešavanje programa Screen Saver:
Screen Saver je program koji pokreće dinamičnu sliku ako se duže vrijeme ništa ne radi na
računalu. To je korisno jer jednolična slika šteti zaslonu monitora. Dodirom miša ili neke tipke na
tastaturi vraća se slika kakvu smo ostavili.
1. Start
2. Settings
3. Control Panel
4. Display
5. otvoriti karticu Screen Saver
6. izabrati jednu od ponuđenih pokretnih slika
7. u rubrici Wait upisati vrijeme nakon kojegće se Screen Saver aktivirati
8. Apply
9. zatvoriti sve prozore
Informatika u povijesnnoj znanosti
20 / 51
INTERNET EXPLORER
1. ŠTO JE INTERNET?
Internet je mreža međusobno povezanih računala koja su razasuta širom svijeta, a međusobno supovezana telefonskim linijama, optičkim kabelima, mrežnim kabelima velike brzine prijenosapodataka. On je nov način komuniciranja, sukladan vremenu u kojem živimo, brz iunaprijeđenih mogućnosti:
1. informacije razmjenjuje najbržim i najpovoljnijim putem
2. informacije postaju osobne
3. informacije biramo slobodnim izborom
Priključkom svojeg računala na Internet , moguće je uz malo znanja pristupiti bilo kojem odposlužiteljskih računala bilo gdje u svijetu.
2. USPOSTAVLJANJE VEZE PREMA INTERNETU
Za uporabu bilo kojeg Internet servisa , neophodno je prvo uspostaviti vezu s pristupnimračunalom. Potrebno je ispuniti tri uvjeta: posjedovati računalo i modem , otvoriti korisničkiračun kod Internet Service Providera (ISP), te nabaviti i podesiti programe potrebne za pristupodređenim uslugama. Pristupno računalo (Access Server) provjerava prava pristupa onoga tkoželi na Internet i pridodaje mu internet IP adresu pod kojom će biti prepoznatljiv na internetu.Pri svakom spajanju ISP provjerava korisničko ime i lozinku koje koristimo da bi se spojili. Zaispravno spajanje potrebno je podesiti neke postavke :
otvoriti korisnički račun kod ISP-a
podesiti modem
podesiti operativni sustav
podesiti web preglednik
Informatika u povijesnnoj znanosti
21 / 51
3. WEB PREGLEDNIK
Web preglednik (browser) program je koji omogućava pregledavanje web stranica. InternetExplorer najpopularniji je web browser koji se danas koristi. Uz Windowse isporučuje seInternet Explorer 5.0, uz Windowse Millennium Edition dolazi Internet Explorer 5.5, a uzWindowse XP Internet Explorer 6.0. Osim Internet Explorera možemo jošsresti i NetscapeNavigator.
4. SUČELJE INTERNET EXPLORERA
Internet Explorer je vrlo jednostavan za upotrebu. Pokreće se dvostrukim klikom na njegovuikonu. Njegov osnovni ekran nakon pokretanja izgleda kao na slici:
Na vrhu prozora Internet Explorer nalazi se 11 ikona:
Back – povratak na prethodnu stranicu
Forward – prijelaz na slijedeću stranicu
Informatika u povijesnnoj znanosti
22 / 51
Stop – prekid učitavanja trenutačne stranice
Refresh – ponovno učitavanje trenutno učitane stranice
Home – učitavanje početne stranice
Search – otvaranje panela za pretraživanje weba
Favorites – otvaranje panela s popisom omiljenih stranica
History – otvaranje panela s popisom adresa upamćenih u posljednje vrijeme
Mail – sadrži pet naredbi: za čitanje elektroničke pošte, slanje nove poruke, slanje linka,
slanje cijele stranice elektroničkom poštom i čitanje novinskih grupa
Print – ispisuje trenutačnu stranicu na pisač
Edit – učitava trenutačnu stranicu u program za uređivanje web stranica
Ispod alatne trake nalazi se polje Address u koje se upisuje adresa web stranice kojoj se želi
pristupiti. Zbog osobine AutoComplete IE nam nudi adrese koje je dosad "naučio" u padajućem
popisu, a mi onda sami odabiremo željenu adresu.
S desne strane trake za upis adrese nalazi se gumb Go. Umjesto pritiska na Enter nakon
upisivanja adrese možemo pritisnuti i ovaj gumb.
Traka s linkovima sadrži pokazivače na neke fiksne stranice na internetu, pa je najčešće
isključujemo.
PREGLEDAVANJE WEB STRANICA
Kada se željena stranica učita , mogu se pregledati sadržaji koji se nalaze na njoj. Ako se na
stranici nalaze linkovi, koji vode na nove stranice, strelica pokazivača pri prelasku preko njih
mijenja svoj oblik. Odabirom željenog linka počinje učitavanje nove stranice.
SPREMANJE WEB STRANICA
Ponekad je potrebno sadržaj stranice trajno spremiti u memoriju kako bi ga se kasnije
moglo koristiti za detaljnije pregledavanje ili proučavanje podataka u njemu.
Spremanje se izvodi odabirom opcije Save as , koja se nalazi u izborniku File. Nakon toga pojavit
će se klasični Save prozor u kojem se odabire mapa (folder) na tvrdom disku u koju će preglednik
snimiti dokument.
Informatika u povijesnnoj znanosti
23 / 51
ISPIS WEB STRANICE
Pronađeni sadržaj na internetu ponekad nam je potrebno prenijeti na papir, a to nam
omogućava naredba Print (uobičajeni postupak za ispis dokumenta pomoću pisača). Za bolji
nadzor ispisa postoji drugo rješenje, web dokument možete dugmetom Edit proslijediti u Word ,
urediti ga i potom ga poslati na ispis iz Word-a.
PAMĆENJE WWW ADRESA
WWW adrese su često vrlo komplicirane i teško pamtljive, pa preglednik posjeduje opciju
koja dozvoljava pohranu adresa zanimljivih stranica. Adrese pohranjujemo na sljedeće načine:
1. kliknuti desnom tipkom miša iznad praznog dijela dokumenta (ne iznad slike ili linka), iz
ponuđenog izbornika odabrati Add to favorites… i zatim dati naziv izabranoj adresi
2. kliknuti na ikonu Favorites, iz ponuđenog izbornika odabrati Add to favorites… i zatim
dati naziv izabranoj adresi
Internet Explorer pamti adrese stranica koje smo posjetili i sprema ih, a mi ih možemo vidjeti i
odabrati klikom na ikonu History. Pregledane adrese složene su po tjednima.
5. PRETRAŽIVANJE WEB-A
Procjena govori da većsada ima više od 50 milijuna Internet poslužitelja širom svijeta,
svaki od njih sadrži velik broj stranica što nam otežava snalaženje i pronalazak željenih podataka.
Pomoćpri traženju možemo potražiti na nekom od web pretraživača.
Web pretraživači jesu web stranice iza kojih se kriju velike baze podataka s vezama za web
dokumente rasprostranjene na poslužiteljima širom svijeta:
www.altavista.com
www.google.com
www.iskon.hr
Svaki od tih pretraživača ponudit će vam veći ili manji popis pronađenih adresa čiji sadržaj
možete pogledati jednostavno ako kliknete na jednu od adresa s popisa. Tražeći stranice po nekom
pojmu ,moguće je da pretraživačne će pronaći sve postojeće stranice. Uzrok tome može biti
nesavršen pretraživač, pogreška u upisanoj ključnoj riječi ili stranica nije prijavljena na tom
pretraživaču.
Informatika u povijesnnoj znanosti
24 / 51
OUTLOOK EXPRESS
1. E-POŠTA (E-MAIL)
Elektronička pošta jedan je od najvažnijih Internet servisa koji omogućava razmjenu poruka
i dokumenata. Za razliku od weba, ovo nije javni servis (vašu poštu pročitat će samo onaj komu ste
je naslovili).
Kao što pismo sadrži adresu pošiljatelja i primatelja , tako i Internet pismo mora sadržavati adresu
onoga koji šalje i onoga koji prima. Adresa e-pošte postala je danas većuobičajeni podatak u
poslovnom svijetu i najčešće pripada pojedincu, no izdaju se i adrese na ime tvrtke ili udruženja.
Komunikacija e-poštom je brza, jednako učinkovita u cijelom svijetu, a poruke čekaju primaoca u
"sandučiću" do trenutka čitanja.
2. E-MAIL ADRESA
E-mail adresa je jedinstvena oznaka korisnika Interneta. Ona se sastoji od dva dijela koji su
međusobno povezani znakom @ (čita se et).
Prvi dio adrese označava korisnika, tj. naziv korisničkog računa osobe koja je vlasnik te e-mail
adrese.
Drugi dio adrese označava računalo na kojem osoba ima otvoren korisnički račun. Tako dolazimo
do e-mail adrese koja izgleda ovako: ime@nazivservera
Primjer izgleda ovako: [email protected]
3. PREGLEDNIK E-POŠTE
Preglednik e-pošte program je koji omogućuje pregledavanje pristigle i odaslane pošte.
Najrašireniji preglednik je Outlook Express koji nam omogućuje:
primiti poštu s poštanskog poslužitelja, prenijeti ju na korisnikov disk i učiniti je vidljivom
primiti poštu iz nekoliko poštanskih sandučića
pisanje nove poruke , prenijeti je poslužitelju i zabilježiti njeno stanje
izravni odgovor Replay i prosljeđivanje poruke Forward
uporabu osobnog imenika adresa e-pošte
Informatika u povijesnnoj znanosti
25 / 51
Sučelje Outlook Expressa sastoji se od najmanje dva prozora , a najčešće od tri prozora.
U prvom se ispisuje popis ladica u koje se trpaju primljene i poslane poruke, u drugom
popisuju sve poruke koje se nalaze u ladici koju trenutno pregledavate, te u trećoj ispisuje sadržaj
poruke koju trenutnočitate.
Osnovne ikone i naredbe Outlook Expressa su:
New Mail - napravi novu poruku
Reply - odgovori pošiljatelju ( unutar poruke koju smo primili)
Reply to All - odgovori svima (ako smo jedan od više primatelja)
Forward - proslijedi poruku
Print - ispiši poruku
Delete - obriši poruku
Send/Recv - razmijeni poštu
Address - imenik
Find - omogućava traženje poruka ili adresa
Informatika u povijesnnoj znanosti
26 / 51
Mape kroz koje prolaze poruke e-pošte:
Inbox (primljeno) – pristigle poruke se nalaze u mapi Primljeno dok ih se ne obriše
Outbox (poslano) – mapa u kojoj se nalaze poruke namijenjene slanju prije slanja
Sent items (poslano) – sve uspješno poslane poruke sele se u mapu poslano
Deleted items (obrisano) – poruke obrisane u prethodnim mapama nalaze se ovdje. Tek kada se
ovdje obrišu nestat će zauvijek
Pri spajanju na Internet pokazuje se sljedeći prozor:
Na njemu se nalaze podaci o odabranom ISP, korisničkom imenu (User name) i lozinci (Password)
koje nam dodjeljuje odabrani ISP, te telefonski broj na koji se spajamo.
Naredbom Send/Recv uspostavlja se veza s poštanskim poslužiteljem, poruke koje šaljemo odlaze
u poštanski sandučić, a one poslane nama primamo iz sandučića.
Uspješno poslana, poruka će biti zabilježena u Sent items mapi. U slučaju da primatelj nije
pronađen (pogrešna adresa) poštanski poslužitelj vraća poruku uz obavijest.
Primljene poruke se smještaju u mapu Inbox.
Informatika u povijesnnoj znanosti
27 / 51
Prozor koji se pokazuje odabirom naredbe Send/Recv:
ODGOVOR I PROSLJEĐIVANJE PORUKE
Poruke e-pošte vrlo su često kratke i sadržajne. Kako bi odgovori bili također kratki i brzi često se
upotrebljava naredba Reply za slanje odgovora pošiljatelju. Primljena poruka se tada može
nadopuniti ili komentirati, a naredbom Send se vraća pošiljatelju.
Naredbom Forward moguće je primljenu poštu proslijediti dalje na željenu adresu. Pri tome je
moguće nadopuniti poruku dodatnim sadržajem.
Informatika u povijesnnoj znanosti
28 / 51
WORD 2000
1.ŠTO JE I ČEMU SLUŽI WORD?
Word je najkorišteniji program za pisanje i obradu teksta na svijetu. Word 2000 je novija
verzija tog programa, namijenjena za rad pod operativnim sustavom Windows i lokalizirana na
hrvatski jezik. Word 2000 se isporučuje na CD-u u sastavu programskog paketa Microsoft Office
2000.
Word se pokreće preko naredbe Start – Programs – Microsoft Word ili preko ikone na
radnoj površini.
2. POČETNI EKRAN I ALATNE TRAKE
Naslovnatraka snazivomdokumenta
Traka snaredbama
Dvije trake salatima
Gumbi zamanipulacijudokumentom
Horizontalno ravnalo
Vertikalnoravnalo
Gumbi zapromjenu prikazadokumenta
Traka zavertikalnunavigaciju
Prostor za pisanje teksta
Statusna trakaAlatna traka za crtanje
Informatika u povijesnnoj znanosti
29 / 51
U naslovnoj traci piše naziv programa i naziv trenutno otvorenog programa.
Traka s naredbama sadrži sve raspoložive naredbe Worda koje su svrstane u izbornike.
Svaka naredba ima jedno slovo podcrtano. Ako pritisnemo na tastaturi tipu Alt + podcrtano slovo ,
otvara se izbornik dotične naredbe. Naredbe koje su blijede trenutno se ne mogu izvršiti.
Naredbe koje iza sebe imaju tri točkice ne izvršavaju se odmah nego joštreba odgovoriti na neka
pitanja. Naredbe koje imaju strelicu u desno imaju podizbornik. Oznake pored naredbi su tastaturne
prečice za tu naredbu.
Dvije trake s alatima sadrže gumbe za brzo pokretanje najčešćih naredbi. Broj traka s alatima kao i
broj i raspored gumba može se promijeniti. Gumbi koji su sivi trenutno se ne mogu aktivirati.
Prostor za pisanje teksta predstavlja bijeli papir, a prilikom pisanja ne vidi se cijela stranica već
samo dio stranice koji upravo gledamo.
Horizontalno i vertikalno ravnalo nalaze se iznad i s lijeve strane papira. Ravnala služe za mjerenje
razmaka na papiru, za podešavanje margina i uvlačenje teksta. Ravnalo je podijeljeno na bijelo i
sivo područje. Bijelo područje označava prostor za pisanje, a sivo područje predstavlja margine
gdje se ne može pisati tekst.
Manipulacijesdokumentima
Uređivanje
Izmjenapogleda
Umetanje udokument
Oblikovanjedokumenta
Raznialati
Izradatablica
Manipulacije sprozorima otvorenihdokumenata
Pomoć
Informatika u povijesnnoj znanosti
30 / 51
Statusna traka (status bar) prikazuje podatke o trenutnom položaju tastaturnog kursora i stanje
nekih specijalnih funkcija Worda.
Gumbi za promjenu prikaza dokumenta služe za uključivanje željenog prikaza dokumenta.
Najčešće se koristi Pogled izgleda ispisa.
3. MANIPULIRANJE S DOKUMENTIMA
OTVARANJE NOVOG DOKUMENTA
Automatsko otvaranje novog dokumenta kad pokrenemo Word
Naknadno otvaranje pomoću gumba Nova
Pisanje na osnovu obrasca pomoću naredbe Datoteka – Nova…
OTVARANJE POSTOJEĆEG DOKUMENTA
Pomoću gumba Otvori : označiti željeni dokument, te pritisnuti gumb Otvori
Pomoću naredbi Datoteka – Otvori, označiti željeni dokument , pritisnuti gumb Otvori
Pomoću naredbe Datoteka i na dnu popisa izabrati jedan od dokumenata koji su posljednji
otvarani
Pomoću tipke Start – Documents, na popisu izabrati jednu od datoteka koje su zadnje
otvarane (obično je na popisu 15 zadnjih datoteka)
MEMORIRANJE NOVOG DOKUMENTA NAČVRSTI DISK
Pomoću gumba Spremi, te upisati željeni naziv dokumenta i pritisnuti Spremi
Pomoću naredbi Datoteka – Spremi, te upisati željeni naziv dokumenta i pritisnuti gumb
Spremi
Brojstranice
Broj
sekcij
Br.trenutne stranice/Ukupni br.stranica
Udaljenostkursora odgornjeg rubapapira
Brojretka
Brojstupca
Specijalnefunkcije
Jezik
Informatika u povijesnnoj znanosti
31 / 51
MEMORIRANJE PROMJENA U STAROM DOKUMENTU
Ako stari dokument koji većima naziv mijenjamo, novu verziju memoriramo preko stare
verzije jednostavnim pritiskom na gumb Spremi.
Prilikom takvog presnimavanja Word ne postavlja nikakva pitanja, a stara verzija dokumenta je
nepovratno izgubljena.
Ako iz nekog razloga želimo zadržati staru verziju dokumenta, novu verziju moramo spremiti
pomoću naredbi Datoteka – Spremi kao… te upisati drugi naziv dokumenta. U tom slučaju na
disku su snimljene obje verzije , svaka pod svojim nazivom.
AUTOMATSKO MEMORIRANJE DOKUMENATA
U slučaju nestanka električne energije , sve promjene u dokumentu koje nismo snimili na
disk nepovratno se brišu iz radne memorije. Zbog toga treba pritiskati gumb Spremi kako bi trajno
snimili posljednje promjene. Postoji mogućnost da Word automatski memorira dokument nakon
vremenskog perioda koji podesimo.
Podešavanje automatskog spremanja se obavlja pomoću naredbi Alati – Mogućnosti…-
Spremanje.
ZATVARANJE DOKUMENTA
Pomoću gumba Zatvori dotičnog dokumenta
Pomoću naredbi Datoteka - Zatvori
Ako prije zatvaranja dokumenta nismo memorirali zadnje promjene, Word će nam ponuditi tu
mogućnost
IZLAZAK IZ PROGRAMA WORD
Pomoću gumba Close u naslovnoj traci
Pomoću naredbi Datoteka - Izlaz
Nakon zadavanja naredbe za izlazak iz programa Word, prvo će se izvršiti zatvaranje svih
otvorenih dokumenata. Ako promjene u nekom dokumentu nisu snimljene ,program će postaviti
pitanje da liželimo promjene snimiti.
Informatika u povijesnnoj znanosti
32 / 51
4. UREĐIVANJE TEKSTA
PONIŠTAVANJE NAREDBI
Pritiskom na strelicu prema dolje vidimo popis svih akcija koje smo napravili. Grupnim
označavanjem možemo poništiti više akcija odjedanput. Ne možemo poništavati akcije
napreskokce nego samo u nizu.
PREMJEŠTANJE TEKSTA
Riječi, rečenice ili proizvoljne dijelove teksta možemo premještati s jednog na drugo mjestou
dokumentu. Postupak je sljedeći:
1. označiti tekst koji želimo premjestiti
2. izrezati tekst pomoću naredbe Izreži
3. postaviti kursor na mjesto gdježelimo premjestiti tekst
4. zalijepiti na to mjesto pomoću gumba Zalijepi
Drugi način za premještanje teksta je pomoću miša, tehnikom uhvati – vuci – pusti.
KOPIRANJE TEKSTA
Tekst možemo kopirati s jednog na drugo mjesto u dokumentu. Postupak je sljedeći:
1. označiti tekst koji želimo kopirati
2. kopirati pomoću gumba Kopiraj
3. postaviti kursor na mjesto gdježelimo kopirati tekst
4. zalijepiti tekst na to mjesto pomoću gumba Zalijepi
Drugi način za kopiranje teksta je pomoću miša, tehnikom uhvati – vuci – pusti s time da prilikom
povlačenja držimo pritisnutu tipku Ctrl.
AUTOMATSKO TRAŽENJE RIJEČI U DOKUMENTU
Akoželimo pronaći neku riječu dokumentu možemo upotrijebiti automatsko traženje pomoću
naredbi Uređivanje – Traži…
Poništi upis
Ponovno učini
Informatika u povijesnnoj znanosti
33 / 51
UMETANJE SPECIJALNIH SIMBOLA
Ako u tekst želimo umetnuti specijalni simbol kakvog nema na tastaturi, postupak je sljedeći:
1. postaviti tastaturni kursor na mjesto u tekstu gdje želimo ubaciti simbol
2. naredba Umetanje
3. naredba Simbola…
4. odabrati font sa simbolima
5. označiti željeni simbol
6. gumb umetni
7. zatvoriti prozor sa simbolima
PISANJE EKSPONENATA, INDEKSA I PRECRTAVANJE TEKSTA
naredbe Oblikovanje – Font – Eksponent - gumb U redu
naredbe Oblikovanje – Font – Indeks – gumb U redu
naredbe Oblikovanje – Font – Precrtano - gumb U redu
Izgled izbornika:
Informatika u povijesnnoj znanosti
34 / 51
UVLAČENJE TEKSTADijelove teksta možemo uvlačiti s lijeve ili desne strane. Za uvlačenje teksta služe klizači na
horizontalnom ravnalu. Brojevi na ravnalu služe nam za orijentaciju koliko smo tekst uvukli.
ISPISIVANJE DOKUMENTA
Kad smo dokument uredili i oblikovali u željenom obliku, prvo ga snimimo na disk , a onda
možemo pristupiti ispisivanju dokumenta. Ako nam je na računalo spojen pisačispis dokumenta
pokrenemo pritiskom na gumb Ispis.
Želimo li sami odrediti osobine ispisa postupak je sljedeći: naredba Datoteka – naredba Ispis…-
podesiti parametre ispisa – gumb U redu
PODEŠAVANJE DIMENZIJA PAPIRA, MARGINA I ORJENTACIJE ISPISA
Podešavanja se vrše u izborniku do kojeg stižemo: Datoteka – Postava stranice…- podesimo
parametre – gumb U redu
Uvlačenjeteksta slijevestrane
Uvlačenjesvih redakaosim prvog
Uvlačenjesamo prvihredaka uodlomcima
Uvlačenjeteksta sdesnestrane
Informatika u povijesnnoj znanosti
35 / 51
NUMERIRANJE STRANICA
Ako smo napisali višestranični dokument iželimo numerirati stranice postupak je sljedeći:
Umetanje – Brojeva stranica… - izabrati poziciju gdje će se brojevi ispisivati – U redu
Brojevi stranica se nalaze u prostoru margine pa su zbog toga na ekranu sive boje. Kod ispisa na
papir brojevi su iste boje kao i tekst.
PRILAGOĐAVANJE RADNIH TRAKA
Trake s alatima ili traku s naredbama možemo prilagoditi svojim potrebama. Možemo ih
premještati po ekranu , uklanjati s ekrana ili pak dovesti nove trake. Traku premještamo tako da je
uhvatimo na lijevoj strani i povučemo na željeno mjesto. Traku se može premjestiti na drugi rub
prozora ili je postaviti bilo gdje ne prozoru. Trake uključujemo pomoću naredbi : Pogled – Alatne
trake
IZRADA I UREĐIVANJE TABLICA
Word ima izuzetne mogućnosti za izradu i uređivanje tablica.
Jednostavnu tablicu možemo kreirati pomoću naredbe Tablica – Umetni tablicu – upisati broj
stupaca i broj redaka - U redu .
Informatika u povijesnnoj znanosti
36 / 51
Brži način za kreiranje jednostavne tablice je da pritisnemo gumb Umetni tablicu i zatamnimo
željeni broj stupaca i redova.
Po tablici se miže kretati na tri načina : kursorskim strelicama, tabulatorom ili pomoću miša.
Tablicu popunjavamo upisom teksta u željenu ćeliju. Tablicu možemo uređivati na razne načine :
mijenjatiširinu stupaca ili visinu redaka, ubacivati nove retke ili stupce itd.
Za detaljno uređivanje tablice treba pritisnuti gumb Tablice i obrubi i pojavljuje se nova traka s
alatima za tablice:
Pomoću alata za prostoručno crtanje tablice može se izraditi nepravilne tablice.
Informatika u povijesnnoj znanosti
37 / 51
MICROSOFT EXCEL
OSNOVE
Microsoft EXCEL je program za tablične izračune koji dolazi u Microsoft OFFICE paketu.
Pokretanje programa
Excel se pokreće na isti način kao i druge aplikacije pod Windows-ima. Potrebno jedovesti pokazivačmiša do ikone za Excel i klikneti lijevim gumbom dva puta ili gapokrenuti iz START izbornika. Tada se otvara radni prozor za Excel koji ima sljedećiizgled:
Cijeli EXCEL dokument zove se radna knjiga ili WORKBOOKSastoji se iz nekoliko radnih listova (WORK SHEETS)Radni list sastoji se od stupaca (COLUMNS) i redova (ROWS)Stupci su označene slovima, a redovi brojevimaĆELIJA (CELL) je osnovna jedinica radnog lista u EXCELU. Svaka ćelija jeoznačena slovom stupca i brojem reda kojem pripada, pa se kaže da ima svojuADRESU. Adresa ćelije na slici je A1
Na vrhu Excel prozora se nalazi ime trenutno aktivnog dokumenta, zatim ikone zasmanjivanje, povećavanje i zatvaranje prozora.
Ime dokumenta
Redovi
Ćelija
Radni listovi
Stupac
Informatika u povijesnnoj znanosti
38 / 51
Naredbe MS Excel-a
Traka izbornika
Traka izbornika sadrži izbornike s naredbama:
za rad sa datotekama (File)izmjenu sadržaja (Edit)pregled (View)ubacivanje (Insert)formatiranje (Format)rad sa podacima (Data)rad sa prozorima (Window)pomoć(Help)
Standardne naredbe na traci s alatima
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
S lijeva na desno su ikone na traci s alatima (Toolbar) koje omogućavaju:
1. kreiranje novog dokumenta2. otvaranje postojećeg dokumenta3. snimanje dokumenta u toku rada (Save)4. ispis5. pregled dokumenta prije ispisa (Print Preview)6. provjeru točnosti teksta na engleskom (Spell check)7. izrezivanje (CUT)8. kopiranje (COPY)9. umetanje (PASTE)10. formatiranje prema uzorku11. poništenje posljednje izvršene naredbe (UNDO)12. ponavljanje nekoliko poništenih naredbi (REDO)13. zbrajanje ćelija iznad ili pored trenutno aktivne ćelije14. sortiranje sadržaja odabranih ćelija rastućim nizom15. sortiranje sadržaja odabranih ćelija padajućim nizom16. kreiranje dijagrama i grafikona17. umetanje grafičkih elemenata18. zumiranje – povećanje i smanjenje prikaza tablice19. Help – pristup pomoći (na engleskom)
Informatika u povijesnnoj znanosti
39 / 51
Naredbe za formatiranje
Ispod standardne trake naredbi nalazi se traka s alatima za formatiranje sadržaja ćelijakoje omogućavaju:
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
1. mijenjanje fonta2. odabir veličine fonta3. podebljavanje slova i brojeva4. kurziv (italic)5. podvlačenje sadržaja ćelija (slova i brojeva)6. poravnavanje sadržaja ćelije ulijevo7. centriranje sadržaja ćelije8. poravnavanje sadržaja ćelije udesno9. spajanje više ćelija u jednu (merging)10. prikazivanje oznake valute11. prikazivanje znaka za postotak12. umetanje zareza za označavanje tisućica13. povećanje broja decimala koje će se prikazati u ćeliji14. smanjivanje broja decimala koje će se prikazati u ćeliji15. pomicanje odlomka ulijevo16. uvlačenje odlomka17. formatiranje prikaza rubova ćelije18. bojenje pozadine ćelije19. promjena boje slova ili brojeva u ćeliji
Traka formule
Ispod trake alata nalazi se traka formule za upis formula.
Formula je matematički izraz koji služi za analizu podataka u radnom listu. Formule izvodeoperacije kao što su: zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijelenje, ali i kombinacije raznihmatematičkih operacija.
Izlazak iz programaIz Excel-a će te izaći kada iz FILE izbornika odaberete naredbu EXIT i potom pritisnetetipku ENTER na tipkovnici ili kliknete mišem na naredbu EXIT.
Također možete kliknuti na dugme sa oznakom x u gornjem desnom uglu prozora.Najbrži način za izlazak iz Exel-a je ukoliko kombinacijom tipki ALT + F4.
Kombinacija tipki ALT + F4 dobiva se na slijedeći način: pritisnete i držite pritisnutu tipkuALT, a zatim pritisnete tipku F4 i otpustite obje tipke..
U svakom od gore opisanih slučajeva dobiti će te dijalog prozor koji će vas pitati da liželite sačuvati promjene koje ste unijeli u dokument.
Informatika u povijesnnoj znanosti
40 / 51
Unošenje podatka u ćelije
Da bi ste počeli unositi vrijednosti u ćeliju, kliknite na nju i počnite s unošenjem.Možete unositi brojeve ili tekst. Tekstualni podaci će biti automatski postavljeni u lijevu,brojčani u desnu stranu ćelije. Ovo je važno znati jer ćete nekada vidjeti i brojeve koji supostavljeni u lijevoj strani ćelije. To znači da ih je neko namjerno formatirao kao tekst. Dabiste radili sa ovakvim brojevima prvo ih morate deformatirati (kliknite na ćeliju desnimklikom, a zatim na Edit > Clear > Formats).
Prelazak iz jedne u drugu ćeliju
Među ćelijama se možemo kretati:mišem (klik na jednu, pa na drugu ćeliju...)tipkom TAB na tipkovnici (za prelazak u slijedeću ćeliju)strelicama na tipkovnici (gore, dolje, lijevo, desno)
Selektiranje (označavanje) dijelova tabele
Ćeliju selektiramo klikom na nju.
Ako želimo označiti cijeli radni list, kliknemo jednom naprazni kvadratiću lijevom kutu tablice između oznaka A i 1.
Ako selektiramo dio tablice, kliknemo u ćelijuod koje počinjemo selektiranje, pa držećilijevu tipku miša vučemo u željenompravcu – npr. desno ili desno dolje. Kadpustimo tipku miša, na tablici će biti označenselektirani dio.
Ako želimo selektirati cijeli stupac kliknemo na slovo iznad togstupca (ili na broj reda ako želimo selektirati cijeli red).
Informatika u povijesnnoj znanosti
41 / 51
Kopiranje i prebacivanje sadržaja tabele
Ove operacije obavljaju se na sličan način kao i u Wordu.
Kopiranje sadržaja ćelije: kliknete na ćeliju, zatim Edit > Copy ili Ctrl+C ili klik na ikonicuza kopiranje na toolbaru. Zatim kliknete na bilo koju drugu ćeliju u tablici u koju želiteprekopirati sadržaj, pa Edit > Paste ili Ctrl+V ili klik na ikonicu za umetanje na toolbaru.
Ako kopirate dio tabele (grupu ćelija), prvo selektirajte taj dio, kopirate ga na neki odprethodno objašnjenih načina, pa kliknete na prvu ćeliju dijela u koji želite kopirati tajsadržaj i upotrijebite neku od Paste komandi.
Za prebacivanje sadržaja ćelije ili grupe ćelija postupate slično, s tim da koristite Edit >Cut ili Ctrl+X, pa Edit > Paste ili Ctrl+V.
Umetanje stupaca ili redova
Insert > Cells.../Rows/Columns je naredbaza umetanje ćelije, stupca ili reda. Kliknitena red ili stupac ISPRED kojeg želite ubacitinovi red ili stupac. Novi red ili stupac uvijekće biti ubačeni ISPRED označenog.
Istu operaciju možete napravitidesnim kliknom na red ili stupacISPRED kojeg želite ubaciti novi iodabirom naredbe INSERT.
Informatika u povijesnnoj znanosti
42 / 51
Brisanje stupca ili reda
Da bi ste obrisali neku stupac ili red,kliknite na brojčanu oznaku reda ilislovnu oznaku stupca, pa u izbornikuEdit odaberite Delete.
Također možete kliknuti na brojčanuoznaku reda ili slovnu oznaku stupca, paonda opet kliknete na to mjesto desnimklikom i iz padajućeg izbornika odabereteDelete.
Primjetit će te da slijedeći red ili stupac automatski dobivaju broj obrisanog.
Dodavanje novih radnih listova
Kada otvorite Excel, vidjet će te da su radni listovi označeni (dolje lijevo, na dnu tabele)kao Sheet 1, Sheet 2, Sheet 3.
Kad kliknete desnom tipkom miša na neki od ovih oznaka, dobiti će te padajući izbornik:
Informatika u povijesnnoj znanosti
43 / 51
Klikom na INSERT ubaciti će te novi radni list. On se uvijek ubacuje ISPRED radnog listana koji ste kliknuli.
Naredba DELETE služi sa brisanje tog radnog lista. Time će te ga nepovratno obrisati.
Naredba RENAME služi za promijenu naziva lista. Kad se postojeće ime zacrni, samopreko njega upišite novo ime.
Naredba MOVE OR COPY nudi vam da radni list premjestite ISPRED nekog drugog kojićete odabrati iz ponuđenog spiska ili da ga premjestite na kraj (Move to end). Također,možete ga kopirati u novi Excel dokument, ili u neki većpostojeći, trenutno otvoreni Exceldokument.
Premještanje se lako obavlja i tako što kliknete na jezičak radnog lista, pa ga, držećipritisnut taster miša, vučete na željeno mjesto – iza ili ispred nekog drugog jezička.
Ako odaberete New Book,radni list će postati novizasebni dokument
Odabrani radni list spremateprije onog koji odaberete nalisti (Before sheet)
Informatika u povijesnnoj znanosti
44 / 51
KORIŠTENJE FORMULA U EXCELU
Excel se najčešće koristi za različite izračune za obavljanje kojih su ključne formule.Formula UVIJEK počinje znakom jednakosti (=) i sastoji se od adresa ćelija iodgovarajućih matematičkih operatora.
Formule se mogu upisivati u za to ordređenu traku formule
ali se mogu upisivati i u samu ćeliju. Pritiskom na Enter nakon upisivanja formule dobivaterezultat.
Moguće je vršiti računsku operaciju sa ćelijama bilo gdje u tablici.
Informatika u povijesnnoj znanosti
45 / 51
Pregled formula za osnovne računske operacije:
ZBRAJANJE
Najjednostavnija formula za zbrajanje je =A1+A2 .Upišemo znak jednakosti, pa adresu ćelije ili upišemo ili kliknemo na tu ćeliju – tadase njena adresa sama upiše u formulu.Svejedno je da li se piše =A1+A2 ili =a1+a2.
Međutim, ako želimo zbrojiti niz brojeva, bilo bi teško upisivati adrese svih ćelija.Tada koristimo formulu koja glasi: =SUM(A1:A2), gdje je SUM oznaka za zbrajanjekao računsku operaciju (zamjenjuje plus), a adrese ćelija u zagradama su zapravopočetna i krajnja adresa ćelija u nizu koji zbrajamo.
Pogledajte sljedeći primjer:
Ovu formulu možete primijeniti ako je kolona unutar koje računate «čista», tj. ako subrojevi uredni i ako nema praznih polja ili polja sa tekstom u koloni sa brojevima.
ikona SUM u toolbaru također služi za sabiranje. Dovoljno je mišem odabratiniz ćelija koje želimo zbrojiti i kliknuti na gumb. Rezultat dobijamo na kraju niza.
ODUZIMANJE: =A1-B1 (znak za oduzimanje je crtica na tipkovnici)MNOŽENJE: =A1*B1 (znak za množenje je zvjezdica na tipkovnici)DIJELJENJE: =A1/B1 (znak za dijeljenje je kosa crta nagnuta)
KOMBINIRANA FORMULA - primjer: =(A1+B1)/C1
VAŽNO: Kada dobijete neki rezultat primjenom formule, Excel u toj ćeliji pamtiFORMULU po kojoj ste računali. Ako promijenite neki od brojeva u nizu koji ste,recimo, zbrojili – vidjet će te da se zbroj automatski mijenja (jer je «ispod» broja kojivi vidite kao rezultat ostala zapamćena formula po kojoj je taj broj dobiven).
Informatika u povijesnnoj znanosti
46 / 51
Osnovno formatiranje ćelija (Format > Cells)
Kada kliknete na izbornik Format, a zatim na Cells dobit će te prozor za formatiranjećelija.Prva opcija je Number (broj) gdje u Category biramo format u kojem će podaci bitiprikazani.
U Excelu možete formatirati podatke na puno načina: kao tekst, broj, datum itd.Sami brojevi mogu biti formatirani kao cijeli brojevi (integers), valuta (currency), postoci(percentages) i sl.
Kada počnete pisati u Excelu, program automatski sve stavlja u general format, što značida ako upišete broj, on pretpostavlja da želite format broja. Ako vidi tekstualni znak,pretpostavlja da želite tekst, a s tekstom se ne mogu raditi računske operacije.
Kad Excel prikaže broj, on nema zareze i točke. Ako želite da se 23453 prikaže kao$23.453,00, trebate promijeniti format iz general u currency. Evo jošnekih formata:
general (opći) 1234,5number (broj) 1.234,50currency (valuta) 1.234,50 knpercent (postotakt) 123450%fraction (razlomak) ½
Da biste promijenili format, kliknite desnom tipkom miša na označenu ćeliju, red ili stupac iodaberite Format Cells > Number. Kada ste odabrali format za broj.
Informatika u povijesnnoj znanosti
47 / 51
Napomena: Ako Excel automatski ide na američki standard po kome je zarez separator zatisućice, a točka indikator decimala to možete promijniti na Europski standard tako daidete u My Computer > Control Panel > Regional Settings > Number, a zatim pod Decimalsymbol upišete zarez, pod Digit grouping symbol točku, a pod No. of digits in group (brojznamenki u grupi) stavite 3.
Druga opcija pod Format Cells je Alignment (poravnanje).
Ona omogućava različito poravnanjesadržaja ćelije(Horizontal: da li će sadržaj horizontalno bitiporavnat ulijevo, udesno, centriran...;Vertical: da li će biti pri vrhu, na sredini, ili pridnu ćelije...).
Opcija Wrap text omogućava da duži sadržaju jednoj ćeliji bude prikazan u nekolikoredova umjesto da se ćelija značajno izdužiili da dio teksta bude nevidljiv.
Opcija Merge cells omogućava spajanje višećelija u jednu. Prethodno označite ćelije koježelite spojiti, s tim da samo u jednoj od njihmože biti neki sadržaj.
Opcija Font nudi izbor fonta (vrste pisma),stila (podebljan, kurziv, podvučen), veličinefonta, boje fonta, kao i neke dodatne efektečije uzorke možete vidjeti u prozorčićuPreview.
Pažnja! Nekada broj treba formatirati kao tekst. Ako unosite broj koji nećete zbrajati ilimnožiti, kao što je broj telefona, treba ga formatirati kao tekst. U suprotnom broj011234900 može biti prikazan kao 11234900 a broj +3851234900 kao 3,85123E10
Informatika u povijesnnoj znanosti
48 / 51
Opcija za formatiranje ćelija koju ćete koristiti da biste radni list učinili preglednijim jeBorder.
Ona vam daje niz mogućnosti da definirate izgled granice ćelija i grupa ćelija, tj. da poželji postavljate ili uklanjate linije koje ih odvajaju.
Opcija Patterns omogućava bojenje podloge prethodno označene ćelije ili grupe ćelija.Ako vam odabrana boja ne odgovara, vratite se na bijelu (bezbojnu) opcijom No Color.Pattern: vam nudi i niz uzoraka za sjenčenje podloge ćelija.
Jednim klikom određujemorubove ćelije koju smoprethodno odabrali uExcel tablici
Biramo boju ivrstu linije kojomivičimo ćeliju
Informatika u povijesnnoj znanosti
49 / 51
Bilo kojoj ćeliji možete dodati i komentar ako u izborniku INSERT odaberete COMMENT.U žuti okvir koji ćete dobiti upišite komentar, a on će biti prikazan kao crveni trokutićuuglu ćelije.Kada kliknete na njega, ili preko njega prijeđete mišem pokazuje se komentar.
Ispis Excel tablica
Prije nego ispišete Excel document dobro ga je podesiti za ispis pomoću naredbe File >Page Setup.
Na kartici Page možete npr. dabrati opciju Landscape, pri čemu će biti odštampana podužini papira, što može biti korisno ako vam je tablica kratka i široka. Kada ispisujete
Informatika u povijesnnoj znanosti
50 / 51
Excel dokument može vam se desiti da se isprinta samo sadržaj tabele ali ne i rubovićelija (gridlines). Da biste ih ispisali kliknite na opciju Gridlines na kartici Sheet.
Na kartici Sheet možete birati i koji ćete dio radnog lista ispisati ako ne želite ispisati cijelutablicu. Kliknete na kvadratićna kraju okvira pod Print area:, pa na radnom listu označitedio koji želite ispisati. Vidjet će te da se taj opseg ćelija sam upisuje u okvir Print Area.Tada jošjednom kliknite na kvadratićna kraju okvira.
Dio radnog lista koji želite štampati možete birati i preko File > Print Area > Set PrintArea tako što ćete PRVO na radnom listu označiti dio koji želite štampati, a zatim kliknutina navedenu opciju. Označeni dio možete poništiti ako odete na File > Print Area > ClearPrint Area.