Osnovni pojmovi informacione i komunikacione tehnologije - skripta
Informacione tehnologije u biznisu
-
Upload
poslovnalady -
Category
Documents
-
view
247 -
download
0
Transcript of Informacione tehnologije u biznisu
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
1/39
Univerzitet u Beogradu
Via poslovna kola Beograd
SEMINARSKI RAD
Predmet: Informacione tehnologije u biznisu
Student: Profesor:Dr. Miomir Todorovi
Beograd, April 2010.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
2/39
2Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Sadraj
Sadraj........................................................................................................... 2
Raunari......................................................................................................... 4
Istorija raunara .......................................................................................... 4Raunarski sistem - arhitektura .................................................................. 6
Osnovne sistemske komponente ................................................................ 6
Eksterna memorija ...................................................................................... 7
Hard disk interfejsi (IDE, SCSI) .................................................................... 8
Ulazni ureaji.............................................................................................. 9
Izlazni ureaji............................................................................................ 10
Klase raunara .......................................................................................... 10
Raunarske mree ..................................................................................... 11
Internet ........................................................................................................ 14
Istorija ....................................................................................................... 14
Povezivanje na Internet ............................................................................. 15
Servisi....................................................................................................... 15
Softver za Internet .................................................................................... 16
Programi za izradu Web prezentacija ........................................................ 17
Pronalaenje informacija na internetuMaine za pretraivanje ............................................................................ 18
Konferencije na internetu .......................................................................... 19
Internet trgovina i novane transakcije ..................................................... 19
Zatita i mere bezbednosti........................................................................ 21
Intranet ..................................................................................................... 21
Extranet .................................................................................................... 22
Softver .......................................................................................................... 23
Podela softvera ......................................................................................... 23
Sistemski software
Operativni sistemi..................................................................................... 23
Sistemski softver za razvoj aplikativnog softvera ..................................... 25
Pojam algoritma i osnovne algoritamske strukture ................................... 25
Aplikativni softver ..................................................................................... 26
Pojam sloga, polja i datoteke .................................................................... 27
Tipovi datoteka ......................................................................................... 27
Baze podataka .......................................................................................... 28
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
3/39
3Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Informacioni sistemi..................................................................................... 30
Pojam kibernetike ..................................................................................... 30
Informacija i podatak ................................................................................. 30
Predstavljanje informacija - brojni sistemi................................................. 30
Entropija .................................................................................................... 31
Pojam, elementi, cilj i funkcije IS ............................................................... 31
IS za obradu podataka .............................................................................. 32
Upravljaki IS (MIS - Management Information Systems) .......................... 32
IS za podrku odluivanju (DSS - Decision Support Systems) ................... 32
Ekspertni sistemi....................................................................................... 33
Vrste obrade podataka .............................................................................. 34
PIS i bankarski sistemi............................................................................... 35JUPLAT mrea ............................................................................................ 36
EDI i EDIFACT standardi............................................................................ 36
Numeriko i simboliko oznaavanje artikala - sistem EAN ....................... 37
Zatita informacionih sistema ................................................................... 37
Literatura ...................................................................................................... 39
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
4/39
4Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Raunari
Raunar (eng. Computer) predstavlja ureaj opte namene iji se princip rada, u osnovi,
zasniva na preuzimanju podataka, obradi i davanju novih podataka kao rezultata obrade. I pored
jednostavnog principa rada, predstavlja obeleje dvadesetog veka i jednu od najuticajnijih
pojava na praktino sve aspekte ivota ljudi.
Iako se moe rei da su prvi raunari nastali jo veoma davno, poevi sa abakusom,
nastanak savremenih raunara se vezuje za etrdesete godine dvadesetog veka dok je prelomni
trenutak u razvoju prelazak na tehnologiju integrisanih kola sedamdesetih.
Poevi kao ogromne maine bazirane na elektromagnetnim prekidaima, preko slinih
napravljenih od mikroprekidaa i nastavivi uz integrisana kola kao svoju usnovu, raunari su
postali deo naeg svakodnevnog ivota. Potujui Murov zakon, postajali su sve manji i pri
tome poveavajui performanse iz godine u godinu. Iz istraivakih centara preselili su se u
obrazovne institucije, firme, nae kue pa ak i u nae depove.
Istorija raunara
Uopteno reeno, raunari su se poeli praviti davno, od abakusa starog oko 4500
godina, preko mehanikih maina za raunanje upravljanih buenim kartama iz i trakama iz 19.
veka do analognih elektrinih raunara iz prve polovine 20. veka.
Prvi raunar koji spada u nae dananje poimanje raunara je Z3. U pitanju je digitalni,
elektro-mehaniki, programabilni raunar, napravljen 1941. godine u Nemakoj. Sastojao se od
2000 releja, imao radni takt od 5 do 10Hz i bio teak oko jedne tone.
Prvi elektronski raunar ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Computer)
napravljen je u USA, kao tajni projekat u vojne svrhe. Koristei prednosti elektronike u odnosu
na elektro-mehanike komponente, imao je 1000 puta vei radni rakt u odnosu na Z3 - radio je
na 5kHz.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
5/39
5Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Glavna upravljaka tabla ENIAC raunara
Komercijalna proizvodnja raunara je poela sa Ferranti Mark 1 dok je prvi raunar u
masovnoj proizvodnji (za tadanje pojmove) bio UNIVAC koji je imao 5200 vakuumskih cevi i
troio 125kW elektrine energije. Cena je bila neto preko 1000000$ po komadu sto bi danas
iznosilo, usled inflacije, 8,2 miliona dolara.
Pomenuti elektronski raunari kao i mnogi koji su usledili pripadaju prvoj generaciji
raunara, zasnovani na vakuumskim cevima. Od 1955. godine nadalje sledi druga generacija
raunara baziranih na tranzistorima. Prvi raunar ovog tipa napravljen je na Manester
univerzitetu i postao je operativan 1953. godine. Tranzistori su, iako u poetku manje pouzdani
od vakuumskih cevi, doneli manju potronju energije, manju veliinu komponenti i poveanje
brzine rada.
Trea generacija raunara, koja je i sada u toku, poela je primenom integrisanih kola, u
poetku gradei hibridnu tehnologiju do potpunog prelaska na integrisana kola i pronalaska
mikroprocesora.
Od tada, pa do naeg vremena, mikroprocesori su osnovna gradivna komponenta
raunara. Tokom vremena postojala su brojna usavravanja koja su dovela do smanjenja
velicine procesora, povecanja broja elemenata kao i radnog takta, ali osnovna tehnologija je
ostala ista. Poslednjih godina, kada se tehnologija pribliava fizikim limitima u gradnji
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
6/39
6Beogradska poslovna kola - seminarski rad
proceosora, nova unapredjivanja se zasnivaju i na povecanju broja jezgara i paralelnoj obradi
podataka.
Raunarski sistem - arhitektura
Tokom vremena i razvoja raunara, koriene su razne arhitekture, kako za ceo raunar,
tako i za same mikroprocesore. Dananji PC (Personal Computer) raunari su meavina
razliitih formalnih arhitektura. Umesto preopirnog opisivanja pojedinih arhitektura, bice
prikazan sastav tipinog dananjeg PC-a.
Raunar se satoji od:
1. Centralnog procesora (glavni deo raunara koji vri obradu podataka)
2. Memorije (komponente koje sadre podatke i programe)
3. Ulaznih ureaja (ureaji koji slue za unos podataka u raunar)
4. Izlaznih ureaja (ureaji koji slue za izlaz podataka iz raunara)
5. Ulazno-izlaznih ureaja (imaju ulogu i ulaznih i izlaznih ureaja)
6. Magistrala (koje povezuju ureaje)
7. Napajanja (koje daje odgovarajuu elektrinu energiju raunaru)
Osnovne sistemske komponente
Najvanija komponenta raunara je svakako procesor (CPU - Central Processor Unit)
koji zapravo obavlja zadatke koji su postavljeni raunaru. U linim raunarima se obino nalazi
jedan procesor, retko dva dok se u serverskim konfiguracijama moe naci i vise desetina.
CPU se nalazi na maticnoj ploi (eng. motherboard). To je tampana ploa koja
povezuje komponente raunara. Omoguava protok informacija izmeu CPU i memorije kao i
ulaznih i izlaznih ureaja.
Radna memorija, RAM (Random Access Memory) je skup integrisanih kola koji u sebi
uva program koji se izvrava kao i podatke koji se koriste u programu. Sadraj RAM-a je
privremen i gubi se prilikom iskljuenja raunara.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
7/39
7Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Hard-disk ili vrsti disk (Hard drive) je memorijski deo koji slui za trajno uvanje
podataka kao i za uvanje velike koliine podataka. Dosta je sporiji od RAM-a pa se ne koristi u
istu svrhu (osim kao privremena ispomo kada se RAM napuni) ali zato ima i 500 puta vei
kapacitet u tipinoj konfiguraciji.
Monitor (display) je izlazni ureaj sa ekranom koji nam prikazuje sliku onoga to
radimo na raunaru. Postoji vie tipova: stariji CRT monitori sa katodnom cevi, LCD/TFT
monitori manje zapremine i ravnog, tankog ekrana, plazma monitori slini TFT-u ali boljeg
kvaliteta slike itd. Monitori mogu imati senzore za dodir pa na taj nain postaju ulazno-izlazni
ureaji.
Grafika ili video kartica predstavlja komponentu raunara koja ima osnovnu funkciju
da podatke o slici pretvara u odgovarajui oblik za slanje monitoru. Pored ovog, savremene
grafike kartice vre i obradu grafike rastereujui time CPU.
Tastatura je ulazni ureaj za unost teksualnih podataka. Sastoje se od tastera za unos
slova i brojeva i navigaciju kroz programe za unos i obradu teksta. Mogu imati i izvestan broj
upravljakih (tzv. multimedijalnih) tastera.
Mi je pokazivaki ulazni ureaj ijim se pomeranjem po horizontalnoj povrini pomera
pokaziva na ekranu. Standardni mi ima dva tastera. On je jedan od najvanijih obeleja
Windows-a i nije na ekranu ve se nalazi isopd ruke korisnika. Tasterima (najee tri, alineretko i vie) se omoguava interakcija sa objetima prikazanim na ekranu. Takoe obino
sadri jedan a nekada dva scroll valjka koji sluze za pomeranje sadraja vertikalno ili
horizontalno.
Optiki memorijski ureaji, u koje spadaju CD, DVD, Blu-Ray Disk i HDDVD, slue
za najee trajno skladitenje podataka. Kod veine nije mogue menjati sadraj nakon to se
jednom upie. Najvie se koriste za distribuciju muzike, filmova i software-a.
Floppy diskovi su magnetni diskovi upakovani u plastini omot. Retko se sreu udananjim raunarima zbog malog kapaciteta u odnosu na svoju veliinu (1,44MB).
Eksterna memorija
Eksterna, ili sekundarna, memorija je ona kojoj centralni procesor ne pristupa direktno
ve preko ulazno-izlanih kanala. One su za nekoliko redova veliine sporije i nekoliko redova
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
8/39
8Beogradska poslovna kola - seminarski rad
veeg kapaciteta od radne memorije. Karakteristika ovih memorija je da svoj sadraj zadravaju
nakon prestanka napajanja. Tu spadaju:
Hard disk. Ureaj koji sadri vie diskova prevuenih magnetno-osetljivom
supstanocom na ijoj povrini elektromagnetna glava upisuje podatke. Diskovi rotiraju a glavehard diska se mogu pomerati tako da svaki deo povrine bude dostupan. Brzine obrtanja diskova
su standardno 5400, 7200 i 10000 obrtaja u minuti. Kapaciteti uobiajenih diskova u kunim
raunarima su najee u opegu 200GB do 1TB.
Optiki diskovi. Ovde spadaju CD, DVD, Blu-Ray Disc, HDDVD. Zajednika osobina
je da se sastoje od providnog, plastinog diska prevuenog tankim slojem metala. Upis i itanje
podataka se vre laserskim zrakom. Veina podrava samo jedan upis podataka koje kasnije nije
mogue promeniti. Oni koji omoguavaju visestruke upise imaju oznaku RW (rewriteable).
Kapaciteti diskova za najese tipove diskova su: 700MB za CD, 4.5GB za jednoslojni i 9GB za
dvojslojni DVD. Blu-Ray disk ima kapacitet od 25 ili 50GB zavisno da li ima jedan ili dva sloja
dok su kod HDDVD-a ti kapaciteti 15 i 30GB.
Flash memorije. Postoje razni memorijski ureaji bazirani na flash memoriji i tu
spadaju memorijske kartice u nekoliko standarda i veliina, USB stick-ovi, SSD (Solid State
Drive) itd.
Magnetne trake. Trake sa megnetnim materijalom, stavljene na dva kotura upakovaneu kutije tako da se mogu premotavati sa kotura na kotur. Koriste se najvie za pravljenje
rezervnih kopija.
Hard disk interfejsi (IDE, SCSI)
IDE (Integrated Drive Electronics) je standard za povezivanje eksterne memorije kao
to su hard diskovi i optiki diskovi sa procesorom. Razvijen je od strane kompanije Western
Digital a pojavio se u Compaq-ovom (sada Hewlett-Packard) PC-u 1986.
Povezivanje se vri 40pinskim pljosnatim kablom (u obliku je trake) koji omoguava
paralelni prenos podataka i prikljuenje jednog ili dva udedjaja po kablu. Ukoliko su povezana
dva, samo jedan moze u datom trenutku prenositi podatke.
Naslednici prvobitnog standarda (jo nazvanog ATA ili PATA - Parallel AT
Attachment) su EIDE (Enhanced IDE), ATAPI (ATA Packet Interface) i ATA-4 sa podrskom za
UDMA (Ultra DMA) i dalje ATA-5, 6, 7 i 8.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
9/39
9Beogradska poslovna kola - seminarski rad
SCSI (Small Computer System Interface) je skup protokola za povezivanje i prenos
podataka izmedju kompjutera i periferijskih ureaja. Najece se koristi za hard diskove i
magnetne trake ali je u upotrebi i za druge vrste ureaja kao sto su skeneri, tampai i sl.
Postoje etiri naina povezivanja SCSI ureaja:
Tradicionalni, paralelni SCSI koji koristi 50 ili 68pinski trakasti kabl
Serijski SCSI (Serial Attached SCSI) koji koristi modifikovani SATA kabl
iSCSI (Internet SCSI) najece koristi Ethernet kabl
USB Attached SCSI omoguava povezivanje SCSI ureajima da se poveu na USB
port.
Ulazni ureaji
Ulazni ureaji su preiferijski ureaji ija je namena da dovode podatke i/ili upravljake
informacije raunaru. Najee se povezuju preko PS/2 ili USB porta, bilo da su sa kablom ili
beini.
Tastatura je verovatno najbitniji ulazni ureaj raunara. Standardna tastatura sadriizvestan broj tastera ijim se pritiskom unosi odgovarajue slovo ili cifra. Takoe, neki tasteri
(takozvani komandni tasteri) slue za upravljanje programom u kojem se radi, pomeranje
kursora i sl.
Mi je pokazivaki ureaj. Dri se u ruci i pomera po povrini stola kako bi se
ekvivalentno pomerao pokaziva na ekranu. Pritiskom na tastere vri se pokretanje komandi ili
premetanje objekata.
Skener je, namenjen skeniranju slika, dokumenata, rukopisa itd. i konverziji njihovogizgleda u digitalne slike. Pored ovog uobiajenog, postoje i druge vrste skenera kao to su
skeneri otisaka prstiju, bar-kod itai, skeneri ronjae itd. Svi predstavljaju ulazne ureaje.
Grafika tabla daje slian rezultat kao mi, ali se koristi na drugaiji
nain. U pitanju je tabla uparena sa odgovarajuom olovkom. Olovkom se
moe oreivati polozaj pokazivaa. Na olovci su takoe i dva do tri tastera
koja se mogu koristiti u istu svrhu kao tasteri mia. Za razliku od mia,
grafika tabla taje i informaciju o jaini pritiska. Najee se koristi uprogramima za obradu grafike i za unos rukopisa.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
10/39
10Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Mikrofon belei zvuk i prenosi ekvivalentne elektrine signale do
audio kartice koja ih konvertuje u digitalni zapis.
Kontroleri za kompjuterske igre (joystick, gamepad, paddle, Wii
Remote...) su ureaji specijalizovani za igranje.
Izlazni ureaji
Izlazni ureaji su oni koji daju podatke iz raunara korisniku ili drugom ureaju.
Monitorje ureaj koji vizuelno prikazuje podatke na ekranu. Monitori se razlikuju povrsti ekrana - CRT, LCD, TFT, plazma ekrani. U toku su razvoj i retke primene OLED
savitljivih ekrana.
Projektor ima istu namenu kao monitor ali ne sadri ekran ve sliku projektuje na
ravnoj provrini (zidu, platnu, papiru...). Najvie se koristi prilikom prezentacijovanja.
tampa kreira sliku i tekst na papiru na osnovu podataka iz raunara. Najee vrste
tampaa su matrini (koristi iglice koje pritiskom preko trake sa bojom ostavljaju trag na
papiru), ink-det (izbacuje male mlazeve boje na papir), laserski (laserskim zrakom se zagrevajudelovi na kojima ce ostati boja) i LED bazirani stampai (slini laserskim ali koriste svetlosne
diode umesto lasera).
Zvunici se koriste za emitovanje zvuka od strane raunara.
Klase raunara
Po svojoj veliini i broju istovremenih korisnika, obiajena podela raunara je na
mikroraunare, miniraunare i mainframe raunare.
Mikroraunar su najei oblik koji se sree danas. Tu spadaju lini raunari (PC),
laptopovi, tablet PC raunari, palmtop raunari, PDA (Personal Digital Assistant). Najbitnije
odlike su kompaktost i korienje od strane jednog korisnika u jednom trenutku.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
11/39
11Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Miniraunar je viekorisniki raunar koji je po veliini i mogunostima izmeu
mikroraunara i mainframe-a.
Mainframe raunari su veliki raunari koji vre obradu velike koliine podataka. Rade
kao serveri i usluuju brojne mini i mikro raunare. Korste se u velikim vladinim institucijama,bankama i velikim firmama ali sve manje. Njihova uloga je bila pocela 60ih godina 20. veka,
pre nego sto su mikroraunari nastali. Sada se sve vie zamenjuju manjim serverima u veem
broju.
Raunarske mree
Raunarska mrea je skup raunara koji su povezani komunikativnim kanalima (dakle,
ne obavezno fiziki, jer postoje i bezine, wireless, mree).
Glavne namene raunarske mree su uspostavljanje komunikacije (ljudi mogu
komunicirati razmenom elektronske pote, instant poruka, VoIP telefonijom itd.), deoba
hardvera (npr. zajedniko korienje mrenog tampaa), deoba podataka putem fajl servera,
deoba softvera (mogunost korisnika da pristupe programima putem mree).
Po medijumu koji se koristi za povezivanje, raunarske mree se dele na kablirane i
beine (wiredi wireless). Uobiajno je da se raunari i raunski terminali u podmrei nazivaju
DTE ( Data terminal equipment), a ureaji u telekomunikacionoj podmrei (modemi,
multipleksori i dr.) DCE (Data communications equipment) ureajima. Raunarska mrea
omoguava razmenu informacija i korienje zajednikih resursa radi obezbeenja usluga svim
korisnicima raunarske mree.
Po prostoru koji zauzimaju, mree se uglavnom dele na lokalne (LAN - Local Area
Network) i mree velikog podruja (WAN - Wide Area Network). Postoje i ree korienitermini za veliine izmeu ove dve (MAN, PAN, CAN, SAN). Posebna vrsta su VPN (Virtual
Private Network) koje koriste ve postojeu mreu i softverski emuliraju povezanost izmeu
raunara.
Po topoloiji, mree se dele na:
"Od take do dake" (point-to-point), u kojoj su direktno povezana dva raunara
Mree bazirane na magistrali, u kojoj su raunari povezani na jedan kabl
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
12/39
12Beogradska poslovna kola - seminarski rad
"Zvezda" u kojoj su na jedan centralni raunar ili hab ili switch povezani ostali raunari
"Prsten" u kojoj je svaki raunar povezan sa dva druga formirajui niz. Prvi i poslednji
u nizu su povezani jedan sa drugim pa se tako formira prsten.
"Mrena" topologija (mesh topology) u kojoj su u sluaju potpuno povezane mree svi
raunari povezani sa svim ostalim ili u sluaju delimino povezane, postoje parovi koji
nisu povezani.
Hijerarhijska topologija je ona u kojoj su vise "zvezda" topologija povezane tako sto su
im povezani centralni raunari ili ureaji.
Point-to-point Magistrala
Zvezda Prsten
Mesh (potpuno povezana) Hijerarhijska topologja
Fizika povezanost raunara nije dovoljna da bi se obavljala komunikacija izmeu njih i
postigli ciljevi zbog kojih se mra oupte pravi. Kao to kod komunikacije izmeu ljudi mora
postojati definisan odgovarajui jezik da bi se mogli sporazumevati, tako i kod umreenih
raunara postoje protokoli ijim se pridravanjem uspostavlja komunikacija.
Uobiajeni zadaci koje opisuju protokoli su:
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
13/39
13Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Detekcija tipa fizike konekcije
"Pozdravljanje" (handshaking) - javljanje jednog raunara drugom da eli uspostaviti
konekciju i prihvatanje ili odbijanje konekcije
Razmena parametara konekcije
Odreivanje poetka, kraja i formata poruke
Ouvanje integriteta poruke
Detekcija prekida konekcije
Prekid konekcije (namerni)
esto su protokoli pravljeni jedan u drugom tako da se poruka jednog protokola nalazi
kao podatak unutar poruke drugog protokola (takozvana enkapsulacija, eng. encapsualtion).
esto korieni protokoli su IP (Internet Protocol), TCP (Transmition Control
Protocol), UDP (User Datagram Protocol), HTTP (HyperText Transfer Protocol) itd.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
14/39
14Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Internet
Internet je raunarska mrea rasprostranjena irom celog sveta. To je skup meusobno
povezanih mrea provajdera (Internet posrednika) i njihovih korisnika. Internet je, u sutini,
mnogo vie od raunarske mree i zbog toga se, kada se govori o irem uticaju na informacione
sisteme i primenu uopte, koristi termin internet tehnologije. Osim raunara, tu mreu ine i
razni drugi udreaji kao sto su ruteri, svievi, mobilni telefoni, sateliti itd. Nastao kao vojni
projekat, irei se preko upotrebe u univerzitetima i velikim kompanijama, postao je iroko
rasprostranjen i komercijalno dostupan stanovnitvu. Koristi se za irok skup radnji kao to su
dobijanje informacija, prezentovanje kompanija, itanje vesti, razmena elektronske pote i
instant poruka (chat), igranje komnpjuterskih igara, kupovinu, glasovnu komunikaciju (VoIP -Voice over Internet Protocol), marketing i mnoge druge.
Istorija
Za Internet se kae da postoji tridesetak godina, mada se imenica Internet prvi put
pominje tek osamdesetih godina XX veka. Odeljenje za tehnologiju obrade informacija (IPTO)
u agenciji amerikog ministarstva odbrane (ARPA - Advanced Research Projects Agency) je
napravilo 1962. godine teorijsku osnovu za mreu baziranu na razmeni paketa (kasnije,
sedamdesetih i za hijerarhijsku mreu koja se i sada koristi za Internet). Namera prilikom ovog
rada je bila da se stvori proiriva mrea koja je pouzdana i koja moe raditi i kada neki njen deo
bude izbaen iz rada (ideja je bila da mrea moe raditi i posle nukleranog napada).
ARPANET, prva osnovna mrea koja e se kasnije raviti u Internet je nastala 29. 10.
1969. spajanjem UCLA dela Univerziteta Kalifornije i Istraivakog institura Stanford. Zatim je
usledila gradnja mree u Velikoj Britaniji od strane njihove potanske slube. Mree su se
spajale i irile preko kanade i Hong Konga do Australije. Protokol koji se koristio u ovim
mreama je X.25.
ARPA je zatim radila na razvoju i objavila 1974. godine TCP protokol. Prvi put se re
Internet koristila za globalnu mreu baziranu na TCP/IP protokolu decembra 1974.
Mrea je postala otvorena za komercijalni pristup 1988. godine kada je NSFNET
povezan sa MCI korporacijom. Zatim su usledila dalja pristupanja od raznih kompanija koje su
koristile umreavanje za e-mail, telnet (udaljeno upravljanje raunarima), Usenet i sl.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
15/39
15Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Ono to veina danas smatra Internetom a sto je zapravo samo jedan od servisa na
njemu, World Wide Web (WWW ili samo Web), je izmiljen 1989. godine u CERN-ua postao
dostupan 6. avgusta 1991. Prvi popularan browser je bio ViolaWWW koji je ubrzo zamenjen
Mosaic-om.
Procenjuje se da je sredinom 2009. godine bilo vise od jedne i po milijarde korisnika
Interneta.
Povezivanje na Internet
Da bi neko bio povezan potrebno je da se umrei sa raunarom ili drugim ureajem
baziranim na TCP/IP protokolu (ruter na primer) koji e vriti prosleivanje internet saobraaja
izmeu korisnika i ostatka Interneta.
Takvu uslugu pruzaju kompanije i nazivaju se dobavljai Inernet usluga (ISP - Internet
Service provider). Za krajnje korisnike je najei nain povezivanja nekad bilo putem
telefonske infrastrukture pozivanjem modema na serveru (Dial-up). Takoe je u istom vremenu
bila aktuelna ISDN konekcija koja je radila po slinom principu kao Dial-up uz tu razliku da je
prenos podataka digitalni i da je brzina transfera podataka bila zagarantovana.
Sada se najee koriste ADSL (koji takoe koristi telefonsku infrastrukturu) ikablovski internet koji se prodaje uz kablosku televiziju i koristi se ista infrastruktura za oba. Za
zahtevnije korisnike kao sto su firme, neki dobavljai nude i mogunost povezivanja optikim
kablom koji nudi velike brzine prenosa podataka.
Servisi
Internet sam po sebi je samo mrea raunara i kao takav nije od koristi. Prava korist je uservisima koji se pruaju i koriste putem njega. Najkorieniji servisi su:
World Wide Web (WWW ili samo Web), skup meusobno povezanih dokumenata koji
omoguavaju prikaz teksta, slika, videa i drugih multimedijalnih sadraja. Navigacija
izmeu njih se vri preko hiperlinkova (obino nazivanih samo link). Program koji se
koristi za pregled sadrzaja je Web browser a najpopularniji su Internet Explorer,
Firefox, Opera, Safari i Chrome.
E-mail, sistem za ramenu elektronske pote. Zasniva se na tome da svaki korsnik imasvoju adresu (ili vie njih) i jedni drugima mogu poslati poruku. Ta poruka biva uvana
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
16/39
16Beogradska poslovna kola - seminarski rad
dok je primalac ne preuzme. Programi koji se koriste za ovaj servis su e-mail klijenti a
od popularnih su to Microsoft Outlook, Outlook Express, Thunderbird, The Bat itd.
Instant poruke (IM - Instant Messaging) je servis za trenutnu razmenu poruka koje se
drugoj strani prikazuju gotovo trrenutno nakon slanja. Ovo je tekstualna zamena zarazgovor pa se esto naziva chat (askanje). Osim komunikacije izmeu dve osobe,
mogue je imati i grupne razgovore gde svako dobija svaiju poruku zajedno sa
oznakom ko ju je poslao. Popularni programi su Microsoft Live Messenger, Yahoo
Messenger, ICQ, AIM, Pidgin, Psi, GTalk itd.
Razmena fajlova. Moe se ostvariti putem pomenutih servisa Web i e-mail, putem
servisa FTP (File Transfer Protocol) kao i meusobnom razmenom fajlova izmeu
krajnjih korisnika Intereneta programima specijalizovanim za to.
Softver za Internet
Da bi se ijedan od servisa na Internetu koristio, potrebno je imati odgovaraju softver tj.
program koji je namenjen korienju tog servisa. Neki programi ukljuuju mogunost
korienja vie od jednog servisa.
Programi za Web se zovu Web Browseri ili itai. Najpopularniji su:
Microsoft Internet Explorer. Dobija se uz Windows operativni sistem zbog ega je i
najpopularniji jer je dostupan bez dodatne instalacije. Jednostavan je ali ima sve
osnovne standardne funkcionalnosti. Poseduje mogunost za proirenja ali ista nisu
naroito popularna.
Mozilla Firefox. Drugi po popularnosti i poslednjih godina je uzeo solidan udeo u
zastupljenosti od Internet Explorer-a. Glavna karakteristika je da u osnovi nema mnogo
funkcionalnosti ve se oslanja na proirenja (add-ons).
Opera. Browser koji ima veliki broj mogunosti ugraen bez ikakvih dodataka. Stabilan
i brz. Mogunost dodataka postoji ali gotovo da uopte nije iskorena.
Safari. Potie sa operativnog sistema MacOS. Skromnih mogunosti. Od skora
dostupan na Windows operativnim sistemima.
Google Chrome. Novijeg je datuma, potencijal je stavljen na brzinu izvravanja
JavaScript koda kako bi Web aplikacije na sajtovima bolje funkcionisale.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
17/39
17Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Najee korieni programi za korienje elektronske pote su:
Windows Live Mail (stari naziv Outlook Express). Dobija se uz Windows operativni
sistem ili je dostupan za preuzimanje sa Interneta, zavisno od verzije Windows-a. Ima
standardni skup funkcija za rad sa elektronskom potom (primanje i slanje, listukontakata, filtere, ...). Uz elektronsku potu, Live Mail ima i podrku za RSS i Atom
protokole, kao i kalendar.
Mozilla Thunderbird. Ima standardni skup funkcija uz mogunost proirivanja
aplikacije dodacima (add-ins).
The Bat. Takoe ima standardne funkcionalnosti potrebne za rad sa elektronskom
potom. Odlikuje ga minimalizam.
Microsoft Outlook. Deo je Microsoft Office paketa. Pored standardnih funkcija, tu su i
mogunost pravljenja beleki, podsetnika, kalendar, viekorisniki rad, sinhronizacija sa
MS Exchange serverom itd.
Programi za izradu Web prezentacija
Web prezentacije se sastoje od Web strana i pomonih, uglavnom multimedijalnih,
fajlova. Pod izradom Web prezentacije se podrazumeva pravljenje Web strana koje ga ine.
Kako su Web strane zapravo tekstualni fajlovi koji opisuju kako sadrzaj treba da izgleda
mogu se praviti u bilo kojem tekstualnom editoru. Meutim, takav rad je naporan i spor pa
postoje programi specijalizovani za to. Treba napomenuti i da pored Web strana koje se
prikazuju korisniku, neke prezentacije (dinamike) sadre serversku komponentu koja se pravi
programiranjem i iji je rezultat Web strana koja se zatim daje onome ko pristupa Web
prezentaciji. Neki od pomenutih programa imaju podrku za pravljenje i ovih serverskih delova
Web prezentacije.
Microsoft Visual Studio. Razvojni alat sa velikim spektrom mogunosti. U oblasti
izrade Web prezentacija ima podrsku kako za pravljenje obinih Web strana, tako i za
pravljenje Web aplikacija u ASP.NET jeziku (u kombinaciji sa Visual Bacis.NET ili
C#) a uz odgovarajue dodatke i u drugim jezicima, kao na primer PHP. Pored Web
prezentacija omoguava pravljenje i Windows aplikacija, servisa, rad sa bazama
podataka itd.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
18/39
18Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Microsoft FrontPage. Program sredjeg kvaliteta koji je bio veoma popularan ali se vise
ne unapreuje i ne izdaju se nove verzije. Nema mogunost programiranja serverskog
dela prezentacije. Glavni nedostaci, znog kojih je kritikovan, su pravljenje HTML koda
koji je ptimizovan za Internet Explorer ali koji ne potuje standarde, kreiranje
neefikasnog koda i ponitavanje manuelno menjanog koda.
Adobe Dreamweaver. Uz Visual Studio, najpopularniji program za razvoj Web sajtova.
Ima dobru podrsku za rad sa Web stranama i deliminu podrku za serversku stranu
Web aplikacija (omoguava markiranje koda i automatsko kompletiranje koda za brojne
programske jezike).
Pronalaenje informacija na internetu
Maine za pretraivanje
Tokom vremena, i sa porastom popularnosti Weba, broj Internet prezentacija, njihova
veliina i koliina dostupnih podataka su rasli eksponencijalnom brzinom. Vremenom je
postajalo sve tee pronalaziti potrebnu informaciju. Dok je nekada bilo jednostavno za nekoliko
stvari koje su nam potrebne znati tanu adresu, vremenom je postalo neizvodljivo pamtiti toliko
razliitih lokacija.
Da bi se olaksao ovaj problem, pojavili su se sajtovi koji su predstavljali neku vrstu
imenika ili kataloga (Web Directories) i koji su imali izvestan broj sajtova rasporeenih po
kategorijama i podkategorijama. Takoe, pored prelistavanja, dostupna je i pretraga tih kataloga
po kljunim reima.
Ovo je neko vreme bilo veoma korisno dok se Web nije toliko rairio i koliina
informacija po jednom sajtu nije poveala u takvoj meri da nije vie bilo mogue samo na
osnovu oblasti kojoj sajt pripada (a nekad i ne pripada samo jednoj) znati gde traiti
informaciju. Odgovor na ovo su bile tzv. maine za pretraivanje (search engines)1. One se
funcionalno sastoje iz dva dela. Jedan su programi koji uitavaju web strane pratei linkove od
jedne do druge i indeksiraju sadraj. Drugi deo omoguava korisnicima da na osnovu zadatih
kljunih rei ili fraza pronau tano onu Web stranu koja sadri taj pojam. Kvalitet pretrage
koju obezbeuju ovakvi sajtovi se ogleda u broju indeksiranih strana, naprednim mogunostima
za postavljanje upita i sortiranju rezultata (kako bi korisnik to lake dobio ba ono to mu
treba).
1 Svi bitniji sajtovi koji imaju maine za pretraivanje takoe imaju i Web kataloge
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
19/39
19Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Yahoo! (http://www.yahoo.com), nekada najpopularniji pretraiva poeo je kao Web
katalog a kasnije uveo i pretraivanje. Iako mu je popularnost opala jo uvek je meu prva tri
sajta za pretragu Interneta. Postojali su neuspeni pokuaji da se Yahoo pripoji kompaniji
Microsoft tokom tri godine (2005-2007) kao i ponuda Microsofta da otkupi Yahoo koja je bila
odbijena.
Google (http:www.google.com). Trenutno najpopularniji sajt za pretragu interneta.
Zapoeo je kao projekat studenata koji su imali ideju o algoritmu za sortiranje rezultata pretrage
sto je dovelo do dobrih rezultata i velike popularnosti. Uz reklame koje su prikazivali uz
rezultate pretrage i kasnije uvoenje raznih drugih servisa, Google je postao kompanija vredna
vie milijardi dolara i najpopularniji sajt za pretragu. Najee kritike ovoj kompaniji su
nepotovanje privatnosti korisnika i krenje intelektualne svojine.
Bing (http://www.bing.com). Nekada Live Search a jos ranije MSN Search. Sajt za
pretragu kompanije Microsoft. Ranije ne toliko popularan ali nakon brojnih inovacija poslednjih
godina, postepeno poveava svoj udeo na tritu. Microsoft i Yahoo su sklopili desetogodinji
ugovor da se software koji se koristi za Bing koristi i za pretragu na Yahoo sajtu a zauzvrat
Microsoft dobija 12% profita.
Napomena: Svi pomenuti sajtovi za pretragu interneta imaju i dodatne servise koji su u manjoj
ili veoj meri integrisani sa pretragom kao to su e-mail, geografske karte i satelitske mape,
posredovanje u marktingu, objavljivanje video sadraja itd.
Konferencije na internetu
Konferencije na internetu su evolutivni korak telekonferencija baziranih na drugim
tehnologijama. Mogu biti u tekstualnom obliku gde ljudi razmenjuju poruke u realnom
vremenu, glasovne gde se koristi VoIP (Voice over Internet Protocol) tehnologija i koja je
ekvivalent telefonskoj konferenciji ili video konferencija, gde se putem Interneta prenose i
video i audio snimak svih uesnika konferencije. U poslednje vreme nisu retke ni konferencije
unutar virtuelnih 3D prostora kao sto je SocondLife.
Internet trgovina i novane transakcije
Jedna od estih komercijalnih upotreba Interneta je prodaja artikala i usluga putem Web
sajta. Prednost ovakve kupovine je sa strane poslodavca to to ne mora da zakupljuje iliposeduje poslovni protor za prodavnicu pa moe imati nie cene a sa strane kupca to to ne
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
20/39
20Beogradska poslovna kola - seminarski rad
mora odlaziti u kupovinu a prednost za obe strane je mogunost trgovine po niim cenama
upravo usled nepostojanja trokova za prodajne objekte.
Primer Web prodavnice Nike patika
Veina Web prodavnica radi po jednostavnom principu po kojem kupac pregleda
katalog artikala, odabira koje eli i upisuje koliinu. Sve vreme ima mogunost da pogleda sta
ima u "korpi". Kada zavri sa odabirom artikala, pristupa strani za naplatu gde upisuje potrebne
podatke, obino line podatke i broj kreditne ili debitne kartice nakon ega se novac prebacuje
direktno sa rauna kupca na raun prodavca a roba se alje potom ili nekom drugom kurirskom
slubom.
Savremene banke obino nude klijentima mogunost pristupa svojim raunima preko
Interneta, obino preko sajta banke ili pomou posebnog programa. Na ovaj nain je mogue
vriti direktne uplate na neki raun pa na taj nacin, na primer, plaati kune raune bez odlaska
u potu ili banku, prebacivati novac izmeu svojih rauna i davati druge naloge banci. Takoe,
firme mogu imati mogunost da im banke vre procesiranje kreditnih kartica pa im fizika lica
mogu plaati na taj nain. Prilikom procesiranja, banka na osnovu podataka o kartici vri
transfer novca sa rauna na koji je kartica vezana na raun firme.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
21/39
21Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Zatita i mere bezbednosti
Dok je raunar umreen sa Internetom, postoje izvesne opasnosti koje se ogledaju u
mogunosti gubitka podataka, odavanja poverljivih podataka ili preuzimanja kontrole nad
raunarom od strane neovlaene osobe.
Postoji mnogo naina da se neto od ovog dogodi, ali najei su:
Tzv. zlonamerni softver (malware) gde spadaju virusi, "trojanski konji", "crvi",
pijunski programi (spyware) itd. Zatita su paljivost prilikom odluke da li pokretati
neki program kao i posedovanje anti-virusnog softvera.
Napad "oveka u sredini" (man in the middle) predstavlja situaciju kada neko ima
mogunost nadgledanja saobraaja na putu izmeu krajnjih taaka komunikacije.
Zatita od ovakvog napada i otkrivanja podataka je korienje kriptovane komunikacije,
npr. SSL (Secure Sockets Layer) protokola.
Tzv. socijalni inenjering gde se koristi nagovaranje, zavaravanje i korienje
uobiajenih ljudskih osobina (elja da se pomogne, pohlepa, iskrenost, naivnost,
neiskrenost...) kako bi osoba odala neke podatke o sebi ili uinila nesto u korist druge
strane (npr. odavanje podataka o kreditnoj kartici ili lozinki). Ovde spadaju i takozvani
phishing sajtovi koji izgledom imitiraju neki drugi sajt kako bi zavarali korisnika da
unese podatke namenjene imitiranom sajtu. Osim obazrivosti, opreznosti i promiljenog
komuniciranja sa drugima, druge zatite nema.
Intranet
Intranet predstavlja raunarsku mreu baziranu na istim principima i protokolima kao
Internet ali umesto mree izmeu razliitih organizacija predstavlja mreu unutar jedne
organizacije.
Moe imati interne Web sajtove, najee za organizovanje obavljanja posla u firmi,
FTP sajtove, e-mail servis itd. Takoe, esto je intranet mrea povezana sa Internetom i
omoguava korisnicima pristup Internetu ali resursi interne mree nisu dostupni sa Interneta.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
22/39
22Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Moe biti implementirana kao lokalna mrea (LAN), mrea na irem podruju (WAN)
ili kao virtuelna mrea koriena preko Interneta (VPN).
Extranet
Extranet je deo intraneta koji se prostire van okvira organizacije i koristi Internet kao
medijum ali nije dostupan od strane javnosti. Koristi se za pristup udaljenih korisnika intranetu.
Povezivanje korisnika se vri spajanjem u virtuelnu privatnu mreu (VPN) sa intranetom
organizacije.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
23/39
23Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Softver
Kako je raunar ureaj opte namene, ne moe raditi bez odgovarajuih instrukcija.
Instrukcije se nalaze u memoriji. U radnoj memoriji se nalaze one koje se trenutno izvravaju
dok se na spoljnoj memoriji uvaju u datotekama (fajlovima) one koje e se izvravati u
odgovarajuem trenutku. Skup instrukcija koje izvrava procesor raunara naziva se software i
moe biti sistemski ili korisniki (aplikativni). Elektronski raunar je univerzalni automat sa
programskim upravljanjem. Sistem programa (software) raunara odreuje njegovu kvalitativnu
stranu.
Podela softvera
Glavna podela softvera po ulozi je na sistemski, korisniki (aplikativni) i programerski
softver. Sistemski predstavlja osnovu za rad korisnikog i programerskog softvera, korisniki je
onaj kojeg korisnik raunara neposredno koristi a programerski slui za pisanje koda i
pravljenje programa (kompajliranje, linkovanje itd.). Granice izmeu kategorija nisu otre i
mnoge aplikacije spadaju u dve ili sve tri kategorije.
Sistemski software
Operativni sistemi
Operativni sistem je skup sistemskih drajvera, programskih procedura, aplikacija i
drugog softvera namenjen posredovanju izmedju hardvera i korisnika ili hardvera i aplikativnog
softvera. Omoguava korisniku da obavlja osnovne radnje na raunaru. Obino sadri i manji ili
vei broj programa iz grupe aplikativnog softvera.
Glavni delovi operativnog sistema su: kernel (sadri osnovne funkcije za manipulaciju
fajl sistemom, upravljanje memorijom, procesima, resursima itd.), drajveri (driver) koji
apstrahuju ureaje raunara i omoguavaju da se ti ureaji koriste, "ljuska" (shell) koja
predstavlja osnovnu aplikaciju za interakciju korisnika sa operativnim sistemom, dodatne
korsnicke aplikacije.
Unix je operativni sistem napravljen 1969. godine u Bell laboratorijama od strane
AT&T kompanije (American Telephone & Telegraph). Osnovne karakteristike Unix
operativnog sistema su portabilnost, viekorisniki sistem, sposoban da izvrava vie procesa
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
24/39
24Beogradska poslovna kola - seminarski rad
istovremeno (multi-tasking). Koristi tekstualne datoteke za uvanje podataka, ima hijerarhijski
fajl sistem, koristi pristup ureajima kao fajlovima, operacije u njemu se vre korienjem veeg
broja malih programa u komandnoj liniji. U novije vreme se pod Unix-om podrazumeva
standard pre nego konkretan operativni sistem a brojni su sistemi bazirani na Unix standardu:
Solaris, HP-UX, AIX, GNU/Linux, BSD, MacOS X, itd.
MS DOS je operativni sistem kompanije Microsoft napravljen za IBM PC raunare i
one koji su kompatibilni sa njima. Predstavljao je glavni operativni sistem 80ih i prve polovine
90ih godina prolog veka. Standardni nain rada je putem komandne linije u tekstualnom modu
ali ima mogunost pokretanja i grafikih aplikacija. MS DOS je postepeno zamenjen Windows
operativnim sistemima i sada se krajnje retko sree u upotrebi.
MS Windows je operativni sistem kompanije Microsoft. Glavne osobine su mu
viekorisniki rad, mogunost pokretanja vie procesa istovremeno, bogat grafiki interfejs, rad
sa hijerarhijskim fajl sistemima NTFS i FAT. Predstavlja najpopularniji operativni sistem na
linim raunarima. Prva popularnija verzija je Windows 3.1 koja se izvravala kao aplikacija u
MS DOS-u. Kao zaseban operativni sistem pojavio se Windows 95 a zatim i 98 koje su i dalje
dosta zavisile od DOS-a. Paralelno su razvijane nezavisne verzije Windows NT (popularne
verzije 3.1, 3.5 i 4.0). Dananji Windows je naslednik Windows NT porodice i najnovija verzija
je Windows 7.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
25/39
25Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Radna povrina Windows7 operativnog sistema
Sistemski softver za razvoj aplikativnog softvera
U ovu vrstu softvera spadaju aplikacije koje programeri koriste kako bi pravili, testirali,
ispravljali i odravali druge aplikacije. Ovde spadaju:
prevodioci ili kompajleri (compiler) koji prevode izvorni kod u mainski kod
debageri (debugger) koji slue sa praenje izvravanja koda i pronalaenje greaka
interpreteri koji izvravaju kod bez prevoenja
linkeri koji mainski kod dobijen od prevodioca i kreira izvsni fajl
Tekstualni editori, koriste se za pisanje izvornog koda
Poslednjih godina su najvie u upotrebi "integrisana okruenja za razvoj softvera" (IDE
- Integrated Development Environment) koja obuhvataju funkcije svih prethodno navedenih
aplikacija.
Primeri integrisanih okruenja za razvoj:
Microsoft Visual Studio, najobimniji IDE, podrava vei broj jezika, programiranje
Web i desktop aplikacija kao i Windows servisa. Takoe omoguava rad sa velikim
brojem formata fajlova
Eclipse, IDE otovrenog koda, dostupan na razliitim operativnim sistemima,
prevashodno se koristi za Java aplikacije ali se uz odgovarajue dodatke moe koristiti i
za druge jezike.
Pojam algoritma i osnovne algoritamske strukture
Algoritam predstavlja opis reenja nekog problema u konanom broju koraka. Mogu se
prikazati na vie naina: prirodnim jezikom (nekim od jezika koji ljudi koriste u meusobnom
sporazumevanju), grafiki (dijagramom), tekstualno (pseudokodom), nekim od programskih
jezika.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
26/39
26Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Reenja problema koji se mogu reiti na dananjim raunarima se mogu izraziti kao
superpozicija triju struktura: sekvence, selekcije i iteracije.
Sekvenca je ureen niz instrukcija gde se po izvrenju jedne intrukcije prelazi na
sledeu.
Selekcija se koristi za odreivanje toka izvravanja instrukcija u zavisnosti od
ispunjenog uslova. Postoje tri vrste: ona kod koje je odreeno ta se izvrava ako je dati uslov
ispunjen, ona kod koje postoji i tok izvravanja ukoliko uslov nije ispunjen i selekcija kod koje
postoji vie uslova i za svaki od njih po jedan tok izvravanja kao i za sluaj da ni jedan uslov
nije ispunjen. Prva i trea vrsta selekcije se mogu ostvariti korienjem samo druge.
Iteracija predstavlja ponavljano izvravanje neke sekvence dok se ne ispuni neki uslov
ili odreen broj ponavljanja. Moe biti sa proverom uslova na poetku ili na kraju sekvence.
Aplikativni softver
U ovu grupu softvera spadaju aplikacije odreene namene koje korisnik neposredno
koristi kako bi obavio neki zadatak. Dananja primena aplikativnog softvera je izuzetno
raznolika pa e biti navedene samo neke od primena:
1. Programi za obradu teksta (text processors) su programi za unos teksta,
odreivanje tipografije, veliine, pozicije itd. teksta. Najpopularniji Microsoft
Word, zatim Corel WordPerfect, OpenOffice Writer itd. Napredni programi za
obradu teksta imaju i izvesne mogunosti rada sa grafikom kao i ukrasni tekst
(videti sliku)
2. Programi za obradu grafike. Postoje dva tipa, za vektorsku grafiku (baziranu na
jednainama) i rastersku (npr. digitalne fotografije). Najpoznatiji programi su:
CorelDraw i Adobe Illustrator za vektorsku a Adobe Photoshop, Corel
PhotoPaint, Gimp za rastersku grafiku.
3. Za tabelarne proraune se koriste programi koji imaju tabele u koje se mogu
unositi vrednosti kao i relacije izmeu raitih polja tako da se vrednosti nekih
polja izraunavaju na osnovu vrednosti u drugim poljima. Popularni programi:
Microsoft Excel, OpenOffice Calc, IBM Lotus Symphony Spreadsheets
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
27/39
27Beogradska poslovna kola - seminarski rad
4. Za pregled Web sajtova (Web browsers) se koriste programi kao to su
Microsoft Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, Apple Safari, Google
Chrome itd.
5. Programi za 3D modelovanje i animaciju omoguavaju kreiranjetrodimenzionalnih modela, njihovo menjanje tokom vremena i kreiranje video
materijala. Najea primena je u filmskoj intdustriji i industriji video igara.
Popularni programi: Autodesk 3DSMax i Autodesk Maya.
Pojam sloga, polja i datoteke
Najei nain uvanja podataka je zapisivanjem u memorijskim ureajima u logike
celine nazvane datoteka ili fajl (eng.file). Svaka datoteka je podeljena na manje logike celine -slogove. Pri tome, slogovi su jedinstvene logike celine to znai da se svi slogovi unutar jedne
datoteke razlikuju po nekom detalju. Slogovi imaju strukturu koja odreuje entitet koji jedan
slog opisuje. Delovi sloga se nazivaju polja (eng.field) i predstavljaju podatke koje slog sadri.
Tipovi datoteka
Kako su datoteke koriene od strane razliitih aplikacija i razliitih su namena,meusobno su im drugaije oranizovani podaci. Samim tim postoje razliiti tipovi datoteka
odreeni unutranjom strukturom. Standardno, kranji deo imena datoteke odvojen takom
(ekstenzija - eng. extension) ukazuje na tip datoteke, ali treba uzeti u obzir da ovo nije
obavezujue i da se ekstenzija datoteke i njen tip ne moraju obavezno poklapati.
Postoji na hiljade razliitih tipova datoteka. Neki od najeih su (podeljeno po
ekstenziji datoteke):
.txt - Tekstualna datoteka. Sadri ist tekst, bez ikakvih informacija o izgledu i nainuprikazivanja teksta
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
28/39
28Beogradska poslovna kola - seminarski rad
.doc - Datoteka koju koristi Microsoft Word. Sadri tekstualne dokumente ukljuujui
pored teksta i informacije o formatiranju.
.xls - Datoteka za korienje u programu Microsoft Excel. Sadri tabele sa podacima i
funkcionalnim relacijama izmeu polja tabela.
.exe, .com - Izvrna datoteka je ona koja sadri aplikaciju.
.html, .htm - Sadri tekstualni, HTML kod koji opisuje kako izgleda Web strana.
Baze podataka
Podaci su osnovni resurs svakog informacionog sistema. U njima se oslikavaju svielementi, veze i procesi koji se deavaju u sistemu. Konstanti podaci se tokom vremena ne
menjaju. Takvi podaci su, na primer, mesto i datum roenja oveka, pol. Baze podataka su
kolekcije logiki povezanih podataka skladitenih i organizovanih tako da omoguavaju brz
pristup, pretraivanje i ureivanje. Prema organizovanju podataka, postoji vie modela baza
podataka kao na primer relacione baze podataka, hijerarhijske, mrene, objektne, objektno-
relacione itd.
Najei model baze podataka u upotrebi su relacione baze. Kod njih su podaciorganizovani po tabelama tako da jedan red sadri predstavlja jedan entitet o kojem se uvaju
podaci, kolone su definicije podataka a tabela je skup podataka o svim entitetima jedne vrste o
kojima se uvaju podaci.
Ukoliko se neki podaci esto ponavljaju, izdvajaju se u posebnu tabelu a u prvoj se
samo upisuje jedinstveni identifikator podatka. Tako na primer, ako uvamo podatke o
knjigama i autorima, neemo u tabeli sa knjigama imati i podatke o autoru jer e se ponavljati
za svaku knjigu koja je napisana. Umesto toga ih upisujemo u posebnu tabelu samo za autore, a
u tabelu sa knjigama imamo jednu kolonu koja sadri samo podatak koji je autor u pitanju
(referencu). Tada su te tabele u relaciji pa otud i naziv modela.
ID Naslov Godina izdanja Autor 1 Ana Karenjina 1995 22 Rat i mir 1990 23 2001: Odiseja u svemiru 2004 1
ID Ime Prezime Godina roenja
1 Artur Klark 19172 Lav Nikolajevi Tolstoj 1828
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
29/39
29Beogradska poslovna kola - seminarski rad
3 Vasko Popa 1922Primer relacije izmeu tabela sa knjigama i autorima
Kolona Autor u tabeli knjiga sadri samo ID autora i moe se ponavljati
dok su svi ostali podaci upisani samo jednom
Software koji zapravo omoguava rad sa bazom podataka se naziva DBMS (database
management system). On ukljuuje:
Deo za skladitenje podataka koji obavlja operacije sa fajlovima u cilju uvanja i
izmene podataka i bavi se strukturom fajlova u kojima su podaci
Deo za relacije (kod relacionih baza podataka) koji omoguava kreiranje, uvanje i
korienje relacija izmeu objekata u bazi
Deo zaduen za transakcije (skupove operacija koji se ili izvravaju u potpunosti ili
uopste ne izvre)
Deo zaduen za izvravanje upita (u slucaju relacionih baza upiti su u SQL jeziku)
kojima se dobijaju, unose i menjaju podaci
Interfejs za pristupanje od strane aplikacija.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
30/39
30Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Informacioni sistemi
Pojam kibernetike
Kibernetika je grana nauke koja se bavi izuavanjem regulcionih sistema. Naziv
kibernetika potie od grke rei kibernao to znai upravljam, krmanim(brodom), i rei
kibernetes to znai upravljanje(brodom). Za razliku od drugih naunih disciplina koje su
prouavale raznovrsne i pojedinane probleme upravljanja, kibernetika konstituie naunu
teoriju upravljanja svim sistemima razliitih svojstava. Podjednako se moe primeniti kako na
fizike tako i na socijalne sisteme. Bez obzira na vrstu sistema kojim se upravlja, to upravljanje
se zasniva na prikupljanju podataka o trenutnom stanju sistema, parametrima, donoenjem
odluke o potrebnim postupcima i sprovoenje istih.
Kibernetika je blisko povezana sa oblastima kao sto su sistemi kontrole, mehaniko
inenjerstvo, logika, neurologija, antropologija, psihologija, teorija igara, sociologija itd.
Informacija i podatak
Podatak, od latisnkog datum - ono to je dato, je predstavljanje injenice ili ideje
pogodne za komunikaciju, interpretaciju i obradu od strane ljudi i maina. podaci su brojevi,
karakteri, slike i sl. Primeri: 15, trei, uto...
Kada se nekom podatku da kontekst, on dobija znaenje i smisao i tako se dobija
informacija. Primeri: u korpi se nalazi 15 jabuka, danas je trei dan u nedelji, banana je ute
boje.
Predstavljanje informacija - brojni sistemi
Brojni sistemi predstavljaju skupove znakova kao i pravila njihovog korienja za
predstavljanje brojeva. U svakodnevnoj upotrebi je dekadni brojni sistem (sistem sa brojnom
osnovom 10). Pored ovog, u raunarstvu se koriste jos binarni (osnova 2), oktalni (osnova 8) i
heksadekadni (osnova 16).
Zbog naina na koji raunari funkcioniu, svi podaci se uvaju u vidu niza vrednostikoje mogu imati dva stanja, uglavnom obeleenih nulama i jedinicama. Na koji nain se
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
31/39
31Beogradska poslovna kola - seminarski rad
odreena vrsta podataka uva u memoriji zavisi od sluaja do sluaja, ali za odreene vrste
postoje odgovarajui standardi.
Za predstavljanje celih brojeva se koristi binarni sistem. Sa n binarnih cifara ili bitova
se moze predstaviti 2n
brojeva. U sluaju da se predstavljaju samo pozitivni brojevi opseg je od0 do 2n-1. Ukoliko je potrebno predstaviti i negativne brojeve, neophodan je nain za
predstavljanje znaka broja. Ovo se radi na tri naina:
1. Direktno kodiranje bita znaka kod kojeg se na poziciji bita koji oznaava znak upisuje 0
ako je broj pozitivan a 1 ukoliko je negativan. Ostali bitovi se koriste da prikau
apsolutnu vrednost broja u binarnom obliku. Iako najjednostavniji da predstavljanje
ovaj oblik ima dva bitna nedostatka - zbog postojanja broja -0 postoji dupla nula i
samim tim se moe predstaviti manje brojeva i osnovne aritmetike radnje se teko
izvravaju nad ovako predstavljenim brojevima.
2. Nepotpuni komplement. Za predstavljanje bita znaka se i ovde koristi isti nain kao i
kod direktnog kodiranja. Zatim se u binarnoj reprezentaciji apsolutne vrednosti broja
zamene cifre 0 i 1 na svakoj poziciji. Tako dobijamo preostalih n bita. Ovako
predstavljen broj se moe sabirati ne uzimajui u obzir bit znaka ve i on ravnopravno
uestvuje u operaciji a rezultat je ispravan.
3. Putpuni komplement. Koristi se zbog toga to nepotpuni komplement ne reavaproblem dvostruke nule. Potpuni komplement se dobija kao i nepotpuni uz dodavanje
broja 1.
Entropija
Entropija, kao mera neureenosti sistema usled tenje svakog sistema ka stanju sa
najveom verovatnoom a to je stanje porpune neureenosti, u infomatici predstavlja nedostatak
informacije o stanju.
Entropija je usko povezana sa verovatnoom. to je ishod nekog rezultata sluajniji
(nedostatak informacije o pravilnosti) to je entropija vea. Takoe, entropija predstavlja i stepen
maksimalne mogue kompresije bez gubitaka nekog podatka.
Pojam, elementi, cilj i funkcije IS
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
32/39
32Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Informacioni sistem je skup komponeneti za sakupljanje, snimanje, uvanje, obradu i
prenoenje informacija. Poslovna preduzea, druge vrste organizacija i pojedinci zavise od
informacionih sistema za upravljanje svojim operacijama i delovanjima, odravanje
komnkurentnosti na tritu, ponudu razliitih usluga itd. Na primjer, kompanije zavise od
raunarskih informacionih sistema da bi procirale svoje finansijske raune i poslovne
transakcije, upravljale ljudskim resursima i sl.; optinske uprave zavise od informacionih
sistema za ponudu osnovnih usluga svojim graanima dok pojedinci koriste informacione
sisteme da bi unapreivali svoja znanja, za kupovinu, upravljanje bankovnim raunima i
transakcijama, kao i za razne druge finansijske operacije.
Osnovne komponente informacionih sistema su hardver, softver, baze podataka,
telekomunikacioni sistemi, ljudski resursi i procedure, odnosno metodologije procesiranja i
prenoenja informacija.
Neke od vrsta informacionih sistema su: upravljaki IS, IS za obradu podataka, za
podrku u odluivanju, ekspetski sistemi, za automatizaciju kancelarijskih poslova itd.
IS za obradu podataka
Namena ovog informacionog sistema je obrada, analiza i konverzija podataka tako da se
iz njih dobijaju novi podaci kao to su statistike, izvetaji i sl. Ovaj proces ukljuuje itanje,
analizu, sortiranju, sumiranje, izraunavanje, skladitenje podataka. Moe ukljuivati i
formatiranje izlaznih podataka kako bi bili adekvatno prezentovani.
Upravljaki IS (MIS - Management Information Systems)
MIS je skup inernih kontrola ljudi, dokumenata, tehnologija i procedura u cilju
reavanja poslovnih problema. Predstavlja planirani sistem prikupljanja, obrade, skladitenja i
raspodele informacija potrebnih za rad menadmenta organizacije. Ove informacije se mogu
dalje koristiti u sistemima za podrku donoenju odluka, ekspertnim sistemima, izvrnim
sistemima itd.
Ljudi koji se bave MIS sistemima su projekt menaderi, sistem administratori, sistemski
analitiari itd.
IS za podrku odluivanju (DSS - Decision Support Systems)
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
33/39
33Beogradska poslovna kola - seminarski rad
DSS su informacioni sistemi namenjeni kao pomo ljudima koji donose odluke u
organizacijama. To ine kombinujuci osnovne podatke, dokumenta, biznis modele i sl. kako bi
pruili pomo u donoenju odluka.
Komponente DSS-a su:
Ulazni podaci (osnovni podaci, brojevi, dokumenta...)
Korisniko znanje i ekspertiza (manuelna obrada i analiza podataka)
Izlazni podaci (obraeni podaci na osnovu internih pravila i korisnikih analiza)
Odluke (rezultati bazirani na osnovu korisnikovih kriterijuma)
Primer korienja DSS-a je u Kanadskoj nacionalnoj eleznici gde ovakav sistem znaajnopomae u donoenju odluka prilikom odravanja i nabavljanja pruga na osnovu testova
kvaliteta.
Ekspertni sistemi
Ekspertni sistemi su programski sistemi koji sadre ljudsko znanje i koriste ga u
resavanju problema koji su dovoljno teki da za njihovo reenje zahtevajuovekovu ekspertizu.Ekspertni sistem (ljudsko-raunarski sistem) je informacioni sistem koji je projektovan da
modelira sposobnosti reavanja problema ljudskog eksperta u usko specijalizovanih oblasti.
Sastoji se iz dva glavna dela - baze znanja (knowledge base) i maine zakljuivanja (inference
engine). Znanje je u bazi predstavljeno injenicama, pravilima, konceptima i relacijama.
Vrste znanja su:
Proceduralno znanje, govori o nainu postizanja nekog cilja. Tu spadaju pravila,
strategije, agende i procedure
Deklarativno znanje predstavlja injenice, podatke i informacije. U ovu grupu spadaju
koncepti, objekti i injenice
Meta-znanje je znanje o drugim tipovima znanja i kako ih upotrebiti
Strukurno znanje opisuje strukture drugih znanja skupovima pravila, konceptima i
relacijama.
Naini zakljuivanja su:
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
34/39
34Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Deduktivno zakljuivanje - klasian oblik razmiljanja i zakljuivanja u kome se na
osnovu postojeeg skupa injenica izvode novi zakljuci
Induktivno zakljuivanje - na osnovu pravila koje vai za izvestan broj sluajeva donosi
se uopteni zakljuak za svei broj sluajeva
Abduktivno zakljuivanje - Zakljuivanje slino deduktivnog uz razliku da je
dozvoljeno donositi mogue zakljuke (za koje se pretpostavlja ali nije sigurno da su
tani)
Analogino zakljuivanje - Zakljuivanje koje se bazira na principu da slini objekti
imaju sline osobine pa se znanje o jednom objektu prenosi na drugi
Nemonotono zakljuivanje - Unoenje novih injenica u bazu takvo da se usled njihpostojee injenice menjaju (u suprotnom je monotono).
Vrste obrade podataka
Obrada poda podrazumeva preuzimanje podataka i njihova analiza u cilju dobijanja
korisnih informacija. Postoji vie razliitiv vrsta ovog procesa:
Centralizovana obrada podataka je ona kod koje se oprema nalazi na jednom mestu.
Izvrava se na jednom raunaru, klasteru ili serverskoj farmi. Prednost je u
ekonominosti kao i lakoa pridravanja standarda a mana je nedostatak duplikacije
(rezervnih podataka)
Distribuirana obrada koja se vri na vie umreenih raunara gde razliiti raunari
bivaju specijalizovani za odreene delove posla. Pri tome pojedini delovi mree mogu
biti znaajno udaljeni (WAN ili VPN). Prednost u odnosu na centralizovanu obradu je u
veoj mogunosti proiranja ali je odravanje skuplje.
Serijska obrada (batch processing) je takva obrada gde se niz zadatih obrada primenjuje
na jednu za drugom grupom podataka bez uea korisnika prilikom prelaska sa jedne
grupe na drugu.
Rad u realnom vremenu - time sharing predstavlja mogunost rada vie korisnika ili
aplikacija pri emu se procesorsko vreme deli na kratke periode koji se naizmenino
dodeljuju razliitim aplikacijama ili korisnicima tako da im deluje kao da im je
mogunost rada dostupna sve vreme.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
35/39
35Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Rad u realnom vremenu - real time je ono kod kojeg je osim logike obrade za ispravnost
rezultata bitno i vreme u kojem se obrada izvrsi. Provera da li se je rad u realnom
vremenu se vri postojanjem zadatog periodu u kojem se zadatak mora izvrsiti.
Daljinska obrada podataka (teleprocessing) je ona kod koje se obrada podataka ne vrina istom mestu gde se podaci inicijalno nalaze i gde e se rezultati koristiti ve na
udaljenoj lokaciji. Da bi se to postiglo, podaci se prvo alju na udaljenu lokaciju a zatim
se, nakon obrade, rezultati dobijaju nazad. Ovaj transfer podataka i rezultata se vrsi
preko odgovarajue telekomunikacione infrastrukture (WAN ili, najee, putem
Inerneta). Postoje dva reima rada kod ove vrste obrade podataka a to su on-line kod
koje su raunar koji zahteva i raunar koji vri obradu podataka sve vreme povezani od
trenutka slanja podataka do trenutka dobijanja rezultata i off-line kada se ova veza
uspostavlja po potrebi
Simultana obrada podataka (multiprocessing) je situacija kada vie korisnika ili
aplikacija istovremeno obrauje koristei vie procesora koji su deo jednog raunara ili
vie jezgara jednog procesora (ili oba), zavisno od konfiguracije hardvera. Tada ovi
procesori (ili jezgra) mogu obavljati istovremeno vie zadataka.
PIS i bankarski sistemi
Poslovni informacioni sistemi slue za koordinaciju i upravljanje poslovima u okviru
organizacije. Tu spada raspodela poslova na timove ili pojedince, pregled toka poslova,
kreiranje istorije uraenih zadataka itd.
Elektronsko bankarstvo (electronic banking) omoguava da klijenti banke putem Web
sajta banke ili odgovarajuce aplikacije vre transfere i druge operacije nad svojim raunom.
Uobiajene mogunosti koje banke nude su elektronsko plaanje rauna, transfer uloenog
novca sa jednog na drugi svoj raun ili sa svog na raun drugog klijenta, kreiranje izvetaja itd.
POS -Point Of Sale je mesto gde se vri transakcija i najee se odnosi na mesto gde
se moe kupiti odreena roba i platiti elektronskom karticom. Pos terminali su ureaji koji
mogu itati magnetni zapis sa kartice ili na drugi nain izvriti autorizaciju i autentifikaciju
kupca. Pos terminal moe biti i raunar opremljen odgovarajuim softverom ili koristei Web
bazirani POS koji se izvrava na udaljenom serveru dok se na terminalu nalazi samo korisniki
interfejs.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
36/39
36Beogradska poslovna kola - seminarski rad
ATM - Automated Teller Machine je automatizovan aparat koji vri neke od bankarskih
usluga, najee isplatu novca i uvid u stanje rauna. Neki od ATM aparata imaju mogunost i
depozita novca. Da bi korisnik mogao da koristi usluge ATM-a mora se identifikovati
odgovarajuom karticom i unosom linog identifikacionog broja (PIN - Personal identification
number).
SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) je
meunarodna mrea za slanje finansijskih poruka izmeu banaka i drugih finansijskih
institucija. Veina banaka u svetu je povezana u ovu mreu. SWIFT se ne bavi transferom
novca i drugim finansijskim delatnostima ve samo uestvuje u prosleivanju poruka a banke
koriste poruke da bi meusobno vrile transakcije. SWIFT je ISO standard za sintaksu
finanskijskih poruka.
JUPLAT mrea
JUPLAT mrea je napravljena osamdesetih godina prolog veka i predstavlja
elektronski informacioni sistem Slube za platni promet. Devedestih godina je bilo omogueno
da se i uesnici u platnom prometu prikljue na ovu mreu i vre plaanje putem nje tako to
izadju elektronske naloge za plaanje - virmane. Takoe, JUPLAT prua i dodatne usluge: uvid
u stanje rauna, pregled naloga, uvid u registar imalaca rauna i, za banke, uvid u stanjedeponenata.
EDI i EDIFACT standardi
EDI (Electronic Data Interchange) je razmena izmeu kompjutera striktno formatiranih
poruka koje predstavljaju dokument. Poruke mogu biti prenoene bilo telekomunikacionim
putem, bilo fiziki na elektronskom memorijskom medijumu. Obrada ovakvih poruka je
namenjena samo raunarima dok je ljudska intervencija jedino potrebna u sluaju da doe do
greke.
EDI je i pored razvoja drugih tehnologija i dalje najkorieniji format u transakcijama
elektronske trgovine.
Postoje etiri glavna EDI standarda:
UN/EDIFACT, meunarodni standard, preporuen od strane Ujedinjenih Nacija i
dominantan van Severne Amerike
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
37/39
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
38/39
38Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Pod zatitom informacionih sistema se podrazumeva zatita od nedozvoljenog pristupa,
korienja, otkrivanja, izmene ili unistenja. Postie se:
definisanjem prava pristupa za korisnike
ograniavanjem pristupa sa Interneta ako je informacioni sistem povezan sa Internetom
kriptovanjem podataka i komunikacije
ograniavanjem fizikog pristupa raunarima koji ine IS.
-
7/29/2019 Informacione tehnologije u biznisu
39/39
39Beogradska poslovna kola - seminarski rad
Literatura
Predrag Bjeli - "Elektronsko posleovanje u Jugoslaviji i prespektive razvoja"
Wikipedia, slobodna enciklopedia - http://www.wikipedia.org
Bing pretraga - http://www.bing.com
Prirodno-matematiki fakultet u Niu - http://www.pmf.ni.ac.yu