Informacijski sustavi u zdravstvusharepoint.zvu.hr/katedre/310/Literatura/RT3 Materijali1...Cloud...
Transcript of Informacijski sustavi u zdravstvusharepoint.zvu.hr/katedre/310/Literatura/RT3 Materijali1...Cloud...
1
Informacijski sustavi u zdravstvu
dr.sc. Marijan Erceg, dr.med
specijalist epidemiologije
e-mail: [email protected]
Informacijska tehnologija(IT) unapređuje zdravstvenu zaštitu na četiri glavna načina
1. Korištenje vanjskih resursa – U svijetu se bilježi značajan rast u outsorsingu usluga iz područja dijagnostike – osobito u područjima razmjene digitaliziranih slika – primjerice RTG i mamografskeslike za potrebe konzultacija specijalista.
Telemedicina se u svijetu sve više koristi za pružanje zdravstvene zaštite u udaljenim područjima ili onima s manjkom resursa.
Primjer je RTG slika koja se prenosi s jedne lokacije na drugu putem IKT što omogućava konzultaciju stručnjaka na daljinu. To je osobito značajno u uvjetima nedostatka stručnjaka specijalista pojedinih grana u teško dostupnim područjima.
Informacijska tehnologija(IT) unapređuje zdravstvenu zaštitu na četiri glavna načina
2. Integracija informacijskih sustava u zdravstvu:
Većina suvremenih IT sustava dizajnirana je na način da funkcioniraju kao izolirani otoci, koristeći svoje procese i kroz razvoj vlastitih standarda. To onemogućava pravovremenu dostupnost informacija na globalnoj razini. Često se dokumentacija pacijenta napravljena u jednoj bolnici ne može čitati u drugoj.
Cilj mora biti dizajniranje zdravstvenog zapisa pacijenta na način da se može koristiti tamo gdje se pacijent nalazi bez potrebe za daljnjim prilagodbama za prijenos informacija.
Informacijska tehnologija(IT) unapređuje zdravstvenu zaštitu na četiri glavna načina
3. Monitoring sigurnosti lijekova i medicinskih proizvoda na globalnoj razini:
Agencije za lijekove na nacionalnoj razini prikupljaju ove informacije, ali s obzirom na sve učestalija međunarodna putovanja ljudi mora se razvijati sustave koji ove informacije moraju osigurati i razmjenjivati globalno.
Informacijska tehnologija(IT) unapređuje zdravstvenu zaštitu na četiri glavna načina
4. Osiguranje više kvalitetnih informacija za zdravstvene stručnjake i pacijente:
Osiguranje postojećeg znanja u globalno dostupnim bazama podataka koje sadrže informacije koje su podloga za razvoj zdravstvene zaštite na dokazima.
IT tehnologija i budući izazovi za radnu snagu u zdravstvu
Starenje stanovništva i posljedično sve veće potrebe za zdravstvenom zaštitom za sve zemlje postati će teško premostivi problem bez daljnjeg razvoja i primjene inovativnih IKT tehnologija.
2
Primjeri inovativnih IKT tehnologija u zdravstvu
Elektronički osobni zdravstveni zapis (eOZZ)
Elektronički zdravstveni zapis (eZZ)
Primjeri inovativnih IKT tehnologija u zdravstvu
Elektronički zdravstveni zapis – EZZ - je skup podataka i informacija o zdravstvenom stanju korisnika zdravstvene zaštite koji se pohranjuju i prenose u elektroničkom obliku na zaštićen način, i dostupni su ovlaštenim korisnicima.
Elektronički medicinski zapis – EMZ - je skup medicinskih podataka o korisniku zdravstvene zaštite koji se pohranjuju i prenose u elektroničkom obliku na zaštićen način a stvara ih i bilježi pružatelj zdravstvene zaštite.
Elektronički osobni zdravstveni zapis – EoZZ - je skup podataka o zdravstvenom stanju korisnika zdravstvene zaštite koje on sam stvara i bilježi u elektroničkom obliku i njima raspolaže.
Primjeri inovativnih IKT tehnologija u zdravstvu
Svaki korisnik zdravstvene zaštite ima jedan EZZ.
EZZ nastaje integriranjem podataka iz raznih EMZ-a i EoZZ-a
EMZ nastaje na mjestu pružanja zdravstvene skrbi (u ordinaciji, u laboratoriju, na bolničkim odjelima, u dijagnostičkim jedinicama, javnozdravstvenim savjetovalištima, u hitnoj pomoći, u patronažnoj djelatnosti itd.). Na taj način u stvarnosti postoji više EMZ-a u koje zdravstveni profesionalac upisuje
podatke relevantne za svoj djelokrug djelovanja a prema propisima o vođenju medicinske dokumentacije
U EoZZ korisnik zdravstvene zaštite upisuje
podatke relevantne za svoje zdravstveno stanje
Primjeri inovativnih IKT tehnologija u zdravstvu
Razvoj jedinstvene platforme koja će omogućiti pohranu EZZ i korištenje pohranjenih podatak na siguran način.
Primjeri inovativnih IKT tehnologija u zdravstvu
Korištenje robota u rehabilitaciji pacijenata –primjerice nakon moždane kapi.
Razvijeni su roboti koji pomažu u rehabiltaciji poremećaja pokretljivosti ruke i ramena poslije inzulta. [Riezenman, 2008].
Primjeri inovativnih IKT tehnologija u zdravstvu
Osmišljeni su i izrađeni sustavi zasnovani na mini kamerama visoke razlučivosti koji su u stanju snimati unutarnje organe i pohraniti snimke koje se naknadno očitaju.
3
Primjeri inovativnih IKT tehnologija u zdravstvu
Razvoj kirurškog sustava daVinci koji omogućava minimalno invazivnu kirurgiju najčešće korištenu u liječenju u urologiji i ginekologiji.
Kirurg vidi operacijsko polje kroz sitne kamere, a konzola omogućava kirurgu upravljanje robotskim rukama. Operacije se izvode kroz minimalne šavove npr. 1-2 cm te se pacijent generalno opravlja unutar 48 sati.
Primjeri inovativnih IKT tehnologija u zdravstvu
Gama nož – sustav za radijacijsku „kirurgiju” omogućava primjenu radijacije s visokom preciznošću i na taj način liječenje tumora koji su teško dostupni i samim time nekoć su bili inoperabilni.
m-Zdravlje – Primjer nove inovativne IKT tehnologija u zdravstvu
m-heath
PublicOperator
UMTS
DoctorBAN
Što čini informacijski sustav?
▪ Sklopovlje (hardware)
▪ Programska podrška (software)
▪Mreža – komunikacijski kanali i podrška mreže
▪ Ljudska komponenta – IT stručnjaci, krajnji korisnici
▪ Informacije – baze podataka, baze znanja
Sklopovlje (hardware)
▪MEMORIJA▪ glavna (RAM, ROM, PROM, EAPROM, ..)▪ periferne memorijske jedinice
▪CENTRALNI PROCESOR▪ upravljačka jedinica▪ aritmetičko-logička jedinica
▪ULAZNO/IZLAZNE JEDINICE
4
Što čini informacijski sustav?
▪ Sklopovlje (hardware)
▪ Programska podrška (software)
▪Mreža – komunikacijski kanali i podrška mreže
▪ Ljudska komponenta – IT stručnjaci, krajnji korisnici
▪ Informacije – baze podataka, baze znanja
Programska podrška
POTPORA SUSTAVA
▪ operacijski sustavi
▪ jezični procesori
PROGRAM - logično sročen niz naredbi sa zadatkom izvršenja
nekog posla
PROGRAMSKA POTPORA (software) - skup programa
MS DOS, OS/2, LINUX,
UNIX, Windows
interpreteriprevoditelji (compileri)programi za povezivanje (linkeri)
Programska podrška
KORISNIČKA
▪ opće namjene
▪ posebne namjene
▪ stručni (ekspertni) sustavi
rad s bazama podatakaobrada tekstatablično računanjeanaliza podataka.....
simulacijaučenje (CAI)projektiranje (CAD)....
baza znanja
Što čini informacijski sustav?
▪ Sklopovlje (hardware)
▪ Programska podrška (software)
▪Mreža – komunikacijski kanali i podrška mreže
▪ Ljudska komponenta – IT stručnjaci, krajnji korisnici
▪ Informacije – baze podataka, baze znanja
Računalna mreža
skup samostalnih računala koja mogu međusobno komunicirati tako da razmjenjuju poruke preko nekog medija za prijenos podataka
Vrste računalnih mreža
• Lokalna mreža (LAN)• Rasprostranjena (globalna) mreža – WAN
(Wide Area Network)• Internet
5
LAN
1 2 34 5 6
7 8 9101112
AB
12x
6x
8x
2x
9x
3x
10x
4x
11x
5x
7x
1x
Eth
erne
t
A
12x
6x
8x
2x
9x
3x
10x
4x
11x
5x
7x
1x
C
Kabinet
Dvorana
Mrežnikoncentrator(Hub)
WAN
Veleuciliste uRijeci
COL-ACT-STA-
1 2 3 4 5 6 7 8 9 101 112HS1 HS2 OK1 OK2 PS
CONSOLE
Veleuciliste uPuli
Veleuciliste uPazinu
COL-ACT-STA-
1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112HS 1 HS2 OK1 OK 2 PS
CONSOLE
COL-ACT-STA-
1 2 3 4 5 6 7 8 9101112HS1 HS2 OK1 OK2 PS
CONSOLE
Sklopka (switch)u Rijeci
Sklopka (switch)u Puli
Sklopka (switch)u Pazinu
Internet
Veleuciliste
Sveuciliste
Ministarstvo
Usmjernik(router)
Usmjernik(router)
Usmjernik(router)
Komunikacijske komponente
▪Sklopovlje▪ Komunikacijski kanali▪ Fizičke veze između računala
▪Primjer: mrežni kabel, telefonske linije, optički kabel, radio valovi
▪ Sučelje sklopovlja▪Upravlja komunikacijom između računala i
komunikacijskog kanala
▪Modem ili network interface card (NIC)
▪Programi▪Mrežni potokoli: HTTP, TCP/IP, ATAPI
Što čini informacijski sustav?
▪ Sklopovlje (hardware)
▪ Programska podrška (software)
▪Mreža – komunikacijski kanali i podrška mreže
▪ Ljudska komponenta – IT stručnjaci, krajnji korisnici
▪ Informacije – baze podataka, baze znanja
Ljudska komponenta
6
Udio ustanova s informatičkim kadrovima
NeBroj % Broj Broj
KBC 8 80 2 10OB 15 83 3 18SB 13 65 7 20ZZJZ 5 56 4 9Ukupno 41 72 16 57
Vlastiti informatički kadroviUkupno
DaTip ustanove
Razvoj IS
Djelatnik ustanove
38%
Vanjski suradnik
47%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
15%
Održavanje IT opreme
Djelatnik ustanove
39%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
23%
Vanjski suradnik
38%
Održavanje mreža
Vanjski suradnik
30%
Djelatnik ustanove
51%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
19%
Poslovi IT profesionalaca
Održavanje operacijskih sustava
Djelatnik ustanove
51%
Vanjski suradnik
34%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
15%
Održavanje opće pp
Djelatnik ustanove
57%
Vanjski suradnik
30%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
13%
Održavanje specijalne pp
Vanjski suradnik
46%
Djelatnik ustanove
21%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
33%
Upravljanje bazama podataka
Djelatnik ustanove
29%
Vanjski suradnik
53%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
18%
Poslovi IT profesionalaca
Zaštita podataka
Djelatnik ustanove
59%
Vanjski suradnik
28%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
13%
Back up podataka
Djelatnik ustanove
63%
Vanjski suradnik
27%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
10%
Obrada podataka
Djelatnik ustanove
65%
Vanjski suradnik
30%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
5%
Upravljanje e-mail serverima
Djelatnik ustanove
48%
Djelatnik ustanove+V
anjski suradnik
20%
Vanjski suradnik
32%
Poslovi IT profesionalaca
Što čini informacijski sustav?
▪ Sklopovlje (hardware)
▪ Programska podrška (software)
▪Mreža – komunikacijski kanali i podrška mreže
▪ Ljudska komponenta – IT stručnjaci, krajnji korisnici
▪ Informacije – baze podataka, baze znanja
7
Podatak Informacija Dokaz
PODATAK
INFORMACIJA
DOKAZ
ZNANJE
ODLUKA
UČINAK
OBUHVATITI, OBRADITI, ANALIZIRATI
INTEGRIRARTI, INTERPRETIRATI, EVALUIRATI
PRIREDITI ZA PLANERE I DONOSIOCE ODLUKA
UTJECAJ NA PLANOVE I ODLUKE
PROVOĐENJE ODLUKA
MONITORING PROMJENA
Bolje informacije
Bolje
odluke
Bolje
zdravlje
Struktura podataka u medicinskoj dokumentaciji
posjet 1
dijagnoza
medicinski postupak 1 medicinski postupak m
usluge izvršilac usluge
posjet i posjet n
KORISNIK ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Medicinski podaci
▪tekst
▪numerički
▪biomedicinski signali
▪medicinske slike
Zdravstvena zaštita obavlja se na tri razine( članak 24, 25, 27, 31 Zakona o ZZ, NN 121/03)
• Primarna
• Sekundarna
• Tercijarna
IS u hrvatskom zdravstvenom sustavu
▪PZZ – primarna zdravstvena zaštita
▪SKZ – specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita
▪BIS – bolnički informacijski sustavi
▪NAJS – nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav
▪ Informacijski sustav zdravstvenog osiguranja
PZZ – koji podaci se prikupljaju?
▪Osiguranici
▪Popis problema
▪Podaci o posjetima
▪Podaci o provedenim dijagnostičkim postupcima
▪Podaci o propisanoj i provedenoj terapiji
8
Elektronički zdravstveni zapis
▪Od 2008. godine moraju ga voditi svi liječnici na jednom od aplikativnih rješenja prihvaćenom od MZ (G2)
▪Što sadrži: osnovni demografski podaci, podaci o osiguranju, utvrđena akutna i kronična stanja, podaci o provedenim dijagnostičkim postupcima, propisanim terapijama itd.
▪Uspostavljena razmjena poruka s G1 rješenjem
▪ Pitanje certifikacije programskih rješenja
▪ Interoperabilnost postojećih rješenja
SKZ – informacijski sustavi
▪ Namjenski razvijane aplikacije za pojedine djelatnosti u zdravstvu
▪ Omogućavaju pohranu podataka u povijest bolesti pacijenta
▪ Podrška izradi i izdavanju nalaza
▪ Podrška financijskim transakcijama
▪ Podrška statističkog izvješćivanja
▪ Nisu standardizirane aplikacije
▪ Rijetka elektronička razmjena podataka s drugim IS
▪ Postoje složena IT rješenja za veće poliklinike koje sadrže više različitih djelatnosti
Bolnički informacijski sustav - BIS
▪ Najsloženiji informacijski sustavi
▪ Pokrivaju područja medicinskog zbrinjavanja, logistike, financija i administracije
▪ Obuhvat osobnih podataka čini ih osjetljivim na pitanja sigurnosti (uništenje – back-up, neovlašteno korištenje –vatrozid i drugi načini zaštite poadataka)
BIS
▪ Administrativno zbrinjavanje pacijenata (ambulantnih i stacionarnih)
▪ Zajedničke medicinske djelatnosti▪ Laboratorij (LIS)▪ Radiologija (RIS, PACS)▪ Patologija▪ Transfuziologija▪ JIL▪ Ljekarna▪ Arhiva▪ Prehrana
▪Medicinsko zbrinjavanje pacijenata
▪ Poslovni informacijski podsustav (PIS)
BIS arhitektura
▪klijent-poslužitelj arhitekture.
▪Cloud arhitektura
Specifičnosti podataka u informacijskim sustavimau radiologiji
Temeljne komponente informacijskih sustava u radiologiji
RIS (Radiology information system)
Sustav za pohranu, manipulaciju i distribuciju podataka opacijentima i njihovih slika.
PACS (Picture Archiving and CommunicationSystem )
Sustav za kreiranje, distribuciju i pohranu digitalnih slika .
9
RIS (Radiology information system)
Sustav za pohranu, manipulaciju i distribuciju podataka opacijentima i njihovih slika.
PACS (Picture Archiving and CommunicationSystem )
Sustav za kreiranje, distribuciju i pohranu digitalnih slika .
Temeljne komponente informacijskih sustava u radiologiji
1. Snimanje 2. Mreža
3. Pohrana
4. Prikazivanje
Baza podataka slikaRIS
-DX-CT-MR-US
-CRT-LCD-Laser Film
Status pregleda
Status slike
Radiation Protection in Digital Radiology L09 Picture Archival and Communication System (PACS)
4 glavne komponente PACS-a
DICOM :
• DICOM (Digital Imaging and Communications in Medicine) ili digitaliziranje slike i komunikcije u medicini.
• Međunarodni standard (ISO) protokola za prijenos, prikazivanje i pohranjivanje medicinskih slika.
• Većina modernih aparata koriste DICOM standard.
10
(0008,0020) : Study Date : 04/12/2003(0008,0022) : Acquisition Date : 04/12/2003(0008,0060) : Modality : CR(0008,0070) : Manufacturer : AGFA(0008,0080) : Institution Name : HCSC(0008,1010) : Station Name : ADCC2(0008,103E) : Series Description : lumbar AP(0010,1010) : Patient's Age : 020Y(0018,0015) : Body Part Examined : LSPINE(0018,1004) : Plate ID : U13-35(0018,1401) : Acquisition Device Processing : 60025Ia712Ra(0018,1403) : Cassette Size : 35CMX43CM(0018,1404) : Exposures on Plate : 342(0018,5101) : View Position : AP(0018,6000) : Sensitivity : 4.00000000E+02(0019,1010) : Image processing parameters : MENU=60025 CC=0 MC=3.00 EC=0.00 LR=2.00 NR=4.00(0019,1013) : Sensitometry name : NK5(0019,1015) : Dose monitoring list : 1.54(0020,0013) : Image Number : 1(0020,1002) : Images in Acquisition : 1(0028,0010) : Rows : 3730(0028,0011) : Columns : 3062(0028,0100) : Bits Allocated : 16(0028,0101) : Bits Stored : 12(0028,0102) : High Bit : 11
Example of some of the DICOM tags in the header
Radiation Protection in Digital Radiology L06 Avoiding Artefacts in Computed Radiography
• Primjer DICOM zaglavlja za pohranu podataka za sve slike.• Bogat izvor informacija za prospektivno ili retrospektivne praćenje
izloženosti pacijenta.
Temeljne odrednice informacijskog sustava za razmjenu medicinskih slika i nalaza u radiologiji i nuklearnoj medicini
• distribuirani centralni sustav s centralnim registrom koji sadrži pretraživepodatke temeljem kojih je omogućen dohvat elektronskih dokumenata na udaljenim lokacijama
• Elektronski dokumenti i njihov sadržaj ostaju lokalno u ustanovama u kojima su proizvedeni, i ne spremaju u centralni registar.
• U centralnom registru spremaju se samo tzv. meta-podaci, • U meta-podatke koji se spremaju centralno, između ostalog, potpadaju
podaci o bolesniku, pregledu, nalaz i mjesto na kojem se stvarni elektronski dokumenti nalaze.
• Centralno se spremaju podaci o dozama primjenjenog ionizirajućeg zračenja
• Sustav bez ljudskog posredovanja šalje podatke u centralni registar, • U sustavu se koriste međunarodno priznati standardi i smjernice
Prema prijedlogu Nacionalne strategije razvoja informacijskog sustava za razmjenu medicinskih slika i nalaza u radiologiji i nuklearnoj medicini
Shema sustava za razmjenu slikovnog materijala između ustanova
- Patient Identity Source: sustav koji osigurava jedinstvenu oznaku i time jednozna(nu identifikaciju pacijenata u cijelom XDS-I okru$enju.- Document Source: sustav koji proizvodi dokumente i meta-podatke, a zatim ih oboje šalje u lokalni repozitorij. - Document Repository: To je lokalni sustav gdje se dokumenti (slike i nalazi) pohranjuju i prosljeđuje informaciju centralnom registru (informacije su
ograničene na metapodatke dokumenta zajedno s pokazivačem na lokaciju gdje je dokument pohranjen). - Document Registry: Mjesto gdje su pohranjeni meta-podaci. - Document Consumer: Korisnički sustav šalje upite registru za pronalaženje dokumenata koji odgovaraju određenom kriteriju. Korisnički sustav može
dohvatiti originalne dokumente iz udaljenog lokalnog repozitorija.
Mrežni promet upita i meta-podataka kao i stvarnih dokumenata u centralnom distribuiranom sustavu za razmjenu medicinskih slika i nalaza u radiologiji i nuklearnoj medicini temeljenom na IHE XDS-I profilu
Shematski prikaz osnovnih transakcija IS osnovnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja
▪Mrežna infrastruktura povezuje 132 lokacije
▪PIS
▪Data Werhause& BI – potpora odlučivanju
▪Sustav personaliziranih iskaznica osobnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja
▪Sustav usluga HZZO-a dostupni na web-u
▪Središnji dio informacijskog sustava PZZ -CEZIH
11
Integrirani informacijski sustav
- Temelji se na svjetskim normama (HL7, CEN ENV 13606 i sl. )
- Koncept cjeloživotnog zdravstvenog zapisa koji objedinjava administartivne i medicinske podatke iz svih dijelova zdravstvenog sustava
- Podatak se obuhvaća na mjestu nastanka i koristi se prema potrebama korisnika u skladu s pravilima zaštite osobnih podataka i sigurnosti
- Omogućava složeno pretraživanje i istraživanja (BI, EI)
- Praćenje troškova i njihovu optimizaciju
- E-zdravstvo: E-recept, e-ljekarna, e-uputnica, e-naručivanje, e-preventiva
Comunity Health Centers
G1Transaction managementInformation flow control
Institute of Public Health (HZJZ)
Health of nation Healthcare resources
RDZHealthcare employees
register
ZPRHealthcarepopulation
register
Treasury
IS
SDR
Government, Ministry of Health and Welfare
Hospital IS
Hospital 60
BISHospital2
BISHospital 1
BIS
Pharmacy2000
POSPharmacy2
Pharmacy1
Pharmacy SW
eGov intranet
HealthcarePortal
Identificationserver
Directory
EPRElectronicpopulation
register
RRZHealthcareresourcesregister
G1
Dental Office3000
G2 SW
HL7/XML agent
Dental Office3
G2 SW
HL7/XML agent
Dental Office2
G2 SW
HL7/XML agent
Dental Office1
G2 SW
Laboratorij100
Lab SWLaboratorij2
Lab SWLaboratory1
Lab SW
GP3000
G2 SW
HL7/XML agent
GP3
G2 SW
HL7/XML agent
GP2
G2 SW
HL7/XML agent
GP1
G2 SW
Insurance3
OsiguravateljIS
ROOsiguravatelj
registerInsurance2
InsuranceIS
ROOsiguravatelj
registerNat. Insurance1 (HZZO)
InsuranceIS
ROInsureeRegistry
Electronic Health Record
EHRG1
Pat
ien
t ac
cess
NAJS
▪HZJZ s mrežom ZZJZ mora osigurati:▪ Nadzor nad pojavom epidemijskih i ekoloških
incidenata▪ Informacije za izradu ocjene zdravstvenog stanja
i procjenu zdravstvenih potreba stanovništva▪ Provođenje istraživanja o rizicima i uzrocima
bolesti▪ Učinkovite intervencije za prevenciju bolesti i
promicanje zdravlja
Shematski prikaz NAJS-a
HZZO
MiZ
PZZZZJZ
ŠNZ
Vlada
Bolnice
HZJZ
WHOEU
MEDIJI
Osnovni moduli sustava
▪ Registar resursa u zdravstvu
▪ Sustav zdravstvene sigurnosti (EWRS)
▪ Digitalna biblioteka
▪ Rješenje za prihvat i analizu podataka iz primarne (PZZ), specijalističko-konzilijarne (SKZ) i bolničke zdravstvene zaštite
▪ Registri za rak, psihoze, suicide.
▪ Registar osoba s invaliditetom (ROI)
▪ IS za mikrobiologiju,
▪ IS zdravstvene ekologije,
▪ Praćenje ozljeda na radu
▪ Registar zaraznih bolesti
▪ Registar ovisnika o psihoaktivnim drogama
▪ Web-portali www.hzjz.hr, www.gripa.he , www.hzjz.zdravlje.hr, www.hcjz.hr, www.gripa.hr.
12
Shema baza podataka i registara HZJZ
Health indicatorexport module
Data integration module
Health indicatorcalculation
module
Registri HZJZ-a
Registar djelatnika u zdravstvu Registar za rak
Registar liječenih ovisnika
<= 200
<= 170
<= 140
<= 110
<= 80
Nema podatakaMin = 50
SDR bolesti cirkulacijskog sustava (0-64)
2003HRVATSKA
96.76
0
50
100
150
200
ZagrebackaKrapinsko-zagorskaSisacko-moslavackaKarlovackaVarazdinskaKoprivnicko-krizevackaBjelovarsko-bilogorskaPrimorsko-goranskaLicko-senjskaViroviticko-podravskaPozesko-slavonskaBrodsko-posavskaZadarskaOsjecko-baranjskaSibensko-kninskaVukovarsko-srijemskaSplitsko-dalmatinskaIstarskaDubrovacko-neretvanskaMedjimurskaGrad ZagrebHRVATSKA
2003
SDR bolesti cirkulacijskog sustava (0-64)
13
RRZ – primjer izlaznih rezultataMedicinske sestre /100.000 stanovnika u RH i EU
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Godina
Sto
pa/
100
.00
0
Hrvatska EU prije 2004 EU 2004.-2007.
RRZ – primjer analize kadrova
Kategorija Naziv bolnice Zvanje Sprema
Ukupno djelatnika
(neodređeno i određeno)
Neodređeno Određeno
Ugovorenih SKZ sati
na 1 djelatnika
Ugovorenih SKZ sati
na 1 djelatnika -prosjek zakategoriju
I A KBC Rijeka Radiološki tehničar SSS 3 3 0 312,00 312,00
I A KBC Rijeka Radiološki tehničar VŠS 42 40 2 22,29 22,38
I A KBC Zagreb Radiološki tehničar VŠS 51 42 9 19,50 22,38
I A KBC Osijek Radiološki tehničar VŠS 35 35 0 19,60 22,38
I A KBC Split Radiološki tehničar VŠS 52 46 6 18,17 22,38
II A KB "Sveti Duh" Radiološki tehničar VŠS 27 27 0 18,30 19,79
Visoko sofisticirana oprema u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske
Vrsta uređajaU državnom vlasništvu
Privatne Ukupno
CT 51 16 67MR 15 16 31Mamografi 118 12 130
Na dan 10. travnja 2010.
Visoko razvijena medicinska oprema u nekim zemljama EU – usporedba stopa na 100.000 stanovnika za 2008.
Država CT MR MammographsRadiation therapy
equipmentBelgium : : : :Bulgaria 2,2 0,3 : :Czech Republic 1,3 0,5 1,3 0,8Denmark 0,1 : 0,1 0,1Germany : : : :Estonia 1,5 0,8 : 0,2Ireland 1,4 0,9 1,4 0,9Greece 3,1 2,0 4,5 0,6Spain : : : :France : : : :Italy* 3,10 2,00 3,00 0,60Cyprus 3,5 1,6 4,3 0,5Latvia 2,3 0,7 1,5 0,4Lithuania 1,7 0,4 0,9 0,9Luxembourg 2,6 1,2 2,2 0,4Hungary 0,7 0,3 1,4 0,3Malta 3,1 0,7 3,4 0,7Netherlands 1,0 1,0 : :Austria 3,0 1,8 : 0,5Poland 1,1 0,3 1,3 0,3Portugal* 2,60 0,90 3,50 1,00Romania 0,4 0,1 0,2 0,6Slovenia* 1,10 0,30 1,90 0,90Slovakia 1,4 0,6 1,4 1,3Finland : 1,6 : 0,9United Kingdom 0,7 0,6 0,9 0,5Croatia 1,4 0,7 2,8 0,3Turkey 1,1 0,7 1,1 0,2Iceland 3,1 1,9 1,6 1,3Switzerland 3,2 : 3,3 1,7
Izvor: EUROSTAT
* Podaci za 2007
RRZ – primjer analize medicinske opreme
0 do 1 2 do 3 4 do 5 6 do 7 8 do 9 10 i višeUKUPNO 9 16 14 12 9 10 70Državnne ustanove 5 10 10 11 7 9 52Privatne ustanove 4 6 4 1 2 1 18DZ SPLIT (SDŽ) 0 1 0 0 0 0 1DZ ZAGREB CENTAR 0 0 0 0 1 0 1KB DUBRAVA 0 0 0 1 1 0 2KB MERKUR 2 0 0 0 0 0 2KB SESTRE MILOSRDNICE 0 0 1 0 0 1 2KB SVETI DUH 0 1 0 0 0 1 2KBC OSIJEK 0 0 0 1 0 1 2KBC RIJEKA 0 1 1 0 0 0 2KBC SPLIT 1 0 2 0 0 1 4KBC ZAGREB 2 2 1 0 1 0 6KL FRAN MIHALJEVIĆ 0 0 0 1 0 0 1KL JORDANOVAC 0 0 1 0 0 0 1OB BJELOVAR 0 0 0 1 0 0 1OB ČAKOVEC 0 0 0 0 0 1 1OB DUBROVNIK 0 0 1 0 0 0 1OB GOSPIĆ 0 0 0 1 0 0 1OB KARLOVAC 0 0 0 0 1 1 2OB KOPRIVNICA 0 1 0 0 0 0 1OB NAŠICE 0 0 1 0 0 0 1OB NOVA GRADIŠKA 0 0 0 1 0 0 1OB OGULIN 0 0 0 0 0 1 1OB PAKRAC 0 0 0 1 0 0 1OB POŽEGA 0 1 0 0 0 0 1OB PULA 0 0 0 0 1 1 2OB ŠIBENIK 0 0 0 1 0 0 1OB SISAK 0 0 1 0 0 0 1OB SLAVONSKI BROD 0 0 0 0 1 0 1OB VARAŽDIN 0 1 0 0 1 0 2OB VINKOVCI 0 0 0 1 0 0 1OB VIROVITICA 0 1 0 0 0 0 1OB VUKOVAR 0 0 0 1 0 0 1OB ZABOK 0 1 0 0 0 0 1OB ZADAR 0 0 0 1 0 1 2SB KRAPINSKE TOPLICE 0 0 1 0 0 0 1DOO PLK DUBRAVICA 0 1 0 0 0 0 1PLK AMEL 0 0 0 0 0 1 1PLK ARS MEDICA 0 0 0 0 1 0 1PLK DIJAGNOSTIKA 2000 0 1 0 0 0 0 1PLK KALAJŽIĆ 0 0 0 0 1 0 1PLK MEDICO BASLER 1 0 0 0 0 0 1
Starost (godine)UKUPNOUstanova Ustanova Inventarski broj
Godinaproizvodnje
Broj učinjenih pretraga 2009
Broj učinjenih 2010
KB MERKUR 22394 2009 0KB MERKUR 22395 2009 0KB SESTRE MILOSRDNICE 36650 1996 3070 1470KB SESTRE MILOSRDNICE 42874 2005 5050 2750KB SVETI DUH 13320 2007 7054 3890KB SVETI DUH 10137 2002 1810 1090KBC OSIJEK 4,69E+10 2003 8100 4800KBC OSIJEK 4,12E+10 1999 2500 900KBC RIJEKA 24535 2006 7955 4011KBC RIJEKA 25795 2007 6422 3185KBC ZAGREB 022413-2-8-0003679 2007 3012 1693KBC ZAGREB 022413-2-8-0003678 2007 7474 3632KBC ZAGREB 022413-2-2-0014474 2001 4843 2642KBC ZAGREB 022413-2-2-0015950 2010 0 63KBC ZAGREB 022413-2-2-0015949 2010 0 51KBC ZAGREB 022413-2-2-0014473 2006 5888 3132KL FRAN MIHALJEVIĆ 7413 2004 1205 581KL JORDANOVAC 205923 2005 3505 2919OB BJELOVAR 11797 2004 5000 3000OB ČAKOVEC 1925 2000 3133 1328OB DUBROVNIK 12178 2006 5938 2937OB GOSPIĆ 2542 2003 1119 674OB PAKRAC 2022 2004 1550 818OB POŽEGA 17697 2007 4517 2578OB ŠIBENIK 6893 2002 9125 4509OB SISAK 12101 2006 8540 4430OB SLAVONSKI BROD OS 33907A 2002 14290 6626OB VARAŽDIN 107706 2008 4519 3716OB VARAŽDIN 105371 2002 0OB VINKOVCI 6,03E+12 2004 2957 1456OB VIROVITICA 12032 2008 3875 2589OB VUKOVAR 704983 2004 1800 820OB ZADAR 10184 1992 9950 45008OB ZADAR 10278 2003 1105 5023DOO PLK DUBRAVICA 2007 300 180PLK DIJAGNOSTIKA 2000 3 2007 1300 500PLK KALAJŽIĆ 2002 2295 779PLK MEDICO BASLER 2009 551 352PLK MEDIKOL 1597 2009 4520 3775PLK MEDIKOL 2009 0 743PLK MEDIKOL 858 2008 0 1835PLK MEDIKOL 808 2007 9111 4932PLK MEDIKOL 34 2005 0 0PLK SUNCE 2005 0PLK SUNCE 2007 0PLK SUNCE 2005 0PLK SUNCE 2005 0PLK SUNCE 2007 0