Diplomski studiji informacijskih znanosti

27

Diplomski studiji informacijskih znanostiA) Diplomski studij informatike Istraivaki studij1. UVODIstraivaki studij informatike na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu jednopredmetni je studij koji obrazuje budue informatiare.

2. OPI DIO2.1. Naziv studija: DIPLOMSKI STUDIJ INFORMATIKE ISTRAIVAKI STUDIJ2.2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu; Izvoa studija: Odsjek za informacijske znanosti2.3. Trajanje studija: 2 godine2.4. Uvjeti upisa: Zavren preddiplomski studij informacijskih znanosti ili neki slini preddiplomski studij informatike i postignutih 180 ECTS bodova.2.6. Kompetencije koje student stjee zavretkom studija: Cilj studija je osposobiti studente za rad u organizacijama, ustanovama i informacijskim sreditima u kojima su potrebna znanja organizacije i izgradnje informacijskih sustava, Web programiranja, izgradnje baza podataka. Sposobnosti koje student mora stei studijem mogu se razvrstati na ope i specifine. Prvi je dio studija, preddiplomski studij, usmjeren na stjecanje opih sposobnosti, ali i onih specifinih sposobnosti, koje e studentu omoguiti obavljanje jednostavnijih rutinskih poslova i postupaka koji su vezani uz temeljna znanja iz algoritama, struktura podataka, jezika za programiranje. Student treba upoznati koncept, mogunosti i ulogu baze podataka i sustava za pretraivanje informacija u informacijskom sustavu. U diplomskom studiju student e stei dodatne specifine sposobnosti pa e student treba upoznati naine izrade baze podataka u Internet okruenju. Treba se upoznati s mogunostima izrade Web aplikacija za pretraivanje i auriranje baze podataka u Internet okruenju. Praktian rad na konkretnim projektima omoguit e studentu da se upozna i ovlada razliitim vjetinama programiranja baze podataka u Internet okruenju, te da ovlada s tehnikama izrade aktivnih serverskih Web stranica za komunikaciju s bazom podataka. Student treba upoznati teoriju i tehnike logikog programiranja. Student e moi upravljati informacijskim sustavom, organizirati ga i odravati, raditi na softwareskim projektima i sudjelovati u koncipiranju i voenju informacijske i informatike politike u svojoj sredini. Zavreni e student:upoznati koncepte, mogunosti i ulogu baze podataka i sustava za pretraivanje informacija u informacijskom sustavuupoznati naine i mogunosti programiranja baze podatakakroz praktian rad s bazom podataka student e upoznati i ovladadati razliitim metodama rukovanja s bazom podataka.. znati izraditi baze podataka u Internetskom okruenju. znati izraditi Web aplikacije za pretraivanje i auriranje baze podataka u Internetskom okruenju. praktian rad na konkretnim projektima omoguit e studentu da se upozna i ovlada razliitim vjetinama programiranja baze podataka u Internet okruenju, te da ovlada s tehnikama izrade aktivnih serverskih Web stranica i Web servisa za komunikaciju s bazom podataka. razumjeti odnose izmeu informacijskih i informatikih potreba korisnika, poznavati nain na koji informacije nastaju, kolaju i koriste sepoznavati nacionalne i meunarodne standarde za razmjenu podataka poznavati teorijski i povijesni razvitak informacijske struke,biti sposoban vrednovati programe, znati postupati s podacima i zatititi ih, znati organizirati, pretraivati i pronalaziti podatke i informacije, znati izgraditi i voditi informacijski sustav, znati analizirati, prikazivati i tumaiti podatke i informacije, znati procijeniti informacijske potrebe i planirati,znati kvantitativno i kvalitativno vrednovati sustave i programe, poznavati rad s korisnicima, znati koristiti i pratiti najnovija dostignua iz informacijske tehnologijepoznavati naine i metode rukovoenja i marketinke postupke,

-znati planirati i voditi projekte.

2.8. Struni ili akademski naziv: Magistar/magistra informatike

3. OPIS PROGRAMA

Nastava na ovom usmjerenju izvodi se na hrvatskom jeziku. Studij traje etiri semestra, od sedmog do desetog ili dvije akademske godine, etvrtu i petu. Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, praktikuma i praktine nastave. Uvjet za upis je zavren trogodinji preddiplomski studij Odsjeka za informacijske znanosti, Drutveno-humanistike informatike smjer informatika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili neki drugi slini preddiplomski studij informatike. Poeljno je dobro poznavanje jednog stranog jezika, prvenstveno engleskog jezika.Istraivaki studij informatike mogu je i u vie kombinacija, kao dvopredmetni i kao modul nekom od drugih studija na Odsjeku za informacijske znanosti. U prvom sluaju studenti, studij zavravaju kao magistar/magistra informatike. Magistarski rad na istraivakom usmjerenju donosi 30 bodova. Za razliku od iskljuivo nastavnikog usmjerenja ova kombinacija ima naglaeniju znanstvenoistraivaku komponentu pa se od studenta oekuje da, razvija temeljna i posebna znanja i umijea rada s raunalom, rada na Internetu i programiranju u novom elektronikom okruenju.

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

Jednopredmetni studij (svi navedeni predmeti)4. godina7. semestar8. semestarbodoviKombinatorika i grafovi2+26Teorija sintaksne analize i primjene2+26Baze podataka u internetskom okruenju2+26Raunalni gramatiki modeli2+26Umjetna inteligencija1+13Programiranje baza podataka2+266Drugi strani jezik0+20+222Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka1+12+236Izborni kolegiji iz ponude Fakulteta1+12+236Sati ukupno (1. i 2. stupac): 20163229Bodovi ukupno (3. i 4. stupac):

5. godina9. semestar10. semestarbodoviLogiko programiranje2+26Projektiranje informacijskih sustava2+26Raunarska lingvistika2+26Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka2+21+163Izborni predmet2+21+163Praksa8Zavrni rad15Sati ukupno (1. i 2. stupac):2483029Bodovi ukupno (3. i 4. stupac):

Izborni predmeti:Algoritmi i strukture podataka1+1Kauzalne mree 2+2Baze podataka u internetskom okruenju2+2Programiranje baze podataka2+2Metodika rjeavanja zadataka2+2Jezine baze podataka1+1Raunalne mree1+1Osnove klasifikacije1+1Teorija informacijske znanosti2+2Kriptologija2+2Strojno prevoenje2+2Primjena raunala u nastavi jezika1+1Teorija prevoenja i primjene1+1Svi predmeti iz ponude Odsjeka za informacijske znanosti.Svi predmeti iz ponude Fakulteta i Sveuilita u Zagrebu uz odobrenje Voditelja studija.

Jednopredmetni 180 bodova (ukupno tjedno 22-26 sati)Predmeti oznaeni zvjezdicom (*) zavravaju ocjenom.

3.2. Opisi predmeta i kolegija abecednim redom kolegijaHYPERLINK \l "_Toc100763722" Naziv kolegija:Algoritmi i strukture podataka5HYPERLINK \l "_Toc100763723" Naziv kolegija: Baze podataka u internetskom okruenju6HYPERLINK \l "_Toc100763724" Naziv kolegija: Jezine baze podataka7HYPERLINK \l "_Toc100763725" Naziv kolegija: Kauzalne mree8HYPERLINK \l "_Toc100763726" Naziv kolegija: Kombinatorika i grafovi9HYPERLINK \l "_Toc100763727" Naziv kolegija: Kriptologija10HYPERLINK \l "_Toc100763728" Naziv kolegija: Logiko programiranje11HYPERLINK \l "_Toc100763729" Naziv kolegija: Metodika rjeavanja zadataka12HYPERLINK \l "_Toc100763730" Naziv kolegija: Osnove klasifikacije13HYPERLINK \l "_Toc100763731" Naziv kolegija: Primjena raunala u nastavi jezika14HYPERLINK \l "_Toc100763732" Naziv kolegija: Programiranje baze podataka16HYPERLINK \l "_Toc100763733" Naziv kolegija: Raunalne mree17HYPERLINK \l "_Toc100763734" Naziv kolegija: Raunalni gramatiki modeli18HYPERLINK \l "_Toc100763735" Naziv kolegija: Raunarska lingvistika19HYPERLINK \l "_Toc100763736" Naziv kolegija: Strojno prevoenje20HYPERLINK \l "_Toc100763737" Naziv kolegija: Teorija informacijske znanosti21HYPERLINK \l "_Toc100763738" Naziv kolegija:Teorija prevoenja i primjene22HYPERLINK \l "_Toc100763739" Naziv kolegija:Teorija sintaksne analize i primjene24HYPERLINK \l "_Toc100763740" Naziv kolegija: Umjetna inteligencija26

Naziv predmeta:Algoritmi i strukture podatakaNaziv kolegija:Algoritmi i strukture podatakaECTS-bodovi:3Jezik:hrvatski/ engleski/ francuskiTrajanje:1 semestarStatus:obvezan za jednopredmetni studij, izborni za ostale studije na Odsjeku i FF-uOblik nastave:1 sat predavanja - 1 sat vjebiIspit:Pismeni i usmeni

Sadraj:Uvod. Osnovni tipovi podataka. Jednostavne i sloene strukture podataka. Algoritam: pojam, oblikovanje i temeljni algoritamski konstrukti. Jezici za programiranje: generacije jezika za programiranje, definiranje jezika za programiranje, sintaksa i semantika,tipovi i strukture podataka. Osnovna struktura Pascala: leksika struktura, sintaktikastruktura, globalna semantika. Tipovi podataka, konstante i varijable. Izrazi. Unos i ispis vrijednosti. Jednostavne naredbe. Sloene naredbe. Funkcije i procedure. Sloeni tipovi podataka: niz, polje, skup, slog i datoteka. Dinamike strukture podataka. Objekti. Liste: red, stog, jednostruko i dvostuko povezana lista. Rekurzivne strukture i algoritmi. Stabla. Raspreno adresiranje. Osnovni algoritmi sortiranja. Pretraivanje.Na vjebama prikazati realizaciju svih algoritama, tipova i struktura podataka u odabranom jeziku za programiranje. Studenti trebaju samostalno definirati strukturu podataka i algoritam postavljenog problema i realizirati ga u jeziku za programiranje.

Cilj:Dati temeljna znanja iz discipline algoritama i struktura podataka te ih prikazati u izabranom jeziku za programiranje (Pascal) i osposobiti studente za samostalno definiranje algoritma i strukture podataka u rjeavanju postavljenih problema. Predavanja se izvode klasino i prikazom na raunalu. Vjebe se izvode na raunalima.

Obvezna literaturaDOVEDAN, Zdravko: Pascal i programiranje (1), Zagreb, don, 1995.

Dopunska literaturaDOVEDAN, Zdravko; SMILEVSKI, Mirko; STAMENKOVI, Milan: PASCAL i programiranje, ZOTKS, Ljubljana, 1989.WIRTH, Niclaus: Algorithms + Data Structures = Programs, Prentice-Hall, 1976.

Naziv predmeta: Baze podataka u internetskom okruenjuNaziv kolegija: Baze podataka u internetskom okruenjuECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestarStatus: izborniOblik nastave: 1+1Ispit: Ispit se sastoji od praktinog i usmenog dijela

Sadraj:Infrastruktura Interneta. Podeavanje servera. ADO.net objekti. Web Kontrole za prikaz podataka. Izrada Web obrasca za komunikaciju s bazom podataka. HTML server kontrole. Kontrola ispravnosti podataka. Upravljanje stanjem ASP.net aplikacije. Sigurnost. Uvod u Web servise. Osnovni elementi web servisa. XML shema. SOAP specifikacija. Elementi SOAP poruke. SOAP omota. SOAP zaglavlje. Tijelo SOAP poruke. Primjena XML-a sa SOAPom. Razmjena poruka pomou protokola HTTP-post i HTTP-get. Razmjena poruka pomou protokola SOAP. Infrastruktura za Web servise. Pronalaenje dostupnih Web servisa. Formati razmjene podataka s Web servisima. Prenoenje poruka. Pravljenje Web servisa. Postavljanje i objavljivanje Web servisa. Pronalaenje Web servisa. Koritenje Web servisa. Vjebe se izvode na raunalu, a sastoje se od izrade konkretnih projekata.

Cilj:Student treba upoznati naine izrade baze podataka u Internet okruenju. Treba se upoznati s mogunostima izrade Web aplikacija za pretraivanje i auriranje baze podataka u Internet okruenju. Student se treba upoznati i sa izradom Web servisa te njihovom publikacijom i koritenjem. Praktian rad na konkretnim projektima omoguit e studentu da se upozna i ovlada razliitim vjetinama programiranja baze podataka u Internet okruenju, te da ovlada s tehnikama izrade aktivnih serverskih Web stranica za komunikaciju s bazom podataka. U tu svrhu koristit e se neki od poznatih SQL servera i neki od poznatih vizualnih programskih alata za programiranje ASP stranica i WEB servisa.

Literatura:Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.Duthie, G., A.: ASP.net, Microsoft Press, 2002.Esposito, D.: ASP.net and ADO.net, Microsoft Press, 2002.Short, S. XML WEB Services, Microsoft Press, 2002.

Naziv predmeta: Informacijske tehnologije i aplikacijeNaziv kolegija: Jezine baze podatakaECTS-bodovi: 3Jezik:hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: izborni Oblik nastave: 1p + 1vIspit:student predaje u digitalnom obliku izvedenu jezinu bazu podataka temeljenu na tiskanom jezinom resursu te odgovarajuu obrazloenu dokumentaciju u pisanom obliku

Sadraj:Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima u podruju obrade jezinih resursa. Obrazlau se strukture podataka kao to su relacijski model podataka te XML jezik za oznaivanje koje se koriste oblikovanju jezinih baza podataka. Obrauju se temeljni pojmovi jezinih resursa kao to su korpusi, rjenike i leksike baze podataka, leksike i semantike veze kao i semantike mree. Uvode se osnovni oblici i naini rada jezinih alata kao to su pravopisni provjernici te morfoloki generatori i analizatori. Nadalje, studente se upoznaje s procesom digitalizacije tiskanih jezinih resursa te automatske segmentacije i strukturiranja dobivenih podataka. Svaka tematska jedinica zavrava kolokvijem.

Cilj:Studenti se trebaju upoznati s oblicima te naelima izrade i koritenja razliitih jezinih baza podataka te na konkretnom primjeru svladati tehnike izrade jezine baze podataka od digitalizacije teksta do formiranja konkretne jezine baze podataka.

Obvezna literatura:Fellbaum, Christiane. WordNet: An Electronic Lexical Database (Language, Speech, and Communication). Cambridge: Bradford Books, 1998.Modeli znanja i obrada prirodnog jezika / uredio Miroslav Tuman. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2003.

Natural Language Processing, Computational Linguistics and Speech Recognition. New Jersey: Prentice Hall, 2000.Tadi, Marko. Jezine tehnologije i hrvatski jezik. Zagreb: Ex libris, 2003.

Dopunska literatura:Briscoe, Ted; Boguraev, Bran. Computational lexicography for natural language processing. New York: Longman Publishing Group, 1989.Jurafsky, Daniel; Martin, James H. Speech and Language Processing: An Introduction to Natural Language Processing, Computational Linguistics and Speech Recognition. New Jersey: Prentice Hall, 2000.Text Encoding Initiative. http://www.tei-c.org (12.01.2005.)Feddema, Helen. Microsoft Access version 2002 inside out. Redmond: Microsoft Press, 2002.

Naziv predmeta: Kauzalne mreeNaziv kolegija: Kauzalne mreeECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: izborniOblik nastave: predavanja i vjebeIspit: U toku semestra testovi ili na kraju semestra pismeni i usmeni

Sadraj:Graf i vjerojatnost. Funkcija vjerojatnosti vie sluajnih varijabli i uvjetna nezavisnost. Svojstva uvjetne nezavisnosti. Uvjetna nezavisnost i graf.Bayesova mrea. Markovljevi roditelji. Markovljeva kompatibilnost. Razdvajanje zavisnosti. Kriteriji d-razdvajanja zavisnosti u grafu. Posljedice razdvajanja.Kauzalne mree. Intervencija i kauzalne Bayesove mree.Funkcionalni kauzalni modeli. strukturne jednadbe. Predvianje, intervencija i nestvarnost.Model prednosti. Occamova otrina. Latentana struktura. Prednost latentne strukture. Minimalnost i conzistentnost.Inducirana kauzalnost. IC-algoritam. Otkrivanje latentne strukture.Lokalni uvjeti kauzalnosti. Potencijalna kauzalnost. Prava kauzalnost. prava kauzalnost s vremenskim informacijama. Intervencija i posljedica. intervencija kao varijabla. Izraunavanje utjecaja intervencije. Raun intervencija. Pravilo mjerenja. Pravilo zamjene. Pravilo aktivnosti.

Cilj: U kolegiju se modelira kauzalna zavisnost koritenjem grafova i vjerojatnostima. Na poetku se opisuje pojam Bayesove i kauzalne mree. Zatim se modelira kauzalnost i rjeavaju opisani modeli.

Literatura:J. Pearl, Cauzality Models, Reasoning and Inference, Cambridge University Press 2001

Naziv predmeta: Kombinatorika i grafoviNaziv kolegija: Kombinatorika i grafoviECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 2 semestar Status: obavezniOblik nastave: predavanje i vjebeIspit: U toku semestra tri testa ili na kraju semestra pismeni i usmeni ispit.

Sadraj:Multiskup i relacija. Skup i multiskup. Funkcija i realacija. Relacija ekvivalencije i parcijalnog ureaja.Matematika indukcija i rekurzija. Prirodni brojevi i matematika indukcija. Niz i rekurzija.Dirichleteov princip. Jaka forma Dirichleteovog principa. Opi Dirichleteov princip. Uvod u Ramseyevu teoriju.Pravila prebrojavanja. Pravilo jednakosti, prvilo zbroja i pravilo mnoenja.Permutacije. Simetrina grupa. Ciklus i standardni cikliki zapis.Kombinacije. Kombinacije skupa i multiskupa. Rastav i slabi rastav broja.Particije broja i skupa. Particije broja i skupa. Stirlingovi brojevi I i I I vrste.Graf i matrice grafa. Graf, podgraf i nadgraf. Matrica incidencije i susjedstva grafa. Stupanj vrha, minimalni i maksimalni stupanj grafa.etnja, staza, put i ciklus. etnja, duljina etnje i zatvorena etnja. Staza, put i ciklus. Povezanost.Stablo. Cikliki rastav. Karakterizacija stabla.

Cilj: U kolegiju su teme iz kombinatorike i teorije grafova. Na poetku se uvode pojamovi multiskupa, relacije i matematike indukcije. U kombinatorici su teme prebrojavanja skupova, multiskupova i funkcija. Iz teorije grafova su opisani osnovni pojmovi grafa i stabla.

Literatura:D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb 2001.

Naziv predmeta: Menadment znanjaNaziv kolegija: Kriptologija ECTS-bodovi: 5Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestarStatus: izborniOblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminaraIspit: Predavanja i seminar odravaju se zajedno. Na kraju semestra studenti pristupaju pismenoj provjeri znanja koja je uvjet za potpis, te polau usmeni ispit.

Sadraj: Uvod. Osnovni pojmovi kriptologije. Kratka povijest kritopisnih sustava. Sustavi uznakovljavanja (kodovi) i zakrivanja (ifre). Klasini naini zakrivanja. Zamjenski (supstitucijski) kritopisni sustavi, zakrivanje i raskrivanje. Premjetajni (transpozicijski) kritopisni sustavi, metoda punih i nepotpunih pravokutnika, zakrivanje i raskrivanje. Sloeni (kombinirani) kritopisni sustavi. Kritopisni sustavi s viestrukim slovoredima (polialfabetski), Vigenreov (kvadratni) kritopisni sustav. Vieslovni sustavi, Playfairov dvoslovni kritopisni sustav. Kriptoanaliza. Probijanje zamjenskih, premjetajnih i polialfabetskih kritopisnih sustava: metode pretkazivanja, estotnosti (frekvencije) i iscrpljivanja (brute force attack). Iskoritavanje slabosti sustava. Ocjena uinkovitosti pristupa. Primjena kriptologije u informatici. Dvojani kritopisni sustavi, zakrivanje linearnim pomanicima. Preruavanje podataka pri pohrani, prijenosu, obradi i priopavanju radi suzbijanja neovlatenoga dostupa i preinaivanja. Zatita datoteka. Nalaenje pogreaka i raskrinkavanje zloupotrebe.Suvremeni pristup zakrivanju. Ponovna primjena kljua. Sloeno i ponovljeno preobliivanje. Primjerena sigurnost. Upoznavanje s posto-jeim kompjuterskim programima za zakrivanje podataka. Standard za zakrivanje podataka - DES (Data Encryption Standard). Tajnost i javnost kritopisnoga algoritma. Kritopisni sustavi s javnim kljuem. Neobratljivi postupci: rastavljanje na mnoitelje i raun ostataka. Digitalni potpis kao nain ovjere porijekla i sadraja poruke. PGP - suvremeni program za zakrivanje i ovjeru podataka koji se alju putem Interneta.

Cilj: Cilj je ovoga predmeta da se studenti upoznaju s potrebom i nainima zakrivanja (kriptiranja) podataka, te s postojeim raunalnim programima za zakrivanje podataka i ovjeru elektronskih poruka.

Literatura: Obvezna literatura:1. Beckett, Brian: Introduction to Cryptology, Blackwell Scientific Publication, Oxford, 1988.2. Salomaa, Arto: Public-Key Cryptography, Springer-Verlag, Berlin, 1990.

Dopunska literatura:1. Schneier, Bruce: E-mail Security: How to Keep Your Electronic Messages Private, John Wiley & Sons, New York, 1995.

Naziv predmeta: Logiko programiranjeNaziv kolegija: Logiko programiranjeECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestarStatus: obavezniOblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata vjebiIspit: Ispit je pismeni i usmeni

Sadraj:Osnove logikog programiranja u raunu predikata: Predikatni raun kao jezik, sintaksa, klauzule (ciljna, programska , Hornova), reenice (jednostavne i slone, pretvorba sloenih reenica u jednostavne). Supstitucija. Unifikacija. Hornova i standardna forma. Rezolucija. Primjena pravila rezolucije na raun sudova i na raun predikata. 2. Prolog i logika predikata: Specifinost Prologa u odnosu na raun predikata. Pravilo rezolucije u Prolog sustavu. 3. Prolog: Sintaksa i semantika. Baza podataka. Izraunavanje odgovora. Rekurzija. Strukture podataka. Binarno stablo i osnovne operacije s binarnim stablom. Vraanje i rez. Standardni i sistemski predikati. Rukovanje s datotekama. Ulazno-izlazni predikati. Na vjebama se obrauju primjeri koji prate predavanja. Cilj:Student treba upoznati teoriju i tehnike logikog programiranja. Praktini rad omoguit e studentu da ovlada tehnikama logikog programiranja, a u tu svrhu koristit e se programski jezik Prolog.

Literatura:ubrilo, M.: Matematika logika za ekspertne sisteme, Informator, Zagreb, 1989.Radovan, M.: Programiranje u prologu, Informator, Zagreb, 1987.Spencer-Smith, R.: Logic and Prolog, Harvester Wheatsheaf, 1991.

Naziv predmeta: Metodika rjeavanja zadatakaNaziv kolegija: Metodika rjeavanja zadatakaECTS-bodovi: 5Jezik: hrvatskiTrajanje: 2 semestar Status: izborniOblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vjebiIspit: U toku semestra seminarski radovi ili na kraju semestra usmeni ispit.

Sadraj:Matematiki zadatak i rjeenje. Nunost traenja. Jasno vidljiv cilj. Teina zadatka.Klasifikacija zadataka. Aksiomi, definicije i propozicije u Euklidovim Elementima. Odredbeni zadaci i dokazni zadaci. Nepoznanice, uvjeti i podatci. Uvjet i tvrdnja.Procedura. Linije djelovanja. Niz meusobnih operacija.Geometrijska metoda. Geometrijska konstrukcija. Pretpostavimo da je zadatak rijeen. Metoda slinosti. Proirenje geometrijske metode. Algebarska metoda. Sastavljanje jednadbi. Proirenje algebarske metode.Plan i program. Metode sastavljanja planova. program kao potpuni plan djelovanja. Ideja i umni rad. Raanje ideje. Korisne ideje i zavisnost ideje od sluaja. Mobilizacija i organizacija. Raspoznavanje i sjeanje. Nadopunjavanje i pregrupiranje. Izolacija i kombinacija. Pravila otkria. Racionalnost. Ekonomija. Upornost. Pravila prednosti. Dijelovi zadatka. Raspoloivo znanje. Pomoni zadaci.Znanstvena metoda. Nasluivanje i ispitivanje. karakteristike zadataka znanstveno-istraivakog tipa.

Cilj: U kolegiju su opisane temeljne metode za rjeavanja matematikih zadataka. Opisane su geometrijska i algebarska metoda. Takoer se opisuju umni rad, otkrie i znanstvene metode.

Literatura:G. Polya, Matematiko otkrie, Hrvatsko Matematiko Drutvo, Zagreb 2003.Euklid, Elementi I VI, Kruzak, Zagreb 1999.

Naziv predmeta: Osnove klasifikacijeNaziv kolegija: Osnove klasifikacijeECTS bodovi: 5Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestarStatus: obvezanOblik: 1 sat predavanja, 1 sat vjebi, 1 sat seminaraIspit: usmeni i pismeni

Sadraj: Predavanja: Uvod u klasifikaciju kao proces i metodu logikog miljenja i organizaciju znanja. Osnovni pojmovi, svrha klasifikacije, klasifikacija znanosti u odnosu na bibliotenu klasifikaciju. Povijesni pregled razvoja klasifikacijskih sustava. Koritenje klasifikacije. Sadrajna obrada, katalozi, struktura. Tehnike pretraivanja.

Vjebe: Praktino usvajanje principa klasifikacije openito, rad s tablicama UDK. Klasifikacija dokumenata po pojedinim skupinama.

Cilj: Pruiti studentima filozofske i logike osnove klasifikacije i klasifikacijskih sustava, procesa i metoda, kako bi razumjeli svrhu klasifikacije u organizaciji knjinica i zbirki. Osposobiti ih za primjenu steenih teorijskih i praktinih znanja i vjetina. Literatura - obvezna: Lasi-Lazi, J. Znanje o znanju. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti , 1996 (str. 17-70)McIlwaine, I.C. Univerzalna decimalna klasifikacija : upute za uporabu / prevela J.Lei Lokve : Benja ; Zagreb: Nacionalna i sveuilina knjinica ; Osijek : Filozofski fakultet, 2004. Slavi, A. UDK i druge ope velike klasifikacijske sheme dostupne na webu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 44, 1-4(2001), str. 95-109Wynar, B.S. Introduction to cataloging and classification. 8th ed. / edited by Arlene G. Taylor. Englewood, Colo. : Libraries Unlimited, 1992.

Naziv predmeta:Primjena raunala u nastavi jezikaNaziv kolegija: Primjena raunala u nastavi jezika ECTS-bodovi:3Jezik:hrvatski/ engleski/ francuskiTrajanje:1 semestarStatus:izborniOblik nastave:1 sat predavanja i 1 sat vjebi Ispit:pismeni + seminar s praktinom primjenom + usmeni

Sadraj:Predmet pretpostavlja kombinaciju teorije, evaluacije postojeih sustava, praktine i metodike primjene informatike tehnologije u nastavi jezika. Teorijski dio obuhvaa razvoj alata za uenje jezika, prikaz jezinih tehnologija, ulogu informatike tehnologije i multimedijskih elemenata, nove pedagoke vjetine, kriterije za evaluaciju alata i programa za uenje jezika. Praktian dio nastave slijedi predavanja te obuhvaa primjenu razliitih elektronikih izvora kojima se razvijaju praktine vjetine neovisno o jeziku (primjena Internet izvora, edukativni programi, specijalni i zabavni softver, autorski alati, alati za obradu jezika, elektronski rjenici i programi za prevoenje) koji se mogu integrirati u nastavu jezika kao nadogradnja na klasian oblik nastave. Kroz seminarski rad studenti e prezentirati jedno od navedenog: a) mogui oblik nastave jezika s primjenom raunala, b) rezultate timskog ili samostalnog istraivanja vezanog uz analizu i procjenu postojeeg elektronskog materijala c) ili izraenu vlastitu web stranicu namijenjenu uenju jezika s ugraenim kulturolokim elementima.

Cilj:Upoznati studente s teorijskim postavkama, metodolokim aspektima, praktinim radom i mogunostima primjene razliitih alata u nastavi jezika. Kroz vjebe koje prate predavanja studenti e ugraditi primjenu postojeih elektronikih izvora u nastavu jezika te ih kritiki ocijeniti, a kroz seminarski rad samostalno prezentirati mogui model nastave jezika uz primjenu informatike tehnologije.

Obvezna literatura:Warschauer, M; Shetzer, H; Meloni, C. Internet for English Teaching, 2000.Reiser, R.A., and Kegelmann, H.W. Evaluating Instructional Software: A Review and Critique of Current Methods. Educational Technology Research and Development, 42/3:63-69, 1994.Windeatt, S; Hardisty, D; Eastment, D. The Internet: Resource Books for Teachers. Oxford University Press, 2000.

Dopunska literatura:Fitzpatrick A; Davies G. (Eds.) The Impact of Information and Communications Technologies on the Teaching of Foreign Languages and on the Role of Teachers of Foreign Languages, 2003. Moras, S. Computer-Assisted Language Learning (Call) And The Internet. Cultura Inglesa de So Carlos, Brazil, June 2001.Chapelle, C. Multimedia CALL: Lessons to be learned from research on instructed SLA. Language Learning and Technology, 2(1), 22-34. LLT 2(1): 22-34, 1998.Seljan, S; Berger, N; Dovedan, Z. Computer-Assisted Language Learning (CALL). Proceedings of the 27th International Convention MIPRO 2004.Warschauer, M. Computer-assisted language learning: An introduction. In S. Fotos (Ed.) Multimedia language teaching . P 3-20. Tokyo: Logos International, 1996.Egbert, J. & Hanson-Smith, E.(eds.). CALL Environments: Research, practice and critical issues. Alexandria, VI: TESOL, 1999. Warschauer, M. A developmental perspective on technology in language education. TESOL Quarterly, 36(3), 453-475, 2002.

Naziv predmeta: Programiranje baze podatakaNaziv kolegija: Programiranje baze podatakaECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 2 semestarStatus: izborniOblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vjebiIspit: Ispit se sastoji od praktinog i usmenog dijela.

Sadraj:Osnovni koncepti baze podataka. SQL server. SQL upiti. Tabele i njihovo povezivanje, Indeksi, pogledi, uskladitene procedure, okidai. Objektni modeli ADO i ADO.net . Kontrole povezane s podacima. Kursori. Programiranje baze podataka koritenjem ADO i ADO.net objekata. Zakljuavanje. Konkurencija. Nivoi i mehanizmi zakljuavanja. Uzajamno blokiranje. Aplikaciona zakljuavanja. Replikacije. Zatita baze. Vjebe se izvode na raunalu, a sastoje se od izrade konkretnih projekata.

Cilj:Student treba upoznati naine i mogunosti programiranja baze podataka. Praktinim radom na konkretnim projektima student e ovladati razliitim vjetinama programiranja baze podataka. U tu svrhu koristit e se neki od poznatih SQL servera i neki od poznatih vizualnih programskih alata za programiranje.

Literatura:Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.Date, C.J.: An Introduction to Database Systems, Addison-Wesley publishing Company, New York. 1994.Gunderloy M., J. Joreden: SQL server 2000, Sybex Inc., 2000.Dobson R.: Programing SQL server 2000, Miscrosoft Press, 2002.

Naziv predmeta: Informacijske tehnologije i aplikacijeNaziv kolegija: Raunalne mreeECTS-bodovi: 3Jezik:hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: obvezan za jednopredmetni studijOblik nastave: 1predavanje + 1vjebiIspit:predmet zavrava izradom jednostavne mrene aplikacije za pretraivanje odreene baze podataka te pismenim ispitom

Sadraj:Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima raunalnih mrea te mrenim radom na UNIX/Linux i Microsoft Windows operativnim sustavima. Obrauju se mreni protokoli, lokalne mree, beine lokalne mree, svjetska raunalna mrea Internet, ureaji za umreavanje raunala te problem sigurnosti. Praktini dio kolegija ukljuuje izradu dinamikih HTML stranica programiranjem u ASP serverskom programskom jeziku i JavaScript klijentskom programskom jeziku za pretraivanje baze podataka. Svaka tematska jedinica zavrava kolokvijem.

Cilj:Studenti trebaju upoznati osnove projektiranja i nain rada u raunalnim mreama te usvojiti programska znanja za izradu jednostavnijih mrenih aplikacija.

Obvezna literatura:Abrus, Luka. Izrada Weba - abeceda za webmastere. Zagreb: Bug, 2003.Gilbert, Don. MS Windows 2000 Professional: Rjeenja za male tvrtke. Zagreb: Algoritam, 2001.Ilievi, Saa. Brzi vodi kroz kune mree. Zagreb: Bug, 2003.Leai, ivko. ASP: Praktini vodi kroz Active Server Pages. Zagreb: Mi, 2002.

Dopunska literatura:Moulton, Pete. SOHO Networking: A Guide to Installing a Small-Office/Home-Office Network. Cambridge: Prentice Hall, 2002.W3 Schools. http://www.w3schools.com (12.01.2005.)World Wide Web Consortium. http://www.w3c.org (12.01.2005.)agar, Mario. UNIX i kako ga koristiti. Zagreb: Antoni, 1997.

Naziv predmeta:Raunalni gramatiki modeliNaziv kolegija: Raunalni gramatiki modeliECTS-bodovi:5Jezik:hrvatski/ engleski/ francuskiTrajanje:1 semestarStatus:obavezni za informatiku, izborni za ostale studije na Odsjeku i FakultetuOblik nastave:1 sat predavanja i 1 sat vjebiIspit:pismeni + seminar u obliku raunalnog programa + usmeni

Sadraj:Nakon teorijske razrade formalnih gramatika primijenjenih u jezinim tehnologijama i svojstava unifikacijskih gramatika, osobito e se obraivati model Leksiko-funkcionalne gramatike (LFG). Studenti e samostalno izraivati manje gramatike za opis odreenih jezinih segmenata. Osobito e se obraivati postojei informatiki sustavi za obradu jezika koji se temelje na navedenom LFG modelu. LFG model e se obraivati na svim razinama u postupku formalizacije jezinih pojava na primjerima hrvatskoga i usporedno engleskoga, francuskoga ili drugih prirodnih radi isticanja analogije ili suprotnosti.Cilj:Cilj predmeta jest upoznati studente s interdisciplinarnim podrujem koje ujedinjuje informatiku i lingvistiku te prikazati primjenu formalnih gramatika u jezinim tehnologijama. Studenti e se upoznati s mogunostima i ogranienjima primjene raunalnih gramatikih modela, osobito modela Leksiko-funkcionalne gramatike te prikazati njihovu informatiku primjenu. Osim teorijskih znanja, studenti e stei vjetine i kompetencije potrebne za kritiku evaluaciju raunalnih gramatikih modela te se osposobiti za samostalnu izradu segmenata formalnih gramatika uz primjenu raunala.Obvezna literatura:Bresnan, Joan. Lexical-Functional Syntax. Blackwell Publishers, 2001Falk, Yehuda. Lexical-Functional Grammar: An Introduction to Parallel Constraint-Based Syntax. Lecture Notes No 126. Stanford: CSLI, 2001.Seljan, Sanja. Leksiko-funkcionalna gramatika hrvatskoga jezika: teorijski i praktini modeli. Disertacija, 2003.Dalyrmple M., Kaplan R. M., Maxwell III J. T., Zaenen, A., ed: Formal Issues in Lexical-Functional Grammar. Stanford: CSLI, 1995.

Dopunska literatura:Butt, Miriam; Dipper, Stephanie; Frank, Anette; Holloway King, Tracy. Writing Large-Scale Parallel Grammars for English, French and German. Proceedings of LFG99 Conference. CSLI Publications.Sells, Peter. Lectures on Contemporary Syntactic Theories. Stanford: Center for the Study of Language and Information CSLI, Lecture Notes No 3, 1985.Shieber, Stuart. M. An Introduction to Unification-Based Approaches to Grammar. Stanford: Center for the Study of Language and Information CSLI, 1986.Tallerman, Maggie. Understanding Syntax. London: Arnold, 1998.Wescoat, Michael. 1989. Practical Instructions for Working with the Formalism of Lexical Functional Grammar. MS, Xerox PARC.

Naziv predmeta: Raunarska lingvistikaNaziv kolegija: Raunarska lingvistikaECTS-bodovi: 6Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: obavezni za informatiku, izborni za ostale studije na Odsjeku i FakultetuOblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminaraIspit: U toku semestra dva testa ili na kraju semestra usmeni ispit.

Sadraj:Bezokolinska gramatika. Gramatika bez praznih i jednostavnih preoblika. Korisna gramatika. Comskyev i Greibachov normalni oblik. Prepoznavanje nizanica bezokolinskog jezika.Automat sa stogom. Nedeterministiki i deterministiki automat. Automat sa stogom i bezokolinska gramatika. Bezokolinski jezik. Bezokolinski jezik i bezokolinska gramatika. Lemma napuhavanja. Generativna gramatika. jezino i gramatiko umijee. Proirena standardna teorija. Minimalistiki poloaj jezika.Leksikon i raunarski sustav. Leksike jedinice i formalna obiljeja. Ime i predikat. Operacija spajanja.Teorija strukturnih opisa. Minimalne, glavne i maksimalne kategorije. karakteristika i dopuna. tematske uloge. opis reenice.Pomicanje. Uvjeti pomicanja sintaktikih objekata. c-upravljanje. Supstitucija i dodavanje. Domena, dopuna domene i dodatak domene. Domena provjere u unutarnja domena.Odrednice i povezanost. Amafore i zamjenice u uem smislu. Uvjeti povezivanja odrednica. m-upravljanje. Prazne kategorije.Gramatika glavnih kategorija. Sintaktika i semantika obiljeja. struktura obiljeja. Naelo nsljeivanja.Gramatika naela i pravila. Naelo glavnog obiljeja, nasljeivanja, slaganja i valentnosti. Gramatiko pravilo dopune i karakteristika.

Cilj: U kolegiju se obrauju teme iz bezokolinske gramatike, generativne gramatike i gramatike glavnih kategorija. Bezokolinska gramatika promatra se zajedno s bezokolinskim jezikom i automatom sa stogom. Generativna gramatika se promatra kroz minimalistiki program, a gramatika glavnih kategorija kroz gramatika pravila i naela.

Literatura:B. Tepe, Raunarska lingvistika, Zavod za informacijske znanosti, FF Zagreb 2001.N. Chomsky, The Minimalist Program, The MIT Press, Cambridge 1996.A. Sag i T. Wasow, Syntactic theory: a formal introduction, CSLI Publications, Stanford 1999.

Naziv predmeta:Strojno prevoenjeNaziv kolegija: Strojno prevoenjeECTS-bodovi:6Jezik:hrvatski/ engleski/ francuskiTrajanje:1 semestarStatus:izborni Oblik nastave:2 sata predavanja 2 sata seminaraIspit:pismeni + seminar + usmeni s praktinom primjenom

SadrajRazvoj strojnog prevoenja: ciljevi, potrebe, sadanje stanje, zablude, ogranienja, stvarne mogunosti, dosadanja primjena - Vrsta teksta, kvaliteta i volumen teksta koji se prevodi Lingvistiki i vanlingvistiki problemi u opisu jezika - Podjezik Povijesni razvoj strojnog prevoenja Prirodni u umjetni jezici Stupnjevi automatizacije Strategije prevoenja: direktno, interlingua, transfer Primjena i analiza razliitih vrsta programa u strojnom prevoenju Korpusna lingvistika Statistika analiza - Elektronski rjenici Hrvatski jezik u strojnom prevoenju Prijevodna memorija Evaluacija sistema za strojno prevoenje Strojno prevoenje na drugim sveuilitima Izvoenje praktinih vjebi koje prate predavanja, kao upotreba razliitih programa (Neuro Tran, Systran, Globalink, Trados), elektronskih rjenika (Word Translator, Babylon, Merriam-Webster, Xanadu), terminolokih baza, programa za obradu jezika i dr.Seminarski rad prezentira se na nastavi.

CiljUpoznati studente sa stvarnim mogunostima, ogranienjima i potrebama strojnog prevoenja. Osim teorijskog dijela, studenti e primijeniti steeno znanje upotrebom razliitih elektronskih izvora (programi za strojno prevoenje, elektronski rjenici, terminoloke baze, prijevodna memorija) u postupku prevoenja. Kroz seminarski rad studenti e samostalno ili u timu provesti istraivanje vezano uz podruje strojnog prevoenja, te ga prezentirati na nastavi. Obvezna literatura:Arnold, D. et al. Machine Translation: An Introductory guide, London: Blackwells-NCC, 1994. http://www.essex.ac.uk/linguistics/clmt/MTbook/HTML/book.html Schmidt Rio-Valle, Regina. Machine Translation today - An evaluation, 1999.Dovedan, Z.; Seljan, S.; Vukovi, K. Strojno prevoenje kao pomo u procesu komunikacije. Str. 283-291. Informatologia 35 (4), 2002.Introduction to Machine Translation: An Online Tutorial http://www.ffzg.hr/infoz/ nastava/dds/i/kolegiji/vjezbe/Machine Translation Web tutorial.htm Nirenburg, S; Somers, H; Wilks, Y. Readings in Machine Translation. MIT, 2003.

Dopunska literatura:Maegaard, Bente, ed. MT Summit VIII: Machine Translation in the Information Age. Proceedings, Santiago de Compsotela, Spain, 2001.Richardon, S. D. Machine Translation: From Research to Real Users. 5th Conference of the AMTA, 2002.Seljan, Sanja. Sublanguage in Machine Translation. Proceedings of 23rd International Convention MIPRO 2000: CIS + CTS. Str.17-20.Nirenburg, S. Machine translation: Theoretical and methodological issues. Cambridge University Press, 1987. MT 2000. Machine Translation and Multilingual Applications in the New Millenium. British Computer Society, 2000.

Naziv predmeta: Informacijska znanostNaziv kolegija: Teorija informacijske znanosti ECTS-bodovi: 6Jezik: hrvatski Trajanje: 1 semestar Status: izborni Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedanIspit: usmeni i pismeno istraivanje prema zadanoj temi

Sadraj: Kolegij je podijeljen u etiri cjeline: a) razvoj informacijske znanosti, b) metode i metodologija info-znanosti, c) sustavi za pretraivanje obavijesti, d) tipologija znanja. U okviru cjeline razvoja informacijske znanosti istrauje se predmet informacijske znanosti (ishodita informacijske znanosti, definicija i podruje informacijske znanosti, teorijski problemi informacijske znanosti od 1960 2000) a zatim se daje povijesni pregled nastanka i razvoja informacijske znanosti. Cjelina pod naslovom metode i metodologija info znanosti obrauje pojam relevantnosti, te bibliometrijske zakone, fakturu i morfologiju obavijesti, tipove INDOK objekta, strukturu i genezu informacijskih sustava, te pojam prikaz znanja. U okviru cjeline sustavi za pretraivanje obavijesti opisuju se razliiti tipovi pretraivanja obavijesti, te matematike i lingvistike metode koje se koriste u sustavima za pretraivanje tekstova dokumenata. Tipologija znanja bavi se prikazom razliitih tipova znanja kao to su javno i privatno znanje, korporativno znanje, povijesno znanje i izvjetajno znanje.

Cilj: Upoznati studente s teorijom i povijeu organizacije i prikaza znanja, s metodama i tehnikama obrade dokumenata; kroz seminarski rad i vlastita istraivanja pojedinih formi znanja i komunikacijskih obrazaca - studenti trebaju razumjeti uvjetovanost pojedinih formi znanja socijalnim, tehnolokim i komunikacijskim obrascima, te spoznati metode za njihovo prouavanje.

Literatura - obavezna:Saraevi, T.: Relevance reconsidered '96, Second International Conference on Conception of Library and Information Science, 1996. Tuman, M.: Teorija informacijske znanosti, Zagreb: Informator, 1990. Tuman, M.: Obavijest i znanje, Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990. Tuman, M.: Prikazalite znanja, Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 2003.

Literatura dopunska:Tuman, M. (ur.): Modeli znanja i obrada prirodnog jezika, Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 2003.

Naziv predmeta:Formalni jezici i prevodiociNaziv kolegija:Teorija prevoenja i primjeneECTS-bodovi:5Jezik:hrvatski/ engleski/ francuskiTrajanje:1 semestarStatus:izborniOblik nastave:1 sat predavanja 1 sat seminara 2 sata vjebiIspit:Obrana seminarskog rada

Sadraj:Uvod. Jezici za programiranje: generacije jezika za programiranje, proceduralni i neproceduralni jezici, definiranje jezika za programiranje, jezici sa svojstvima. Uvod u prevoenje: potreba za prevodiocima, faze prevoenja, vrste prevodilaca. Leksika analiza: izravna leksika analiza, neizravna leksika analiza. Sintaksna analiza jezika za programiranje: sintaksna analiza s rekurzivnim spustom, sintaksna analiza upravljana tablicom prijelaza i akcija. Prevoenje: interpretatori i predprocesori.Vjebe ne odvajati strogo od predavanja. Sva teorijska razmatranja i definicije upotpuniti odgovarajuim primjerima. Kao primjer jednostavnog jezika za programiranje obraditi sintaksu i semantiku Wirthovog jezika PL/0. Pokazati na primjeru programa za izraunavanje realnih izraza izravnu leksiku analizu i sintaksnu analizu s rekurzivnim spustom. Primjer interpretatora prikazati u realizaciji prevodioca jezika PL/0. Pretprocesor prikazati kroz ustrojbu jezika D, program don-D.Kroz seminarske radove napisati predprocesor zadanog jezika.

Cilj:Dati temeljna znanja iz discipline formalnih jezika, posebno iz teorije sintaksne analize jezika za programiranje i teorije prevoenja. Osposobiti studente da mogu samostalno definirati jezik i po potrebi projektirati odgovarajui prevodilac (interpretator ili pretprocesor).

Obvezna literatura:DOVEDAN, Zdravko: FORMALNI JEZICI prevoenje, Zagreb, Zavod za informacijske studije, 2005.

Dopunska literatura:AHO, V. Alfred; ULLMAN, D. Jeffrey: The Theory of Parsing, Translation, and Compiling, vol. I: Parsing, Prentice-Hall, 1972.AHO; SETHI; ULLMAN: Compilers: Principles, Techiques, and Tools, Addison-Wesley Publishing Company, 1986.DENNING, J. P.; DENNIS, B. J.; QUALITZ, E. J.: Machines, Languages, and Computation, Prentice-Hall, 1978.DOVEDAN, Zdravko: FORMALNI JEZICI sintaksna analiza, Zagreb, Zavod za informacijske studije, 2003.DOVEDAN, Zdravko: don-grammar, program za definiranje i transformiranje beskontekstnih gramatika, Zagreb, Filozofski fakultet, 2003.DOVEDAN, Zdravko: don-sintax, program za sintaksnu analizu beskontekstnih jezika, Zagreb, Filozofski fakultet, 2003.DOVEDAN, Zdravko: don-D, pretprocesor jezika D, Zagreb, Filozofski fakultet, 2003.DOVEDAN, Zdravko: Pascal i programiranje (1), Zagreb, don, 1995.GRUNE, D.: Parsing Techniques A Practical Guide, Ellis-Horwood, 1990.HOPCROFT, E. J.; ULLMAN, D. J.: Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation, Addison-Wesley, 1979.KALUNIN, A. L.: to je matematika logika, Zagreb, kolska knjiga 1975.KUREPA, Svetozar: Uvod u matematiku, Zagreb, Tehnika knjiga, 1970.TOMITA, M., editor: Current Issues in Parsing Technology, Kluwer Academic Publishers, 1991.WIRTH, N.: Algorithms + Data Structures = Programs, Prentice-Hall, 1976.YEH, T. R., editor:Applied Computation Theory: Analysis, Design, Modeling, Prentice-Hall, 1976.

Naziv predmeta:Formalni jezici i prevodiociNaziv kolegija:Teorija sintaksne analize i primjeneECTS-bodovi:5Jezik:hrvatski/ engleski/ francuskiTrajanje:1 semestarStatus:obavezni za informatiku, izborni za ostale studije na Odsjeku i FakultetuOblik nastave:1 sat predavanja 1 sat seminara 2 sata vjebiIspit:Pismeni i usmeni

Sadraj:Uvod: osnovni pojmovi teorije formalnih jezika, pojam sintaksne analize. Openiti postupci sintaksne analize: silazna sintaksna analiza, uzlazna sintaksna analiza, Cocke-Younger-Kasamijev algoritam sintaksne analize, Earleyjev postupak sintaksne analize. Jednoprolazna sintaksna analiza: Jezici tipa LL(k), jezici tipa LLR(k), gramatike s relacijom prioriteta, efikasnost jednoprolaznih postupaka sintaksne analize. Jezici sa svojstvima: definicija jezika sa svojstvima, prepoznava jezika sa svojstvima. Usporedba postupaka sintaksne analize.Vjebe ne odvajati strogo od predavanja. Sva teorijska razmatranja i definicije upotpuniti odgovarajuim primjerima. Za unos gramatika i izvavanje odgovarajuih sintaksnih analiza maksimalno koristiti sustav don-sintax.Kroz seminarske radove napisati programe u odgovarajuem jeziku za izabrane postupke jednoprolazne i vieprolazne sintaksne analize.Predavanja se izvode klasino, uz pomo krede i ploe. Vjebe se izvode dijelom klasino, a dijelom na raunalima.

Cilj:Dati temeljna znanja iz discipline formalnih jezika, posebno iz teorije sintaksne analize jezika za programiranje i teorije prevoenja. Osposobiti studente da mogu samostalno definirati jezik i po potrebi projektirati odgovarajui prevodilac (interpretator ili pretprocesor).

Obvezna literatura:DOVEDAN, Zdravko: FORMALNI JEZICI sintaksna analiza, Zagreb, Zavod za informacijske studije, 2003.

Dopunska literatura:AHO, V. Alfred; ULLMAN, D. Jeffrey: The Theory of Parsing, Translation, and Compiling, vol. I: Parsing, Prentice-Hall, 1972.AHO; SETHI; ULLMAN: Compilers: Principles, Techiques, and Tools, Addison-Wesley Publishing Company, 1986.DENNING, J. P.; DENNIS, B. J.; QUALITZ, E. J.: Machines, Languages, and Computation, Prentice-Hall, 1978.DOVEDAN, Zdravko: don-grammar, program za definiranje i transformiranje beskontekstnih gramatika, Zagreb, Filozofski fakultet, 2003.DOVEDAN, Zdravko: don-sintax, program za sintaksnu analizu beskontekstnih jezika, Zagreb, Filozofski fakultet, 2003.DOVEDAN, Zdravko: Pascal i programiranje (1), Zagreb, don, 1995.GRUNE, D.: Parsing Techniques A Practical Guide, Ellis-Horwood, 1990.HOPCROFT, E. J.; ULLMAN, D. J.: Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation, Addison-Wesley, 1979.KALUNIN, A. L.: to je matematika logika, Zagreb, kolska knjiga 1975.KUREPA, Svetozar: Uvod u matematiku, Zagreb, Tehnika knjiga, 1970.TOMITA, M., editor: Current Issues in Parsing Technology, Kluwer Academic Publishers, 1991.WIRTH, N.: Algorithms + Data Structures = Programs, Prentice-Hall, 1976.YEH, T. R., editor:Applied Computation Theory: Analysis, Design, Modeling, Prentice-Hall, 1976.

Naziv predmeta: Menadment znanjaNaziv kolegija: Umjetna inteligencijaECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestarStatus: obvezni za diplomski studij informatike, izborni za ostale studijeOblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminaraIspit: Studenti su obavezni napisati seminarski rad, a na kraju semestra polae se pismeni i usmeni ispit.

Sadraj: Uvod. Pojam umjetne inteligencije, slinosti i razlike izmeu prirodne i umjetne inteligencije, kognitivna psihologija, Turingov test.Rjeavanje problema, naini pretraivanja, heuristika, zakljuivanje, odluivanje, planiranje, uenje. Prikaz znanja. Metode prikaza znanja, deklarativni i proceduralni prikaz, semantike mree, scenariji (scripts) i okviri (frames).Obrada prirodnoga jezika. Razine obrade: fonologija, morfologija, sintaksa, semantika; razrjeavanje vieznanosti, razumijevanje prirodnoga jezika. Ekspertni sustavi. Sastavni dijelovi i nain funkcioniranja ekspertnih sustava, podruja primjene ekspertnih sustava, robotika.Programiranje umjetne inteligencije, jezici za programiranje UI (LISP, Prolog).

Cilj: Upoznati studente s osnovnim pojmovima umjetne inteligencije (UI), podrujima kojima se UI bavi, ekspertnim sustavima, jezicima za programiranje UI, te metodama kojima se UI koristi.

Literatura: Obvezna literatura:1. Fetzer, James: Artificial Intelligence: Its Scope and Limits, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, 1990.2. Miljenevi, Duko - Mari, Ivan: Umjetna inteligencija, kolska knjiga, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura:1. Russell, Stuart - Norvig, Peter: Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, New Jersey, 2003.

B) Diplomski studij informatike Nastavniki studij1. UVODNastavniki studij informatike na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu jednopredmetni je i dvopredmentni studij koji obrazuje budue nastavnike informatike u osnovnim i srednjim kolama.

2. OPI DIO2.1. Naziv studija: DIPLOMSKI STUDIJ INFORMATIKE NASTAVNIKI STUDIJ2.2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu; Izvoa studija: Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za drutveno-humanistiku informatiku2.3. Trajanje studija: 2 godine2.4. Uvjeti upisa: Zavren preddiplomski studij informacijskih znanosti ili neki slini preddiplomski studij informatike i postignutih 180 ECTS bodova.

2.6. Kompetencije koje student stjee zavretkom studija: Nastavniki studij ima naglaeno praktino obiljeje usmjereno razvijanju nastavnikih kompetencija. Ono se temelji na pojaanoj nastavno-pedagokoj praksi, radu s nastavnicima-mentorima, radu u seminarima i radionicama. Naroito se u okviru metodike ispituju aktualna pitanja i razliite ideje o uenju i pouavanju informatike i informacijskih vjetina, a studenti se kroz rad, diskusiju, promatranje, praktino nastavno iskustvo i refleksiju potiu na formuliranje vlastitih odgovora i razvijanje vlastitog stila pouavanja.

2.8. Struni ili akademski naziv: Magistar/magistra edukacije informatike

3. OPIS PROGRAMA

Nastavniki je studij mogu u dvije kombinacije. Studenti mogu odabrati nastavniko usmjerenje te kombinirano nastavniko i znanstveno usmjerenje. U prvom sluaju, studij zavravaju kao magistar edukacije informatike. Minimalna nastavnika kompetencija tijekom dvije godine studija iznosi 60 bodova, a 60 bodova student stjee obaveznim i izbornim predmetima iz informatike. Sveukupno 120 bodova. Opoj odgojno-obrazovnoj skupini predmeta (pedagogija, didaktika, psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, dva izborna pedagoka kolegija) namijenjeno je 25 bodova, metodici nastave informatike i nastave s primjenom raunala 20 bodova, nastavno-pedagokoj praksi 10 bodova, te 5 bodova jezino-komunikacijskom podruju. Nadalje, 45 bodova namijenjeno je izbornim predmetima iz informatike, obrade teksta, jezinih baza i teorije informacijskih znanosti, te 15 bodova za magistarski rad. Magistarski rad treba obraditi temu edukacije ali na sadraju iz informatike i informacijske pismenosti. Druga kombinacija je dodatno optereenje studenta od 15 bodova i mogunost da zavre kao magistri informatike i magistri edukacije informatike. U tom sluaju uz dodatno optereenje od 15 bodova studenti zavravaju studij kao magistri informatike i magistri edukacije informatike.

NASTAVNO-PEDAGOKA PRAKSA (10 ECTS)Cilj: Razviti praktine aspekte nastavnike kompetencije kroz osobno iskustvo pouavanja nastave informatike u osnovnoj i srednjoj koli; povezati teorijske spoznaje iz relevantnih kolegija s konkretnim primjerima nastavne prakse; razviti osjeaj profesionalnosti i profesionalne odgovornosti; razviti sposobnost za samoprocjenu nastavnike kompetencije.Struktura: Nastavna se praksa realizira kroz hospitiranje i dranje nastave u kolama, individualni samostalni rad studenta, te praktikum i obvezne individualne konzultacije predmetnim nastavnikom na Filozofskom fakultetu.

Optereenje studenta u radnim satimaPraktikum i individualne konzultacije30 radnih satiHospitacije120 radnih satiDranje nastave150 radnih satiSastavljanje portfolija10 radnih sati

Praktikum se odrava jednom tjedno po 1 sat u IX. semestru (ukupno 15 nastavnih sati), te unutar radionice kreativne nastave informatike u X. semestru. Cilj mu je osposobiti studenta za ciljano i refleksivno promatranje nastave, procjenu efekata razliitih nastavnih strategija, te osvjetavanje odreenih aspekata nastavnike kompetencije koje student treba posebno razvijati. Rad u praktikumu ukljuuje analizu dnevnika nastavno-pedagoke prakse, analizu video snimaka nastave, simulaciju sekvenci nastave, samoanalizu vlastite nastave, izradu nastavnih materijala. Student/ica je takoer duan/na tijekom prakse pohaati individualne konzultacije. Ukupno studentovo optereenje u ovom dijelu prakse iznosi 30 radnih sati.Hospitacije (50 nastavnih sati u osnovnim i srednjim kolama) ukljuuju promatranje nastave koju izvode nastavnici u kolama-vjebaonicama, te drugi studenti koji kolsku praksu izvode u odreenoj koli. Svakom satu prethodi uvodni razgovor i analiza nakon promatrane nastave. Takoer ukljuuju studentov uvid u cjelokupni pedagoki ivot kole (upoznavanje kole, prisustvovanje sjednicama, upoznavanje razliitih nastavnikih zaduenja, rad s uenicima s posebnim potrebama, upoznavanje s radom informatike skupine itd.), to iznosi dodatnih 10 nastavnih sati. Student tijekom hospitacija vodi dnevnik nastavno-pedagoke prakse. Ukupno studentovo optereenje u ovom dijelu prakse iznosi 120 radnih sati.Samostalno odravanje nastave. Student/ica tijekom kolske prakse odrava ukupno 30 nastavnih sati: 15 sati u osnovnoj koli i 15 sati u srednjim kolama (gimnazije i srednje strukovne kole), kako bi stekao/la iskustvo pouavanja informatike na razliitim razinama i u razliitim uvjetima odgojno-obrazovnog proces. Barem 5 sati treba realizirati u istom odjeljenju kako bi stekao/la uvid u razvojne aspekte procesa nastave i uenja te razvio/la osjeaj profesionalne odgovornosti za uenike koje pouava. Studentovo odravanje nastave sustavno nadgleda i ocjenjuje mentor, a ocjena je dio ukupne ocjene predmeta. Student e na pripremu i analizu jednog sata kojeg samostalno izvodi troiti u prosjeku pet radnih sati. Ukupno studentovo optereenje u ovom dijelu prakse iznosi 150 radnih sati.Sastavljanje portfolija podrazumijeva studentovo prikupljanje dokumenata o razvijanju vlastite nastavnike kompetencije, to ukljuuje primjerke priprema za nastavne sate s popratnim nastavnim materijalima, mentorove procjene kvalitete studentove nastave, samoevaluaciju postignute nastavnike kompetencije, dnevnik prakse te, kao neobavezan dio, video snimku samostalne nastave. Ukupno studentovo optereenje u ovom dijelu prakse iznosi 10 radnih sati.

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

Jednopredmetni studij (svi navedeni predmeti)

4. godina7. semestar8. semestarbodoviKombinatorika i grafovi2+26Baze podataka u internetskom okruenju2+26Umjetna inteligencija1+13Drugi strani jezik0+20+222Informacijske tehnologije u obrazovanju1+13Metodika informatike 12+26Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka1+13Pedagoko-didaktika grupa predmeta1515Sati ukupno (1. i 2. stupac) +10 + ped.10+ped3229Bodovi ukupno 3. i 4. stupac):

5. godina9. semestar10. semestarbodoviMetodika informatike II2+26Radionica kreativne nastave informatike0+24Primjena raunala u nastavi jezika1+12Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka1+13Pedagoko-didaktika grupa predmeta1515Zavrni rad15Sati ukupno (1. i 2. stupac) +10+ped.2+ped.2832Bodovi ukupno 3. i 4. stupac):

Izborni predmeti:Algoritmi i strukture podataka1+1Kauzalne mree 2+2Baze podataka u internetskom okruenju2+2Programiranje baze podataka2+2Metodika rjeavanja zadataka2+2Jezine baze podataka1+1Raunalne mree1+1Osnove klasifikacije1+1Teorija informacijske znanosti2+2Kriptologija2+2Strojno prevoenje2+2Raunalni gramatiki modeli2+2Primjena raunala u nastavi jezika1+1Teorija prevoenja i primjene1+1Svi predmeti iz ponude Odsjeka za informacijske znanosti.Svi predmeti iz ponude Fakulteta i Sveuilita u Zagrebu uz odobrenje Voditelja studija.

Jednopredmetni 180 bodova (ukupno tjedno 22-25 sati)Predmeti oznaeni zvjezdicom (*) zavravaju ocjenom.

3.2. Opisi predmeta i kolegija abecednim redom kolegijaHYPERLINK \l "_Toc100762190" Naziv kolegija:Algoritmi i strukture podataka31HYPERLINK \l "_Toc100762191" Naziv kolegija: Baze podataka u internetskom okruenju32HYPERLINK \l "_Toc100762192" Naziv kolegija: Informacijske tehnologije u obrazovanju33HYPERLINK \l "_Toc100762193" Naziv kolegija: Jezine baze podataka34HYPERLINK \l "_Toc100762194" Naziv kolegija: Kauzalne mree35HYPERLINK \l "_Toc100762195" Naziv kolegija: Kombinatorika i grafovi36HYPERLINK \l "_Toc100762196" Naziv kolegija: Kriptologija37HYPERLINK \l "_Toc100762197" Naziv kolegija: Metodika informatike I38HYPERLINK \l "_Toc100762198" Naziv kolegija: Metodika informatike II40HYPERLINK \l "_Toc100762199" Naziv kolegija: Metodika rjeavanja zadataka41HYPERLINK \l "_Toc100762200" Naziv kolegija: Osnove klasifikacije42HYPERLINK \l "_Toc100762201" Naziv kolegija: Primjena raunala u nastavi jezika43HYPERLINK \l "_Toc100762202" Naziv kolegija: Programiranje baze podataka45HYPERLINK \l "_Toc100762203" Naziv kolegija: Raunalne mree46HYPERLINK \l "_Toc100762204" Naziv kolegija: Raunalni gramatiki modeli47HYPERLINK \l "_Toc100762205" Naziv kolegija: Radionica kreativne nastave informatike48HYPERLINK \l "_Toc100762206" Naziv kolegija: Strojno prevoenje49HYPERLINK \l "_Toc100762207" Naziv kolegija: Teorija informacijske znanosti50HYPERLINK \l "_Toc100762208" Naziv kolegija:Teorija prevoenja i primjene51HYPERLINK \l "_Toc100762209" Naziv kolegija: Umjetna inteligencija53

Naziv predmeta:Algoritmi i strukture podatakaNaziv kolegija:Algoritmi i strukture podatakaECTS-bodovi:3Jezik:hrvatski/ engleski/ francuskiTrajanje:1 semestarStatus:obvezan za jednopredmetni studij, izborni za ostale studije na Odsjeku i FF-uOblik nastave:1 sat predavanja - 1 sat vjebiIspit:Pismeni i usmeni

Sadraj:Uvod. Osnovni tipovi podataka. Jednostavne i sloene strukture podataka. Algoritam: pojam, oblikovanje i temeljni algoritamski konstrukti. Jezici za programiranje: generacije jezika za programiranje, definiranje jezika za programiranje, sintaksa i semantika,tipovi i strukture podataka. Osnovna struktura Pascala: leksika struktura, sintaktikastruktura, globalna semantika. Tipovi podataka, konstante i varijable. Izrazi. Unos i ispis vrijednosti. Jednostavne naredbe. Sloene naredbe. Funkcije i procedure. Sloeni tipovi podataka: niz, polje, skup, slog i datoteka. Dinamike strukture podataka. Objekti. Liste: red, stog, jednostruko i dvostuko povezana lista. Rekurzivne strukture i algoritmi. Stabla. Raspreno adresiranje. Osnovni algoritmi sortiranja. Pretraivanje.Na vjebama prikazati realizaciju svih algoritama, tipova i struktura podataka u odabranom jeziku za programiranje. Studenti trebaju samostalno definirati strukturu podataka i algoritam postavljenog problema i realizirati ga u jeziku za programiranje.

Cilj:Dati temeljna znanja iz discipline algoritama i struktura podataka te ih prikazati u izabranom jeziku za programiranje (Pascal) i osposobiti studente za samostalno definiranje algoritma i strukture podataka u rjeavanju postavljenih problema. Predavanja se izvode klasino i prikazom na raunalu. Vjebe se izvode na raunalima.

Obvezna literaturaDOVEDAN, Zdravko: Pascal i programiranje (1), Zagreb, don, 1995.

Dopunska literaturaDOVEDAN, Zdravko; SMILEVSKI, Mirko; STAMENKOVI, Milan: PASCAL i programiranje, ZOTKS, Ljubljana, 1989.WIRTH, Niclaus: Algorithms + Data Structures = Programs, Prentice-Hall, 1976.

Naziv predmeta: Baze podataka u internetskom okruenjuNaziv kolegija: Baze podataka u internetskom okruenjuECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestarStatus: izborniOblik nastave: 1+1Ispit: Ispit se sastoji od praktinog i usmenog dijela

Sadraj:Infrastruktura Interneta. Podeavanje servera. ADO.net objekti. Web Kontrole za prikaz podataka. Izrada Web obrasca za komunikaciju s bazom podataka. HTML server kontrole. Kontrola ispravnosti podataka. Upravljanje stanjem ASP.net aplikacije. Sigurnost. Uvod u Web servise. Osnovni elementi web servisa. XML shema. SOAP specifikacija. Elementi SOAP poruke. SOAP omota. SOAP zaglavlje. Tijelo SOAP poruke. Primjena XML-a sa SOAPom. Razmjena poruka pomou protokola HTTP-post i HTTP-get. Razmjena poruka pomou protokola SOAP. Infrastruktura za Web servise. Pronalaenje dostupnih Web servisa. Formati razmjene podataka s Web servisima. Prenoenje poruka. Pravljenje Web servisa. Postavljanje i objavljivanje Web servisa. Pronalaenje Web servisa. Koritenje Web servisa. Vjebe se izvode na raunalu, a sastoje se od izrade konkretnih projekata.

Cilj:Student treba upoznati naine izrade baze podataka u Internet okruenju. Treba se upoznati s mogunostima izrade Web aplikacija za pretraivanje i auriranje baze podataka u Internet okruenju. Student se treba upoznati i sa izradom Web servisa te njihovom publikacijom i koritenjem. Praktian rad na konkretnim projektima omoguit e studentu da se upozna i ovlada razliitim vjetinama programiranja baze podataka u Internet okruenju, te da ovlada s tehnikama izrade aktivnih serverskih Web stranica za komunikaciju s bazom podataka. U tu svrhu koristit e se neki od poznatih SQL servera i neki od poznatih vizualnih programskih alata za programiranje ASP stranica i WEB servisa.

Literatura:Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.Duthie, G., A.: ASP.net, Microsoft Press, 2002.Esposito, D.: ASP.net and ADO.net, Microsoft Press, 2002.Short, S. XML WEB Services, Microsoft Press, 2002.

Naziv predmeta: Informacijske tehnologije u obrazovanjuNaziv kolegija: Informacijske tehnologije u obrazovanjuECTS-bodovi: 3Jezik:hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: izborniOblik nastave: 1p + 1vIspit:Praktini: Izrada seminarskog rada. Oblikovanje i izlaganje PowerPoint prezentacije na osnovu napisanog seminarskog rada.

Sadraj: Prednosti i nedostaci primjene raunala u nastavi. Tradicionalni model nastave u odnosu na suvremeni model budunosti informacijske tehnologije u obrazovanju. Uenje na daljinu - alati za uenje na daljinu. U vjebama: Praktina primjena i nain funkcioniranja sustava za uenje na daljinu. Samostalan rad u odabranom sustavu za uenje na daljinu. PowerPoint: metode oblikovanja i izlaganja PowerPoint prezentacije u pripremi nastavnih jedinica (na temu: informacijske tehnologije u obrazovanju).

Cilj:Studenti trebaju nauiti mogunosti suvremenih sustava za uenje te naine njihove primjene u nastavi.

Obvezna literatura:Marinkovi, Renata, Inteligentni sustavi za pouavanje, Zagreb, Hrvatska zajednica tehnike kulture, 2004.Dryden Gordon / Vos, Jeannette, Revolucija u uenju - kako promijeniti nain na koji svijet ui, Zagreb: Educa, 2001.

Dopunska literatura:Gardner, H., Multiple Intelligences: the Theory in Practice, New York, Basic Books, 1993.Porter, Lynnete: Creating the Virtual Classroom: distance learning with the Internet, Wiley Computer Publishing, New York, 1997.PowerPoint in the Classroom is produced by ACT360 Media Ltd. in conjunction with Microsoft Corporation. , 1998., http://www.actden.com/pp/ (15. sijenja 2005.)Lee, I. A Research Guide for Students, http://www.aresearchguide.com, (15. sijenja 2005.)Gary G. Bitter / Melissa E. Pierson, Using Technology in the Classroom, Allyn&Bacon, 2004.

Naziv predmeta: Informacijske tehnologije i aplikacijeNaziv kolegija: Jezine baze podatakaECTS-bodovi: 3Jezik:hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: izborni Oblik nastave: 1p + 1vIspit:student predaje u digitalnom obliku izvedenu jezinu bazu podataka temeljenu na tiskanom jezinom resursu te odgovarajuu obrazloenu dokumentaciju u pisanom obliku

Sadraj:Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima u podruju obrade jezinih resursa. Obrazlau se strukture podataka kao to su relacijski model podataka te XML jezik za oznaivanje koje se koriste oblikovanju jezinih baza podataka. Obrauju se temeljni pojmovi jezinih resursa kao to su korpusi, rjenike i leksike baze podataka, leksike i semantike veze kao i semantike mree. Uvode se osnovni oblici i naini rada jezinih alata kao to su pravopisni provjernici te morfoloki generatori i analizatori. Nadalje, studente se upoznaje s procesom digitalizacije tiskanih jezinih resursa te automatske segmentacije i strukturiranja dobivenih podataka. Svaka tematska jedinica zavrava kolokvijem.

Cilj:Studenti se trebaju upoznati s oblicima te naelima izrade i koritenja razliitih jezinih baza podataka te na konkretnom primjeru svladati tehnike izrade jezine baze podataka od digitalizacije teksta do formiranja konkretne jezine baze podataka.

Obvezna literatura:Fellbaum, Christiane. WordNet: An Electronic Lexical Database (Language, Speech, and Communication). Cambridge: Bradford Books, 1998.Modeli znanja i obrada prirodnog jezika / uredio Miroslav Tuman. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2003.

Natural Language Processing, Computational Linguistics and Speech Recognition. New Jersey: Prentice Hall, 2000.Tadi, Marko. Jezine tehnologije i hrvatski jezik. Zagreb: Ex libris, 2003.

Dopunska literatura:Briscoe, Ted; Boguraev, Bran. Computational lexicography for natural language processing. New York: Longman Publishing Group, 1989.Jurafsky, Daniel; Martin, James H. Speech and Language Processing: An Introduction to Natural Language Processing, Computational Linguistics and Speech Recognition. New Jersey: Prentice Hall, 2000.Text Encoding Initiative. http://www.tei-c.org (12.01.2005.)Feddema, Helen. Microsoft Access version 2002 inside out. Redmond: Microsoft Press, 2002.

Naziv predmeta: Kauzalne mreeNaziv kolegija: Kauzalne mreeECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: izborniOblik nastave: predavanja i vjebeIspit: U toku semestra testovi ili na kraju semestra pismeni i usmeni

Sadraj:Graf i vjerojatnost. Funkcija vjerojatnosti vie sluajnih varijabli i uvjetna nezavisnost. Svojstva uvjetne nezavisnosti. Uvjetna nezavisnost i graf.Bayesova mrea. Markovljevi roditelji. Markovljeva kompatibilnost. Razdvajanje zavisnosti. Kriteriji d-razdvajanja zavisnosti u grafu. Posljedice razdvajanja.Kauzalne mree. Intervencija i kauzalne Bayesove mree.Funkcionalni kauzalni modeli. strukturne jednadbe. Predvianje, intervencija i nestvarnost.Model prednosti. Occamova otrina. Latentana struktura. Prednost latentne strukture. Minimalnost i conzistentnost.Inducirana kauzalnost. IC-algoritam. Otkrivanje latentne strukture.Lokalni uvjeti kauzalnosti. Potencijalna kauzalnost. Prava kauzalnost. prava kauzalnost s vremenskim informacijama. Intervencija i posljedica. intervencija kao varijabla. Izraunavanje utjecaja intervencije. Raun intervencija. Pravilo mjerenja. Pravilo zamjene. Pravilo aktivnosti.

Cilj: U kolegiju se modelira kauzalna zavisnost koritenjem grafova i vjerojatnostima. Na poetku se opisuje pojam Bayesove i kauzalne mree. Zatim se modelira kauzalnost i rjeavaju opisani modeli.

Literatura:J. Pearl, Cauzality Models, Reasoning and Inference, Cambridge University Press 2001

Naziv predmeta: Kombinatorika i grafoviNaziv kolegija: Kombinatorika i grafoviECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 2 semestar Status: obavezniOblik nastave: predavanje i vjebeIspit: U toku semestra tri testa ili na kraju semestra pismeni i usmeni ispit.

Sadraj:Multiskup i relacija. Skup i multiskup. Funkcija i realacija. Relacija ekvivalencije i parcijalnog ureaja.Matematika indukcija i rekurzija. Prirodni brojevi i matematika indukcija. Niz i rekurzija.Dirichleteov princip. Jaka forma Dirichleteovog principa. Opi Dirichleteov princip. Uvod u Ramseyevu teoriju.Pravila prebrojavanja. Pravilo jednakosti, prvilo zbroja i pravilo mnoenja.Permutacije. Simetrina grupa. Ciklus i standardni cikliki zapis.Kombinacije. Kombinacije skupa i multiskupa. Rastav i slabi rastav broja.Particije broja i skupa. Particije broja i skupa. Stirlingovi brojevi I i I I vrste.Graf i matrice grafa. Graf, podgraf i nadgraf. Matrica incidencije i susjedstva grafa. Stupanj vrha, minimalni i maksimalni stupanj grafa.etnja, staza, put i ciklus. etnja, duljina etnje i zatvorena etnja. Staza, put i ciklus. Povezanost.Stablo. Cikliki rastav. Karakterizacija stabla.

Cilj: U kolegiju su teme iz kombinatorike i teorije grafova. Na poetku se uvode pojamovi multiskupa, relacije i matematike indukcije. U kombinatorici su teme prebrojavanja skupova, multiskupova i funkcija. Iz teorije grafova su opisani osnovni pojmovi grafa i stabla.

Literatura:D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb 2001.

Naziv predmeta: Menadment znanjaNaziv kolegija: Kriptologija ECTS-bodovi: 5Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestarStatus: izborniOblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminaraIspit: Predavanja i seminar odravaju se zajedno. Na kraju semestra studenti pristupaju pismenoj provjeri znanja koja je uvjet za potpis, te polau usmeni ispit.

Sadraj: Uvod. Osnovni pojmovi kriptologije. Kratka povijest kritopisnih sustava. Sustavi uznakovljavanja (kodovi) i zakrivanja (ifre). Klasini naini zakrivanja. Zamjenski (supstitucijski) kritopisni sustavi, zakrivanje i raskrivanje. Premjetajni (transpozicijski) kritopisni sustavi, metoda punih i nepotpunih pravokutnika, zakrivanje i raskrivanje. Sloeni (kombinirani) kritopisni sustavi. Kritopisni sustavi s viestrukim slovoredima (polialfabetski), Vigenreov (kvadratni) kritopisni sustav. Vieslovni sustavi, Playfairov dvoslovni kritopisni sustav. Kriptoanaliza. Probijanje zamjenskih, premjetajnih i polialfabetskih kritopisnih sustava: metode pretkazivanja, estotnosti (frekvencije) i iscrpljivanja (brute force attack). Iskoritavanje slabosti sustava. Ocjena uinkovitosti pristupa. Primjena kriptologije u informatici. Dvojani kritopisni sustavi, zakrivanje linearnim pomanicima. Preruavanje podataka pri pohrani, prijenosu, obradi i priopavanju radi suzbijanja neovlatenoga dostupa i preinaivanja. Zatita datoteka. Nalaenje pogreaka i raskrinkavanje zloupotrebe.Suvremeni pristup zakrivanju. Ponovna primjena kljua. Sloeno i ponovljeno preobliivanje. Primjerena sigurnost. Upoznavanje s posto-jeim kompjuterskim programima za zakrivanje podataka. Standard za zakrivanje podataka - DES (Data Encryption Standard). Tajnost i javnost kritopisnoga algoritma. Kritopisni sustavi s javnim kljuem. Neobratljivi postupci: rastavljanje na mnoitelje i raun ostataka. Digitalni potpis kao nain ovjere porijekla i sadraja poruke. PGP - suvremeni program za zakrivanje i ovjeru podataka koji se alju putem Interneta.

Cilj: Cilj je ovoga predmeta da se studenti upoznaju s potrebom i nainima zakrivanja (kriptiranja) podataka, te s postojeim raunalnim programima za zakrivanje podataka i ovjeru elektronskih poruka.

Literatura: Obvezna literatura:1. Beckett, Brian: Introduction to Cryptology, Blackwell Scientific Publication, Oxford, 1988.2. Salomaa, Arto: Public-Key Cryptography, Springer-Verlag, Berlin, 1990.

Dopunska literatura:1. Schneier, Bruce: E-mail Security: How to Keep Your Electronic Messages Private, John Wiley & Sons, New York, 1995.

Naziv predmeta:MetodikaNaziv kolegija: Metodika informatike IECTS bodovi: 6Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar (60 sati)Status: obvezni predmetOblik nastave: predavanja (2 sata tjedno) i seminar (2 sata tjedno), posjete kolamaIspit: Provjera znanja i vjetina studenata sustavno se prati, te se vrednuju studentski pismeni i samostalni radovi. Pismeni ispit polae se na kraju IX. semestra, a zakljuna ocjena se izvodi se na kraju X. semestra na temelju aktivnog sudjelovanja u nastavi tijekom sva tri semestra, ocjene nastavno-pedagoke prakse i ocjene iz pismenog ispita.

Sadraj predmeta: U VIII. semestru predmet se bavi sljedeim temama: Temeljna pitanja o nazivlju, zadacima i povijesnom razvoju discipline. Stjecanje znanja i vjetina te razvoj informacijskog razumijevanja (podatak, informacija, znanje, baze podataka, mree, programiranje, raunalna obrada) u nastavi informatike. Nastava informatike i nastavni planovi i programi u osnovnoj i srednjim kolama: znaajke, odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci, sadraji, odnosi i veze s drugim predmetima. Europska dimenzija nastave informatike, informacijska pismenost.Praktini dio predmeta zapoinje s ispitivanjem studentskih zamisli o informatici, informacijskoj pismenosti i vanosti informacijskih vjetina u uenju i pouavanju. Obuhvaa didaktiko-metodiko osposobljavanje studenata za izvoenje nastave: didaktiko-metodike karakteristike priprema za nastavu, koritenje udbenika i ostalih prirunika te rad s raunalom U praktini dio ukljueni su posjeti kolama.

Cilj: Studenti stjeu uvid u temeljnu problematiku predmeta, te procese uenja i izgraivanja informacijskog i informatikog razumijevanja u nastavi informatike. Upoznaju odgojno-obrazovne ciljeve suvremene nastave informatike i znaju ih odrediti prilikom planiranja nastave i pripremanja pojedinih nastavnih sati. Upoznaju elemente pripreme za nastavu i znaju izraditi plan nastavnog sata. Povezujui didaktiko-metodika teoretska znanja i primjere dobre prakse osposobljavaju se za kreativan pristup pripremanju nastave, uporabu raznovrsnih nastavnih strategija i medija komuniciranja, ukljuujui i informacijsko-komunikacijsku tehnologiju. Navikavaju se na svestran pedagoki rad i razvijaju smisao za human i poticajan odnos s uenicima.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta: Anketa o sadraju predmeta i nainu rada na predavanju i seminaru.

Popis literature:Popis literature potrebne za polaganje ispitaDeljac, S. Prirunik za nastavnike informatike od 5-8 razreda osnovne kole.Zagreb : kolska knjiga, 2005.Dryden,G, Vos, J. Revolucija u uenju: Kako promijeniti nain na koji svijet ui. Zagreb: Educa, 2001.Jelavi, F. Didaktike osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1995.

Nastavni planovi i programi iz informatike za osnovnu kolu (5.-8. razred) i srednje kole (gimnazije, etverogodinje i trogodinje srednje strukovne kole)Pavlekovi, M. Metodika nastave matematike s informatikom. Zagreb: Element, 2002.

Izbor dopunske literature (iri popis u konzultaciji s nastavnikom):asopis Informatologija, Informatika, Metodika, Enter; odabrani tekstoviL. Bognar, M. Matijevi, Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2002. odabrani ulomciH. Klippert, Kako uspjeno uiti u timu: zbirka praktinih primjera, Zagreb : Educa, 2001.

Naziv predmeta:MetodikaNaziv kolegija: Metodika informatike IIECTS bodovi: 6Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar (45 sati + 15 sati praktikum u okviru nastavno-pedagoke prakse)Status: obvezni predmetOblik nastave: predavanja (1 sat tjedno), seminar (2 sata tjedno), terenska nastava u okviru seminaraIspit: Provjera znanja i vjetina studenata sustavno se prati i vrednuje tijekom semestra. Pismeni ispit polae se na kraju IX. semestra, a zakljuna ocjena se izvodi se na kraju X. semestra na temelju studentskih osobnih doprinosa i aktivnog sudjelovanja u nastavi tijekom VIII., IX. i X. semestra (40%), ocjene pedagoke prakse (40%) i ocjene iz pismenog ispita (20%).

Sadraj: U IX. semestru predmet obuhvaa sljedee teme: razvoj raunala, informacijska pismenost, i raunalo u nastavi. Informacijski izvori i pomagala, pretraivai.. Praenje, vrednovanje i ocjenjivanje u nastavi informatike. Matura. Rad s uenicima s posebnim potrebama. Temeljna nastavna umijea i osobni razvoj nastavnika informatike: odgojno-obrazovna komunikacija u razredu, pripravniki sta i struni ispit, struno usavravanje i napredovanje u zvanju, akcijska istraivanja nastave. Praktini dio predmeta ukljuuje: Osposobljavanje studenata za multimedijalni pristup nastavi (uporaba AV medija te informacijsko-komunikacijske tehnologije). Film i televizija u nastavi informatike. Simulacije. Izvoenje razliitih oblika alternativne nastave. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti u nastavi informatike: informatika skupina, dodatna nastava, natjecanja, posjeti knjinici, posjeti muzeju, arhivu itd. Izrada izvedbenih planova. U okviru seminara planira se i terenska nastava. U okviru nastave odrava se i praktikum vezan uz odravanje nastavno-pedagoke prakse.

Cilj: Na ovoj razini studenti povezuju i primjenjuju didaktiko-metodiko teoretsko znanje s praktinim pedagokim radom u osnovnoj i srednjoj koli. Osposobljavaju se za uporabu raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala koja ine suvremeno opremljenu informatiku uionicu. Osposobljavaju se za praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uenikih dostignua. Upuuju se u kritiko procjenjivanje i vrednovanje nastavnog procesa i vlastitog rada, razvijajui potrebu za permanentnim strunim usavravanjem i poboljavanjem nastavno-pedagokog rada.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta: Anketa o sadraju predmeta i nainu rada na predavanju i seminaru.

Popis literature:Popis literature potrebne za polaganje ispitaNastavni planovi i programi iz povijesti za osnovnu kolu (5.-8. razred) i srednje kole (gimnazije, etverogodinje i trogodinje srednje strukovne kole)

Izbor dopunske literature (iri popis u konzultaciji s nastavnikom):asopis C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb, 2001.Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 1999.Temeljni meunarodni dokumenti iz podruja odgoja i obrazovanja za ljudska prava, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 1999.

Naziv predmeta: Metodika rjeavanja zadatakaNaziv kolegija: Metodika rjeavanja zadatakaECTS-bodovi: 5Jezik: hrvatskiTrajanje: 2 semestar Status: izborniOblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vjebiIspit: U toku semestra seminarski radovi ili na kraju semestra usmeni ispit.

Sadraj:Matematiki zadatak i rjeenje. Nunost traenja. Jasno vidljiv cilj. Teina zadatka.Klasifikacija zadataka. Aksiomi, definicije i propozicije u Euklidovim Elementima. Odredbeni zadaci i dokazni zadaci. Nepoznanice, uvjeti i podatci. Uvjet i tvrdnja.Procedura. Linije djelovanja. Niz meusobnih operacija.Geometrijska metoda. Geometrijska konstrukcija. Pretpostavimo da je zadatak rijeen. Metoda slinosti. Proirenje geometrijske metode. Algebarska metoda. Sastavljanje jednadbi. Proirenje algebarske metode.Plan i program. Metode sastavljanja planova. program kao potpuni plan djelovanja. Ideja i umni rad. Raanje ideje. Korisne ideje i zavisnost ideje od sluaja. Mobilizacija i organizacija. Raspoznavanje i sjeanje. Nadopunjavanje i pregrupiranje. Izolacija i kombinacija. Pravila otkria. Racionalnost. Ekonomija. Upornost. Pravila prednosti. Dijelovi zadatka. Raspoloivo znanje. Pomoni zadaci.Znanstvena metoda. Nasluivanje i ispitivanje. karakteristike zadataka znanstveno-istraivakog tipa.

Cilj: U kolegiju su opisane temeljne metode za rjeavanja matematikih zadataka. Opisane su geometrijska i algebarska metoda. Takoer se opisuju umni rad, otkrie i znanstvene metode.

Literatura:G. Polya, Matematiko otkrie, Hrvatsko Matematiko Drutvo, Zagreb 2003.Euklid, Elementi I VI, Kruzak, Zagreb 1999.

Naziv predmeta: Osnove klasifikacijeNaziv kolegija: Osnove klasifikacijeECTS bodovi: 5Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestarStatus: obvezanOblik: 1 sat predavanja, 1 sat vjebi, 1 sat seminaraIspit: usmeni i pismeni

Sadraj: Predavanja: Uvod u klasifikaciju kao proces i metodu logikog miljenja i organizaciju znanja. Osnovni pojmovi, svrha klasifikacije, klasifikacija znanosti u odnosu na bibliotenu klasifikaciju. Povijesni pregled razvoja klasifikacijskih sustava. Koritenje klasifikacije. Sadrajna obrada, katalozi, struktura. Tehnike pretraivanja.

Vjebe: Praktino usvajanje principa klasifikacije openito, rad s tablicama UDK. Klasifikacija dokumenata po pojedinim skupinama.

Cilj: Pruiti studentima filozofske i logike osnove klasifikacije i klasifikacijskih sustava, procesa i metoda, kako bi razumjeli svrhu klasifikacije u organizaciji knjinica i zbirki. Osposobiti ih za primjenu steenih teorijskih i praktinih znanja i vjetina. Literatura - obvezna: Lasi-Lazi, J. Znanje o znanju. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti , 1996 (str. 17-70)McIlwaine, I.C. Univerzalna decimalna klasifikacija : upute za uporabu / prevela J.Lei Lokve : Benja ; Zagreb: Nacionalna i sveuilina knjinica ; Osijek : Filozofski fakultet, 2004. Slavi, A. UDK i druge ope velike klasifikacijske sheme dostupne na webu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 44, 1-4(2001), str. 95-109Wynar, B.S. Introduction to cataloging and classification. 8th ed. / edited by Arlene G. Taylor. Englewood, Colo. : Libraries Unlimited, 1992.

Naziv predmeta:Primjena raunala u nastavi jezikaNaziv kolegija: Primjena raunala u nastavi jezika ECTS-bodovi:3Jezik:hrvatski/ engleski/ francuskiTrajanje:1 semestarStatus:izborniOblik nastave:1 sat predavanja i 1 sat vjebi Ispit:pismeni + seminar s praktinom primjenom + usmeni

Sadraj:Predmet pretpostavlja kombinaciju teorije, evaluacije postojeih sustava, praktine i metodike primjene informatike tehnologije u nastavi jezika. Teorijski dio obuhvaa razvoj alata za uenje jezika, prikaz jezinih tehnologija, ulogu informatike tehnologije i multimedijskih elemenata, nove pedagoke vjetine, kriterije za evaluaciju alata i programa za uenje jezika. Praktian dio nastave slijedi predavanja te obuhvaa primjenu razliitih elektronikih izvora kojima se razvijaju praktine vjetine neovisno o jeziku (primjena Internet izvora, edukativni programi, specijalni i zabavni softver, autorski alati, alati za obradu jezika, elektronski rjenici i programi za prevoenje) koji se mogu integrirati u nastavu jezika kao nadogradnja na klasian oblik nastave. Kroz seminarski rad studenti e prezentirati jedno od navedenog: a) mogui oblik nastave jezika s primjenom raunala, b) rezultate timskog ili samostalnog istraivanja vezanog uz analizu i procjenu postojeeg elektronskog materijala c) ili izraenu vlastitu web stranicu namijenjenu uenju jezika s ugraenim kulturolokim elementima.

Cilj:Upoznati studente s teorijskim postavkama, metodolokim aspektima, praktinim radom i mogunostima primjene razliitih alata u nastavi jezika. Kroz vjebe koje prate predavanja studenti e ugraditi primjenu postojeih elektronikih izvora u nastavu jezika te ih kritiki ocijeniti, a kroz seminarski rad samostalno prezentirati mogui model nastave jezika uz primjenu informatike tehnologije.

Obvezna literatura:Warschauer, M; Shetzer, H; Meloni, C. Internet for English Teaching, 2000.Reiser, R.A., and Kegelmann, H.W. Evaluating Instructional Software: A Review and Critique of Current Methods. Educational Technology Research and Development, 42/3:63-69, 1994.Windeatt, S; Hardisty, D; Eastment, D. The Internet: Resource Books for Teachers. Oxford University Press, 2000.

Dopunska literatura:Fitzpatrick A; Davies G. (Eds.) The Impact of Information and Communications Technologies on the Teaching of Foreign Languages and on the Role of Teachers of Foreign Languages, 2003. Moras, S. Computer-Assisted Language Learning (Call) And The Internet. Cultura Inglesa de So Carlos, Brazil, June 2001.Chapelle, C. Multimedia CALL: Lessons to be learned from research on instructed SLA. Language Learning and Technology, 2(1), 22-34. LLT 2(1): 22-34, 1998.Seljan, S; Berger, N; Dovedan, Z. Computer-Assisted Language Learning (CALL). Proceedings of the 27th International Convention MIPRO 2004.Warschauer, M. Computer-assisted language learning: An introduction. In S. Fotos (Ed.) Multimedia language teaching . P 3-20. Tokyo: Logos International, 1996.Egbert, J. & Hanson-Smith, E.(eds.). CALL Environments: Research, practice and critical issues. Alexandria, VI: TESOL, 1999. Warschauer, M. A developmental perspective on technology in language education. TESOL Quarterly, 36(3), 453-475, 2002.

Naziv predmeta: Programiranje baze podatakaNaziv kolegija: Programiranje baze podatakaECTS-bodovi: 3Jezik: hrvatskiTrajanje: 2 semestarStatus: izborniOblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vjebiIspit: Ispit se sastoji od praktinog i usmenog dijela.

Sadraj:Osnovni koncepti baze podataka. SQL server. SQL upiti. Tabele i njihovo povezivanje, Indeksi, pogledi, uskladitene procedure, okidai. Objektni modeli ADO i ADO.net . Kontrole povezane s podacima. Kursori. Programiranje baze podataka koritenjem ADO i ADO.net objekata. Zakljuavanje. Konkurencija. Nivoi i mehanizmi zakljuavanja. Uzajamno blokiranje. Aplikaciona zakljuavanja. Replikacije. Zatita baze. Vjebe se izvode na raunalu, a sastoje se od izrade konkretnih projekata.

Cilj:Student treba upoznati naine i mogunosti programiranja baze podataka. Praktinim radom na konkretnim projektima student e ovladati razliitim vjetinama programiranja baze podataka. U tu svrhu koristit e se neki od poznatih SQL servera i neki od poznatih vizualnih programskih alata za programiranje.

Literatura:Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.Date, C.J.: An Introduction to Database Systems, Addison-Wesley publishing Company, New York. 1994.Gunderloy M., J. Joreden: SQL server 2000, Sybex Inc., 2000.Dobson R.: Programing SQL server 2000, Miscrosoft Press, 2002.

Naziv predmeta: Informacijske tehnologije i aplikacijeNaziv kolegija: Raunalne mreeECTS-bodovi: 3Jezik:hrvatskiTrajanje: 1 semestar Status: obvezan za jednopredmetni studijOblik nastave: 1predavanje + 1vjebiIspit:predmet zavrava izradom jednostavne mrene aplikacije za pretraivanje odreene baze podataka te pismenim ispitom

Sadraj:Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima raunalnih mrea te mrenim radom na UNIX/Linux i Microsoft Windows operativnim sustavima. Obrauju se mreni protokoli, lokalne mree, beine lokalne mree, svjetska raunalna mrea Internet, ureaji za umreavanje raunala te problem sigurnosti. Praktini dio kolegija ukljuuje izradu dinamikih HTML stranica programiranjem u ASP serverskom programskom jeziku i JavaScript klijentskom programskom jeziku za pretraivanje baze podataka. Svaka tematska jedinica zavrava kolokvijem.

Cilj:Studenti trebaju upoznati osnove projektiranja i nain rada u raunalnim mreama te usvojiti programska znanja za izradu jednostavnijih mrenih aplikacija.

Obvezna literatura:Abrus, Luka. Izrada Weba - abeceda za webmastere. Zagreb: Bug, 2003.Gilbert, Don. MS Windows 2000 Professional: Rjeenja za male tvrtke. Zagreb: Algoritam, 2001.Ilievi, Saa. Brzi vodi kroz kune mree. Zagreb: Bug, 2003.Leai, ivko. ASP: Praktini vodi kroz Active Server Pages. Zagreb: Mi, 2002.

Dopunska literatura:Moulton, Pete. SOHO Networking: A Guide to Installing a Small-Office/Home-Office Network. Cambridge: Prentice Hall, 2002.W3 Schools. http://www.w3schools.com (12.01.2005.)World Wide Web Consortium. http://www.w3c.org (12.01.2005.)agar, Mario. UNIX i kako ga koristiti. Zagreb: Antoni, 1997.

Naziv predmeta:Raunalni gramatiki modeliNaziv kolegija: Raunalni gramatiki modeliECTS-bodovi:5Jezik:hrvatski/ engleski/ francuskiTrajanje:1 semestarStatus:obavezni za informatiku, izborni za ostale studije na Odsjeku i FakultetuOblik nastave:1 sat predavanja i 1 sat vjebiIspit:pismeni + seminar u obliku raunalnog programa + usmeni

Sadraj:Nakon teorijske razrade formalnih gramatika primijenjenih u jezinim tehnologijama i svojstava unifikacijskih gramatika, osobito e se obraivati model Leksiko-funkcionalne gramatike (LFG). Studenti e samostalno izraivati manje gramatike za opis odreenih jezinih segmenata. Osobito e se obraivati postojei informatiki sustavi za obradu jezika koji se temelje na navedenom LFG modelu. LFG model e se obraivati na svim razinama u postupku formalizacije jezinih pojava na primjerima hrvatskoga i usporedno engleskoga, francuskoga ili drugih prirodnih radi isticanja analogije ili suprotnosti.Cilj:Cilj predmeta jest upoznati studente s interdisciplinarnim podrujem koje ujedinjuje informatiku i lingvistiku te prikazati primjenu formalnih gramatika u jezinim tehnologijama. Studenti e se upoznati s mogunostima i ogranienjima primjene raunalnih gramatikih modela, osobito modela Leksiko-funkcionalne gramatike te prikazati njihovu informatiku primjenu. Osim teorijskih znanja, studenti e stei vjetine i kompetencije potrebne za kritiku evaluaciju raunalnih gramatikih modela te se osposobiti za samostalnu izradu segmenata formalnih gramatika uz primjenu raunala.Obvezna literatura:Bresnan, Joan. Lexical-Functional Syntax. Blackwell Publishers, 2001Falk, Yehuda. Lexical-Functional Grammar: An Introduction to Parallel Constraint-Based Syntax. Lecture Notes No 126. Stanford: CSLI, 2001.Seljan, Sanja. Leksiko-funkcionalna gramatika hrvatskoga jezika: teorijski i praktini modeli. Disertacija, 2003.Dalyrmple M., Kaplan R. M., Maxwell III J. T., Zaenen, A., ed: Formal Issues in Lexical-Functional Grammar. Stanford: CSLI, 1995.

Dopunska literatura:Butt, Miriam; Dipper, Stephanie; Frank, Anette; Holloway King, Tracy. Writing Large-Scale Parallel Grammars for English, French and German. Proceedings of LFG99 Conference. CSLI Publications.Sells, Peter. Lectures on Contemporary Syntactic Theories. Stanford: Center for the Study of Language and Information CSLI, Lecture Notes No 3, 1985.Shieber, Stuart. M. An Introduction to Unification-Based Approaches to Grammar. Stanford: Center for the Study of Language and Information CSLI, 1986.Tallerman, Maggie. Understanding Syntax. London: Arnold, 1998.Wescoat, Michael. 1989. Practical Instructions for Working with the Formalism of Lexical Functional Grammar. MS, Xerox PARC.

Naziv kolegija: Radionica kreativne nastave informatikeECTS bodovi: 4Jezik: hrvatskiTrajanje: 1 semestar (30 sati)Status: praktikum (2 sata tjedno)Oblik nastave: studentski praktikum. terenska nastava, izlaganje na skupuIspit: Od studenata se oekuje aktivno sudjelovanje u nastavi koje se sustavno prati i vrednuje tijekom semestra. Pojedinani doprinosi studenata sainjavaju dio ope ocjene predmeta.

Sadraj:Radionica kreativne nastave informatike zamiljena je kao praktikum za studente informatike nastavnikog usmjerenja. Studentima omoguava praktinu primjenu znanja i vjetina koje su usvojili tijekom VIII. i IX. semestra, te razmjenu dobrih ideja i uspjene nastavne prakse s drugim studentima. Radionica je takoer zamiljena kao pomo u oblikovanju nastave u pedagokoj praksi. Pojedini dijelovi radionice mogu biti tematski usmjereni s temama poput pretraivanje i izrada Web stranica, programiranje, izrada baza podataka za pojedi