I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 26. veljače 2003. broj 08/2003

Domovinske vijesti■ Samobor: Oproštaj od kapelana-ročnika■ S hrvatskim identitetom u Europu■ Nadbiskup Devčić s predstavnicima talijanske zajednice■ Hrvatski dominikanci protiv rata u Iraku■ Usvojen logo za Papin posjet Đakovu■ Đakovo: Konferencija za novinare posvećena pripremama za Papin dolazak■ Susret biskupa Škvorčevića i biskupa Langha■ Muftija Omerbašić: Papa skrenuo pozornost na najozbiljniji problem■ Poreč: IV. Zajednička euharistija mladih Istre■ Korizmena poruka biskupa Štambuka■ Pazin: Prva obljetnica smrti mons. Antuna Heka■ Za Porina nominiran album “Advent u novom ruhu”■ Predstavljena Doktrinalna nota o katolicima u politici

Nadbiskup Prenđa primio premijeraRačana

Nadbiskup zahvalio hrvatskoj Vladi za potporuposjeta Svetog Oca, a premijer izraziozadovoljstvo zbog potpore i od strane Crkve zadvije jasne trase koje se grade u Hrvatskoj:"Jedna je trasa koja povezuje našu Domovinu idolazi do Zadra, već ovog ljeta. Druga je trasausmjerena prema Bruexellesu i Europskojuniji"

Papino priznanje biskupu Jezerincu iVojnom ordinarijatu RH

Papa Ivan Pavao II. imenovao biskupaJezerinca članom Vijeća Središnjeg ureda zauskladbu dušobrižništva Vojnih ordinarijata usvijetu

■ Korizmena poruka nadbiskupa Barišića■ Tiskovna konferencija o pripremama Papina posjeta

Crkva u Hrvata■ Nadbiskup Tauran posjetio Suboticu■ Sarajevo: Provaljeno u prostorije Caritasa■ Kelkheim: Obljetnice svećeništva petorice franjevaca

Nadbiskup Bozanić završio posjethrvatskim iseljenicima u Peruu

Završna svečanost toga pastirskog pohodaodržana je u hrvatsko-peruanskoj župi sv.Leopolda Mandića u općini San Borja, gdje jenadbiskup Bozanić blagoslovio novi reljef sv.Leopolda Mandića, zidnu sliku na čast sv. AntePadovanskog na kojoj su prikazani otokKošljun i mjesto Punat te Papin lik. Kao petihrvatski biskup koji pohodi državu Peru,istaknuo je kako je Crkva uvijek mislila naiseljenu djecu i bila prisutna u svim njihovimpatnjama i nadama

■ Objavljen jubilarni stoti “Zvonik“

Inozemne vijesti■ Papa primio vjerske vođe Indonezije■ Papina poruka za Svjetski misijski dan u znaku krunice■ Nadbiskup Tauran u Beogradu■ Nuncij Leanza odlazi u Bugarsku■ Papa primio britanskog premijera Tonyja Blaira■ Papa znanstvenicima: Izbjeći “svaki pokušaj manipuliranja čovjekom”Pismo pastira Sarajeva, Jeruzalema i

Iraka protiv rata

"Mi koji smo proživjeli ili još proživljavamotragediju rata, želimo reći cijelom svijetu,napose zemaljskim moćnicima: nemojte seupuštati u rat, jer je to put bez izlaza. Mir jejedini put kojim treba ići, to je obaveznismjer", ističu kardinal Puljić, jeruzalemskipatrijarh Michael Sabbah i patrijarhKaldejaca u Babiloniji – Iraku RaphaelBidawid u dokumentu "U ime Božje ne oružju"

Prilog dokumenti■ Budućnost se čovječanstva nikada neće osigurati terorizmom i ratom■ Vratiti u liturgiju ljepotu glazbe i pjesme■ Blaženije je davati nego primati

Prilog prikazi■ Nadbiskup Martino: Rat je poraz za čovječanstvo

2 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Stručni skup vjeroučitelja Riječke nadbiskupijeNa skupu sudjelovao71 vjeroučitelj

Rijeka, 15.2.2003. (IKA) – UVelikoj dvorani Teologije uRijeci održan je 15. veljačestručni skup za vjeroučiteljeRiječke nadbiskupije, nakojemu je sudjelovao 71vjeroučitelj. Skup je otvorenmolitvom Duhu Svetome, kojusu animirale dvijevjeroučiteljice, a zatim jepozdravni govor održao riječkinadbiskup dr. Ivan Devčić,istaknuvši svjedočku dimenzijuvjeroučiteljskog poziva.Predavanje o temi "Suvremenipedagoški pristupi poučavanju ivrednovanju postignuća

učenika" održala je viša stručnasavjetnica za vjeronauk igrađanska prava Zavoda zaunapređivanje školstva prof.Nevenka Lončarić-Jelačić.Vjeroučitelje je upoznala sasuvremenim pedagoškimdostignućima u vrednovanjuučenika, istaknuvši odgojnuulogu vjeronauka, i to u smisluodgoja za vrednote. Priopćenjao vrednovanju postignućavjeroučenika u razrednoj ipredmetnoj nastavi te usrednjoškolskoj nastavi iznijelisu s. Katarina Saganić, prof.Dajna Jogan i prof. Tomislav

Tomasić. Govorili su ovlastitim iskustvima rada ivrednovanja postignućavjeroučenika spomenutihgodišta. U drugom dijelu skuparadilo se u odvojenimradionicama po skupinama,gdje su vjeroučitelji razmijeniliiskustva te pokušali pronaćirješenja za pojedine poteškoćena koje nailaze usvakodnevnom radu s djecom.Rezultati rada u skupinamapredstavljeni su u završnomplenumu.

Split: “Dajte mi čvrstu točku”Predavanjeprodekana KBF-aSveučilišta u Splitu dr.Ante Mateljana naFakultetuelektrotehnike,strojarstva ibrodogradnje

Split, 17.2.2003. (IKA) –“Dajte mi čvrstu točku” naslovje predavanja koje je u velikojpredavaonici splitskogFakulteta elektrotehnike,strojarstva i brodogradnje 17.veljače održao prodekan KBF-aSveučilišta u Splitu dr. AnteMateljan. Predstavljajućipredavača, dr. Mladen Parlov,predstojnik Povjerenstva zamladež Splitsko-makarskenadbiskupije, koje priređujetribine za studente i mladežgrada Splita, istaknuo je da donAnte, nakon što je doktoriraona Gregorijani u Rimu, od1991. g. obnaša službuvicerektora u Centralnomebogoslovnom sjemeništu uSplitu te na KBF-u predajedogmatsku teologiju. Ujedno jeduhovni asistent splitskepodružnice Hrvatskogakatoličkog liječničkog društva,a do sada je objavio šest knjiga.Pošavši od Arhimedove tvrdnje“Dajte mi čvrstu točku ipokrenut ću svijet!”, dr.Mateljan došao je doAristotelova “Nepokrenutapokretača”, tj. čvrste točke odkoje sve polazi i na koju se svešto jest u svom postojanjuoslanja. Naime, da bi ono što jeograničeno bilo, a može i ne

biti, moralo je postati, inače bimoralo biti neograničeno, te dabi se ono što se kreće, kretalo –mora biti pokrenuto. Kao druguuporišnu točku predavač jeuzeo živi duh, a potragu zaživotom prepoznao je kaopotragu za smislom.Obrazloživši zašto ta čvrstatočka ne može biti samoljudska osoba, na što ukazuju izakoni o pravu na ubijanjeljudskog života poslije začećate oni o eutanaziji, kao jedinačvrsta točka ostaje Bog. Stogaje bit kršćanskog shvaćanjačvrste točke u tome da nam jeona ponuđena i darovana. Onaotkriva smisao ljudskeegzistencije i uopće smisaosvega postojanja. Ponuđenanam je na ljudski, osobannačin, u kojem je tvar i životposredovanje Duha, i to poosobi, odnosno u susretu. Tačvrsta točka jednako je bliskasvakom trenutku ljudskeegzistencije i zahvaća samu bitstvarnosti. Živa je i djelotvorna,sukladna svakom vremenu iprostoru, te nadilazi sva našaograničenja, a navlastito samusmrt. Ta čvrsta točka, koja namje darovana, objavljena,uprisutnjena između nas, živaje i zove nas da joj se

odazovemo, pridružimo i da sena nju oslonimo. Ta čvrstatočka je osoba koja je dovoljnoblizu za susret u imanenciji idovoljno izvan nje da tvorimost u onostranost. Ta čvrstatočka je Bog koji je postaočovjekom. On se objavljuje kaočvrsta točka ne tek u smisluStvoritelja, Nepokrenutogpokretača, pa niti u vidu živogaDuha koji oživljuje tvarni svijetmnogovrsnim bogatstvom živihbića, nego se objavljuje kaoosobni spasitelj, koji jest samaLjubav. Stoga je čvrsta točkaljubav, zato jer je Bog ljubav. Inaša prava čvrsta točka jeBožja ljubav, objavljena uIsusu Kristu, Bogu koji je radinas postao čovjekom, da bi i misami postali dionici Božanskogživota, punine zajedništva,vječnosti. Oslonjen na tu čvrstutočku i Aristotel bi mogao onoo čemu je sanjao, pomaknuti nesamo svijet nego i promijenitisebe. A to je na ovom svijetunajteže, i najpotrebnije,istaknuo je dr. Mateljan,zaželjevši svima da u tomuspiju. U raspravi nakonpredavanja najviše je bilo riječio tome kako ljubav, koja jetoliko nestalna, može bitiuporišna točka.

Tribina o nadbiskupu Stadleru u Slavonskom BroduPredavanje je održaovoditelj Postulature sl.Božjega nadbiskupaStadlera dr. PavoJurišić

Slavonski Brod, 18.2.2003.(IKA) – "Život i djelo JosipaStadlera, vrhbosanskognadbiskupa" naziv jepredavanja koje je održao dr.Pavo Jurišić iz Sarajeva navjerskoj tribini održanoj 18.veljače u Katehetsko-pastoralnom centru župe Gospeod Brze pomoći "Vid Mihaljek"u Slavonskom Brodu. Gost izSarajeva, voditelj Postulature

sl. Božjega nadbiskupaStadlera, istaknuo je kako se saStadlerovim dolaskom u Bosniuspostavlja redovita crkvenahijerarhija. Apostolskim žaromStadler u Bosni razvija vrloživu djelatnost na vjerskome,prosvjetnom, kulturnom inacionalnom području. USarajevu je izgradiovrhbosansku prvostolnicu,bogoslovno sjemenište sa

crkvom Sv. Ćirila i Metoda,kaptol i nadbiskupski dvor. Zavrijeme nadbiskupa Stadlera uTravniku je izgrađenosjemenište i gimnazija, a diljemnadbiskupije izgrađeno je višecrkava i ženskih samostana.Utemeljio je Družbu SlužavkiMalog Isusa koja vodi skrb zasiromašnu i napuštenu djecu,starije osobe i općenitosiromašne.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Stručno vijeće vjeroučitelja Krčke biskupijeTeme susreta bile su"Vjeronauk u školi –opterećenje ilirasterećenje",hodočašće djece nagrob biskupaMahnića, izrada novihvjeronaučnihudžbenika, obnovljeniPlan i programvjeronauka uosnovnoj školi i dr.

Krk, 19.2.2003. (IKA) – UKrku je u srijedu 19. veljačeodržano stručno vijećevjeroučitelja u osnovnoj školiza područje otoka Krka.Sastanku je nazočilo desetakvjeroučitelja kojima sepridružio i krčki biskup ValterŽupan.Voditeljica stručnog vijećaDubravka Buničić iz Cresapozdravila je okupljene iodržala predavanje na temu“Vjeronauk u školi -opterećenje ili rasterećenje”. Natemelju članka dr. MilanaŠimunovića objavljenog uKatehetskom glasniku(2002./1) voditeljica jepregledno iznijela situacijekada vjeronauk može postatiopterećenje, a kada jerasterećenje te je iznijelarezultate anonimne ankete kojaje provedena među učenicimaiz koje jasno proizlazi davjeronauk velikoj većiniučenika ne predstavljaopterećenje, već ga radopohađaju, a pohađali bi ga ionda kada ne bi bio uvjet zaprimanje sakramenata. Uraspravama o vjeronaukutrebalo bi više uvažavati

mišljenje onih kojih se toizravno tiče, a to su samivjeroučenici, što bi pridonijelosagledavanju realne situacije.U drugom dijelu susreta riječ jepreuzeo predstojnikKatehetskog ureda Krčkebiskupije mr. Anton Peranić,koji je predstavio ideju ohodočašću djece Krčkebiskupije na grob biskupaAntuna Mahnića. Geslo toghodočašća bit će “BiskupuAntunu s molitvom u srcu zaobitelj, župu i Papu koji namdolazi”. Bila bi to ujedno ipriprava na dolazak SvetogOca. Na to hodočašće pozvanisu vjeroučenici viših razredaosnovne škole, posebno oniuključeni u župnu katehezu,molitvene i druge zajednice,kojih ima sve više u Krčkojbiskupiji. To će biti prigoda daizmjene svoja iskustva i budupoticaj drugima. Hodočašću ćeprethoditi priprema u župamakroz molitvu, kateheze i radovekoji će na dan hodočašća bitiizloženi u katedrali. Danhodočašća je subota 12. travnja,a misu u krčkoj katedralipredvodit će biskup Župan. Zaorganizaciju hodočašća i

liturgijskog slavlja pobrinut ćese Odbor koji čine izabranivjeroučitelji.Na kraju susreta vjeroučitelji sudobili informacije o tome doklese stiglo u izradi novihvjeronaučnih udžbenika,obnovljenom Planu i programuvjeronauka u osnovnoj školi,stručnom usavršavanju zavjeroučitelje mentore,savjetnike inadzornike/savjetnike koje ćese održati 7. i 8. ožujka uĐakovu, te za voditelje stručnihvijeća, od 28. do 30. ožujka uMariji Bistrici. Duhovnaobnova za vjeroučitelje laike iredovnice Krčke biskupijeodržat će se u biskupijskompastoralnom centru “Betanija”u Ćunskom od 4. do 6. travnja,a vodit će je Stjepan Lice.Završnica vjeronaučneolimpijade Maka nabiskupijskoj razini bit će usvibnju. Jedna od ugodnihnovosti je metropolijski susretvjeroučitelja koji će seodržavati svake godine u drugojbiskupiji. Prvi domaćin bit će24. svibnja Porečko-pulskabiskupija.

Zadar: XXXII. godišnja svećenička skupštinaKatehizacija jedoživotna zadaća kojase prilagođava dobi,sposobnosti i kulturivjernika, poručio jenadbiskup Prenđa

Zadar, 19.2.2003. (IKA) - Podpredsjedanjem zadarskognadbiskupa Ivana Prenđeodržana je 19. veljače uprostorijama Nadbiskupskogsjemeništa “Zmajević” u Zadru33. godišnja skupštinaprezbiterija Zadarskenadbiskupije. Na susretu jenazočio umirovljeni zadarskinadbiskup Marijan Oblak i savpastoralno djelatni kler udijecezi.Duhovni dio održavao se ukapelici Sjemeništa, gdje jeprije početka euharistije bilaprigoda svećenicima za osobnuispovijed, nakon čega jeslavljena koncelebrirana misakoju je predvodio nadbiskupPrenđa. U propovijedi jeistaknuo kao polazišnuznačajku što Božja riječ danasmože svećenicima reći, to jeonda paralela današnjega iondašnjeg svijeta, koji je poBožjoj riječi bio zreo zanestanak. Ta usporedba imasvoj smisao, jer živimo uvremenu u kojem se postavljamnogo pitanja glede čovjeka,svijeta i opstanka, glede zla usvijetu, ne samo osobnoga,nego organiziranog, koji je

prisutan i vidljiv. Događa senešto u svijetu što mi još nenaslućujemo ili ne vidimo, ilimožda u svojim mislimanosimo pesimistična pitanja, išto Providnost misli činiti,zapitao se propovjednik, tenastavio da Bog ljubi iuzdržava svijet, čak i grešnogčovjeka, i ne kani svoje djeloprezreti niti odbaciti. I kad,radeći s našim pukom, vidimoda dosta toga odudara od Božjevolje i riječi, pomislimo da liima dovoljno dobra u svijetu dazlo ne prevagne i svijetstrmoglavi u provaliju. Stoga,kako je istaknuo nadbiskupPrenđa, nismo pozvani izricatipresude, nikoga prekrižiti ismatrati da se zatvarajuhorizonti nad nekim epohalnimzbivanjima. Sve je u Božjojruci, i naše je vjerovati u Božjuljubav, i iz te ljubavi svijetusmjeravati i mijenjatinjegovim Duhom. Zatopastoralni radnik, svećenik ipastir u Crkvi, ne smije nikadabiti pesimist, a može i treba bitiotvorenih očiju da vidi svusloženost stvarnosti kojaizaziva ozbiljna pitanja,zabrinutosti, ponekad i

strepnju. Mi smo svjedoci daBog obnavlja ono što je staro unovo, što je ranjeno liječi, a štojedva tinja raspaljuje. To jeBožja logika i služimo Bogu dabudemo sredstvo njegoveljubavi za čovjeka i svijet,poručio je propovjednik. Nakon euharistije uslijedio jepastoralno-radni dio skupštineu velikoj dvorani Sjemeništa.Uvodnom riječi na proteklupastoralnu godinu, koja je bilaposvećena dekanatima,naslovljenu “Nadbiskupijazadarska na početku XXI.stoljeća - zajedništvo i obnova,nastojanja-izazovi, mogućnostii zapreke”, osvrnuo se zadarskinadbiskup. Obraćajući senazočnim svećenicima, svojimnajbližim suradnicima upastoralu, nadbiskup Prenđa jeistaknuo da hod Zadarskenadbiskupije na početkustoljeća obilježava dinamičnonastojanje u liječenju ratnihrana, obnova, duhovna imaterijalna, ali i bitke sa starimmentalitetom u shvaćanjuzajedništva i strahovi predizazovima nove evangelizacije.Taj dinamični hod ogleda se u

4 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

na brojnim područjima - napastoralnome, duhovnom,kulturnom i materijalnom.Novo stoljeće započelo je uznaku trogodišnjegapastoralnog plana, predsedamnaeststoljetni jubilejmučeništva sv. Stošije,naslovnice katedrale i zaštitniceZadarske nadbiskupije, koji jezacrtan Godinom dekanata -2002., Godinom katehezeodraslih – 2003., i Godinomobitelji – 2004. Proteklu godinuu životu naše nadbiskupije, uzredovita zbivanja u duhovnom ipastoralnom radu obilježili sususreti u središtima dekanata.Cilj tih susreta bio jeoživljavanje dekanata, aodržavala su se dva kruga. Prvise krug održavao na proljeće, asudjelovali su nadbiskup,generalni vikar i župnicidekanata, dok se na jesenodržavao drugi krug susreta, asudjelovali su još ekonomnadbiskupije, predstavnikCaritasa, članovi Župnihpastoralnih i ekonomskih vijećai drugi pastoralni suradnici užupi. U tim susretima naziralase stvarnost koja je zadataksvakog pastira duša da seprepoznaju, oblikuju i vodesuradnici u evangelizaciji.Događala su se i prepoznavanjasudionika i ono što bi seslijedom rada i s vremenommoglo događati i dogoditi usvakoj župi, a to je da mnogežupe u vijećnicima imaju jezgreod kojih treba početi. Odjek tihsusreta odreda je bio pozitivan,a iz vjerničkih krugova urazličitim prilikama dolazile supohvale, ali i pitanja i želje dase nastavi s organiziranimradom u odgoju suradnika užupi, istaknuo je predsjedateljskupštine, potvrđujući velikopsihološko i pastoralnoznačenje tih susreta za svesudionike. “Kao da se otkrivaprostrana, dosada nepoznatapodručja, crkvenog života kojičekaju na inicijative,organiziranost, povjerenje i

istinsko zajedništvo upastoralnom djelovanju. Vašisu suradnici vidjeli da Crkvaživi, da razmišlja i traži, da seobnavlja i da obnavlja, da jepotrebna pomoći i da pomaže.To su mogli osjetiti uizlaganjima i svjedočenjimapredvoditelja da Crkva trajnoprolazi kroz pitanja i teškoće, ida je u svijetu okružena duhomtog svijeta koji je pokušavaneprestano isprazniti odznačenja vječnoga i udaljiti odnjezine duhovne misije.Sudionici su mogli osjetiti dapostoje obnovni procesi i novioblici apostolata, da jenadbiskupija otvorena novimduhovnim gibanjima u Crkvi,da se u crkvenim pokretimakoje one prepoznaje kao darBožji, potvrđuje i stvarajuzdrave duhovne jezgre uzajednicama, koje će bitioslonac za oživljavanje župnihzajednica, i da se Crkva nijeograničila samo napropovijedanje, nego da jezauzeta za potrebne, zapuštene,nevoljne, za djecu brojnihobitelji, za sve ugrožene. Moglisu osjetiti da njihovi svećeniciimaju pravo računati s timzajednicama i u svojimmaterijalnim potrebama, ali iskrb nadbiskupije da svakisvećenik bude opskrbljenpotrebnim sredstvima za svojživot i rad u župi. Sve to ulijevanadu da se u Duhu Svetommože mijenjati župa u svojimčlanovima, i da mjesna Crkvamože doživjeti obnoviteljskadogađanja od svakog vjernikado svoga biskupa”, poručio jezadarski nadbiskup, ističućikako je taj proces nepovratan ida se došlo do točke s koje sene smije, i ne može natrag.Danas se stvara lik župe koji ćebiti vidljiv već krajem ovogadesetljeća. Protekla godina bilaje blagoslov za sljedećepastoralne godine u kojima seova Crkva okreće odraslima,nekrštenima, krštenima,pričešćenima, potvrđenima, ali

još uvijek neaktivnima idalekima. Katehizacija jedoživotna zadaća koja seprilagođava dobi, sposobnosti ikulturi vjernika. Ona poprimarazne oblike i strukture, temože biti sustavna i prigodna, auključuje četiri međusobnopovezane zadaće: naviještatievanđeosku poruku, izgrađivatizajednicu, usmjeravati je umolitvi i bogoslužju. Ciljkatehizacije je stalno povezivatiliturgiju, služenje i odgojzajednice naviještanjemEvanđelja u procesu vjerskogpoučavanja, zaključio jenadbiskup Prenđa. Uslijedili su izvještaji pojedinihdijecezanskih ustanova ipastoralnih tijela. RavnateljVisoke teološko-katehetskeškole u Zadru mr. don MarikoDuvnjak izvijestio je o radu tevisoke crkvene ustanove uprotekloj akademskoj godini. Uime Sjemeništa i Povjerenstvaza duhovna zvanja i ministranterazlagao je ravnateljNadbiskupskog sjemeništa“Zmajević” u Zadru mr. donZdravko Katuša. O raduKatehetskog ureda u proteklojgodini i zadacima za 2003.priopćenje je pročitao član togureda don Igor Ikić, umjestobolesnog pročelnika mr. donGašpara Dodića. O raduLiturgijskog povjerenstva ipastoralnim smjernicama zanovu pastoralnu godinurazlagao je pročelnik mr. o.Jozo Milanović. Oblagajničkom dnevniku kaotemeljnoj knjizi poslovanjasvake župe govorio je ekonomnadbiskupije don Srećko Petrovml., a osvrt na izvještaje izblagajničkih dnevnika za 2002.godinu podnio je članEkonomskog vijeća don ŠimeKevrić. Nakon tih izvještajauslijedila je rasprava potočkama dnevnog reda, tezavršna riječ predsjedateljaskupštine.

Činiti dobra djela bratu čovjekuNe može se uvijekučiniti sve, ali može sepružiti hitna pomoć iukazati na onoga kojitreba pomoć

Zagreb, 19.2.2003. (IKA) –Ravnateljica CaritasaZagrebačke nadbiskupije JelenaBrajša održala je predavanje okaritativnom djelovanju usrijedu 19. veljače u rezidencijiDružbe Isusove u Zagrebu, nakojemu je istaknula kako su svivjernici pozvani činiti dobradjela bratu čovjeku, jer u njemuje nastanjen Bog.Moramo znati da u meni i u

svakom čovjeku živi Bog i štogod je učinjeno nekom čovjeku,učinjeno je samom Bogu, reklaje Brajša na predavanju koje jeodržala u sklopu redovitemjesečne tribine Hrvatskogakatoličkog društva prosvjetnihdjelatnika. Osvrnuvši se nanovozavjetnu priču omilosrdnom Samarijancu,napomenula je kako se čovjekne može zaustaviti kod svakoga

slučaja koji traži neku pomoć,ne može se uvijek učiniti sve,ali može se pružiti hitna pomoći ukazati na onoga koji trebapomoć. Na predavanju jegovorila i o razvoju karitativneorganizacije, najavivši kako ćese ove godine proslaviti 70.obljetnica organiziranogdjelovanja Caritasa Zagrebačkenadbiskupije, koji je osnovaosam bl. Alojzije Stepinac.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Samobor: Oproštaj od kapelana-ročnikaDo 2002. godine nijebilo slučaja dasvećenik u vojarnibude na odsluženjuvojnog roka i ujednovojni kapelan, što jeslučaj mladogsvećenika Đakovačkei Srijemske biskupijeKrunoslava Đakovića,kapelana u SrijemskojMitrovici, koji jeizabrao odslužiti vojnirok u Hrvatskoj

Samobor, 19.2.2003. (IKA) - Upet godina postojanjaorganizirane pastoralnedjelatnosti za vojsku i policiju uHrvatskoj, o kojoj skrbi iprovodi je Vojni ordinarijat,već je desetak tisuća mladića,služeći kao ročnici u petobučnih središta diljemHrvatske, u vojarni susrelosvećenika te doživjelo kako se iu tom nekoć za vjeruizoliranom prostoru održavauobičajeni župni pastoral.Međutim, sve do 2002. godinenije bilo slučaja da svećenik uvojarni bude na odsluženjuvojnog roka i ujedno vojnikapelan. U odnosu na prijašnjegeneracije svećenika,jedinstven je slučaj mladisvećenik Đakovačke iSrijemske biskupije KrunoslavĐaković, kapelan u SrijemskojMitrovici, koji je izabrao iodlučio odslužiti vojni rok uHrvatskoj.Po dolasku u Samobor ukolovozu protekle godine,dekretom vojnog ordinarijaJurja Jezerinca imenovan jevojnim kapelanom u vojarni"Taborec", dok mu traje vojni

rok. Provevši u toj službi šestmjeseci, premda bez ikakvaprethodnog iskustva u vojnompastoralu, vlč. Đaković seizvrsno snašao i uspostavioredovitu i punu duhovnu skrbza svoje vjernike. Pri krajunjegova vojnog roka u srijedu19. veljače upriličena je uvojarni svečanost kojom se vlč.Krunoslav oprostio od svojihkolega ročnika, svih vjernika uvojarni te svoje kratkotrajnepastoralne službe u vojsci.Koncelebriranu misuzahvalnicu predvodio jeumjesto iznenada spriječenogbiskupa Jezerinca kancelarVojnog ordinarijata donAnđelko Kaćunko. Pročitao jeprigodnu biskupovu propovijedu kojoj se na temeljuevanđeoskog izvješća o Isusovuozdravljenju slijepca od rođenjaističe da osim tjelesne sljepoćepostoji i duhovna. Budući da seduhovno ozdravljenje rijetkodogađa naglo, upravo je uloga izadaća svećenika, poručujebiskup Jezerinac, da čovjekupomogne u tom procesu zrenjau vjeri. Istaknuvši misaobudućega blaženika dr. Ivana

Merza, koji je bio također vojničasnik, da bez njegovanjaduhovnog života ne možemoopstati kao ljudi, biskup jeistaknuo važnost molitve usvakodnevnom životu tezahvalio vlč. Đakoviću nasvemu što je učinio u službivojnog kapelana i preporučioga svima u molitvu da nastaviplodonosno i radosno djelovatigdje ga pošalje njegov biskup.Na kraju mise vlč. Đakovićsvima se zahvalio za potpori irazumijevanje. Potom jezapovjednik vojarne brigadirBlago Dujmović također u imesvih vojnika i svojih pomoćnikazahvalio najprije vlč. Đakovićuna vrijednome i vrlo zauzetomduhovnom radu u vojarni teozračju koje je stvarao međuročnicima, a potom je izraziozahvalnost Vojnom ordinarijatukoji je to omogućio te jezamolio da, premdasamoborska vojarna nijepredviđena kao samostalnavojna kapelanija, započetaduhovna skrb u njoj ako jeikako moguće bude nastavljena.

Lovran: Odgojni susret mlađih svećenikaNa susretu trajneformacije okupilo sečetrdesetak mlađihsvećenika Riječkenadbiskupije

Lovran, 19.2.2003. (IKA) – “Unašu župu je najprije došaosvećenik koji nije čovjek, zatimčovjek koji nije svećenik, asada imamo osobu koja nije ničovjek ni svećenik”, tomkratkom pričom riječkimetropolit i nadbiskup IvanDevčić otvorio je trodnevnoobrazovanje mladih svećenikaRiječke metropolije do desetgodina svećeništva. Na susretutrajne formacije svećenika usjemenišnom dobru u Lovranuod 17. do 19. veljače okupilo sečetrdesetak mlađih svećenika.Da bi današnji svećenici bilipotpune osobe potrebno jeizgrađivati ljudsku, vjerničku,intelektualnu i pastoralnudimenziju. Nadbiskup Devčićje istaknuo kako Crkva jakoinsistira na permanentnomobrazovanju svećenika i stogaje ovaj susret prilika u kojoj seželi dotaknuti ljudska zrelostkao prva od četiri dimenzijetrajne izgradnje svećenika. Vlč.mr. Marinko Barbiš, voditeljtrajnog obrazovanja, na početkususreta istaknuo je kako sedruštvo u kojem živimo iz danau dan mijenja. Ljudi kojimasmo poslani konstantnonapreduju, i zar onda samo mi

možemo ostati isti “sigurni” usvojim “istinama”, nepotrebnisvakog susreta s promjenama inapretkom? Voditeljtrodnevnog susreta bio jepsiholog Mario Bebić iz Zadra,koji vrši službu direktoraHrvatskog Caritasa u Zagrebu.Predavač je nastojao kroz tovrijeme govoriti s psihološkestrane samo o ljudskojdimenziji. Prvog dana sudotaknuta tri područjapsihologije: humanistička,pastoralna i socijalnapsihologija. Jedna odnajvažnijih psiholoških vještinaje komunikacija. To je vještinakoja se može naučiti i važni jeput prema ljudskoj zrelosti. Ukomunikaciji 70% otpada naneverbalnu komunikaciju, a30% na verbalnu. Jake stranekomunikacije su: znati slušati,prihvatiti druge, pružiti koristansavjet, svijest o sebi isposobnost donošenja odluka.Najveći dio vremena ukomunikaciji otpada naslušanje. Kroz slušanje se možeprosječno zapamtiti do 50%razgovora. Svi su se svećenicisložili da su im potrebnepsihološke vještinekomunikacije kako u vlastitom

razvoju tako i u poboljšanjusvakodnevne komunikacije sljudima, a naročito s mladima.Drugog dana se razgovaralo omotivaciji koja je bitna zapromjenu samoga sebe. Ljudise najviše mijenjaju osobnimradom i vlastitim iskustvom, anajmanje kroz predavanja. Uživotu se najprije težizadovoljiti niže potrebe da bi sedošlo do viših koje treba živjeti.Lakše je raditi onimsvećenicima koji se manjebrinu za primarne i sigurnosnepotrebe, koje su im osiguranekako bi mogli ostvarivati višepotrebe kao što su rast i razvojosobnih ambicija, poštovanje isamopoštovanje te prihvaćanje,ljubav i prijateljstvo premaonima s kojima rade. U životumladih svećenika dominantnesu potrebe pripadanja isamoispunjenja, dok su manjevažne potrebe poštovanja isamopoštovanja, tek pri krajusu potrebe sigurnosti ipreživljavanja. Razgovor ozrelosti treba biti podjednakovažan na svim dimenzijama(osim psihološke, jer se planiraintelektualna, duhovna ipastoralna edukacija). Završnogdana razgovaralo o načinu kako

6 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

upravljati sobom i kako štobolje rasporediti vrijeme. Utijeku rada osim klasičnihsusreta koristili su se i drugipraktični načini rada na sebikao što su diskusije, vježbe,skupni rad i ankete. Završno

misno slavlje predvodio jekrčki biskup Valter Župan, kojije istaknuo kako svećenicidanas moraju biti svjedociodnosa s Bogom. U ime svihbiskupa zahvalio se voditeljususreta Mariju Bebiću i

voditelju programa trajneformacije Marinku Barbišu.Vrednovanje susreta pokazaloje da su svećenici bilizadovoljni s takvim načinomsusreta.

S hrvatskim identitetom u EuropuU Europi i svijetumože se bitiprepoznatljiv pospecifično hrvatskomidentitetu, ističepročelnik Centra zapromicanje socijalnognauka Crkve dr.Stjepan Baloban

Zagreb, 19.2.2003. (IKA) - Ukolumni katoličke obiteljskerevije “Kana“ (veljača, 2003.)pročelnik Centra za promicanjesocijalnog nauka Crkve dr.Stjepan Baloban osvrnuo se naproces europske integracije iidentitet naroda, kazavši da jepo svome kulturnom ireligijskom identitetu Hrvatskasrednjoeuropska i mediteranskazemlja, te stoga ne trebazačuđivati da je najavljenakandidatura Hrvatske začlanstvo u Europskoj uniji uEuropi veoma dobroprihvaćena.Za Hrvatsku je, po njegovojocjeni, važnije pitanje kako ćetu kandidaturu prihvaćatihrvatski građani, upozorivši pritome kako se dobiva dojam dau Hrvatskoj vlada određenanejasnoća oko ulaska uEuropsku uniju. Dio građana idobar dio političara očekuju daće “samo spominjanje EU“riješiti sve hrvatske probleme tese u tom kontekstu, pozivajućise na “uvjete EU“, nastoje nabrzinu donijeti neki zakoni koji

se protive i duboko zadiru utradiciju i identitet pojedinaca,obitelji i cijelog hrvatskognaroda. Drugi dio građana snepovjerenjem gleda premahrvatskoj kandidaturi za EU,prije svega, jer se boji da će seHrvati i Hrvatska morati odrećisvojeg identiteta i tako seizgubiti u velikoj EU, a tomestrahu pridonosi neodgovornaprivatizacija hrvatskoganacionalnog bogatstva, koja seforsira iz Hrvatske, aneopravdano se argumentira“pritiscima“ iz inozemstva,ocijenio je dr. Baloban. Ukolumni je upozorio kakovećina tranzicijski zemalja imaproblema s identitetom zbogtoga što je način života ukomunističkom vremenuuzdrmao uporišta identiteta kaošto su kultura, nacija, religija,obitelj te je posljedica toga dase identitet u tim zemljama, pa iu Hrvatskoj shvaća odvišestatično i gotovo kao teret. Uprocesu europskih integracija,po njegovu mišljenju, potrebnoje identitet shvatiti više kao

proces identifikacije, što značida je na temelju kulture,tradicije i religije potrebnorazvijati hrvatski identitetunutar Hrvatske. Navevšiprimjere uspjeha Janice i IviceKostelić te “zlatnih hrvatskihrukometaša“, dr. Balobanocijenio je kako je, slično njimapotrebno otkrivati vlastitetalente i sposobnosti te radomtežiti svojemu specifičnomnačinu života koji će biti trajnookrenut pozitivnome koje namdolazi iz naprednog dijelasvijeta. Riječ je o pozitivnompristupu u kojem se vlastitesposobnosti cijene, s drugima uradu i suradnji ujedinjuju i takose gradi vlastiti proizvodspreman za tržište, pojasnio jedr. Baloban, napomenuvši kakosu upravo hrvatski rukometašisvjesni svojih sposobnosti,predanim radom i zajedništvomizgradili svoj stil igre koji susuvereno ponudili cijelomsvijetu te su pokazali put kakose u Europi i svijetu može bitiprepoznatljiv po specifičnohrvatskom identitetu.

Kip Svetog Oca u Mariji BistriciMarija Bistrica, 19.2.2003.(IKA) - Papa Ivan Pavao II.ponovno će pohodi Hrvatsku ulipnju ove godine i to će bitinjegov treći posjet Crkvi uHrvatskoj, a u tijekuposljednjeg pohoda 3. listopada1998. u Mariji Bistriciblaženim je proglasio hrvatskog

mučenika, kardinala AlojzijaStepinca. Kao zahvalu Papi zataj veliki događaj upravasvetišta Majke Božje Bistričkena čelu s upraviteljem ižupnikom mons. LovromCindorijem, odlučila je usvetištu postaviti kip SvetogOca, koji izrađuje akademski

kipar iz Zagreba Zlatko Čular.Bit će visok 2,5 metra, izrađenod bronce, a ukupna vrijednostizrade iznosi 30.000 eura.Planirano je da kip budepostavljen u svetištu do dolaskaIvana Pavla II. u Hrvatsku 5.lipnja ove godine.

Nadbiskup Devčić s predstavnicima talijanskezajedniceRijeka, 19.2.2003. (IKA) -Riječki nadbiskup Ivan Devčićprimio je 19. veljače uNadbiskupskom domu u Rijecipredsjednika Talijanske unijeMaurizija Tremula ipredsjednicu Izvršnog odboraTalijanske zajednice u RijeciMariju Graziju Frank, koja jeujedno i članica KomisijeTalijanske unije za politička,vjerska i ustavna pitanja.

Predstavnici talijanskezajednice tom su prigodomzahvalili nadbiskupu za svuskrb koju pokazuje premaduhovnim i kulturnimpotrebama vjernika talijanskemanjine koji žive na područjunadbiskupije. Na susretu je biloriječi i o predstojećem posjetupape Ivana Pavla II. RepubliciHrvatskoj i gradu Rijeci, te omogućnosti uočljivijeg

sudjelovanja talijanskihvjernika u pripremama iorganizaciji samog pohoda. Nakraju susreta nadbiskup jepozvao sve vjernike talijanskenacionalnosti koji žive na timprostorima da u vremenuočekivanja Papina posjeta moleza njegovo zdravlje i sretandolazak u Hrvatsku i gradRijeku.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Vepric: Duhovna obnova svećenikaNadbiskup Barišićpotaknuo svećenikeSplitsko-makarskenadbiskupije da uvijeksa sobom nose iBibliju, kako bi se navrijeme moglipripremiti ne samo zanedjeljno nego isvakodnevnobogoslužje

Vepric, 19.2.2003. (IKA) - UGospinu Lurdskom svetištuVepric, pokraj Makarske,održana je 19. veljače duhovnaobnova za svećenike Splitsko-makarske nadbiskupije. Nakonsvečanog bogoslužja, koje jepredvodio nadbiskup MarinBarišić, radni dio susreta bio jeposvećen propovijedanju. Okonkretnom pristupupropovijedi govorio je fraZoran Kutleša, župnik uPrološcu. Za predavanje onogašto Bog preko nas poručujepotrebno je iskustvo slušanja –istaknuo je, upitavši se jesu lidanašnji propovjednici spremniizložiti se za vrijeme u kojemužive, kao što je to npr. učinionaš bl. Alojzije Stepinac koji jeprepoznao svoje vrijeme. Unaše se vrijeme ljudi sve višepovlače u privatnost te nestajesmisao za žrtvu. Tko se jošdanas brine za prava branitelja injihovih obitelji i kolikopoznajemo socijalno stanjenaših obitelji? Koliko našepropovijedi iscjeljuju rane -upitao je predavač. Istaknuo jezatim da ni u Europskomustavu neće biti spomenut Bog,a da se istodobno promičevraćanje prirodi, mitu imitologiji, te pokazuje velikaotvorenost novim religioznimstrujama. Usporedo s timgotovo su se ugasila kućnaognjišta, i nestala je čvrstazajednica. Roditelji se utelevizijskim emisijama zamladež predstavljaju kaonazadni, rastreseni i izgubljeni.Da bi bio netko - ističe se,moraš nešto imati. U općojdezinformiranosti idezorijentiranosti gubi se

savjest, a mediji postaju jediniodgojitelji. Kršćani stoga nesmiju zatvarati oči predsituacijom u kojoj žive, apogotovo to ne smijupropovjednici, zaključio je fraZoran Kutleša. Profesorbiblijske teologije naKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Splitudr. Marinko Vidović u svom jeizlaganju istaknuo dapropovijed treba biti poticaj davjernik zaživi svoju vjeru.Homilija je objaviteljskidogađaj, koji se temelji naBožjoj Riječi. Zbog toga valjavoditi računa i o načinu na kojise naviješta Riječ, te je važno ida lekcionar bude uredan, aambon odgovarajuće uređen.Iznio je zatim kako se trebapripremati za homiliju. Uz općukulturu, propovjednici bi trebalibiti profesionalci u navještajuBožje Riječi. Potrebno je stogaodvojiti vrijeme zasvakodnevnu meditaciju nadsvim čitanjima, te potompokušati sučeliti osobnoiskustvo s onim koje je izniopisac te Riječi. U uočavanjucjeline biblijskog iskustvavažan je životni smještajbiblijskog izvještaja i što namon konkretno govori.Propovjednik treba nadalje bitiobziran na ono što Crkvanaučava, i što tumači. S jedneje strane vertikala Božje Riječi,a s druge je horizontalaljudskog iskustva. Ako sezaboravi na vertikalu,propovijed se lako pretvori upolitički govor. Homilija,naime, treba unositi Božjesvjetlo u konkretne probleme tetreba u tom svjetlu vrednovati i

ljudske vrednote i pokušatiizreći ljudski smisao. Valjavoditi računa i o sustavnostinavještaja Riječi i oterminologiji, da je svatkomože razumjeti. Dr. Vidovićistaknuo je još da treba sačuvatiotajstvenost Riječi, te objasniozašto je potrebno napisatihomiliju. U raspravi nakonizlaganja, pastoralni vikarmons. Drago Šimundžapodsjetio je svećenike da će uSlužbenome nadbiskupijskomvjesniku dobiti materijale zakorizmene propovijedi, te ihzamolio da pažljivo pročitajunadbiskupovu poruku.Generalni vikar mons. IvanĆubelić upozorio je da bibiblijska čitanja trebali čitatiodrasli ljudi. Na kraju jenadbiskup Barišić zahvaliosvima na sudjelovanju, tezamolio dekane da ga izvijestekoji svećenici nisu mogli doćina tu duhovnu obnovu kako biih pojedinačno mogao upozoritina važnije točke koje su tuiznesene. Potaknuo je zatimsvećenike da u ovoj Godinibiblije sa sobom uvijek na put,uz krunicu i časoslov, nose ibibliju. Istaknuo je da unaprijedtreba pročitati ne samo svačetiri biblijska čitanja, koja sečitaju na nedjeljnim iblagdanskim bogoslužjima,nego i dnevna čitanja, jer se nemože propovijedati bezkoordinata Božje Riječi istvarnosti. Ne može sepropovijedati Krista ni bezCrkve, kao ni bez vjerovanja izajednice Crkve, zaključio jenadbiskup Barišić.

Bogata sakralna izdavačka djelatnost Matice hrvatskeOgulin

Matica objavilaknjigu "Tragom stareličke povijesti", setumjetničkihrazglednica stematikom sakralnebaštine gradaOgulina,"Monografiju gradaOgulina", a uskoro bitrebala biti objavljenai knjiga o školovanjuglagoljaša

Ogulin, 20.2.2003. (IKA) -Matica hrvatska Ogulin održalaje 20. veljače izvanrednu iizbornu skupštinu na kojoj suusvojene izmjene pravila pokojima su ponovno dobili statusogranka, a u skladu sa člankom11 Zakona o udrugama iodlukama skupštine Maticehrvatske u Zagrebu održane 29.lipnja 2002. U osvrtu na radMatice hrvatske Ogulin uprotekloj godini predsjednicaVišnja Lipošćak istaknula jeveliko zadovoljstvo izdanjemseta umjetničkih razglednica stematikom sakralne baštinegrada Ogulina. Iznesen je i

podatak da je rasprodanoizdanje Matice hrvatske Ogulinautora gvardijana samostanafranjevaca trećoredaca izOgulina fra Petra Runje"Tragom stare ličke povijesti".Isto tako u planovima za ovugodinu najavljeno je skoroizdanje drugog naslova istogautora, o školovanju glagoljaša.Svim svojim članovimadarovano je izadnje Maticehrvatske i Gospićko-senjskebiskupije "Glagoljaško blagoLike i Krbave". Osim togaposljednjih tjedana iz tiska jeizašlo i drugo izdanjemonumentalnog djela

"Monografija grada Ogulina",za čije izdanje je ogulinskiogranak prije dvije godine bioproglašen najuspješnijimogrankom u Hrvatskoj. Zapredsjednicu je ponovnoizabrana Višnja Lipošćak,dopredsjednicu MilkicaTrninić, tajnika IgnacijeAbramović, gospodarskogtajnika Marija Horački, a začlanove Upravnog odboraMarija Magdić, IvanaBlašković, Katarina Mišić iLjubica Cindrić, dok su uNadzorni odbor ušli MarijaPopović, Karmela Magdić iAnton Stipetić.

8 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Vrgorac: Započela obnova kapelice Sv. Antuna opataU Kotezima, pokrajVrgorca započela jeobnova kapelice Sv.Antuna opata,najstarije crkvenegrađevine napodručju Vrgorca

Vrgorac, 20.2.2003. (IKA) – UKotezima pokraj Vrgorcazapočela je obnova kapelice Sv.Antuna opata, najstarijecrkvene građevine na tompodručju. Sv. Antun opat jezaštitnik Koteza, a kapelicapripada župi NavještenjaMarijina u Vrgorcu, koja jepredvođena župnikom fra

Ivanom Jukićema pokrenulaakciju obnove. Radovi seprovode prema projektnomrješenju inž. Ive Madunića,stručnjaka Splitsko-makarskoganadbiskupskog vijeća zasakralne objekte. Planom jepredviđeno da se kapelci vratitiizvorni izgled. Raniji crijep bitće zamijenjen pokrovom od

kamenih ploča. Podnu podloguu kapelici činit će klesanikameni blokovi stariji od stogodina. Postavit će se i novazvona. Radovi na obnovi stajatće više od 50.000 kuna, a bit ćezavršeni do kraja ožujka ovegodine.

Zahvala mons. Šantića na daru obitelji Kostelić"Vi ste svima svojimpostupkom pojačalinadu da se bolest rakamože pobijeditiznanjem i ljubavlju”

Zagreb, 20.2.2003. (IKA) – Upovodu dara obitelji KostelićKlinici za onkologiju KBCRebro u Zagrebu, izrazezahvalnosti za uputio jegeneralni vikar Vojnogordinarijata mons. Josip Šantić,koji se i osobno liječi uspomenutoj klinici. Istaknuvšikako je taj dar znak “da steispunjeni evanđeoskomljubavlju prema čovjeku, i toupravo onom malom, često

zaboravljenom, s kakvim seIsus poistovjetio". "Vi stesvima svojim postupkompojačali nadu da se bolest rakamože pobijediti znanjem iljubavlju”, napisao je mons.Šantić, dodavši: “I ja sam jedanod bolesnika koji se liječe natoj Klinici već gotovo četirimjeseca. Dok s ganućem izahvalnošću doživljavamopažnju i nastojanje liječnika ibolničkog osoblja, vidimo često

i njihovu tjeskobu nemoći zbogmaterijalne situacije u kojoj seta Klinika nalazi. Upravo stogaželim Vam zahvaliti u ime svihbolesnika Klinike za onkologijuKBC Rebro na Vašoj ljubavi,ali i na Vašoj zrelosti. Sve stenas obvezali tim Vašim činom,tako da će to, vjerujem, mnogekoji mogu pomoći potaknuti daslijede Vaš primjer”.

Hrvatski dominikanci protiv rata u IrakuPodsjećajući nadomovinski rat uHrvatskoj, KomisijaPravda i mir Hrvatskedominikanskeprovincije ističe kakoje još uvijek svježesjećanje na to doba, aveć se razgovara onovom bombardiranjui agresiji

Split, 20.2.2003. (IKA) –Komisija Pravda i mir Hrvatskedominikanske provincijeuputila je priopćenje za javnostu kojem se osuđuje embargo ibilo kakva ratna opcija u Irakute se članovi dominikanskeobitelji odlučno zalažu za mir ipozivaju na molitvu idjelovanje po Duhu.Podsjećajući na Domovinski ratu Hrvatskoj, dominikanci ističukako je još uvijek svježesjećanje na to doba, a već serazgovara o novombombardiranju i agresiji. Pritomnapominju kako su jedni zaagresivni nastup, a drugi zamirno rješenje političko-ekonomskih pitanja.“Mogućnost rata u Iraku ubliskoj budućnosti i njegoveposljedice itekako je prisutna usvijesti ljudi”, napominjeKomisija te ističe kako iračkirežim nije uzoran te kako je

irački narod prva i prava žrtvate situacije, otežane embargom,koji pojačava materijalni iekonomski pritisak nametnutod strane režima. “Najmanješto mi možemo jest staviti upitanje moralni legitimitet 12-godišnjeg embarga, koji nijeuspio postići svoj cilj: krajsadašnjeg režima u Iraku.Također treba staviti u pitanje imoralni legitimitet konceptatzv. preventivnog rata. Tajkoncept pokazao bi se opasnimna mnogo načina: tko je taj kojibi postavljao kriterije zaotpočinjanje rata? Agresivan ratne služi općem dobru, pa makarje on isplaniran i započet ukorist jedne etičke skupine iliradi njezina dobra. Kome možena dobro služiti razaranje,ubijanje, izbjeglice, psihičke imoralne traume i tzv. Embargozbog kojeg posljediceuglavnom snose oni koji i nisu

izravno odgovorni? Kako jemoguće da razne svjetskeorganizacije, pregovarači ipolitičari dopuštajumeđunarodne zločine? Gubitakmoralne odgovornosti i etikainteresa dva su temeljna razlogarata i ratnih zločina naših dana.Zbog takvog stanja svijet bilako mogao završiti u sveopćojratnoj katastrofi inezaustavljivoj ljudskojagresivnosti”, ističe se upriopćenju te dodaje kako jestanje složeno i stoga ga jepotrebno analizirati. “Mir jevrijedan rizik, dok je rat uvijekposljednje rješenje”, poručujuhrvatski dominikanci,pozivajući na nenasilnadjelovanja, jer se još uvijekmože izbjeći katastrofa, koja bimogla voditi do strašnihposljedica za irački narod i začitav Srednji Istok i u krajnjojliniji, za cijeli svijet.

Usvojen logo za Papin posjet ĐakovuSjednica voditelja svihodbora Povjerenstvaza pripremu Papinadolaska u Đakovačkui Srijemsku biskupiju

Đakovo, 20.2.2003. (IKA) –Sjednica voditelja svih OdboraPovjerenstva za pripremuPapina dolaska u Osijek iĐakovo 7. lipnja održana je 20.veljače u biskupskom domu uĐakovu. Sjednici je predsjedaođakovački i srijemski biskupMarin Srakić, a njezin je radanimirao predsjednikPovjerenstva pomoćni biskup

Đuro Hranić. Sudjelovali suvoditelji svih devet Odbora.Prva točka bila su izvješćavoditelja odbora o većučinjenim (pred)radnjama ipredstojećim planovima,vezanim za područje za koje supojedini Odbori odgovorni.Slijedilo je razmatranjeokvirnih predračuna ipredvidivih materijalnih

troškova koje će imati pojediniOdbor u djelokrugu svoga rada.Voditelji odbora izvijestili su io svemu što će u skorojbudućnosti još učiniti. Nasjednici je predložen i usvojenpredloženi znak (logo) koji će urazličitim aplikacijama pratiti ipodsjećati na događaj Papinaboravka u toj biskupiji.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dr. Tanjić: Pluralizam daje priliku da se i Crkvapotvrdi kao dio civilnog društva

Pluralizam jenepovratni procesdruštva i stoga ga jepotrebno smjestiti ukritički kontekst

Zagreb, 20.2.2003. (IKA) –Član Povjerenstva Teološko-pastoralnog tjedna dr. ŽeljkoTanjić u razgovoru zaovomjesečnu Kanu osvrnuo sena nedavno održani 43. TPTčija je tema bila Pluralizam uCrkvi, ocijenivši kako supredavači pokazali, a timesvećenici postali svjesni, da jepluralizam naše životnookruženje, prostor nade, ali ikritičkog promišljanja. Ponjegovoj ocjeni, pluralizam netreba demonizirati, čemu suneki krugovi skloni, pogotovozbog straha da će Crkva timenešto izgubiti, a niti gaapsolutizirati, smatrati ganekom vrstom transcendentalneveličine. Pluralizam jenepovratni proces društva istoga ga je potrebno smjestiti u

kritički kontekst, vidjeti koje sunegativne strane njegovaapsolutiziranja bez pozivanjana ono što nas povezuje iunutar toga vidjeti koje sušanse za navještaj Evanđelja ukonkretnom današnjemdruštvu, pojasnio je dr. Tanjić.Po njegovu mišljenju,pluralizam daje priliku da se iCrkva potvrdi kao dio civilnogadruštva, kao ona koja iznosisvoje stavove bez straha da sezbog toga proglasi kako je tomiješanje Crkve u društveneposlove. Ona je diodemokratskoga društva kojipoput svih ostalih čimbenikatoga društva iznosi vlastitestavove i promišljanja o našojstvarnosti, rekao je dr. Tanjić,napomenuvši kako u tomkontekstu vidi i najnoviji

naputak Kongregacije za naukvjere o katolicima u politici kaoizričaj želje da Crkva bude diocivilnog društva, da iznosisvoja promišljanja, te stogapoziva katolike i kršćane da utome društvu djeluju na osnovitemeljnih etičkih i moralnihnačela. Govoreći o izlaganjimapredavača, kazao je kako su oniuočili mnoge probleme, ali imnoge nade i prilike. Mnoga supromišljanja bila veoma hrabra,ne samo u smisluunutarcrkvenog dijaloga, nego isvijesti potrebe nove i drukčijezauzetosti katolika u našemdruštvu, kao i u pitanjumeđureligijskog dijaloga,promišljanja o karizmatskimpokretima, seminarima, smatradr. Tanjić.

Predstavljena knjiga Branka MilošaAutor je u svompristupu pošao odpitanja koje dominiraljudskom poviješću, ato je pitanje što je itko je čovjek

Split, 20.2.2003. (IKA) -“Jedinstvena je to knjiga za sveone koji žele bolje upoznatimladež i njihov svijet, a nesamo povijest rock n rolla”,kazao je urednik mr. PetarBalta predstavljajući knjiguBranka Miloša “Druga stranarock n rolla” u Pinakotecisamostana Gospe od Zdravlja uSplitu 20. veljače. Istaknuo jezatim da je riječ o dubinskojanalizi kojom je osvijetljenadruga strana rock n rolla, bezpovršnosti i osude. To je ujednoi kritika te kulture, koja polaziod samih korijena rock n rolla.Na kraju knjige nalazi sebogata bibliografija i kazaloimena. Osim toga i ta knjigasvjedoči da kršćanskiintelektualci ne šute i da nastojekršćanskom kulturom prožetinaš svijet, rekao je mr. Balta,izrazivši nadu da ta prvaMiloševa knjiga neće biti iposljednja.Govoreći o knjizi, novinarJoško Čelan ustvrdio je da jeona u mnogočemu zaokruženapovijesna cjelina, smirenoanalitička, te da može poslužitikao udžbenik. Budući da jepisana s dosljedno kršćanskogstajališta pretpostavlja da će bitiprešućena od svih važnijihmedija, jer poroci i nastranostinisu slučajne sastavnice narko-rokerske kulture, već su u

njezinim temeljima. “To jenadalje civilizacijskosrozavanje glazbe. Upromišljanju te kulture ta jeknjiga potrebna i mladim istarim ljudima”, kazao je nakraju.Autor knjige Branko Milošobrazložio je kako je u svompristupu pošao od pitanja kojedominira ljudskom poviješću, ato je pitanje što je i tko ječovjek. Uvijek je aktualanzahtjev - “Spoznaj samogasebe!”. Riječ je o čovjeku nakoga se možeš osloniti, u kogase možeš pouzdati. Takva ječovjeka u početku tražila irock-glazba koja predstavljamlade i njihovo odrastanje. No,kako je odrastanje zahtjevan imukotrpan posao mladi suklonuli, te je rock pored istinesve više nudio ono što se dobroprodaje, prije svega seks,slobodu i mladenačkobuntovništvo, tj. prostor ukojemu se smije živjeti svojeprohtjeve. Okrenutostmaterijalizmu i hedonističkommentalitetu povezala je rock saseksom i drogom. Zalagali suse doduše rokeri i za promjeneu društvu i za mir u svijetu, tesu se predstavljali kaonepokolebljivi buntovnici. No,dok su rokeri počeli dizati svojglas protiv rata tek kad suvidjeli mrtvačke sanduke svojih

vršnjaka iz rata u Vijetnamu, a idanas, kad se sprema novi ratuglavnom šute, dotle Katoličkacrkva, koju su proglasilisputanom, i danas uporno dižeglas u prilog miru, na što Papane prestaje pozivati. “Rock-glazba se, kao fenomen, odsamih svojih početaka moglapromatrati na dvije razine: kaogovor o svijetu iz perspektivemladih i kao komercijalnoorijentirana glazba. Ušezdesetima se predstavljalakao glavno oružje mladenačkogpohoda oslobođenja, kao medijkojim su mladi najlakše izricalisvoje stavove i razmišljanja.No, zbog svoje usredotočenostina komercijalne efekterock"n"roll je tražeći istinuprestao insistirati na istini iokrenuo se onome što senajbolje može prodati kaoistina. A najlakše je prodati onuistinu koju netko najviše voličuti. Stoga, ma što god o sebitvrdio, primarni interes rock nrolla, većim dijelom njegovepovijesti, nije bio u mijenjanjustvarnosti nego u izvlačenjukoristi iz nje”, istaknuo jeMiloš, kazavši da ta knjiganadalje pokazuje da su nekeneupitne stvari stavljene upitanje, te pomaže kršćanimada shvate kako im je Isus Kristposvjedočio tko je uistinučovjek.

10 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Bono Šagi o vjeri u Boga ili tržištu religijskihvrednota

"U našoj kršćanskojpedagogiji, ucjelokupnompastoralu, trebalibismo prevladatiduhovnu isključivostkojoj su skloni mnogireligiozni ljudi"

Zagreb, 20.2.2003. (IKA) –Istaknuti hrvatski teolog ipublicist Bono Zvonimir Šagi ukolumni za ovomjesečni broj“Kane“ naslovljenoj “Vjera uBoga ili tržište religijskivrednota“ ocijenio je kakokršćanstvo nije tek određenareligija – prihvaćanje nekeidejne orijentacije i zbrojasimbola, nego je i Božje djelo upovijesti i put koji je Bog sam uKristu otvorio za čovjeka, istoga se pravi vjernik ne plašipluralizma, niti vrijednosnekonkurencije, ne pretvara svojuvjeru u “robu“ na tržištu.Vjernik čita znakove vremenaočima vjere, tj. svoga živog

odnosa prema Bogu djelatnomeu povijesti, kojemu je onpozvani suradnik, smatrakolumnist. Kršćanstvo je posvojoj izvornoj evanđeoskojporuci u samome početku bilosposobno da se inkarnira ukulture prihvaćajući istinskeljudske vrijednosti drugih, onomora to biti i sada. Nema višehomogenih društava ili ih imavrlo malo, zato moramo naučitiunositi kršćanske vrijednosti upluralistička društva, a tozahtijeva da budemo vjerniizvornome evanđeoskom putute sposobni primati i vrijednostidrugih, pojasnio je kolumnist,napomenuvši kako je svaka

prava vrijednost od Boga. Unašoj kršćanskoj pedagogiji, ucjelokupnom pastoralu, trebalibismo prevladati duhovnuisključivost kojoj su sklonimnogi religiozni ljudi.Isključivost svojstvenareligijama ne bi smjela na istinačin biti svojstvena ikršćanstvu, jer je ono više put,događaj, neprestano djelospasenja, nego sama religija.Kršćanstvo se temelji na osobiIsusa Krista, njegovim riječimai djelima koja traju napovijesnom putu u snazi DuhaSvetoga, dok se sve ne zbude uBogu, pojasnio je kolumnist.

Predstavljena CD izdanja mo. Josipa degl`IvelliaMo. Josip degl`Ivelliodo sada je objaviošest CD izdanjaduhovne glazbe

Zagreb, 20.2.2003. (IKA) – CDizdanja hrvatskih skladateljaduhovne glazbe, čiji je autormo. Josip deg`Ivellio,predstavljena su 20. veljače uprostorijama Hrvatskogadruštva skladatelja u zagrebu.Mo. Josip degl`Ivellio do sadaje izdao šest CD izdanjaduhovne glazbe - Krsto Odak"Sakralna glazba nastaroslavenske tekstove" 1997.,dvostruki CD "Albe Vidaković:Duhovne skladbe" 1998.,dvostruki CD "O. Kamilo KolbOFM – Izbor iz djela" 2000.,"Vladimir, Mladen i JurajStahuljak – Izbor iz djela"2001., "Dušo Kristova, posvetime – o. Bonaventura Duda –Glazba moje duše" 2001.,"Franjo Dugan – Hrvatskebožićne pjesme" 2002. godine.Prva dva CD izdanja već su bilapredstavljena u Hrvatskomdruštvu skladatelja, a posljednjačetiri predstavljena su tomprigodom. Tako je odvostrukom CD izdanju "O.Kamilo Kolb OFM – Izbor izdjela" govorila dr. MarijaRiman, muzikolog. U tomeglazbenom projektu nastavljenje niz velikih hrvatskihskladatelja sakralne glazbe uimenu i djelu franjevca o.Kamila Kolba (1887-1965).Različitost tog projekta je utome što se ovaj put velikapozornost dala instrumentalnoj(orguljskoj) glazbi. Čitav prviCD su samo skladbe za orguljei to one tematske. Tako se uzpomoć "kraljice instrumenata"šećemo kroz razna razdobljacrkvene godine, advent, Božić,korizmu i Uskrs. Posebno je

značajna velikasedmerostavačna skladba"Sedam posljednjih Kristovihriječi" uz koju su nastale ipisane meditacije, kaopredložak ili primjermogućnosti meditacija imeditiranja na instrumentalnuglazbu, duhovno proživljenu odskladatelja koji je ujedno bio isvećenik-fratar. Na drugomCD-u predstavljen je dioKolbovih skladbi za dvoglasniženski zbor i orgulje (8), teskladbi za sopran i orgulje (3),te bariton i orgulje (3). Takođerspecifičnost toga CD-a zarazliku od prethodnih je da sekao zborski tumač skladbipojavljuje mali sastav Scholacantorum – Djevojački zbor izZagreba. Tim dvostrukim CD-om samo se dotaknuloprebogato Kolbovo glazbenostvaralaštvo pa svakako trebamisliti o nastavku ovog CD-a uobliku CD-a samo s mješovitimzborovima, te CD-a samo saskladbama za solo glas i orguljeistaknuli su dr. Riman i mo.degl`Ivellio.O CD izdanju "Vladimir,Mladen i Juraj Stahuljak –Izbor iz djela" progovorio jeZlatko Stahuljak, unuk, sin ibrat navedenih skladatelja kojije i sam glazbenik. Taj glazbenipothvat obuhvaća dio skladbitri gotovo zaboravljena velikahrvatska skladatelja; VladimiraStahuljaka (1878-1960), JurjaStahuljaka (1901-1975) iMladena Stahuljaka (1914-1996). To je logičan slijedkoncepcije otkrivanja,izvođenja i snimanja hrvatskeglazbene baštine 20.st. Također

Vladimir Stahuljak je važnaosoba u životu našeg najstarijegglazbenog Društva koje incontinuo djeluje u našoj državi,Hrvatsko pjevačko društvo"Slavulj" osnovanog 1864.g., ačiji je on bio značajan dirigent.Također iz tog razdobljanastaju Vladimirove brojneskladbe na petrinjske teme inapjeve. Ovaj CD za razliku odsvih prethodnih, nije CD samos duhovnom glazbom, već se tunalazi veliki broj raznih skladbisvjetovno-madrigalnog tipa iVladimira i Jurja, kao iMladena Stahuljaka, te skladbeza orgulje Mladena Stahljaka,kao i izbor iz opsežnog djela"Misa misterij" za četveroglasnimješoviti zbor i orgulje, tecjelovita Misa za dvoglasniženski zbor i orgulje. CDizdanje "Dušo Kristova, posvetime –o. Bonaventura Duda –Glazba moje duše" predstavioje Nikša Nirić, a predstavljanjuje bio nazočan i sam autorskladbi o. Bonaventura Duda.Radi se o 14 skladbi zamješovite i muške zborove, tepo jedna za ženski zbor i zasolo, kao i o cjelovitoj misi zamuški zbor. To je čitav opusskladbi toga hrvatskogfranjevca, bibličara,sveučilišnog profesora,prevoditelja, poliglota, pisca ipjesnika, a tim glazbenimprojektom i prvi put u javnosti iglazbenika. Sve skladbe suduhovne i isključivo liturgijske,a nastajale su u razdoblju od1941 do 1962. godine. Posebnazanimljivost i neobičnost togCD izdanja su govorni dijelovikoje nam kazuje sam o.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Bonaventura. Autor se pet putasam obraća slušateljima itumači nastanak svojih skladbite ih teološki i liturgijskiopisuje i navodi za koje potrebei kada su nastajale. Četvrto inajnovije CD izdanje "FranjoDugan – Hrvatske božićnepjesme" predstavio je dr. fraIzak Špralja. CD sadrži 16

božićnih napjeva za mješovitizbor i orgulje u harmonizacijiFranje Dugana, te pjesmu "U sevrijeme godišta", uharmonizaciji o. AnselmaCanjuge, te čini prinoshrvatskoj božićnoj tradiciji iljepoti napjeva hrvatskeglazbene, liturgijske baštine, alii ukazuje na važnost

glazbenika, obrađivača iorguljaša Franju Dugana,istaknuli su dr. Špralja i mo.degl`Ivellio. Na tribini jeposebno istaknuto kako se sveinformacije o radu mo. Josipadegl`Ivellia, o zborovima kojeon vodio i o CD izdanjima,mogu naći na Internet straniciwww.josip-degl-ivellio.iz.hr.

Rijeka: Prva sjednica Tehničko-prometnog pododboraza doček Svetog OcaRijeka, 20.2.2003. (IKA) - Prvasjednica Tehničko-prometnogpododbora za pripremu Papinapohoda održana je uNadbiskupskom domu u Rijeciu četvrtak 20. veljače, podpredsjedanjem voditeljaPododbora dr. Franje Jurčevićai voditelja tajništvaOrganizacijskog odbora fraSerafina Sabola. Kao

najzahtjevniji zadatakPododbora nametnulo sepitanje tehničkog rješenjaliturgijskog prostora gdje biSveti Otac, na blagdan Duhova,predvodio svečanoeuharistijsko slavlje te podjelaprostora za različite vjerničkeskupine. Nadalje, bilo je govorai o ustroju prijevoza vjernika domjesta susreta s Papom,

preustroju regulacije cestovnogprometa u samom gradu te oparkirališnim mjestima zaautobuse s hodočasnicima.Istaknuto je također kako jenajbolji način dolaskahodočasnika brodovima ivlakovima koji će ih dovozitigotovo do mjesta slavlja.Sljedeći sastanak Pododborazakazan je za 27. veljače.

Split: Predstavljena knjiga "Zadnja pošta Den Haag"Split, 21.2.2003. (IKA) -Knjiga "Zadnja pošta DenHaag" dr. Anđelka Milardovićapredstavljena je 20. veljače uKlubu "Libertas" u Splitu. Oknjizi su govorili teolog fraLuka Tomasović, sveučilišniprofesor Onesin Cvitan,saborski zastupnik Joško

Kontić i sam autor. Svi suistaknuli značenje te knjigekoja donosi dokumente bezkomentara o sudu u Haagu ibrojnim optužnicama. U knjizisu dokumenti o radu suda,optužnice protiv SlobodanaMiloševića, optužnice protivhrvatskih generala, te dokument

o suradnji Republike Hrvatskesa sudom u Haagu. Na krajuknjige je i dokumentarističkapriča o banjolučkoj nevladinojudruzi "Veritasu", njezinojsuradnji sa sudom u Haagu,odnosno o instrumentalizacijijedne udruge civilnoga društvaza velikodržavne ciljeve.

Đakovo: Konferencija za novinare posvećenapripremama za Papin dolazak

Na konferenciji je biloriječi o duhovnome ipastoralnom značenjuPapina posjeta,ustroju Povjerenstvaza pripremu Papinaposjeta tedosadašnjem tijekupriprema za Papinposjet Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji

Đakovo, 21.2.2003. (IKA) – UBiskupskom domu u Đakovu upetak 21. veljače održana jekonferencija za novinareposvećena pripremama zadolazak Svetoga Oca uĐakovačku i Srijemskubiskupiju. O duhovnome ipastoralnom značenjuapostolskog posjeta pape IvanaPavla II. Crkvi u Hrvatskoj,Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji i hrvatskom društvugovorio je dijecezanski biskupMarin Srakić, istaknuvši da seSveti Otac predstavlja kaoglasnik mira i da će Papinpohod Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji biti izraz zahvalnostivjernika i svih ljudi dobre volje.“Rekao bih", dodao je biskup,"da je Sveti Otac ujedno iglasnik budućnosti. Gdje god jeišao ulijevao je novu nadu.Đakovačka i Srijemskabiskupija nalazi se na završetkuodržavanja Druge biskupijskesinode. Sveti Otac će Sinoduzaključiti. Sukladno poticajimaSvetoga Oca želimo ovdjeizgrađivati mir i na ovim

prostorima uspostaviti dijalog,jer se jedino tako mogu izbjećisukobi i napetosti".Pomoćni biskup Đuro Hranićnovinare je upoznao s ustrojemPovjerenstva za pripremuPapina posjeta, koje se sastojiod devet odbora. Biskup Hranićje također predstavio irastumačio logotip za dolazakSvetoga Oca u Đakovačku iSrijemsku biskupiju. Odosadašnjem tijeku priprema zaPapin dolazak govorio jegeneralni tajnik PovjerenstvaPetar Vidović, istaknuvši da sepripreme odvijaju na tri razine:državnoj, gradskoj ibiskupijskoj. Izvijestio je kakoje već nekoliko susreta održanoizmeđu gradskih i crkvenihpredstavnika, a najviše posla izadaća ima Tehnički odbor odstrane grada i Liturgijski odborsa strane biskupije.O duhovnoj i katehetskojpripremi vjernika govorio jemr. Bože Radoš. "Prvi motivPapina posjeta za nas jeduhovne naravi. Papa dolazi daučvrsti svoju braću u vjeri.

Papu doživljavamo kaoduhovnog vođu. Htjeli smo upripremi istaknuti duhovno-molitveni karakter cjelokupnepripreme za Papin dolazak. Umaterijalima za svećenike isuradnike, koji će izaći tiskanipočetkom korizme, bit ćeponuđena bogata duhovnagrađa s posebnim naglaskom napobožnosti Križnog puta (ukorizmi) i krunice, budući dasmo u Godini krunice, kojatraje do listopada ove godine”,rekao je mr. Radoš. Osvrnuo sekratko i na obilježavanje Papinapohoda na području kulture.Ono je planirano za vrijemenakon Uskrsa. Materijale kojiće za duhovnu pripremuvjernika biti pripremljeni uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji koristit će i preostalečetiri biskupije u Metropoliji.Biskup Hranić je istaknuo da seu duhovno-katehetskoj pripremiĐakovačka i Srijemskabiskupija ujedinjuje sa svimbiskupijama Zagrebačkemetropolije, budući da će naeuharistijskom slavlju u

12 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Osijeku biti zaključena i 150.obljetnica metropolije, koja jezapočela na Duhove proteklegodine. Na upit novinara omaterijalnim pripremama,biskup Srakić je rekao da su utijeku restauratorski zahvati ubiskupskom dvoru. Uređuju se

četiri prostorije, ugrađuje dizaloi obnavlja pročelje zgradestradalo u Domovinskom ratu.Radove će dijelom financiratiministarstvo, a dijelom samaBiskupija.Pozivajući se na primjerprilikom Papina posjeta Splitu,

biskup Srakić je napomenuo dabi to trebao biti poticajniprimjer gradu Osijeku da tomprigodom biskupiji darujeprostor (zgradu) i tako omogućibolju prisutnost Crkve uOsijeku.

Pano o don Boscovu preventivnom sustavuPodaci o proširenostisalezijanskogaškolskog sustava

Zagreb, 21.2.2003. (IKA) - Usklopu kolegija Alternativneškole apsolventica razrednenastave Ivana Mamić postavilaje na Pedagoškoj akademiji uZagrebu pano na kojemu jepredstavljen “preventivni

sustav” u odgoju djece sv.Ivana don Bosca. Na panou kojije postavljen na 4. katuAkademije može se pronaći nizinformacija i statističkihpokazatelja o proširenostisalezijanskoga školskog sustava

kod nas i u svijetu. Misli, donBoscov životopis te fotografijeaktivnosti Jarunskih animatoražupe Duha Svetoga moći će serazgledati još neko vrijeme.Autorica panoa Ivana Mamićčlan je Jarunskih animatora.

Rijeka: Prva sjednica Pastoralnog pododbora zapripremu Papina posjetaRijeka, 21.2.2003. (IKA) - Podpredsjedanjem voditelja mons.Tomislava Šporčića uNadbiskupskom domu u Rijeciodržana je u petak 21. veljačeprva sjednica Pastoralnogpododbora za pripremu pohodapape Ivana Pavla II. Hrvatskoj.Razmotreno je više prijedlogakoji bi se trebali uzeti u obzir ubiskupijama u tijeku korizme imjeseca svibnja pred trećiPapin pohod Hrvatskoj.Predloženo je da se u župamamoli obiteljski križni put zakojeg će se pripremiti tri

različita teksta. Za sve nedjeljeu korizmi Pododbor ćepripremiti po jedan zazivmolitve vjernika. Korizmenahodočašća u katedralamatrebaju biti obiteljskiobilježena. U crkvama bi setrebale postaviti škrabice zavjerničke priloge siromašnimobiteljima u vidu korizmenogodricanja. U vjeronauku setrebaju pripremiti kateheze natemu obitelji, osobe pape IvanaPavla II. i hrvatske domovine.Po dekanatima svećenicitrebaju proučavati dokument

hrvatskih biskupa “Na svetostpozvani”, a za supružnike setrebaju održavati tribine natemu obitelji. U svibnju sepreporuča molitva krunice i tokoristeći letak u kojem jetiskano tumačenje krunice saslikovnim prikazima. Letak ćese tiskati u velikim količinama idijeliti će se po župama Riječkemetropolije. Sve vjernike će sepozvati na molitvu za obiteljkoju je sastavio Papa, a koja jeveć otisnuta na posebnimsličicama i dijeli se po župama.

Sumnja kao krepost: dijalog teologije i umjetnostiRazgovor teologa dr.Ivana Šaška i slikaraDimitrija Popovića naII. “Pepelniciumjetnika“ udominikanskomsamostanu u Zagrebu

Zagreb, 21.2.2003. (IKA) –Knjiga “Sumnja kao krepost“, ukojoj je objavljen razgovor oodnosu teologije i umjetnostikoji su vodili teolog dr. IvanŠaško i slikar Dimitrije Popovićs dominikanskim provincijalomFranom Prcelom i urednicomVjesnikove rubrike kultureVesnom Kusin, predstavljena je21. veljače u zagrebačkomMuzeju Mimara. Razgovor jevođen na II. “Pepelniciumjetnika“ protekle godine udominikanskom samostanu uZagrebu. Projekt je pokrenuoprovincijal Prcela, s ciljem iželjom potaknuti i upozoriti nanužnost dijaloga izmeđuteologije i umjetnosti. Po ocjenidominikanskog provincijala,

pismeni trag razgovora slikaraDimitrija Popovića i teologa dr.Šaška dokumentira i opetovanopotvrđuje nužnost dijaloškoga isolidarnog susreta umjetnosti iteologije. Premda si je projekt,među ostalim uzeo za cilj uloguposredništva između teologije iumjetnosti, nemamo nipoštonamjeru dokidati antagonizmeizmeđu sugovornika u dijaloguili pak inscenirati harmoniju,što će dobronamjernomčitatelju vrlo brzo postatirazvidnim, poručio je u uvoduprovincijal Prcela. U diskusijina II. “Pepelnici umjetnika“sugovornici su, među ostalim,govorili o dramatičnosti odnosateologije i umjetnosti,uzajamnosti ili uvjetovanosti,

sakralnosti u odrazusuvremenosti, nesporazumimatijekom povijesti, nesuglasjuizmeđu liturgije, teologije iCrkve, misteriju stvaranja,odnosu umjetnika i teologa,drami na Golgoti kao izazovuumjetnicima, uplitanju teologijeu umjetničku interpretaciju,sakralnoj slici u crkvi i galeriji,o tome kada je umjetnostsakralno primjerena, ostvaralačkom principu iteološkoj kategoriji. Knjigu,koju je objavila Dominikanskanaklada “Istina“, predstavili suravnatelj Instituta Marie-Dominique Chenu u Berlinu dr.Ulrich Engel, akademik TonkoMaroević i dr. Šaško.

Probno djelovanje Katoličke sportske udruge mladihZaprešić, 22.2.2003. (IKA) –Eksperimentalno razdobljeKatoličke sportske udrugemladih (KSUM) - Zagreb uzsuglasnost Povjerenstva za

pastoral mladih Zagrebačkenadbiskupije započelo je 22.veljače formiranjem trijuOdbora i radnih timova. Nakonšto su se mladi izjasnili u kojim

bi timovima htjeli sudjelovati,tajnim su glasovanjem izabraničlanovi Upravnoga iNadzornog odbora te Sudačasti.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Pokop don Radoslava TerzićaUz pedesetaksvećenika sprovodneobrede predvodio jenadbiskup Barišić

Split, 22.2.2003. (IKA) -Svećenik Splitsko-makarskenadbiskupije don RadoslavTerzić preminuo je u Splitu 17.veljače, u 86. godini života i62. svećeništva. Rođen je 10.rujna 1917. u Svinišću.Gimnaziju je završio usplitskom sjemeništu, afilozofsko-teološki studij naVisokoj bogoslovnoj školi uSplitu. Za svećenika je zaređen1. lipnja 1941. u Splitu.Pastoralno je djelovao najprijekao zamjenik bolesnog župnikana Slimenu, zatim kao župnipomoćnik u Omišu, pa kaožupnik u Svinišću, Kučićima,Vranjicu, te kratko u Žrnovnici.Nekoliko puta bio je iposlužitelj susjednih župa, kadbi ostale bez svećenika. Kaoumirovljenik živio je nekovrijeme u Kučićima, te višeposljednjih godina do smrti uSvećeničkom domu u Splitu. Pogrebne obrede u Svinišću usubotu 22. veljače predvodio jeu koncelebraciji s pedesetaksvećenika splitsko-makarskinadbiskup i metropolit MarinBarišić. Uz rodbinu i prijateljena pogrebu je sudjelovalo ipetnaestak redovnica, skupinabogoslova, vjernici rodnihSvinišća i svih drugih župa ukojima je don Rade pastoralnodjelovao. U tijekueuharistijskog slavlja ipogrebnog obreda pjevao jepoznati župni pjevački zbor izVranjica. Nadbiskup Barišić napočetku je prenio sućutumirovljenih nadbiskupa AnteJurića i Frane Franića. Zatim jeu ime svoje i cijelenadbiskupije izrazio sućut donRadinoj rodbini i prijateljima,

kao i župljanima Svinišća, te jeistaknuo zahvalnost Bogu, donRadinim roditeljima i župi zatoga dobrog i vrijednogsvećenika. U prigodnoj homiliji nadbiskupje istaknuo kako je cijeli donRadin život bio u znaku križa.Već u prvim godinamasvećeništva don Rade u Omišuspremno obilazi zarobljenehrvatske domobrane, koji subili zaraženi pjegavim tifusom,i dijeli im sakramente. I sam jeobolio od pjegavca, a liječnik jetvrdio da nema nade da preživi.Tako je don Rade pokazao da jei on poput dobrog pastira biospreman dati i život da bimogao savjesno ispuniti svojesvećeničke obveze. Često jetrebao i trpjeti za svojasvećenička uvjerenja. U 37.godini života bio je 90 dana uvojsci, a 1956. godine 8mjeseci u zatvoru. Uza sve toostao je uvijek plemenit, punrazumijevanja, praštanja idobrote, primjeran u svojojljudskosti i svećeništvu.Nadbiskup je zahvalio islužavkama Maloga Isusa, štosu don Radu s mnogo ljubavi ipažnje dvorile u njegovojbolesti. U ime svećenikanadbiskupije od don Radeoprostio se dr. don DragoŠimundža, pastoralni vikar iprepozit Stolnog kaptola.Izrazio je don Radi zahvalnostza njegov uzoran i savjestansvećenički život i za finoću iplemenitost njegova srca,kazavši: Don Rade nam svimamože biti uzor u ljubavi premanebeskoj i zemaljskojdomovini, uzor u bogoljublju iu čovjekoljublju.

U ime župa u kojima je donRade pastoralno djelovao odnjega se oprostio don PavaoVuković, župnik u Vranjicu.Istaknuo je kako je don Radesvojim radom zaorao duboke iplodne brazde, koje su vidljive iprepoznatljive, ali još više jedobra "nama nevidljivog, aliBogu znanog".Na kraju se od don Radeoprostio don Pavao Medić,duhovnik u Sjemeništu uSplitu, kao njegov dobriprijatelj i župnik rodnog muSvinišća dvanaest godina."Njegovo svećeničko i ljudskosrce bilo je otvoreno premasvakom čovjeku bez obzira nazvanje, uvjerenje i svjetonazor.Susret s ljudima bio mu jeuvijek otvoren, neposredan iiskren, s naglašenomsposobnošću prilagoditi sesvakome. Svojim svećeničkimžarom i smislom za šaluprivlačio je mlade, a razboritimpristupom i mudrim savjetimaznao je reći pravu riječ starimai bolesnima. Za svakoga jeimao lijepu riječ, razumijevanjei pomoć u nošenju križeva",rekao je o pokojniku donPavao. Don Ivan Ujević, kojiposlužuje Svinišće, zahvalio jesvima koji su sudjelovali usprovodnim obredima. Prijeizlaska na groblje nadbiskup jemještanima župe Svinišćeprenio don Radinu želju, daneki mladić osjeti svećeničkipoziv, budući da je don Radebio posljednji živući svećenikrodom iz te vjerničke župe. Nagrobu se s nekoliko riječioprostio i pokojnikov prijateljumirovljeni sudac Ivan Svalina.

135. obljetnica osnovne škole u StudencimaStudenci, 22.2.2003. (IKA) - UStudencima, župi sv. IlijeProroka nedaleko od Lovreča,svečano je 22. veljačeproslavljena 135. obljetnicaosnovne škole Studenci, koju je1867. g. utemeljio Studenčaninfra Anđeo Udiljak. Prigodomproslave te značajne obljetnice,predstavljeni su i radovi izprograma obnove najstarijeosnovne škole na prostoruImotske krajine.

Na prigodnoj svečanostiravnatelj škole Mate Bilić Prcićistaknuo je da je školautemeljena zaslugom velikogsina studenačkog kraja iImotske krajine fra AnđelaUdiljka, a odlukom carskoga ikraljevskog pokrajinskogučionskog vijeća u Zadru, te daje kroz tu školu kroz prošlo 16doktora i magistra, te nešto višeod 150 visokoobrazovanihnekadašnjih učenika”. Uzproslavu značajne obljetnice

škole, priređena je i prigodnaizložba, a u nazočnosti velikogbroja uzvanika iz političkoga,kulturnog te prosvjetnog životaopćine, županije Splitsko-dalmatinske te župe Studenci igrada Imotskoga, obnovljenu suškolu otvorile pomoćniceministra prosvjete i sportaMarija Došen i Vesna Bilić, asvečano ju je blagosloviostudenački župnik fra FranoBilokapić.

14 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Rad vjeroučitelja s učenicima neprilagođenogponašanja

Na stručnom skupu uSplitu održanapredavanja "Smetnjeponašanja kod djece imladeži: bolest ili…?"i "Čimbenici zaštite uprevenciji poremećajau ponašanju djece imladih"

Split, 22.2.2003. (IKA) -Stručni skup za vjeroučitelje uškoli Splitsko-makarskenadbiskupije na temu "Radvjeroučitelja s učenicimaneprilagođenog ponašanja", uorganizaciji Katehetskog uredate nadbiskupije održan je usubotu 22. veljače u dvoraniNadbiskupskog sjemeništa uSplitu. Na skupu je sudjelovaloviše od 200 sudionika, ne samovjeroučitelja, nego i ostalihdjelatnika odgojno-obrazovnogprocesa osnovnih i srednjihškola. Skup je otvoriopredstojnik Ureda mr. donJosip Periš, pozdravivši pritomnazočnoga splitsko-makarskognadbiskupa Marina Barišića,skupinu vjeroučitelja Hvarskebiskupije, članove Hrvatskogdruštva katoličkih prosvjetnihdjelatnika, te sve ostalesudionike skupa. U svome pozdravnom nastupunadbiskup Barišić osvrnuo seukratko na temu skupa,istaknuvši da ako se sa znanjemi srcem, stručnošću i ljubavljupristupa učenicimaprilagođenog ponašanja, ondanema drugog pristupa nineprilagođenima. Informacije sovog skupa koriste svima

nama. One trebaju dobiti formuu nama i pridonijeti davjeroučitelji budunajprilagođenija profesijaučenicima neprilagođenaponašanja, rekao je nadbiskupkoji je odslušao oba predavanjana skupu. Predavanje na temu"Smetnje ponašanja kod djece imladeži: bolest ili…?" održaoje dr. Trpimir Glavina, profesorna Medicinskom fakultetu uSplitu. Sa znanstvenogstajališta prikazao je genezuporemećenog ponašanja koddjece, odnosno mladeži,elaborirajući pojedine elementetakva ponašanja: agresivnost,nasilje, delikvenciju, bijes,bijeg i još neke. Dr. Glavinaiznio je podatak da su uprosjeku jedan do dva učenikapo razrednom odjeljenju djecaneprilagođenog ponašanja,zaključivši da takvu djecu trebaprepoznati i pokušati uvidjetikorijen problema. Nezaobilaznifaktor u tome jesu roditelji natemelju čijeg ponašanja dijetedobiva obrazac po kojem će seono u svojoj budućnostiponašati, zaključio je dr.Glavina.Predavanje na temu "Čimbenicizaštite u prevenciji poremećaja

u ponašanju djece i mladih"održala je prof. Agnes Jelačić,pedagog u OŠ "Gripe" u Splitu.Neki od tih čimbenika jesuodrasle osobe, percepcija školeod strane djeteta, emocionalnabriga i toplina, te komunikacija.Svoje tvrdnje prof. Jelačićpotvrdila je podatkom da djecaporemećenog ponašanjanajčešće nisu imalaemocionalnu brigu.Komunikacija je vještina kojutreba mijenjati i usavršavati, akod djece se trebamoorijentirati na ono pozitivno unjima. Treba znati uspostavitiodnos s djecom, jer uuspostavljenom odnosu ležitajna odgojnog djelovanja.Istaknula je da isključivopozitivni odnos prema djeci idobar primjer mogu rezultiratiuspjehom u odgoju. Ni jedanpredmet, osim možda hrvatskogjezika nema takvu mogućnostrazvijanja životnih stavova kaošto je to vjeronauk, avjeroučitelji to trebajuiskoristiti, istaknula je prof.Jelačić. Svoje predavanjezaključila je porukomvjeroučiteljima: "Zračitesvojom vjerom, ljubavlju inadom".

Šesta obljetnica Radio MarijeZagreb, 22.2.2003. (IKA) -Misnim slavljem koje je usubotu 22. veljače uzagrebačkoj crkvi BezgrešnogSrca Marijina na Jordanovcupredvodio fra Smiljan Kožul,Radio Marija proslavila je šestuobljetnicu uspješnogadjelovanja. Glavni urednikradijske postaje o. Stjepan Fridlu pozdravnoj je riječi istaknuokako od prošlogodišnjeproslave 5. obljetnice postojeveliki razlozi za slavlje jer je,

dobrotom slušatelja, uređennovi studio kod isusovaca naJordanovcu, a Radio Marija seodnedavno čuje i u Splitu. FraSmiljan podsjetio je na nizteškoća i prepreka na koje senailazilo prije nego se započelos emitiranjem programa,kazavši kako je cilj RadioMarije da čini sve kako bi ljudiupoznali i došli do Spasitelja.Radio Marija kao prva vjerska ineprofitna radijska postaja kodnas započela je emitiranje

programa za grad Zagreb i širuokolicu 22. veljače 1997.godine u 12 sati na frekvenciji96,4 MHz. Radio Marijaosnovana je radi evangelizacijeradijskim putem, a programskashema obuhvaća molitvu,duhovnost, katehezu, povijest inauk Crkve, duhovnu glazbu tevijesti iz života Crkve. ProgramRadio Marije emitira se od 29.listopada protekle godine i uSplitu na frekvenciji 105,5MHz.

Susret biskupa Škvorčevića i biskupa LanghaU središtu razgovorabila su ekumenskapitanja, problemi kojiprate zajedničkanastojanja različitihCrkava, kao iprovedba Ugovora sVladom RH

Požega, 22.2.2003. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević primio je uBiskupskom dvoru u Požegi usubotu 22. veljače biskupaReformirane kršćanske crkve uHrvatskoj Endre Langha.Razgovarali su o ekumenskimpitanjima u RepubliciHrvatskoj te nekim problemimakoji prate zajednička nastojanja

različitih Crkava. Izmijenjenasu i mišljenja o provedbiUgovora između Svete Stolice iRepublike Hrvatske teoblikovanju Ugovora izmeđuEvangeličke crkve iReformirane kršćanske crkve sVladom Republike Hrvatske.Dvojica biskupa posebno surazmotrili neke poteškoćevezane uz primjenu Zakona o

pravnom položaju vjerskihzajednica i glede postupkaevidencije pojedinih vjerskihzajednica pri Ministarstvupravosuđa RH. Dogovorili suse o uporabi crkvene zgradereformirane Crkve uKoreničanima za potrebekatoličkih vjernika župeĐulovac.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Novi mozaik u župnoj crkvi u LadimirevcimaMozaik simboličkipodsjeća na Božjadjela spasenja koja suvjerniku ponuđena umisnom slavlju

Ladimirevci, 22.2.2003. (IKA)- Župna crkva UzvišenjaSvetog križa u Ladimirevcimadobila je u subotu 22. veljačekružni mozaik. Mozaik jepromjera oko 160 centimetara,a simbolički podsjeća na Božjadjela spasenja koja su vjernikuponuđena u misnom slavlju.Krugom dominira križ i dijeliga na četiri polja. U svakom je

polju jedan od četiriju simbolaevanđelista s knjigom. Usjecištu ili središtu križa jejanje: simbol uskrslog Krista.Na vrhu križa je stiliziranosunce, simbol Božjih milosti, au podnožju križa "kaležspapsenja", s presvetom krvi.Na dnu kruga, u vodi, je riba,siombol krštenja. Podloga svihsimbola su tri polja u različitim

bojama: tamno plavoj (svemir),zelenoj (zamlja) i plavoj(more). Mozaik je djeloVladimira Meglića,akademskog kipara iz Zagreba iuvelike je obogatio crkvu kojase suradnjom župljana inastojanjem župnika FranjeBodonjija već duže vremenacjelovito obnavlja.

Muftija Omerbašić: Papa skrenuo pozornost nanajozbiljniji problem

U vjerskom su smislukršćani i muslimanishvatili da su napolitičkom polju dostanemoćni utjecati natokove i da timodnosima ravnajudruge strukture,pojasnio je muftijaOmerbašić

Zagreb, 23.2.2003. (IKA) –Predsjednik Mešihata islamskezajednice u Hrvatskoj muftijaŠevko Omerbašić u razgovoruza Vjesnik (nedjelja, 23.veljače) osvrnuo se naeventualni angloamerički napadna Irak, izrazivši bojazan da ćese terorizam "još višepovampiriti". Ocijenio je kakoće i odnosi kršćana i muslimanabiti do neke mjere pogoršaniako se rat dogodi. Ti se odnosi,po njegovu mišljenju, nećedramatično pogoršati, ali jeneupitno da će biti otežani. Uvjerskom su smislu kršćani imuslimani shvatili da su napolitičkom polju dosta nemoćniutjecati na tokove i da timodnosima ravnaju drugestrukture, pojasnio je muftijaOmerbašić. Osvrnuvši se na držanjeVatikana u pitanju iračke krize,kazao je kako je Papa uvijekbio u samom vrhu boraca zamir te kako je upravo onskrenuo pozornost na

najozbiljniji problem koji ćeproisteći iz rata, a to je kako ćeislamski svijet od milijardu itristo milijuna članova shvatitiovaj rat. Postoji realna opasnostda se odnosi islamskog svijeta iZapada opasno pogoršaju. To jepo meni najlucidnijeupozorenje od posljedica rata,kazao je muftija. Na pitanje kako vidi činjenicuda je Hrvatska načelno podržalapolitiku SAD-a, a ne francusko-njemačke europske osovineglede krize oko Iraka, izjavio jekako tu odluku ne smatra kaoneprijateljstvo premaarapskome i islamskom svijetu,nego jednom od obveza koje jehrvatska Vlada preuzela kaodio međunarodne zajednice.Irak i njegovo razoružanje jeproblem UN-a, i to se morashvatiti, bez obzira što mimislili o američkim namjeramarata protiv Iraka, kazao jemuftija Omerbašić, ocijenivšikako je ipak Vlada trebalazauzeti stav sličan predsjedniku

Mesiću, pogotovo što je ovihdana uputila zahtjev EU začlanstvo, podsjetivši kako jeFrancuska oštro ukorila nekekandidate s istoka Europe. U razgovoru se muftijaOmerbašić osvrnuo na zločin uKostajnici i paljenje jaslica uMostaru, podsjetivši kako suislamske zajednice u BiH i uHrvatskoj osudile oba slučaja.Kazao je kako je uvreda reći daje zločin u Kostajnici učinioradikalni musliman. To je, ponjegovim riječima, učinio luđakkoji s vjerom nema ništazajedničko. Što se tiče paljenjajaslica u Mostaru, i taj čin, ponjegovu mišljenju, trebaosuditi, jer je neprihvatljiv uislamu i nema nikakve veze sodredbama islama. Istaknuo jekako treba u vlastitimsredinama obeshrabrivati onekoji optužuju druge, i akoekstremi ne nađu potporu uvlastitoj sredini, neće seosmjeliti na napade.

Izabrano dvadeset skladbi za Uskrs fest 2003.Uskrs fest 2003. će seodržati 27. travnja uKD Vatroslav Lisinskiu Zagrebu

Zagreb, 23.2.2003. (IKA) –Objavljeni su službeni rezultatinatječaja za Uskrs fest 2003.Na natječaj za Uskrs fest 2003.koji je trajao od 1. prosinca2002. do 8. veljače 2003.godine prijavilo se 76 skladbi izraznih krajeva domovine idijaspore (BiH i Njemačka).Prispjele skladbe ocjenjivale sudvije neovisne komisije, jedna

za tekst te druga glazbena.Članovi komisija su na uviddobili materijale bez potpisanihautora. Rad komisijablagoslovio je biskup JosipMrzljak, poželjevši im štorazboritiju i pravednijuprosudbu. Nakon zbrajanjaglasova tekstualne i glazbenekomisije dobio se popis oddvadeset najboljih skladbi.

Navedene skladbe biti ćeizvedene 27. travnja ove godineu KD Vatroslav Lisinski uZagrebu na Uskrs festu 2003.,koji i ove godine zajedničkimsnagama organizirajuPovjerenstvo za pastoral mladihzagrebačke nadbiskupije iHrvatski katolički radio. Glavnimedijski pokrovitelj Uskrs festa2003. je Glas Koncila.

Novi upravitelji župa Beletinec i RemetinecNovi župnik uBeletincu Ivan Bais, au Remetincu JosipPavlek

Beletinec/Remetinec,23.2.2003. (IKA) - Varaždinskibiskup Marko Culej imenovaoje nove upravitelje župaBeletinec i Remetinec, kojidužnost preuzimaju u nedjelju2. ožujka, kada će se na misnimslavljima predstaviti svojimžupljanima. Zbog odlaska u

mirovinu župnika župe SvihSvetih u Beletincu 76-godišnjeg preč. Rudolfa Holija,dosad najstarijega aktivnogžupnika u Varaždinskojbiskupiji, novim je župnikomimenovan Ivan Bais, dosadašnjižupnik u Remetincu. Novimžupnikom župe Kraljice sv.

krunice Remetinec uVaraždinsko-topličkomdekanatu imenovan je JosipPavlek, dosadašnji vojnikapelan Vojne kapelanije sv.Jurja mučenika u Varaždinu.Vjernici župe Remetinec odsvoga dosadašnjeg župnikaoprostili su se misnim slavljem

16 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

u nedjelju 23. veljače. Misu užupnoj crkvi Kraljice sv.krunice u Remetincu unazočnosti velikog brojažupljana predvodio je vlč. Baisuz koncelebraciju domaćegsvećenika na studiju u RimuAnđelka Košćaka, a nazočni subili i trojica mladića kandidataza duhovno zvanje. Liturgijskopjevanje uzveličao je crkvenizbor “Terezianum” uz pratnjuorguljaša Valenta Kopjara, kojije lani obilježio 50. obljetnicukantorskog djelovanja u župi.Bila je to i prigoda da zasvirajucrkvene orgulje nakon upravozavršene obnove. Na kraju miseprigodnim riječima zahvale i

oproštaja dosadašnjem župnikuobratili su se župni i mjesnivijećnici, gradonačelnik NovogMarofa Zdravko Maltar te djecai mladi, a KUD Remetinecizveo je nekoliko skladbi. Vlč.Bais u Remetincu je službovao23 i pol godine, a tijekom tograzdoblja na duhovno zvanjepotaknuo je 20-tak mladih, paje slavljeno 14 mladih misa, ažupa je dala i 5 ženskihredovničkih zvanja. ŽupaRemetinec utemeljena je 1789.godine, a 1993. godine iz nje jenastala nova župa Oštrice.Župa u susjednom Beletincu uDonjovaraždinskom dekanatuutemeljena je 1982. godine

izdvajanjem tog mjesta iz župeSveti Ilija, a preč. Holiimenovan je prvimupraviteljem župe. S područjažupe Beletinec duhovno zvanjeizabrale su četiri redovnice tesedam svećenika, od kojih sučetiri živuća. Ovih je dana preč.Holi umirovljen zbog većihzdravstvenih teškoća, a kako setrenutačno nalazi na liječenju uSpecijalnoj bolnici zarehabilitaciju u VaraždinskimToplicama, uoči dolaska novogžupnika neće biti slavljena misaoproštaja, no župljani će se odsvoga prvoga i dugogodišnjegžupnika oprostiti naknadno,kada to bude moguće.

Poreč: IV. Zajednička euharistija mladih IstreSusret posvećen miruu svijetu te uspomenina mons. AntunaHeka

Poreč, 23.2.2003. (IKA) -Četvrta Zajednička euharistijamladih Istre (ZEMI) održana je23. veljače u Eufrazijevojbazilici u Poreču. Taj ZEMI,koji je pokrenula Katoličkaudruga mladih istre (KUMI),bio je posvećen miru u svijetu iblagopokojnom mons. AntunuHeku, velikom podupirateljuKUMI-a. Naime, mons. Hekbio je počasni član udruge ičlan Nadzornog odbora KUMI-

a. ZEMI je do sada održan uPazinu, Rovinju i Puli. CiljZEMI-ja je višestruk. To jeprilika za susret svih KUMI-aiz Istre na "misi po našojmjeri", svaki put se održava unekoj drugoj župi, što pomažeda se ožive one župe koje supotrebnije organiziranogdjelovanja mladih, a svaki putanastupaju drugi bandovi,zborovi, udruge, ekipe.Najbitnije je u da se u našim

životima osjeti Kristova ljubavkako bismo potakli i pomogliostalim mladima da osjete istuljubav. U tome nam pomaženašu karizma otvorenosti, ističuorganizatori. Odluka opokretanju ZEMI-ja započeta jena posljednjoj skupštiniUdruge, kada je dogovoreno dase kroz cijelu godinu članoviKUMI-a sastaju jednommjesečno na “Zajedničkojeuharistiji mladih Istre”.

Dar Grada Varaždina za župnu crkvu u Kućan MarofuDonacija u iznosu od150.000 kunanamijenjena jedogradnji župne crkve

Kućan Marof, 23.2.2003. (IKA)– Na kraju misnog slavlja unedjelju 23. veljače u župnojcrkvi Uskrsnuća Isusova uKućan Marofu varaždinskigradonačelnik dr. Ivan Čehokuručio je župniku dr. KarluKoračeviću dar od 150.000kuna za dogradnju crkve. Namisi su sudjelovalimnogobrojni župljani ipredstavnici vlasti GradaVaraždina, a slavlje jepredvodio ekonom Varaždinskebiskupije Josip Grošić. Obraćajući se okupljenima nakraju mise gradonačelnikČehok istaknuo je kakodogradnja crkve pokazuje kakose župna zajednica u tojprigradskoj župi povećava,dodavši da Grad Varaždinnastoji prema mogućnostimafinancijski poduprijetiinvesticije na vjerskimobjektima. Prilikom uručenjanovčanog dara župnikuKoračeviću, gradonačelnikČehok istaknuo je da će seGrad Varaždin ponovnoodazvati donacijom kada crkvabude u završnoj fazi uređenja.Na daru je u ime svih župljana

zahvalio domaći župnik,kazavši kako se dogradnjižupne crkve prišlo iz razlogašto je postala pretijesna zavjernike na župnim slavljima.Pritom je pohvaliorazumijevanje gradskih vlastiza duhovne potrebe vjernika,izrazivši želju da ta donacijabude poticaj i drugimdonatorima, ali i samimžupljanima na daljnjematerijalno odricanje kako bi seiduće godine dovršili radovi nauređenju proširene crkve, pa bina blagdan Bijele nedjelje, kadažupljani slave dan svoje župe,dograđeni dio bioblagoslovljen. ŽupnikKoračević ujedno je zahvalioVaraždinskoj biskupiji naranijem novčanom daru od200.000 kuna te svimžupljanima i donatorima koji suse dosad uključili u dogradnjucrkve, dok je ekonom Grošićpohvalio aktivnosti naproširenju duhovnog doma svihžupljana.Predstavnici vlasti GradaVaraždina, župni vijećnici,donatori i predstavnici izvođačaradova zatim su razgledalidosad izvedene građevinske

radove na proširenju župnecrkve, koji su započeli u travnjuprotekle godine. Spomenutom dogradnjomproširit će se lađa župne crkveza stotinjak četvornih metara, au podrumskom dijelu će sedodatnih stotinu četvornihmetara iskoristiti za potrebežupne knjižnice i Caritasa.Dogradnja je procijenjena naoko 1.200.000 kuna, a dosad sužupljani uspjeli prikupiti oko350.000 kuna, dok jeVaraždinska biskupija pomoglas 200.000 kuna. U proširenjuobjekta i kasnijem uređenjusudjeluju i drugi donatori.Završetak radova i blagoslovproširene crkve očekuje seiduće godine.Župa u Kućan Marofuutemeljena je 1975. g., prvogžupnika dobila je 1979. g., aizgradnja župne crkveUskrsnuća Isusova spastoralno-stambenim dijelomzapočela je 1987. godine.Crkvu je posvetio pokojnikardinal Franjo Kuharić 6.srpnja 1997. godine.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Sedma obljetnica solinskog HKZ "MI"Solinski miovciproslavili sutrodnevnimprigodinimprogramom sedamgodina svoga plodnogdjelovanja

Solin, 23.2.2003. (IKA) -Trodnevnim prigodnimprogramom zajednicaHrvatskoga katoličkog zbora"MI" - Solin proslavila jesedmu godinu plodonosnograda. Pokorničko bogoslužje ucrkvi Gospe od Otoka u Solinupredvodio je 21. veljače župnivikar don Darko Matijević.Svečanu skupštinu u domukulture "Zvonimir" otvorio je22. veljače don Vinko Sanader,duhovnik solinske zajednicekoja okuplja više od 200mladih članova. Istaknuo jekako se ponosi solinskim"miovcima" te ih potaknuo dauvijek ostanu vjerni Bogu,Crkvi i domovini. Godišnje izvješće radazajednice i planove za

budućnost podnio jepredsjednik solinskih miovacaKrešimir Dolić. Prof. dr. AnteVukasović, tajnik središnjice izZagreba, kazao je da su miovcipravi promicatelji istinskihvrednota i apostoli trećegtisućljeća u vremenuobezvređivanja moralnihvrijednosti, u kojemu odgojnisustav često zakazuje. Zatim jedon Vinko Sanader darovao dr.Vukasoviću 20 uokvirenihnaslovnica glasila HKZ "MI"Solin "Gospin otok". Čestitkesolinskim "miovcima" uputilisu još dr. Kajo Bućan,predsjednik Gradskog vijećagrada Solina, Miro Vidović,dogradonačelnik Opuzena,Stanko Gačić, predsjednikkluba mladih katoličkihintelektualaca koji djeluje pri

HKZ u Zagrebu, Ante Bosnić,predsjednik HKZ MI – Pujankeiz Splita, te don AnđelkoKaćunko, kancelar Vojnogordinarijata RepublikeHrvatske. Na proslavi jeizmeđu ostalih sudjelovao i dr.Darko Bedek, članpredsjedništva središnjice HKZ"MI", te Denis Bajs,dopredsjednik Kluba mladihkatoličkih intelektualaca. Trodnevna svečanost završila jemisnim slavljem koje je 23.veljače predvodio don AnđelkoKaćunko zajedno s donVinkom Sanaderom i donJozom Jurićem, umirovljenimsvećenikom iz Vranjica. Slavljesu pjevanjem uveličali članoviglazbenog sastava solinskihmiovaca "Papa band".

Dani molitve za duhovna zvanja u MetkovićuVoditelj susreta bio jebiskupski vikar zaduhovna zvanja mons.Jure Vrdoljak

Metković, 23.2.2003. (IKA) –Dani molitve za duhovnazvanja održani su od 20. do 23.veljače u župi sv. NikoleBiskupa u Metkoviću. Voditeljsusreta bio je biskupski vikar zaduhovna zvanja mons. JureVrdoljak. Molitveni susretzavršio je u nedjelju 23. veljačesvečanim misnim slavljem ucrkvi Sv. Nikole. Domaći župnik don LjuboPavić te župni vikar donAugustin Radović zahvalili sumons. Vrdoljaku i vjernicimana sudjelovanju u molitvenomprogramu prepunom molitve,pjesme, misnih slavlja iklanjanja te pozvali vjernike da

nastave molitvama za mlade dase odazovu Božjem pozivu. Upropovijedi je mons. Vrdoljakistaknuo da se otvorimo Bogukao što se Abraham otvorio tenastojimo da Isus bude središtenašeg života kroz našenepoznato putovanje te da jesvako duhovno zvanje darBožje milosti koji trebaizmoliti. Napomenuo je kako jeBog najviše prisutan u svojimsvećenicima, redovnicima iredovnicima te kako nemamodovoljan broj službenika Crkvekoji se odazivaju na Božjipoticaj da ga slijede izbliza. U subotu 22. veljače održano jemolitveno bdjenje u sklopu

četverodnevnoga molitvenogsusreta vjernika neretvanskogkraja za duhovna zvanja.Molitveni program, koji jepredvodio mons. Vrdoljak,započeo je Službom Riječi,nakon čega su bogoslov JureBjeliš iz Opuzena i svećenikSenko Antunović posvjedočilio svome duhovnom pozivu,pozvavši mlade da ne potiskujuKristov glas ako ih pozove usvoju službu. Molitvenobdjenje, koje su svojimpjevanjem uveličali članovižupnog zbora te metkovskežupe, završeno je klanjanjempred Presvetim.

Određena lokacija novoga pastoralnog centra u OkruguPostojeća župna crkvaodavno pretijesna zažupu Okrug na otokuČiovu

Trogir, 23.2.2003. (IKA) - Užupi Okrug na otoku Čiovu utrogirskom dekanatu u nedjelju23. veljače misno slavljepredvodio je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišićzajedno sa župnikom donMarijom Matkovićem itajnikom dr. don IvanomBodrožićem u prepunojsportskoj dvorani, jer jepostojeća župna crkva odavnopretijesna za Okrug. Župa ima u planu gradnjunovoga pastoralnog centra. Zato je pronađena lokacija te jepotpisan ugovor za otkupzemljišta između općine,

vlasnika zemljišta i župe kaopredstavnika nadbiskupije.Zemljište je veličine 2.200četvornih metara i treba gaisplatiti Poglavarstvo općineOkrug privatnim vlasnicimakroz naredne dvijegodine.Pastoralni centar će uzcrkvu sadržavati još jednudvoranu za priredbe i društvenadogađanja te više manjihdvorana za rad s mladima. Na toj milosti svi su mještaniBogu zahvalni, jer taj događajdaje smjernice Okrugu uvjerskome i društvenompogledu. Sam proces gradnjenove crkve animirat će mnoge

ljude. To će u njima probuditiistinsku težnju prema pravimvrijednostima života koje možeponuditi jedino Isus Krist. Takoće izgradnja nove crkve ići udva smjera - u građevnome i uduhovnom rastu same župe, štoje još mnogo važnije. Župatrenutno okuplja oko 750obitelji. Tu je i veliki brojvikendica. Međutim, primjećujese stalni priliv stanovništva, a ioni koji su tu dolazili samovikendom ostaju za stalno.Tako Okrug postaje veliko,dinamično mjesto i nova crkvaje neophodna, ističu iz župe.

18 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Pastoralni skup u KukuljanovuPrvi sastanak župnika,vjeroučitelja i župnihkateheta župničkeskupine u Bakarskomdekanatu o brojnimpastoralnim pitanjimakoja su obrađivana natemelju pastoralno-katehetskog plana iprograma

Kukuljanovo, 23.2.2003. (IKA)– U župnom uredu uKukuljanovu u nedjelju 23.veljače održan je višesatnisastanak župnika župničkeskupine u Bakarskom dekanatu(Kukuljanovo, Škrljevo,Krasica, Praputnjak, Hreljin iZlobin), vjeroučitelja i župnihkateheta. Domaćin i voditeljsusreta bio je moderatoržupničke skupine i bakarskidekan Petar Belanić. Raspravase odvijala na temeljupastoralno-katehetskog plana iprograma, što ga je za razdobljedo kraja "pastoralne godine" udogovoru sa župnicima prirediomons. dr. Milan Šimunović,pastoralni suradnik i profesorna Teologiji u Rijeci. Nasusretu, inače prvom takvevrste, bili su sužupnici mons.dr. Ivan Šporčić i Franjo Šiškote vjeroučitelji koji rade uškolama na području župa ili tustanuju, a rade u drugimmjestima, te župne katehistice.Nakon što je voditelj izrazioradost zbog tog susreta svihnajodgovornijih za pastoralnodjelovanje u šest župa,vjeroučitelji su iznijeli kratka

izvješća o vjeronauku u školi,sudjelovanju u župi iduhovnom životu, ukazavši i naneke probleme na koje nailaze.Najveći je naglasak stavljen narad s roditeljima, tim više što sesve više osjeća njihovaodsutnost, a i same djece nanedjeljnoj misi. U tom smisluzaključeno je da se oživeobiteljske nedjelje, dvaputmjesečno, čime će i u liturgijiviše doći do izražajauključivanje djece i roditelja, anakon mise i posebni susret. Toće ujedno biti i daljnja pripravaza slavlja prve pričesti i krizme.Iznesen je i program susreta smladima, koji će se održavati uKrasici, s temama koje sugeriranedjeljna liturgijska čitanka, akoje će voditi dr. Šimunović.Svi će mladi dobiti pismo, stemama za sve susrete. Pozvanisu i mladi iz ostalih župa, gdjese neće moći organiziratiposebni susreti. Ti će susretibiti ujedno i priprema zanadbiskupijski susret mladih uBakru, uoči Cvjetnice 12.travnja. Istaknuta je i važnostrada s ministrantima te se u tomsmislu organizira i posebna

duhovna obnova za ministrantesvih župa, također i u viduboljeg shvaćanja i doživljajaliturgije u Velikom tjednu.Budući da su u nadbiskupiji 16.ožujka izbori za župnapastoralna vijeća, nazočni suinformirani o tijeku priprema ipozvani na zalaganje u radužupnih vijeća, koja bi ubudućetrebala biti veći pokretač životažupnih zajednica. To će se naosobit način pokazati kadapojedini članovi, u suradnji sažupnikom, budu koordinatoripojedinih župnih skupina iliaktivnosti. Zato će se za svekoji budu kandidirani za izborodržati posebna duhovnaobnova prije blagdana sv.Josipa u Praputnjaku. Skupinažupa izdaje list "Novo licežupne zajednice", pa jeizabrano uredništvo, kojemu ćesvi pomagati. Predložena je inova koncepcija lista, kojiizlazi četiri puta godišnje.Ostale točke, kao pitanjacrkvenoga pjevanja, ulogečitača i liturgijske inicijativneskupine bit će raspravljenenakon što se izaberu župnapastoralna vijeća.

Biskup Srakić u Donjim AndrijevcimaU Đakovačkoj iSrijemskoj biskupijiviše od 30% obitelji jes troje i više djece ibiskupija sama čini10% pučanstva u RH

Donji Andrijevci, 23.2.2003.(IKA) - U prepunoj crkvi Sv.Andrije apostola u DonjimAndrijevcima đakovački isrijemski biskup Marin Srakićpredvodio je 23. veljače misnoslavlje i krstio MarkaBalentovića, deveto dijeteobitelji Ilije (38) i Marine (35)Balentović iz DonjihAndrijevaca. Na misi su bili imons. Marko Majstorović,

župnik iz Slavonskog Broda 2,biskupski tajnik MarkanKormanjoš i donjoandrijevačkižupnik Nikica Mihaljević.Biskup Srakić govorio je oobitelji, njezinoj vrijednosti,obiteljskom odgoju, vrijednostiživota i hrabrosti prihvaćanjanovih ljudskih života i djecikao Božjem blagoslovu.Istaknuo je također kako je uĐakovačkoj i Srijemskoj

biskupiji više od 30% obitelji stroje i više djece te da biskupijasama čini 10% pučanstva uRepublici Hrvatskoj. IlijaBalentović je poslovođa ujednoj tvrtki, a supruga Marinakućanica. JednomjesečniMarko ima sestre Mateju (15),Anu (11) i Mariju (8) te braćuStjepana (13), Josipa (12),Luku (7), Mateja (5) i Antu (3).

Spomen-misa za poginule branitelje pleterničkog krajaMisu za 28 poginulihbranitelja predvodiobiskup Škvorčević

Kuzmica, 23.2.2003. (IKA) -Požeški biskup dr. AntunŠkvorčević predvodio je unedjelju 23. veljače u župnojcrkvi Sv. Kuzme i Damjana uKuzmici euharistijsko slavlje uspomen poginulih izpleterničkog kraja tijekomDomovinskog rata, koje seorganizira tradicionalno već 11godinu uz sudjelovanje Udrugeroditelja poginulih hrvatskihbranitelja. U koncelebraciji subili župnik Slavko Starčević,župnik i dekan iz PleterniceAntun Ćorković, župnik izBučja mons. Ignacije Fostač ibiskupov tajnik Ivica Žuljević.Na početku slavlja biskupa isve okupljene pozdravio je

župnik Starčević i pročitaoimena 28 poginulih branitelja.U uvodnoj je riječi biskuppozvao sve nazočne da usvjetlu Božjem traže i otkrivajuistinu poginulih te u svompamćenju obnove njihovelikove koji su, u trenutkukrvarenja domovine i traženjazaloženih ljudi, krenuli uobranu svoje slobode idomovine.U svjetlu nedjeljnih biblijskihčitanja biskup Škvorčevićprogovorio je u homilijiroditeljima poginulih braniteljai vjernicima o nedavnomeDomovinskom ratu. Istaknuo jekako postoje ljudski sudovi opojedinim zbivanjima, ali da

ona imaju svoju dubokudimenziju, uhvatljivu vjerom.Protumačio je da Božji pozivna usta Izaije proroka “Nespominjite se onog što se zbilo,niti mislite na ono što je prošlo.Evo, činim nešto novo; većnastaje! Zar ne opažate?”, trebaprimijeniti i na događaj ratakod nas. Istaknuo je da je izcjelovitoga biblijskog kontekstarazumljivo kako se povijesnedogađaje ne smije zaboraviti,ali da je nužno kroz praštanjeočistiti ih u svom pamćenju odonoga što je negativno i kroztakav pristup ući u njihovonovo, istinsko značenje.Biskup je istaknuo da osjećajmužnje i osvete prema onima

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

koji su ubili hrvatske braniteljestvara stanje neslobode izarobljenosti u kojemu se živipo diktatu nanesenog zla.Praštanjem se oslobađamo togastanja i na čist način gajimospomen prema palimbraniteljima, poručio je požeškibiskup. Pojasnio je dapraštanjem ne činimo ništaonome koji nam je nanio zlo,nego pomažemo samima sebida budemo zdravi u odnosuprema događajima koji su sezbili. Podsjetio je da Bog praštaradi sebe samoga, jer bi u

suprotnome bio uvjetovano,neslobodno i nemoćno biće.Osvrnuo se na evanđelje oozdravljenju uzetoga, kojemuIsus oprašta grijehe i ozdravljaga od duhovne uzetosti, dalekorazornije od tjelesne.Pozvao je vjernike na molitvuza hrvatski narod da ga Bogoslobodi od duhovne uzetostimržnje i osvetničkih osjećaja tekroz praštanje neprijateljimaozdravi i od većih zala koja gaželi poniziti.Nakon mise roditelji su imalisusret u prostorijama sportsko-

rekreacijskog centra “Borac” uKuzmici gdje im je priređen idomjenak. Posjetio ih je biskupŠkvorčević, pozdravio iistaknuo da brojni pokušavajunabrajati što su dobili u ratu inakon rata, ali da su istinskidobili samo oni koji su najvišeuložili. Potaknuo je roditeljepoginulih branitelja na ponosšto su uložili najviše kroz to štosu njihovi sinovi i kćeri položiliživot za domovinu i na taj načinkrenuli putem pobjede križa.

Korizmena poruka biskupa ŠtambukaPoruka posvećenaobitelji

Hvar, 24.2.2003. (IKA) –Hvarsko-bračko-viški biskupSlobodan Štambuk uputio jekorizmenu poruku posvećenuobitelji, budući da se u tojbiskupiji obilježava Godinaobitelji. U poruci biskupŠtambuk ističe kako korizmaima svoj vremenski okvir, tekako je važno što će se staviti utaj vremenski okvir. Stogabiskup Štambuk preporučujekako treba biti odlučan iodvažan u tome vremenskomrazdoblju te poziva na molitvuza koju treba imati vremena ikoja treba biti sabrana idoživljena. “Molitva koja nasstavlja u istinsku vezu sBogom, koja nas dotiče,zahvaća, potiče, koja nas

odgaja, vodi, usmjeruje,nadahnjuje! Naš brevijar, kojinije samo naša obveza, većnaša radost, naša hrana, hranasvakidašnja, redovita,neizostavna”, ističe se u poruci.Također je i post sastavni diokorizmenog vremena, poručujebiskup Štambuk. No, kaoposebni zadatak stavljauočavanje bližnjega: “Uočitiga, zaustaviti se, čuti ga,uvažavati ga, htjeti razumjeti,za njega moliti, pomoći mi daraste u ljudskome i kršćanskomdostojanstvu, ponuditi svoj dar,razveseliti ga”. Poručujući kakoodricanja i odluke na promjeneu tijeku korizme čine “malekorake što ih naše noge moguučiniti, a naše srce i razum

pratiti”, biskup Štambuk ističekako je to ipak pridonosi dasvatko od vjernika Hvarsko-bračko-više biskupije timsvojim postupcima “postajehodajući poticaj” i obogaćujeveliku biskupijsku obitelj.“U korizmi, koja je u Godiniobitelji, dajemo svoje zrno zarast naših obitelji, pustimo nekai naša zraka ukrasi lijepu dugunad našim obiteljima, neka inaš san kršćanski dosanjan uokviru korizmenom, okviru od40 blagoslovljenih dana,pomogne da se barem netkoprobudi za ljepša, ljudskija ikršćanskija jutra življenja!”,ističe na kraju korizmeneporuke biskup Štambuk.

Glina: Za bogoslužne prostore 150.000 kunaGlina, 24.2.2003. (IKA) - GradGlina izdvojio je izovogodišnjeg proračuna150.000 kuna za bogoslužneprostore gradu. Novac će

ravnomjerno podijelitirimokatoličke župe sv. IvanaNepomuka u Glini, sv. FranjeKsaverskog u Viduševcu,Ranjenog Isusa u Maloj Solini,

sv. Ilije u Maji, sv. AntunaPadovanskog u Gornjoj Bučici isrpskopravoslavni hramPresvijetle Bogorodice u Glini.

Zadar: Sjednica Liturgijskog pododbora za pripremuPapina pohodaZadar, 24.2.2003. (IKA) - Prvasjednica Liturgijskogpododbora za pripremu Papinapohoda Hrvatskoj održana je24. veljače u prostorijamaNadbiskupskog doma u Zadrupod predsjedanjem mons. IvanaMustaća, predsjednikaOrganizacijskog odbora zapripremu trećega Papinaposjeta Hrvatskoj, koji ovaj putuključuje i posjet Zadru.Radnom sastanku nazočili supotpredsjednik Organizacijskogodbora mons. Pavao Kero,voditelj Liturgijskog pododborao. Jozo Milanović i članovi don

Zdenko Milić, don MarioSoljačić, Livio Marijan i ŽanMorović.Članovi pododbora razmatralisu sadržaj sastavnih dijelovaSlužbe riječi te dogovorili izborhimana, psalama, antifona,čitanja, otpjeva i molitvivjernika.Poštujući liturgijske kriterije uodabiru antifoni i himana,osobito se nastojalo da pjevanjekoralnih i pučkih napjeva budeu duhu bogate crkvenetradicije, poznate cijelomevjerničkom puku, kako bi svisudjelovali u zajedničkome

liturgijskom slavlju.Dogovoreni sadržaj bit ćeupućen nacionalnomkoordinatoru za liturgijskaslavlja povodom Papina posjetaHrvatskoj dr. Ivanu Šašku,zbog pravovremenogupoznavanja Vatikana sasadržajem liturgijskog slavlja uZadru.Na susretu su najavljene i temesljedećeg sastanka, izmeđuostalog, izgled dvosatnogprograma, koji će se održavatiprije samog Papina dolaska naForum, mjesto Papina susreta svjernicima u Zadru.

20 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Predsinodalni susreti župnih vijećaZagreb, 24.2.2003. (IKA) -Zagrebački pomoćni biskupVlado Košić održao je 24.veljače sastanak s dekanimaSisačko-gorskoga,Turopoljskog i Zagorskogarhiđakonata uNadbiskupskome duhovnomstolu u Zagrebu. Na sastanku serazgovaralo o predsinodalnimsusretima župnih pastoralnih iekonomskih vijeća te susretuvjeroučitelja po arhiđakonatima

i dekanatima. Dogovoreni sutermini tih susreta koji će seodržati u tijeku mjeseca ožujka,rujna i listopada.Također je biskup vikar za gradZagreb preč. Misjo Gorskidogovorio s dekanimaKatedralnog arhiđakonatatermine za predsinodalnesusreta Vijeća u tomarhiđakonatu, koji će se održatiu tijeku mjeseca ožujka itravnja.

Zagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak na skorašnjem ćesastanku s dekanimaKarlovačkoga i Bjelovarskogarhiđakonata dogovorititermine za predsinodalnesusrete Vijeća. Raspored svihpredsinodalnih susreta bit ćeobjavljeni u najnovijem brojuVjesnika Zagrebačkenadbiskupije, koji je u pripremi.

Pazin: Prva obljetnica smrti mons. Antuna HekaKoncelebriranimmisnim slavljem,predstavljanjemprigodnog zbornika teZaklade mons. AntunHek u Pazinuobilježena prvaobljetnica tragičnesmrti toga istaknutogistarskog svećenika ikulturnog djelatnika

Pazin, 24.2.2003. (IKA) - Podgeslom “Antun Hek čovjekponosa i nade", u Pazinu je uponedjeljak 24. veljačeobilježena prva obljetnica smrtimons. Antuna Heka,istaknutoga istarskog svećenikai kulturnog djelatnika.Obilježavanje je započelomolitvom i polaganjem cvijećana grobu pokojnog mons.Antuna Heka, a nastavljeno jeu, vjernicima ispunjenoj,župnoj crkvi Sv. Nikolekoncelebriranim misnimslavljem. Misu je predvodioporečko-pulski biskup IvanMilovan, a u koncelebraciji subili riječki nadbiskup imetropolit Ivan Devčić,umirovljeni riječki nadbiskupJosip Pavlišić, generalni vikarKrčke biskupije Franjo Velčićte četrdesetak svećenika.Biskup Milovan u propovijedije istaknuo da smo zahvalniBogu za taj bogati život koji senije štedio, naprotiv trajno seulagao, i da vjerujemo da je našpokojni monsinjor mogao,došavši pred Gospodara života,čuti onu riječ: “Dobro, slugodobri i vjerni, bio si vjeran, uđiu radost Gospodara svoga.”Obilježavanje je nastavljeno uvelikoj dvorani Spomen-doma,gdje je predstavljen prigodnizbornik o mons. Heku, videokazeta s njegova pogreba iZaklada mons. Antun Hek. Sveokupljene uzvanike i gostepozdravio je sadašnji ravnateljPazinskog kolegija vlč. VilimGrbac, koji je rekao da sePazinski kolegij – klasična

gimnazija i tom prigodom želiod srca zahvaliti svomeosnivaču i ravnatelju naucrtanim stazama kojimaKolegij i danas korača. Želi muse zahvaliti na izgrađenimmostovima kojima Kolegij idanas nastoji ići. Istaknuo je dase i nakon godinu dana, osjećanjegova vedrina i smirenost,skromnost i jednostavnost te date vrline i danas krase prostorekoji su pokojnom monsinjoru,pogotovo posljednjih godina,bili veoma važni.O zborniku su govorili vlč.Sergije Jelenić i pjesnik DanijelNačinović. Vlč. Jelenić jeizmeđu ostalog rekao da se nemože zaobići monografiju kojanosi ime Antun Hek. PjesnikNačinović rekao je da jemonografija “Antun Hek”dokument i poticaj, preglednapanorama s pogledom naPazinski kolegij - klasičnugimnaziju, ali i na nedohvatljivvidokrug čovjeka koji je iznačaj svojih vidljivih tragovaznao zaogrnuti dahom humora,spontanosti i neposrednosti. Oknjizi je još govorio David Ivić,dugogodišnji prijatelj pokojnogmons. Heka i tehnički urednikknjige. Rekao je da je u knjiziprikupljeno ono što se oAntunu Heku mora znati, nosvima je jasno da je jednaknjiga premalo da bi se nakvalitetan način moglo o mons.Heku reći sve što zapravonjegovo djelo i život zaslužuju,dodao je.Na kraju je vlč. Ilija Pavlovićpredstavio novoosnovanu

Zakladu mons. Antun Hek.Službeno joj je ime "Zakladamonsinjora Antuna Heka, zaodgoj i obrazovanje djece", acilj joj je pomoći u odgoju istipendiranju darovite djece uškolovanju odnosno studenatana studijima. Vlč. Pavlovićpojasnio je kako je upravomons. Hek ponajviše zaslužanza tu zakladu. "Ideja oosnivanju zaklade je njegova,ona je ponajprije njegovo djelo,a mi smo mu samo pomogli daugleda svjetlo dana. To jetakođer pokazatelj kakonjegove ideje nisu otišle s njim,nego da mi nastavljamonjegova djela i ideje. Moji prvirazgovori o osnivanju zakladebili su upravo s čovjekom čijeime ova zaklada nosi. Tazaklada nosi njegovo ime, ali senadam i vjerujem da će njegovaživotna zaklada Pazinskikolegij, jednoga dana takođernositi njegovo ime i činiti jednucjelinu zajedno s ovomZakladom", rekao je vlč.Pavlović. Istaknuo je pritomkako i dok nije postojalaZaklada, mons. Hek "bio ježiva zaklada za odgoj iobrazovanje djece", dijeleći svešto je imao onima s kojima ježivio, učenicima i studentima.Osnivač Zaklade je Dinko Hek,brat pokojnog Antuna.Program je vodila prof. OrijanaPaus, a svojim pjevanjemobogatili zborovi Pazinskogkolegija i KUMI-a. Druženje jenastavljeno u Pazinskomkolegiju – klasičnoj gimnaziji.

Misa za poginule pri savezničkom bombardiranju 1944.Trogir, 24.2.2003. (IKA) - Uznak siječanja na 28 poginulihgrađana trogirskog predjelaPasika, koji su stradali 23.veljače 1944. godine prisavezničkom bombardiranjuFoše, gdje se bio sklonio

njemački ratni brod, slavljenaje 24. veljače u najstarijojtrogirskoj crkvi Sv. Barbare iz9. stoljeća misa zadušnica.Misu je predvodio dekanTrogirskog dekanata donTomislav Ćubelić.

Nakon bombardiranja svi kojisu poginuli, bili su prije pokopasmješteni u crkvi Sv. Barbare.Najstariji je imao 77 godina, anajmlađi samo godinu dana.Među poginulima bila je i jednatrudnica.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dr. Rebić održao predavanje o Knjizi PostankaNauk o čovjekovuodnosu prema Bogu ibližnjemu

Zagreb, 24.2.2003. (IKA) – Našistaknuti bibličar dr. AdalbertRebić održao je u ponedjeljak24. veljače na Filozofskomfakultetu Družbe Isusove uZagrebu predavanje o KnjiziPostanka, prvoj od biblijskihknjiga u kojoj se opisujestvaranje svijeta i čovjeka te sedonosi povijest izraelskihrodozačetnika. Govoreći osadržaju knjige, dr. Rebićnapomenuo je kako nemamopred sobom povijest usuvremenom smislu riječi,

posebice u prvih 11 glava, negose radi o prapovijesti kojanadilazi našu vremenskupovijest, ne radi se o nečemušto je bilo, nego što još uvijekjest i taj 7. dan još uvijek traje.I ono što se opisuje u ostalimpoglavljima knjige također nijesamo puka povijest, nego je isadašnjost. Naveo je takoprimjer Abrahamove kušnje,kazavši kako je u Abrahamuopisan svaki Izraelac, u toj sepriči opisuje kako se trebaIzraelac odnositi prema Bogu,

to nije samo povijest, nego isadašnjost. U Abrahamu je, kaou nekome moralnom prikazu,predstavljen svaki Izraelac,kazao je dr. Rebić. Napredavanju je dr. Rebić na nizulomaka pokazao kako biblijskipisac uvijek ima pred sobomsadašnjost. Knjigu Postankaocijenio je veličanstvenom, jerona sadrži nauk o čovjekovuodnosu prema Bogu ibližnjemu.

Biskup Hranić u županijskom odboru za organizacijuPapina boravkaOsijek, 25.2.2003. (IKA) – Natemelju molbe PoglavarstvaOsječko-baranjske županije,đakovački i srijemski biskup

Marin Srakić imenovao jepomoćnog biskupa ĐuruHranića za predstavnikaĐakovačke i Srijemske

biskupije u Koordinacijskomodboru za organizaciju boravkapape Ivana Pavla II. u Osječko-baranjskoj županiji.

Pastoralne promjene u Đakovačkoj i SrijemskojbiskupijiĐakovo, 25.2.2003. (IKA) –Rješenjem đakovačkoga isrijemskog biskupa MarinaSrakića u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji došlo je dopromjena zbog pastoralnihpotreba. Nikola Kraljević,župnik, razriješen je 26.listopada 2002. službe župnika

u Hrtkovcima i istoga danaimenovan župnim vikarom uPetrovaradinu 3. Dana 1.veljače 2003. razriješen jeslužbe župnog vikara uPetrovaradinu 3 i danom 2.veljače 2003. imenovan ježupnim upraviteljem u Beočinui Čereviću. Marko Loš, župnik

u Nikincima, imenovan je 27.listopada 2002. župnimupraviteljem u Hrtkovcima.Tomislav Kovačić, župnik uSrijemskoj Kamenici,razriješen je danom 1. veljače2003. službe župnog upraviteljau Beočinu i Čereviću.

Trogir: Kamioni ugrožavaju Radovanov portalSvaki pet tonskikamion koji prijeđepreko mosta napraviveću štetu odzrakoplova koji sletina obližnji aerodrom

Trogir, 25.2.2003. (IKA) –Glasoviti Radovanov portal natrogirskoj katedrali mogao bi seraspasti, dramatično je upozoriotrogirski gradonačelnik BrankoŠtokić na nedavnom sastanku sdoministrom pomorstva,prometa i veza MijomBezerom, rekavši da je zbogvelikog prometa kamiona ivibracija na postojećem mostuna Čiovu, glasoviti Radovanovportal vitalno ugrožen.Trogirski je gradonačelnik

izjavio da ukoliko se to dogodi,“on istoga dana seli iz Trogira”,čime je upozorio na ugroženosttoga spomenika iz srednjegvijeka, i to u gradu koji je podUNESCO-vom zaštitom.Zatraživši što hitniju izgradnjunovoga čiovskog mosta,spomenuo je da, premda će se uobnovu Radovanova portalakrenuti vjerojatno već ovegodine, to nije pravo rješenje,budući svaki pet tonski kamionkoji prijeđe preko mosta

napravi veću štetu odzrakoplova koji sleti na obližnjiaerodrom. Na sastanku jezaključeno da se odmah priđeizradi plana, a potom otkupuzemljišta za novi most ipristupne ceste, kako bi se ponabavi novca pristupilo gradnji.Financiranje mosta iz državnogproračuna neće biti jedini izvor,i sam bi Trogir vjerojatnomogao pronaći neki kvalitetniizvor financiranja, rekao jegradonačelnik Štokić.

Za Porina nominiran album “Advent u novom ruhu”Album osmislio irealizirao urednikglazbenog programaHKR-a Slavko Nedić

Zagreb, 25.2.2003. (IKA) – Zajubilarnu 10. diskografskunagradu “Porin“ u kategoriji br.21 - za najbolji albumpopularne duhovne glazbenominiran je album "Advent unovom ruhu" Hrvatskogakatoličkog radija. Uz album"Advent u novom ruhu"nominirani su i albumi"Božićni koncert" Gradskogzbora Brodosplit te album"Raspelo" ansambla "Lado".Album "Advent u novom

ruhu", koji je osmislio irealizirao urednik glazbenogprograma HKR-a SlavkoNedić, sadrži 20 pučkihadventskih pjesama u novojobradi. Na albumu se nalazeskladbe u raznim glazbeno-stilskim obradama i to u pop-rock obradi, a izvode ih: Pokloni Kumi, Sve boje ljubavi,Otkrivenje i Kefa, IvoŠeparović i Bljesak, TomislavBrajša, zbor Mirjam, Apostolimira, Nada Baotić i grupa Zrno.

U zborskoj obradi pjesmeizvode zborovi Panis Angelicusi Mješoviti zbor sv. Josipa.Instrumentalne obrade izvodeDavor Senčar, MihaelVarenica, Angelus i tamburaškisastav Ujaci.Kao dodatak na albumu senalaze obrade rađene tijekomakcija Advent 1999: Kefa iAngelus, HKR Advent band,Božja slava band i Angelus teAdvent 2000 - Fides.

22 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Predstavljena Doktrinalna nota o katolicima upolitici

O dokumentu sugovorili povjesničardr. Ljubomir Antić ikomunikolog dr.Mirko Mataušić

Zagreb, 25.2.2003. (IKA) –Hrvatski prijevod “Doktrinalnenote o nekim pitanjimavezanim uz sudjelovanjekatolika u političkom životu“,koju je objavila Kongregacijaza nauk vjere 16. siječnja, aprevela ju i objavila u nizusvojih dokumenataInformativna katolička agencijaiz Zagreba, predstavljena je uutorak 25. veljače u Tribinigrada Zagreba. Nota, koju su potpisalipročelnik Kongregacije za naukvjere kardinal Joseph Ratzingeri tajnik Kongregacije nadbiskupTarcisio Bertone, upućena je"biskupima Katoličke crkve i,na posebni način, političarimakatolicima i svim vjernicimalaicima pozvanim sudjelovati upolitičkom životu i politici udemokratskim društvima". Iznoseći zapažanja odokumentu kao povjesničarsuvremene povijesti dr.Ljubomir Antić osvrnuo se nabrzinu i opsežnost promjena usvijetu koja su se zbila u 2.polovici burnoga 20. stoljeća,ocijenivši kako dokument jedvada se suzdržava u osudidanašnjeg svijeta. Dokument,po njegovim riječima, jasnonaznačuje da se “grana složenamreža današnjih problema,uključujući neka s kojima seprotekli naraštaji nisu nikadasusretali“, kazavši kako je nadjelu ubrzana dekristijanizacijakršćanskoga svijeta. Nadalje,po njegovim riječima,dokument u potpunosti afirmiraII. vatikanski sabor kao mjerukršćanskoga djelovanja. Kaocrkveno traženje izlaska izsadašnjega stanja, istaknuo jekako dokument ne daje samoinstrukcije za djelovanjekatolika u političkom životu,nego je i svojevrsni poziv zapomoć kršćanima da seangažiraju u politici i braneugrožene kršćanske vrijednosti.Govoreći o odnosu piscadokumenta prema demokraciji,zaključio je kako notaafirmativno govori odemokraciji i može se shvatitikao apel za njezinu obranu. Katolički komunikolog,predavač na Katoličkome

bogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebu dr. MirkoMataušić ocijenio je kakoDoktrinalna nota želivjernicima djelatnima u politicipomoći u njihovoj orijentaciji, iu njoj je riječ o savjesti svakogapojedinca kojemu se pružaorijentacija i pomoć u njegovimdilemama pred kojima se nalazizbog složenosti današnjegapolitičkog života. Doktrinalnanota, kazao je, poručujekatolicima da su u svomepolitičkom djelovanju dužnislijediti svoju savjest, što neisključuje nastojanje da sezauzmu za neka manje lošarješenja, ako ne mogu postićiona koja bi bila u skladu skršćanskim svjetonazorom, i dase pritom ne osjećaju manjevrijednima u odnosu nauvjerenja koja su temeljenadrugim svjetonazorima ilijednostavno utilitarističkimpragmatizmom. Stavljajući dokument upovijesni kontekst, istaknuo jekako je u posljednjih 200godina Crkva u europskimzemljama prošla put odsredišnje društvene ustanove,nositeljice ne samo vjere, negoi društvene ideologije,organizacije koja je imala bitniutjecaj ne samo na vjerski,društveni, kulturni igospodarski, nego i na političkiživot europskih i drugih naroda,pa do danas kad je onateoretski, a sve više i praktičkisvedena na jednu od mnoštvaudruga građanskog društva,koju ono još ne tretira baš kao isve druge, ali čini se da ide sveviše prema tome. Iznio je pritome činjenicu da za mnogepripadnike nekada većinskihkršćanskih naroda, naslijeđenikršćanski svjetonazor značimnogo više od samo povijesno-kulturnoga identiteta, naime onima vrijednost životneorijentacije. Dr. Mataušićosvrnuo se na angažmankatolika laika od 19. stoljeća,kada su se oni organizirali umnoštvo udruga, pokreta ipoduzeća, a na političkompodručju u kršćansko-konzervativne, kršćansko-socijalne, odnosno kršćansko-demokratske stranke.Demokršćanske stranke na

Zapadu bile su veći dio 20.stoljeća uspješne, zastupale sukonzervativnu političku opciju,te se izmjenjivale na vlasti sasocijaldemokratskimstrankama. Crkva se nakondrugoga svjetskog rata trudilaoko toga da prema strankama,barem službeno, uspostavitiravnotežu odnosa, te se upogledu vrednota boljerazumjela i bolje moglasurađivati s konzervativnima, aglede socijalnih pitanja slijevim strankama. Osvrnuvšise na suvremeni svijet ukojemu prevladava pluralističkimodel civilnog društva,istaknuo je kako se Crkva spozicija toga društva promatrau načelu kao jedna od udruga.Modeli njezina djelovanja izprošlosti, prema kojima je bilaparalelna strukturi države, snjom u savezu ili konkurenciji,ili pak je djelovala prekopolitičkih stranaka kršćanskognadahnuća, očito danas nisupotrebni niti korisni, kazao je,napomenuvši kako posljedicatih povijesnih modela jestčinjenica da se Crkvu danasidentificira s konzervativnimpolitičkim opcijama, što ondaveć u startu odbija one koji sudrukčijega političkog uvjerenja,što je za Crkvu i za ono što onazastupa štetno i nepotrebno.Ponovio je kako se Crkvadoduše s konzervativnimstrankama, samo djelomično,slaže u pogledu vrednota, a udrugim pitanjima može boljesurađivati sa strankama koje seobično označuju kaoprogresivne, npr. kad je riječ osocijalnoj pravdi ili o zaštititiokoliša. Ravnatelj IKA-e prof. AntonŠuljić ocijenio je kako će notakatolicima koji ozbiljno želedjelovati u politici predstavljatiohrabrenje, pomoć i orijentir,napomenuvši kako dokumentveć u uvodu kao uzorakatoličkim političarima navodimučenika sv. Tomu Mora, kojije radi savjesti žrtvovaokarijeru.Dokument se, po cijeni od 15kuna, može nabaviti uuredništvu IKA-e, Kaptol 4 uZagrebu.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Poticaj biskupa Bogovića za izgradnju vrtića u SlunjuGospić, 25.2.2003. (IKA) -Potaknut zamolbom slunjskoggradonačelnika Gospićko-senjskoj biskupiji za pomoć ugradnji dječjeg vrtića u Slunju,biskup Mile Bogović pozitivnoje odgovorio na zahtjev. Objektprijeko potreban demografskisve ispražnjenijem Kordunu,koji će stajati 6,5 milijunakuna, dijelom će financirati

Ministarstvo obnove igraditeljstva, a možda iMinistarstvo prosvjete i sporta.No, potrebno je sudjelovanje uizgradnji i mjesne samouprave.Biskup Bogović uputio jezamolbu svim hrvatskimzajednicama u inozemstvu, kojesu ga pozvale zbog krizme ilineke druge svečanosti, zapomoć u izgradnji tako

potrebnog objekta za gradSlunj, što bi pripomoglomladim obiteljima na ostanku.Svi prilozi mogu se dostaviti naadresu: Biskupski ordinarijat,Ante Stračevića 19, 53 000Gospić s naznakom: Za vrtić uSlunju ili na žiro račun Riječkebanke u Rijeci broj 33800-620-16-2-001-18601-5 (za vrtić uSlunju).

Nadbiskup Prenđa primio premijera RačanaNadbiskup zahvaliohrvatskoj Vladi zapotporu posjetaSvetog Oca, apremijer izraziozadovoljstvo zbogpotpore i od straneCrkve za dvije jasnetrase koje se grade uHrvatskoj: "Jedna jetrasa koja povezujenašu Domovinu idolazi do Zadra, većovog ljeta. Druga jetrasa usmjerenaprema Bruexellesu iEuropskoj uniji"

Zadar, 25.2.2003. (IKA) -Zadarski nadbiskup IvanPrenđa primio je 25. veljače uNadbiskupskom domu u Zadrupredsjednika hrvatske VladeIvicu Račana, koji se nalazi uslužbenom posjetu gradu Zadrui Zadarskoj županiji. Uznadbiskupa Prenđu susretu jenazočio umirovljeni zadarskinadbiskup Marijan Oblak, a upremijerovoj pratnji bili suzadarski gradonačelnik BožidarKalmeta i saborski zastupnikRomano Meštrović.Nakon službenih razgovora,uslijedila je u Nadbiskupskomsalonu tiskovna konferencija.Novinarima se prvi obratiodomaćin susreta nadbiskupPrenđa, ističući zadovoljstvošto je mogao ugostitipredsjednika hrvatske Vlade, teda su tom prigodom razgovaralio određenim temama koje suaktualne na općoj hrvatskoj i namjesnoj zadarskoj razini. Htiosam zahvaliti hrvatskoj Vladi,kazao je zadarski nadbiskup, zapotporu posjeta Svetog Oca,koji dolazi u Hrvatsku treći put,i ovaj put i u Zadar, što ne bibilo moguće ostvariti bezpotpore hrvatskih vlasti.“Radujemo se što ćemo svi uovom gradu, koji je u svojojpovijesti doživio brojnarazaranja, moći doživjetitrenutak radosti kada ugostimo

prvog čovjeka Crkve. Rekaosam premijeru da nam je dragošto Hrvatska, koja po svojojkulturi, povijesti i duhovnostispada u kršćanski svijet, uEuropu, i da su svi naporihrvatske Vlade za ulazak uEuropu u ekonomskome i upolitičkom smislu logičan put idobro zauzimanje za budućnostHrvatske. Hrvatski biskupipodupiru napore Svetog Oca uovome kriznom povijesnomtrenutku da se što pravednijimputem zaštiti mir i poduzmu svinapori da se problemi rješavajuna mirni način”, poručio jezadarski nadbiskup. Također jeizrazio svoje zadovoljstvo da seu proteklim godinama osjetilaskrb Ministarstva obnove igraditeljstva RH u obnovicrkva, koje su bile predviđene,kao i u izgradnji Nadbiskupskeklasične gimnazije u Zadru.Izrazili smo priznanje narazumijevanju premapotrebama Zadra i za žrtve ratakoju smo podnijeli u naporimada održimo svoju kulturnubaštinu, kazao je među ostalimzadarski nadbiskup.Potom se nazočnim novinarimaobratio premijer Račan,izražavajući zadovoljstvoposjetom i razgovorima suglednim ljudima Crkve.Razgovarali smo o onome štonam je zajedničko, a to je briga

za napredak ljudi, ove zemlje,grada i županije, istaknuo jehrvatski premijer, izražavajućizadovoljstvo zbog potpore i odstrane Crkve za dvije jasnetrase koje se grade u Hrvatskoj.Jedna je trasa koja povezujenašu Domovinu i dolazi doZadra, već ovog ljeta. Druga jetrasa usmjerena premaBruexellesu i Europskoj uniji.Dobro je da sve političke iduhovne snage ove zemljepodupiru ta dva krupnastrateška nacionalna projekta,kazao je predsjednik hrvatskeVlade, dodajući da su se urazgovorima dotakli i situacijekoja nas uzajamno zabrinjava, ariječ je o opasnostima rata.“Naš narod zna što su ratnestrahote i rat ne želi.Istovremeno smo svjesni da je iterorizam moderno zlo, i da sevalja time nositi. Pitanje jekojim sredstvima da ga budešto manje. Osjetio samrazumijevanje za politiku kojunije lako voditi u ovomtrenutku u jednoj maloj zemljikao što je Hrvatska”, kazao jepremijer Račan, zahvaljujući sedomaćinu na razumijevanju iugodnoom ozračju, sa željomda u sljedećem posjetu Zadrurazgleda i njegovu crkvenu ikulturnu baštinu.

Papino priznanje biskupu Jezerincu i Vojnomordinarijatu RH

Papa Ivan Pavao II.imenovao biskupaJezerinca članomVijeća Središnjegureda za uskladbudušobrižništva Vojnihordinarijata u svijetu

Zagreb, 25.2.2003. (IKA) –Pročelnik Kongregacije zabiskupe kardinal GiovanniBattista Re, pod koju pripada iSredišnji ured za uskladbudušobrižništva Vojnihordinarijata u svijetu, izvijestioje putem Nuncijature u RHvojnog ordinarija JurjaJezerinca da ga je papa Ivan

Pavao II. imenovao članomVijeća Središnjeg ureda zauskladbu dušobrižništva Vojnihordinarijata na pet godina,priopćio je 25. veljače Vojniordinarijat.To Vijeće ima šest članova, a uprethodnom mandatu bili sumeđu ostalima i vojni ordinarijiSAD-a, Italije, Francuske i

Poljske. To imenovanje, kojimje Papa iskazao priznanje ipovjerenje vojnom biskupu uRepublici Hrvatskoj, također jepotvrda vrednovanja radaVojnog ordinarijata RH iprepoznavanja njegovihposebnosti i pastoralnihiskustava.

24 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Kloniranje je na biološkom području osiromašenjeljudske vrste

Od stvaranja čovjekaBog se upustio uavanturu sa čovjekomi njegovom slobodom,istaknuo je dr. Pozaiću razgovoru za"Kvarnerski vez"

Krk, 25.2.2003. (IKA) –Profesor moralne teologije nateološkom studiju Filozofsko-teološkog fakulteta DružbeIsusove u Zagrebu dr. o.Valentin Pozaić u razgovoru zakatolički mjesečnik“Kvarnerski vez“ (veljača2003.) osvrnuo se namogućnost kloniranja čovjeka,koja je izazvala reakcije raznihdruštvenih, političkih i vjerskihustanova, ocijenivši kakokloniranje na biološkompodručju predstavljaosiromašenje ljudske vrste,biološke raznolikosti.Kloniranje bi bila nespolnaproizvodnja ljudi, misli seistovjetnih onome pojedincu odkojeg je bila uzeta jezgra nekesomatske stanice i unesena namjesto jezgre jajne stanice, adanas je sve jasnije da nijemoguće proizvesti istovjetnuljudsku jedinku, pojasnio je dr.Pozaić, kazavši kako je želja zakopijom bolesna želja i ujednoneostvariva. Da se na tom poljukrije zamka nepredvidivihpogrešaka, mogućnosti nakaza i

bolesti izvan je svake sumnje ito i jest razlog da ječovječanstvo, uglavnom,suglasno da je kloniranje ljudi,umjesto rađanja, neprihvatljivo,izjavio je. Ponovio je stavCrkve koja se protivi in vitrooplodnji, a još više kloniranju,jer oba postupka teškonarušavaju dostojanstvoprenošenja ljudskog života,osim što često znače smrt zanovonastajući ljudski život.Dijete je osoba i ima ljudskaprava, od kojih je i ono da dođena svijet na čovjeka dostojninačin: u bračnoj ljubavi putembračnoga spolnog sjedinjenja,ne proizvodnjom u laboratorijui hladnjaku. Ljubav i rađanje nesmiju se nasilno razdvajati,zaključio je dr. Pozaić. Napitanje kakav bi bio stav Crkveprema ljudskoj osobi dobivenojkloniranjem, kazao je daukoliko bi kloniranje uspjelo,ako bi proizvod kloniranja biloljudsko biće, postupalo bi se snjime kao sa svakim drugimljudskim bićem, djetetom. Odstvaranja čovjeka Bog se

upustio u avanturu sa čovjekomi njegovom slobodom, kazao jedr. Pozaić, napomenuvši daBog toliko cijeni čovjeka da gapoštuje i onda kad on zlorabisvoju slobodu, kad čini zlo.Navevši primjere kako ni svaredovita djeca nisu rođenja izljubavi: neka iz strasti, neka izsilovanja, kazao je kako naneka zla kao da smo se većnavikli, pa ćemo se moždamorati naviknuti i na nekanova. Ako bi se, dakle, putemkloniranja rodilo dijete, trebalobi ga krstiti, jer ono nije nikrivo ni zaslužno zbog načinana koji je pozvano u život,pojasnio je dr. Pozaić, dodajućikako, istina takvo dijete ne biimalo ni oca ni majke, jernjegov bi biološki identitetpripadao onim roditeljima odkojih je bila rođena individuaod koje je uzeta jezgra stanice;onoj individui od koje je bilauzeta jezgra stanice klonirani bibio nešto kao zakašnjeliblizanac.

Dr. Rebić o globalizmu i BiblijiOsvrt na pozitivne inegativne značajkesuvremeneglobalizacije

Zagreb, 25.2.2003. (IKA) – Natribini "Serra kluba" - Zagreb,međunarodnoga laičkogpokreta za promicanjeposvećenih zvanja Katoličkecrkve, bibličar dr. AdalbertRebić održao je u utorak 25.veljače u Bogoslovnomsjemeništu u Zagrebupredavanje o globalizmu iBibliji, na kojemu je iznioprimjere globalizacijskihprocesa u povijesti te seosvrnuo na pozitivne inegativne značajke suvremeneglobalizacije.Kao jednu od prvih, popriličnouspješnih globalizacija upovijesti čovječanstvaspomenuo je Katoličku crkvu ičinjenicu kako je kršćanstvo uRimskom carstvu nadilazilonacionalne i teritorijalnegranice, proširilo se svijetom,što je za ondašnje vrijeme bioveliki iskorak. Govoreći o tomekako fenomen globalizacije nijesasvim nov, spomenuo jedrevna carstva koja su pokušalaobjediniti svijet, pri čemu suveliki uspjeh postigli Grčko iRimsko carstvo. Druga velikaglobalizacija dogodila se oko1400. godine kada je Europa

otkrila nove dijelove svijeta ukojima je širila svoju vlast.Treća velika globalizacija zbilase s Francuskom iindustrijskom revolucijom u 18.stoljeću.Nova, suvremena globalizacijapočinje krajem 20. i početkom21. stoljeća, kada cijeli svijetpostaje jedno veliko selo, azahvaljujući suvremenimsredstvima priopćavanja,posebice televiziji i Internetu,nestaju granice među narodima,engleski jezik osvaja svijet,tako da su danas ljudi jačepovezani i ovisni i pozitivno inegativno, pojasnio je. Uizlaganju je dr. Rebić naveopozitivne straneglobalizacijskih procesa nakulturalnome, političkom igospodarskom području,spomenuvši kako su nakonkrvavih ratova ljudi shvatili datreba stvarati suživot i bratstvo.Velika je zasluga globalizacije,po njegovoj ocjeni, širenjegospodarskog uspjeha iekonomskih institucija,zapošljavanje siromašnih uzemljama Trećeg svijeta, ahumanitarne organizacijepoprimaju globalne razmjere.

Kao opasnost globalizacijeistaknuo je kako su veliki imoćni narodi u napasti daiskoriste male i podvrgnu ihsvojoj političkoj moći. Uglobalizacijskim procesima sene da malim narodima dainzistiraju na svojoj kulturi,povijesti i jeziku, upozorio je.Navodeći negativne trendove ugospodarstvu, kazao je kako jesvjetsko gospodarstvo urukama nekoliko bogatihzemalja, na slobodnomsvjetskom tržištu vrijede samooni koji mogu nešto na njemuponuditi, a konkurencija natome tržištu postala jenemilosrdna. Također sve jeveća razlika između bogatih isiromašnih, tako da oko 20%ljudi uživa 83% svjetskogabogatstva, rekao je predavač,upozorivši kako s tomgospodarskom prevlašću ide ipolitička. Na socijalnompodručju globalizacija jepokrenula migracijske procese,tako da danas u svijetu oko 70milijuna radnika živi i radiizvan domova i domovine i onisu često iskorištavani, rekao jedr. Rebić.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

U Zagrebu obilježena prva obljetnica smrti mons. HekaMisu predvodiobiskup Milovan, asudjelovali nekadašnjiučenici Pazinskogkolegija

Zagreb, 25.2.2003. (IKA) –Misom koju je u utorak 25.veljače u crkvi Sv. Blažapredvodio porečko-pulskibiskup Ivan Milovan u Zagrebuje obilježena prva obljetnicasmrti mons. Antuna Heka,ravnatelja Pazinskog kolegija –klasične gimnazije u Pazinu.Mons. Hek poginuo je 24.veljače protekle godine uprometnoj nesreći koja se

dogodila u Tarskoj vali, izmeđuPoreča i Novigrada.Govoreći o prispodobi otalentima i osvrnuvši se na lik idjelo mons. Heka, biskupMilovan u propovijedi jeistaknuo velike talente kojimaga je Bog obdario i širokispektar njegovih velikihsposobnosti uma i srca.Spomenuo je njegovo služenjeBogu, Crkvi, narodu i posebice

mladima, zahvaljujući Bogu zataj bogati život koji se niještedio, nego se naprotiv trajnoulagao.Na misnome slavlju sudjelovalisu bivši učenici Pazinskogkolegija koji sada studiraju uZagrebu, ostali studenti iz Istrete poštovatelji osobe i djelamons. Heka.

Korizmena poruka nadbiskupa BarišićaPoruka je naslovljena"Pozvani i poslani bitiCrkva"

Split, 26.2.2003. (IKA) –Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić uputio jekorizmenu poruku naslovljenu“Pozvani i poslani biti Crkva”.Podsjećajući kako senadbiskupija nalazi utrogodišnjoj pripravi zaproslavu velikoga jubileja1.700 godina mučeništva sv.Dujma, zaštitnika grada Splita inadbiskupije, nadbiskup Barišićnapominje kako je u tojpripravi ova godina posvećenamjesnoj Crkvi i to pod geslom“Mjesna crkva – znak i svjedokspasenja”.Ističući kako se mjesna Crkvarađa navještajem riječi Božje islavljenjem Euharistije i danema Crkve bez euharistije, nitieuharistije bez Crkve, te daCrkva nije samo vezana uzobitelj, nego je i sama kaomjesna Crkva-biskupijazajednička veća obitelj,nadbiskup Barišić napominjekako Crkvu ne čini mjesto,kultura ili nacija, ali sve to nijenevažno za život mjesne Crkve.“Svaki čovjek i svaki narod imasvoju vlastitu kulturu i jezik.Vjerničko prihvaćanjeEvanđelja prožima tu kulturu utrajnom obraćanju iproduhovljenju odnosa premaBogu, prema čovjeku i premasvom okruženju. Takav susretEvanđelja i kulture na prostorunaše Nadbiskupije događa seveć više od 17 stoljeća, štovišeod samih početaka”, ističesplitsko-makarski nadbiskup,podsjećajući na povijest temjesne Crkve, njezine časneljude, “znane i neznanesvjedoke, mučenike Radosnevijesti, na tolike očeve i majke,mladiće i djevojke, redovnike iredovnice, svećenike i biskupe,koji su od početka i u ovih 17stoljeća svjedočili i uz cijenuvlastitog života, kroz teška i

burna vremena od progonaDioklecijana do komunističkihdana prenoseći nam ononajveće blago – život vjere”.Pri tome nadbiskup Barišićiznosi kako danas nadbiskupijaima 410.000 krštenika u 186župnih zajednica te kako tajpodatak ulijeva nadu gledebudućnosti."Na početku korizmenog hodapozvani smo i želimo da,snagom Duha Svetoga, našaSplitsko-makarska nadbiskupijau različitosti i zajedništvusvojih karizmi, poziva i službi,još više postane i bude znak isvjedok Kristova spasenja usredini našoj i u svijetu. Želimoi molimo da Kristovo spasenjepostane i bude još očitije iuvjerljivije iskustvo u našimžupnim zajednicama,središnjim i crkvenimustanovama, redovničkimzajednicama, skupinama ipokretima, u svima i po svimanama krštenicima i osobamaposvećenog života”, poručujenadbiskup te poziva da riječBožja i Euharistija budusredište našeg života. Takođernadbiskup poziva i na dijalogljubavi: “U svijetu i mentalitetuu kojemu živimo, koji i samistvaramo, vlada sebičnost,nasilje, globalizacijske prijetnjei opasnosti ratnih sukoba,ugroženost dostojanstva životai prava osobe, relativizam ikonzumizam, liberalizam ihedonizam. Kao kršćanipozvani smo i poslani u tom itakvom svijetu biti znakom isvjedocima pomirenja ipraštanja, odgovornosti idobrotvornosti, solidarnosti isuradnje, zauzimanja za općedobro, unaprjeđenja društvenihodnosa pravde, mira i ljubavi,zaštite dostojanstva osobe iobrane prava na život od začećado kraja života. Pozvani smo i

poslani još više biti svjedociRadosne vijesti, kulturevrednota, spasenja i smislaživota u Isusu Kristu”.Nadalje, nadbiskup Barišićporučuje kako je potrebno krozkorizmeni hod i kroz cijelupastoralnu godinu čuti iosluškivati što Duh govori i želireći Crkvi Božjoj splitsko-makarskoj. Pritom dodaje kakoDuh poziva na osvježavanjepostojećih pastoralnihaktivnosti, aktiviranjetradicionalnih oblika pučkepobožnosti, kao i naohrabrivanje za nove pastoralnepoticaje primjerene oblicimanove evangelizacije, napovećanu pozornost za župnukatehezu, posebice onuposvećenu permanentnomodgoju i rastu mladih u vjeriposlije sakramenta sv. potvrde,na promicanje uloge ŽPV ipoticanje vjernika laika na većusuradnju, jer su vjernici laici nasvoj način duhovski događaj uCrkvi trećega tisućljeća, nautemeljenje manje župnezajednice gdje ih još nema, naveće zauzimanje u župnomCaritasu, na ostvarivanje boljepovezanosti, informiranosti,suradnje i zajedništva u župnimzajednicama i crkvenimustanovama, te na poštivanjunedjelje kao Dana Gospodnjeg.Govoreći o nedjelji kao DanuGospodnjem, nadbiskup Barišićupućuje zamolbu svima onimakoji imaju privatna poduzeća dane misle samo na svoj profit,već da pokušaju otvoriti nekoradno mjesto, posebno za onekoji su iz mnogočlanih obitelji.Na kraju ovogodišnjekorizmene poruke, nadbiskupBarišić zaželio je svima unadbiskupiji da budu znak isvjedok Kristova spasenja.

26 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Tiskovna konferencija o pripremama Papina posjetaPredstavljen Odbor zapripremu Papinadolaska u Zadar

Zadar, 26.2.2003. (IKA) – Upovodu pastoralnog dolaskapape Ivana Pavla II. u Zadar 9.lipnja, održana je 26. veljačetiskovna konferencija u Zadru,koju je sazvao zadarskinadbiskup Ivan Prenđa i tomprigodom predstavio Odbor zapripremu Papina dolaska. Poredzadarskog nadbiskupa natiskovnoj konferenciji nazočilisu generalni vikar mons. IvanMustać, biskupski vikar zakulturu i umjetnost mons. dr.Pavao Kero, zamjenikzadarskog župana Ivo Grbić izamjenica zadarskoggradonačelnika Ana Lovrin.Odbor za pripremu dolaskaSvetog Oca u Zadar sačinjavajuKoordinacijski i Organizacijskiodbor s devet Pododbora:liturgijski, pastoralni, tehnički,protokolarni, tiskovni,medicinsko-sanitetski,volonterski, financijski iprometno-sigurnosni.Koordinacijski odborsačinjavaju: nadbiskup Prenđa,župan Zadarske županije ŠimePrtenjača, gradonačelnik gradaZadra Božidar Kalmeta inačelnik Policijske Upravezadarske Ivan Katalinić.Organizacijski odborsačinjavaju predsjednik mons.Mustać i potpredsjednici mons.Pavao Kero, Ivo Grbić i AnaLovrin, te tajnici StankoGrubić, Mišela Grmić i InesGrbić. Voditelj Liturgijskogpododbora je o. JozoMilanović, a članovi su fraBernardin Škunca, don MarioSoljačić, don Tomislav Sikirić,don Zdenko Milić, fra AntonBadurina, Livio Marijan,Branimir Buturić i s. AnicaĆurić. Voditelj Pastoralnogpododbora je mons. Šime Perić,a članovi su don Gašpar Dodić,fra Andrija Bilokapić, mons.Joso Kokić, don AnđelkoBuljat, don Srećko Frka Petešići don Igor Ikić. Tehničkipododbor vodi don IvicaJurišić, don Milivoj Bolobanić,don Emil Bilaver, fra JosipPeranić, don Boris Pedić, IvanTadić, Edio Bilaver, MarijaPavlović, Stanko Zrilić, MateBilaver, Nediljko Pavlović iDarko Petković. Protokolarnompododboru je voditelj donMario Sikirić, a članovi su donZdravko Katuša, don MarinkoDuvnjak, don Marino Ninčević,Žan Morović, Mirjana Sačić i

Slobodan Vrdoljak. Tiskovnipododbor predvodi donNedjeljko Zubović, a članovi sudon Šimun Šindija, Ines Grbić,Toni Pajkin, Drago Čulina,Marija Ćurko, Boris Artić,Anita Gržan Martinović iSandra Poljak Jurinčić.Medicinski-sanitetski pododborpredvodi dr. Josip Kraljić, ačlanovi su Emil Puhalović, dr.Zvonimir Vrančić i s. MelhioraBiošić. Volonterski pododborvodi don Zdenko Dundović, ačlanovi su fra Ivo Martinović,don Mladen Kačan i don NikoŠošić. Financijski pododborsačinjavaju voditelj don SrećkoPetrov ml., don Šime Kevrić,Bibiana Baričević i GrozdranaPerić. Prometno-sigurnosnipododbor sačinjavaju voditeljIvan Gambiraža, Petar Vedrić,John Matek, MaksimilijanSurić, don Jozo Kajić, fra Antekekez, Katica Bakrač-Pupić iDragan Segarić.Obraćajući se okupljenimnovinarima nadbiskup jeistaknuo da će Papin posjetZadru imati iznimno pastoralnoi duhovno značenje. “Njegovdolazak će biti velikoohrabrenje ovoj mjesnoj Crkvi,vjernicima, svećenicima inadbiskupu za našu vjernostKristu i za življenje Evanđelja.Nadbiskupija zadarska nalazi sepred jubilejom 1.700 godinamučeništva sv. Stošije,srijemske mučenice, koja je udoba cara Dioklecijana, 304.godine bila spaljena. Od 810.godine, kada je njezine sveteostatke donio u Zadar, biskupDonat, ona se časti u ovomGradu i nadbiskupiji,naslovnica je katedrale izaštitnica Zadarskenadbiskupije. Mučenička nota imnoge patnje prate ovu mjesnuCrkvu sve do današnjeg dana.Podsjetimo se samo 20.stoljeća, dvaju svjetskih ratovai stradanja u Domovinskomratu”, istaknuo je nadbiskupPrenđa, dodajući da će Papasvojim dolaskom ohrabriti ipoduprijeti pastoralni plan, kojikroz tri godine ima za ciljojačati unutar nadbiskupijskestrukture, župe i dekanate, kakobi bile sposobne ponijetiposlanje Crkve u novomvremenu. On će, svakako,ojačati nadu u svećenicima,redovnicima i redovnicama,koji nose tu veliku zadaću, da

je moguće obnoviti duhovnoovaj napaćeni narod, liječitinjegove brojne tjelesne iduševne rane, i pomoći nam dabudemo sposobni za praštanje ipomirenje. Dolazak Svetog Ocaveliko je ohrabrenje nastojanjuove mjesne Crkve da se otvorinovoj evangelizaciji, posebnokroz katehizaciju odraslih,obitelji i mladeži. “Mi želimoposvjedočiti Svetom Ocu svojanastojanja i svoju otvorenostnjegovim poticajima daprepoznamo crkvene pokrete,stare i nove, kao dar DuhaSvetoga našoj Crkvi i kaoprikladan put evangelizacije zanaše vrijeme”, poručio jenovinarima zadarski nadbiskup,navodeći da se s velikimnaporima obnavljajumaterijalno uništena i porušenacrkvena zdanja. “Stoga ćeboravak Svetoga Oca međunama i njegova riječ bit ćeprihvaćena kao podrška timnastojanjima i putokaz nade damožemo od Boga izmolitisnagu za poslanje naše Crkve unovim povijesnim okolnostima,usprkos ne malim poteškoćama.Zato sam osnovao Odbor zapripremu pastoralnog posjetaSvetoga Oca Nadbiskupijizadarskoj”, kazao je nadbiskup.Cjelovito predstavljanje Odboraza pripremu dolaska Sv. Oca uZadar iznio je mons. Mustać.Predstavio je što je dosadaučinjeno i ono što još očekujesve radne pododbore. “Posebnoželimo da na dan Papinadolaska zadarski kanal budepun brodova, velikih i malih, apozvat ćemo i hrvatskumornaricu i zrakoplovstvo dasvi prime Papin blagoslov”,istaknuo je mons. Mustać.Potpredsjednik organizacijskogodbora Ivo Grbić je u imeZadarske županije istaknuozadovoljstvo što će Papa doći uZadar na povijesni rimskiForum, a ne samo proći krozZadar, pohvaljujući naporezadarskog nadbiskupa da se tajpovijesni događaj ostvari naradost svih žitelja. “Nesumnjam u naše građane, kadsu to mogli ondašnji spontanoučiniti, davne 1177. godine,tadašnjem papi Aleksandru III.,koji je iznenada stigao u Zadar,mi ćemo na raspolaganje stavitisve kadrove i službe da dočekSvetog Oca bude što svečaniji iljepši”, kazala je Ana Lovrin.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Dr. Vuk o ulozi Biblije u oblikovanju zapadnecivilizacije i kulture

Neosporno da su vjerau Boga i kršćanstvo, akroz njih i Biblija kaoknjiga, bili jedan oddvaju odlučujućihčimbenika uoblikovanju europskecivilizacije i kulture

Frankfurt, 19.2.2003. (IKA) - Urazgovoru za mjesečnikhrvatskih katoličkih zajednica uNjemačkoj ”Živa zajednica”(siječanj/veljača 2003.) našugledni bibličar dr. fraTomislav Vuk, osvrnuvši se navažnosti i vrijednost Biblije injezinu ulogu u oblikovanjuzapadne civilizacije i kulture,izjavio je kako oni koji danaskreiraju javno i političkomnijenje na Zapadu nastoje podsvaku cijenu istisnuti izdruštvene svijesti uvjerenje daje vjera u Boga, i toprvenstveno kako se onaizražavala u kršćanstvu,odigrala vrlo važnu ulogu uoblikovanju zapadnjačke, nesamo religioznosti i duhovnosti,nego i civilizacije i kultureuopće, pa tako i europskogakolektivnog identiteta. To sevidi primjerice iz diskusija o

ustavu Europske unije, pričemu se želi izgraditi jedan”novi”, rigorozno-profanieuropski kolektivni identitet,bez ikakve primisli na Boga ibez ikoje uloge kršćanstva unjemu. To ide rukom pod rukus drugim svojstvom koji bi tajidentitet trebao imati: da budene etnički, nego politički, da sene temelji na pripadnostinekom narodu, dakle na načelunarodnosti, nego državi, tj. napravnoj kategorijidržavljanstva, rekao je.Ocijenio je kako je ipakneosporno da su vjera u Boga ikršćanstvo, a kroz njih i Biblijakao knjiga, bili jedan od dvajuodlučujućih čimbenika uoblikovanju europskecivilizacije i kulture, pa tako ikolektivnog identitetaeuropskih ljudi i naroda. Oni sujoj dali "dušu”, tj. sustav

vrijednosti, kazao je,napomenuvši kako zapadnjačkauljudba ima korijene i uklasičnim civilizacijama,osobito pod društveno-pravnimvidom. Osvrnuvši se na odnosprema Bibliji u povijesti,podsjetio je kako se u prošlostigledalo na Bibliju i njome seslužilo, nju se čitalo i studiralo,gotovo isključivo podreligioznim, vjerskim ili još užepod konfesionalnim vidom.Situacija se u drugoj polovici20. st. jako izmijenila, jer seshvatilo da Biblija, baš kaocivilizacijski i kulturničimbenik, predstavlja pravouljudbeno blago, i to ne samoeuropske ili zapadnjačkecivilizacije i kulture negosvjetskoga, univerzalnoghumanizma, ocijenio je dr.Vuk.

Duhovne vježbe prožete Merčevom duhovnošćuKroz duhovne vježbesvećenici Vrhbosanskenadbiskupije imaliprigodu upoznati sebolje s bogatstvom,veličinom i porukomduhovnog lika IvanaMerza

Sarajevo, 20.2.2003. (IKA) – Uprostorijama Vrhbosanskekatoličke bogoslovije uSarajevu od 17. do 20. veljačeodržane su duhovne vježbe zasvećenike Vrhbosanskenadbiskupije, na kojima jesudjelovalo pedesetaksvećenika, među kojima su bilii vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić tepomoćni biskup Pero Sudar.Ovogodišnje duhovne vježbena poziv kardinala Puljićapredvodio je o. Božidar Nagy,DI, postulator kauze časnog sl.Božjega Ivana Merza.Duhovne vježbe bile su prožete

duhovnošću Ivana Merza, aorganizirane su kao duhovnapriprema za veliki dar i događajkada će Sveti Otac toga časnogsl. Božjega uzdići na oltar kaoblaženika. Kroz duhovnevježbe svećenicu su imaliprigodu upoznati se bolje sbogatstvom, veličinom iporukom duhovnog lika IvanaMerza i uvjeriti se u točnostriječi kardinala FranjeKuharića, koji je rekao kako"Ivan Merz ima puno toga rećisvima nama, također isvećenicima i redovnicima ibiskupima". Duhovne su vježbebile također prigoda da se

svećenici nadahnu njegovimsvetačkim primjerom zaostvarenje vlastitog poslanja.Voditelj duhovnih vježbitakođer je istaknuo kako je IvanMerz u svojim zrelim godinamabio usko povezan sVrhbosanskom nadbiskupijom.Često je dolazio u Sarajevo ibio gost nadbiskupa IvanaŠarića. Objavljivao je članke uKatoličkom tjedniku iVrhbosni, a nadbiskup Šarić, skojim je Merz bio povezanprijateljskim vezama,podržavao ga je u njegovuobnoviteljskom radu iprovođenju Katoličke akcije.

Nadbiskup Tauran posjetio SuboticuNadbiskup Tauransusreo se s biskupimaBiskupskekonferencije Srbije iCrne Gore, kršćanskihCrkava kao ipredstavnicima vlastite predvodio misu usubotičkoj katedrali

Subotica, 20.2.2003. (IKA) – Usklopu svoga višednevnogposjeta Srbiji i Crnoj Gori,tajnik Državnog tajništva SveteStolice za odnose s državamanadbiskup Jean Louis Tauranboravio je u četvrtak 20. veljačeu Subotici. Nadbiskup Taurannajprije se susreo s biskupimaBiskupske Konferencije Srbije iCrne Gore i s biskupimakršćanskih Crkava. Zasjedanjusu nazočili apostolski nuncijSvete Stolice nadbiskupEugenio Sbarbaro, beogradskinadbiskup i metropolitStanislav Hočevar, predsjednikBK SRJ, barski nadbiskup ZefGaši, vladika križevačkiSlavomir Miklovš, kotorski

biskup Ilija Janjić, prizrenskibiskup Mark Sopi. Odnekatoličkih biskupa su bilinazočni vladika Srpskepravoslavne crkve Irinej,episkop bački, biskupKršćanske reformirane crkveIstvan Csete Szemesi isuperintendant Evangeličkecrkve Arpad Dolinsky. Nakonpozdrava i dobrodošlicedomaćeg biskupa, nazočnimase kratkim govorom obrationadbiskup Tauran. Glavnamisao njegove poruke bila jezajedništvo u nastupima isvjedočanstvo u evangelizaciji.Nakon uvodnih riječi episkopIrinej i ostali biskupiposvjedočili su ekumensku

raspoloživost i svoja iskustvaplodne suradnje na tompodručju. To se do sada najvišeočitovalo oko uvođenja vjerskenastave u školama i u drugimzajedničkim nastupima premadržavi, a i javnosti. BiskupReformatorske crkve zamolioje još tješnju suradnju sVatikanom. Potom je u subotičkoj katedrali- bazilici nadbiskup Tauranzajedno s nadbiskupima ibiskupima i tridesetaksvećenika Subotičke biskupijepredvodio svečanu euharistijuza pravdu i mir. Na misi su bilinazočni i ekumenskipredstavnici, kao i predstavnicidržavne i nacionalnih

28 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

zajednica. Jozsef Kasza,potpredsjednik VladeRepublike Srbije, Imre Kern,predstavnik pokrajinske vladeAutonomne PokrajineVojvodine, Geza Kucsera,predsjednik Izvršnog odboraopćine Subotica, iz generalnogkonzulata Republike Hrvatske,Olga Misović i generalnikonzul Republike Mađarske,dr. Janos Huszar. Predstavnicinacionalnih zajednica: LaszloJozsa, predsjednik Mađarskoganacionalnog vijeća, mr. JosipIvanović, predsjednikHrvatskoga nacionalnog vijeća,Rudolf Weiss, predsjednikNjemačkoga narodnog savezakao i predstavnici slovačke irumunjske zajednice.Biskup Penzeš na početku jepozdravio visokog gosta kao isve biskupe i građanske vlasti imeđu ostalim poručionadbiskupu Tauranu: “Vašdolazak je uvijek znak da jesvaki dužnosnik Svete Stolicekoji je nosilac biskupskoga redaponajviše i iznad svega pastir uslužbi Crkve, stoga je i ovasveta misa upravo dokaz vašebiskupske, pastirske ljubavi”.U misi koja je slavljena nalatinskom jeziku i na kojoj supjevali združeni katedralnizborovi “Albe Vidaković” i“Sveta Terezija”, nadbiskupTauran je održao homiliju o

miru kao Božjem daru kojizapočinje u srcima, živi se uobitelji i u društvu.“Prepoznajemo se kao sinoviBožji i postajemo svjesni dasmo braća koji jedan s drugimapostajemo sretniji, a nemožemo biti sretni ako smojedan protiv drugoga. Vjerovatiu snagu oružja, proizvodnjom,prodajom, naoružanjem znak jevjerovati u logiku silnijega, alitada ostaje pitanje želimo liuistinu mir”, rekao jenadbiskup Tauran. U nastavkupropovijedi istaknuo da jepočetak mira u drami vlastitogasrca. Mir se živi ponajprije sasobom i u obitelji. Obiteljskiodnosi su temelji pravoga mira.Vremena koja su iza nas čestosu puta puna tragičnog iskustvada diktatura rađa ratove, ali sediktatura i održava ratovima. Idemokratsko društvo je u kriziako ne postoji zdravakonkurencija i ako postojetežnje prevlasti i agresivnosti.Stoga se kršćani obraćajuBogu, jedinom izvoru pravogamira. I ovo euharistijsko slavljeje najbolje sredstvo mira, jer serat pobjeđuje mirom. Ali, mirnije tehnika i odsustvo rata,nego je mir načinuravnoteženoga i milosnogaživljenja sa sobom u svom srcui u molitvi. Bez istine nemamira. Bez slobode nema mira.

Bez pravde nema mira. Nemamira, bez mira s Bogom iravnoteže sa sobom i drugima,poručio je nadbiskup Tauran. Nakon mise vatikanski"ministar vanjskih poslova"susreo se s političkim idruštvenim predstavnicima.Pozdravio ga je potpredsjednikRepublike Srbije Kasza Joszef,govoreći o događajima koji setrenutno zbivaju u Vojvodini:prijetnje i “insceniranje”poznatog scenarija kakav se većvidio u toj državi kada seželjela stvoriti nesigurnost,tjeskoba, strah, pa i sukobi.Upozorio je na konkretneprijetnje, natpise i provokacijekoji se upravo događaju.Nadbiskup je pokazaorazumijevanje i poznavanjeproblema koji su sada uVojvodini i izrazio nadu uispravno i pravedno rješenje.Zahvalio je na razumijevanju isuradnji. Sugovornici su istakliVojvodinu, a napose Suboticukao dokazano mjesto suživota,tolerancije i suradnje višenaroda i kulture i zamolilinadbiskupa Taurana za podrškuu daljnjem takvom modelusuživota i rada.Nakon prijama u svečanomsalonu biskupskog domapriređen je domjenak.

Kardinal Puljić primio predsjednika Federacije BiHKardinal je urazgovoru istaknuo datreba više poraditi naočuvanju identitetahrvatskog naroda teravnopravnosti sdrugim narodima ukulturnome ipolitičkom smislu

Sarajevo, 21.2.2003.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić primio je u petak 21.veljače u svojoj rezidencijipredsjednika Federacije Bosne iHercegovine Niku Lozančića.Lozančić je izvijestio kardinalaPuljića o trenutnom stanju ikoracima koje planirapoduzimati kao predsjednik

Federacije BiH, a vezano uzkatolički vjeronauk u školama ipoložaj katoličkog školstva uBiH. Kardinal je istaknuo dakatolički školski centri nisuvjerske škole, nego su samocrkveno vlasništvo i trebaju bititretirane kao i sve ostaleškolske ustanove u toj zemlji.Tijekom susreta bilo je riječi i oodnosu međunarodne zajednice

prema Hrvatima. Sugovornicisu se složili da je, kada je riječo povratku, prioritet otvaranjenovih radnih mjesta. Kardinalje istaknuo da treba višeporaditi na očuvanju identitetahrvatskog naroda teravnopravnosti s drugimnarodima u kulturnome ipolitičkom smislu.

Sarajevo: Provaljeno u prostorije CaritasaProvalnici su odnijelidva računala, server iscanner

Sarajevo, 21.2.2003.(IKA/KTA) - Tijekom noći sačetvrtka na petak, 20. na 21.veljače nepoznati počiniteljiprovalili su u urede CaritasaBiskupske konferencije Bosne i

Hercegovine sa sjedištem uSarajevu. Provala je otkrivena upetak ujutro, kada su djelatniciCaritasa došli na svoja radnamjesta. Prema riječimadirektora Caritasa Biskupske

konferencije BiH mons.Bosiljka Rajića provalnici suukrali dva računala, server iscanner. Nakon dojave policijaje obavila očevid.

Ministri zdravstva Vlahušić i Lučić u MeđugorjuOsigurana su sredstvaMinistarstvazdravstva RH zaizgradnju KB Mostar,te za liječenje Hrvataiz BiH

Međugorje, 22.2.2003. (IKA) -Svetište Kraljice Mira uMeđugorju posjetili su u subotu22. veljače ministar zdravstvaRepublike Hrvatske AndroVlahušić i federalni ministarzdravstva Tomo Lučić zajednosa suradnicima. Ministri su

obostrano istaknuli važnostporuke mira koju nosimarijansko svetište, kao ičinjenicu da su za zdravlječovjeka iznimno važni socijalnimir i blagostanje te mir u duši.Čelni ljudi zdravstva RH i FBiH obišli su molitvena mjesta

međugorskog svetišta, aposjetili su i radiopostaju""MIR"" Međugorje. Ukratkom razgovoru za radijskupostaju ministar Vlahušić kazaoje da kao liječnik i ministarzdravstva RH ima moralnu,liječničku i političku obvezu

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

maksimalno pomagatiHrvatima u BiH, a posebice uzdravstvenim potrebama.Republika Hrvatska će stati izačitavog projekta pomoći, nesamo u pogledu ljudi, nego ifinancijski. Osigurana susredstva Ministarstva zdravstvaRH za izgradnju KB Mostar, teza liječenje Hrvata iz BiH koji

ne mogu ostvariti zdravstvenupomoć u svojim bolnicama.Ministar je dodao da su udogovoru novi protokoli sministarstvom zdravstva F BiH. Čelni čovjek federalnogministarstva zdravstva Lučićistaknuo je veliku kontinuiranupomoć RH Hrvatima u BiH.

Suradnja se ostvaruje i okoprovođenja reformezdravstvenog sustava RH i FBiH. Lučić je rekao da ćepomoć za dovršetak KB Mostaroznačiti novi početak upružanju kvalitetnihzdravstvenih usluga zapodručje južnog dijela F BiH.

Duhovna priprema za Merčevu beatifikacijuSarajevo, 23.2.2003. (IKA) -Nakon održanih duhovnihvježbi protekloga tjedna zasvećenike na Vrhbosanskojteologiji u Sarajevu, koje jevodio postulator o. BožidarNagy, nastavljena je pripremaza beatifikaciju Ivana Merza posarajevskim župama. Tako je

od četvrtka 20. veljače donedjelje 23. veljače, po željivrhbosanskog nadbiskupakardinala Vinka Puljića,postulator obišao gotovo svesarajevske župe u kojima jeslavio mise, održao propovjedii predavanja za vjernike o dr.Ivanu Merzu, pripremajući ih

tako za veliki dar beatifikacijeprvog sina s područja BiH-a.Vjernicima su dijeljeni i mnogimaterijali, slike, prospekti,brošure o budućem blaženiku,koji su tiskani u Zagrebu unovoj tiskari koja nosi ime “Bl.Ivan Merz” i djeluje u skloputvornice Pan.

Sindelfingen: Susreti mladih obitelji i ministranataSindelfingen, 23.2.2003. (IKA)– Redoviti mjesečni susretmladih obitelji održan je 22.veljače u prostorijama Hrvatskekatoličke misije Sindelfingen.Na susretu se okupilo 15-akbračnih parova, a tema je bila“Komunikacija međuparovima”. Predavanje na tu

temu održala je psihologinja izObiteljskog savjetovališta –Reutlingen Zrinak Lučić-Vrhovec. Nakon izlaganja bilaje rasprava sudionika na kojojsu iznijeta iskustva glede temesusreta.Misija je također od 21. do 23.veljače priredila susret

ministranata iz misije uMarienburgu kod Aalena. Nasusretu je sudjelovalo 30-akministranata, a vodila ga je s.Emanuela Škarica. Krozrazgovor, druženje i igru mladiministranti promišljali su osvojoj službi.

Kelkheim: Obljetnice svećeništva petorice franjevacaPetoricu svećenikazaredio je 14. veljače1988. u Imotskomšibenski biskup SrećkoBadurina

Kelkheim, 23.2.2003. (IKA) –Misnim slavljem u crkvi Sv.Dionizija u Kelkheimu uNjemačkoj u nedjelju 23.veljače petorica svećenikaFranjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja: fra IvanČugura (dušobrižnik u HKMStuttgart), fra Željko Đurković(voditelj HKM Kelkheim), fraFrano Čugura (župniknjemačke župe Geretsried), fraZoran Kutleša (župnik župeProložac) i fra Stipe Bešlić(župnik župe Staševica)proslavili su 15. obljetnicusvećeništva. Uz slavljenike ukoncelebraciji su bili delegat zahrvatsku inozemnu pastvu u

Njemačkoj fra Josip Klarić igvardijan samostana sv.Gabrijela u Muenchenu fra JureZebić.U punoj crkvi Sv. Dionizijamisu je predvodio fra IvanČugura, a propovijedao je fraZoran Kutleša. Sve je napočetku pozdravio domaćin fraŽeljko Đurković, podsjetivšikako je njega i četvoricu kolegaslavljenika 14. veljače 1988. zasvećenike zaredio pokojnišibenski biskup SrećkoBadurina u Imotskom. Oni suujedno bili i prvi kojima jebiskup Badurina podijeliosakrament sv. Reda. O. Josipčestitao je slavljenicima u svoje

osobno ime, u ime Provincije tedomovinske i njemačke Crkve.“Potrebni su nam mladi iodvažni ljudi koji su spremnibiti sluge i sluškinje Kristove.Potrebni su domovini, ali iovdje u tuđini mladi ljudi kojisu spremni raditi na njiviBožjoj; danas naviještatiEvanđelje u ovome vremenu,ovome svijetu i ovojgeneraciji“, istaknuo je o. Josip.Slavljenicima je uime HKMKelkheim jubilej čestitala ipredsjednica Župnog vijećaKristina Kovačević.Slavlje je uveličao zbor HKMKelkheim pod vodstvom s.Magdalene Višić.

Nadbiskup Bozanić završio posjet hrvatskimiseljenicima u Peruu

Završna svečanosttoga pastirskogpohoda održana je uhrvatsko-peruanskojžupi sv. LeopoldaMandića u općini SanBorja, gdje jenadbiskup Bozanićblagoslovio novi reljefsv. LeopoldaMandića,

Lima, 24.2.2003. (IKA) -Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup Josip Bozanićzavršio je 24. veljače posjethrvatskim iseljenicima u Peruu,te je otputovao u Kolumbiju nakonferenciju predstavnikabiskupskih konferencijaLatinske Amerike i Europe. Utijeku pastoralnog pohodaPeruu nadbiskup Bozanić je uorganizaciji voditelja hrvatske

katoličke misije u Peruu idelegata za inozemnu pastvu uJužnoj Americi mons. DrageBalvanovića, imao više susretas hrvatskim iseljenicima,zajednicama i predstavnicimacrkvenog života. Nadbiskup jeobišao samostan dominikanacau Limi San Marcos te je ubazilici Sv. Krunice sudjelovaou molitvi za mir u svijetu.Pomoćni biskup nadbiskupijeLima Jose Eguren Bresani

priredio je primanje zazagrebačkog nadbiskupa, nakojemu je s ponosom kazaokako je on potomak Hrvata čijisu preci doplovili iz Orebića.Gosta iz Hrvatske primio je iapostolski nuncij u Peruunadbiskup Rino Passigato,kojega je nadbiskup Bozanićinformirao o trećemupastoralnom pohodu SvetogaOca Hrvatskoj. Nadbiskup se utijeku pastoralnog pohoda

30 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

zidnu sliku na čast sv.Ante Padovanskog nakojoj su prikazaniotok Košljun i mjestoPunat te Papin lik.Kao peti hrvatskibiskup koji pohodidržavu Peru, istaknuoje kako je Crkvauvijek mislila naiseljenu djecu i bilaprisutna u svimnjihovim patnjama inadama

susreo s hrvatskim iseljenicimau Domu Hrvata u Limi, gdje imje govorio o životu Crkve iljudi u Hrvatskoj.Predsjednik HBK susreo se i snadbiskupom Lime kardinalomJuanom Luisom Ciprianijem, tesu u srdačnom razgovorurazmijenili iskustva o stanjuCrkve u Peruu i Hrvatskoj.Kardinal Cipriani spomenuo jekako mu je poznat hrvatskiblaženik Alojzije Stepinac te jeposvjedočio kako je kao dječaksudjelovao u molitvama zanjegovo oslobođenje na koje gaje vodila njegova majka.Nadbiskup je nadalje posjetiograd Puente Pieda u kojemu senalazi dom za nezbrinutu djecukoji vode redovnice izvornohrvatske družbe Kćeri milosrđa,čiju će utemeljiteljicu s. Marijuod Propetoga Petković SvetiOtac proglasiti blaženom zatrećega pohoda Hrvatskoj. Ukapelici njihova domanadbiskup je predvodio misnoslavlje zajedno s pomoćnimbiskupom apostolskogvikarijata San Ramon

Gerardom Žerdinom i jošdvojicom svećenika. Nadbiskupje posjetio i hrvatsku zajednicuu mjestu Santa Clara te je ukapelici Naše Gospe od mirapredvodio misno slavlje.Nadbiskup je tom prigodomokupljene potaknuo da nezaborave rodnu grudu, nenapuste svoju vjeru i uvijekostanu uzorima mladima upoštenju i radinosti. Kao znakposebne pažnje nadbiskup jedobio na dar lik KristaČudotvornog Isusa koji se uLimi časti svake godine ulistopadu.Završna svečanost togapastirskog pohoda održana je uhrvatsko-peruanskoj župi sv.Leopolda Mandića u općini SanBorja. Misno slavlje predvodioje zagrebački nadbiskupzajedno s mons. JuliomOjedom, biskupom apostolskogvikarijata San Ramon,pomoćnim biskupom istogvikarijata Žerdinom tehrvatskim svećenicima kojidjeluju u Peruu. Nadbiskup jetom prigodom blagoslovio novi

reljef sv. Leopolda Mandića,djelo Catherine Huaman, tezidnu sliku na čast sv. AntePadovanskog na kojoj suprikazani otok Košljun i mjestoPunat te lik pape Ivana Pavla II.Nadbiskup je u propovijediistaknuo da je njegov dolazakpovezan s putovanjem nakonferencije u Bogotu iMedelin, ali došao je u Peru napoziv mons. Balvanovića kakobi im ojačao vjeru, učvrstionadu i potaknuo ih na dobrotu.Napomenuvši kako je on petihrvatski biskup koji pohodidržavu Peru, rekao je kako jeCrkva uvijek mislila na iseljenudjecu i bila prisutna u svimnjihovim patnjama i nadama.Pozvavši ih da ostanuujedinjeni u molitvi, podsjetioje kako su hrvatski biskupidavne 1978. potaknuli vjernikeHrvate da dnevno mole inedjeljom slave misu. Na krajumisnoga slavlja nadbiskupBozanić je mons. Balvanovićupredao medalju s likom bl.Alojzija Stepinca za njegovnesebični rad.

Objavljen jubilarni stoti “Zvonik“Obljetnicasubotičkogakatoličkog lista

Subotica, 24.2.2003. (IKA) –Jubilarni, 100. broj katoličkogmjesečnika “Zvonik“, kojiobjavljuje rimokatolički župniured sv. Roka u Subotici, izišaoje iz tiska u mjesecu veljači.Iskrene čestitke u povodu togajubileja “Zvonika“ uputio jesubotički biskup Ivan Penzeš,zaželjevši uredništvu plodnuustrajnost u tome djelu služenjabližnjemu, po kojem RiječBožja i preko tiska brže “trči“ idonosi obilne plodove, a nadobrobit te krajevne Crkve.Odluka da se pokrene jedankatolički list prije 10 godinabila je svojevrsna hrabrost, a uisto vrijeme i znak velikogpouzdanja u Providnost, tenadasve znak svijesti o važnosti

tog medija kao sredstva noveevangelizacije, pojasnio jebiskup Penzeš u svojoj čestitki.U uvodnoj riječi jubilarnogabroja lista glavni urednikAndrija Anišić ocijenio je kakostalne rubrike mjesečnikazapravo predstavljaju“katekizam u malom“, jer su izbroja u broj redovite rubrike:Meditacija, Zajedno na liturgiji,Svetac mjeseca, Naš kandidatza sveca, II. vatikanski koncil,Crkva – Majka i Učiteljica,Upoznajmo Bibliju,Ekumenizam te Vjernici pitaju.To je istaknuo kao osobituznačajku “Zvonika“, jer na timprostorima još uvijek nahrvatskom jeziku gotovo da se ine može nabaviti na uobičajeni

način Biblija, KatekizamKatoličke crkve, dokumenti II.vatikanskog koncila kao i ostaladuhovna literatura i katoličkičasopisi, čemu je mjesečnikdoskočio po tim brojnimrubrikama.U novom broju list donosiizvješća o posjeti izaslanstvaSvetog sinoda Srpskepravoslavne crkve Vatikanu,proslavi 40. obljetnicesjemeništa i gimnazijePaulinum te niz vijesti iz životaCrkve u Hrvata i u Subotičkojbiskupiji kao i o događajima izkulturnoga, društvenog ipolitičkog života na timprostorima.

Kardinal Puljić primio Dragana ČovićaNa susretu je biloriječi o Papinupohodu Banjoj Luci

Sarajevo, 25.2.2003.(IKA/KTA) – Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić primio je 25. veljače usvojoj rezidenciji članaPredsjedništva iz redahrvatskog naroda DraganaČovića s pratnjom. Na susretu

je bilo riječi o predstojećempohodu pape Ivana Pavla II.Banjoj Luci. Također jedogovoren susret svih članovaPredsjedništva BiH sizaslanstvom Svete Stolice,koje treba organizirati Papinpohod. Izaslanstvo Svete

Stolice u Bosni i Hercegoviniboravit će od 10. do 13. ožujka.Na susretu je bilo riječi i oKatoličkom danu i zajedničkomokupljanju vjernika svihbiskupija BiH na Kupresu 19.srpnja 2003. godine.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papa i Annan: Nastaviti traganje za pravednim iučinkovitim rješenjem iračke krize

Priopćenje sa susretapape Ivana Pavla II. igeneralnog tajnikaUjedinjenih narodaKofija Annana

Vatikan, 19.2.2003. (IKA) –Ravnatelj Tiskovnog uredaSvete Stolice dr. JoaquinNavarro-Valls uputio jepriopćenje sa susreta papeIvana Pavla II. i generalnogtajnika Ujedinjenih narodaKofija Annana održanog uVatikanu u utorak 18. veljače.U polusatnome srdačnom idubokom razgovoru, kaže se upriopćenju, "Papa i gospodinAnnan ocjenjivali su različitevidike kritične situacije vezaneuz Irak". "Ističući bitnu ulogu

Ujedinjenih naroda, izražena jeobostrana želja za daljnjimtraganjem za pravednim iučinkovitim rješenjimatrenutnih izazova uz poštivanjemeđunarodnih zakona za kojejamče Ujedinjeni narodi. Timse rješenjima, s druge strane,moraju izbjeći daljnja teškatrpljenja tamošnjeg pučanstva,koje je već kušanodugogodišnjim embargom",ističe se u priopćenju. Dodajese kako je u razgovorimaizmeđu Pape i generalnog

tajnika UN-a bilo riječi i oostalim sukobima u svijetu,posebno "sve dramatičnijemstanju u Svetoj zemlji". Papa jetakođer zahvalio Annanu nanjegovu stalnom zauzimanju zamir u različitim dijelovimasvijeta.Glavni tajnik UN-a u Vatikanuse susreo i s državnim tajnikomSvete Stolice kardinalomAngelom Sodanom tekardinalom RogeromEtchegarayem.

25. obljetnica obnove konkordata između RepublikeItalije i Svete Stolice

Razgovaralo se oiračkoj krizi ieuropskome Ustavu

Rim, 19.2.2003. (IKA) - Naproslavi 25. obljetnice obnovekonkordata između RepublikeItalije i Svete Stolice, koju jepriredio talijanski veleposlanikpri Svetoj Stolici, također serazgovaralo o krizi oko Iraka.Na prijamu je sudjelovao italijanski predsjednik CarloAzeglio Ciampi s najvišimdržavnim predstavnicima.Državni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodano urazgovoru s novinarimaposebno se osvrnuo naEuropsku konvenciju i na Irak,primijetivši kako još uvijek ima

niz mogućnosti za rješenje teteške krize, istaknuvši kako ratnije neizbježan. DiplomacijaSvete Stolice nastoji uspostavitiveze sa Sjedinjenim AmeričkimDržavama i VelikomBritanijom, rekao je kardinalSodano i spomenuo kako je usubotu 22. veljače predviđensusret Svetog Oca s engleskimpremijerom Tonyjem Blairom.Crkva inzistira na mirovnomrješenju krize i nastojipromicati mir.Taj je kardinalov razgovor snovinarima to važniji, što su nanjemu sudjelovali i talijanski

najviši državni predstavnici.Talijanska je naime vlada odpočetka rasprava bezuvjetnostala na stranu SjedinjenihAmeričkih Država. Osvrćući sena Europsku konvenciju,kardinal Sodano pozvao jeItaliju da nastoji uvesti u novieuropski Ustav vjerske iduhovne vrednote kako bi sezajamčilo Crkvi i vjerskimzajednicama slobodu koja senalazi u europskoj tradiciji.Kardinal Sodano smatra da bise u Europskoj konvencijimoglo slijediti primjer odnosaCrkve i države u Italiji.

Angola: Nagrada salezijancimaLuanda, 20.2.2003. (IKA) -Salezijanci u Angoli dobitnicisu Nacionalne nagrade zaopismenjavanje 2002., koju

dodjeljuje angolska Vlada. Udesetak salezijanskih centara uAngoli oko 150 učiteljapodučava djecu i mladež

čitanju i pisanju, objavljeno jeiz sjedišta Salezijanske družbe.

Papino suosjećanje žrtvama iz metroaVatikan, 20.2.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. izrazio jesvoju duboku bol zbog gubitkabrojnih života u požaru koji sedogodio u metrou grada Taega,u Južnoj Koreji, u kojem suprema prvim procjenamastradale 124 osobe, više od tri

stotine ih je nestalo, a stotinučetrdeset četiri su ranjene. Ubrzojavu koji je uputionadbiskupu grada Taegua PauluRi Mounhiu, Papa navodi kakoje ožalošćen viješću o takovelikom gubitku ljudskihživota, te moli nadbiskupa da

prenese njegove izraze sućutikorejskim građanskim vlastimai ožalošćenim obiteljima. Ubrzojavu stoji kako Sveti Otacmoli vječni počinak za svestradale te da Bog dadne snagui utjehu svima koji su u žalosti.

Papa primio vjerske vođe IndonezijeVjerske vođe uputilepoziv Svetoj Stolici danastavi i pojača svojediplomatske napore zapravedno i mirnorješenje na trenutnuiračku krizu

Vatikan, 20.2.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. primio je20. veljače izaslanstvo udruge"Gerakan Moral NasionalIndonesia", u čijem su sastavuvođe svih religija prisutnih uIndoneziji, priopćio je Tiskovniured Svete Stolice. Izaslanstvoiz Indonezije predalo je Papiizjavu u kojoj vjerske vođe

Indonezije izražavajuzabrinutosti vezane uz iračkukrizu. Osim razmjene mišljenjao razvoju vjerskih prilika uIndoneziji i Aziji, članoviizaslanstva uputili su pozivSvetoj Stolici da nastavi ipojača svoje diplomatskenapore kako bi svezainteresirane strane mogle

pronaći pravedno i mirnorješenje na trenutnu iračkukrizu, utemeljeno nahumanitarnim i moralnimnačelima zajedničkim svimreligijama svijeta, kaže se upriopćenju koje je potpisaoravnatelj Tiskovnog uredaSvete Stolice dr. JoaquinNavarro-Valls.

32 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Vrhovni sud potvrdio presude ubojicama biskupaGerardija

Nakon što je Prizivnisud u Gvatemaliponištio prvostepenepresude protivčetvorice počinitelja,Vrhovni sud potvrdiopresude ubojicama

Gvatemala, 20.2.2003. (IKA) –Vrhovni sud u Gvatemalipotvrdio je prvostepene presudečetvorici počinitelja ubojstvapomoćnog gvatemalskogbiskupa Juana Gerardija.Biskup Gerardi, predsjednikUreda za ljudska pravaGvatemalske biskupskekonferencije ubijen je ugradskoj četvrti San Sebastianau noći između 26. i 27. travnja1998. Dva dana prije umorstva

objavio je dossier u kojem suprikupljena svjedočanstva o6.500 krštenja ljudskih prava utijeku 36-godišnjegagrađanskog rata u toj zemlji, akoje je počinila gvatemalskavojska. Svjedoci su pripisivalivojnicima odgovornost zapokolje i genocide.Time je odbačena odlukaPrizivnog suda u Gvatemalikoji je poništio prvostupanjskepresude protiv četvorice

počinitelja biskupova ubojstvaiz lipnja 2001. godine.Počinitelji zločina umirovljenipukovnik Disrael Lima Estrada,natporučnik Byron Lima Olivai podnarednik Sergeant ObdulioVillanueva osuđeni su na 30godina zatvora dok jesvećeniku don Mariju Orantesu,tajniku ubijenog biskupa,izrečena kazna od 20 godinazatvora zbog suučesništva uubojstvu.

Papa pohvalio borbu protiv gladi25. obljetnicaMeđunarodnog fondaza razvojpoljoprivrede

Vatikan, 20.2.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. upozorio jena politiku sebične izolacije iravnodušnosti prema narodimau siromaštvu i nevolji. U porucikoju je uputio Međunarodnomfondu za razvoj poljoprivrede

(IFAD), koji zasjeda u Rimu, akoju je pročitao kardinalAngelo Sodano, Sveti je Otacistaknuo važnost međunarodnihinicijativa solidarnosti.Čestitajući Fondu 25. obljetnicupostojanja, Papa je sve

djelatnike i suradnike teustanove UN-a pohvalio iohrabrio u njihovoj borbi protivgladi i siromaštva. Nazasjedanju sudjeluje i generalnitajnik UN-a Kofi Annan.

Novi prijedlog za europski UstavPravna komisijaComECE-a polazi odnacrta za novi Ustavšvicarskog kantona,koji sadržiograničenje državnevlasti, kulturalno,vjersko i humanističkonasljeđe Europe iodgovornost predBogom, čovjekom istvorenome

Bruxelles, 20.2.2003. (IKA) -Novi prijedlog za odnošenjeprema Bogu u tekstu budućegaeuropskog Ustava stigao je izVijeća biskupskih konferencijazemalja Europske unije(ComECE). Prijedlog se oslanjana nacrt za novi Ustavšvicarskog kantona Zuerich ipredlaže da se u preambulieuropskog Ustava nađuformulacije: "uviđanje granicaljudske vlasti", "podsjećanje nakulturalno, vjersko ihumanističko nasljeđe Europe"i "u svijesti odgovornosti predBogom, ljudima i stvorenome".Novi prijedlog izradila jePravna komisija ComECE-a.Kako je u razgovoru zaKathpress istaknuo europski

povjerenik Austrijske BK prof.Franz Eckert, smatraju da jetakav tekst prihvatljiv ljudimarazličitih svjetonazora.Formulacijom "uviđanjegranica ljudske vlasti" ističe seodbacivanje svakogporobljavanja i iskorištavanjaljudi te svih diktatorskihsistema. Oslanja se na ideju"upražnjenog prijestolja" koji bivlastodršce trajno podsjećao dane raspolažu "višim".Upućivanje na "kulturalno,vjersko i humanističko nasljeđeEurope" želi učiniti razvidnimda buduća Europa ne moženastati iz "ničega", već natemeljima duge povijesti itradicije ukupnih vrednota. "Usvijesti odgovornosti pred

Bogom, ljudima i stvorenome",pak, podsjeća na obvezučovjeka. Novi se prijedlognastavlja, između ostalih, napreporuke ComECE-a iKonferencije europskih Crkava(KEK) iz rujna protekle godine,kao i na teze koje je izniopredsjednik ComECE-a biskupJosef Homeyer - nužnostograničavanja državne vlasti,svijest o korijenima i pozivanjena budućnost dostojnu čovjeka.Na savjetovanju Pravnekomisije ComECE-asudjelovali su i vatikanskinuncij u Bruxellesu nadbiskupFaustino Sainz Munoz kao ipredstavnici KEK-a.

SAD: "Virtualni marš" protiv rata s IrakomInicijativa kršćanskihCrkava i glumaca izHollywooda

Washington, 21.2.2003. (IKA)- Kršćanske crkve u SAD-u ipoznati glumci iz Hollywoodapokrenuli su "virtualni marš"protiv rata s Irakom. "PozivamoAmerikance da se telefonskimpozivima, fax i e-mailporukama usprotive agresiji naIrak koju bi predvodio SAD",

pojasnio je voditelj skupine"Pobijedite bez rata" TomAndrews. Pojasnio je kako sena njihovoj web-stranici nalazeupute kako 26. veljače nazivatii slati poruke američkimkongresmenima i vladi, a željaje organizatora "virutalnogmarša" da toga dana Bijelu

kuću i Kapitol svake minutenazove protivnik rata.Inicijativu podupire Nacionalnovijeće Crkava u SAD-u, teglumci među kojima je "tv-predsjednik SAD-a" MartinSheen te Angelica Huston.

Papa po treći put u SlovačkuBratislava, 21.2.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. posjetit ćeod 12. do 14. rujna ove godineSlovačku, potvrdio jepredsjednik Slovačke biskupskekonferencije nadbiskupFrantišek Tondra. Iz Vatikanajoš nije stigla službena potvrda

posjeta, no dogovoreno je kakoće Sveti Otac posjetiti BanskuBystricu i Rozavu, te vjerojatnoBratislavu, najavio jenadbiskup. Ivan Pavao II.posjetio je Slovačku g. 1990. i1995. Slovački predsjednikRudolf Schuster pozvao je za

svoga susreta sa Svetim Ocemu listopadu 2002., poglavaraKatoličke crkve da posjetiBratislavu. Papin treći posjetSlovačkoj bio bi pomoć iohrabrenje zemlji u tranziciji,rekao je tada slovačkipredsjednik.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Predstavljanje nove Papine knjige u Vatikanu iKrakovu

"Rimski triptihon" je uskladu s prijašnjimpoetskim djelovanjemKarola Wojtyle

Rim, 21.2.2003. (IKA) -Predstavljanje najnovijihpjesama i meditacija pape IvanaPavla II. pod naslovom "Rimskitriptihon" bit će 6. ožujkaistodobno u Vatikanu iKrakovu.U Sali Stampi knjigu ćepredstaviti kardinal JosephRatzinger, a u Krakovukardinal Franciszek Macharski.Izdavačka prava za Papinuknjigu ima "Liberia Editrice

Vaticana" za cijeli svijet, osimza poljsko izdanje. "Rimskitriptihon" je izvorno napisan napoljskome, ali veliki intereskoji je Papina poezija pobudilapotaknuo je izradu talijanskogprijevoda u rekordnomvremenu."Rimski triptihon" je u skladu sprijašnjim poetskimdjelovanjem Karola Wojtyle,rekao je poljski književnikMarek Skwarnicki, koji je

sudjelovao u poljskome izdanjudjela. Ivan Pavao II. pjesničkimnačinom sažima što je svijetu iCrkvi želio reći, istaknuo jeSkwarnicki u razgovoru zapoljsku katoličku agenciju KAI."Ne radi se o dokumentucrkvenoga učiteljstva, već orazgovoru s braćom i sestrama,laicima i svećenicima", rekao jepoljski književnik.

Papina poruka za Svjetski misijski dan u znakukrunice

U Vatikanupredstavljena Papinaporuka za Svjetskimisijski dan, koji seove godine slavi 19.listopada

Vatikan, 21.2.2003. (IKA) – UTiskovnom uredu Svete Stoliceu Vatikanu predstavljena je 21.veljače poruka pape IvanaPavla II. za Svjetski misijskidan 2003.Papa svoju poruku za Svjetskimisijski dan od ove godinepočinje objavljivati ranije, nablagdan Krštenja Gospodinova12. siječnja, a ne kao ranijihgodina na svetkovinu Duhova.To je učinjeno kako bi se svimapomoglo da se na vrijeme i naprimjeren način priprave zaproslavu Misijske nedjelje.O Papinoj poruci napredstavljanju su, međuostalima, govorili pročelnik itajnik Kongregacije zaevangelizaciju naroda kardinalCrescenzio Sepe i mons. RobertSarah. Svjetski misijski dan,koji ove godine pada na 19.listopada, kako je primijetiokardinal Sepe, poklapa se sproslavom 25. obljetnicepapinske službe Ivana Pavla II.,proglašenjem blaženom MajkeTerezije iz Kalkute izavršetkom Godine krunice.Stoga je Papa kao temu zarazmišljanje za Svjetskimisijski dan naznačio molitvukrunice. Tako se taj prijedloguklapa u hod koji je Papapredložio sa ciljem oživljavanjapobožnosti krunice. Tri su ciljate Poruke: "kontemplativnijaCrkva", "svetija Crkva" i"Crkva više misionarska", kojuuvijek prati Presveta Djevica,

Zvijezda nove evangelizacije,jasna zora i sigurni vodič nanašem putu.U sastavu Papinskog djela zavjerovjesništvo s 31. prosincem2002. ukupan broj crkvenihpokrajina, nadbiskupija,biskupija, apostolskihvikarijata, apostolskihprefektura missio sui iuris,apostolskih administratura,vojnih ordinarijata,teritorijalnih opatija bio je1.075, odnosno 39% svihcrkvenih pokrajina Katoličkecrkve u svijetu. Od toga ih je478 u Africi, 85 u Americi, 453u Aziji, 14 u Europi, 56 uOceaniji. U službi Misije adgentes radi oko 85.000svećenika, od čega ih 52.000pripada dijecezanskom kleru,dok 33.000 čine redovnici. UAfrici ih je 27.000, u Aziji44.000, u Americi 6.000, uOceaniji 5.000, u Europi 3.000.U njihovom im misionarskomdjelovanju pomaže 28.000redovnika nesvećenika, 45.000redovnica i 1.650.000vjeroučitelja. "PropagandaFide" vodi na vlastitimteritorijima 280interdijecezanskih bogoslovija i110 sjemeništa gdje duhovnu iakademsku izobrazbu stječe65.000 bogoslova i 85.000sjemeništaraca, kojima ujednoosigurava i materijalnu potporu.Tomu valja pribrojiti i podatako oko 1.900 svećenika koliko ihse prosječno godišnje redi u

posljednjih deset godina iz tihustanova.Važni vidik predstavlja takođersocijalna, odgojna i zdravstvenaskrb te brojne izgrađene crkve ikapele. Kongregacija vodi oko42.000 škola, 1.600 bolnica,više od 6.000 ambulanti, 780bolnica za liječenje gubavaca, amora se spomenuti i karitativnei socijalne aktivnosti sostvarenih 12.000 pothvata.Kongregacija uz to vodi uRimu Papinsko sveučilišteUrbanianu s oko 1.300studenata i 110 profesora. Usklopu Kongregacije je iPapinski zavod sv. Petra iMeđunarodni papinski zavodsv. Pavla, instituti za svećenikeiz misijskih zemalja na visokimstudijima, u kojima trenutnostudira 340 studenata. Tu su iPapinski zavod pape Urbana zasjemeništarce (trenutno ih je uzavodu 140), zatim FoyerPavao VI. za formacijuredovnica (80 redovnica),Zavod Mater Ecclesiae uCastelgandolfo za formacijuvjeroučitelja (90 laika),Međunarodni centar zamisijsko animiranje (C.I.A.M.)za Misiju ad gentes.Prema statistikama samo uposljednjih deset godina okotisuću misionara posvjedočiloje vlastitim životom svojuvjernost Kristu, no taj je brojnepotpun budući da se odnosisamo na dio zemalja o kojimapostoje informacije.

Kardinal Etchegaray Papin izaslanik kod Busha?Rim, 21.2.2003. (IKA) - Nakonuspješne misije u Bagdadufrancuski kardinal RogerEtchegaray mogao bi biti iPapin izaslanik u mirovnojmisiji kod američkogapredsjednika Georgea W.

Busha, piše rimski dnevnik "IlMessaggero". List tvrdi kakoje u Vatikanu o tome većdonijeta odluka, no nijeodređen datum posjeta.Kardinal je trenutno na Haitiju,gdje sudjeluje na proslavi 20.

obljetnice Papina posjeta tojdržavi. "Il Messaggero" navodikako jedan od kandidata zaizaslanika Svete Stolice kodpredsjednika Busha bio ikardinal Pio Laghi,dugogodišnji nuncij u SAD-u.

34 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Nadbiskup Tauran u BeograduVatikanski "ministarvanjskih poslova"susreo se i spatrijarhom Pavlom I.- Istodobno je uBeogradu boraviloizaslanstvo Ruskepravoslavne crkve načelu s nadbiskupomKlimentom

Beograd, 21.2.2003. (IKA) - Napoziv Ministarstva za vanjskeposlove Srbije i Crne Gore, uBeogradu boravi nadbiskupJean-Louis Tauran, tajnikDržavnog tajništva SveteStolice za odnose s državama,izvijestio je slovenski katoličkiradio. Svoj službeni posjetnadbiskup Tauran započeo jemisnim slavljem u crkvi KristaKralja, koje je predslaviozajedno s apostolskim nuncijemu Beogradu nadbiskupomEugenijom Sbarbarom ibeogradskim nadbiskupomStanislavom Hočevarom, tevećinom svećenika Beogradskenadbiskupije. U prigodnoj jepropovijedi pozvao vjernike dabudu istinski svjedoci Krista udanašnjem svijetu, te svima

udijelio papinski blagoslov.Nakon razgledavanja radova naobnovi zgrade sjedištaBeogradske nadbiskupije,nadbiskup Tauran susreo se snadbiskupom Hočevarom ipredstavnicima karitativnihorganizacija. Nadbiskup Tauransusreo se i s predstavnicimavlasti u Beogradu, a zatim jeposjetio teološki fakultetSrpske pravoslavne crkve isusreo se s najvišimuglednicima te Crkve. Takođerje posjetio i pravoslavnogaepiskopa i katoličku župu uŠapcu. Nadbiskupa Tauranaprimio je i beogradski patrijarhPavle I. Crnogorski metropolitAmfilohije Radović novinarimaje izjavio kako je na susretuobostrano istaknuta potreba

dijaloga i suradnje dvajuCrkava. No, Sveti sinod inadalje ne pozdravlja mogućiposjet pape Ivana Pavla II.Beogradu. Nakon razgovora snadbiskupom Tauranompatrijarh Pavle primio jeizaslanstvo Ruske pravoslavnecrkve na čelu s nadbiskupomKlimentom.Nadbiskup Tauran je Beogradprvi put posjetio u proljeće1999., kad je tadašnjemujugoslavenskome predsjednikupredao osobnu poruku papeIvana Pavla II. u kojoj ga jepozvao na suradnju smeđunarodnom zajednicomkako bi se uspostavio mir natome području.

Mladi Pokreta fokolara predložili planetarnu krunicuza mir

Cijela zemaljskakugla povezanamolitvom krunice

Rim, 21.2.2003. (IKA) - Kaoodgovor pozivu Svetoga Oca dase ova godina posveti krunici,mladi Pokreta fokolarapredložili su planetarnu krunicuza mir, objavljeno je nanjihovoj Internet straniciwww.fokolari.hr. Započeli su jemoliti povezavši cijelu

zemaljsku kuglu desetkamakrunice. Naime, 24 satapodijelili su tako da u nekomdijelu svijeta uvijek netko moli.Tako primjerice mladi uMeksiku mole u 1 sat (kod njihje tada 18 sati), u Indiji mole u4 sata, na Filipinima u 7 sati(po lokalnom vremenu tada je

14 sati), dok u Švicarskoj moleu 12 sati. Mladi iz Chicagauključuju se u 24 sata, Brazil u18 sati, a mladi u Hrvatskojkoji se žele pridružitiplanetarnoj krunici mogu seuključiti u molitvu u 16 sati.

Nuncij Leanza odlazi u BugarskuDosadašnji nuncij uSloveniji imenovan zaapostolskog nuncija uBugarskoj

Vatikan, 22.2.2003. (IKA) -Državno tajništvo Svete Stoliceobjavilo je 22. veljače u podnevijest da je papa Ivan Pavao II.dosadašnjega apostolskognuncija u Republici Slovenijinadbiskupa Giuseppea Leanzuimenovao za novogaapostolskog nuncija uBugarskoj, priopćio jeTiskovnu ured Slovenskebiskupske konferencije.

Nadbiskup Giuseppe Leanza zaapostolskog nuncija uRepublici Sloveniji imenovanje 15. svibnja 2002. Službuapostolskog nuncija obnašao jetakođer u Bosni i Hercegovinite Republici Makedoniji.Nadbiskup Giuseppe Leanzaslovi za dobrog poznavateljaekumenskih i međuvjerskihpitanja i odnosa u JugoistočnojEuropi, što je možda bilo

presudno pri njegovuimenovanju za novogaapostolskog nuncija uBugarskoj, gdje je velikavećina stanovništvapravoslavne vjere, dok sukatolici i muslimani u manjini.Još nije poznato kada će bitiimenovan novi apostolskinuncij u Sloveniji.

Papa primio britanskog premijera Tonyja BlairaPapa izrazio želju dase u rješavanju teškesituacije u Iraku učinesvi napori kako bi se usvijetu izbjegle novepodjele

Vatikan, 22.2.2003. (IKA) – Urješavanju teške situacije uIraku nužno je poduzeti svenapore kako bi se u svijetuizbjegle nove podjele, rekao jepapa Ivan Pavao II. primivši22. veljače u Vatikanubritanskog premijera TonyjaBlaira. U tijeku srdačnograzgovora koji je trajao polasata, kako je priopćio Tiskovniured Svete Stolice, govorilo seo složenim međunarodnimprilikama vezanim uz Irak.Papa je izrazio želju da se urješavanju teške situacije uIraku učine svi napori kako bi

se u svijetu izbjegle novepodjele. U razgovorima jepotvrđena nužnost da sve straneumiješane u iračku krizusurađuju s Organizacijomujedinjenih naroda i znajuiskoristiti sredstva što ih nudimeđunarodno pravo, “kako biotklonili tragediju rata koju se sviše strana smatraneizbježnom”. Posebna jepozornost posvećenahumanitarnim prilikamairačkog naroda, koji je većteško kušan dugogodišnjimembargom. U tijeku susretaizmijenjena su također

mišljenja o budućemueuropskom Ustavu. Od straneSvete Stolice izražena je željaza izričitim priznavanjemCrkava i vjerničkih zajednica,kao i za nastojanjem Europskeunije da održi s njimakonstruktivni dijalog.Britanski premijer susreo se uVatikanu i s državnim tajnikomSvete Stolice kardinalomAngelom Sodanom i državnimtajnikom za odnose s državamanadbiskupom Jean-LouisomTauranom.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

O ratu bez vjerskih terminaPrimas Anglikanskecrkve upozorionovinare naneprihvatljivostpisanja o iračkoj krizi

London, 24.2.2003. (IKA) -Primas Anglikanske crkvenadbiskup Rowan Williamsupozorio je na korištenjevjerskih termina u komentarimamogućeg napada na Irak. Krizaoko Iraka ne smije se tumačiti

vjerskim terminima, rekao jenadbiskup novinarima, osudivšiopisivanje rata kao "svetog","dobrog" i slično. Nadbiskup jepodsjetio na posljedice koje birat s Irakom mogao imati zacijelu regiju, dodajući kako se

već u zajedničkoj izjavi spredsjednikom katoličke BKEngleske i Walesa izjasnioprotiv rata i protiv stajališta oiračkoj krizi koje zastupabritanski premijer Tony Blair.

Imenovan novi nuncij u Belgiji i LuxembourguBruxelles, 24.2.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. imenovaoje nadbiskupa Karl-JosefaRaubera novim apostolskimnuncijem u Belgiji i KneževiniLuxembourg, objavili su

belgijski crkveni izvori. Mons.Rauber rođen je g. 1934. uNuernbergu u Njemačkoj, anaslovni je nadbiskupGiubalziana. Doktorirao jekanonsko pravo, a u

diplomatskoj je službi SveteStolice od g. 1966. te jeobnašao različite službe diljemsvijeta.

Kardinal Koenig za vjeru s više srcaBez srca kršćanstvopostaje filozofija

Beč, 24.2.2003. (IKA) -Kardinal Franz Koenig,umirovljeni bečki nadbiskup,upozorio je kako vjernici čestovjeru shvaćaju "glavom", a ne"srcem", pa prijeti opasnost dase kršćanstvo pretvori u"filozofiju". "Diskutira se,

raspravlja, drže se lijepapredavanja, ali se pri tomezaboravlja da vjera ne trebasamo glavu nego ponajvišesrce", rekao je kardinal Koenigu razgovoru za Radio Mariju.Za opstanak kršćanstvapotrebne su vjerničke obitelji i

žive župne zajednice, u kojimadjeca započinju svoj vjerskiživot i doživljavaju ljubav izajedništvo, te upoznaju ljudekoji dijele ista vjerska imoralna načela, istaknuo jekardinal Koenig.

Papa znanstvenicima: Izbjeći “svaki pokušajmanipuliranja čovjekom”

Papa primiosudionike 9. općegzasjedanja Papinskeakademije za život,koje ima za temu“Etikabiomedicinskogistraživanja premakršćanskom viđenju”

Vatikan, 24.2.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. primio je24. veljače u audijencijusudionike 9. općeg zasjedanjaPapinske akademije za životkoje je toga dana započelo uVatikanu na temu “Etikabiomedicinskog istraživanjaprema kršćanskom viđenju”, au kojemu sudjeluje i hrvatskiznanstvenik i liječnik prof.Anton Švajger. Crkva poštuje ipodržava znanstvenoistraživanje, rekao je Papa teponovno izrazio zahvalnostznanstvenicima koji seposvećuju istraživanjima napodručju biomedicine za svedobro koje čine čovječanstvu,poput pobjede nad smrtnimepidemijama i teškimbolestima, čime je trajanje i

kakvoća života na velikimpodručjima razvijenoga svijetaznatno poboljšana. No,istodobno Papa je znanstvenomsvijetu uputio i snažni pozivtražeći da izbjegavaju “svakipokušaj manipuliranjačovjekom”, “svaki oblikinstrumentaliziranja iliuništavanja ljudskoga bića”, teda biomedicinsko istraživanjeočuvaju od ropstva političkim igospodarskim interesima.Dajući moralne smjernice,Crkva je uvjerena da dajedragocjeni prinos znanstvenomistraživanju koje teži premaistinskom dobru čovjeka.Podsjetivši znanstvenike dabudu svjesni granica koje nevalja prijeći, a koje njihovojistraživačkoj djelatnosti nalaže

zaštita života, integriteta idostojanstva svakoga ljudskogbića, Papa je istaknuo kako seviše puta vraćao na tu temu,uvjeren da pred određenimrezultatima ili zahtjevima upokusima na čovjeku, nijenikome dopušteno šutjeti, pa niCrkvi. Osim toga, povijest bijoj, a možda i samiznanstvenici, tu eventualnušutnju sutra predbacili. Papa jepotom uputio posebni pozivkatoličkim ustanovama isveučilištima da se zalažu kakobi uvijek bili na visini uzornihvrijednosti te zatražio žurnouklanjanje teških ineprihvatljivih razlika kojeodvajaju svijet u razvoju odrazvijenoga svijeta.

Pismo pastira Sarajeva, Jeruzalema i Iraka protivrata

"Mi koji smoproživjeli ili jošproživljavamotragediju rata, želimoreći cijelom svijetu,napose zemaljskimmoćnicima: nemojtese upuštati u rat, jer jeto put bez izlaza. Mirje jedini put kojimtreba ići, to jeobavezni

Tremoli, 25.2.2003.(IKA/KTA) – U talijanskomgradu Tremoliju vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić, latinski patrijarh uJeruzalemu i međunarodnipredsjednik Pax Cristi MichaelSabbah i patrijarh Kaldejaca uBabiloniji – Iraku RaphaelBidawid potpisali su dokumentpod naslovom "U ime Božje neoružju". Tekst dokumentaprenosimo u cijelosti:

"U ovo vrijeme međunarodnezabrinutosti, svi osjećamopotrebu upraviti molbuGospodinu kako bi smoisprosili veliki dar mira. Mipastiri Crkve kršćanske koja jeu Jeruzalemu, Sarajevu i Irakuusvajamo te žalosne Papineriječi kao naše, i zajednoželimo ujediniti naš glasnjegovom moleći da mir, koji jeBožji dar, bude takođerzatražen od svih ljudi i žena na

zemlji.Naš je glas slab, ali želimo bitiglas našeg naroda koji jepodnio i još uvijek podnosi rat,potlačenost i nepravde i kojiživi u našim zemljama, koje sutragično postale simbol patnje,ne samo u prošlim godinamaveć također i danas.Svi naši gradovi nisu svetigradovi kao Jeruzalem, a nitikatolički gradovi. Ali zasigurnosu mučenički gradovi.

36 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

smjer", ističu kardinalPuljić, jeruzalemskipatrijarh MichaelSabbah i patrijarhKaldejaca uBabiloniji – IrakuRaphael Bidawid udokumentu "U imeBožje ne oružju"

Mi, koji smo proživjeli ili jošproživljavamo tragediju rata,želimo reći cijelom svijetu,napose zemaljskim moćnicima:nemojte se upuštati u rat, jer jeto put bez izlaza. Mir je jediniput kojim treba ići, to jeobavezni smjer. Nema nasilja,nema terorizma, nema rata kojisa sobom ne bi donio drugonasilje, mržnju, razaranje,patnju i smrt. Krist je naš mir.Evanđelje mira treba obasjatinaša srca i upravljati našeodluke kako bi bile odlukepotpunog odbacivanja nasilja irata.Obraćamo se svim vjernicima inevjernicima, ljudima i ženama

dobre volje, a napose onimakoji imaju vlast i odgovornostodlučivati o budućnosti, kakobi mogao prevladati zdravrazum i dijalog sjećajući se daje "rat pustolovina bezpovratka". I mi s Papomkažemo: "Ne ratu! Rat je uvijekporaz čovječanstva".Ako je rat razaranje i smrt, nisumanje tragične posljedice kojeneizbježno jedan rat sa sobomdonosi: razdijeljenost, mržnje imnoge izbjeglice. Pred očimasvijeta su milijuni izbjeglica izBosne i iz cijele bivšeJugoslavije; neživotni uvjetiPalestinaca, izbjeglih u njihovojzemlji ili u strane zemlje. I, u

slučaju rata, koliki će bitiizbjeglice iz Iraka, koji će sepridružiti onima koji su većtražili životnu utjehu bježeći izove zemlje, od mnogih godinaoznačenih ratom i embargom?Znamo da na svim dijelovimasvijeta rastu molitveni susreti itrenuci mirnih građanskihprosvjeda kako bi pozvali namir. Ovo je za nas motiv velikenade, nade u Boga koji uvijeksluša molitvu malenih,siromašnih i obespravljenih. Neostavite nas same, jer svijetdanas treba graditi ovu nadu",kaže se u dokumentu koji supotpisali pastiri Crkava uJeruzalemu, Sarajevu i Iraku.

Podnevna molitva za vrijeme korizmeBruxelles, 26.2.2003. (IKA) -Katoličke organizacije uBruxellesu pozvale su članoveEuropskoga parlamenta te

ostale europske dužnosnike kojidjeluju u tome gradu nasvakodnevnu petminutnupodnevnu molitvu u vrijeme

korizme. Dnevna će se molitvai meditacija održavati od 7.ožujka u kapelici u kapelici ueuropskoj četvrti u Bruxellesu.

Prigodne marke za 25-obljetnicu papinske službeVatikan, 26.2.2003. (IKA) - Upovodu 25. obljetnice papinstvaIvana Pavla II. vatikanska ćepošta objaviti 25 poštanskihmaraka s fotografijama iz svake

godine pontifikata, objavio jetalijanski list "CronacaFilatelica". Bit će, međuostalima, prikazane fotografijeatentata na Papu, njegova prvog

putovanja u Poljsku, posjetarimskoj sinagogi, susreta sMihailom Gorbačovom,putovanja na Kubu i iz SveteGodine 2000.

Brazilski biskupi kritiziraju vladuRekordni brojnezaposlenih iinflacija prijetekolapsom zemlje

Brasilia, 26.2.2003. (IKA) -Brazilski su biskupi žestokokritizirali tamošnju Vladupredsjednika Luisa Inacija"Lule" da Silve. Vlada nijeuspjela zaustaviti ekstremni rastnezaposlenosti, rast inflacije te

povećati proizvodnju u zemlji,upozorio je predsjednikBrazilske biskupskekonferencije biskup JaymeHenrique Chemallo vonPelotas. Biskupi su posebnozabrinuti nakon izvještaja

Gospodarskog instituta kojipredviđa u 2003. daljnji rastnezaposlenosti, u kojoj bi samou Sao Paolu bez posla ostalooko 40 tisuća ljudi.

Engleska: Utemeljen Caritas na razni BKLondon, 26.2.2003. (IKA) -Katolička crkva u Engleskoj iWalesu utemeljila jenacionalnu organizacijuCaritasa na razini biskupske

konferencije. Službeni početakrada Caritasa je idući tjedan, atime se želi poboljšati skrb zasiromašne i nemoćne, rekao jenovinarima londonski

nadbiskup kardinal CormacMurphy O Connor. Do sada jekaritativni rad Katoličke crkveu Engleskoj i Walesu bioorganiziran na razini biskupija.

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Budućnost se čovječanstva nikada neće osiguratiterorizmom i ratom

Papine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 23. veljače2003.

1. Već mjesecima međunarodnazajednica živi u velikoj strepnjizbog opasnosti rata, koji bimogao uzdrmati čitavopodručje Bliskog istoka ipogoršati već prisutne napetostina ovom početku trećegtisućljeća. Svi vjernici, kojojgod religiji da pripadali, dužnisu proglašavati da nikadanećemo moći biti sretni jedniprotiv drugih; budućnost sečovječanstva neće nikadaosigurati terorizmom i logikomrata.Mi kršćani, osobito, pozvanismo biti poput straža mira, umjestima u kojima živimo iradimo. Od nas se traži, naime,da bdijemo da savjesti nepodlegnu napasti sebičnosti,laži i nasilja.

2. Pozivam stoga sve katolikeda s osobitim intenzitetomposvete dan 5. ožujka, Čistusrijedu, molitvi i postu za mir,posebno na Bliskom istoku.Molit ćemo nadasve Boga zaobraćenje srcâ i dalekovidnostpravednih odluka kako bi seprimjerenim i miroljubivimsredstvima riješili sporovi, kojikoče hod čovječanstva u ovomenašem dobu.U svakome marijanskomsvetištu uzdići će se k nebužarka molitva za mir moljenjemsvete krunice. Uzdam se da ćese također u župama iobiteljima moliti krunica na tuveliku nakanu o kojoj ovisidobro svih.Taj složni zaziv neka budepraćen postom, izrazom pokorezbog mržnje i nasilja koji truju

ljudske odnose. Kršćani dijeledrevnu vježbu posta s tolikombraćom i sestrama ostalihreligija, koji se njome želeosloboditi svake oholosti ioraspoložiti se da od Bogaprime veće i potrebnije darove,među kojima posebno onajmira. 3. Već od sada zazivamo na tajpothvat, smješten na početkukorizme, posebnu pomoćPresvete Marije, Kraljice mira.Po njezinu zagovoru nekanovom snagom odjekne usvijetu i naiđe na djelotvornoprihvaćanje evanđeoskoblaženstvo: "Blagomirotvorcima: oni će sesinovima Božjim zvati!" (Mt5,9)!

Vratiti u liturgiju ljepotu glazbe i pjesmePapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 26. veljače2003.

Kateheza br. 68 – Sve što goddiše Gospodina neka slaviUvodno biblijsko čitanje: Ps150"Hvalite Boga u Svetištunjegovu, / slavite ga uveličanstvu svoda nebeskog! /Hvalite ga zbog silnih djelanjegovih, / slavite ga zbogbeskrajne veličine njegove! /Hvalite ga zvucima roga, /slavite ga harfom i citarom! /Hvalite ga igrom i bubnjem, /slavite ga glazbalima zvonkim ifrulom! / Hvalite ga cimbalimazvučnim, / slavite ga cimbalimagromkim! / Sve što god diše /Jahvu neka slavi! Aleluja!" 1. Odjekuje drugi poput učasoslovu psalam 150., kojismo upravo proglasili: to jeradosni himan, aleluja praćenaglazbom i idealan pečat cijelogpsaltira, molbenice Izraelovehvale, pjesme i bogoslužja.Tekst odlikuje čudesnajednostavnost i prozračnost.Moramo se samo prepustiti danas privuče neprestani poziv daslavimo Gospodina: "HvaliteBoga... slavite ga... slavite ga!".Na početku Bog je predstavljenu dva temeljna vidika svogotajstva. On je svakakotranscendentan, otajstven,odijeljen od našeg obzora:njegovo kraljevsko boravište jenebesko "Svetište","veličanstvo svoda nebeskog",nalik tvrđavi nedostupnojčovjeku. Ipak, on nam je blizu:prisutan je u sionskom

"Svetištu" i djeluje u povijestisvojim "silnim djelima" kojaotkrivaju i čine opipljivim"veličinu njegovu" (usp. rr. 1-2). 2. Između neba i zemlje postoji,dakle, gotovo nekikomunikacijski kanal u kojemse susreću Gospodinovodjelovanje i hvalospjevvjernika. Liturgija ujedinjujedva svetišta, zemaljski hram ibeskrajni svod, Boga i čovjeka,vrijeme i vječnost. U molitvi naneki način uzlazimo kbožanskome svjetlu i ujednodoživljavamo Božji silazak kojise prilagođava našojograničenosti da bi nas slušao igovorio nam, da bi se s namasusreo i spasio nas. Psalmistnas odmah potiče na korištenjejednog pomagala u tomemolitvenom susretu: da seposlužimo glazbeniminstrumentima orkestra hrama uJeruzalemu, kao što su rog,harfa, citra, bubanj, frula icimbali. I samo kretanje upovorci čini dio jeruzalemskogobreda (usp. Ps 117,27).Istovjetni poziv odjekuje upsalmu 46,8: "Pjevajte Bogu,pjevači vrsni!" 3. Nužno je, dakle, otkriti iživjeti neprestano ljepotumolitve i liturgije. Treba molitiBoga ne samo teološkiispravnim obrascima, negotakođer na lijep i dostojanstvennačin. U tom smislu, kršćanska

se zajednica mora preispitatikako bi se u liturgiju sve viševraćala ljepota glazbe i pjesme.Potrebno je bogoslužje očistitiod stilskog balasta, nemarnihizražajnih oblika, nenjegovaneglazbe i tekstova, koji su u vrlomaloj mjeri primjereni veličiničina koji se slavi. Znakovit je, utom smislu, poziv iz poslaniceEfežanima da se izbjegavajuneumjerenosti i nerazboritostikako bi se ostavio prostor začistoću liturgijske hvale: "I neopijajte se vinom u kojem jerazuzdanost, nego - punite seDuhom! Razgovarajte međusobom psalmima,hvalospjevima i duhovnimpjesmama! Pjevajte i slaviteGospodina u svom srcu!Svagda i za sve zahvaljujteBogu i Ocu u imenu Gospodinanašega Isusa Krista!" (5,18-20). 4. Psalmist zaključujepozivajući na hvalu "sve živo"(usp. Ps 150,5), doslovno "svešto god diše", "sve što je naživotu", izraz koji nahebrejskom opisuje "sve što ježive duše", posebno "svakogaživog čovjeka" (usp. Pnz 20,16;Jš 10,40; 11,11.14). Ubožanskoj hvali je, dakle,uključeno ljudsko biće svojimglasom i svojim srcem. S njimsu u duhovnom smislu sazvanasva živa bića, sva stvorenja ukojima je dah života (usp. Post7,22), da uzdignu svoj zahvalnihiman Stvoritelju za dar života.Na tragu toga sveopćeg poziva

38 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

je i "Pjesma stvorova" svetogaFranje u kojoj svetac poziva dahvale i blagoslivljajuGospodina sva stvorenja, odsjajnjegove ljepote i njegovedobrote (usp. Franjevačkiizvori, 263). 5. U toj pjesmi morajusudjelovati na osobit način svivjernici, kako to predlažeposlanica Kološanima: "RiječKristova neka u svem bogatstvuprebiva u vama! U svakoj se

mudrosti poučavajte iurazumljujte! Psalmima,hvalospjevima, pjesmamaduhovnim od srca pjevajtehvalu Bogu!" (3,16). U vezi stim sveti Augustin u svomIzlaganju o psalmima uglazbenim instrumentima vidisimbolizirane svece koji hvaleBoga: "Vi, sveci, vi ste rog,psaltir, citra, bubanj, zbor, žicei orgulje, cimbali veselja kojidaju divne zvuke, koji naimeskladno sviraju. Vi ste sve to.

Neka se ne misli slušajućipsalam na beznačajne stvari, naprolazne stvari, niti nakoncertne instrumente. Zapravoglas pjesme Bogu je svaki duhkoji slavi Gospodina"(Esposizioni sui Salmi, IV, Rim1977., str. 934-935).Najuzvišenija je glazba, dakle,ona koja se uzdiže iz našegsrca. I upravo taj sklad Bogočekuje da čuje u našimbogoslužjima.

Blaženije je davati nego primatiPoruka pape IvanaPavla II. za korizmu2003.

Draga braćo i sestre! 1. Korizma, intenzivno vrijememolitve, posta i brige za onekoji su u potrebi, pruža svakomkršćaninu mogućnost da sepripravi na Uskrs ozbiljnimrazmišljanjem o vlastitomživotu, s osobitom pozornošćuprema Božjoj Riječi, kojaprosvjetljuje svakodnevni hodvjernikâ.Ove godine htio bih da kaovodič korizmenog razmišljanjabude rečenica uzeta iz Djelaapostolskih: "Blaženije jedavati nego primati" (20,35).Nije riječ jednostavno omoralnoj opomeni, nitiimperativu koji bi bio nametnutčovjeku izvana. Sklonostdarivanja ukorijenjena jeduboko u čovjekovu srcu:svaka je osoba svjesna želje dastupi u kontakt s drugima iostvaruje se u punini kada sedrugima slobodno daje. 2. Naše je doba, nažalost,osobito podložno napastimasebičnosti koja neprestanovreba u čovjekovu srcu. Udruštvu općenito, kao i ujavnim glasilima, ljudi supreplavljeni porukama kojeviše ili manje otvoreno uzvisujukulturu prolaznosti i užitka.Premda briga za druge dolazido izražaja u prirodnimkatastrofama, ratovima iostalim situacijama hitnosti,općenito je teško izgraditikulturu solidarnosti. Duhsvijeta štetno utječe na našuunutarnju težnju nesebičnogdarivanja drugima i navodi nasna zadovoljavanje našihposebnih interesa. Sve se višepodstiče želja za gomilanjemdobara. Nema sumnje da jeprirodno i pravo da svatkosvojim sposobnostima i radomnastoji steći ono što mu jepotrebno za život, no pretjeranažudnja za posjedovanjemsprječava ljudsko biće da se

otvori Stvoritelju i onima okosebe. Riječi svetoga PavlaTimoteju vrijede za svakodoba: "Zaista, korijen svih zalajest srebroljublje; njemu odani,mnogi odlutaše od vjere i samisebe isprobadaše mukamamnogima" (1 Tim 6,10)!Izrabljivanje čovjeka,ravnodušnost prema trpljenjimanaše braće i sestara, kršenjećudorednih načela samo su nekiod plodova žeđi za zaradom.Promatrajući žalosni prizortrajnog siromaštva koje pogađatolike ljude u svijetu, kako nevidjeti da su težnja za zaradompod svaku cijenu i odsutnoststvarne i odgovorne brige zaopće dobro doveli dokoncentriranja velikihbogatstava u rukamamalobrojnih, dok ostatakčovječanstva trpi u bijedi izapuštenosti.Apelirajući na vjernike i sveljude dobre volje htio bihponovno potvrditi načelo kojeje samo po sebi očito, premdaje nerijetko zanemarivano: ciljne smije biti traženje dobraodređene povlaštene skupine,već poboljšanje uvjeta životasvih. Samo na tom temeljumoći će se graditi međunarodniporedak uistinu označenpravdom i solidarnošću,kojemu se svi nadaju. 3. "Blaženije je davati negoprimati". Kada vjerniciodgovaraju na nutarnji poticajda se daju drugima neočekujući ništa zauzvrat, u srcućute duboko zadovoljstvo.Napori kršćana da promičupravednost, njihova zauzetost uobrani najslabijih, njihovohumanitarno djelovanje upriskrbljivanju kruha gladnimai njihova skrb za bolesneodazivajući se na svaku žurnosti potrebu, crpe snagu iz onogajedinstvenog i neiscrpnogbogatstva ljubavi koju činipotpuno Isusovo predanje Ocu.

Vjernik je pozvan ići stopamaKrista, pravoga Boga i pravogčovjeka, koji je, u savršenojposlušnosti volji Očevoj,"oplijenio" i ponizio samogsebe (usp. Fil 2,6 sl.) dajući senama nesebičnom i potpunomljubavlju, sve do smrti na križu.S Kalvarije gromko odzvanjaporuka ljubavi PresvetogTrojstva prema ljudima svihdobâ i mjestâ.Sveti Augustin ističe kako jesamo Bog, Najviše Dobro, ustanju pobijediti sve bijedesvijeta. Milosrđe i ljubav premabližnjemu moraju stoga izviratiiz živog odnosa s Bogom iimati Boga kao svoje stalnouporište, jer se u prisnosti sKristom krije naša radost (usp.De civitate Dei, Knj. 10, pog. 6;CCL 39, 1351 sl.). 4. Božji Sin nas prvi uzljubi,"dok još bijasmo grešnici"(Rim 5,8), bezuvjetnomljubavlju koja ništa ne traži apriori. Svjesni toga, kako nevidjeti u korizmi povoljnuprigodu za donošenje hrabrihodluka nadahnutih ljubavljuprema drugima ivelikodušnošću? Korizma nampruža primjenjiva i djelotvornasredstva posta i djela milosrđakao oružja u borbi protivpretjerane privrženosti novcu.Dati ne samo od svog suviška,već i nešto više pridonosi onomsamoprijegoru bez kojeg nemaistinskoga kršćanskog života.Jačajući se neprestanommolitvom, krštenik osim togapokazuje stvarni prioritet koji uvlastitom životu daje Bogu.Božja ljubav izlivena u našimsrcima jest ta koja moranadahnjivati i preobraziti nassame i naše djelovanje. Neka sekršćani ne zavaravaju da mogutražiti istinsko dobro braće akone žive Kristovu ljubav. I tamogdje budu imali uspjeha uunapređivanju važnih vidikadruštvenoga i političkog života,

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

no postignutog bez ljubavi,svaka će promjena biti kratkogvijeka. Sama mogućnost da sesamoga sebe dadne drugima,dar je koji dolazi od Božjemilosti. Kako uči sveti Pavao:"Da, Bog u svojojdobrohotnosti izvodi u vama ihtjeti i djelovati" (Fil 2,13). 5. Današnjem čovjeku, čestonezadovoljnom ispraznim ipovršnim životom i u traganjuza istinskom radošću iljubavlju, Krist pruža vlastitiprimjer i poziva ga da gaslijedi. Od onoga koji slušanjegov glas traži da dadne svojživot za braću. Ta je žrtva vrelopunog samoostvarenja i radosti,kako to pokazuje rječiti primjeronih muškaraca i žena koji suostavili za sobom sve sigurnostii nisu oklijevali staviti na kockuvlastiti život kao misionari urazličitim dijelovima svijeta. Tosvjedoči odlučnost mladih ljudikoji su, potaknuti vjerom,prigrlili svećenički iliredovnički poziv kako bi sestavili u službu "Božjeg

spasenja". Pokazuje to i sveveći broj dragovoljaca koji sespremno posvećuju pomaganjusiromašnima, starijima,bolesnima i svima onima kojisu u potrebi.Nedavno smo bili svjedocihvalevrijednog nadmetanja usolidarnosti prema žrtvamapoplava u Europi, potresâ uJužnoj Americi i Italiji,epidemijâ u Africi, vulkanskiherupcija na Filipinima, kao iostalim područjima svijeta ukojima mržnja, nasilja i ratizazivaju krvoprolića.U tim prilikama sredstvadruštvenog priopćivanja igrajuznačajnu ulogu, omogućujućinam da se solidariziramo sažrtvama i spremno pomognemoonima koji trpe ili su u nevolji.Katkad ti napori da se pomognedrugima nisu potaknuti samomkršćanskom zapovijedi ljubavi,nego urođenim osjećajemsuosjećanja. No, bez obzira,onaj koji pomaže onima koji suu potrebi uživa Božjunaklonost. U Djelimaapostolskim čitamo kako je

učenica Tabita spašena, jer ječinila dobro bližnjemu (usp.9,36 sl.). Satnik Kornelijezadobiva vječni život zbogsvoje velikodušnosti (usp.ondje 10,1-31).Služenje onima koji su upotrebi može za one koji su"daleko" biti providonosni putsusreta s Kristom, jer Gospodinpreobilno nagrađuje svakogakoji čini dobro bližnjima (usp.Mt 25,40).Od srca želim da korizma zavjernike bude plodonosnovrijeme za širenje i svjedočenjeevanđelja ljubavi u svakomemjestu, jer je poziv na ljubavsrce svake istinskeevangelizacije. Zazivam za tozagovor Marije, Majke Crkve.Neka nas ona prati ukorizmenom hodu. S timosjećajima od srca sveblagoslivljam. Iz Vatikana, 7. siječnja 2003. Ivan Pavao II.

40 26. veljače 2003. broj 08/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Nadbiskup Martino: Rat je poraz za čovječanstvoPredsjednikPapinskog vijećaPravda i mirnadbiskup RenatoMartino u razgovoruza kršćanskuobiteljsku reviju“Kana“

Predsjednik Papinskog vijeća“Pravda i mir“ nadbiskupRenato Martino u razgovoru zakršćansku obiteljsku reviju“Kana“ (veljača, 2003.)osvrnuo se na mogući napad naIrak, podsjetivši pri tome kakoje Sveti Otac izjavio da je ratporaz za čovječanstvo, jer toznači da se nije uspjelo pronaćirješenje za sukobe mirovnimsredstvima. Sveti Otac, a i svimi koji se suprotstavljamo ratujoš se nadamo da će se i uovom slučaju pronaći rješenjebez vojne intervencije, poručioje nadbiskup Martino. Izjavio jetakođer kako inspektori morajuobaviti svoj posao premarezoluciji UN-a, oni suovlašteni pronaći i uništitioružje koje pronađu. Svečlanice UN-a moraju dati sveinformacije kojima raspolažukako bi se ustanovili mjesta iosobe koje čuvaju to oružje,one su dužne dati inspektorimate informacije kako bi mogliprovjeriti i uništiti to oružje,smatra nadbiskup. Konstataciju

kako se međunarodna zajednicaipak uspjela na neki načinsuprotstaviti preventivnom ratuna Bliskom istoku, dok neuspijeva zaustaviti rat ikrvoprolića u Svetoj zemlji,nadbiskup Martinoprokomentirao je kako je toupravo ono što najviše boliSvetog Oca i sve katolike, a ikršćane koji promatraju kako sedva naroda međusobno kolju,dok međunarodna zajednica toravnodušno promatra. Ponjegovoj ocjeni, nije shvatljivozašto međunarodna zajednicaništa ne kaže i ništa nepoduzima.Pred sobom već imamo rat kojise godinama vodi te sepostavlja pitanje zašto neotkloniti prije taj rat, i ondanastojati riješiti probleme, kojise nalaze u obližnjimzemljama. Tu se vodibratoubilački rat kojega trebaapsolutno hitno zaustaviti ipodijeliti neprijatelje, zaključioje nadbiskup Martino. Napitanje zašto neki žele protjerati

Svetu Stolicu iz Organizacijeujedinjenih naroda, odgovorioje kako ti “neki“ nije niti jednazemlja, niti jedna država. SvetaStolica je sa svojim stajalištimacijenjena u toj svjetskojustanovi. Inicijativa je poteklaod skupine koja se naziva“Katolicima po slobodnomizboru“, a službeno se zove“Catholic for the free choice“.To je nevladina organizacija uSAD-u, koja se bori protivSvete Stolice i njezina stajalištao pobačaju. Ona se posebnotrudi oko promicanja pobačaja,a naravno, najveći protivnik tepolitike je Sveta Stolica.Protudemokratskim metodamaoni su poduzeli oštru kampanjuza protjerivanje Svete Stolice izOUN-a. Moram primijetiti da jeSveta Stolica u OUN-u samopromatrač, a ne kao pravi član,rekao je nadbiskup Martino urazgovoru koji je vodio surednikom na hrvatskomprogramu Radio VatikanaAldom Sinkovićem. (ika-kj/as)

Objavljen novi “Marulić“Hrvatsko književno društvo sv.Jeronima objavilo je prviovogodišnji broj časopisa zaknjiževnost i kulturu “Marulić“.U rubrici “Mišljenja ireagiranja“ objavljen je članak“Još jednom neistinito oistinskom Ogledalu Pravde“ ukojemu Viktor Nuić govori o

fenomenu Međugorje. DragoKolimbatović u tekstu “Što jatu mogu? “ upozorava naproblem “bijele kuge“, a PavaoGalić iznosi razmišljanja oboljševizmu i globalizmu.“Marulić“ donosi članke PavlaKere o dva vlastoručna pismasv. Pija X. biskupu šibenskom

Vinku Pulišiću, Tatjane Kren označaju građanskog kalendara uprocesu nekršćanskeglobalizacije te Željka Vegha obritanskom izvozu totalitarneideologije fašizma u Hrvatskuizmeđu dva svjetska rata.(ika-kj)

Nova knjiga dr. fra Petra BrezineŽupljani župaFranjevačkeprovincije PresvetogOtkupitelja: žrtve II.svjetskog idomovinskog rata"

Dr. fra Petar Bezina unajnovijoj knjizi “Župljani župapovjerenih Franjevačkojprovinciji PresvetogOtkupitelja: žrtve rata 1941-1945., 1990-1995. “ iznio je naviše od 1.200 stranica sustavnipopis od ukupno 16.826poginulih župljana u tomerazdoblju. Od oko 175.000župljana iz 85 župa provincije,poginulo je, ubijeno ili nestalou drugome svjetskom ratu

16.158, a u domovinskom ratu668.Skupljanje podataka oubijenima, poginulima ilinestalima dr. Bezina započeo je1992. g. od Metkovića doGračaca po 87 župa koje suduhovno vodili franjevciProvincije PresvetogOtkupitelja, a kako je samistaknuo u predgovoru, taknjiga ne želi širiti mržnju nititražiti osvetu, nego upoznati

javnost o nepravednimpostupcima i osudamakomunista.Dr. Bezina u knjizi ukratkopredstavlja svaku župu tedonosi popis žrtava, njihovoime i prezime, mjesto i datumrođenja, te mjesto i vrijemestradanja.Nakladnik je Provincijalatfranjevačke provincijePresvetog Otkupitelja u Splitu.(ika-kj)

---------------------------------------------

ObavijestKATOLICI U POLITICINaša je agencija objavilaknjižicu Kongregacije za naukvjere "Doktrinalna nota onekim pitanjima vezanim uzsudjelovanje katolika u

političkom životu". Cijenaprimjerka je 15 kuna. GODIŠNJAK 2002.Godišnjak biltena 2002.preporučujemo posebice

crkvenim i društveniminstitucijama. Imamo vrloograničeni broj primjeraka, acijena pojedinome primjerku je,kao i do ovih godina, 580,00kuna.