INDONEZIJA (3)

9
INDONEZIJA-jezik,kultura,običaji i poslovna etika Činjenice i statistika Lokacija:Jugoistočna Azija, arhipelag izmedju Indiskog i Tihog okeana Glavni grad: Jakarta Populacija: 241,973,879 (Jul 2005.god.) Etničkegrupe: Javanci 45%, Sudanci 14%, Madurci 7,5% , priobalniMalajci 7,5 i drugi 26%. Relegija: Muslimani 88%, Protestanti 5%, Rimokatolici 3%, Hinduisti 2%, Budisti 1%, ostali 1%. Jezik: Oficijalni jezik u Indoneziji je poznat kao Indonežanski 'Bahasa Indonesian'. Indonežanski je standardizovani dijalekt Maleziskog jezika i on je formiran u vreme proglasenja nezavisnosti Indonezije 1945.godine.Malezijski i Indonežanski jeziks u i dalje veoma slični.Iako je službeni jezik, u stvarnosti, većini populacije je to drugi jezik.Zbog same veličine i razdvojenosti ostrva koji čine zemlju većina ljudi priča regionalne dijalekte kao što su Minangkabauski I Javanski. Oni suobično u upotrebi kod kuće i u lokalnoj komunikaciji, ali na poslu ili u školi se koristi Indonežanski jezik. Indonežansko društvo I kultura

description

Indonezija

Transcript of INDONEZIJA (3)

INDONEZIJA-jezik,kultura,obiaji i poslovna etika

injenice i statistika

Lokacija:Jugoistona Azija, arhipelag izmedju Indiskog i Tihog okeanaGlavni grad: JakartaPopulacija:241,973,879 (Jul 2005.god.)Etnikegrupe:Javanci 45%, Sudanci 14%, Madurci 7,5% , priobalniMalajci 7,5 i drugi 26%.Relegija:Muslimani 88%, Protestanti 5%, Rimokatolici 3%, Hinduisti 2%, Budisti 1%, ostali 1%.Jezik:Oficijalni jezik u Indoneziji je poznat kao Indoneanski 'Bahasa Indonesian'. Indoneanski je standardizovani dijalekt Maleziskog jezika i on je formiran u vreme proglasenja nezavisnosti Indonezije 1945.godine.Malezijski i Indoneanski jeziks u i dalje veoma slini.Iako je slubeni jezik, u stvarnosti, veini populacije je to drugi jezik.Zbog same veliine i razdvojenosti ostrva koji ine zemlju veina ljudi pria regionalne dijalekte kao to su Minangkabauski I Javanski. Oni suobino u upotrebi kod kue i u lokalnoj komunikaciji, ali na poslu ili u koli se koristi Indoneanski jezik.

Indoneansko drutvo I kultura

RaznovrstnostIndonezija je veoma raznovrsna nacija.Nju ine vie od 17500 ostrva(od kojih su naseljena 6000)koji su dom za vie od 300 etnikih grupa.Svaka pokrajna ima svoj jezik, etniki sastav,religiju i istoriju.Veina ljudi definie sebe po lokalnim obeleijma pre nego po nacionalnim.Pored toga postoje razliiti kulturni uticaji koji proistiu iz razliitog nasledja.Indoneani su kombinacija Kineza, Evropljana, Indiaca i Malajaca.Iako Indonezija ima najvei broj Muslimana na svetu, ona takodje ima I veliki broj Hrianskih protestanata, Katolika,Hinduista I Budista.Za ovu veluku raznolikost je potrebno mnogo pazenje od vlade kako bi se odrala kohezija.Kao rezultat toga nacionalni moto je Jedinstvo je u razliitosti jezik je standardizovani nacionalna filozofija je osmiljena tako da naglaava univerzalnu pravdu za sve Indoneane i poznata je kao"Pancasila" .Grupno razmisljenjeZbog razliitosti prirode Indoneanskog drutva, postoji jaka privrenost grupi bilo da je to porodica kao grupa, selo ili ostrvo.Ljudi definiu sebe prema njihovo jetnikoj grupi, porodici, I mestu rodjenja.Porodica im je I dalje veoma tradicionalne strukture.lanovi porodice imaju veoma jasna pravila I veliki osecaj medjusobne povezanosti..HijerarhijaKao i u vecini grupno orjentisanih kultura, hijerarhija igra veliku ulogu u kultuiri Indonezije.Hijerarhijski medjusobni odnosi su potovanje, isticanje i izdrzavanje.Potovanje se obino pokazuje prema onima sa statusom, moi, pozicijom i godinama.Ove se moze videti i u selu i u kancelariji, gde se od najstarijeg-najveeg statusa oekuje da donese odluku u ime grupe.Nadredjeni se esto naziva "bapak" ili "ibu", to je ekvivaletno sa ocem ili majkom,gospodinom ili gospodjom.Iako oni sa veim statusom u hijerarhiji donose odluke Indoneani su zagovornici grupne diskusije i konsezusa. Ovo vrsto povezuje ideju odravanja jake grupne kohezije i skladnih medjusobnih odnosa.LinostZbog potrebe da se odri grupna harmonija jako je bitno da se razume koncept linosti.U Indoneziji je koncept o izbegavanju uzrok stida "malu".Shodno tome, ljudi su veoma oprezni na nain njihove interakcije i govora.Iako se ne moe oekivati da stranac razume nijanse koncepta, bitno je da pripazi na svoje ponaanje.Ne treba se nikada podsmevati, vikati, ili bilo koga uvraditi. Mane uvek treba sakrivati i zadrati ih za sebe.Slino tome nikada nikog ne treba okrivljavati javno, bilo pojedinca ili grupu.Jedna od manifestacija koncepta linosti/srama je da Indoneani komuniciraju sasvim indirektno, to jest oni nikada ne ele da izazovu sramotu davajui negativan odgovor, pa koriste frazu kao nain kojim ele da se shvati ta oni zaista ele da kau.Bahasa Indoneanski jezik ustvari ima 12 naina da se kae Ne i nekoliko drugih naina da se kae Da, kada se ustvari misli na Ne.

Generalne smernice ponasanja-bonton

Sastanci i pozdraviPozdravi mogu biti prilino formalni jer imaju za cilj da pokau potovanje.Rukovanje je najei pozdrav uz rei Selamat.Mnogi Indoneani vam mogu dati blagi naklon ili staviti svoju ruku na srce posle rukovanja sa vama.Ako se budete upoznavali sa nekoliko ljudi, prvo pocnite od najstarije ili najuticajnije osobe.Titule su vane u Indoneziji jer oznaavaju status.Ako znate neke od titula , koristite ih u kombinaciji sa imenom.Neki Indoneani imaju samo jedno ime,iako postaje uobiajno da ljudi imaju ime i prezime, pogotovo u srednjoj klasi.Mnogi Indoneani , pogotovo oni iz Jave,mogu imati ekstremno duga imena, koja su skracena u neku vrstu nadimka za svakodnevnu komunikaciju.Postoje nekoliko etnikih grupa u Indoneziji.Veina je tokom godina usvojila Indoneanska imena, a neki su zadrzali konvenkciju za dodeljivanje imena koja oznaavaju pripadnost njihovoj etnikoj grupi.

Smernice pri davanju poklonaBonton davanja poklona u Indoneziji u mnogome zavisi od etnike pripadnosti onog koji ga prima.Evo neke opte smernice za davanje poklona:Smernice davanja poklona Kinezima:Smatra se pristojno da se pre primanja poklon verbalno odbije. Ovo pokazuje da primalac nije pohlepan.Predmeti koje treba izbegavati ukljuuju makaze,noeve i drugo orudje sa seenje jer oznaavaju da elite da prekinete odnos.Ukrasni papir treba da bude zlatni ili crveni.Pokloni se ne otvaraju im se prime.Smernice davanja poklona etnikoj grupi Malajaca/MuslimanaU Islamu alkohol je zabranjen. Alkohol poklonite jedinu u slucaju ako znate da e primalac to ceniti.Svaka hrana treba da poseduje standard Halal- stvari koje Halal iskljuije su bilo kakvi alkoholni sastojci ili bilo ta sa svinjskim derivatima kao to je elatin. Halal standard za meso podrazumeva da je ivotinja zaklana po Islamskim principima.Pokloni se daju iskljuivo desnom rukom.Pokloni se ne otvaraju im se prime.Smernice davanja poklona etnikoj grupi IndijacaPokloni se daju iskljuivo desnom rukom.Pokloni se pakuju u crveni,uti ili zeleni papir ili druge svetle boje jer doneose sreu.Nemojte davati rune radove Hinduistima.Nemojte poklanjati alkohol osim ako znate da e primalac to ceniti.Pokloni se ne otvaraju im se prime.Ponaanje za stolomTrpezariski bonton je generano oputen ali zavisi od okolnosti i konteksta. to vie formalne okolnosti,vie formalno ponaanje.Ispod su neki osnovni saveti za ponaanje za stolom:Saekajte da vam se pokae vae mesto-kao gost imaete specifinu poziciju.Hrana se najee uzima iz zajednike posude na sredini. Kad se hrana poslui nee se smatrati nepristojnim ako dospete sebi posle toga.Ako se hrana servira na bazi vedskog stola, onda se od gosta trai da se prvi poslui.Smatra se pristojnim da gost insistira da se drugi poslue pre njega,ali se to nikada nee dogoditi.U formalnim situacijama mukarci se usluuju pre ena.Saekaj da bude pozvan da jede, pre nego to pone.Viljuka i kaika su esto jedini pribor koji se postavljaju. U zavisnosti od situacije neki ljudi mogu da koriste svoje ruke.Hrana se jede ili posluuje samo sa desnom rukom.

Poslovni bonton i protokoli

VizitkarteVizitkarte se razmenjuju posle uvodnog rukovanja i pozdrava.Vizitkarte prikazuju titulu.One pomau u poboljanju tvog imida i kredibiliteta.Iako nije obavezno, imati odtampanu jednu stranu kartice na njihovom slubenom jeziku (Bahasa) pokazuje potovanje.Za davanje ili primanje kartica koriste se obe ruke ili desna ruka.Ispitati-pregledati vizitkartu koju si dobio pre stavljanja na sto.Vano je tretirati vizitkartu sa potovanjem.Nain oblaenjaPoslovno odevanje je generalno konzervativno.ene bi trebalo da se oblae konzervativno, i da se trude da budu dobro pokrivene od skonog zgloba do vrata. Pripijenu odeu je najbolje izbegavati.Zapamtite da je tamo toplo, tako da bi najbolje bilo obui pamunu i svetlu odeu.Nain komunikacijeIndoneani imaju indirektnu komunikaciju.To znai da ne kau uvek ono to misle.To tera sluaoca da ita izmedju redova ili obraa panju na gestikulacije i govor tela da bi stekao pravu poruku.Uopteno govorei Indoneani govore tiho i sa priguenim tonom.Glasne ljude smatraju malo agresivnim.U Indoneziji se posao smatra linim tako da provode mnogo vremena u komunikaciji kako bi izgradili jaku vezu.Suoavanje sa nekim lice u lice je jedini efikasan nain poslovanja.Indoneani izbegavaju sukob zbog mogueg gubitka licnosti.Da bi bili ljubazni, oni ti mogu rei ono to ti eli da ujes. Ako ih uvredi , oni e sakriti svoja oseanja i odravae uljudnost.Ako Indoneanin pone da vas izbegava ili postupa hladno prema vama, to znai da postoji ozbiljan problem.Poslovni sastanciUvodni sastanci mogu biti vie o upoznavanju nego o poslu.Nemoj te biti iznenadjeni ako se o poslu ne bude ak ni razgovaralo.Uobiajno je da Indoneani ulaze u sobu za sastanke prema rangu.Iako vi ne morate da uradite tako, time bi stekli dobar utisak.Indoneani ne donose ishitrene odluke,jer mogu biti shvaeni kao da tome ne pridaju dovoljno paznje.Budite spremni da budete strpljivi. "Jam Karet" (rubber time-gumeno vreme) opisuje Indoneanski pristup vremenu.Stvari ne treba pourivati, njihov stav je da sve ima vreme i mesto. Vreme ne donosi novac, donese ga dobri odnosi i harmonija.Pri pregovaranju, izbegavajte taktiku pritiska, jer to moe imati kontra efekat.