SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA

Imunizacija

Uloga medicinske sestre / tehničara

Anela Salković

17. mart 2015. godine

UNICEF podsjeća roditelje da su bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama veoma ozbiljne i još uvijek neiskorjenjene u svijetu, ugrožavajući i odnoseći živote miliona djece. Imunizacija stoga

predstavlja najuspješniji i najjeftiniji način očuvanja javnog zdravlja. Zdravstveni eksperti procjenjuju da je zahvaljujući vakcinama spašeno oko 20 miliona života u proteklih dvadeset

godina.

UVOD

Imunizacija je preventivna mjera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Njen

osnovni cilj je sprječavanje, suzbijanje i iskorjenjavanje zaraznih bolesti. Iako imunizacija

ima dugu istoriju, ona svoj procvat doživljava tek početkom 20. veka. Najopasnije bolesti

koje se štite imunizacijom su dječija paraliza, difterija, tetanus, tuberkuloza, veliki kašalj.

Prije pronalaska vakcina te bolesti su bile smrtonosne. Iako postoje djeca koja su preživela

neke od ovih bolesti, njihov organizam nije bio dovoljno jak za odbranu i često se dešavalo da

se djeca ponovo razbole. Zahvaljujući imunizaciji, bolesti koje su bile aktuelne u prvoj

polovini 20. veka danas su vrlo rijetke, mada se mogu ponovo pojaviti što znači da nisu

potpuno iskorenjene. Zato je obavezno vakcinisanje. Svaka zemlja ima svoj program

obaveznih vakcina i veoma je bitno pridržavati ga se. U našoj zemlji sprovođenje vakcinacije

je regulisano zakonom. Vakcinacija se može izvršiti oralnim putem tako sto se kapi daju

kašičicom, zatim ubrizgavanjem vakcine u zadnjicu ili u nadlakticu što zavisi od tipa vakcine.

Postoje vakcine koje se daju samo jednom za cijeli život, a postoje i one koje je potrebno dati

više puta u toku prve godine bebinog života, i one za koje je potrebna revakcinacija do 18.

godine. Ono što je veoma bitno je da dijete primi cijeli ciklus potrebnih vakcina i to u

propisano vreme, jer ako se propusti jedna vakcina ili revakcinacija ili prođe određeno

vrijeme, cjelokupna vakcinacija gubi značaj te je u tom slučaju potrebno obnoviti cijelio

ciklus. Roditelji strahuju za imuni sistem svog djeteta nakon vakcinacije, Naime, mnogi

roditelji imaju neopravdan strah da bi preveliki broj vakcina mogao da ugrozi imunitet djeteta.

Vakcine djeluju tako što jačaju djetetovu odbranu od bolesti, pa zato nema razloga za strah.

Međutim, ako se dijete razboli pre nego što je vakcinisano za imunizaciju je tada kasno.

Savjet roditeljima bi bio da obavezno prilikom vakcinacije provere da li je data vakcina

zavedena u kartom (datum i tip vakcine), i da pitaju medicinsku sestru kada je sljedeća

vakcinacija djeteta.

CILJNE BOLESTI

Pertusis:  (veliki kašalj)  je  teško  oboljenje  od koga najčešće boluju djeca. Prije  uvođenja 

vakcinacije  od  pertusisa  je  obolijevalo 157 / 100 000 stanovnika, a nakon vakcinacije  je 

taj  broj smnajen  na 1/100 000. (CDC). U  BiH  se  pertusis  rijetko javlja, ispod 1/100 000

stanovnika.

Difterija: Teško zarazno oboljenje koje  se karakteriše  debelim naslagama  u ždrijelu i teškim

ošećenjem  nerava  i srca. Zahvaljujući imunizaciji difterija se ne javlja u velikom broju

zemalja  svijeta kao ni u BiH. Oboljenje se registruje u zemljama koje su prekinule 

imunizaciju, ili je nekorektno provode (zemlje bivšeg SSSR-a,  neke zemlje Subsaharske

Afrike i Južne Amerike, Indija).

Influenza (grip): Influenca je  veoma  važno oboljenje zbog lakog širenja i obolijevanja 

velikog broja ljudi (u Španskoj gripi oboljelo oko 100 miliona ljudi). Influenca  dovodi i do

pogoršanja osnovnog   hroničnog oboljenja (šećerna bolest, bolesti srca i krvnih sudova,

bolesti pluća). Zbog  toga  je vakcinacija posebno  važna  za osobe  starije od 65 godina , ali i 

sve osobe sa hroničnim oboljenjima  bez obzira na starosnu dob.  Vakcinacija je smanjila

obolijevanje  za  31% do 68%, a broj hospitaliziranih za 31% do 70%.

Hepatitis B:  Ovo je jedno  od  trenutno najraširenijih  oboljenja   u  svijetu. Broj oboljelih  se 

procjenjuje  na  više od  350 miliona, a  broj  umrlih preko 600 000 godišnje. Bolest je 

hronične  prirode, a  često  dovodi i do nastanka karcinoma jetre. Zbog  toga  vakcinacija

sprječava nastanak dva oboljenja: virusnog hepatitisa  i  karcinoma  jetre.   

Haemophilus influenzae tip B:  Ovaj uzročnik  dovodi  do više oboljenja čije se  javljanje

sprječava  vakcinacijom:  meningitis, otistis, sinuzitis, pneumonija,  a  što su  prije uvođenja

vakcinacije  bila  česta oboljenja u dječijem  uzrastu. Vakcina  protiv  Haemophilusa

influenzae tip B novijeg  je datuma, ali je njome  već  vakcinisano  preko 92% populacije u 

razvijenim zemljama. 

Poliomijelitis (dječija  paraliza):   Epidemiološka  situacija  vezana  za dječiju paralizu

najbolje  govori o značaju vakcinacije. Zahvaljujući  vakcinaciji koja je uvedena  šezdesetih

godina prošlog vijeka  ovo oboljenje je iskorijenjeno u velikom broju zemalja  svijeta pa  i u

BiH. 2002 godine je SZO proglasila eliminaciju divljih virusa dječije paralize u Evropskom

regionu. 

Morbili (male boginje, krzamak): Morbili  su  najznačajnija  osipna groznica  sa  preko 45 

miliona oboljelih u 2000. godini  i  preko 800 000  smrtnih ishoda. Globalni  cilj je smanjenje

smrtnosti  za 95% u  odnosu  na 2000. godinu do 2015 godine, a što se može  postići

sveobuhvatnom vakcinacijom.

Rubella: Rubeola  je  blago oboljenje, izuzev u situacijama  kada u toku trudnoće  oboli majka

i oboljenje  se prenese na plod („kongenitalna rubeola“). Oboljenje  dovode  do smrti  ploda

ili  do  rođenja  djeteta  sa  teškim malformacija različitih oblika. Prevencija   kongenitalne

rubeole je jedan od  globalnih  ciljeva SZO, a provodi se vakcinacijom.

Tetanus (zli grč): Vakcinacija  protiv tetanusa ima  za cilj spriječiti pojavu ovog teškog

oboljenja nakon povrjeđivanja predmetima koji su bili u kontaktu sa zemljom i, što je posebno

važno,  spriječiti nastanak tetanusa  novorođenčadi, što je  jedan  od  globalnih  svjetskih

ciljeva. Tetanus novorođenčadi  se  javlja kad se nevakcinisana  trudnica porađa u

nehigijenskijm uslovima što je čest  slučaj u nerazvijenim zemljama. Prema  procjenama u

2008. godini je od  ovog oboljenja umrlo 59 000  novorođenčadi u  svijetu.

ULOGA MEDICINSKE SESTRE / TEHNIČARA U ORGANIZACIJI I SPROVOĐENJU IMUNIZACIJE

Medicinska sestra / tehničar ima slijedeće uloge:

- Planiranje i priprema imunizacije

- Realizacija: priprema vakcinalnog punkta, nabavka vakcina, monitoring hladnog

lanca, povezivanje za vakcinaciju, sprovođenje vakcinacije, evidencija, odlaganje

medicinskog otpada, zdravstveno – vaspitni rad.

- Izvještavanje sproveđenog rada.

- Plan imunizacije odnosi se na planirani broj obveznika i na planirani broj doza vakcine

za narednu godinu.

- Planiranje broja obveznika revizijom vakcinalne kartoteke, po broju novorođene djece,

podataka od patronažne službe i nevladinih organizacija.

Slika 1 - Kalendar vakcinacije od 0 do 18 godina u BiH

Planira se broj doza na osnovu broja obveznika; npr: planirani broj OPV doza – polazi od

broja novorođenih, pomnožen sa tri doze, predviđaju se revakcinacije u drugoj, sedmoj i

četrnaestoj godini itd.

Rok za dostavu plana je 15. septembar tekuće godine.

Vrši se revizija vakcinalne kartoteke – uvid u vakcinalne kartone u pojedinim godištima

vrši se dva puta godišnje radi planiranja vakcinacije, pozivanja na vakcinaciju i pravljenja

izvještaja o vakcinaciji.

Vrši se provjera vakcinalnog statusa se vrši pri: svakoj posjeti porodičnom ljekaru, upisu u

školsku ili predškolsku ustanovu, epidemiji vakcinabilne bolesti, putovanju u inostranstvo,

odluci suda, prilikom povrede. Lica bez dokumentacije o izvršenoj vakcinaciji smatraju se

nevakcinisanim i podliježu imunizaciji.

Priprema imunizacije – zajedno sa ljekarima se treba utvrditi: indikacija za vakcinaciju,

vrijeme i mjesto gdje ce se izvršiti vakcinacija. Potrebno je obezbjediti potrebne količine

vakcina sa potrebnim sredstvima (potrošni sanitetski materijal, ležaj ili stolica, sto za

pripremu vakcina, frižider, antišok terapija, dezinfekciono sredstvo ili antiseptik, sigurne

kutije za odlaganje medicinskog otpada), pozive za vakcinaciju, vakcinalne kartone i lične

kartone imunizacije. Nabavka vakcina mora biti blagovremena. Pri poručivanju treba voditi

računa o: planiranom broju obveznika za vakcinaciju, odobrenim količinama vakcina u skladu

sa planom imunizacije, o zalihama i njihovom roku trajanja. Pri nabavci treba voditi računa o

tome: da li je količina vakcina stigla u potrebnim količinama, da li je neoštećena, da li je

valjana serija vakcine i rok trajanja, da li postoji certifikat, sažetak lijeka i uputa za pacijenta.

Vakcine se čuvaju na temperaturi od +8 do +2 Celzijusovih stepeni, a žive vakcine kao OPV i

MMR se mogu i zamrznuti. Ukoliko se vakcina izloži nepovoljnoj temperaturi na duži

vremenski period i izgubi svoju potentnost, ona se ne može vratiti u adekvatne uslove

skladištenja jer je ništava. Ukoliko izgubi latentnost ne mora promjeniti vanjski izgled. Na

svakom vakcinalnom punktu treba postojati frižider sa termometrom na kojem se prati

adekvatna temperatura. Otvorene vakcine se drže odvojene na poslužavniku, žive vakcine

dublje uz zid frižidera, a nijedna vakcina se ne smije držati na vratima. Jednom mjesečno se

provodi evidencija o roku trajanja vakcina u frižideru i uklanjanje nevaljanih. Ljekar i

medicinska sestra moraju da objasne roditelju koju vakcinu dijete prima, od čega ga ta

vakcina štiti, koje su neželjene reakcije, da li se mogu spriječiti i kako, a sestra ima najvažniju

ulogu u razgovoru da spriječi strah od postvakcinalnih reakcija i objasni na šta treba da obrati

pažnju te kada da se javi ljekaru.

Izvođenje vakcinacije se vrši poslije ljekarskog pregleda, ukoliko se ne pronađu

kontraidikacije. Prije primanja svake vakcine dijete treba biti zdravo, odnosno da nema

temperaturu iznad 38 Celzijevih stepeni da nije oštećenog imuniteta i alergično na neke

sastojke cjepiva. Ako se radi o privremenoj kontraindikaciji, vakcinacija se odgađa do

oporavka. Trajnu kontraindikaciju utvrđuje posebna komisija i o tome izdaje potvrdu.

Nuspojave vakcinacije su očekivane i blage, poput blagog crvenila i otoka na mjestu

injekcije, ili prolazne pojave, poput povišene temperature, uznemirenosti i plača djeteta.

Pedijatar, to jest, ljekar koji je vakcinisao dijete popunjava obrazac prijave postvakcinalne

reakcije i šalje komisiji kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo, a ovaj, eventualno, komisiji

Federalnog ministarstva zdravstva. Ozbiljnije nuspojave se odmah prijavljuju (Federalnom

Zavodu za javno zdravstvo, Agenciji za kontrolu lijekova, farmaceutskoj kompaniji –

proizvođaču, SZO, UNICEF-u) uz analizu i utvrđivanje uzročno-posljedične veze između

nuspojave i primljene vakcine. Federalna komisija za postvakcinalne reakcije i komplikacije

daje stručno mišljenje o komplikaciji vakcinacije kao i o privremenoj ili trajnoj

kontraindikaciji za daljnju vakcinaciju.

Slika 2 - Aplikacija vakcine

Neke vakcine (protiv

pertusisa, na primjer, koji

nije u našem programu

imunizacije, zatim živa

virusna), traže dodatni oprez

(progresivna oboljenja

živčanog sistema - gdje

nećemo svrstati, na primjer,

dobro kontrolisanu epilepsiju,

febrilne konvulzije i sl.).

Prilikom imunizacije nastoje se postići optimalni uslovi djetetovog zdravlja kako bi se dijete

vakcinisalo.

Da bi se izbjegle greške u programu, vakcinacije vrše samo edukovana medicinska sestra /

tehničar ili početnici koji su pod nadzorom iskusne medicinske sestre / tehničara koji su

prethodno prošli obuku. Stručni podaci i preporuke proizvođača moraju biti lako dostupne,

kao i kalendar vakcinacije. Minimalno jednom mjesečno se provjerava valjanost vakcina i

koriste se prvo one sa kraćim rokom trajanja, a vakcine sa isteklim rokom se potpisuju i

odlažu. Onaj ko rastvara i navlači vakcine treba da ih aplicira!

Poslije vakcinacije sestra / tehničar zakazuje slijedeću vakcinaciju i dozu vakcinacije ako je

predviđena, naglašava neophodnost čuvanja ličnog kartona imunizacije i savjetuje pacijenta

da ostane u čekaonici 15-20 minuta zbog evenualnih neželjenih efekata vakcine.

Slika 3 - Savjetovati roditelje šta da primjene kod koje nuspojave

Slika 4 - Šta je potrebno prijaviti od neželjenih reakcija