KAKO SAM POSTAO BIBLIOTEKAR

[ime Juri}

Na zamolbu Uredni{tva “Cetinskihvrila” da za taj doma}i ~asopis sastavimbibliografiju svojih va`nijih tiskanih ra-dova i usput zabilje`im poneku uspome-nu iz svoga mladena~kog boravka u Sin-ju, nabacujem ovdje neke podatke, iakonisam siguran da su to neke naro~ito va-`ne pojedinosti vrijedne da budu zabi-lje`ene.

Rodio sam se 18. svibnja 1915. uSinju, u njegovu naju`em centru, tada-{njoj Splitskoj ulici, od oca [pira Juri}a imajke Marije [eri} kao sedmo po redudijete, a bilo nas je ukupno 14. Na{a obi-telj nije starinom sinjska, iako se to pre-zime (Juri}) spominje u Sinju (“Cetini”)jo{ u prvoj polovici 15. stolje}a. Roditeljisu se naime doselili u Sinj po~etkomovoga stolje}a iz tzv. Trogirske zagore(sela Bogdanovi} i Trolokve). Do{li suna poziv o~eva strica [imuna, koji se ve}bio nastanio u Sinju. Budu}i da nije imao djece, zatra`io je iz roda kojega okretni-jeg mla|eg ro|aka da mu do|e pomo}i voditi ove}i posjed i du}an, jer je sam ve}bio ostario. Tako je otac, koji se ba{ u to doba bio o`enio, prispio u Sinj, pa smosvi mi djeca postali ro|eni Sinjani.

Po stri~evoj smrti otac je uba{tinio polovicu imanja i du}an i nastavio je sa-mostalno voditi svoj dio. Ali nastala su vrlo te{ka vremena – buknuo je I. svjetskirat i trebalo se ozbiljno pobrinuti za brojnu obitelj koja se iz godine u godinu stal-no pove}avala. Na svu sre}u otac nije bio dignut u vojsku. Kako je u ovo ratno vri-jeme u gradu bilo malo prodavaonica, o~ev je du}an dobro radio. K nama su dola-zili kupci gotovo iz svih sela Cetinske krajine. Roditelji su bili izuzetno radini i{tedi{ni ljudi, jednostavni, uvi|avni, korektni u poslu, pa su ih ljudi kao takve uve-like cijenili i po{tovali.

Otac se nije bavio dnevnom politikom, ali je bio potpuno izgra|en i svjestanHrvat. Kad je trebalo, bio je uvijek spreman da pomogne narodnu stvar. Majka jeopet sa svoje strane u punom smislu rije~i bila anima candida. Kao dijete koje je unajranijoj mladosti ostalo bez svoje majke, imala je razumijevanje za tu|e nevo-lje, pomagala je svakomu koliko je mogla, nije se petljala ni u ~iji `ivot, `ivjela je

XXIX

[. Juri}

za svoju djecu i obitelj, ibila je uz to izuzetnoiskrena vjernica. To jebila atmosfera u kojojsam proveo svoje dje-tinjstvo. Kad je do{lodoba {kolovanja, nakonpet godina pu~ke {koletrebalo je odabrati u koju}u srednju {kolu polazi-ti. U Sinju su tada posto-jale dvije gimnazije:Franjeva~ka klasi~nagimnazija i Dr`avna re-alna gimnazija. Klasi~naje gimnazija slovila kaovrlo dobra {kola, pa samse upisao u nju i tu za-vr{io ~etiri ni`a razreda.Nisam to nikada po`alio,jer sam u tom razdobljudobio vrlo solidne te-melje posebice iz jezikakoji su se tada u~ili u toj{koli (gr~koga, latinskog, talijanskog, francuskog i naravno – hrvatskog). Sa zah-valno{}u se jo{ i sad sje}am nastavnika kao {to su bili o. B. Radoni}, o. K.Kr`ani}, i jedinstveni o. S. Petrov.

Po zavr{etku ni`ih razreda odlu~io sam prije}i na mjesnu Realnu gimnazijubudu}i da je ona bila javna {kola. No taj je prijelaz bio veoma mu~an. Trebalo je,naime, ponovno polagati sve predmete iz svih razreda koje sam ve} zavr{io u Kla-si~noj gimnaziji, da bih se mogao upisati u novu {kolu. (Jednu godinu ~ak sam pu-tovao svakodnevno vlakom iz Sinja u Split da bih poha|ao tamo{nju Realnu gim-naziju.) Ipak sam uspio {kolu redovito zavr{iti i 1934. godine maturirati u Sinju.

Unato~ svih iznesenih neprilika i izuzetnih napora, ja sam tijekom srednje{kole osobno mnogo napredovao. Kao nezasitni ~italac uspio sam u to doba pro-~itati gotovo sve va`nije doma}e i strane pisce, do ~ijih sam djela mogao do}i uSinju. Nije to bila samo beletristika, ve} i razne druge struke, brojna djela iz do-ma}e i op}e povijesti, iz povijesti umjetnosti, geografije, iz prirodnih znanosti itd.

Intenzivno ~itanje potaklo me je da se i sam “oku{am na literarnom polju”, ida te svoje stvari po~nem objavljivati. Kad bih dobio priznanje urednika ili drugih~italaca, to mi je bio poticaj da i dalje nastavljam. Druga jedna neuobi~ajena crtaza srednjo{kolca bila je da sam ve} u to doba imao poseban u`itak prelistavati raz-ne cjenike i kataloge doma}ih i stranih knji`ara i ozna~avati u njima knjige koje

XXX

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Ku}a obitelji Juri} u Sinju

bih `elio nabaviti “kad bih imao novaca”. U tu svrhu obra}ao sam se svake godineraznim knji`arama mole}i ih da mi po{alju svoje besplatne kataloge. Imena: S.Kugli, M. Mreyer, G. Kon, Sonzogno, G. C. Sansoni, A. Mondadori, Laterza, U.Hoepli, Leo S. Olschki – Firenze, Bottega d’Erasmo – Torino, Larousse, Garnier,Delagrave, F. Alcan, Gilhofer et Ranschburg i dr. postali su moji znanci jo{ uovim srednjo{kolskim danima. Taj moj hobi kasnije mi je vrlo dobro do{ao, kadsam se zaposlio u biblioteci. Po uspje{nom zavr{etku mature, predvi|eno je biloda stariji brat Du{an i ja, kao dobri |aci, nastavimo studij na Sveu~ili{tu. Na`alost,upravo u to doba izmijenile su se financijske prilike u obitelji. Zbog posljedicaop}e svjetske krize, razdu`enja seljaka ({to je izvedeno na {tetu vlasnika), valut-nih oscilacija koje su pogodile trgovce koji su poslovali sa stranim tvrtkama, zbognastalih politi~kih pretumbacija u zemlji, politiziranog razrezivanja poreza,ku}nih nekih pogre{nih investicija, novaca naprosto vi{e nije bilo. Brat Du{anupisao se na pravo s time da }e ispite spremati kod ku}e. Ja sam, me|utim, odlu~iopo}i u Zagreb, makar se morao izdr`avati “u vlastitoj re`iji”. U Zagrebu sam upi-sao jednu od rijetkih, neprebukiranih struka, grupu staroklasi~ne filologije (pred-meti: gr~ki i latinski, povijest staroga vijeka i filozofija i pomo}ni predmet povi-jest jugoslavenskih knji`evnosti). Diplomirao sam u velja~i 1940. Kako je strukabila deficitarna, ve} kroz kratko vrijeme dobio sam mjesto profesora na II. realnojgimnaziji u Zagrebu. Zbog ratnih neprilika potkraj 1942. napustio sam Zagreb i

XXXI

[. JURI]: KAKO SAM POSTAO BIBLIOTEKAR

[. Juri} (prvi slijeva u drugom redu) s majkom, sestrama i bra}om u vrtu obiteljske ku}e uSinju 1943.

obreo se u Bolu na otoku Bra~u, zaposliv{i se tamo kao nastavnik na mjesnoj Kla-si~noj gimnaziji. No i to je sve kratko trajalo – samo godinu dana. A onda su se naBra~ sru~ila najte`a ratna isku{enja: svakodnevna strahovanja, glad, talijanska ra-strellamenta, njema~ko “~i{}enje” otoka i ostale popratne strahote. Zajedno sbrojnim doma}im ljudima, prisilno sam bio odveden i iseljen s otoka. Neko vrije-me sklonio sam se u Ka{tela i bio odgojitelj u jednom Dje~jem domu. U me|uvre-menu je do{lo do smirenja Splita i mogao sam se kona~no vratiti ku}i. Na samomzavr{etku te godine (1944.), na poticaj dr. Stjepana Gunja~e, po{ao sam s njime uZadar da mu pomognem u svojstvu kustosa Arheolo{kog muzeja, u rje{avanjutamo{njih neodgodivih poslova (spa{avanju spomenika u poru{enom gradu, sa-kupljanju podataka za na{a potra`ivanja od Italije i dr.). Moj boravak u Zadru tra-jao je jednu godinu dana (1945.). Kako su najpre~i poslovi bili obavljeni, zamoliosam da budem premje{ten u Zagreb. Uz veliko razumijevanje moga dobrog znan-ca, Sinjanina ^ede Maji}a, to se i zbilo, {tovi{e, dospio sam u Nacionalnu isveu~ili{nu biblioteku! Tu sam ubrzo postavljen za voditelja njezina Trezora(Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa). Time se ostvarila moja davna velika `elja.Smatrao sam uvijek da bih najvi{e mogao dati ba{ na bibliotekarskom polju, jerbih na tim poslovima mogao zadovoljiti svojim uro|enim istra`iva~kim sklonosti-ma kao i domoljubnim osje}ajima za ~uvanjem i promicanjem hrvatske kulturneba{tine. Na novome mjestu radio sam neumorno i zdu{no sve poslove koji su mibili povjereni. Mislim da sam kroz dugi niz godina marljivim radom ipak u~inione{to korisno za hrvatsku knji`nu ba{tinu, ali o tome neka drugi govore. Stanovitusliku mo`e pru`iti i ovaj popis tiskanih radova koji se ovdje objavljuje.1 On po-svjedo~uje uglavnom moje radove objavljene nakon dolaska u NSB. (One iz raz-doblja prije toga nisam smatrao da bi bilo potrebno popisivati.) Godine 1979.-80.oti{ao sam u mirovinu.

(Cetinska vrila 4, 1(7)(1996), 44-47)

XXXII

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

1 Umjesto tog popisa, u nastavku donosimo znatnije dopunjenu bibliografiju radova [imeJuri}a, objavljenih od 1950. do 2002. godine.