IIIII HNK IIIII - HNK Mostar€¦ · Candace Bushnell i Dnevnik Bridget Jones (1999) Britanke Helen...

praizvedba

režija:

TANJA MILETIĆ ORUČEVIĆ

DAMIR ŠODAN

IIIII HNK IIIIIHRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U MOSTARU

Mostar, studeni 2013.

sezona 2013./2014.

AFISA_print.indd 1 7.11.2013. 18:12

Chick Lit Autor teksta: Damir ŠODANRedateljica: Tanja MILETIĆ ORUČEVIĆ

Igraju:

(Fani Crnjac)

(Ivica Crnjac „Crni“)

(Bosiljko Kujundžić „Boss“)

(vlč. Časlav Ambroz Medić)

(Branimir Briškulić „Briškula“)

(Alma Svalina)

(Abu Aziz Guru Babaja)

(dr. Grgur Hrvoje)

(Nikolina)

(Jure Čitluk „Čunjac“)

(Ivan Sunara „Suri“)

(Vicko – „Krpa“)

(Manda – „Mendy“)

(prosvjednik)

(prosvjednik)

(prosvjednik)

(prosvjednik)

Jelena KORDIĆ KURET

Ivo KREŠIĆ

Miro BARNJAK

Robert PEHAR

Nedžad MAKSUMIĆ

Diana ONDELJ-MAKSUMIĆ

Velimir PŠENIČNIK NJIRIĆ

Emir SPAHIĆ

Angela BULUM

Ivan SKOKO

Saša ORUČEVIĆ

Igor VIDAČKOVIĆ

Nikolina MARIĆ

Leo SMOLJAN

Branko KUZMANOVIĆ

Mili JANJIĆ

Zorislav GALIĆ

(praizvedba)


Dramaturgija i adaptacija

Scenografija i kostimografija

Glazba

Ton

Svjetlo

Izrada ženskih kostima

Izrada pušaka i razne rekvizite

Izrada lovačkih trofeja

Izrada transparenata

Garderoba

Rekvizita

Inspicijentica

Šef tehnike

Dekorateri

Autor teksta: Damir ŠODANRedateljica: Tanja MILETIĆ ORUČEVIĆ

Dragan KOMADINA

Lejla HODŽIĆ

Atilla AKSOJ

Mladen ANDRIJANIĆ

Zoran ĆORLUKA

Lejla HODŽIĆ

Mirjana i Boris ČISTOPOLJSKI

Darko ŠOBOT

Davorin BRIŠEVAC

Majida KOVAČEVIĆ

Ljiljana BADALIĆ

Azra MERDAN

Leo SMOLJAN

Mili JANJIĆZorislav GALIĆBranko KUZMANOVIĆ

Suradnici


Chick lit, tj. ženska književnost termin je koji označava žanr popularne fikcije namijenjene prije svega neudanim i uposlenim ženama srednjih godina. Žanr je nastao sredinom devedestih, kada su se u knjižarama pojavili romani Seks i grad (1997) Amerikanke Candace Bushnell i Dnevnik Bridget Jones (1999) Britanke Helen Fielding. „Chick“ je američki sleng za mladu ženu, a „lit“ je skraćeno od literature, odnosno književnosti.

Žanr karakteriziraju elegantne junakinje, uglavnom u dvadesetim i tridesetim godinama, stanovnice Manhattana ili Londona. Priče se uglavnom svode na njihove ljubavne probleme i intrige na radnom mjestu (najčešće rade u nakladništvu, marketingu, PR agencijama ili modnoj industriji), uz neizbježni vječiti ženski problem - pitanje izgleda i kilaže. Knjige uglavnom odlikuje ležeran ton i otvoreno pričanje o seksualnim temama. Takozvanu žensku literaturu neki danas vide i kao vrstu fikcije u eri postfeminizma. Razlika između ovog žanra i obične ženske fikcije jeste, prije svega, u atmosferi. Chick lit odlikuje povjerljiviji ton, kao razgovor s najboljom prijateljicom. Humor igra važnu ulogu tako da svaki roman obiluje duhovitostima. Chick lit je i fascinantna studija karaktera. Autorice svoje junakinje smještaju u niz najrealističnijih iskušenja s kojima se mnoge žene danas mogu identificirati, a krajnji je rezultat uvijek zanimljiv, detaljan i zabavan za čitanje.

U međuvremenu se izrodio i niz podžanrova, poput Mommy Lit (za mame), Christian Chick Lit (za kršćanke), Mystery Lit (za ljubitelje misterije), Marriage Lit (za udavače) ili Teen Lit (za tinejdžerke). Ženska je literatura prešla i na male i velike ekrane. Serija Seks i grad (emitirana 1998-2004) i danas se s velikom gledanošću reprizira diljem svijeta, a Carrie, Miranda, Samantha i Charlotte postale su sinonim za moderne, samosvjesne, neustrašive i financijski neovisne žene.

O Chick Lit-u

4


Riječ dramaturga

Partibrejkersi (riječ dramaturga)

Uz neizbježnu svečarsku notu za svaku kazališnu kuću praizvedba teksta uvijek podrazumijeva i svojevrsni rizik. No, spremnost na upuštanje u taj rizik jest ono što na svim poljima ljudskog djelovanja, pa i na razini repertoarske politike, jedino može osigurati iskorak.

Na taj smo iskorak ciljali kada smo za prvu premijeru ove sezone u HNK Mostar izabrali komad Damira Šodana Chick lit, angažirajući Tanju Miletić Oručević za redateljicu i glumce iz svih mostarskih kazališta i pozorišta. Da uspostavimo kakvu dobru sinergiju, kako bi to rekao jedan od Šodanovih likova. I ta svemostarska kazališna sinergija je proradila. Prvi put ozbiljno nakon rata.

Pri tome, trinaesteročlani ansambl ove predstave na čelu s redateljicom i svim suradnicima, nije ostao na razini teatarskog ekvivalenta za jeftinu političku mantru o spajanju dviju obala. Ova predstava ne pristaje biti niti oruđe političkog nadmudrivanja, niti nudi prostor za nostalgiju i zaključke kako je moglo biti. Ona ne popravlja prošlost, nego nudi zalog za budućnost, tematski hrabro zadirući u srž današnjice, bremenite ponajprije socijalnom nepravdom na svim razinama i stranama. To je ono što je tako iskreno i snažno okupilo glumce na ovom projektu. Ta svijest, ne samo o tome, kazano jezikom političke korektnosti, da mnogi od njih praktično prvi put rade zajedno, nego da se lako mogu identificirati s općom društvenom obespravljenosti u kojoj su kultura, a poglavito kazalište, marginalizirani do te mjere da su postali dragovoljni sudionici vlastite eutanazije. Zato zagrebačka vila kao mjesto gdje se odvija radnja ovog komada, koja groteskno zaudara na novoglembajevštinu s početka 21. stoljeća, a ispred koje prosvjeduju otpušteni radnici, uspostavlja tako neposredan komunikacijski kanal s publikom. Publikom kojoj se žablja perspektiva nameće, ne kao posljedica scenske uvjetovanosti, nego dosljednog idejnog učinka cijele predstave. Ova nas predstava jednostavno mora gledati s visoka. Ona nas gleda barem kao saveznike jednom remetilačkom faktoru, koji se nenajavljen usudio doći na jedan party. Taj je Šodanov „party“ nagrađen trećom nagradom na natječaju Ministarstva kulture RH 2012. za nacionalnu nagradu „Marin Držić“ za najbolji dramski tekst.

Hrvatsko se narodno kazalište u Mostaru usudilo praizvesti ga, kao pravi partybreaker.

Dragan KOMADINA

5


Živeći od ranog djetinjstva u Mostaru, pohađala je Gimnaziju Aleksa Šantić i Muzičku školu II stupnja. Studirala u Sarajevu komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu i intermedijalnu režiju na ASU. U Krakowu je magistrirala na Odsjeku za dramsku režiju Visoke državne teatarske škole Ludwik Solski u Krakowu, a u Brnu doktorirala dramsku umjetnost – režiju na akademiji JAMU.

Bavi se teatarskom režijom u profesionalnom i akademskom kontekstu od sredine 90-tih godina. Prve produkcije režirala je u nezavisnom studiju Laznia u Krakowu, koga je bila suosnivačica; Sluškinje Jeana Geneta i Zmijin svlak Slobodana Šnajdera. Od početka 2000-tih djeluje kao redateljica uglavnom u Bosni i Hercegovini i regiji. Režirala je preko 30 profesionalnih i akademskih predstava: Feral Tribune Cabaret u Putujućem pozorištu Hasije Borić, Pročišćene Sarah Kane i Shopping & F***ing Marka Ravenhilla u produkciji MESS-a, Do dna prema Maksimu Gorkom u BNP Zenica, Noć dugih svjetala Damira Šodana u MTM Mostar, Re:Pinochio Almira Bašovića u CTC Skopje, Bio je lijep i sunčan dan u SARTR-u u Sarajevu. Nije smrt biciklo da ti ga ukradu Biljane Srbljanović u mađarskoj drami Narodnog pozorišta u Subotici i druge. U svom redateljskom radu posebno se zanima za suvremeni dramski tekst, često i rado režira praizvedbe domaćih tekstova, u suradnji s autorima.

Suosnivačica je Odsjeka za dramsku umjetnost-glumu na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru, na kome je osam godina predavala glumu. Dobitnica je nagrade za najbolji radiodramski tekst na natječaju BH Radija 1 za tekst „Ćamil i ja“, te nagrada za najbolju dramatizaciju i najbolju predstavu za Bio je lijep i sunčan dan na Festivalu BH drame u Zenici.

Piše eseje o problematici suvremene drame, gender i društvenim pitanjima. Prevodi sa poljskog jezika (Witold Gombrowicz: Bakakaj; Mortal kombajn: Antologija suvremene poljske drame).

Živi u Mostaru. Trenutno radi kao direktorica J.U. Mostarski teatar mladih.

Tanja Miletic Orucevic (Sarajevo, 1970)

6


Lejla Hodžic, scenografkinja

Atilla Aksoj, autor glazbe

Rođena 1973. u Sarajevu. Na Akademiji je likovnih umjetnosti u Sarajevu diplomirala grafički dizajn. Radila je u oblasti suvremene umjetnosti (Obala Art Center Sarajevo 1993-94, Sarajevo centar za savremenu umjetnost 1997-2003) do 2004. od kada je kostimografkinja i scenografkinja na filmu i u teatru. Živi u Sarajevu. Kostimografkinja filmova Jasmile Žbanić: Grbavica (Zlatni medvjed, Berlin 2006), Participation (kratki 2008), Na putu (Natjecateljski program, Berlin 2010), Za one koji ne mogu da govore (Toronto Film Festival 2013), Otok ljubavi, (u post-produkciji 2013). Scenografkinja i kostimografkinja predstava: Kokoška režija Admir Glamočak (nagrada za kostim u Jajcu), Pozorište mladih Sarajevo (2010), Tri sestre režija Admir Glamočak, Narodno pozorište Tuzla (2011), Killing me softly, režija Admir Glamočak, Theatre Dodona, Prishtine, (2012), Bio je lijep i sunčan dan, režija Tanja Miletić Oručević, SARTR (2012), Happy End režija Pjer Žalica, SARTR (2012), Nije smrt biciklo da ti ga ukradu, režija Tanja Miletić Oručević, Narodno pozorište Subotica (2013). Kostimografkinja predstava: Odette i Odile Amile Terzimehić i Ene Kurtalić, SARTR (2012); Samo nek’ ne puca, režija Dino Mustafić, Pozorište mladih Sarajevo (2012), Terorizam režija Dino Mustafić, Kamerni teatar 55, Sarajevo (2013), Majstor režija Dino Mustafić, BNP Zenica (2013).

7

Atilla Aksoj rođen je u Mostaru 1972. godine. Muzički producent i multiinstrumentalista. Radio muziku za predstave East West centra (Hamlet), te u predstavama Tanje Miletić Oručević u više gradova BiH i Poljskoj: “Sluškinje” i “Zmijini svlak” u Teatru Laznia u Krakowu, “Shopping and Fucking” i “Pročišćeni” za sarajevski MESS te “Do dna“ u BNP Zenica (nagrada za najbolju muziku na Pozorišnim igrama u Jajcu). Stalni je saradnik Pozorišta lutaka Mostar, gdje je komponirao muziku za predstave “Zaljubljeni oblak”, “Raščupana bajka”, “Šuma na kraju svijeta” ,”Snjeguljica,” te za nekoliko novogodišnjih igrokaza. Član je grupe “Zoster” i dua “Arkul”. Bavi se i očuvanjem muzičke tradicije Balkana.


Društvena freska sa satiricnom žaokom (riječ redateljice)

Po drugi put se na sceni družim s tekstom Damira Šodana; njegov tekst „Noć dugih svjetala“, crnohumorna priča o tajkunima i tranzicijskim moćnicima raznih boja, koji smo igrali u Mostaru prije nekoliko godina, iz današnje perspektive izgleda kao nevjerojatno i groteskno proročanstvo. Naime, tajkun - uzor za lik Bilog iz tog komada nešto kasnije postao je gradonačelnik Splita, vjerojatno „najkontroverzniji“ u njegovoj povijesti.I „Chick lit“, podnaslovom žanrovski određen kao „tranzicijska burleska“, jednako je lucidan u opisu stvarnosti koju živimo. Na početku imamo privid suvremenog građanskog komada, sa proslavom i zabavom u zagrebačkom salonu više klase. Sve nalikuje na popularne telenovele, koje daju masama zaviriti u život bogatih, slavnih i lijepih. Salon okuplja predstavnike svih gornjih slojeva društva: intelektualce i umjetnike, kapitaliste, svećenstvo i gurue, pop folk zvijezde i „modne mačkove“. No, tu prekrasnu zabavu, oku i uhu nadasve ugodnu, s biranom paradom najfinijih jela, pića i uzvišenih konverzacija, počinje ometati grupica otpuštenih radnika iz tvornice tajkuna – gospodara večeri. Nepojmljivo, doista, ali taj „ljudski Žerminal“, kako ga lijepo nazove jedan od likova, usuđuje se kvariti idilu večeri i proslavu prigodom izlaska najnovijeg hit romana domaćice večeri???

Damir Šodan je rijetko hrabar autor u suvremenoj hrvatskoj dramskoj produkciji. Možda tome služi i njegova pozicija posvemašnje apartnosti iz kazališnog miljea. Naime, ne bivajući po kazališnim bifeima, festivalima i žirijima, Šodan s kazalištem ne pravi nikakve kompromise, kući i redatelju (a time ni sebi) nimalo ne olakšava put do uprizorenja teksta, dajući veliku društvenu fresku u čudnom, burlesknom i grotesknom tonu, s jakom satiričkom žaokom. Ono što redatelj svakako mora odmah primijetiti – a, nadam se, u slučaju ove predstave i primijeniti – jeste činjenica da je Damir Šodan vrstan pjesnik i njegov jezik je fino i britko oruđe. Prefinjena ljubav za kalambur i jezički geg, izvrsna muzikalnost u radu s dijalektima i osobnim izričajima, čine od njegovog dramskog teksta složeno, ali glumcu i redatelju itekako inspirirajuće i pokretačko štivo.S dramaturgom predstave Draganom Komadinom napravili smo adaptaciju teksta, koju je autor odobrio i učinili ga, čini nam se, za nijansu crnohumornijim i beznadežnijim od originala. Ovo vrijedi zabilježiti i unaprijed priznati da ide na našu dušu, makar iz skrivene vjere da je Damir Šodan, sa svojim originalnim tekstom i nešto zračka optimizma u njemu, u svom pogledu na društvo u pravu (a mi u krivu).

Na kraju, riskirajući da budem preosobna na neprimjerenu mjestu, moram zabilježiti da je meni i ekipi predstave – ansamblu HNK pojačanom glumcima iz redova svih mostarskih teatara, pozorišta i uličnih umjetnika – rad na predstavi Chick Lit donio neizmjerno zadovoljstvo, dva mjeseca prijateljskog kolektivnog „mozganja“, radosti i zajedničkog smijeha. Za sviju nas će to ostati divno i ohrabrujuće iskustvo. Iskreno se nadam da će se naša radost zajedništva i smijeh prenijeti i na gledatelje, i da će trajati dugo.

Tanja MILETIĆ ORUČEVIĆ

8


Upisuje Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu 1998. u klasi profesora Miralema Zupčevića. Diplomirala je 2003. predstavom Murlin Murlo Nikolaja Koljade pod mentorstvom Mirjane Karanović. Od 2004. u angažmanu je Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, gdje igra u predstavama: Sve o ženama, Prosidba, Dvije, Kokoš, Nada iz ormara, Kajališni sat, Humble boy, Nigdje nikog nemam... Jedne od dražih uloga su joj: Seta u Zvijeri na mjesecu Richarda Kalinoskog u režiji Dine Mustafića, Mara u Bljesku zlatnog zuba Mate Matišića u režiji Nine Kleflin, te mrs.Muller u Sumnji Johna Patricka Shanleyja u režiji Selme Spahić.

Diplomirao na Odsjeku glume u Mostaru u klasi Tanje Miletić Oručević s autorskom monodramom„Otirač“ koja je doživjela preko stotinu izvođenja. Vanjski suradnik Narodnog pozorišta Mostar na predstavama Let iznad kukavičjeg gnijezda i Atlantida u režiji Erola Kadića. U filmu Obrana i zaštita Bobe Jelčića (2013), igra ulogu susjeda Gage uz Bogdana Diklića i Nadu Đurevsku. Dobitnik je nagrade za najbolji roman prvijenac I dođe mjesec maj (2007). Koautor zbirke poezije Usred grada tmurna nalaktih se da povratim. Živi i radi u Mostaru.

Jelena Kordic Kuret (Sarajevo,1979)

Ivo Krešic (Mostar, 1979)

9


Prva teatarska iskustva stječe u alternativnim teatarskim kućama u Mostaru: Mostarski teatar mladih (MTM), Privremeno pozorište i Teatar poezije Lik. Profesionalno se teatrom počinje baviti 1988. u Lutkarskom pozorištu Mostar. U istom razdoblju igra i na sceni Narodnog pozorišta Mostar. Kao član Internacionalne lutkarske skupine iz Ljubljane 1991. igra u predstavama koje gostuju diljem Europe. Član ansambla HNK u Mostaru od 1994., gdje je igrao u predstavama: Tena, Kazališni sat, Fernando Krap mi je napisao ovo pismo, U agoniji, Druga savjest, Probudi se Kato, Noćna gušterica, Slučajna smrt jednog optimista, Dvije, Bljesak zlatnog zuba, Prosidba, Ujak Vanja, Romanca o tri ljubavi, Sjećanja iz garderobe, Humble boy, Nigdje nikog nemam. Radio kao voditelj kazališnih radionica, te sudjelovao u dokumentarnim i igranim filmovima. Autor je glazbeno-scenskog recitala Hercegovina posvećenog pjesnicima Hercegovine, koji je na repertoaru HNK Mostar od 2012.

Filmski, kazališni i televizijski glumac. Do početka rata živio u Uskoplju, kada seli u Mostar gdje i danas živi i radi kao član ansambla HNK u Mostaru. Glumio u filmovima: Top je bio vreo, Sonja i bik, Little Hands, Cirkus Columbia, Čekaj me, ja sigurno neću doći, Živi i mrtvi, Tu, Konjanik i Crvena prašina. Na televiziji glumio u serijalima Larin izbor i Mamutica. Glumio u predstavama HNK Mostar: Nema veze, Druga savjest, Slučajna smrt jednog optimista, I smrt će biti sasma nešto ljudsko i Bljesak zlatnog zuba.

Robert Pehar(Mostar, 1966)

Miro Barnjak (Uskoplje, 1969)

10

AFISA_print.indd 10 7.11.2013. 18:12

Glumac i redatelj u Pozorištu lutaka u Mostaru. Bio je član Mostarskog teatra mladih, te alternativnih kazališnih grupa Privremeno pozorište i Teatar Lik. Od 1993. do 1997. živi u Italiji gdje piše i režira predstavu Regna un grande silenzio koja osvaja Prvu nagradu Stručnog žirija na kazališnom festivalu u Luganu (Švicarska). Radi kao glumac u više talijanskih kazališta sa klasičnim repertoarom (Goldoni, Čehov, Moliere, Wilde…) U Pozorištu lutaka piše i režira predstave Snjeguljac, Raščupana bajka i Šuma na kraju svijeta, a 1999. za Mostarski ljetnji festival režira predstavu Žena Jevrejka prema jednočinki Bertolta Brechta. Dobitnik je više glumačkih nagrada na međunarodnim festivalima. Piše tekstove za kazalište za djecu. Bavi se i književnošću, objavljuje zbirke poezije, dnevničke zapise i kratke priče.

Glumica je Pozorišta lutaka u Mostaru s kojim je gostovala u trinaest zemalja svijeta. Dobitnica je više nagrada za najbolju glumicu na domaćim i međunarodnim festivalima. Igrala je u predstavama najznačajnijih svjetskih lutkarskih stvaralaca, Malenova, Valova, Coneva, Ljeljavskog, Antoniuka, Wieczorkiewicza, Waltla…U periodu od 1993. do 1997. živjela je i radila u Italiji kao glumica u Lik Teatar – Teatro esule i sudjelovala na najznačajnijim talijanskim teatarskim festivalima, Santarcangelo i Volterrateatro. Glumila je i u teatarskim kompanijama Teatro del Mediterraneo iz Genove i Attori in corso iz Brescie. Članica je Kamerne scene mostarskog Centra za kulturu. Dobitnica je pjesničke nagrade Slovo Gorčina za 1991. godinu i nagrade na europskom pjesničkom festivalu Genovantasette u Genovi 1997. godine.

Robert Pehar(Mostar, 1966)

Miro Barnjak (Uskoplje, 1969)

Nedžad Maksumic (Mostar, 1961)

11

Diana Ondelj Maksumic (Mostar, 1969)

AFISA_print.indd 11 7.11.2013. 18:12

U Mostaru živi od siječnja 1959. Na pozornicu je stao u Studentskom eksperimentalnom kazalištu u Zagrebu 1969. U svojoj dugoj i bogatoj karijeri ostvario više od 120 uloga na pozornicama Narodnog pozorišta u Mostaru, Sarajevskog ratnog teatra (SARTR), Ratnog kazališta HVO-a, Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, čiji je član od njegovog utemeljenja, Kazališta Marina Držića u Dubrovniku, Mostarskog teatra mladih i Pozorišta Prijedor. Nagrađivan je na festivalima u Jajcu, Brčkom, Trebinju, Ubu. Ipak, najdraže nagrade jesu ona okruglog stola kritike za Najuzbudljiviji događaj na festivalu u Jajcu za ulogu Sluge u Pirandellovoj drami Tako je ako vam se čini, te Nagrada publike na festivalu domaće drame u Brčkom za ulogu Šimuna u Žalicinoj drami Neprijatno interesovanje. Draga je svakako i posljednja nagrada stručnog žirija dobijena na Repassage Festu u Ub-u (Srbija) 2007. za ulogu dirigenta Wilhelma Furtvenglera u Harvudovoj drami Na čijoj strani, koju je ostvario kao gost u pozorištu u Prijedoru. Još uvijek glumi, režira i ne žuri. Član je ansambla HNK u Mostaru.

Još kao gimnazijalka stupa na pozornicu Amaterskoga kazališta Abrašević u predstavama Alisa i Antigona. Diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost naFilozofskom fakultetu u Mostaru, gdje je bila članica dramske skupine Talija i igrala u predstavi Noć 16. siječnja. Za vrijeme studija honorarno radi u Hrvatskome narodnom kazalištu u Mostaru, a sada je stalna članica toga kazališta. Ostvarila je uloge u predstavama: SOS centrala, Druga savjest, I smrt će biti sasma nešto ljudsko, Kokoš, Bljesak zlatnog zuba, Ujak Vanja, Romanca o tri ljubavi, Humble Boy, Sjećanja iz garderobe, Ivica i Marica. Igrala je i u reklamama. Dobitnica je nagrade Fabijan Šovagović za najbolju glumicu na Festivalu glumca u Vinkovcima 2008. godine za ulogu Babe II u predstavi Bljesak zlatnog zuba.

Velimir Pšenicnik Njiric (Zagreb, 1948)

1212

Nikolina Maric (Mostar, 1975)

AFISA_print.indd 12 7.11.2013. 18:12

Velimir Pšenicnik Njiric (Zagreb, 1948)

Glumu je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu u klasi prof. Admira Glamočaka. Od 2002. zaposlen je u Narodnom pozoištu Mostar, gdje je do 2012. obnašao dužnost umjetničkog rukovoditelja. Jedan je od osnivača ALT teatra Sarajevo (predstava Dame biraju). Dobitnik je više nagrada na domaćim i međunarodnim festivalima. Glumio u filmovima Danisa Tanovića, Jasmile Žbanić, Bobe Jelčića, te mnogim serijalima domaće i strane produkcije. Ostvario uloge u predstavama: Nije bila peta, bila je deveta, Silvija, Let iznad kukavičijeg gnijezda, Mejrema, Mračna komedija, Kulin, Kidaj od svoga muža, Vukodlaci u Gluhoj Bukovici, Derviš i smrt, Djelidba, Atlantida...Živi i radi u Mostaru.

Glumu je diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli. Od 2007. u stalnom angažmanu Narodnog pozorišta u Mostaru. Na daskama koje zivot znače ostvario dvadesetak uloga, među kojima su Život u smrti, Balkanske mućke, Koncert za pticu rugalicu, Soboslikar, Nije čovjek ko ne umre, Atlantida, Djelidba, Kulin, Derviš i smrt, Vukodlaci u Gluhoj Bukovici, te dvije uloge na filmu. Ponosni je otac Lejle i Dine.

Saša Orucevic(Mostar, 1974)

1313

Nikolina Maric (Mostar, 1975) Emir Spahic(Doboj, 1981)

AFISA_print.indd 13 7.11.2013. 18:12

U Dubrovniku je završila osnovnu i srednju školu. 2007. upisuje se na Fakultet humanističkih nauka smjer gluma Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, gdje 2012. diplomira u klasi profesorice Tanje Miletić s diplomskom predstavom Smrt i djevojka Ariela Dorfmana. Iza sebe ima nekoliko ostvarenih uloga u predstavama: Ćelava pjevačica (MTM), Balada o lososu i zgaženoj travi (MTM), Jedan novembarski dan 2050 (MTM), Murlin Monro (Otvoreni teatar), te kratki igrani film Mali debeli rakun u režiji Barbare Vekar.

Od 2009. radi u Pozorištu lutaka Mostar. Do sada ostvario 15 premijera od čega 7 lutkarskih. Surađivao sa Narodnim pozorištem Mostar, Mostarskim teatrom mladih, Hrvatskim narodnim kazalištem Mostar, Modern Times Stage Company iz Toronta (Canada), te s amaterskim teatrom SIRA. Dobitnik je nagrade za Najboljeg glumca na Susretima kazališta/pozorišta lutaka BiH u Bugojnu 2009. Redovni je član stručnog žirija na Festivalu srednjoškolskog i amaterskog stvaralaštva BiH u Konjicu. U Pozorištu lutaka Mostar igrao u predstavama: Ružno pače, Snjeguljica, Šuma na kraju svijeta, Pinocchio, Kresivo, Mačak u trapericama i Ježeva kućica.

Angela Bulum(Dubrovnik, 1983)

Igor Vidackovic(Konjic, 1984)

12

AFISA_print.indd 14 7.11.2013. 18:12

Angela Bulum(Dubrovnik, 1983)

Igor Vidackovic(Konjic, 1984)

Dolazi iz Širokog Brijega, gdje je završio Gimnaziju fra Dominik Mandić. Studij Novinarstva prekida na drugoj godini, kako bi upisao Glumu na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Trenutno je četvrta godina, a od diplome ga dijeli diplomska predstava, koju upravo sprema u klasi prof. Ferida Karajice. Tečno govori engleski i njemački jezik. Ovo mu je prvi profesionalni angažman u kazalištu, u kojem jako uživa.

Ivan Skoko(Mostar, 1986)

13

Impressum

Nakladnik: Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru

Za nakladnika: Ivan Vukoja, v.d. ravnatelja

Urednik programske knjižice: Dragan Komadina

Grafičko oblikovanje plakata i knjižice: Tanja Puljić

Fotografije: Stojan Lasić

Tisak: Iguana grafika

Naklada: 2.000 komada

AFISA_print.indd 15 7.11.2013. 18:12

IIIII HNK IIIII - HNK Mostar€¦ · Candace Bushnell i Dnevnik Bridget Jones (1999) Britanke Helen...

Documents

Transcript of IIIII HNK IIIII - HNK Mostar€¦ · Candace Bushnell i Dnevnik Bridget Jones (1999) Britanke Helen...