II

II. Vrijeme boanskih kraljeva i prve drave

1. Rano doba i ujedinjenje drave

Prema egipatskoj tradiciji, a pod utjecajem starih legendi Egiptom su vladale dvije dinastije bogova i potom trea dinastija "pokojnika polubogova" koji predstavljaju razdoblje ve povijesnog perioda.

Poljodjelstvo koje je uvjetovalo interesno udruivanje u nome - nomarsi

utjecalo je na osnivanje prve drave u Donjem Egiptu koja ujedno tuje boga Hora (mlado sunce).

- Gornji (juni) Egipat i Donji (sjeverni Egipat) u kojima su se nalazile 42. nome i to u Gornjem 22. i u Donjem 20 noma (upa). Granica izmeu ova dva Egipta nalazila se je 30 km sjevernije od poetka Delte, odnosno kod dananjeg Dahura.

Prijestolnice ove dvije zemlje su bile na dvije strane Nila;

-Gornjeg Egipta smjetena u dananjem El Kabu na istonoj strani u uskoj dolini Nila. Bila je osigurana velikim bedemima od suene opeke-erpia. Tu se tovala boica Nekhbet iji je simbol bio jastreb, a s druge strane Nila bio je Horov grad Hijerakonpolis kojega simbolizira sokol koji ui.

-Vanost Hora postaje jasnija ako spomenemo mit o postanku prije kojega je vladao kaos. Voda je prekrivala zemlju, svugdje je bila tama i nije bilo bogova. Tada je iz vode izronio otok od blata i na njemu je nastao prvi posveeni rtvenik. Iz tame su se pojavili prvi polubogovi koji su pokupili trsku koju je voda donijela do obale. Trsku su naslagali blizu ruba otoka, a uskoro zatim je otok posveen dolaskom boanskog sokola koji se smjestio na trsku. Kako bi se zatitilo boanstvo, izgraen je zid od trske koji predstavlja ujedno i prvo svetite. Povlaenjem vode pojavila se vea povrina nizinskog djela otoka.

-Kraljevi Donjeg Egipta - stolovali su u gradu Buto, sjeverozapadnom podruju Delte ija je zatitnica bila boica Uazitom iji je simbol bila zmija.

-Znaaj dviju prijestolnica uvijek je bio vaan i kako god da se mijenjao tijek dravne vlasti ili se ona raspala uvijek se raspadala na nome-upe.

-Nomi su esto bili u prijateljstvu i obavljali zajednike svetkovine ali su isto tako mogli biti i ljuti neprijatelji vodei meusobne vjerske ratove. Vii stupanj vjerskog ivota nalazimo zapravo samo u legendama kasnijega razdoblja kada su vladari pored svog imena nosili ime Horus ili Seth. Jedinstveno je to, da se jakom okosnicom dravne organizacije smatrao kralj - kralj kao boanstvo.

Ispod njega nema plemenskih organizacija ve postoje samo pojedinci koji se razlikuju svojim ivotnim poslom. Ali niti oni nemaju svoje vlastito pravo, iako im je ostajao posjed i ugled kroz mnogo koljena.

-Obje egipatske drave su se razvijale paralelno, odreenu prednost imao je Donji Egipat. Prvi nalazi koji nam mogu razjasniti neke od povijesnih dogaaja su ve spomenuti kao paleta kralja korpiona ije ime simbolizira sam prikaz korpiona, a koji s bijelom krunom u ruci dri vrstu motike zvanu mer stojei na rubu kanala.

- Proslava ratarskih sveanosti - kopanja zemlje. Ljudi oko njega rade na rijenom otoku s palmama dok je uz obalu pored otoka prikazan amac. Ispred kralja podanici nose obiljeja nome, a iza kralja idu dva nosaa s velikim lepezama od palminoga lia. U blizini su takoer nosiljke s kraljevom djecom. Na nekim stjegovima nazire se odraz bojnog luka koji oznaava strane plemena.

- Prikaz predstavlja proslavu pobjede koja je postignuta nad nekim drugim nomima. Smatra se da je kralj korpion vladao oko sto godina prije ujedinjenja Egipta.

- Narmerova paleta prikazuje najvanije podatke na kojoj je u nadnaravnoj veliini s jedne strane kralj prikazan s bijelom krunom Gornjeg Egipta, a s druge strane s crvenom krunom Donjega Egipta. Ukljuujui tu i tekst hijeroglifa moglo bi se u liku Narmera raditi o prvom kralju ujedinitelju Menu (Menesu) kojega Maneto navodi kao ujedinitelja oba Egipta.

- Isti dogaaj je prikazan i na malom valjku od slonove kosti na kojem je ispisano kraljevo ime, a nad njim je sokol simbol Hora i jastreb simbol boice Nekhbet.

Na jednoj posudi kralja Narmera urezan je popis godina i navode se njegovi dvorovi, a takvih posuda nalo se jo u kraljevskim grobnicama u Abidosu i grobu kralja Mene u Negadi. Sve ovo ide u prilog teoriji da se radi o istom kralju, odnosno da bi Narmer bilo boansko ime kralja Mene koji po Manetu potjee iz 8. gornjoegipatske nome Tinis ije se groblje nalazilo na rubu pustinje uz Abidos, a u kojem se nalazio i hram tovanog boga.

-Na tom groblju su pokopani i njegovi nasljednici i dvorjani, a naeno je dosta ploica s podacima o njegovoj vladavini. U ljepem grobu u Negadi na pisanim ploicama naeno je i onih sa spomenom imena Mena, meu njima se spominje i ime Neit-hotepe vjerojatno ime njegove ene.

2. Kronologija

Kod G. Novaka nalazimo na slijedeu podjelu:

tinisko doba oko 3315. do 2895. pr. Krista,

Stara Drava oko 2895. do 2360. pr. Krista,

Prijelazno doba 2360-2180. pr. Krista,

Srednja Drava oko 2160. - 1580. pr. Krista.

Nova Drava od 1580. do 1100. pr. Krista,

Prva perzijska vladavina od 525. do 404. pr. Krista,

Druga perzijska vladavina od 341. do 333. pr. Krista i

Ptolomejevii od 331. do 30. god. pr. Krista.

Meu novije kronologije spada i Igora Urania, tako on predlae prihvaenu podjelu: doba ujedinjenja oko 3100. pr. Krista,

arhajsko kraljevstvo od 2955. do 2635. pr. Krista,

Staro kraljevstvo od 2635. do 2155. pr. Krista,

prvo prijelazno razdoblje od 2155. do 2040. pr. Krista,

Srednje kraljevstvo od 2040. do 1785. pr. Krista,

drugo prijelazno razdoblje od 1785. do 1552. pr. Krista,

Novo kraljevstvo od 1552. do 1070. pr. Krista,

kasno razdoblje od 1070. do 332. pr. Krista,

ptolemejsko razdoblje od 332. do 30. pr. Krista i

rimsko razdoblje od 30. pr. Krista do 395. po Kristu.

3. Tinisko doba

- izmeu vladara Narmera i prvog vladara kojega navodi Maneto pod imenom Menes, a koji je ujedinio Egipat oko 3100. god. pr. Krista, a pritom treba naglasiti da ishodite ujedinjenja obaju zemalja uvijek je bilo na jugu.

- godina kada se prelo s Mjeseevog kalendara na Sunanu godinu. Posljednji vladar prije Mena iz dinastije "Horovih poklonika" kako se mitoloki nazivaju, uspio je borbom zapoeti ujedinjenje Gornjeg drave s Donjom dravom koju je simbolizirala jedinstvena kultura. Tiniska dinastija dobila je ime po glavnom gradu Tinisu, a ine je kraljevi dviju dinastija (1. i 2. dinastija).

- prva ljudska dinastija vladara, budui da smo dosada govorili o vladarima bogovima. Ali jo uvijek vladar predstavlja inkarnaciju boga Hora i nosi ime Aha ratnik. To ime nosi Menes osobito naznaeno na peatima i popisima godina, a sam vladar je prikazan kako sjedi na ptici koja predstavlja kopca u vratima palae.

- podvrgavanje Donjeg Egipta vlasti Gornjeg Egipta nije znailo smjenu vlasti ve dvostruku ulogu vladara kao kralja "Gornjeg i Donjeg Egipta", odnosno zajednika drava dvaju zemalja koje postoje jedna pored druge i koje su do kraja svoje povijesti sauvale osobnost i administrativnu posebnost. To e pokazati i nain sahranjivanja vladara sa dvije grobnice naravno na dva razliita podruja. U ranoj fazi ujedinjenja izuzetnu vanost ima pronalazak pisma - hijeroglifsko pismo. - u dva oblika:

kao hijeroglifsko: namijenjeno klesanju u kamen, rezbarenju u drvo ili slikanju boja i

kao hijeratsko kurzivno pismo koje se s pomou trske tintom nanosilo na lonce, vapnenac i listove papirusa.

Prva dinastija - osam vladara ali se u zapisima spominje kao vladarica i ena kraljica Mernet. O vladavini ove dinastije nije poznato puno ali se zna da je Menes vodio jedan pohod u Nubiju. Njegov nasljednik kralj Zetu oznaen na spomenicima u obliku zmije, a koji bi po Manetu odgovarao Atoti II. ili III. imao je dva groba i to u Negadi i kod Memfisa. Peti kralj Usaphais ratuje na Sinajskom poluotoku, to e initi i kasniji vladari zbog sinajskih rudnika. I drugi njegovi nasljednici poduzeli su ekspediciju do Crvenog mora, a kralj Miebis sukobi se s Beduinima, odnosno s plemenom Juntiu. Veliku ulogu i vanost dobivaju same grobnice kraljeva i njihovih odlinika kao i njihovi sadraj. Grobnice se vie ne rade kao grobni humci ili male grobnice raene opekom, ve se rade vei grobovi sa prostorijama za posmrtne darove

Druga dinastija - temeljem spomenika i Kraljevskih lista ima ih deset, dok ih po Manetu ima samo osam. Iz vremena 3. kralja ove dinastije sauvao se natpis nazvan Palermski kamen u kojem se saznaje o ubiranju poreza i vjerskim obredima, to bi ukazivalo na mirnije razdoblje i odreeni popustljiviji odnos prema Donjem Egiptu. To potvruje i ne postojanje grobnica u Abidosu ve samo u Memfisu. Kralj Neferheres (na spomenicima Perijebsen) kontrirao ovakvom odnosu, pa se vie nije zvao Horus, nego kao gornji egipatski bog Seth. Jedan od posljednjih kraljeva ove dinastije nosi naslov bogova Hora i Setha, spajajui tako mo Horovih i Sethovih poklonika. Njegova ena Nemaat-hapija bila je majka kralja 3. dinastije osera koji je nakon borbi i razdora nastalih krajem 2. dinastije ponovo uspostavio dravno jedinstvo i prekinuo stare naine vladanja tiniske dinastije.

- 1. i 2. tiniske dinastije prema mitu 1. dinastija je imala osam vladara, a 2. devet, dok kraljevske liste spominju njih 19, a na temelju pronaenih spomenika ustanovljeno ih je 15. Vlast je bila u potpunosti u rukama vladara-faraona koji se smatrao utjelovljenjem Hora i Setha. Zato je kralj tovan kao boanstvo pred kojim su Egipani padali na koljena i bili osobito sretni kad su mu mogli koljena poljubiti. Groblje vladara 1. i 2. dinastije nalazi se u Abidosu (gornjoegipatski grad Tinis), a graeni su kao veliki pravokutni tumuli -mastabe koje su okruivali grobovi haremskih ena i posluge. U blizini Memfisa kod Sakare nalaze se grobovi istih kraljeva budui da su kao kraljevi oba Egipta imali dva groba od kojih je jedan bio kenotaf.

Pod kraj 1. dinastije nestaje barbarski obiaj sahranjivanja blinjih s kraljem. Tijekom vladavine 1. dinastije esto dolazi do uzurpacije prijestolja, a za vrijeme 2. dinastije dolazi do velikih napetosti izmeu Gornjeg i Donjeg Egipta koje su smirene krajem njihove vladavine, odnosno posljednjeg vladara Kasekemua.

_________________________________________

4. Socijalne prilike u Tinisko doba

- stale zemljoradnika koji su obraivali tuu zemlju, a zauzvrat su dobivali manji dio prihoda.

- administrativne jedinice su i dalje bili nomi nastali jo u prapovijesnom razdoblju. Za vrijeme kralja Ahe uloga pisara, s obzirom na poznavanje pisma, postaje vrlo znaajna, te su se tako sauvali podaci o trgovini, trgovakim vezama, javnim porezima, broju stanovnika, pravu, povijesnim dogaajima i sl. Trgovake veze su od izuzetne vanosti osobito pustinjska cesta koja je ila preko uskog sinajskog kopna. Brodovima se prevozilo cedrovo drvo iz visokog gorja Libanona, razni zaini i tamjan s Istoka, razni metali i drugi predmeti i sirovine.

-dravna organizacija, razvijena religija, mitologija i teologija, tehnika, umjetnost, obrada zlata, srebra, bakra, slonovae i sl. Ovakvom razvoju svakako su doprinijeli ratni pohodi na Libiju, Nubiju i Siriju.

-ratovi su donosili ugrabljeni plijen i ratne zarobljenike. Zarobljenici su najvie koriteni za rad u poljima, izgradnju nasipa, kanala i tee poslove. Vladari i velikodostojnici poeli su koristiti radnu snagu robova, kojima je plaa bila hrana koju su jeli. Tako se egipatska zemlja pretvorila u zemlju eksplotatora i eksplotiranih.

5. Vladar

-vladar je bio visoko iznad drugih, a u tinisko doba taj se razvoj nastavio i razvio u vrst sustav. Kralj se nikad ne naziva jednim imenom, nego se uvijek spominje kao "bog", a umjesto njegova imena govori se "velika kua", u prijevodu na egipatski "per-a" odakle su stari narodi izveli rije "pharao" to je naa oznaka za egipatske vladare "faraon". U tinisko se doba u osobi jednoga kralja ujedinio cijeli Egipat, Gornji i Donji.

- Menes kao osvaja podvrgao pod svoju apsolutnu kraljevsku vlast cijeli Egipat, od prve katarakte do nilskog ua. Tinisko doba dovelo je osim politikog i do vjerskog podinjavanja Egipta pod kraljevsku vlast, ili vlast dinastikih boanstava.

6. Odnos prema okolnim narodima

Kako Egipat nije imao ruda egipatski vladari tiniskog doba vode ratove na Sinajskom poluotoku, Nubiji i istonoj pustinji koju nastanjuju Trogloditi.

Egipat je bio izloen upadima naroda sa Sinajskog poluotoka to je rezultiralo podizanjem tvrava na sjeveroistonoj granici Egipta (podruje Sueskog kanala). Egipani su podvrgnuli i Libijce na sjeverozapadu Egipta u Marmarici, kao i oaze na zapadu Nila.

7. Poljoprivreda

- egipatskoj poljoprivredi udareni su ve u doba rodova i plemena, a razvijena je u doba samostalnih nomova, organiziranih od slobodnih seljaka, kojima su bili na elu glavari noma, koji se nisu isticali od ostalog stanovnitva.

Vladari i pojedinci prigrabili su zemlju i iskoritavali je za sebe, a kao radnu snagu koristili su seljake-radnike i robove. U poetku je vladar i sam radio, tj. bio je prvi radnik i zemljoradnik, jer je rad na zemlji smatran dostojnim najvieg meu Egipanima.

U tinisko vrijeme vladar se povlai u palau i meu bogove, a fiziki rad vie nije za vladare, nego samo za seljake i robove.

8. Zanati

- nastaju forme egipatske kulture i drave koje su kroz stoljea i tisuljea ostale nepromijenjene. Zanati se lijepo razvijaju zbog potranje za luksuznim proizvodima od strane imunijih slojeva.

- dali su ovjeanstvu remek djela umjetnosti i savrenstva zanata, oni su stvoritelji egipatske kulture. Zato kaemo da je povijest egipatske kulture - povijest egipatskoga rada kroz sva tisuljea njegove prolosti.

Tiniske zanatlije poznaju pravljenje stakla koje su usavrili do visokog nivoa izrauju inkrustacije sa staklenim ploicama i slonovom kosti.

Usavravaju kovinarstvo i prave vreve i vaze od bakra, te bakreno oruje i orue. Zlatari obrauju zlatne kovine do savrenosti, izrauju nakite od zlata, lapis lazulija i ametista, tvrdog kamenja, slonove kosti i drveta.

- usavravaju graditeljstvo koje je namijenjeno kao i nakit, u prvom redu faraonu i njegovoj okolini. Napredak je najvie vidljiv na grobnicama. Potrebno je istaknuti grobnice kralja Menesa, prvog tiniskog vladara, kralja Usaphaisa iz prve dinastije i kralja Kasekema iz druge dinastije. Svaki kralj ima dva groba, jedan u Gornjem i jedan u Donjem Egiptu.

-Kiparstvo i slikarstvo nije mnogo napredovalo, - pravila egipatskog slikarstva i reljefa: glava i noge treba da budu naslikane u profilu, a prsa i oi okrenute su prema gledatelju.

9. Graditeljstvo

U predtinisko doba egipatski graditelji najvie su dali u gradnji nasipa i kanala. Najvee djelo tiniskog graditeljstva je nasip ispod Fajuma, nedaleko Memfisa kojeg je dao izgraditi Menes. Taj nasip postoji i danas i titi obradivu zemlju od vode nilskog rukava Bahr Jusufa. Sagraen je i grad Memfis, tj. tvrava "bijelog zida", te hram bogu Ptahu koji je ostao glavno boanstvo grada.

Svaki kralj gradio je sebi novu prijestolnicu, a gradnja poinje redovito etvrte godine poslije stupanja na prijestolje. Isto tako 4 godine nakon to proslavi jubilej (sed) koji slavi nakon 30 godina vladanja on sebi gradi novu prijestolnicu. Kraljevski grobovi se nalaze do kraljevske prijestolnice, a njihova izgradnja zapoinje s vladavinom.

10. Uprava drave

Kralj je apsolutni gospodar Egipta. Za izdravanje svoga dvora, ureivanje zemlje, nasipa, natapanje, za plaanje inovnitva, kralj prima prihode od svojih posjeda, od bakrenih rudnika na Sinaju, od zlata iz Nubije. Ratni zarobljenici pripadaju kralju koji slue kao robovi.

Tiniska je drava inovnika. inovnik uiva svoj poloaj po milosti vladarevoj. inovnici su svrstani u rangove i imaju svoje stalne titule.

Uprava dvostruka za Gornji i Donji Egipat. Na elu cjelokupne uprave je faraon koji predstavlja personalnu uniju obiju zemalja. Uz njega je prvi dostojanstvenik "vezir" (egip. tati), koji stvarno vodi cjelokupnu upravu i koji je od veine vladara stvarni vladar Egipta. Do njega su dva kancelara za Gornji (szati shema) i Donji Egipat (szati biti). Sveeniki sloj je jedini mogao biti osloboen plaanja poreza, a osim povlastica, imali su ugled i vrlo utjecajan poloaj u dravi.

Tiniska drava je sasvim ureena pravna drava u kojoj postoji procesualni postupak i pisani zakonici. U svakom gradu postoji sud, iji su lanovi dravni inovnici, koji vode i upravu svoga okruga. Cjelokupna uprava se vodi pismeno. Plae inovnika su u naravi: ito, meso i tkanine.

11. Trgovina

- razmjenom roba ali i postupnim procjenjivanjem vrijednosti komada bakra i zlata koji su se kasnije lijevali u kolute. Sve pa i prihodi dvora i dravnih inovnika, plaalo se ivenim namirnicama, odijelima, stokom, robovima, posjedom i nakitom.

Vanjska trgovina zapoela je prije tiniskog doba, ali je u tiniskom dobu dobila iri zamah. Trgovake veze iz Egipta idu na sjever preko Palestine i Sirijske pustinje u Mezopotamiju. Egipani su donosili i odnosili iz razmjene pravljenje nakita i oruja, te piva.

Druge trgovake veze idu izmeu Egipta i zemalja na sjevernom dijelu istonog bazena Sredozemnoga mora. Egipatski izvori navode narod Haunebu, vjerojatno se radi o Kreti ili Cipru.

- trgovaki odnosi s obalom kasnije Fenicije i somalijskom obalom na Crvenom moru ili na Indijskom oceanu. Tamo se nalazila zemlja Punt, odakle se dopremalo zlato i tamjan. Postojao je i neposredni trgovaki promet s Biblosom na libanonskoj obali odakle se uvozilo graevinsko drvo visoke kvalitete. O poloaju trgovaca nema podataka, a trgovina je bila u rukama drave, tj. vladara. Vladar je imao pravo na trgovinu sa stranim zemljama, a i roba je sluila uglavnom za vladara i njemu bliske osobe, velikae i visoke sveenike.

PAGE

24