II 5a-5c.ppt

download II 5a-5c.ppt

of 282

Transcript of II 5a-5c.ppt

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    1/282

    II.5

    Primeri biometrijskih

    identifikacionihkarakteristika

    fiziološkeponašajne

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    2/282

    II.5-a

    Otisak papilarnih linija:prstadlana

    tabana

    http://www.crestock.com/image/146617-Forensic-evidences-vectorized.aspx

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    3/282

    OTISA P!STA

    Otisak prsta je "eometrijska forma koj#prilikom kontakta$ str#kt#ra brazdi papilarnihlinija na ja"odici lj#dsko" prsta$ osta%lja nanekoj podlozi ili predmet#.

    Otisak predsta%lja %idlji% ili ne%idlji% crte&papilarnih linija 'brazdi ili (šara)*. +edinst%enost o%e karakteristike poti,e od ,injenice

    da postoji %eliki broj mo"#ih #zoraka i "rananjapapilarnih linija$ što zna,i da je prakti,no

    nemo"#e da d%e osobe imaj# potp#no jednak#tekst#r# ko&e$ a samim tim i isti otisak prsta. Pored ,o%eka otiske prstij# posed#j# još majm#ni i

    koale.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    4/282

    http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Fingerprintonfinger.JPG

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    5/282

    IstorijatOtisak prsta je najstarija biometrijska

    karakteristika korišena za identifikacij#.jena istorija datira od / /00. "odine p.n.e. ajstariji otisci prstij# 'stari oko 1 000 "odina*

    prona2eni s# na arheološkom nalazišt# nase%erozapad# ine$ ali se ne zna po#zdano dali s# osta%ljeni sl#,ajno ili namerno.

    Poznato je da s# otiske prstij# koristili Asirci$3a%ilonci i +apanci.

    Pr%i crte& papilarnih linija prsta otkri%en je #anadi$ 46/. "odine$ # peinama kod jezeraejmkojik.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    6/282

     

    inezi s# koristili otiske prstij# # cilj#identifiko%anja osoba. 7ok#ment o istra&i%anj#mesta zlo,ina koji je nastao izme2# //4. i /01.

    "odine p.n.e. opis#je kako se otisci mo"#koristiti kao dokazi.alaze se na dok#mentima dinastija 8an i

    Tan" što s#"eriše da s# inezi prepozna%aliotisak prsta kao indi%id#aln# karakteristik#.

    Otiske prstij# koristili s# i na #"o%orima#mesto ili pored potpisa.

    Smatra se da je o%a praksa iz inepreneta i # +apan i Indij#.

    Istorijat

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    7/282

    Prona2eni s# otisci prstij# i #:

     

    3a%ilon# 9 na "linenim plo,icama$pe,atima$ "rn,ariji$ #"o%orima...

     "ipt# 9 na zido%ima "robnica$ # tr"o%ini...

    Istorijat

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    8/282

    Istorijat

    ema,ki lekar ;ajer je krajem 4. %ekadetaljno opisao karakteristike papilarnih linija.

      ;ajero% crte&

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    9/282

      +an P#rkinje je 4/

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    10/282

      8enri =olds je 40. "odine #o,io da s# otisci prsta jedinst%eni i da mo"# da se klasifik#j#.

      S%oja zapa&anja prosledio je >arls# 7ar%in#$ a potom  i =rensis# ?alton#.  Tompson je # Americi 4/. "odine iz%ršio pr%#  poznat# #potreb# otiska prsta na dok#ment# kako bi  se izbe"lo falsifiko%anje.

    Tompsono%apriznanica

    Istorijat

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    11/282

    Istorijat

    46/. "odine =rensis ?alton obja%io je detaljnistatisti,ki model za analiz# i identifikacij#otisaka prstij# i za"o%arao korišenje o%o"modela # forenzici.

    Obja%io je delo (Otisci prstij#) - pr%aklasifikacija otisaka.

    Imeno%ao je pet klj#,nih detalja otiska.Izra,#nao je da je šansa da d%e osobe imaj#

    isti otisak 4 : 1@ milijarde. o,#o je nedostatke Bertijono%o" sistema.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    12/282

    Istorijat

      Indiji je 45. "odine 3ilijam 8eršel #%eore"istro%anje zat%orenika preko otisaka prstij#. 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    13/282

    Istorijat

    d%ard 8enri je 4604. "odine st%orio sistemklasifikacije otisaka prstij# koji je korišen #n"leskoj i 3els#$ pri ,em# je koristio ?altono%asaznanja. Skotland +ard je 4600. "od. adaptiraosistem klasifikacije otisaka prstij# i naz%ao "a8enri-?altono% sistem.

    O%aj sistem #%ode:  4604. n"leska

      460

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    14/282

    Istorijat

      I%an 3#,eti '45946/5*

    46/. "odine iz%ršio je pr%# identifikacij# preko

    otisaka papilarnih linija # forenzici. 46@. "odine Ar"entina z%ani,no #%odi 3#,etie%metod identifikacije.

    ;etod se najpre nazi%ao inkofalan"ometrija$ akasnije daktiloskopija.

    Iz%ršio je klasifikacij# otisaka 'crte&i # oblik#l#ka$ le%e i desne petlje i kr#"a*D

    Omo"#io je st%aranje zbirke. Od 46C. "odine$ otisak prsta koristi se za

    identifikacij# kriminalaca.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    15/282

    Istorijat

    4604. "odine # ok%ir# Skotland +ardaformiran je pr%i biro za otiske prstij#.

    Otisci prstij# s# 4604. "odine pr%i p#t

    iskorišeni na s#2enj# zlo,incima. =ranc#ski lekar i pra%nik$ dmond Eokard$

     je 464. "odine #t%rdio i predlo&io 4/identi,nih ta,aka na otisk# prsta$ kao

    do%oljan #slo% za #spešn# identifikacij#.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    16/282

    Istorijat

    4664. "odine po,inje prakti,na primenara,#nara # oblasti prepozna%anja otiska

    prstij#. SA7 je #%eden pr%i sistem baziran na

    ra,#narima 9 A=IS ' Automatic FingerprintRecognition System*

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    17/282

    Papilarne linije

    Einije koje nastaj# re2anjem papila 'k%r&ica ##n#trašnjem sloj# ko&e* na po%ršini ja"odicelj#dsko" prsta nazi%aj# se papilarne linije.

    Papilarne linije prsta s# nepromenlji%e iindi%id#alne za s%ak# osob#.

    +a%ljaj# se još # %reme embrionalno" raz%oja'1 -C nedelja*$ a potp#no se formiraj# do /4.nedelje &i%ota.

    !azlik#j# se i kod jednojaj,anih blizanaca.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    18/282

    Papilarne linije

    ehemiah ?reF je 41@."odine opisao i pro#,a%ao"rebene i brazde na lj#dskim

    šakama i stopalima.

    MarcelloMalpighi

     (1628-1694)

    ;alpi"hi$profesor anatomije# Bolonji$ 411. "od. #o,io jetekst#r# po%ršine prsta.

    ehemiah ?reF'41@4 94C4/*

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    19/282

    Otisak prsta 9 ne%idlji%i crte&

    Otisak nastaje kao posledica izl#,i%anja znojakroz pore koje se nalaze na papilarnimlinijama prsta.

    Izl#,eni znoj iz pora osta%lja otisak kada prstdotakne predmet ili se osloni na podlo"#.

    Otisak je ne%idlji%$ jer je znoj hemijskas#pstanca ne%idlji%a "olim okom.

    GO+ 8/O '66H* aJl Jl s#lfati

      masne kiseline belan,e%ine

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    20/282

    Slike otisaka prsta

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    21/282

    Osobine papilarnih linija

    iz"led dimenzijemesto nala&enja brojnost "lobalne i lokalne forme

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    22/282

    Iz"led papilarnih linija

    Papile li,e na %#lkanski krater. a %rh# kratera se nalazi ot%or znojne &lezde ili

    pore što olakša%a h%atanje i kretanje.

    Spoljašnji sloj ko&e 'epiderm* prati oblik#n#trašnje" sloja 'derm*$ pa se nare2ane papile#o,a%aj# na po%ršini ko&e # %id# nabora.

    Izbo,ine i #d#bljenja na po%ršini ja"odice prstanastaj# sak#pljanjem mrt%ih$ ot%rdn#lih elija$koje se neprekidno$ # sloje%ima$ lj#šte spo%ršine prsta.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    23/282

    epiderm spoljašnji sloj ko&e

     'mrt%e elije* derm#n#trašnji sloj ko&e'&i%e elije:

    kr%ni s#do%i$ ner%i$koren dlake$ lojnei znojne &lezde*

    Ej#dska ko&a

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    24/282

    7imenzije i mesto nala&enja

     %isina - 0$4 mm - 0$/5 mm širina - 0$/ mm - 0$5 mm

     prsti

     dlano%i tabani

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    25/282

    Postoji o"roman broj papilarnih linija po jedinicipo%ršine lj#dsko" tela.

    Broj papila za%isi od broja &lezda i kanala. Broj papila odre2#je osetlji%ost ko&e na dodir 9izl#,eni znoj.

    ajmanji broj papila posed#je le2ni deo ko&e. aj%ei broj papila nalazi se na:

      prstima$ dlano%ima i tabanima.

    Brojnost

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    26/282

    ?lobalne forme

    osno%ni oblici crte&a papilarnihlinija: petlja

    l#k kr#"o%i ili spirale

    centralna ta,ka delta karakteristi,ne linije papilarni broj

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    27/282

    Osno%ni oblici crte&a

    papilarnih linija

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    28/282

    Gast#pljenost osno%nih oblika crte&a

    petljasti oblik - 10 H spiralni oblik -

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    29/282

    Jentralna ta,ka

     

    Smeštena je pribli&no

    # sredini crte&a. Sl#&i kao referentna

    ta,ka pri obradiotiska.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    30/282

    Jentralna ta,ka

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    31/282

    arakteristi,ne papilarne linije

      7%e papilarne linije #

    #n#trašnjosti crte&a kojepo,inj# paralelno$di%er"iraj# i okr#j#podr#,je #zorka.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    32/282

    7elta

      7elta je ta,ka pr%o"

    "rananja #n#tarpodr#,ja crte&a.

    To je bilo koja ta,kasmeštena direktnoispred centradi%er"encijekarakteristi,nihpapilarnih linija.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    33/282

    7elta

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    34/282

    Papilarni broj

     Broj papilarnih linija #

    podr#,j# crte&aodre2#je se

    brojanjem papilarnihlinija koje sek#zamišljen# d#&in#po%#,en# izme2#delte i centralne

    ta,ke.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    35/282

    Papilarni broj

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    36/282

    Eokalne forme

    Eokalne forme s# min#cijske ta,ke.

    ere"#larnosti 'diskontin#iteti* na papilarnim

    linijama$ kao što s# kraje%i$ ra,%anja$ mosto%ii dr.$ predsta%ljaj# lokalne karakteristi,nedetalje naz%ane min#cijama.

    ;in#cije s# nosioci jednozna,nih informacijana bazi kojih se %rši identifikacija osobe.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    37/282

    3rste min#cija

    papilarni za%ršetak - na"li prekid papilarne linije papilarno "rananje 'bif#rkacija* ta,ka "rananja # %iše no%ih papilarno širenje 'di%er"encija*

    razd%ajanje papilarnih linija papilarne ta,ke iz#zetno kratka linija papilarni na"ib linija koja se deli # d%e$ pa

    pono%o spaja$ st%araj#i podr#,je bez #zorka kratka papilarna linija kratka linija$ ali d#&a od ta,ke

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    38/282

    3rste min#cija

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    39/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    40/282

    =orme min#cija

    orijentacija min#cija 9 ozna,a%a smer # kojem  K"leda” min#cijska ta,ka frek%entnost min#cija 9 ozna,a%a koliko s#

      #daljene papilarne linije # okolini  min#cija zakri%ljenost min#cija ozna,a%a brzin# promene

    min#cijsko" smera min#cijske koordinate 9 ozna,a%aj# relati%n# ili  apsol#tn# #daljenost min#cija od  centralne ta,ke ili delte

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    41/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    42/282

    Tradicionalna slika

    7aktiloskopija azi% poti,e od "r,ke re,i dactilo, što zna,i prst  i

    latinske re,i  scopein,  što znači gledati.

    7aktiloskopija je metod dobijanja slike otiskaprsta i analize papilarnih linija$ # cilj#identifikacije &i%ih ili mrt%ih osoba$ kao inepoznatih osoba '#,inilaca kri%i,nih dela*.

    Gah%alj#j#i #potrebi ra,#nara$ danas je to%rlo jednosta%na$ si"#rna i najraširenijametoda za #t%r2i%anje identiteta. 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    43/282

    ;etod daktiloskopiranja oriste se specijalni sto$ %aljak$ karton i crna

    daktiloskopska boja. Pripremljen prst 9 neošteeno" epiderma i ,ist. Posta%ljanje kartona i obojene plo,e na sto. 7aktiloskoper i daktiloskopirana osoba okre#

    se licem ka stol#. 7aktiloskoper desnom 'le%om* r#kom prih%ata

    koren prsta$ a le%om 'desnom* %rh prsta osobe i

    %alja "a po obojenoj plo,i od jedne do dr#"ei%ice prsta. Obojeni prst se potom %alja na odre2enom

    mest# na re"istracionom karton#.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    44/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    45/282

    +ast#,ii za #zimanje instantotisaka i knji&ica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    46/282

    Sa%remena slika

     Senzorska skeniraj#a slika otiska prsta &i%e

    osobe 9 osoba prist#pa senzor#. današnje %reme koristi se nekoliko razli,itih

    tehnolo"ija za prepozna%anje otisaka prstij#: 4* opti,ki senzori/* termo-elektri,ni senzori

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    47/282

    Opti,ki senzor

    ajkorišeniji na,in skeniranja otiska prsta. Post#pak skeniranja: senzor bele&i slik# prsta

    prislonjeno" na staklo$ a diode os%etlja%aj#

    isp#p,enja i #d#bljenja otiska. Opti,ki ,ita, otiskaprsta rea"#je na promene # refleksiji s%etla namestima "de papilarni "rebeni dodir#j# po%ršin#.

    Prednosti o%o" metoda s# jednosta%nost i niskacena.

    edostatak s# tz%. latentni otisci. aime$ nasenzorima na koje se prst prislanja celom po%ršinomostaje otisak prsta kao i na s%akoj dr#"oj po%ršini. Tomo&e da ometa naredno skeniranje$ ali isto takopredsta%lja i rizik jer je taj otisak mo"#e skin#ti.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    48/282

    Opti,ki senzor

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    49/282

    Termoelektri,ni senzor

    !etko se koristi. Post#pak skeniranja: senzor meri razlik# #

    temperat#ri isp#p,enja na otisk# i %azd#ha#h%aeno" # #d#bljenj# kada je prst prislonjen #zsenzor. Gah%alj#j#i tome$ dobija se slika %isokerezol#cije 'sa /51 nijansi si%e*$ ,ak i kada je prstprlja% ili otisak plitak. Prilikom skeniranjaneophodno je pre%#i prst preko senzora$ pa setako reša%a i problem ,išenja senzora i latentnihotisaka.

    edostaci: korisnik mora da zna kako da koristisenzor$ a potreba za za"re%anjem senzora 'kako bise izbe"lo poklapanje temperat#re senzora i prsta*po%ea%a potrošnj#.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    50/282

    apaciti%ni senzor

    oristi silicij#mski ,ita, otiska prsta$ zasno%an sena kapaciti%nosti prsta.

    Post#pak skeniranja: prstom se pritiska na senzor

    koji je sasta%ljen od niza kondenzatora$ "de jepo%ršina kondenzatora jedna$ a prst dr#"a plo,a.>ita, re"istr#je isp#p,enja prsta koja s# %ee"kapaciteta od #d#bljenih delo%a. 

    Prednost o%o" metoda je što zahte%a pra%i otisak

    prsta. +a%ljaj# se problemi s mokrim i s#%im prstima.mokri prsti e dati tamn#$ a s#%i s%etl# slik#.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    51/282

    apaciti%ni senzor

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    52/282

    Piezoelektri,ni senzor

    Senzori osetlji%i na pritisak bele&e samoisp#p,enja otiska kada prst do2e # kontakt sasenzorom.

    Post#pak skeniranja: koriste se piezoelektri,ni

    kristali koji pod pritiskom ili #%ijanjem"eneriš# str#j#.

    edostatak je što je o,itani podatak jednobitni'imaLnema tj. crnoLbelo*.

    O%i senzori dobro rade sa s#%im i %la&nimprstima$ a po%ršina skeniranja je prili,no%elika.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    53/282

    Senzori elektri,no" polja

    Post#pak skeniranja: senzori mere elektri,nopolje ispod "ornje" sloja ko&e$ to jest tamo"de otisak po,inje.

    O%aj metod je prili,no osetlji%$ pa je #mo"#nosti da zabele&i s#%e$ istrošene izaprljane otiske.

    edostaci metoda s# mala rezol#cijasnimka i malo polje skeniranja$ štopo%ea%a procenat "reške.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    54/282

    Senzor elektri,no" polja

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    55/282

    Po#zdanost skeniranja

    7a bi se iz%ršilo po#zdano skeniranje$ potrebno je#%esti i odre2ena o"rani,enja.

    ako bi se spre,ilo korišenje %ešta,kih otisaka

    prstij# neke osobe$ mno"i sistemi #z skeniranjeotiska mere i protok kr%i. 

    Sistemi moraj# biti opremljeni detektorima kojirazlik#j# %ešta,ki materijal od lj#dske ko&e.

    oristi se %iše prstij# # proces#  prepozna%anja$ što eksponencijalno po%ea%apo#zdanost metoda.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    56/282

    Izrada silikonske oblande

    3ešta,ki otisak

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    57/282

      Posebno je bitno da ,ita, otiska prstarazlik#je %ešta,ki materijal od prirodno"epiderma prsta.

    ako bi se spre,ilo korišenje %ešta,kinapra%ljenih otisaka prstij# neke osobe$potrebno je da ,ita,i otiska prsta$ osim samo"skeniranja otiska$ b#d# opremljeni i raznimdetektorima koji mo"# da prepoznaj# falsifikat

    'temperat#rni test$ test p#lsa$ testpro%odlji%odti$ test kr%no" pritiska itd.*.

    Po#zdanost skeniranja

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    58/282

    Skeneri

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    59/282

    Tra"o%i otiska prsta na ;7

    Prilikom kontakta neke osobe sa nekimpredmetom$ dolazi do transfera biološko"materijala 'znoja*.

    Tra"o%i otisaka prsta na ;7 s# forme koje s#osta%ljene namerno ili nenamerno i pomo#kojih je mo"#e identifiko%ati osob# koja je#,esnik krimiminalno" do"a2aja. Analizomtra"a mo"#e je i do%esti # %ez# osob# sa

    nekom dr#"om osobom$ predmetom ili mestom7.

      Tra"o%i mo"# biti %idlji%i i ne%idlji%i.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    60/282

    3idlji%i tra"o%i otiska prsta

    Tra"o%i %idlji%i "olim okom. Tra"o%i otiska 9 %idlji%i po%ršinski tra"o%i koji mo"#

    biti obojeni i poti,# od r#k# #prljanih bojom$ maš#$kr%lj#...

    astaj# nanošenjem ili odnošenjem boje ili prašinesa predmeta ili podlo"e.

    Tra"o%i #tiska 9 %idlji%i reljefni tra"o%i koji se mo"#formirati # raznim mekanim plasti,nim materijalimakao što s# s%ea$ s%e&a masna boja$ blatoM

      Slika o%ih otisaka dobija se foto"rafisanjem. 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    61/282

    e%idlji%i tra"o%i otisaka prsta

    Tra"o%i koji ostaj# na "latkim po%ršinama i hartiji$ne mo"# se "olim okom lako zapaziti.

    7a bi se dobila %idlji%a slika tra"a otiska prsta$  neophodno je iz%ršiti nje"o%o pronala&enje

    '(otkri%anje)*.Post#pci dobijanja %idlji%e slike s#: pretposta%ka o mest# nala&enja ne%idlji%o"

    tra"a pre%o2enje slike ne%idlji%o" tra"a # %idlji%#

    slik# fiksiranje slike obrada slike

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    62/282

    Pronala&enje

    Po%ršine papilarnih linija s# #%ek manje ili%iše masne$ pa # kontakt# sa predmetimaosta%ljaj# na njima s%oje latentne slike.

    O%i tra"o%i ne mo"# lako zapaziti.

    Prilikom tra&enja o%ak%ih tra"o%a$ trebapr%enst%eno pre"ledati po%ršine i predmete za

    koje se pretposta%lja da stoje # %ezi sana,inom iz%ršenja kri%i,no" dela i kretanjemiz%ršioca za %reme iz%ršenja kri%i,no" dela.

     

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    63/282

    ;etodipronala&enja ne%idlji%o" tra"a

    4. e%idlji%i tra"o%i se # prostoriji najlakšepronalaze ako se prostorija zamra,i$ pa sepo%ršine$ za koje se pretposta%lja da se nanjima mo"# nalaziti tra"o%i$ koso os%etlja%aj# #z pomo s%ee ili slabe baterijske lampe.

    /. 7ejst%om 3 zraka na odre2en# po%ršin# ilipredmet$ tra"o%i fl#oresciraj# i tako postaj#%idlji%i.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    64/282

    Sredst%a za pronala&enjelatentnih tra"o%a prstij#

    neseseri za #%i2aje &elatinske folije instant folije

    leplji%e trake podlo"e silikonsko-"#mena smeša praško%i ,etke rea"ensi za aminokiseline

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    65/282

    Sredst%a za pronala&enjelatentnih tra"o%a prstij#

    cijanoakrilatska isparenja s#dan crna bojenje tra"o%a # kr%i

    &enšen lj#bi,asta  sticky-side prah isparenje joda rea"ensi ,estica

    tehnika plamena

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    66/282

    eseser za pronala&enje tra"o%a

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    67/282

    7ejst%o 3 s%etla

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    68/282

    Primena praškastih s#pstanci

    3rši se mehani,ko nanošenje praška namesto "de postoji mo"#nost nala&enjatra"a.

    3išak praška se skida ,etkicama kako se

    nebi pop#nili me2#papilarni prostori. 7eo praha prijanja za znoj papilarnih linija idaje %idlji%i tra" otiska.

    Boja tra"a za%isi od #potrebljeno" praška. 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    69/282

    3rste praško%a

    obi,ni praško%i 9 #"ljeni i al#minij#mski prah'tamni i s%etli*

    specijalni praško%i 9 sadr&e kr#pnije i sitnije,estice razli,itih boja 'zlatna bronza$ "rafitni i

    beli prah* ma"netni praško%i 9 sitnije i kr#pnije ,esticesa feroma"netnim s%ojst%ima 'crna$ si%a is%etlosi%a boja*

    praško%i # sprej# 9 koriste se za %eepo%ršine

    fl#orescentni praško%i 9 koriste se kodpo%ršina sa %iše boja

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    70/282

    Pribor za nanošenje praško%a

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    71/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    72/282

    ;a"netni blic zeleni

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    73/282

    Or"anski rast%ara,i

    amfor i benzol sa"ore%anjem daj# "#st i,a2a% dim.

    Predmet sa mo"#im tra"o%ima se posta%lja

    iznad mesta sa"ore%anja. >a2 se h%ata %iše na papilarnim linijama ne"o

    # me2#papilarnim prostorima što omo"#a%ada otisci papilarnih linija postan# %idlji%i.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    74/282

    +odno napara%anje

    Ga"re%anjem$ jod iz ,%rsto" a"re"atno" stanjaprelazi # par# 9 s#blimacija.

    Tra" otiska papilarnih linija nalazi se na

    podlozi koja se napara%a. oristi se #re2aj za napara%anje 9 jodof#l. ;olek#li joda se %ez#j# za znoj # papilarnim

    linijama i boje ih braon9tom bojom. +od se kratko zadr&a%a$ pa linije "#be boj#.

    Potrebno je brzo fiksiranje o%ih tra"o%a.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    75/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    76/282

    Jijanoakrilatno napara%anje

    Ga"re%anjem cijanoakrilatno" estra ja%ljaj# se"#ste bele pare koje s# otro%ne.

    Jijanoakrilat je osno%na komponentas#perlepka.

    Pare estra talo&e se na papilarnim linijama štoim daje bel# boj#. Otkri%eni tra"o%i se jasno %ide samo na crnim

    podlo"ama. Jijanoakrilatno napara%anje po"odno je za

    zamašene po%ršine. oriste se cijanoakrilatne komore.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    77/282

    Tretiranje baterije cijanoakrilatom

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    78/282

    ;asni otisak sa stakla

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    79/282

    Primena ninhidrina

    reakciji sa aminokiselinama iz znoja$ninhidrin daje lj#bi,ast# boj# papilarnih linija.

    Primenj#je se # sl#,aje%ima kada se tra" nalazina materijal# od cel#loze.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    80/282

    !ea"ensi ,estica 9 rast%or prahamolibden-s#lfida # %odi sa deterd&entom

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    81/282

    Primena osmij#m-tetroksida

    Pare osmij#m-tetroksida s# otro%ne. Osmij#m-tetroksid rea"#je sa masnim

    kiselinama iz znoja.

    Predmet sa tra"o%ima se direktno napara%a iboji papilarne linije # crno.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    82/282

    Primena radioakti%ne izmene

    Gnoj latentnih tra"o%a papilarnih linija pre%odi seiz neakti%no" # radioakti%ni oblik.

    Papilarne linije tada postaj# iz%or radioakti%no"

    zra,enja koje se detekt#je na fotoplo,i -  slika otiska.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    83/282

    =iksiranje prona2enih tra"o%a

    7a bi se slika prona2eno" tra"a sa,#%ala$potrebno je njeno fiksiranje:

     foto"rafisanjem  dejst%om folija 'crna$ bela$ prozirna*  m#la&iranjem 'alabaster "ips$ silikonska

    pasta...*.

     

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    84/282

    Eeplji%e trake

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    85/282

    Osobine slike fiksirano" tra"a

    Slika fiksirano" tra"a do%odi se # form# po"odn# zapore2enje.

    od pore2enja kroz ranije daktiloskopske kartone%a&ili s# sledei zahte%i:

    fiksirani tra" mora biti identi,an otisk# na

    re"istracionom karton# '4:4*D mora da posed#je tamne papilarne linije i s%etleme2#papilarne prostoreD

    mora imati pra%ilno orijentisane strane.

    Samo # tak%oj formi$ slika prona2eno" tra"a 'sporna*$mo&e da se poredi sa nespornom slikom sa kartona.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    86/282

    Tradicionalna identifikacija

    Identifikacija osobe na osno%# tra"o%aotisaka prstij# %rši se #pore2i%anjemnepoznato" otiska prsta s nizom poznatihotisaka tj. prototipo%a. 

    Ga dokaz identiteta d%a otiska$ potrebno jer#,no #t%rditi odre2eni broj istih anatomskihkarakteristika papilarnih linija$ odnosnomin#cija$ jer s# min#cije nosioci jednozna,nih informacija na osno%# kojih se

    %rši identifikacija. 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    87/282

     Sa%remena identifikacija

    7ok s# se nekad otisci prstij# #pore2i%alir#,no$ danas postoje razli,iti kompj#terskisistemi koji omo"#a%aj# a#tomatskoprepozna%anje lj#dsko" otiska prsta.

    3rše se a#tomatske identifikacije osoba. Skenirana slika otiska do%edena # di"italn#

    form# # a#tomatskom sistem# se obra2#je iporedi sa šablonima iz baze to" sistema.

    oristi se A=IS 'a#tomatski sistemidentifikacije preko otisaka prstij#*.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    88/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    89/282

    Sa%remeni post#pak prepozna%anja

    Post#pak prepozna%anja otiska prsta mo&ese podeliti # nekoliko faza i to:

     skeniranje prsta 9 slika otiska$

     obrada rez#ltata skeniranja$  izd%ajanje karakteristika$  klasifikacija i #pore2i%anje.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    90/282

    Identifikacija preko

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    91/282

    Identifikacija preko "lobalnih formi

    Identifikacija osobe se posti&e pore2enjemslike obra2eno" tra"a sa ;7 i slikere"istro%ano" tra"a # re"istracionoj zbirci.

    ?lobalne forme nis# do%oljne za identifikacij#osoba$ ali s# do%oljne za "r#pisanje otisakaprstij#.

    Identifikacija preko

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    92/282

    Identifikacija preko lokalnih formi

    Identifikacija se spro%odi na osno%#poklapanja lokalnih formi.

    ako njiho% broj$ tip i polo&aj definiš#indi%id#alnost s%ako" otiska prsta$ one sekoriste za r#,n# ali i za a#tomatsk#identifikacij# 'A=IS*.

    A=IS %rši pore2enje min#cija di"italneslike otiska prsta 'direktne ili skenirane

    slike tra"a sa ;7* i slike iz bazepodataka 9 a#tomatska identifikacija.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    93/282

    Eokalne str#kt#re

    potreba otiska za%isi i od #potrebe lokalnihstr#kt#ra izbo,ine i njiho%ih %eza$ kako bi se#t%rdile indi%id#alne osobine.

    7%e najistakn#tije min#cije s#: za%ršetak izbo,ine$ ra,%anje izbo,ine.

    od #zimanja otisaka prsta$ min#cije s# stabilnei otporne karakteristike.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    94/282

    slo%i identiteta

    7a bi se #t%rdilo da na2eni otisak prsta poti,e odpoznate osobe$ moraj# se isp#niti ,etiripretposta%ke: da sporni i nesporni otisci imaj# ist#

    konfi"#racij# posedo%anje isto" sklada min#cija odnos od"o%araj#ih min#cija mora biti

    identi,an mora biti prona2eno 4/ identi,nih

    karakteristika

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    95/282

    omparacija min#cija

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    96/282

    A=IS 9 a#tomatski

    http://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htm

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    97/282

    A=IS a#tomatskibiometrijski sistem

    Senzorski mod#l – skenira otiske prstij# i dajedi"italn# slik# str#kt#re brazdi i #d#bljenja zas%aki prst.

    kstraktor mod#l – isti,e indi%id#alne osobine – 

    pozicij# i orijentacij# min#cijskih ta,aka. omparati%ni mod#l – %rši pore2enje osobina.  ;od#l za odl#,i%anje – prikaz#je broj

    pore2enja min#cija izme2# #netih i pro%erenih

    otisaka – identifikacija ili %erifikacija. ;od#l baze podataka – obezbe2#je k%alitetn# istabiln# kontrol# #netih indi%id#alnosti.

    http://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htmhttp://www.printquest-afis.com/fingerprintcomparison.htm

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    98/282

    !ez#ltat

    Identifikacija otisaka %rši se na osno%#lokalnih 'detaljnih* karakteristika.

    3erifikacija 's%rsta%anje # odre2eni tip*otiska %rši se na osno%# "lobalnih

    karakteristika.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    99/282

    omercijalna primena 9

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    100/282

    omercijalna primena  ,ita,i otisaka

    >ita,i se mo"# pra%iti # %id# SB pri%ezakakoji e se dati s%akom zaposlenom # firmi$tako da on mo&e da prist#pi res#rsima s bilokoje" kompj#tera$ ,ak i %an firme.

    >ita,i otiska prsta eliminiš# potreb# za bilokak%im klj#,em. Oni se mo"# #"ra2i%ati natašne$ za koje bi bilo mo"#e definisati sk#plj#di koji mo&e da ih ot%ori$ ili na sefo%e$ #a#tomobile$ na k#na %rata...

    Senzori se mo"# #"ra2i%ati # prenosnera,#nare.;o"# se #"ra2i%ati na tastat#re ili"ornje po%ršine miša. 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    101/282

    Primene

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    102/282

    A=IS 9 =BI 

    =BI je %e 46/@. "odine #%eo s%oj metod zaprepozna%anje otisaka prstij#.

    4615. "odine #%eden je A=ISC s bazompodataka od 40 000 otisaka prstij#.

    /000. "odine =BI #%odi i A=IS s preko  @C miliona otisaka prstij# # bazi podataka.

    7ne%ni prosek to" sistema iznosio je oko55 000 pretra&i%anja dne%no.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    103/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    104/282

    OTISA 7EAA

    Otisak dlana je crte& koji osta%ljaj# papilarnelinije sa dlana lj#dske r#ke na odre2enimpo%ršinama ili predmetima.

    Papilarne linije dlano%a s# jedinst%ene za s%ak#

    osob#. ;o"#nost preslika%anja postoji zah%alj#j#i

    transfer# znoja iz papila na podlo"#. ao %idlji%i i ne%idlji%i tra"o%i mo"# se nai na

    ;7. Obrada o%ih tra"o%a %rši se na isti na,in kao i

    kod tra"o%a prsta.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    105/282

    Slika otiska

    Slika otiska dlana je slika crte&a papilarnih linija sa#n#trašnje" dela r#ke$ koje se nalaze nasledeim delo%ima dlana:

      bridnom$ prstnom i pal,anom 

    Slika se dobija primenom metoda: heiroskopiranja 9 daktiloskopska crno-bela slikaD skeniranja 9 di"italna slika.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    106/282

    Ej#dska r#ka

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    107/282

    8eiroskopiranje-tradicionalna slika

    Osoba prist#pa daktiloskopskom stol# sa ,istim r#kama.a stol# s# posta%ljeni :

    ra%na staklena plo,a na koj# je pomo# %aljka nanettanki sloj crne boje$

    podlo"a na koj# se nanosi otisak 9 karton 'fiš*.

    +edan od sledea d%a post#pka koristi se za dobijanjeslike otiska dlana:

    post#pak 4 9 sredina obojene nadlanice pritisne sena fiš

    post#pak / 9 fiš se sta%i na %aljak$ a obojeni prstina fišD r#ka se potisne napred$ pa d#&s%ih nera%nina na dlan# dolazi do

      kontakta %aljak 9 fiš.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    108/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    109/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    110/282

    7i"italna slika 9 skeniranje 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    111/282

    Skeniranje

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    112/282

    Identifikacija

    http://www.dermalog.de/web/english/dermalog-BorderControl.html

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    113/282

    A#tomatski sistem

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    114/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    115/282

    OTISA STOPAEA

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    116/282

    =iziolo"ija stopala po%ezana je sa ,injenicom da,o%ek ,ita%im donjim delom nosi te&in# tela$oslanja se na podlo"# i ost%ar#je stabilnost #stajanj# i ra%note i stabilnost prilikomhodanja.

    Stopalo se stalno mora prila"o2a%ati promenicentra mase 'te&išta* tela$ kao i s%im %rstama ikonfi"#racijama podlo"e.

    Ej#dsko stopalo je slo&en sistem$ sasta%ljen odkostij#$ z"lobo%a$ %eza$ teti%a$ mišia i mekihtki%a./5H kostij# lj#dsko" tela se nalazi # donjimekstremitetima$ koje #k#pno broje 5/ kosti.

    =iziolo"ija stopala

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    117/282

    Anatomija stopala

    Tabani s# najte&e meko tki%o$ koje nosi 4@H#k#pno" optereenja tela.

    o&a na tabanima "#ša je od s%ih podr#,japrekri%enih ko&om na lj#dskom tel#$ što jeposledica kretanja ,o%eka na samo d%e no"e.

    Stopala imaj# oko 500 000 znojnih &lezda  koje dne%no mo"# da proiz%ode N litra znoja. ;#škarci imaj# %iše akti%nih znojnih &lezda od

    &ena.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    118/282

    Otisak stopala

    Otisak boso" stopala je slika crte&apapilarnih linija$ nastala na podlozi. To jeindi%id#alna karakteristika s%ake osobe.

      Tra" boso" stopala je %eoma redak na ;7.Otisak stopala # ,arapi 9 pomo# d#&ine

    stopala osobe mo"#e je proceniti njen#%isin# 9 d#&ina stopala se mno&i sa faktorom1$C1.

    Otisak '#tisak* ob#e 9 osoba se identifik#jepreko dimenzija ob#e$šara na 2on# iliošteenja ob#e.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    119/282

    Tra"o%i boso" stopala

     Tra"o%i boso" stopala s# retki. aj,eši s# # Indiji 'jer %eina stano%ništ%a hoda bosa*$ "de posed#j# %elike baze podataka.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    120/282

    Tra"o%i boso" stopala

    e%idlji%i tra"o%iOsta%lja ih izl#,eni znoj iz papilarnih linija tabana na

    podlozi.

    3idlji%i tra"o%i  po%ršinski 9 nastaj# nanošenjem %idlji%o"

    materijala na podlo"#$ ili nje"o%im odnošenjem sapodlo"e 'prašina$ kr%...*.

    reljefni 9 nastaj# "a&enjem po mekoj podlozi 'sne"$pesak$ zemljaM* 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    121/282

    l & j t

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    122/282

    eseser za pronala&enje tra"o%a

    Sadr&i oprem# i materijale za elektrostati,kootkri%anje otisaka ob#e.aelektrisanjemal#minij#mske strane crno" plasti,no" filma zapronala&enje$ otisak ob#e se prenosi na film.

    ako se otisak ob#e podi&e na #jedna,enoj$ crnojpo%ršini$ otisak je mno"o %idlji%iji i mo&e da sefoto"rafiše bolje i lakše pre podizanja. 

    Pronala&enje otisaka se mo&e iz%ršiti na:podo%ima$tekstil#$ no%inama$ talasastom karton#$M

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    123/282

    re2aj za pronala&enje otiska

    &

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    124/282

      Prilikom "a&enja$ delo%i podlo"e koji s#  na"a&eni se naelektriš# # odnos# na delo%e  koji nis# bili # kontakt# sa ob#om- ja%lja

      se razlika elektrostati,kih potencijala.  Ako se ta razlika po%ea$ mo"#e je  pre%esti latentne tra"o%e # %idlji%e.  akon otkri%anja$ tra"o%i stopala se

      fiksiraj# folijom.

    Post#pak pronala&enje otiska

    =ik i j f lij

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    125/282

    =iksiranje tra"o%a folijom

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    126/282

    elatinske folije

    oriste se za podizanje otisaka stopala. elatinske folije imaj# fleksibilnost koja

    omo"#a%a podizanje tra"o%a 'bez meh#ria%azd#ha* sa po%ršina koje mo"# biti nera%ne

    do neko" stepena iLili mehani,ki slabe 'npr.papir*.Proiz%ode se: # %iše dimenzija$ crne i bele folije sa razli,itim podlo"ama

    '"#ma i poliester* $ prozirne folije za podizanje otisaka cipela.

    &

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    127/282

    Jrne &elatinske folije

     +ako #pijaj# s%etlost da se ,ak i %eoma slabiotisci stopala mo"# foto"rafisati pod  jakomekspozicijom. Ga podizanje otisaka ob#e 'sa prašinom iliprlja%štinom* nijedno sredst%o nije po"odnije odcrne &elatinske folije.

    Jrne &elatinske folije za podizanje

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    128/282

    j p jotisaka ob#e

    otisaka podi"n#t satalasasto" kartona.

    Eifti

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    129/282

    Eiftin"

    Bele &elatinske folije

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    130/282

     Po"odne s# za podizanje otisaka #kr%i 'otisci prstij# ili stopala* koji s#prethodno obojeni proteinskim

      bojama.

      Otisci ob#e na,injeni blatnja%imcipelama na neapsorb#j#impo%ršinama mo"# biti podi"n#tibelom &elatinskom folijom.

    Bele &elatinske folije

    B l & l ti k f lij

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    131/282

    Bele &elatinske folije

    Obojeni otisak # kr%i$ podi"n#t belom&elatinskom folijom.

    7eo otiska obojen ma2arsko cr%enom$ podi"n#tbelom &elatinskom folijom- fl#oroscirazelenom s%eloš#.

    eseser za fiksiranje i m#la&iranje

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    132/282

    otisaka stopala

    Specijalno je dizajniran za fiksiranje i m#la&iranjeotisaka stopala # pesk# i blat#.

    Posed#je specijalni fiksati% # sprej# za fiksiranjepo%ršine sa otiscima.

    ;aterijali za m#la&iranjeotisaka ob#e

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    133/282

    otisaka ob#e

    ?ips za otiske cipela- beli$ ekstra t%rdi. Sredst%o za otp#štanje - SE;$ sredst%o na bazi

    silikona. =iksati% # sprej# - I=IS -1 i 41

      prodire # porozn# str#kt#r# tla i peska i fiksiraih$ bez obzira da li s# %la&ni ili ne. Po%ršinaotiska bie zaštiena i neprop#sna za "ips poslepripreme sa nifiksom.

    ;#la&iranje tra"o%a ob#e # sne"#

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    134/282

    Ga m#la&iranje tra"o%a ob#e # sne"# obi,nim"ipsom$ koristi se posebni fiksati%: %osak zaotiske # sne"#.

    O%aj sprej se koristi da pokrije po%ršin# tankim

    slojem braon obojeno" %oskasto" materijala.ada se on os#ši$ "ips se sipa na otisak. Boja%oska tako2e obezbe2#je bolji kontrast prifoto"rafisanj#.

    ;#la&iranje tra"o%a ob#e # sne"#

    Ob d b

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    135/282

    Obrada tra"a ob#e

    Oprema

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    136/282

    !am za odli%ke

    =oto lenjiri

    Set od d%a lenjira 'jedan #oblik# slo%a E i jedan kratkilenjir* za foto"rafisanje.

    Oprema

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    137/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    138/282

    Bojenje otisaka cipela # kr%i

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    139/282

    Amido Jrni  sredst%o koje boji proteine #  kr%i # pla%o-crn# boj#.

    omasi pla%i  rea"ens koji boji proteine$# pla%o ili lj#bi,asto na bazimetanola.

    ra#lo%a boja  boja za proteine$ tra"o%i # kr%i

    postaj# cr%eni.

    Bojenje otisaka cipela # kr%i

    Identifikacija osobe prekotra"o%a stopala

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    140/282

    tra"o%a stopala

    7a bi se iz%ršila #spešna identifikacijapotreban je #zorak za komparacij#. o%om sl#,aj# to je:

     slika prona2eno" tra"a pris#st%o os#mnji,ene osobe posedo%anje ob#e za koj# se pretposta%lja

      da je osta%ila tra" prist#p bazi podataka a#tomatsko" sistema

    Identifikacija osobe preko tra"o%ab t l

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    141/282

    boso" stopala

    Tradicionalna identifikacija

    Eatentni tra"o%i papilarnih linija stopala nastaj#"a&enjem po ,istoj i ra%noj po%ršini.

    To s# tra"o%i boso" stopala po po%ršinama kao štos# parket$ beton$ tepih$...

    Identifikacija se %rši pore2enjem slike tra"a na2eno" na;7$ koji je dobijen pedoskopijom ili #potrebom

    hemijskih sredsta%a$ sa slikom otiska tabana #zeto"od os#mnji,ene osobeD %rši se komparacija papilarnihlinija i min#cija na isti na,in kao i kod otiska prstaD

    Identifikacija ne%idlji%iht b t l

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    142/282

    Sa%remena identifikacija

     Dust Liter - specijalni #re2aj za otkri%anje

    ne%idlji%ih tra"o%a stopala post#pkomelektrostati,ko" naelektrisanja.O%e

      slike se koriste za identifikacij#. =olije 9nose slik# fiksirano" tra"a

     A#tomatski sistem$ preko baze podataka  n"leska posed#je baz# podataka 9 S!"AR.

    tra"o%a boso" stopala

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    143/282

    pore2enji%anje tra"o%a ob#e

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    144/282

    pore2enji%anje tra"o%a ob#e

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    145/282

    II 5-b

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    146/282

    II.5-b

    Slika lica osobeTermo"rami lica i tela

    SEIA EIJA OSOB

    http://www.risesmart.com/risesmart/blog/six-hot-career-choices-for-women/hot-jobs-for-women/http://www.risesmart.com/risesmart/blog/six-hot-career-choices-for-women/hot-jobs-for-women/http://www.risesmart.com/risesmart/blog/six-hot-career-choices-for-women/hot-jobs-for-women/

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    147/282

    SEIA EIJA OSOB

     lasi,na foto"rafija$  7i"italna foto"rafija$

     IJ termo"ram$  =otorobot.

     d%odimenzionalna slikatrodimenzionalna slika

    7obijanRe slike lica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    148/282

    7obijanRe slike lica 

    Ga dobijanRe slike lica osobe potrebni s#:

    s%etlost ' %idlji%a ili infracr%ena* opti,ki i mehani,ki #re2aji opti,ki elementi film ili mikro,ip

    3idlji%a i infracr%ena s%etlost

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    149/282

    3idlji%a i infracr%ena s%etlost

    O%e s%etlosti s# delo%i elektroma"netno"spektra.

    lektroma"netno zra,enje je kombinacijaoscil#j#e" elektri,no" i ma"netno" poljakoja zajedno p#t#j# kroz prostor # oblik#me2#sobno normalnih talasa.

    Prostiranje elektroma"netnih talasa

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    150/282

    Prostiranje elektroma"netnih talasa

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    151/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    152/282

    3idlji%a 'bela* s%etlost

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    153/282

    lj#bi,asta pla%a

    zelena ta narand&asta cr%ena

    760 380nm nm−

    3idlji%a 'bela* s%etlost

    Opse" talasnih d#&ina je:

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    154/282

    7ejst%o %idlji%e s%etlosti na materijal

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    155/282

    7ejst%o %idlji%e s%etlosti na materijal

     prelamanRe  odbijanRe

     #pijanRe  rasipanRe  sla"anRe  sa%ijanRe

    !aspodela s%etlosti

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    156/282

    0 I    R I 

     A I 

    T  I 

           α   α

            α

    0   R A T  I I I I = + +

    α 

    p

    materijal materijal

    Ej#dsko oko i %idlji%a s%etlost

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    157/282

    Ej#dsko oko i %idlji%a s%etlost

    Ej#dsko oko %idi samo odbijene zrake %idlji%es%etlosti.

    3idlji%a s%etlost odbijena od po%ršine predmetast%ara #tisak boje.

    Ej#dsko oko ne %idi kako infracr%ena s%etlost

    intera"#je sa materijalom. ada neki materijal odbija s%e zrake s%etlosti$ tj.s%e talasne d#&ine$ tada se taj materijal %idi #beloj boji. 

    ada odre2eni materijal #pija s%e zrake$ odnosnone odbija ni jedn# talasn# d#&in# prema našem

    ok#$ onda se taj materijal %idi kao crni. Izme2# crne i bele "ranice nalazi se ceo spektar

    boja.

    Infracr%ena s%etlost 'IJ* 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    158/282

    ' *

    7eo elektroma"netno" spektra. e%idlji%i toplotni zraci s%etlosti. P#t#je kroz prostor brzinom s%etlosti i za nR#

    %a&e isti opti,ki zakoni kao i za %idlji%#

    s%etlost. Opse" talasnih d#&ina koji za#zima #

    elektroma"netnom spektr# je:

    1 760cm nm−

    Oblast infracr%ene s%etlosti #; spektr#

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    159/282

    p

    IJ toplotna ener"ija

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    160/282

    IJ toplotna ener"ija

    S%aki objekat na temperat#ri iznad apsol#tnen#le '-/C< oJ* emit#je toplotn# ener"ij# #infracr%enom re"ion# elektroma"netno" spektra.

    3eliki deo o%e ener"ije bi%a rasejan i apsorbo%an# atmosferi.

    Infracr%ena ener"ija poti,e od %ibracija i rotacijaatoma i molek#la. to je %iša temperat#ra neko"objekta$ %ea je pokretlji%ost$ pa se emit#je i%iše infracr%eno" zra,enRa.

    re2aji za dobijanRe slike lica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    161/282

    re2aji za dobijanRe slike lica

     foto"rafski projekcioni termo%izijski sistemi kompj#terski sistemi

    =oto"rafski #re2aj

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    162/282

    =oto"rafski #re2aj

    S%aki foto"rafski #re2aj za dobijanRe slikelica$ bilo da je # pitanR# klasi,na foto"rafijaili di"italna$ sastoji se iz sledeih elemenata: 

     objekti%  mra,na komora  film ili mikro,ip 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    163/282

    Objekti%

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    164/282

    sabirno so,i%o opti,ki element koji

    prelama s%etlost

    izra2en je od stakla ilik%arca

    arakteristike objekti%a

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    165/282

     &i&na daljina zah%atni #"ao s%etlosna ja,ina mo razla"anRa

    F

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    166/282

     л F 

    д F 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    167/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    168/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    169/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    170/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    171/282

    =oto"rafska slika

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    172/282

     =oto"rafisanRe - bele&enReslike lica pomo# %idlji%e s%etlosti.

    =oto"rafska slika lica 'lik osobe*nastaje fotohemijskim procesom.

     =oto"rafska slika 

    =otohemijski proces

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    173/282

    7ejst%o s%etlosti na odre2eno hemijsko jedinRenRe do%odi do formiranRa likaposmatrano" predmeta na odre2enoj

    podlozi. AgBr h Ag Br ν + = +

    =oto"rafija

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    174/282

    =oto"rafija nastaje kada se s%etlost prelomi naobjekti%# i dospe na:

    fotoosetlji%# podlo"# "de se posle obradeformira

    klasi,na foto"rafijaD specijalni ,ip "de se posle obrade dobija

    di"italna foto"rafija. 

    =oto"rafija # kriminalistici

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    175/282

    oristi se za:

     re"istracij# osoba  #%i2aj

     istra"e  potra"e  posmatranRa  identifikacij# osobe

    lasi,na foto"rafija - sinRaleti,ka

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    176/282

    SinRaleti,k# foto"rafij# #%eo je Alfons Bertijon.=oto"rafisao je anfas i profil # razmeri 4:C #z %ešta,ko

    os%etlenRe.Osoba je sedela # specijalnoj stolici'Bertijono%a stolica*.

    Sa%remenija %erzija sinRaleti,ke foto"rafije je tropozna i

    dobija se # razmeri 4:40 desni profil anfas le%i pol#profil

    lasi,na foto"rafija se skeniranRem mo&e pre%esti #di"italni oblik.

    Sa%remena foto"rafija9di"italna slika

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    177/282

    S%e nepromenlji%e karakteristike lica osobese pret%araj# # n#meri,ki oblik ili niz cifarakoji se nazi%a di"italna slika lica.

    7obija se #potrebom biometrijskih sistema. 7%odimenzionalni sistemi  "eometrijski sistemi

    fotometrijski sistemi

    Trodimenzionalni biometrijski sistemi

    Sa%remena /7 foto"rafija9 "eometrijski sistem

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    178/282

    Prepozna%anje osoba se %rši na osno%# osobina$rasporeda i "eometrijskih odnosa izme2#karakteristi,nih ta,aka lica.

    7%odimenzionalna foto"rafija sadr&i 0karakteristika koje odre2#j# crte lj#dsko" lice:

    karakteristi,ne ta,ke lica 'o,i$ #sta$ ja"odice$brada*$

    po%ršine izme2# karakteristi,nih ta,aka lica$ #daljenost izme2# karakteristi,nih ta,aka lica

    'rastojanje izme2# o,ij#$ širina nosa$ %ili,nalinija$ d#bina o,nih #d#bljenja*$

    #"lo%i izme2# karakteristi,nih ta,aka lica.

    ?eometrijski sistem-crte lica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    179/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    180/282

    =otometrijski sistem

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    181/282

    /7 #re2aji

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    182/282

    7i"italni fotoaparati i kamere$ Sistemi za prepozna%anRe 9 soft%eri.

    Slika lica za#zima samo @ bajta$ pa sistemmo&e da #poredi od 45 do 10 miliona slika #min#t#.

    7i"italna slika

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    183/282

    Sli,no otiscima prstij#$ postoje %elike bazefoto"rafija 'slike za li,ne karte ili %oza,kedoz%ole* koje se skeniraj#$ pre%ode # di"italnioblik i #laze # baz#.

    =oto"rafisanRe di"italnom kamerom jenein%azi%na tehnika$ pojedinac ,ak nije nis%estan$ daje slik# lica koja se #bac#je # baz# isl#&i za a#tomatsk# identifikacij#.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    184/282

    /7 slikalica osobe

      =IS'=oto"rafski Identifikacioni Sistem*

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    185/282

    A#tomatski biometrijski sistem

    oristi baze di"italnih snimaka lica - soft%erskaslika.

     3rši pore2enRe #nete slike i one iz baze što kaorez#ltat daje:

      %erifikacij# osobe '4 : 4* 

    ili  identifikacij# osobe '4 : *

    A#tomatska identifikacija

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    186/282

    Ga #spešno prepozna%anRe potrebno je da sepreklopi od 45 do /0 karakteristika #nete slike islike iz baze.

    Identifikacija je mo"#a i posle iz%ršene plasti,neoperacije$ ofarbane kose$ #potrebe nao,ara zas#nce...

    =IS se naj%iše primenR#je za:  prepozna%anRe osobe$  pronala&enRe os#mnRi,ene osobe # masi 9

    aerodromi$ stadioni$ podzemne &eleznice...

    Prednost sa%remeno" na,ina identifikacije 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    187/282

    =oto"rafiski identifikacioni sistemi s#:

    ne#padlji%i efikasni

    brzi te&e ih je pre%ariti

    Ga razlik# od lj#dsko" moz"a$ ne #maraj# se i

    ne pra%e "reške.

    Specijalni centar za nadzor

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    188/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    189/282

    A#tomatska

    identifikacijaosobe preko lica

    Trodimenzionalna slika lica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    190/282

    O%aj sistem se oslanja na dodatne informacije kojese odnose na oblik i str#kt#r# lica # prostor#.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    191/282

     

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    192/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    193/282

    A#tomatski sistem koji ima %isok stepenpreciznosti kod identifikacije.

    Identifikacija traje manRe od 4 sek#nde. PrimenR#je se i kada osoba nosi kap#$

    nao,are$ našminkana je i sl. Sistem pra%i razlik# izme2# identi,nih

    blizanaca. >ita,i mo"# da rade i # potp#nom mrak#.

    >ita,

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    194/282

     

    >ita, posed#je

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    195/282

    aj,eše se primenj#je # okr#&enjima "de jepotreban po#zdan i nenametlji% sistem zakontrol# prist#pa:

     # bankama osi"#ra%aj#im kompanijama #pra%nim z"radama kompanija aerodromima

     dr&a%noj administraciji

    IJ T!;O?!A; EIJA I TEA

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    196/282

    Termo"ram lica - IJ slika

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    197/282

    Eice s%ako" ,o%eka pro&eto je raz"ranatommre&om kr%nih s#do%a.

    ;re&a je jedinst%ena za s%ako" ,o%eka$ ,aki za blizance.

    Iz mre&e lica osobe se širi toplota koja semo&e o,itati infracr%enom kamerom 9termo"ram lica.

    Termo"ram je toplotna slika lica koja nosi%iše informacija od %idlji%e slike lica osobe.

    Termo"ram lica

    http://images.google.com/imgres?imgurl=www.fe.doe.gov/education/images/peo_ir.gif&imgrefurl=http://www.fe.doe.gov/education/intro_energy.html&h=199&w=152&prev=/images?q=thermogram&svnum=10&hl=hr&sa=Ghttp://images.google.com/imgres?imgurl=www.fe.doe.gov/education/images/peo_ir.gif&imgrefurl=http://www.fe.doe.gov/education/intro_energy.html&h=199&w=152&prev=/images?q=thermogram&svnum=10&hl=hr&sa=Ghttp://images.google.com/imgres?imgurl=www.fe.doe.gov/education/images/peo_ir.gif&imgrefurl=http://www.fe.doe.gov/education/intro_energy.html&h=199&w=152&prev=/images?q=thermogram&svnum=10&hl=hr&sa=Ghttp://images.google.com/imgres?imgurl=www.fe.doe.gov/education/images/peo_ir.gif&imgrefurl=http://www.fe.doe.gov/education/intro_energy.html&h=199&w=152&prev=/images?q=thermogram&svnum=10&hl=hr&sa=Ghttp://images.google.com/imgres?imgurl=www.fe.doe.gov/education/images/peo_ir.gif&imgrefurl=http://www.fe.doe.gov/education/intro_energy.html&h=199&w=152&prev=/images?q=thermogram&svnum=10&hl=hr&sa=Ghttp://images.google.com/imgres?imgurl=www.fe.doe.gov/education/images/peo_ir.gif&imgrefurl=http://www.fe.doe.gov/education/intro_energy.html&h=199&w=152&prev=/images?q=thermogram&svnum=10&hl=hr&sa=Ghttp://images.google.com/imgres?imgurl=www.fe.doe.gov/education/images/peo_ir.gif&imgrefurl=http://www.fe.doe.gov/education/intro_energy.html&h=199&w=152&prev=/images?q=thermogram&svnum=10&hl=hr&sa=Ghttp://images.google.com/imgres?imgurl=www.fe.doe.gov/education/images/peo_ir.gif&imgrefurl=http://www.fe.doe.gov/education/intro_energy.html&h=199&w=152&prev=/images?q=thermogram&svnum=10&hl=hr&sa=G

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    198/282

    Predsta%lja postojan# biometrijsk#karakteristik# koja se mo&e promeniti samohir#rškim zah%atom.

    Postoji #ticaj temperat#re okoline$ alkohola$

    dro"a i leko%a na termo"ramsk# slik# lica i tela. ;o&e se nesmetano snimati IJ kamerom sli,nokao i kod foto"rafisanRa "de se koristi %idlji%as%etlost.

    re2aj

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    199/282

    IJ kamera:

    Indikator toplotne slike

    on%ertor ne%idlji%ihzraka # %idlji%e

    7obijanRe toplotne slike lica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    200/282

    Eice posmatrane osobe se ozra,i toplotnim IJ zracima.

    !eflekto%ani IJ zraci od osobe dospe%aj# #kon%ertor termo%izijsko" #re2aja.

    kon%ertor# IJ zraci pada j# na specijaln#

    katod# i izbacij# elektrone 'fotoefekat* kojise #brzano kre# ka anodi 'fl#orescentniekran*.

    a mestima #dara elektrona anoda s%etl#ca. a fl#orescentnom ekran# 'ok#lar* se tako

    st%ori %idlji%a slika 9 lik osobe 'termo"ram*.

    Termo"ram lica

    http://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.htmlhttp://www.bizwala.net/x20/thermal/400D.html

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    201/282

    Slike lica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    202/282

    Jrno-beli i kolor termo"ram lica

    %idlji%a slikalica isteosobe

    Toplotni dijapazon lica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    203/282

    Toplotni dijapazon lica: cr%eno je toplije$to i zeleno je hladnije.

    ao,are s# hladnije od ko&e pa infracr%enaener"ija ne prolazi kroz staklo.

    Toplotni dijapazon ko&e mo&e da b#deindikati%an # sl#,aje%ima bolesti i ,esto sekoristi pri medicinskim dija"nozama.

     

    Termo"ram sa toplotnim dijapazonom

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    204/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    205/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    206/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    207/282

    IJ identifikacija

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    208/282

    Prepozna%anRe ne za%isi od "odina$ izraza licai estetskih modifikacija.

    Gbo" %isoke ta,nosti i brzine$ metod jepo"odan za identifikacij#.

    !azlo" zbo" koje" još #%ek nije #šao #komercijaln# primen# jeste sk#poa potrebneopreme$ odnosno infracr%ene kamere.

    7obijena slika za#zima dosta prostora$ teo%aj metod nije po"odan za %elike baze

    podataka.  

    ;o"#nosti

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    209/282

    Termo"ram lica$ kao i celo" tela$ daje nammo"#nost klasifikacije$ prepozna%anRa iidentifikacije osoba.

    ;o&e se koristiti # medicini za otkri%anRe

    nekih bolesti. oristi se # sit#acijama kada je potrebnoiz%ršiti brz# identifikacij#$ izd%ajanRe&eljeno" lica iz "r#pne slike.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    210/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    211/282

    Termo"ram šake i lica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    212/282

    Termo"ram lj#dsko" oka

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    213/282

    Termo"ram šake

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    214/282

    Slika # totalnom mrak#

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    215/282

    Slika # totalnom mrak#

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    216/282

    Slika osoba # totalnom mrak#

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    217/282

    =OTO!OBOT - slika lica

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    218/282

    =otorobot je rekonstr#kcija slike licanepoznate osobe na bazi opisa o,e%idaca.

    Identifikacija lica osobe %rši se sklapanRempon#2enih delo%a lica:

    oblik "la%e$ kosa$ o,i$ obr%e$ nos$ brada$ ja"odice...

    lasi,na slika 9 portret koji izra2#je #metnik

    ili se koriste dr#"i metodiDSa%remena slika 9 fotorobot soft%er.

    =otorobot liko%i

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    219/282

    Tradicionalni sistemi: slikarski portret$ sistem staklenih plo,a$

    projekcioni sistem:  kosa sa ,elom o,i sa obr%ama  nos #sta  brada sa podbratkom

    lasi,ni fotorobot lik

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    220/282

    ompj#terski sistem

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    221/282

    J7 monitor e-mail

    internet projekcija

    Slika:/7 i

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    222/282

    S%aki lik ima pet celina:

    kosa sa ,elom o,i sa obr%ama nos sa bo,nim brazdama brada sa podbradkom

    razli,iti dodaci

    osa sa ,elom

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    223/282

    O,i sa obr%ama

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    224/282

    os sa bo,nim brazdama

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    225/282

    Brada sa podbradkom

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    226/282

    7odaci:kape$marame$nao,are$brko%i$M

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    227/282

    =ormirani fotorobot lik

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    228/282

    P!O+JIO SEI

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    229/282

    dijaskop – projektuje providne slike episkop – projektuje neprovidne slike epidijaskop – projektuje providne i

    neprovidne slike

    "rafoskop kompj#terska %ideo projekcija 9di"italizo%ana foto"rafija se prekotransparentno" te,no-kristalno"monitora projekt#je na platno

     

    II.5-c

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    230/282

      Ej#dsko oko

    7#&ica 'iris*;re&nRa,a 'retina*

    Oko

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    231/282

    >o%e,ije oko je pribli&no sferno" oblika$pre,nika oko / cm. a prednRem del# nalazi se ro&nRa,a koja je

    pro%idna i t# #lazi s%etlost. Ispod ro&nRa,e nalazi se o,no so,i%o. Prostor izme2# so,i%a i ro&nRa,e isp#nRen je

    te,noš# # kojoj se nalazi zenica. n#trašnRost oka isp#nRena je pro%idnom

    staklastom masom. a zadnRem o,nom zid# nalazi se detektor -

    mre&nRa,a.

    Oko

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    232/282

    Opti,ki sistem oka

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    233/282

    Opti,ki sistem ,ine: ro&nRa,a o,na te,nost so,i%o i staklasto telo koje f#nkcioniše

    kao sabirno so,i%o

    Opti,ki sistem oka preslika%a predmettako da se na mre&nRa,i obraz#je

    #manRen$ realan i iz%rn#t lik.

    ormalno oko

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    234/282

    Oko

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    235/282

    BeonRa,a prekri%a oko 5H #k#pne po%ršineoka. Belo-pla%kaste je boje i sastojise od %lakana koja sl#&e za zaštit##n#trašnRosti oka.

    7#&ica 'iris* se sastoji od mišia i del#je kaodijafra"ma. alazi se izme2# ro&nRa,e i so,i%a.sadr&i razne pi"mente koji s# od"o%orni zaboj# o,ij#. sredini ima ot%or koji se nazi%azenica.

    Genica je ot%or na d#&ici. Jrne je boje jer se izoka ne reflekt#je s%etlost.

    Oko

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    236/282

    !o&nRa,a

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    237/282

    Transparentna str#kt#ra$ debljine 0$5 mm$pre,nika 4/ mmD "la%no so,i%o # o,nomopti,kom sistem#.

    Indeks prelamanRa je n4$

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    238/282

    So,i%o #potp#nR#je opti,ki aparat i imanaj%e# #lo"# kod akomodacije. 3rlo je slo&en or"an$ pre,nika 6 mm$ a

    debljine @ mm.

    Sastoji se od oko // 000 %rlo tankihsloje%a sa razli,itim indeksomprelamanRa.

    7ebljina so,i%a se menRa sa "odinama&i%ota 'starenRem postaje deblja i manReelasti,na*.

    =#nkcionisanRe lj#dsko" oka

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    239/282

    Princip na kojem oko f#nkcioniše relati%no je jednosta%an: s%etlost koja se odbija od neko" predmeta

    dolazi do oka i prolazi kroz so,i%oD formira se lik predmeta koji akti%ira

    detektoreD detektori pret%araj# slik# # elektri,ni imp#ls

    i šalj# je # mozak.

    O%aj princip rada sli,an je rad# di"italne

    kamere$ ali je mno"o sa%ršeniji.

    Oseaj s%etlosti

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    240/282

    Ej#dsko oko re"istr#je s%e one zrake koji senalaze # opse"# izme2#

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    241/282

    Akomodacija oka

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    242/282

    ;ehanizam akomodacija oka potp#no jeneza%isan od %olje ,o%eka. Oko ima samo jedno so,i%o$ koje se #%ek nalazi

    na istom rastojanR# od mre&nRa,e. 7a bi %id bio jasan$ lik #%ek mora da pada na

    mre&nRa,#. 7a bi o%o bilo mo"#e$ o,ni mišii raste i

    sa%ijaj# so,i%o. Promene oblika so,i%a$ ta,nijekri%ine so,i%a$ imaj# za posledic# pomeranReta,ke # koj# pada lik.

    ada se posmatrani predmet nalazi daleko$ o,nimiši zate&e so,i%o$ nRe"o%a debljina sesmanR#je$ a pol#pre,nik kri%ine po%ea%a.

    Akomodacija oka

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    243/282

    Ako se posmatrani predmet nalazi bliz#$ o,ni mišiidel#j# s#protno i smanR#j# &i&n# daljin#. ada se posmatrani predmet nalazi na daljini jasno"

    %ida 'oko /5-

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    244/282

      edostaci oka

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    245/282

    kratko%idost

    daleko%idostasti"matizam

    ratko%idost

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    246/282

    ratko%idost se ja%lja kada jeo,na jab#,ica izd#&ena$ pa se

     jasna slika paralelno" #lazno"snopa st%ara ispred

    mre&nRa,e.

    Oko e$ pomo# nao,ara kojest%araj# di%er"entni #laznisnop$ dobiti jasn# slik# na

    mre&nRa,i.

    7aleko%idost

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    247/282

    +a%lja se kada je o,na jab#,ica skraena$ pa odparalelno" #lazno"snopa oko st%ara slik#iza mre&nRa,e.

    7a bi nastala jasna slikana mre&nRa,i$ oko moraprimati kori"o%anezrake pomo# nao,ara

    ili so,i%a.

    Asti"matizam

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    248/282

    Asti"matizam se ja%lja #slednejednake zakri%ljenostiro&nRa,e ili o,no" so,i%a #horizontalnoj i %ertikalnojra%ni$ što ima za posledic# irazli,ite &i&ne daljine # timra%nima.Oko fok#sira zrake #%ertikalnoj ra%nini na dr#"oj#daljenosti ne"o #horizontalnoj.

    Asti"matizam se kori"#jecilindri,nim so,i%ima ilinao,arima. 

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    249/282

    O,na d#&ica - iris

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    250/282

    7eo opti,ko" sistema oka koji omo"#a%aidentifikacij# osobe.7#&ica je jedini #n#trašnRi or"an oka koji se

    %idi spolja.alazi se # prednRem del# oka$ ispred same

    zenice$ i sastoji se od mišia za kontrol#širenRa zenice.7#&ica je obojeni deo oka koji okr#je

    zenic#. =ormira se tokom

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    251/282

    Slika irisa

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    252/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    253/282

    arakteristike

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    254/282

    !aspored str#kt#rnih karakteristika irisaza%isi od pr%obitno" polo&aja embrionsko"mezoderma iz koje" se raz%ija.

    Iris ima /50 str#kt#rnih karakteristika. +edinst%ene s# kod s%ake osobe.!azlik#je se za le%o i desno oko iste osobe.e menRaj# se tokom &i%ota.ro2eno s# izd%ojene od spoljašnRe okoline.

    8ir#rški s# nepromenlji%e.

    Boja d#&ice

    ,

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    255/282

    Ga%isi od koli,ine pi"menta # elijama:  crna 9 mno"o pi"menta zelena 9 malo pi"menta

    cr%ena 9 nema pi"menta

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    256/282

    +edinst%eni obrazac

    Id j k iš R i i id ifik ij

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    257/282

    Ideje za korišenRe irisa za identifikacij#osobe poti,# od:

    dr =renka Bar,a$ 46

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    258/282

      ;atemati,ar 7a#man$466. "odine je zapo,eo$ a4665. konstr#isao

      al"oritme za prepozna%anRep#tem o,ne d#&ice:

    fazno-k%adratni procesdemod#lacije.

    Oko kao bar kod pojedinca

    P k di R t kt d &i ik j

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    259/282

    Proces kodiranRa: str#kt#ra d#&ice prikaz#je sepomo# d%odimenzionalnih talasa. S%aki deo irisa ima odre2en# faz#. Prod#&etak faze preko celo" irisa nazi%a se

    demod#lacija - dekodiranRe s%ako" elementa

    irisa sa %elikom preciznoš#. Boja irisa se dekodira # 54/ bajta informacije. Ga demod#lacij# se izd%ajaj# ,etiri parametra:

      %eli,ina

      orijentacijad%e koordinate

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    260/282

    I!IS sistema#tomatske identifikacije

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    261/282

     +ednosta%na tehnika.  In%azi%na 9 nela"odna.  I!IS sistemi se koriste # kriminalistici.

     omercijalni sistemi s# dominantni.

    AT; bankomati$ prelazi dr&a%ne "ranice$aerodromi...

    &

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    262/282

    SkeniranRe d#&icezasni%a se naanalizi pojedinihprsteno%a # boji$koji okr#j#zenic#.

    Pok#šaji pre%ara

    Si t & iti š R

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    263/282

    Sistem se ne mo&e pre%ariti nošenRemkontaktnih so,i%a$ jer posed#je al"oritme zadetekcij#.

    Stakleno oko ili pra%o oko odstranReno sa,o%eka ne mo"# posl#&iti za pre%ar#$ jer se

    na nRima zenica ne mi,e 'konstantan pokret$kontrakcije i širenRe*.

    Boja d#&ice nije bitna za prepozna%anRe.

    Primene I!IS koda

    G li, k t i š

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    264/282

    Gamena za li,ne karte i pasoše. Ga obezbe2i%anRe si"#rnosti #

    %azd#hoplo%st%#$ kontroli prist#paodre2enim prostorima na aerodrom#.

    Ga kontrol# prist#pa bolnicama$stambenim objektima$ bazama podataka.

    Ga prija%lji%anRe i prist#p kompj#terskimmre&ama.

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    265/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    266/282

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    267/282

    ;re&nRa,a ili retina

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    268/282

    ;re&nRa,a

    ;esto # kojem se st%ara lik & , ,

    http://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeg

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    269/282

    ;esto # kojem se st%ara lik. ;re&nRa,a je iz"ra2ena od receptora 9 ,epia'4/0 miliona* i štapia 'C miliona*$ koji s#raspore2eni tako da formiraj# matric#.

    =#nkcija ,epia je detekcija lika pri normalnom

    s%etl# - oni %ide boj# i oblik predmeta. tapii s# osetlji%i samo na intenzitet s%etlosti i

    sl#&e za formiranRe lika # mrak# - oni ne mo"#da razlik#j# boje. 7a bi oko mo"lo da re"istr#jekont#re neko" predmeta$ dimenzije lika moraj#

    da b#d# do%oljno %elike da akti%iraj# %išeštapia.

    !eceptori

    http://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/FlorretBV.jpghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/FlorretBV.jpghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/FlorretBV.jpghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/FlorretBV.jpghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/FlorretBV.jpghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/FlorretBV.jpghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/huretina.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/FlorretBV.jpghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Diabretina.jpeg

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    270/282

    Osobine mre&nRa,e

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    271/282

    k#"lasto" oblikapro%idnar#&i,aste boje

    sadr&i 40 sloje%a

     Sloje%i retine

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    272/282

    arakteristike mre&nRa,e

    i d i & R , j di t i k

    http://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeg

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    273/282

    r%ni s#do%i mre&nRa,e s# jedinst%eni za s%ak#osob# i za s%ako oko.

    e mo"# se lako promeniti ili kopirati. alazi se # zadnRem del# oka. e menRa se tokom &i%ota$ osim # sl#,aje%ima

    "la#koma i dijabetesa.O%o je najpo#zdanija biometrijska

    karakteristika$ jer ne postoji na,in da semre&nRa,a falsifik#je.

    ?rananRe retinalnih kr%nih s#do%a je jedinst%eno za s%ak# osob#

    http://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/humanopl.jpeg

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    274/282

    blizanac A blizanac B

    Istorijat

    Pr%a istra&i%anRa #potrebe retine #

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    275/282

    Pr%a istra&i%anRa #potrebe retine #  identifikaciji osobe iz%ršena s#

    46

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    276/282

    ajsk#plji identifikacioni metod$ jer je sk#paoprema za skeniranRe. SkeniranRe traje 40-45 sek#ndi. ;etod zahte%a skin#te nao,are$ kako bi se

    oko mo"lo bolje pribli&iti skener#. oristi se nametlji%a tehnika - oko ost%ar#jedirektan kontakt sa ok#larom.

    Slika mre&nRa,e

    7obija se #smera%anRem laserske IJ s%etlostiš

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    277/282

    7obija se #smera%anRem laserske IJ s%etlosti# #n#trašnRost oka. !eflekto%ana s%etlost sadr&i podatke o

    polo&aj# kapilara - identifikaciona osobina.

    od retine

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    278/282

    http://webvision.med.utah.edu/imageswv/Sagschem.jpeg

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    279/282

      veličina obrasca je

    96 kB 

    Primena

    # %ojnim objektima li ij ki i

    http://webvision.med.utah.edu/imageswv/Sagschem.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Sagschem.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Sagschem.jpeghttp://webvision.med.utah.edu/imageswv/Sagschem.jpeg

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    280/282

    # %ojnim objektima policijskim stanicama zat%orima n#klearnim elektranama

    posebnim laboratorijama bankama

    =oto"rafisanRe irisa i retine

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    281/282

    ;#ltibiometrija

  • 8/15/2019 II 5a-5c.ppt

    282/282