identitet jezika katičić

10

Transcript of identitet jezika katičić

Page 1: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 1/10

 

. .

clanci i rasprave '• I. .

- - - -

R,ADOSLAV ' K A T I C I C

ldentitet jezika

Obi~no se misli da je identitet jezika nedvosmislenczadan sam om svojom predmetnojcu pa da s njim u

vezi inem a du b ljih teoretskih problema nego, je usvakom pojedinom slu~aju potrebno samo provjeriti dali se prema iskustvenirn podacima radi 0 jedncm jeziku

ili 0 'Vi~ 'enj ih, Razvrseavanje jezika. po takvu je shva . ..Canju po sao za koji nije poerebno tanje teoretskolucenje iii kakva pomnija m isaona p rip rava, A ko samoobjekti vn o inepristrano uzrnemo u obzir jezi~ne li-njenice, brzo c e se pokazati ito kako stvari stoje s

jezi~,nim identitetom, Taj ideneitet je pred met koji ob-I kti '" dn Y '. . . . ~ d ' ·b· J.}e ' nvno 1 . JC : noznacno postoji p.a Je '.vojna tu .mogucasam o u n eznanju iiko ne vidi J as no , do st a. mu je b oljepogledatL Treba sam o otkriri sto j e s t ; , a . nije potr,ebno

razmi~ljati 0 ' to:me kako jest jer se to namece samo

od sebe~

Tako se vecinom govori i rasuQuje 0 jezicnom. id.en...·titetu ili; to~nije. re~eno, na takvim. se neizrecenimp retp osta vk am a. o sn iv a a na sto se 0, njemu kazuje .. Jer.

.. • ..~. .... .. II

o nJemu se u JezlcnOJ z.nanost1 1 . D I J e potan .Je ras' pr a' "vIj alo irasuaivalo,. ne,go se uzimalo kao da se tu ineposta v I ja ju nik.akv,a pitan ja ..

Znalo sc: doduse da j 'ezi~ni identitet moze 'biti pred-

'met ra sp ,r av .a .·i d a je .njegovo odredivanje u . ,n,ekim sIu.. .·caje vima . iz az :v alo ~ucne ra.spre. Ito· ne samo tam,ogdje s'e ne;maju potrebni pod,aci nego se 0 jezicnomiden ti te tu rasprav lj 'a iItad Sll pristupacne sve: potrebneobavijestL Zn:a se na .primj-er da je idenutet suv reme . ..nog makedonskog, ukrajinskog, norveJkog., nizozem-skog', katalanskog ifu rla ns ko g je zik a b io p redm.et tak-v ih rasprav 'a ,. A ni za koji od njih nije bilo te·sko sku...pin sve potrebne oba.vijesti,~ Takvim rasp.rama,. k . a z e ,se,

nije uzrok sto n ed osta Ju po da ci, n :eg o to ~1:0 nema dob...re' voljc da se jezil:ne ,~injenice uzmu k zna.nju . . T u ,

ulaz,e u igru p'oliti~ki interesi te znanost' od nJih ne

mofe doci do rije~i. Ta'kve su rasp·re dakle u bid ne.-

znanstvene ilin.g·vistika treba, da ih se kloni. U~init·c e najbolje aka se uopce na njIh ne osv.rcei.

Te!ko bi se m.oglo p,ore~i da u takvim rasprama,gd.je svatko tvrdi da je znanost na njegovoj strani,d ' .. k b + d .!I • k '·'1 •!il· ..oista SU'0' In-teresa. ne 0, renuje uz .' oje ce mrs jenjekc .. ' ,. ," ko i l • +. d . t · · . . ·t 0 pnstan .l sore I ce nasto jan poe upnjen novim ra z . .lozima, Ocito je takoder da tu cesto nedostaje dobrevolje da se svestrano uoci kako stvari zbilja seoje, Me . . .dutlm, prije nego se takve raspre potpuno odbace kaob d · : : J . . . . • bi '" b d. espre . metne za zn an os t I tuu.e n JeZlllO J .,'1tr, .tee .a 0'··...

govoriti na pitanje: kako je m oguce da. dobri znalci~ " • . . . ~ . ~ . . 1 " !l'' ' ..1 nesumnjrvi strucnjaci iznose ra z ,lc.lta pa 1 suprotna·'!ii· ~ identi kih fezika ] d .~. ..us jeaja 0 1': enntetu nesin Je%l.a 1 a mecu trm mi-

,~ljenjim.ane mora biti ni jednoga koje je o cito · neosno-vano ineozbiljno. Politicka pristranosr ne m . o z e tobi ... K " da i .~d t d o i d.Jasm tl... .' a .a je , naime 1. ien titet oista za , an samom

predmem oscu , nem a 0, njemu dvojbe, ma kakvi se in-· k' · uk bli it K lik d ::f I"·eresi 0.,0 nJega s ,:0 javah, '0 1.0 go. se svadan

oko raspodjele sedam jabuka, nikome nece pasei napamet da porece da se radi ·0 sedarn jabuka, Kad. sed v k 1 f broi b ~... " · i h 'zave spore o· 0 vre a na 'te, .rO J-u~otlna 1 . nj IOV

.. ~ .' , d L '+ . • i ·N ·· k ·smjestaj nece '. ·0(.;1 U pltanJe·.' ItO razuman, naime,I. k .J'.~ . ~ ~ , I i o Y+ d '_ _ Y ~nece U ta:vu sporu tvrdin ono seo J e ocito neoorzrvo

[er dobra. zna da ron to vise !kodi nego kcristi. 5 jezi-• ..f .... k +bk'~ b Y ' "cima meaunm rnje xao S jaeu ama 1 S eusonnama_J:' 0·..... b ·' i · . . 1 · di - _11~· ih dOw,te. , . njima oz,1ni .JU 1 S rUtllcltl. strana tvr e

lil!~ + ~ k t: • da Iezi ~ ·raz cno I r . . : 2 ·: su promo pa se namece 1 U1 Sao' a jezicnridentltet mazda ipak nije tako cvrsto zadan samimpredmetom kako smo obi~:no skloni misliti ..Bit c e daklezanimljivo razmotriti malo .poblize kako se 'U I ingvi . ..;.· b + .~ '" id ·

St1.Cl oarata s jezicmm rdentrtetom,

Z identi iezik kli · U '"d· +1',·.enn tee se JeZ. l . . : a . , resn smo, mIS . ' .a J'C empr-..~k" · dn ~ d d "...ic .,1 je." ':oznacno zac an, "a se po sarnoj naravi stvan

nam ece kao predmet, 0 njemu dakle nema mnogo ,~toraspravljati, ereba ga samo utvrditi, No svatko t,e seslo,~iti da taj jezicni identiree ima vi~e vidova ida

~~'h Itl"' '" Y! +

bt •y

upravo njr .ova raz: 11.;1tOSt 1mr _.ogatstvo jezicne po....· S aki · ik .~. k '" I ...jave, ev 1 JeZl, pOSt-OJl . sa o suseav za priopcavanje, , ; k ;'~' ... 'k· .. d ' I I '

ka o znakovlJe .~.OJlm se spo razumlJeva. . oJa zaJe nlca,

pa mu se s toga. gledilta mole odrediti iidentitet: kaoje zik u k o ji je taka. v k ,a ka v' je st i n ije d rukciji. T aj , c e r n o"d· ;.~ '~d' ~ .~... i d ·V I' . Jezl1 ,;noga I' .enuteta zvatl op~nlm,. Jer se u t.v r, · u . J e

• . . . '! I t i h ' . . . . 1_ ·~1· + 1 ~k"·' ;,,, ..,o pisom Jezlcn .. zn a.:n ..OVil".1 1 opo. os .1m; Jef se JeZ1C l

po njem u razlikuju suposta-vljanjem sy.ojih zna~ajnih

osobinat

J"k ... [ k ~ •d· y.e·ZJ.• postO]!. 1,ao' POV1Jest pa mu se 1 ,en tltet m .o ze

d d·· '. · T · d ".... ·d J ik'o rC,lti 1 po postanJu., : , 0 Je .ru.g1 DJegov VI :,. ,e z .,I. • 1.. ... .. k k· .. k .. ·

ruJe sarno- .ana) KOJI Je ~a· a v o Jest nego .1 onaJ . OJl Je

b-l! k kak .... " .... dr _,!l!. Tposta-o a: s ana. .·0 " ····.:.0 Je po,s.tao 1 D1Je '.· :,ugau. :J e. . 0

je . genetski v id je .z i.~ noga , identiteta, a, joJ ga je mo.tda.bolje zV'a ti rodo.slovnim je r se odr ec lu je poglavito pomjestu ~to ,gaojezik zauzima., u rodoslovnom stablu ko -.. ik '. 'k kl ';'fik ... · ·k 1JIm se pr " a zu J e gene ts ·. a. ,'aSl. aClla leZl. a~

1 Pokusaj A .. . Scb le iche ra 4 a prik.aze genetske odnolse me-~. · ;. .. d k d"'· d .. ~aU J cz lc rma I n, oevr- ops'e poro 'lce Je,·~.rum razgranattm. ro -d 1'··, h I o d · · • I l k : " u l ' • • ,t 1+O!$,Ovn.lMsta. om. " ,lgra.o Je v,e ~"U :, 'ogu U po,viJe·Stl. ' lng-· ~k I ".b k'''''k k" + .J'~.. L .. .. 1Vts n· ·: e. . _ ~a .zvao J e i 'urnu rlt!· u ,'OJa ,e 'U .qeom ls,nca a

1 b '. ad 1 ~t d~'"1 a k" I ; 'rave ,S a'ostl :.r 'os, ovne teonJe«, , IJe om se p . lSC rp,ja.-

vala u·metodolo~kim n.es.porazumima. koje epistemologiJa ilingvisticka teorija. o.noga _.Vrcme,na. ni je bila u sum.j u . r·az··

rijditi. Kontroverzija oko :t.rodoslovne t.eo,rijec jo§ je !iva.1 • ~·f._ + d b c t . . ~ du S"9'lJesu suvrem.enlAa pa . Je ·0> r.o ov, Je n.apomenutl . a. se

gov'ore6i 0 .ro·doslovo:om idc'ntitetu ne midi na ro.doslo,vlje!Schleicherova tipa sz .svim njegovim me'codolo!kim impli .. .

5

Page 2: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 2/10

 

Poznato je eakcder da je jez ik lju dim a uvijek ino-silae nekih vri jedncsti, da Sf p, rema njemu - opred je~Ijuju :: osjecaju ga kao svo j ili kao tud, kao lijep ii ikao rozan" kao njegovan ili kao zapulten, On im je" b I Ii •~ k d d b 'b·t ~simoo: I UVlJe nova potvraa 'U _ovnogai.ca 1 na-rodnosne pripadnosti, on. im je, kako veli Herder, pra ..

d t, J·k t d kl ...k .. ·va omOV Joa.,._ ezn je '. a' e ta j -,OJI Jest ne samo zato

~tO je eakav, a ne druk~iJi, sto je postao tako, a ne

d k~~· I' -X ' ~

d ·_ ' r o o _ < . ; l J e , nego 1po, ' t o m e ' seo n O S 1 te, a neruge vn-· d Ii T~' ..' dn · '·d· ·~~ identie . :nOSt14' .0 J e VTIJ e '· .1 .05n1 VI' J eZlcnoga, 1- enn teta.

0' njemu se mncgo pisalo icesto se isticao; ali vi~e

u prosvjemim iopcekultumim spisima nego u jeziko-slovnima. Uopce je lingvistika po k lanjala malo pawje

roj strani jezicne pojave. Ne samo sto nije razvila me...t o d e kojima se i.akva pitan ja u.kljueuju u njezinoproucavanje nego kao da se smatralo da je njihova za-

.. ~ duvi · -. .~_~ 'nemarrvan Je prvi pre'. uvjet znansevenosei u istraziva-· · ik Z · " ·1 . . 1LdnJ U jezr a. ,.' nanost, misn 0 se~ mora ostatl S a D O". a

od vri jednosnih opred jeljenja i ne smije se povoditiza o sj eca jima,

N aravno, da je neki izraz lijep, da je neki izraz

moj, a drugi da nije, to n e mo~e biti znanstvena ling-'visti.cka tvrdnja jer za to nema objektivnih kri te ri j a tN - ,t. ~~ • k + b· 1 d -·Y _ · ~ to kem,a , J eZ l. ;; ue po Ja v-e "oJa s ,e n'e Imag_ ,a, - o:ZlvJetl' _ ao

lij-epa ii i ka.o. svoja. A li to da 1udi u nekom' sluca jutaka sude ida: se tako opredje;ljuju, moze 1 mora, bitid 1· ~ ~~k · ~i i- a k !I I • \!,_pre' m ,let IngvlStlc _'og lstta'~l van J a . . '0 J eZlt;Ua znanost

: } ;e li svo j p,redmet svestrano zabvatltL N'e moze biti

zadatak" lin gvistike da donosl vrijednosne ,su.d.ave ida,~ ..~ d" 1·· 1 ·· .... d k dZrJ~e' opre_JeJenJa, a,,1 J est n Je zln Z3, ata - '3, prou-

~a v,a, s ud ov -e k oji sle donose i0predjeljen ja koja s 'e iz.-, , ~ S b· ' k - ~ 'Ii. I ' . ~l •.' • 'b · ", dncu.. '.tt ' IJe,-tryn t I. ,os,JecaJnl stav'ovi mogu -Itt pr e 'met.

ob je'kti vnoga. istrazivan ja . i velik je p.ropust jezicne11 ' ~ '~+ ,t kl ! l'!l ··d kr TekznanOStl ~to· nile 1 to 'U_ -Juu~a u, :iVO) VI o~: ug'f .' . .; , U

;10 t• •t· ~ 'I ~ • '1· .. , t . k . ~ d klnaJnovlJe: vrlJeme pO-';fla le SOCIa.In,gvlStll_a. 1 to ·one '_ 'ei sp ra v I ja ti.1

Zbo.g toga je razuml jivo da 0 jeziku kao , n o s i O C l l

vrijednosti mama v'rlo, ,malo~. sam,a' o n , Q najopcenitije.

Ipa'k Sf, pro,matrajuci kako Ijudi reagiraju., lako m,oze

utvrditi da je svaka jezicna poja v,a up r a.vo nabita v ri-. ' d · N-"·h- k ~ d O ' d· · 4 Y •,J e nO$tima~ '_ i 0'1 sustav t~t ,o'uer 0 re 'OJe Je~lcnl"d "entltet.,

Cini s :e k ,ao da Sll ta tri vida jezien og a identitetaosnovna jer se drugi svi dadu po-dvesti pod. jedan adnjiht M o ze se dakle reci da se u Hngy is tiCk im ra zma ...

• • ' 1 • • 'I ~ ... - l~ !. •tra n-llm a ug a'vuom ,pnm JenJuJe~a'v, ve~lnom ne1z..re'-~ ' d 1 - • • "i 4d'" k · · 1 ' ~ k "en, m ,o. e J ezu;n,o ga 1 en tlteta U i· OJem se tl po- o~ 1,

d 1 '.," - ... d - · ·d . " •k · k -ro as ,ovnl 1. vrlJe' .nosrn Vi.··' J eZl ' ~ a . smatraJu. . ._ao r,az,-

n'e' strme jednoga identiteta - koji ih sve odreauje i~' d · ~ d dpnro ;:DO povezuJe, a on sa.m, Je pre ·.mem,a- a . tOSt', neza'~

visn.a ad rih sV 'oj,ih vido,vat K ad, d,akle kazem'o fran-cus'ki; ruski iii engleski jezik, onda mislim.o na pred-

kacijam3" nego se ,midi n3 obiene genetske .klasifikacije

kakve s'e',op~enl'to' p,rihva.6aju (npr + d i - o b a slavenskih jezikl4 1 ." d · '!!l ) T : k l -- · £ _ k '. . . 0'n a ,ls to cn e; ll zapa ·· n e 1 J u ~ n e . · t e su . ,~ln a.Cl]e po nan1.Vl,

stvari u v i Je k , ro d , Q s l o , v n a stabla u rn a tema tickom, smislu

to ga p o.im -a .~0 tome tem,el jico taS,pravliarn u svojo j kniz i

A Co ntr ib ,u ,t io n t o t he Gene r a l T be'o,y of Comparative Lin-guiJti 'cs l TIl'e Hague 1970", S 'C f ~ 11,8. id.

I' 0 sociolingvistici usp~ D ~ B, ro .zovi~ , St an t lardn i j e' zi k ~Z b 1970' 165· d- T ' 1 '. • • 1i.' 'b·bl'~agr,e ..." str. ...... i 1.• ->amo J e 1popu) na,Vaz.nlJe :l" 1 0 < - -

f·':g ta. lJe,.

d- k tlh ~_1_ • dred .. · I · k , ~ dmete 0 ,·,O'jl· Je SV~l 0 _recen nme i ra z l ruje se 0druzih ~. k k kav ] ... d k-rugin po to-me seo je ta-'av-a -av jest, a . nije ru --cijI, $to je postao kako je postao, a ne druk~i j e, i~to

nosi vrijednosti ko je nosi, a ne druge. U svakom jeod njih veza medu tim odredenjima prirodna inut.na.,

jer je bez obzira na raspored opisanih osobina, mjesta

u rodoslovl ju ivri jednosnih teii~ta svaki od njih je -zik, svaki ima kao takav svoj identitee, pa se raspo-

d i 1 ~ l " t k l h d 1 - l o b · · · dn ·h .J dn I'eia npo _O~J " roos ovmr 1vnjec osmn ocrecr lea

mora oblikova ti prema tome. Buduei da je francuski· ik d '. ". k ',......_ d ~ 1·· •1ez-~',··,Olsta J eZI ' -; taso Sf: rasue UJ C, on L ;C rmati SVOje· I Y k - d I .... d d . . : J • k ,"npo os -0; to osiovno I vnjec nosno 0··redenje j' oja garazlikuju ad engleskog ili ruskog. Raspodjela tih od ...d ~ · d kl ... ~-- identi 'k 4,,"re mea v ez a na je '.' ,- .e za J ezicne rc entrtete ·'0J i po . ..• Ii d niih .' k ... '~d : l . . 4sroje nezavisno 0,' nju lO J.lma se one prmruzuju,

Drugim rijecima,: tipolosko, rodoslovno ivriiedno-sno odredenje jezika pridrufuju se jedno ...ednoznacno".y ·d-·· · d a k Od t1ezi cn om 1 en tl tetu, 1 to po je _no, sva ~orne. :_, tenu~.no slijedi da c e svaki jezik im a ti samo sebi svoj-stveno odredenje u svakcm ad tri vida. Slijedi i tod d '· • • • d - a k dred ". · · ·a g Je peste J 1 Je' no ta .v o 0 recenj e moraju posto Ja tl

ipripadna druga dva. I obratno, Gdje nema poseb-d deni t ddt id ~ bi ·og 0- . re_ enJa u , J e nome 0 ttl Vi, a , _ ne m,oze ga , _-It(

niti u druga dvat A ko dakle, jczik, postoji" razlikov~l't c e,. '. I~k·· d 1 ... d d· h de 1 tlPo.l0~ '-I, 1 ro·· os ovno, I vr l Jenosno 0·- SV,l_: .' ru-

gih. A ka pa k nema posebnoga ,mjesta,~ recimo, u rad o.,.slovlju, onda. ne mo~!e biti ni razlike 'U opisu ii i u 'Vri-·d .. ]'d ' I 'd jJ" d '.,e -.n ostlm a~ .e no Je 0- re,u'enJe: veza'no s .• •rugl m, a . sve

~ • 'I':!(. o io d '~ k '. '. . d . .tro J e s Jezl~nlm 1_-entl,tetO'm,o J 1 "e za a . n . lzv-an.a svo- '

jam isk ustv en om ,· predmetno~cu.. To je model kojim,'!t b · I I ' • • d .' ·pre:su tno, .a rata J U 1 lngvlStl, a, 0 govar,a 1 sp-ontanim

pred,odzbama. pa se ,maze: .re~i da je duboko usaaen uopen svijest. Zvat c e m , Q ga mode l jedinswe,n,og identi,-· te t 'a . .

S k'· del k· 1· 1·" ...a-I se mo_, a,_ ' , 0 Je va lano sastavJen, oClenJu,' e

po' tome k,oliko se: iskust,vene d ato sc i n jim e' :m,o.ze ob-

isn i c i ~ I d-oista. je lako nab rojiti jezike kojih, se po javapotpuno ohja~njava m .ode1 o.m , jedinstvenog id enci te ta.Tak vi su; na _p,rime r, f ra ncus'k i irug'k it '0 ba s'e j.avljaju

k • ~ d ' . I ' · y. k - d·b · .:f40 J3.sno IZ v o,J en e 'v ,e lClne,'ao ne-voJeno lzgrauenedrustvene pojave inm,e kao d,a potvrouju onu temeljnupretposta'v:ku 0 n ep os re dnoj' p re dm .e tn osti jezi~ogaidentite;ta . . Tu d - o i s t a kao da. , n , e treba mnogo teorije~

S a k d· d • t- -!!l • t k - + d Yv·'. ~.ome 0 _ ta . _va Jasno lz,razena· Jezl '3. prl··· ruzena· ...d ~ d ~ . th ~~ 'I e l i - '!( .'SU 1 . J e . n oz na 'l: n a 0"" reuenJa S o n l " ttl J U g , e '· , :)ta: tlpO-

lolkoga, r,o,doslovnoga ivrijedn'os,noga. Posto-ji znakov-,

I· .. ~ ..... ... k·';' fJe za JeZlu10 s p o.ra z ,Un1lJ e van Je · oJ e , JC sarno ,rancu""

k d k ·dn·d ".' ds 0 0 -;nosno sarno rus· ,0., Je ~,0 .1 '. ruga 1ma. j3SnO 0_-

reaeno mjesto ,meau romanskim odnosno slavenskimjezicima, inosl nek-e vtijedn,osti koje su upravo f ra n . ..cuske 1 . ruske iu, cjelini sv -o g,a $ usta v'a samo ~rancu.skei,ruske. Ta se odreoenja mogu, ,dakako, najjedn,o,stav-,

Ii. Y !' .' k · ' I o d a · d - ·nlJe tumal:J:tl .ao tn VI·' , ollog,a osn,ovno,g l' en tltetaih.. ~k k "'...· I '.. + " ' h ·l·· d '!it_ Jezta. O J 1 l 'z ,aZl lZ n J love ,prlo,pl.:&J ne 1 . . ru~tvene

datostL,

T k· " \I • I' d ' . " t t 0 dt ek b d_ a -V'1 SU JOS ,1 mnogl . rugJ. JeZlC l. .v Je n··· ' a - , u " e

dosta da se ,spomenu m.adarski , albanski, slo'v'ens'ki, is -1 d - l c i " ¥t~.1' 1 k" , ' _ ! kin ki 4 k - . . .an' .S -; grf;K 1t mongo _S 1 ,. arapslU , : es' " etiOpS ·1,

k }! d I ki· • ··k '" d· .. H '" · · k · k· Rtn t,; a _a _s: _", ,eZl· In- 1J anaca ,OPl 1, JU . a , g l , r s 'J.t a.-

zum lji vo je dakle da..se ta.'kav Jedn.ostavan model me-

gao smatrati k;ao univerzalan., da se 'vjerovalo ,kako susv i jezici takvi iIi hi barem trebalo d a , budu., N , e m ' a .

6

Page 3: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 3/10

 

~ .. d · a k .. ' ' ' "! i identlaim e sumn .Je ca Je t, _,'o stan J e j'CZ1CD,Oga 1,en n eetana neki n acin po zeljno,Jezici koji su ovdje nabrojeni govore se u vrlo ra-

zl i~itim zajednicama, Neke su od njih stvorile car-stva, neke su bile na celn kuIturnoga ra z voja o o v " j e..,

~anstv.a, druge su ostale do danas na najprimiri vnijem~ J dni di 'It'kt +. l... d · 1 bitupn JU. ,e. ,-1 SU, naroc i, vei 1 .11m ocni, a ','rugi S' a -,i

.. k Y . . • d .. ....._ I" + . . . . 1.1 S "ucem , je _01 su r,azma na'l U p ov ije sn svoje moguc-

nosti, a drugi su hili iostali palito-rcact Jedni su Sf.• l~ ;~1~· d'· 1 +1·razvtjan 'U neprexmutu naponu, a crug; su se omin U

povijesnim k a taklizm am a, s visina padali u pono.re izapo~injali sve iznova, i,p o vi~e puta, Ipak -je svim· .. dnicama svoi k 'l d - .. 1 + ~!tim zajecnicama svojstvena s acna cje ovitost, pa ocr-rovala se ana na visok u ili nisku stupa ju, u moci iIi unemoci, u povoljnim Ill nepovoljnim prilikama, Ma

kakve ina~e bile nedace s kojima su se te zajednice bo ...· ' 1 . . . dn isu jmal b ' t l + +. , ; i h . . ._ l : : k t£1 C O, U JC "r::' ome msu nnare 0% .,1 JnlJl tessocar u odre ...

.!!,; '. "'. _...J.. • • .. b 4 0 - d '1aivan J U 1 iz,gr,aun,J t sVOJe POVI J esne pose nosti, ",. '-at e;. ~ • II I '"" Ilh d .. b d 1 - ' . . y •vjerojatno 1 ze J a . osta ~_a tm jmcu s'lcni~

No srvari nisu uvijek take jednosta vne. Vel; 50 nestod .....~. a k -,~ I ki· ·k I ..J'11l,g~Je' ' , r 'O s e razmotrl eng .es " Jezl'.. " on je ua...

kak .... ·.:l

t ,io

d ~ d. : " ,0 sasvim ·lzra.Zlta priopcajna 1 irusw ena datost, pa.mu se oda tle ibez t'e~koca izvodi identitet. Kad se

d .. identi Y .. _j~' _ J f - . . t 1me utim tome 1- enntem !raze oureuenJa S ona tn ,g e-_j'!)! 'k t d ,.~ ' t-io 1·~+ 'v .. d n-w~ta, po '-a 'zuJe sea s nJ1Ma s,toJl ra z lcltot ',.rlJe 0 -

sn.o, ka o izraz kulture . l judi k oji n jim e gov-ote, engle'skipo'kazuje j 'edinstvenost iin,dividualnost koja ga , ni . pocemu 'bim o ne' razlikuje ,ad ,prij e s-pomenutih jezika. Ro-d 1· .:}..... I y'.:J k·o s. ovno ., m ,e uu tlm , nlJe OlU po,.o~'aJmeu u g erm an S:-lm· · '.. 'k ~ .'. d k 1 . . ; , '~ - - , " "Jezlclm,a tao cast Jer m 'n o· n os p r,em al-:o mp ,~u nJe-

mackoga. inizoz,emskog nije .gas-villi jasan. T elko je

naime f e C i da Ii engiesko'Ol U okviru zap,adnogerman-

skoga po obicnim kriterijima gen.etske 'klas if ikacije p,ri-pada p,olo%aj posebnoga j-ezik.a.~ , Q , d toga u lingvistici

niJe bilo veah tdkoca upravo zato ~to je dru~tvena j

kulturna posebnost. engleskog,a" taka oeita is t o mu, jenjeg-ova. Q,sebujna povijest ,. osobito, jak utJecaj fr,a.ncu~sko,ga ,i latinskog jczika, ostavila, mnogo os:ohina koje:

· d-·· d IIb . kt'h t ..k S ·g,a Jasno 0 v a ) aJu o . OS'ta 1 germ a.ns:1 . J e % 1 . 'a. . ve J e

to m ,eau cim posv e' bezn acajn o za. njegovo g en etsk o sv r-'stavanje ine u,manjuje te!inu, problema k,oji izlazi iz ,

njegov,a, neraJ~i~Cena, ,poloiaja U okviru %apadnog'c'r-'

man,sk-oga.,

Ako ro do ,slo vn a o -d red b a en glesko ga, jezik,a n iJ e s 'a. ... ' ~ Y . d · " " d· b · tkSVJmSlgurna~ ,pa se moz··a 1 ne ra·1 0 pose ,n om J eZ l.· U

u punom ipravom, smisiu, t i_polo~k,a mu odredba nije· di~ S: d- dn t 1 'k· .. "'k· d';· ·lnstv'ena. ,tan -ar 1 eng eS:,l Jezi_- Im a 'VIJe van ...

Jante, a upotrebl java se i'tako da se one neutralizi ...raju. '; ' Po to'me ga nje,g'ova tip,oloska odr'edba. razlikuJeod prije spa-menu tih jezika..,

, M o % , d a na . p r v i pogled nije odmah j as .n -o zaJt o s ed-,.. ~ b·· 11 I'kov Je UZlDla U OZlr razm Je,rno malo zn,atn,a raz la.

m e o ' u , varijantama standardnog engleskog' kad, se go-.~.. d ' · . ' . . ' ' . IkVOfC'(;l 0 ..:rugIm . JC 2aam a, pa 1 0 samom, eng_;e g' ,om,.

zanem,aruju dijalekats'k,e id ru ge ra zlik e; koje su eesto

rona-go veeet: Je:z:ik u sm islu 0bi~ne lingvis:ti~ke klasi ..fikacije obuhva~a doista v'eliku raznollkost: prostomu,drultvenu pa ivr,emensku", On dille' ne obu.hva,~a uk I · f i k ' " • Ii,., ., d " k "~" ih,a5 1· :a Cl 1 sarno Je an sustav zna. ova n,ego Vl~e n y :. .

Medu njima je istandardni jezik aka ga ima. Po tometipoloska o dredh a ni jedno ga jezika nije jedinsrvena,

Kad se ipak govori '0 jedinstvenoj tipolo~koj odredbijezika, odnosi se to ili n a dijasistern, susta v vilega redsapstrakcije u kojem su sadrfana sva ona struktuma.sv oj s rv a ko ja su zajednicka svim J ezicnim sustavimakoJi ulaze u okvir jednoga jezika, iii pak. na jedant ~ ....h k .,.,. d b d b kl ·fiktzmedu nJl. ·OJ.1 je 0_-a sran ·.·a za potreee ..asi :ta-

clje iporedbene obradbe predstav 1ja cijelu skupinu.U Iingvistickoj s e praksi goeovo uvijek radi 0 ovomdrugom jer se jo s ne raspolafe s·dosta razradenih dija-· 'U k t < I i " " k 4~ d dni"" b 'Pk b+l& lstema.. ..'0,)em J eZl ..u posto Jl stanc ar _ __"0,..11 _~ 0_ ·1t,;.

no. se on uzima da ga predseav 1ja ipo njemu. se daje ijedinsrvena ripoloska odredba .., Obieno pri tome ine -ma te~koce jer je standardni jezik baS po tome istan-dardan ~'to je osobito jedinsrven, Zato engleski jezik u

tome' odudara od ostalih !to mu je standard varijantnopolariziran pa. se ne mo~e dati jedinsrvena tipoloskaodredba onaka kako se to ,moze kod drugih,

Ipak ta te~koca nije velika. Karakreristika je vari...janata [ednoga standardnog jezika da su im sustavi u

velikim svojim dijelovima istovjetni, a samo nekepojedinosti ra.zlicite . i polarizirane te se Iako dadu Z3,-" • + •• b ik k -. 1· + D 'm ijenm ··.e%1·· a ,, , . ve promJene u g , avnmi sustava, '_.u-

gim ri jecima, varijante su takvi jezieni sustavi ko ji sudodus,e jasnQ ra'zliciti, ali ka,d ,s:e prom ,atra ju zajednou cjelini, ,n em a sm isla p rim ,jen jiv ati poredbenu m,e'"tod 'u jer bi s e p re ~e sto isto moralo por'ediv3ti, s is tim,~ k b· d· l O O k b · td .:r "I.. d dta,'.O ' ' . 1 s e 'u tv !' 10preve.j, _roJ l",entl~rHn po 'uar' ....nostL Treba dakle, sarno ,predvidjeti da tipolo~ka od -red.ba jezika, mole biti dana ip,rema va rilantno ,pala'"

rizirano,m sta.nda.rdu. pa se -onda engles:ki uk la ,pa. meil u..• t ~ 1·' .. l ..~',prl Je spomenu,te JeZl. te J e r 'vaClJante v e l ' ; , ,po SVOJOJ . ..e ..

tlniciji ne narusa va j U 'ozbiljno j,edinstv'enost te od . .

redbe,~Ovamo ulazi anda, i~panjoIski jezik sa SyojimvariJantama: ibersk,om, iamerickima,,, V'arijan,ma raz ...nolikost standarda po, kojim,a se ' jezici odr-eduju tipo-lo~ki n .i u cemu, dakle bitoo ne mijenja s,liku inikakol

k '... ·+ d d 1 ~ d'" +d·'e r.nJ l v rlJ e. ·" n.o st m'o'· ea Je· mstv,eno-g . 1 . . . entlteta.

Njegov tipololki 'vid moze podnijeti ivarijan,to'u po~lari-zaa jU t

DrukciJe, mea'utim) stoje stv,ari ak,o se mo,fe poka-zati d a se ' tri odredbe jeziCnoga identiteta. koje ,s,e potom m ,ode1u sm ,atraju k.t~o tri njegova vIda. u nekim

,slucajevima D,e poklapaju) da. se m , e l l - u njima ne mo!eu tv rd iti j- edn- o-jednozna ,&n odnos. Aka s'e n a.a u raz-'1·k .. 1 "lk' · i I'· d 1 to n ' " '. ~ to d t d"e u tl p o Os ."0 J .1 to , . .o s,o :vnoJ '. ~1 v r l J e . · .n o - s :n - oJ 0,-

red hi jezika kojoj' ne odgo ,va. ra ju ra:zlike U obje druged v i j e odredbet d o k : a . : z a ' n ! a Je bitna s labo ,s t mod-ela jedin-stvenog identiteta jer s'e takvi slucaj c:vi njim,e ne mogu

tumaciti. On n:aime pretpostavlja da svaki Jezik ima· d "d "·d .. k . . . . k - d r l h " ~Je _ 'an t rov l· ·· .IR l lentltet-oJl se n, sva .om '0 -._ "" V1''''

dova dad-e, 0drediti tako da odredb a id en tit'c ta , u jed--

n.om 'vidu pretposta,v:lja., pripadne odredbe U oba dru-g ,a ,. ,K !ad raz lik, a, 'U id en 'tite,tu po s,to ji samo u, jednom

ili sarno u elva 'v ida, tak'3,v je m.odel neupotrebljiv. Po-gr~ka: mu je onda stO p-o lazi o d. jedno-stavnih sluca-j'e va k o,ji se sm atraju kao 0bicnl iuzorni p;a onda os ~

a 0, narn. vi standardnog Jezika. i0 poJa vi 'vanJan tne po--.l• '.... D B ·l d + 1 · danza,tl.Je IISp. _ ~' .r O Z O V l i ;'. nave. e n o dJ e 0 str + 9 .. t, ,.'.

., U sp . D . 'B ro%Ovic,0 jezicno' ; ,porodici i' 0' standard:nimbl" .' ·"!L V I - R ' do 4 p·1 f - k f'_l. I0_ : IC,,1ht nlez,~nw C "a n o 'V a " . a· VI . 110ZO S, og . a.r..U :t-eta, U

Z ' a c i r u 5 (1963-/64) 21-34.

7

Page 4: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 4/10

 

taje nemoean pred onim :doz,enijima.. Dobar modelpolazi uvijek od najsledenijega iskusrvs, 0& najpotpu ...nijega sustava koji je onda la ko p rimi je nit i ina Jed....Bas ta vn i je slucaj eve. '

D oisea im ,a, primjera u kojima se odredbe jezlcnoga

ldentiteta S ona tri gledista ne poklapaju ine mogudovesti u jednoznacan odnos jedne s drugima, Ti pri-

mjeri ~ak nun osobiee rijetki inije ih potrebno dugo

tra !iti .. O da vn o ,$U v et po zn aci, samo se n ije u oC iIanjihova teoretska v a ' Z - n o s t . . Ovd je c e se navodi ci sametoliko koliko je potrebno da se dokaze neod,rzi vest

del • d" ldo e_,a.J C : mstvenog .l - lentlceea.

Ob i? :n o s e misli da su cipploski irodoslovni idenri tets,~mo dvije strane lste medalje pa, gdje j e r az li ci t jedanda mora biti razUci't idrugi, a gd]e nema razlike u[ednome da je ne moze biti ni u drugome. To hi ibilotaka da genetska klasifikacija uzima u obzir svu povi-,j.es'tjezika, s e v e p·rom jene ko jima. je poseao k:aka V' jest.Tad a, dva jezika doista ne hi m.ogla Imati razli·citu

k ko ni 1·'If.. 1 d ,tru tu 1 1 . 1 a 0msu raz u;tto 1posta a iav a jezika kojasu ,po.stal3, razlici to te~ko bi mogla za opis hi ti ista.Toliko se slucaj£ ne mo,ze razumno pretpostaviti. Alig'e~netskase klasifikacija D 'e 'vrsi po svo] jezicnoj ,po-vljesri, nego samo po nek im cdebra nim kriterijirna ,pa

je moguce da razlike u postanju dvaju opisno ra'~di~i..tih jezika za nju Dim relevantne.s Tada imamo raz-liku u strukturi dvaju jezika kojoj ne odgovara I raz...lika u njihovu rodoslovnu uvrstavanju,

Ta'kvl su, na primjer, francuski ikreolski f ra neuskikojl se .govori na Haitiju, Kreolski francuski je pose...ban ·jezik" sustav mu je nedvojbeno razlicit od fran ...cuskoga, take r3%licit~ da se ne ,moze smatra ti Jo~ jed-.D im f rancus :k .im dijalektom. Ne u,kla.pa, se u njihov

dij'asis t-em •,,Ali Ito se' ,genets'ke klasifikaci je tiCej. kreol-s:ki ni je jos jedan romanski j,e:zik.S gledilta, poredben,e

~omanistik,e on , je n,aprosto ,francuski jer je,~U onQme

!to le' 'za·nju re lev antn ,o " po,stao na s:asvim isti na,~in izlatinsk.o,ga. Kreolski franc.uski dakle opisno jest p,o-seban jezik,j r,azliat: od francuskoga, , a . ro.doslov:no nije.T,e S o c ' d.vi,je odredbe n,e rnogu dakle sm a,trati vidovim,a,·ed d -.:I- '. d d d·. n.o.ga ,na· reuenoga 1 pre,··metno ....•.tog' i·,enttteta,.

Bolje se dadu shva.titi k'lo dva ra.'zlici ta. ina,'~,elno ne~zav lsna id. en ti te ta . Ako gled,am o na. tipoloski identitet,imat .cemo dviJc' jedinice: kreolski ifrancuskL Njimas gledilta rodoslov,n,Q,g ldentitc'ta odgova.ra sant,O' jedan,

ki· ·k f k i"om ans , JeZl': . 'rancus'·, '....

, ,U iSlom je odnos'u ,pi.dgin-english; k,oji se govori ulukama dalekog isto :k a" ,p rema e n: gle sk om jeziku. Ti-polo~ki j'e to pos,eban jezik, a genets:ki ,n ije ra 'zl icit ad,e'ngleskoga., Francuski su , ien g 1es:ki dakle jednosta vn i~ A, • ... d · d l 1 ·00 · ·d ·1 po'tvru.uJu vrlJe·.· nost. mo " ' , e ' e , a J .• .·ms:tv,e'Q.o,g I.·· ,entlteta

sa~o ,dok se zan.emaruje opstoJnost kre,oIs:k.oga, i pi...

diinskoga. C im se oni ·ozbiljno uzmu na zn:anje', mora.. . L ." ' '~ '! h . . . l " '! k zl·~'. d f kse ista,cl 1 nJl" ,ov,a tlPOOS, a ra', ICl.to8t o · · ·r 'a . nCU$~og

t l' k .. "·'h d 1 · A·"eng' es: .·og 1nJI ;'ov'a, fa.·as : ,ovna. lStOSt. , samlm, tIme

d ..... .~ .. .. '1 Y k i h ' · . . d I' n i h · · d d bo nOSl lZI11~."uU tl,PO' O~" ' ,~ I tO : 0:5'ov:~, ore, aa pre ...,staju biti jedno"'jednozn'acni, i% a sam francu,s'ki i" en-

1 k" P ' ~ • '~,L. d"" din ·'d·,es'"l. ~a se 1. na OJlU mo , e e l .Je,i,stv,en,oga l' entlte·ta

dade sarno uvjetno primijeniti. Zapra'vo je d:akle neo-

ddtv itamo gdJe se misli da i Z V l " s n , o p,ristaje.. --, .

IUs,p .. R ., Kati~i.c, n,avedeno d j e lo , Stt.~123., id,.

8

Da se osvijetli na,c,elna nezavisnost rodoslovnog i

vri jednosnog identiteta os o bito je 'zaniml j iv prim jernizozemskog injernackog jezika, S giedilta kulturne

povljesti ij e z i , e n . i h vrijednosti to su dvije jasno razli-, c i . t e vcliclne ad kojih svaka ima svoj , k n J i z . e v , n i kor-

pus, svake sebi svojstven sadr,zaj jezicne naobrazbe i .drza_vnu tvorbu kojoj sluzi iu kojoj se oblikuje ..Nje-ma,~ki inizozemski jezik imaju svaki za se potpuno

izgraden vrijednosai identieee istoje jedan napramadrugom kao nedvojbeno dva jezika .. I

'U genetskoj klasi6kaciji % tl!,pad,nih germanskih jezikauopee nema nje'maeko,ga, inizozemskoga kao posebnihjedinica, Tu se javIjaju dva J ez ik . .a: donjonj eroacki igo rnjonjemacki. Donjonjemscki obuhvac:a flamanske,nizozernske isjeverne njemack,e dijalekte, a gornjo-n J e m , a , c k i j U Z n , e njemacke,

. ,D i jalekti dakle koji po normalno j genetskoj klasi-6k::lciji pripadaju jednorn germanskom jeziku pripa-daju po svom vrijednosnom opredjeljenju, iidentiteturnanjirn dijelom zasebnom nizozemskom jeziku, a ve-Cim dijelom pripadaju njcmackom jeziku koji obuh ...

vt1ca idijalekte drugoga jednog zapadnogermanskogjezika, pa mu je istaadardni oblik na njegovoj osnovi,To je seanje stva ri moguce utvrditi tek po§to se

vrijednosni iden titer jezika D,aceln,o odvoji od rodo ..slovnoga, D 1 0 k se to nije cinilo ipresutno baratalo

s modelom jedinstvenoga ideneieeta, bilo je nemogucesnaci se u tim odnosima, Uzmu li se 'U obzir sukobipolitickih inreresa i aspiracija ko ji posto]e na 'tompodrudju, razumljivo je da je tu d.o~lo do , dubokihrazmimcilazenja iraspra. Pri tome je model jedin-stvenog id eneite ta pos lu fio kso 0ru:f;je: suprotnim stra ..nam;a . . Po, sarnoj Syojoj nar,avi on je : moga. o ,pridonij,ctlS3,mo 'to:mu d o . se : r a s p " r , a zao~tri i n i j e m,ogao pomoci

da, se razumi je istins,ko st.anje stv'ari.'N jem 'a~kom, nac io ,n aJ is :tu n iJ e bilo tesko znans.tveno

potkriJep,iti svoJe g ledUitet Rasudivao je ova'ko neka.-_ ko: Nizozemski dijal,ekti, nem.aju vla:stitog rodoslov·..

ltOg identiteta koji· bi ih odvajao ad donjonjema~kih,

Svi" zaJedno ani tvor'e samo 'jedan g'crmanski Jezik .ye~ in a. .tih. dij:aJe,kata integralan, su dio njemaCkogaJeztka i njihovim gavo r , n . i . c i m a prirodn,o 5 1uz i n.je..macki standardni jezik. O,d t.oga su i zu z,e ti s ar no go,..

vorn.ici nizozemskih ~jaleka..ta je r je za njih stV'orenposeban standard, premda., nema b i. tn e j ez ic ne razlik.,e.

To, je stanje neprirodno, iozbiljan Sf Iin:gvist ne mof,en,a ,nJ a b a z ir a t. L , Nizozenlski dijale':kti su z ;· a.p ta .v o n j et ;>

'macki dijale'kti, ,p a je inizozem,ski standardni jezik,sam,Q nj.ema,cki, d ija lekt . . Govoriti '0 p,osebnom nizo-

zemskom j.eziku policika je, nije lingvistika. Iza te p o ..litik,e stoje,on,e iste sn ag ,e ' ad preko ,roo,ra k,oje ,su'do

sada uspJ~no pri je~ile da Sl e ta j prim.orski, 'dio ,nje..

m'ac_koga ;ezienog po,druc..ja politi"cki 'uklj'uci u nje-

macku narodnu cjelinu... To m,eaucim ne smije utje-ca n na, jeziCnu, znan,ost. Bar ona m,ora niem,a;cki jezik

promatrati kao ,cJelinu", a bila bi naravn,o p02;,eljno

da NizQ,zemci dobiju svoj pr'irodni' stand.ardni jezikiuopce d'3 se integriraju narodu kojem pri,pad.aju.

T ak,vo rasua:i.van je njc,ma.~kog nacionalis.ta." koliko. d " ! •• Ii. - k . . , . ~ "

go· J e nesumnJIVO agreSlv'no 1 e, · s p a n o Z 1 V n , O , . n tJ e ' nl

,nesuvislo ni nedosljedno, pa moze k,ome izgledati iuvjerl jivo. A , sv 'o Ju s,uvislo$t, doslj,ednost pa c a k . i

Page 5: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 5/10

 

. . . .

uvjerljivost dobiva od models jedinstvenoga identite-e a k oji polazi od pretpostavke da gdje nema razlike urodoslovnom, ne moze je biti ni u vrijednosnorn

identitetu itake n izo zem skom jeziku oktroira jedin-stvo S : njemaekim itamo gdje ono uopce ne postoji,V rijed no sn o jed in srv o n jem acko ga jezika obuhvaca sa -mo ona podru,~ja na kojima se 'U reformaciji pro~irioLutherov prijevod Svetoga pisma idrugi njegovi spisi

igd

je se n a to j osnovirazvila

novanjema ck a k nji!eY, . .nost sa svojirn klasicima iopce priznatim visokim vri-

jednostima, a to nema izravne veze s genetskom k la . .. .

sifikacijom germanskih jezika. Kol iko je god istina danizozemski idonjonjemacki dijalekti pripadaju istomgermanskom jeziku, istina je ito, da su za NizozemceGoethe iSchiller strani pisci, a 'za govornike donjo-

· l £ k ih d ~ . 1 k ·jemacu 1 : .1J41 ekata nisu,

Model jedinstvenoga identiteta, osobito neizrecen ipretpostavljen kao sam soborn razumljiv, jako je po ..·

mogao njemaekom nacionalisru pri dokazivanju nje . ..gova gledista4 Nije t c ' s k , Q razabrati da se ta; modeluklapa u rnnogo ~ire glediste. On [e samo lingvisticka

primjena socioloske ipoliticke form uler jedan jezik~ jedan narod - jedna drzava~ Ta je formula proiza-

!la iz primjene narcdnosnoga principa, Svela ju je na

n ajje dn osta vn iji o blik i dala joj punu. dosl jednost iudarnu snagu ...Izrazavala je aspiracije onih narodnosti

koje je stariji raspored politicke moci , gospodarskih ikulturnih ut}ecaja, hio dezintegrir,ao ionemogucio imd a ·se k ao cje lin a ina sebi primjeren naCin. ukljuce u za . ..

jednicu modernoga svijeta" U tom je smislu odigralav elik .u u lo gu ipotpuno je u skladu s tije,kovima no-

• ; • • '.

VIJe pOV1JeStl~

No zhiljski odnosi nis'll uvijek ido kraj.a tako jed.-

nos tavni. N al svi jet n.acija nij e se ra% vi0 S asvim po

to j formuli. Ije.zik .kao nos ila c v rije dn o sc i nije seizjednalio s jezikom jedinic.om 'U genetskoj klasifi-kacijL Jezicna povijest nije isto ~t,Oijezicn.a r n . i j e · n a t

To· se lako zabora . v1ja.lo u doba ka.d su se ,prirodnaprava is ticala protlv - povijesnih~ D , ana s se', , m . e a u : t 1 m , .

veE . j asno poka.%alo, bar u EV'ropi, gdje su g ran ice po -voljnoj p·r imJe :n i t e' f o rmule ,. Vidi se vee gdje' ona P O O A

staje P.rokrustova postelja., gdje 'zarobljuje, a ne oslo ...

baQ a., P'a je m ozd.a ba.~ zato dO'zrelo vrije,me da se iu

Hl1gvistici shv'aci na.rav modela jedin.stveno,g identi.te-ta iuvidi nj-egova n,eodrzi vO.St ..

Nizozem c .i se'" narav'O.o, 0dupiru gledi~tu n jem,ackihnacioDalista. Oni, g , pravom, i st ic u d ru lt ven,u jednako . ..

'Vrij-ednost ikulturnu samosv,ojnost nizozems.kog jezi-ka .. . A polazeci o da cle tv .rd e· da se iu smisl u gen·etskeklasifikacije nizozemski ima. smatrati posebnim ger-maoskim. jez.ikom, je·t i oni" neizreceno, prih'v3caju.

model J ed in st ve ·noga iden.titeta. T ako .se iz. n ed vo jben e~injenice da nizozemski ima svoj poseb.ni ' v r i j e : d n o s n i

id.entitet izvodi mnogo probiem aticnija. t.v rdnja. daim a ip os eb an ro do ,s lo vn i identite:t4 Koji . tako gov·ore,

zeleci ojacati svoJe razloge, zapravo i.h oslablJuju jer

tvrde nesto sto, se dade pobij att

S n iz oz em .s .k og a gledi~ta moglo bi se zas:tupati .idrugo. Mogl0 hi se tvrdici da je s ta -n da rd n i njem,acki

ne'prirodno .nametnut goyornicima donjonjemackih di...

jale,kat a · , da s e ' 'c i dijaiek,ti U o bje kc iv no j .lin gv istic i im a ..ju . sma tr. ati nizo:zemskima ida je pozeljno da njihovi

ic i jirih · ki k ',"" d iI-govormci prt vate ruzozem S.1 ."20 ·S·VO pnro im stan-

dard, Sto je teoretska mogucnost takvoga argumenti-ran ja ostala neisko riSten 3, ne lezi u njezino j slabosti,

~ db" divizii · d - · de go U om jeru rnec u · ·· ., roJem -__V, lZ lJa S .Je·ne 1 .. rugestra ne, U okviru rn a d ie ta jedinstvenog ientiteta tak-

·b"· k b·l·~ k ·~ 'Ii '"va ~1 mzozems a teza . 1.3. ca najjaca jer se strogod v» identi ~ t o f u ..:I '. k 11 ifik ." ..._zr 1aentrceta sco u utvrduje genets' ·:a x ia sr .'.aC 1 Ja ],~ ~ ... d t i h · • . d t i h · · • Y k + h dipostuje granicu izme .u gornJ:r 1- onj njemac ·1·· ··.1-

~1 k k '. · ~k ·3e ..ata,-oJu nJema(;,· 'a , te.z3., z an em aru je ..Njemacka inizozernska teza kako se ovdje pred ...1·· d d d iih k · iih k ektav JaIu rove ene su « 0 S,VOJ ~- ..ra J n Jl .: onz ·'ven-

cija iprikazane su u teoretski cistom obliku. U zbiljiima mnogo vile· prijelaza ipreljeva imnogo je ling-· bih koii jrvid + k k ·ista S 0 -·1.~ strana jOJl UVlua.JU .a -.0 stvari zapravo

stoje i'to izricu s'to bolje mogu, Ali do k . se god ne

napu sti m odel jedinstvenog identiteea, nije moguce'I P • + d l'~d "'~. N + + • ~ + . . + ~pravo stanje opisati ..as: Je - 0.0 1 cisto, . ..apstmmj; opisi

postaju tako reoretski najmanje cis.ti. Tek ako se ro-

doslovna ivrijednosna odredba uzmu kao dva razli-~'. · ~ I · identi Y d 1"'dita 1nate n o n ez av isn a rcennteea, rnoze se . as ,Je-no· ki '!i. 1~ 'y di A1. teoretsk C15to reci 0 cemu se tu zapravo rae J•. - ..

koliko je to potrebno, kako to pitanje zaokuplja lju-d· ,. 1-"· · 1 i d i d 1 }! .,rma mrs 1.1 osjecaje, VI 1 se o -at e seo se u mzoz em . ..skom konzulatu u Bonnu. dijele brosure u kojima se

~.. d .. ~k i I ' " k '" l. •tumaci '0.: nos njemacxoga 1 mzozemssog 1 upucuJU• !,1 • '" ~ • k k 1 . . • • • klnjernacxi posjenoci sa .-0 ce reagiran na rnzozem s .. 1

[ezik, a da ne povrijede osjetljivost svojih domacina,- ... da ee obavi · I b d k l. .•• 1 ' _ .POZlvaJUse oa se 0 avijeste 1.U._U tan ocutm 1 taso

\ 0 ' . ~ . k1 __] d· + d b d d +~ .ne ugrozavaJu S". aunu sura- n Ju 1 : :·Q,·.r'e 0- nose _'VljU

.susjednih zemalja . Teorets:ko p.itanje kojim se ovdje

bavimo ima dakle igole.mu prakti~nu va.:Zno.st.

U zap adn. og ermans kom - , s, .k lopu ima jos Jedan .pri...

r. hJ er z a tak::a.v odno.s. J e : z ; i k . jidi~ kojim gQvo r e ZidoviI ~_ .. E" 1· d 1 "d-·u stOcnOJ :..v r,o pl .n .em a v . a st J tog ro . -. ' o ~ s .ovno g 1 .en'tt-

O· ~,. Y · k · · 'I d ". dte·ta. n Je _gornJonJ em a~.'·1 1p.rlpa· a n Jc govlm :z ap a.,.-

· d· I 1 1 " Z' k + kl ..£ .k ·..nl.m lJa. e,ttlma •. ato se: u 'genets . o j _ asui_-'aclJl ger-k"'h;' ilk ~k d" · I " k .. d d · " hnans 1 JeZl-a nl1l I.a 1 ne Jav' Ja._ao Je- ;an 0·. nJl -.

A li k ao n osila.e v rijed n.o ,sti, kultumih idrugih; jidiS· + · ~ k + · I · ··d · U - . . . '"nlJe nJemat,;;: 1 n.ego lma v: runt t entltet .. -. t 'o,m. Je . S l1l l"

s lu on . nc somnj iv 'O poseh an . je zik iuviJek se tako j uz i . .rn a .. A pri to 'me· J e ji dis blizi njemackom standardu ad!f" 'k"'h d·· 1k k·· '. b·· d' ~Vlcar.s''1. ·tla e'-aU . _ 0 ' 1 1 nemaJu pose: an VflJe n o s n l

identttet nego iu. tom .pogledu pripad.aju njemaCkom

j ez jku .~ A ita p·ripadn,ost nije uvjetov.an.a rodoslovno"Nema posebn.og osjecaja Jezilnog zajedniltva izm.edunjemaekih Svicaraca ijuznih Nijemaca, nego se svi...·carci osj.eca.ju d.ijelom c ij ele n jemacke jezicne zajednice

koja podjednako obuhvaca. isjever iJ U S t

Z.a.nimljiv je, u tOlU pogledu. inovogr~ki jezik. Dija.-lekti ~to su se raz'vili i% sta.rogr~koga. 'vrlo su bliski ipok:azuju malo r.a.zlika pa nedvojbeno pripadaju samo· d '!!'k· i k · · I to k ·e. nom novogrc,om Jez ·-u.. ZOlm_a su s a'mo ' g ovor is jever oi st ·oc .ne Ma l e Az,ije· i z,apadnoga. PotkaV'k,azja.

Ta .j po ,n tiki (crnomorski) novogr&i toliko ,se razlikuje

od ostalih dijalekata u glasovima, oblieima isintaksida hi po uobicajenim kriterijima bilo na mjestu p'omi . ..

~ljati da se tu zapravo radi 0 drugom jedno:m novo ...

grckom jeziku ,kao ~to in ov olatin skih im ·a. v i~ e. Po ·

I "b '" kl ·6-k- ..t + d b·1 d ~k .. ika [VOJ . _ 1 •- ' _ a s r · · . aCIJl o n · _ _a .'1a ·~va , n O ' V ' o g t r .; · a J e z : . .a:.

heladski i ponrskir Novogrtki s:e dijalekti, me.dutim,n e k la si6 c ira ju tako. 'Pontski nema vlastitog 'v.rije.d-

~ d'" · k ·1 k 1 ·h -· d + h ·o-snag l' ,entlteta 1 .3.0 .n051:aC .' u ·turnl l'rug.t v'r.t..jednosti n e iz dv a.j a se iz novogr~ko g ,a skl op at Utjeca j

9

Page 6: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 6/10

 

zajednicke crkve ipo tom ~kole bio je u tom pogledu

premoean. U k .la sifik aci ji jezika kakva se uo bi~ajilaprevladala je tu vrijednosna odredba. No iru su mo-1 '• • ~kiie ] .. ~ a k d 1 <I ~gucnosn oplsa glp, lJ e 1 precizrn J e . 0 se ro os O VlU 1'"'..d '" id '" d ~. '.. d d d'njecnosni idenntet ocrenuju nezavisno Je an 0 c ru-

goga,

To §to je ovdje izneseno dosta je da se poka!e kako

d 1 110 di id t •• bili bliio ei j 'e, mstvenog 1 en nteta nlJe z 1 Ja upoere ':Jl V'

<I 1 ~ '.. k · · ! 1 k'" d · k k '"'her U s, ucajevima . 0J,1 rusu ta 0 Je nostavm ,a , 0 1,',

d . .:1 ..... ' '5· · '10 d l'on pre vma mora zatajm, eve je to zaeo jer 'taJ moaei

ne polazi ad najslofeni jega nego od najj ednostavni jeg· k di d ..ustava, pa sve iskustveno utvrc rve ,0 nose nastoji na . . .

vue na nj, Pokazalo se takoder kakav hi morae bidd· I hl ~. ..Ii t k . .... d drna e· upotre JIVIJl nego onaj . OJl se ..0 s a , ' a p,re-

~'utno upotrebljavao. Zvat c,emo ga mode-l slozenog.'.J .[fae n tu e t a .Po rom modelu identitet jezika n ije g lo ba ln a cjelina

neposredno dana svojom iskusrvenom predmemoseu,· · ~ · ·· 1·,~~ih id i Io ' 110nego J e to spa J na jman J e tnju raz leit J J .'entiteta ': n-

polofkog, rodoslovnog ivrijednosnog. U dosadasnjim,,'" t • k 1 b d ·'h de razmatranjima mje po taza a porrena .'a, I. I se uve· .e

vise, ali model slo2eno.,ga, identiteta to ne is'kljueuje.Ako se uvidi da je to potrebno, rnogu se uvesei idrugi'" d · ·..entrten.

ad .. identi k ... · ~ ·r tri 1 -ennteta ..ojima se openra U 011'OJ raspravi

d 1... t . . db'" ..:iprva so va u .mgvisncr iocro ,po,znata 1 razracena.Njihov medusobni odnos ostao je dod,u~e:sve do danas

'k" hi ~ .'. d krai z, "i ..reoretssi pro .. em 1mje uo tcraja razjasnjen, te genet-

ska iripe loska lingviscika J o ~ uvijek postoje kao dva

razlicita inezavisna pristupa, gotevc kao d v ' , a jeziko~slovna mentaliteta. isvjetonazora. 'Nisu kod S 'vih .sa ...... · d ,"'1 1'· 10 " ' , : ! i ' k . . I-SVlm Inte:grlrane U lff nu SUV1S ,U ~1ngv15t1C'U , teorJJu.

Model sIozenog id.enciteta prilog je iu tom pravcu, . .'Treci iden.tite,t" 'vrijednosni, 'U lingvistici je slabo

pOzllat igotovo nikako istr,a.zen~ U'zrok fe tom,e oneI • Ii Y .. II- .~

ve,~ spomenuto nepovJerenJe :sta- : g a Je JeZl(;na zna.nost

iz ra'zuml ji vih razlo g a . raz vila prem a r . a . z , m a tran ju 'vri-

,jed,nosnih opredjeljenja u je zik u, o so bito ako. se nera,di 0 poviJesnim istraZivanjimat TakQ je doslo do

k' . : 1 - ' 1 '" . . ~k k ,t t ~raskora a izm,etiu .lngvist.t. e" . oJa zanemaruJc vrl'"

jednosnu str,anu jeztk:a;' iIjudi izvan struke'~ kaJe' naJ~v i l e :z;,aokuplja ba l t a o v'rijednosna strana.Vrijednosne op.reke, dakako, ne .postoje sa~mom,ed:u

razlicitim je,zicima nego iunuta.r s.v'ako.ga. ad njih,. Po

tom e je v rijed no s"ni id entit,et isa.m slo~ena pojav,a,~Kad'd ' ' , . . .~ k :1 . , da. 1 1 - • • . .se z,a , · · , v a Jezlcn,a, sustava " a'ze :. meuu nJlma. nema

opreke vrijedno[snog id e'O ti te ta , n .e 'znaei to, da u jed-... dn · · It~! .n om v rtJ e·,.· osnom susta,vu ne, m ogu im att raz.1C1ta. p'a

iopreena mj'e sta .,. L ije p s u ,primjer to-me dv:a uorve~kastandardna jezika tiksmaal ilandsmaal. Odn,osi .njih~-va iden.titeta. uk.ljuc.ujuci tu, idanski j e % ; i k . S , kojim. je·k I k '~k .. k ·i . s :ma a: , us '0 vezan mogu se p ,rl:' azatl ova . .V im gra-

fom 't.,_. t

tjp o , 1 a,skl

ldentitettodoslovni~ I , d · ~rtet' n I. ,

vrl ' jednosnirdentUet

'andsm,aall--~"""··'l.norveskl

-Inorve§kl tI r 1 ~ k s m , a a ' l l~~~'............ - -rdanskl

-~ danskl ~ I'I da ns kl' ~ .~ ". ~ .

10 ,

Na. tom, c e se grafu dobiti slozeni identiteti koji zbiljapostoje aka se lita, od. lijeva na desno 1 s drugoga stup ...

ca skrene prema trecem na istu stranu s koje se doslo~

iz pt.voga.

Iz cinjenice d a, i zmedu l andsma al a iriksmaala nemaopreke vrijednosnog identiteta, nego oba ptipadaju jed-nom; norveskom sustavu jezi~nih vrijednosti ne slijedi.J ~ . . : 1 - . " " , " ' . lik U ..ua meaunjima u tom sustavu. nema raznae. ....njemu

su oni nosioci izrazite vrijednosne opreke, Ali oni tomogu biti same zato jer pripadaju istom vrijeduosnom

sustavu.

Vrijednosna se strana moze objektivno istta'zici 'takada se promatraju ili ca k izazivaju vrijednosne reak ..

cije govornika, U novije [e doba opisna Iingvistika

razradila pojam ovjerenosti i. take pokazala da , i, opisjezika 0 5: Citavim svojim objektivnim aparatom zapravo

1 .. d .. d . n d .po azr 0 vnje ;_osnoga suaa.

Pri odredi vanju jeczit!nog identiteta kao nosioca kul-t.umih idrugih dru~t"t,enih vrijednosti osobito je v,aza.n

korpus kao povijesno izrastao skup tekstova u kojem

su te vrijednosti zadane iuzomo oblikovane pa. dje-luju neprekidno ikod stvaranja novih te tako po-staju podloga na kojoj se jednom sevoreni vrijednosni

identitet odr:zava idalje razvija, Postoji nedvojbenakorelacija izmedu vrijednosnog identiteta I takvihk k "'. d 1· ~ k·":! .\!:.. orpusa ; 0:J1 pre •.stay. Ja,u tnjizevnose u najsirem mo-

gucem smislu uklJucujuCi tu . i takozvano lijepo pisa-nje isvu silu materijala 'v,iS'edokumentarne iinstru ...

mentalne naravi. Objektivna metoda za urvrdivanje

'vri jednosnog identiteta mole dakle p,olaziti iod kor ...pusa. Tu, je duboka veza. izmeo'u lingvist.i~kog im o -l Y k d k ' , · '1 t.. •. • "~O:j'l:og ra,'a . 'Oja lz·~a:Zl lZ sam.e: na ,raVl stvan 1 samo

1 · "1" , : r : . . . ~se pro azno I na Opcu stetu mo'z·e za..nemarltl.

Vrijed_n,osni iden,titet jezika maze se d,akle proma-tra,ti kao £unkci ja I judsko ,g ,Q ponasanja ikao povijes ..na, , ka te go ri ja t, Q 'vdj e n ij e moguce ulazi ti U ,pojedinosb,

a one su jos islabo jasn,e inimalo ral,ci~cen,e+ Vaznoje tek utv,rditi da se v,rijednosni ident.itet jezika mole

i st ra i, iva ri , ob jek ti ,v ,nim m,etodam,a" '3 u mnogo je slu-

~~je:va) bar u glavnim 'crum,a", tako jasan da se ipro-stim okom dade u 'tv rd i 't i.

Svaki jezik ima dakle 't,ri razlicita iu nacelu neza ..·

visna, identiteta. Odn,osi koji ih zd ru zu ju n,isu nulno,

jedn,o~jednozna6tit Isti iden,titet iz jedne skupin,e mo-,le se ,pridruzici k 'vi~e idenciteta tt d ru .g e" E v ,o kakoto izgleda. ko d zapadnogermanskib, primjer'a 0 koji.-

m ,a -je hilo ovdje rijeci:

tipoloski

I' d e'ntit-et

rodoslovnjidantrtet

vrJ jednosnffdent,itel

.-I nlz~~~mSkll-"-~- _ ; -.".-F.- _7

'j-', n i z ,o z em , s 'k [ 1-.; _ . ~._ . .- ~~ . : 4. ~ . ~-

.- ~ d on Jo nJ e 'm8~ :k [

I~l donjonlemaCSkl

- : :: "- _ : ~_ ~ §-- •• -_ :l-·.-= _-

g [om jon l emaOk l 1-~ -[~ go rnjo nJe m,a Ckl

.-. . . . .~. . . .~------:IldrA l-- - ~ , _ . - mvv- -- ~.-.

J - :~tJld[i'

Page 7: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 7/10

 

Tu se mogu odcit3ti veze koje· postoje medu identite ...tima ttiju skupina. Po jedan Iz svake povezani tvoresloz·eni identieee jezika, ono Jto se obicno smatra kao

jednostavna predmetna daeost, I na tom c e se grafudobiti zbil jski slo:leni identiteei ako se .cjta ad . lijeva

na desno is drugoga stupca skrene n · a istu stranu skoje se do~lo iz prvoga. .

Po tome jezi~ni identiter treba .navodici kao slozen

d k· kao ] dn S .~. · ..'I

po ata··· a ne '. '30 jec .ostavan, ,:'aston se IZ naJman jetri podatka koji se navode uevrdenim redom i. po tome'[e to vektor.' U sv'a 'kodnevnom iivotu ,cesto baratamo

k ~ 1 · l:.' d t d ~t ; ! O . ..

S ta vim S ozemm po· acima. K a . citamo vrijeme sasata podatak je ·s:1ozen·: sastoji se od polo!aja velike imale kazaljke, I podata]; .0 polofaju breda na mornje d vo jak: sastoji se od zeml jopisne ~irine id uzine:~Identi tet koje osobe zapisan u leg ieim aeiji eako der se

... d.Y! • d -.~1_· "' ..sastoji 0· Q ,tav,a rnza po :aG LK a: une, prezime.ume oca,datum, ro a enja, mjesto rodenja itd, Nema dakle ni-kakve teskoCe u torne da identitet jezika bude iseo ea -kay slozen podatak, same ~tO se nismo na nj navikli· ~t . t ' ~ ~ 1 " "1~0 nas msu tome ucni, .

Ako se identiteti triju skupina slobodno ve~u u slo-Y . iden .. .. kih l" dzene 1··.·.··.ntete, POStOJl osam tearers ·1.~ moguenosn ' asvaki od njib bude vezan samo s jednim identitetomd k '.' i o l i ' !''t uh V·' , 1 0 ' " d ·ruge S supine 1· S , vue n jrr i'·: ezrv an je sam o S J e · rumideneiretom drugih skupina oznacit cemo s plus, a. ve...zlvanje s vile njih oznalit cemo s minus. SV't teoret-ske mogutn.o,sti prik,a;z,at. te ov a tab ela:

- - . 1? !r!- - ~ -1- ~ : __

""..

_"J :":Z:'!mi: i ! !hift -- - -

I II IU IV V V I VB V I I I..

t 'l po 1 o § ; k i + + + + . . . . . . . . . -- -rodoslovnl + ,+ ~ - ,+ + --v r l l e d n o s , n . i +

- - -.+

-+

-+

-

definitionem jer' su na~ela gencci~ke klasifikaci je jezi-

ka posravljena take da to iskl]ucuju, : B . . azne se granerodoslovlja nikada ne spajaju, 7

Isto se tako mba. zapiraci kako bi jedan te i~ti j e , " "zik mogao biti nosilac razliCitih kulrumih idrugihjezi~nih vri jednosti, 3 " da se pri tome opisno ba! nl-kako n e r az Iik uje . Izraz koji se niksko ne razliku je

:!t b t t t , . .y. '" 'i ... d'D e moze '·1.0 vezan u'z raz icite 1 . oprecne vnjecnosne

reakcije, To je CinJenica; temeljni logi~ki odnos kojivrijedi opcenito ibez obzira na uzrodnu vezu u sva ...kom pojedinom povljesnom zbivanju, Vrijedi iondakad posto J e c e razlike u izra.zu dobivaju razli~ite vri....ied k iedn k · ' " da kad pri dn....'.".nosne ozna .'et a Je· : , a . . o · .1 on .a' .'a " ,p np a . .'. ici r4'Z-rrt ih ... d lh · lik ·1 1;1tl " vn J ecnosm " sustava stvara J U , raznse u lz.ra:tu

gdje ih pr.ije nije bile, Bez obzira na to ~to treba udatom slu~aiu. 'smat'rati 'uZt'ok,om; a sto posljedieomru-licite se vrijednosti mogu prida vati s amo razlicitomznakovlju, pa je itu lo gic ki n emogu ce da hi jezlk bezvlastitog opisnog identiteta mogao imati vlastit vri-jednostan ideatitet.

Sasvim apsurdna izgleda v,e,~ 'M, pn"i pogted osma

mogucnosr. Jer kakav je 'to jezik koji nema ni vlasti ...tog oplsnog, ni rodoslovnog, niti vrijed no sno g iden ti-teta, To ipak nije tako apsurdno kako se U prvi mah:r J•nt· T ·· akav iezik ne m 0 ' · ~ naime S V ~ ·e to identite,.'e d4".iIi._I . , , ; , . . . . . . , ' . v j. ." .' , . ...A· . .. ." .' '~"" . .1, . . .

Uti, s istim d ru gim jezikom, ad kojega se onda nikakone hi razlikovao, n : c g o bi teoretski mogao predstav Ijati

jedinstven ineponovljen skup· identi,tef;a" iako ni je-

dan .ad njih n,e prip,ada sarno njemu~ AU se ita teoret-

sk a mogucnost ne maz.e ost.variti je r I ona pretp05UJ. . . .

vIJa ,d,a jezik koji se nikako ne razlikllje opisno im:a

dv'a razli5ta mjesta u genersk,oj klasi6.kaciji j da jen osilac d va ju razli~itih v rije dn osn ib s us. ta va .

Nec,e dak.le biti samo .slu~aj ito se u empiri~komma,terij,alu ,nim Mogle naa p o'tv rd e z:a ,moguenosti S-8,~

Cini se da .s'e· logickim, r$Znl:a tr,anjem, rnoie dokazati.n,jiho'V'a, teoretsk'a 'n'emoguCnostj i 'T'o bi 'dakle hilo z ' , n a t , - ,

no ogranicenje pas ta ',vljeno n ,a slo bo dn u kombina.ciju.

identiteta iz triju , s : k . u p i n a . Odno si i zmea u. t ip olo skog idrugih i dent it et a. , mogu biti sarno jedno ..jednozna~ni ijedn.o-,mnogot.'na~ni" a ne m ,o ,gu , bid mno go ..jednoz.na&i· ~ '"" ·T·· ·Y: • b ' " " . ~nt ,mnQgo-mn,ogCJ%nai;nlt ,'·0 , e ograruoeJlle ·ltnO SV01"'"

d 1 I~, ·d" · d ~. ·'s,tvo mo e:a s ozenog 1 : ·entlteta j 0,. reu·uJe nJegovuz,aHhost. .

No i . ta tvrdn ja 0 z,alihosti modela sloze:n.og identi,-4 I" 'II. • !II ! I l l k . ' Iiteta stvar J e lnterpretacl.je 1 mJerI' a "0; , se pn ,m Je'"

njuju~ Do sada smo, pretpostavlj al i d . a , , S i C ' pr i u t . v ' r a i V ' a . - '.. ... "d· .... b " X l · ·n Ju O plS no .g 1 .entlteta UZlmaJU U O·Zlr sve UO\;Jive raz"

like me a u , jezi~~im sos'ta'.vima, pa . rnakat bile i ra z .. ." " " ' " . . " . " t n · · A S ·a .m .o . " d · t o m '' . p r e t · posta vkom ' '. vr=·," 1emo nezna. 1".+ .' po,·.·" "',... .". 1 ..~-

j'edi sto· Je u p rav o recenot Jer imale ra'zli.ke m.ogu bitinosioci znattlm vr i jednosnib oprekaJ . i ,m,ale ra'zlike

'mogu b it i. osno'v,a za p oseban ro doslov ,ni id en t'itet. V ri-jednosnih opreka ipos ebnog rodo sl ov ,no,g id,entiteta ,ne

: ! ! . _ b·· . d· d'" b Y " 'k k ..moze·lti je 'iRa tam .o g ,je nema . a . ~ nl ·a,"v,e oplsne'

r.azlike~No u, odredivanju opisnog identite:ta mo,gu se neke

manje razlike izanemariti~ To se red,Qvito cini ka,d se. . . ! : d· · . 1 'k · t k d · d '"" · k ·V l~e .... a e· , a .ta uztma ,"ao .... tvore S'alllO Je".an. J eZI' . '"

iakoi U n , se su.sta·vi uoeljivo razlikuju. U ' tom hi s,e s,mi-

Prvi s'tupa.c p,rikazuje s ta nj e' ko je jedino peed.vida mo..d '1 · di " d · " ' " 'T ·" d k" k 1_e · . J e . .·:n.stvenog 1'·'entlteta.,~ "U J e p o . · a ta ·· lZ $V;a..e s: ; . s . : u . .

" ' · d n + · lih D ..pine vezan sarno S po Je··",1m lZ OSta·l ~ o '. ru.g,a, J e mo-

gtJenost Q ,na koja. s e ostvaruj'e u njemackom, i,novo-Yl_ • · 1 · . . . • • d i ' ; d ' ,! ..g r'O ioom }eZl ru: JStl vnje ',nosnl lent1t~t vezan. Je za

d It.' T 1..- 1. .razne co o s o vn e 1 o p.lsn ,e.. ~re~, ,se m,ogu~no st o stV 'a -ruje U odnosu niz,omtYiskog idonjonjemaekog, eetvrta

vjeroj~tno u fran,cuskom kreolskom. Da. se 'to to ~n ;od d· b · '1 b·· Y ! I o . . . d ~ d ..o .re··1, tre'a 0 :·1 Vl:se zna'tl 0 vrlJe •...osnlm 0 nOSlm,a,

u jeziku. stanovni~tva re,publi ke' 'Haiti nego je poznato,p is'cu o ,v og a ~ lan k a .,

Prve su ~etir.i moga'cnosti dakle ostvarene u materi ...,t 1 jf ~k ,'" 1! b·J a,:u, p-otvruenu IS,·us tv om, a 1 opCJm '1 se razmatra. ...

njem dalo poka:z:ati da su m o : g u , c e i . d,a je vjeroJatno daposta je. D rukci je stDje stvari ,S ,~etiri preostale teoret ...ske: mogu~ :nost it Nji,ma je: svima.· zajedni~ko to da je ..

zici u kojima hi se ,ostvarivale nemaju vlastitog iis~klju~ivog op,isnog' identi,teta, a . to znaei da ,!e' tipoloski

ne mogu razlikovati od k oje g d ru go g j'ez ik at R od oslo v-ni ~.vrijednosni ide,ntitet su im , iii oboj.ima vlasrlti (mo-

guenos,t , 5 ) - iIi sarno jedan od njih (mogu6n,osti 6 , i7 )

ili n ijed .an, (m .oguCnost 8 ) 4 > No kako m o l e j e % i k k o j i set, • ~~ - ' l ! l o k : . . . · ; O . d l'tY't doplsno lU 1J 'l;CntUne, r,Q.z.l" ..uJe lmatl .•.a tUlClta roo-

sloV'n,a idenciteta '? ' To je nemogute, ito a priori iper

IUGp. R.oss-Ashby) , A . n In trodu:c twn to Cybern e t i c s " New

York 1956. 3/5.. '7 U · . . K a . ~}!t l.. d d· 1 t 2 ' A. . sp. R4 . tICl~. nave eno .•.e Ot, Str. • .;,.~

11

Page 8: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 8/10

 

slu onda moglo tvrditi, na prim jer, da don jonjemacki

d ija le kti n er na ju posebnog dijasistemskog opisnog iden-· k .~ ih d + d + . kih d ·1-teta ,0)1 1 0- va;a 0' nizozemssr " nego aa 11 sve

obuhvaca jedan interdijalekatski dijasistem. U tom bislucaju donjonjemacki inizoaemski ostvarivali moguc-

nose 7 ine hi vise vrijedilo ogranicenje koje ju isklju-c o je, Mogucnosti 5 , . . . . . . . . sve hi se mogle ostvari vati i

'model slo.zeno'g ideneiteta ne .bi v i s , e imao zalihosei.

Takva bi mjerila hila ~:ak ,~i~i6a. dosljednija jer hi

iskljucivala mogucnost da se u zim aju U obzir imale

tipoloske razlike kada nose vrijednosne opreke, a da se:

zanemaruju ve6e kada ih ne nose. Time je naime okr ...njena samostalnose u odredivanju ti.polo~k,og identiteta· ·d k + ~ ." k ;.. .. da i I dois biuvo _e se ,_rlterl-jl ·OJ1 mu ne pnpa, aJUt_- olsta :1

bilo ispra vni je da se tako m odelira da se po odabra-nim i· uv ij ek jedn akim kri terijima zanemaru ju razlikedo neke odredene v,eli~ine kada hi bile objektivne je -dini I '"" ''Ii'' •• '~·k if..· v "",mice {oJom se moze mjen ti razn .. " meuu jezrcmm

sustavima, No jezikoslovn a je merodologija na tom

podrucju slabo razvij eaa pa je izbor razlika koje , c e'" + • • k d 'k" I" Af' zanemarrti uV1Je .. .·0 ne e mJe.re samovo jan, '-'

rszlike se moraju zanemarivati jer ih je previle :p a hi seizgubila preglednost da , $ 1 2 ' sve uzimaju Uobzir,

Ka.d je pak popis tipoloskih identieeta u danasn jo ]n.asoj si tuaci ji n uz:no do neke mjere samovol jan , bolj eje kriterije za njegovo uspostavljanje svjesno ostaviti

otvorenim iuzimati U obzir svaku razliku, ma kakomala h il a t ip o lo~ ld " aka nam se iz ,kojeg,a, drugog raz ..loga u~in i z n.a ttla ivazna., Takav razlog mo z e bi ti i'co sto ta, razlika nosi kakvu. vrijednosnu o,preku iii

pak to' sto je ,relevantn a za genetsku klasi6kaciju. Za tos e ltlOdel slozenoga iden.titeta gore' in-terpretira, takod a s'e uzimaju u. obzir imanje tipolosk-e ra~like iodatle

iz.1azi n jegov.a velika zalihost.Svoj,stvo je mod el a slo~enog identiteta da na , pit an je

d 1 +. ' d 1 ~ ;.", +. d' 1'. k j1' · +. Y '0'; h,a, .1 U •an om s _u~aJu lmamo JC _an JeZl ... i1 VIse nJl:·

ne daje uvijek jedn,-o-stavan ijednozn,a~an, odg-ov-or, n'e-

go tra£ da se razlikuju gledi~ta iu nekim slucajevi-rna, s raznih gledista ,d aje ra zn e, o d.g ov or-e .. P ok az ali

sm ,o d a ,se zbilj sk,o s:tan.j e sarno tako da valj an a o pi ...

sa,ti. Ali se sada va l ja ,zapitati da, Ii se tako uopee 000-

z e posta vi ti un.ivettalna klasmkacij,a, j , e z i k £ kak.va j e "

S ovog ili s ano,ga gledi~ta, oduvij-ek hila lingvistickiideal.

Odmah treba rea da ona kv 'a j'e dn os ta vn a, nepro-

blem.ati~na ijednozna~n,a, klasi6ka.cija kak'va se htj'elapostl li modeio ,m j'edi ns tvenoga. idenciteta ism a t rala k,ao· d d · .1 ']- .. d···pru'o, no . ;an'a nlJe moguca~ a-sno Je __. se JezlCl mogu

svrstavati po sva'k,om ad 'tri (iii vile) identtteta idarezulta ti ,nece biti i s u . . U,'nive-rzalna , c e biti samo ana

k la sifik ac ij'a k oja u zim a 'U obzir sv e te podatke. M . o , ze

Ii se onda odgovorici n,a jedno ,s ta vno p it a. nje 0 tome

k-oliko ,ima jezika? Odgo-v'or na to pitanje nikada nije'b· ~ d n ' 0d + :l b + ; ! o '!ik l.__ ' _ 1 , 0 ;-e', _ost~van,~ ..cV J C se ,n:ete:mo 0__Zlran, na tesoce

koJe dolaze odatle sto se ne mo~e' p ,o ,wei ja sn a ido-sljedna granic a izm,eau di jalek ,a ta jedno,g jezika. iuskosrodnih a li ra zlic itih , je zik a. U obicaje,ne gen,etske kla,~s i6 k ac jje : tu , se mnogo inedopustivo is,po,mazu vr iJed . ..

n o s - n i m idenc it et ,om,~ ,Al i to cemo g , a d a s vj esno Z3. 'n e. ..'marl t i. jer ne ulazi u kru:g pi-tan ja kojim'a s,e bay! ovarasprava. ZanemarujuCi, dakle~ te t e S k , o c e , po'kusat, ce . . .

rna odgovoriti na pitanje 0 tcme d a II je rnoguce jed-a C d diti b · · "kz·' .. . ... . ,c., I •ao n no 0 ream ..rOJ JC:Zl a,

Odgovor na to pieanje mogue je ipri modelu sloze-nog identiteta, iako teoretski ni je tako jednostavan ka ...ko se mislilo da hi mogao biti, I tu vrijedi na~elo da

ereba polaziti od na jslozenijega sustava, to jest odmaksimalne diferencijacije, Po tome jezika ima tolikoko 1ike se u bilo ko j o - j sku pini iden ti teta n aj vise razli-

kuju, Kad se identiteti razlikuju u jednoj skupini, a ud I lik · · I kl ifik ' ! ! o ' "rugoj se ne raz l~:UJU:, za unrverza nu suasl'laclJu

mje ro da v .n i ani koji se razliku ju .

Tako c e heladski ipontski novogreki biei dva jezikau univerzalnoj klasifikaci ji jer im se razliku ju opisni i.d 1 .' id i, da im je vrii d ··d .'a ,_I os~ovni 1 _ entrtet, premca im je vnje nosnr 1 enneee

isti. Dva c e jezika biei tako der danski inorveski riks ...1· .' iu d .. d identi d ·aa jer rmaju uva V'Ir je nosna 1nnteta, prem, a im

je rodoslo vni iden titet isti, a tipolo~ki im se ne razli-kui I"'k d bl b ·'~'''' · kri .... 1·~Jeto' l'~-'O .. a ·1 se po uo ,1Ca)enlm :'':rlterlJlm;a smatra 1d I · , ~ . . . · . .varna raz rerum J ezicima.

Nizozemsko-njemacki sklop d a e c e po tom iseomp rin cip u univ er za ln oj klasifikaciji

c a k .tri jezika. Ni-

zozemski kao ,razli~it ad donjonjem ackog zbog vri-idnosnog identiteta (odnos opisnih identiteta slican je

onom danskog jezika inoveskog riksmaala) iad gar-njonjemacko g - :Zbog svih triju Identi teta. Don jonjemac ...ki je pak ra'zlici t ad gornjon jem ackog zbog opisnog .1 .

rodcslcvneg ideaeieeta.

Gdje god dakle ima razlike u identitetu, univerzal-na, c e je klasifikacija uzecl, U obzir ina njezinu temelju

· · b t. k Ta k d b"" 'IuV eS tl U ,poplS , p o s , e _ an J e Z l _ ~ : . _0 se_,Olva naJraz-

vedeni j'i ,Slls'tav koji, n,e zan,emaru je ni jedan po-datak p a

se z a- to j ed ino takav ,moze sm atra ti o pc ,ev rije dn im .. A li

c e ' taj popis ostati nepotpun ako se u njemu ne nadu

poda,ci i0 tom glije - s e -d .oki da ju razlik,e u id en cite tu.:t • • • <. T k - I.-- b - ' • . ' l~,meuu nJegovun, JezlCl,ma. 'a·o u: tamo '-l'tl ozn,'a.~,no

da, izmeau norv e~kog la .n dsma 'a la i ri,ksmaala nema

opreke vrijedno,snog identiteta, nego da oni syojimV ' r i j ednosoma, ulaze u. . socio l o - s k u ik ul turnohistori jsk uc je lin u n orv es .k og jezi:ka; da izme a u , norv'es:k,og r i k , s , , , ,

maala idanskog jezika .nema opreke u rodoslovnom· d , • 1 I··· J~ hId'_entltc,tU; u unl,verza :nom l:e pOplSU staJatl ua, ·e,a ' ,'-Sk· ipontsk· n ov og rlk ' ~ ne'-ma-.~- oprek' -e v-'r·~ed-- O 'S - om1 _ ;:' '. __1 ,~', ,,~,(.:' _ _l , >-JU,' ' U ' IJD n.·d · d · " " ~ I , , " , " • • ' ' ! 1 . k · d - · ·1. ' ent l tetu; a '"o nJ oo Jema ct\.1 I norve :) ,,'I ,',a J e ne,ma jll

d - 1 - G ' d· d ~· · ; O ;d ' " " ' " " e d -u ro os ,ovnom. 'Je go, razllC l U l,entltetu J ', in.ek· d I l k ' ' "d -'"~ d I'S up. ln -e n e 0 ' ,govara razli. ".a u 1 ," ,enUte'tu -ruge', to ce

se u univerzalnom popisu je zik a. mo ra ci zabilj eziti. U z

susta,v na j ' V ' e c e raznolikosti. ostaje dakle imod,el je....dinstveno-ga idenciteta kao misaono pola.zis'te jet se

bi.ljez,e sva o-dstupanja ad njega t T'ak.o je stari mode!implicitno, ukljuoon u' novi kao mjlerilo~Ia'ko je takav opcevrijedan popis, jezika kao rezul ...

tat njih o-v e temel; n- e klasifikaci Je mno go slozeniji negose o pc:en ito zam i~lja; ne .m a ,s.umn je d . a . je v r,ed niji i

'I d m - . . . + ...... iI d " . ! I I •sVO.Jcm .pre: .. etu, pflmJerenlJl nego JC ...n,osta V,nl]!. po piS

k !!o + b" · d 1 • d ' " " • d . .OJt 1 se OS.nl va.o n,a rno ,e U J e 'mstv,en.og 1· ent1teta.,

Pa odgovo,r n,a '011,0 pitanje ne s,amo da je potvrdannego je iiskl j 'uciv t N e .,sarn o d :a je moguce ,n-a -osnovi

modela sloienog idenuteta dati uni" ve r.z al an pop is j ez i,,,.

ka n,e,go je to ' moguce izmedu s-vih do sada, uv-edenih

modela. jedino na njeg-ovu tem eljutO d· · d I · d"' ·d ""- J e se p'rvo- OplSao mo e, Je.lnstv'enoga 1. en tlte-

ta kojim se lingvisti obieno ,slu.~e, ia'ko do sada nije

12

Page 9: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 9/10

 

hio izrici to razlozen, pa se ini je ,razmisl Ja10 0 n jego. . .vim svojstvima, Taj je model duboko usvije~cen iit-..

~ ih k ' '" · dran strucnit icrugova te se rnoze smatran zdravora-

sumskim pristapom pitanju jezienoga identiteta. T om

je mod.elu suprotsta vljen iopisan model s . l o z e n - o ' g iden-

tit eta ,On osietl jivo odudara od raSir,enih pr'edodzb a iu prvu se susretu cini kao da je protivan zdravu ra-

My ,.:I. k ida i '........zumu, _ oze se medutim po, .azati "'" je on ptlmJcrenlJl~.. k .. 1 '"d ~-.. ..' ..

empinjs torn rnaterijal U'1 :"a ga tOcrllJe oplSUJe nego onajd ; . M ' d 1 1'" , ·d 4 '" + b ~~ k ' lrugt~ , ,0, e S .ozenog .1 entiteta 0 p isu J e iez t es s o ca

1 -- '!i t k;'· d I ' · d i ' . 'd . . .sve s ucajeve :_re 1 moe ei je tnstvenog l' ennteta, a~ ~ .. k 1 ' ! o J . . k' d "k ' ' ' ' 'h d '. d 1 , . ...opisuje 1 takve siacajeve '0', OJ1, .' rugi rna ei zatan ..

Nerna dakle dvojbe da u lingvisciCkom radu trebaiti d .. I 'M " · '. ~ . . .napusnu crugi .1 S uzrn se p,tvrm Jer samo on lS pU n ja v a

bitne metodoloske zahtjeve. 'To je tiro potrebnije s t o semetodoloska nedovoljnost models jedinstvenog identi-

r ' k ' Y . . . k ' • ~ ~ k - _ Y ' " kteta a ·'0 moze .IS, onstm .:.ao orUZje u rasprama 0-.·0

• • '!i 1 '" ' "k ., '. '. '~ y. v f ..jezicne po, 1t1:: e, 1to ne sam o svjesno nego JO!i cesce .1

p ogub nije n es v je sn o. 'Ta j se model, pod, pretpostavkomda je iskustveno provj eren iznansrveno utemel jen zs-

1k ,t ~l k '" 'Y bi 'I'pravo namece .' ao mjeruo prema .ojem se naeeze Z 'hJa,

a sa svrhom da se obezvrijedi koji njezin dio ako jekome neugodan, Mod el je din s tv en og a. id en .titeta mofea k d _ · '"U k · ,.:I..' ~ •t 0 U ....amm prl sama posrau oruae _Je z l, cn og a n a s i-

'1 4 k ' d k ....dn " e l i k o i ~"Ja: . ac . orne sm eta v rije osno' jedmstvo --oJega Je &,Z ika" mo,t.e ga razdvajati pozivajuci .se na rodoslovno

ili tipololko dvo jstvo; kad smeta vrijednosno dvojstvoy. .,.. • '. .... 1~

moze mu poricati 1 samu opstojnose pozivajuci se na

d 1 · f .. ... I ~k · d t N Y 1· , b·1tro os iovno lil npoi os .',0 jec msrvo. :" epo-ze J na Z·.1 Ja

1- 'if k 1 : ' . ' . ~l, '" '" P'··prog ,~uje se ta, 0 samovotjnom 1Ztl1LS jonnom, 'ltanJckoje se ovdje raspravilo nije zato samo vazno ite..m eljno u reoretskoj lingvlstici nego je n jegovo ispra vnorjesenje ibima pretpostavka za ispravno djelovanje

!I !I.. • •

u prlml J en.JenoJ.

Languag e Identity

It is , usually assumed that the identity of languages is a

thin g of immedi ate experience derived, from its mere f ac -tualicy, Language is thus regarded as an object whose

iden ti ty is 0b viou s from it s sh eer P ercepti b iii ty as is that

of a pencil, of 3" piece of chalk or of an apple, In this

view, a langu age is on e because it can be P erceived as such

and its id en tity presen ts therefore no p ro f ound, theoreti-cal p ro blems .. It, is enough, in case of doubt, to check th e

empirical data and to see how many languages there are.U ncertainty ca n arise o,nly if these .data are deficient,

Yet, there are cases, in which languages, fully ,acces-

sible to study and inquiry, raise controversies as to theirie n rity , 'T he se COlt eroversies cannot be explain ed by the

lack 0 - £ relevant data. Usually it is maintained th.at theyare nurtured by political stakes and vested interests. N 0--

body could reasonably deny this. But when a controversya rise s a bo u t pencils, apples or oil. fields" no vested, interestsan d no po l i dea l stakes can put in question th e identi tyof the disputed 0bjeces and for that matter, their num-ber. There can be ' a ro w over an apple, but no, sensibleperson will ever maintain that there are two if every body

can see that there is only one t No case, will he strengthenedby such con ten dons. Yet in. the 'case of some Iangu agesqui te serio-us scholars main cain radically opposed views 'JS

[0 their .ide n tity. Poil t i , c a . 1 in terests and the d e m an d s of

var ion s pacriotisms ca n explain thei r ,partiality t but no ,poli tical bias w ha tsoever can m ake it possible for 3. serious

scholar to main rain obstinately S ,C methin g tha't can, heshown to contradict the basic' data of experience .. If he

d o e s, either h is sa nity or his moral in tegri ty will soon. bequestioned, The identity of Ianguages must conseq uen rly

be somew hat different from , the factual iden tity 0f apples

and of pencils. Contrary to common opinion, it presentsa theoretical, problem as well as a problem of fa,ct,~,

Alehough h,ngua.ge iden.ti ty i s im ,p li ci tl y assumed to be

j - u . s t : 0 v i o u $ an d factual~ nobo-dy would deny that it ha sa v;l,riety of aspeets.. It is fro m this vari cry 'chat the Ian . ..

guag,e p,hen,omen-on derives ~~ riches .. Ev-ery languag,e exists

as 'a , system of (;omm un ica t ion in a sociAl setting and its

iden tity ,can be es ta b.lished on th a'r b a , s i s , as that 0 :£ a la p,-gu a ,ge w hich is as it is and, is' not d:ifferen t fro m wha titis. This is. the d,escriptive aspect ,of language i.den,ti.ty.. But

Ia n guage exists also a. s a con tin ui ty in. change. : 1t thus. has';1 d'escen t and this descen t is wha tit is and is no other ..T his is ,the genealogi.cal asp,ect of la ng u,a g-e id e.n tity t F ur'-

thc,rmore, language is to e'Very community, a depository of

va l uc s p; It is theirs Of' 1'0reign,t it is , eleva ted or pi ainJ , i t isrefined or vulga r, it .is tb.,e ,mother tongue~ This is th,e axio-'

logical a.spect of language iden.tity. There, is : a 'w id es pre ad ,

b e1i.ef t h a t linguistics c a . n be sci.en tific o n 1y i.f it utterlydIsregard.s this las t aspect'.. An d 0f course, m ain taining ,orre jfeting ,p,roposed Ian guage v alu .e s c .a nn o t be 'che con-tent

of scien.tific l in .g ui st ic s. Y e t: t he ob ject i ve ' stu.dy of a .x io logi .. .cal attitu.des 'cowards linguisd.c traits an d entitie,5 cannotpossibly be excluded from, any serious preoccupation withthe, phenom,enon of language'" So there are a.t least three

a .spects o f la ng ua g'c identity~ It seem,s that aJl others can

be subsum ed under one o f ' th.em~Th d I f 1 ;'d"·' I . . . . 4 £ - h.'e m o. e,' 0 angl1ag'e 1·ennty Imp I,CIt ,m most 0 ,' t e

linguistic r ea so ni ng pub li sh .e d so :far is founded ,on th e sup~

pos i tio.n that there is only one f'actual and immediatel yper,cepcible language iden tity w ,i til its three aspects: de ...

scnptive,> ,g en ea lo g ic al a nd axiolo-.gicaI. This is t . h e mode l o f

unita,ry identity. 'It is , its formal prope rty r n at an id en tity

estabHshed in any on.e o,f the thre',e aspeets by n.ecessi.tyim,pJics a correspon,dent identity in ea.ch ,o r ,the two ,re-

, m ' a i n i n g a sp ec t s , _ as ' w e l l } 5 , i n . : c e it is but one identity- , r e , . . ,

' 1 3 ,

Page 10: identitet jezika katičić

5/13/2018 identitet jezika katičić - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/identitet-jezika-katicic 10/10

 

fleeted in. its three aspects" Descriptive, genealogical andsxiolo gic.l id.en ti ties are thus invariably llnked, by ' one-to-...one relationsh ; , P S , t efl ected 'by their belonging to- an un...d er ly in g f ac tu a l identity whose aspects t'ney are,

. It can be shown that this implicit. model does not con....

form co experience, There are' languages such. as CreoleFrench or -Y,iddish. whose separate descriptl ve identity no ...

body could question. Even grammars of them are bein:gwritten, and published, And yet, when Ronl'an,ee or Ger ..manic languages ar e enumerated according to genetic clas-sification, these tW'O lan,gua.ges disappear' completely since'they have no genetical identity of their own, separate from,French and High German,

There are' two g en ea lo gi ca ll y d is ei nc e We 's t-Germa. ni clanguages: Low German and High German. But for theirspeakers at least four mother tongues exist: Flemish., Dutch,German, and Yiddish, which coincide with neither of thetwo ..Many other examples of the same kind are discussed

in 'chis paper, If they are no t to be disregarded by our the-ory" a .more complex model of language identity has to

be introduced, In it descripti ve, genealogical an,d axiologi ...

ca l Iden ti ties form three separate sets. 'The elements of

each one a re established according to its own s .p ,e cif ,ic cri...teria from th.e factual evidence at hand. The complex I an . .guage iden tides 'we come 'across in our multiform expe-

rience consist of various relations among the elements ofthe thre e sets. There is: no need for these re la t ions to beo ne -to -o ne , \ 'V h en th.ey are, it is :;1 special case that con . ..forms to ar t additional restrleeion, This Is a , model of ,com-

PQs ed l an, guage' identi ty.

Such a model ficsJ no doubt, better in the, complexity

of our experience with language iden tiry, It helps to statecorrectly. the teal problems and to demonstrate the: futi~licy o .f o ther s that are b as e d on the Formal properties of aninadequa te model. A n, example. for the first would. be thequestion whether there is a s ep a ra t e axi,ological iden t~i:ty

of Creole French. An exam ple for the: second would bethe endeavour to demonstra te f.or Dutch a genealogicaliden tity which separsees it from German Platt on dl e 'ba...sis of th e fact that they are undoubtedly separa ted, by their

axiological iden ti ties.

1 - 4