IDENTIFIKACIJA DAROVITIH UČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Janja Škoda

IDENTIFIKACIJA DAROVITIH UČENIKA U

OSNOVNOJ ŠKOLI

Mentor:

dr. sc. Ante Kolak, doc.

Zagreb, lipanj 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

2. DEFINICIJA, ZNAČAJKE I RAZVOJ DAROVITOSTI .................................................. 2

2.1. Karakteristike darovitih učenika .................................................................................. 2

2.1.1. Renzullijeva troprstenasta koncepcija darovitosti .............................................. 3

2.2. Različiti oblici darovitosti ........................................................................................... 3

2.2.1. Gardnerova teorija višestrukih inteligencija ....................................................... 3

2.3. Razvoj darovitosti kod učenika ................................................................................... 4

2.3.1. Utjecaj obitelji na razvoj darovitosti................................................................... 5

2.3.2. Utjecaj škole i nastavnika na razvoj darovitosti ................................................. 6

2.4. Položaj darovitih učenika u Hrvatskoj ......................................................................... 7

3. OBILJEŽJA IDENTIFIKACIJE DAROVITIH UČENIKA .............................................. 9

3.1. Načela provedbe identifikacije .................................................................................... 9

3.2. Etape procesa identifikacije ....................................................................................... 10

3.3. Izazovi i opasnosti u procesu identifikacije ............................................................... 11

3.3.1. Daroviti učenici koji podbacuju u rezultatima.................................................. 13

3.3.2. Forsiranje .......................................................................................................... 14

3.3.3. Etiketiranje ........................................................................................................ 15

4. INSTRUMENTI IDENTIFIKACIJE DAROVITIH UČENIKA ...................................... 16

4.1. Upitnici za identifikaciju darovitih učenika .............................................................. 16

4.1.1. Instrumenti namijenjeni nastavnicima .............................................................. 17

4.1.2. Instrumenti namijenjeni roditeljima ................................................................. 18

4.1.3. Instrumenti namijenjeni vršnjacima i samonominacija .................................... 19

4.2. Testiranje kao metoda identifikacije .......................................................................... 19

5. EMPIRIJSKI DIO ............................................................................................................. 21

5.1. Problem i cilj istraživanja .......................................................................................... 21

5.2. Analiza instrumenata za procjenu darovitosti ........................................................... 22

5.2.1. Renzullijeve mjerne skale ................................................................................. 23

5.2.2. Mjerna skala za nastavnike i roditelje, GATE program ................................... 24

5.2.3. SIGS - mjerne skale za identifikaciju darovitih učenika .................................. 25

5.2.4. Ljestvica procjene PROFNAD ......................................................................... 25

5.2.5. Mjerna skala, Alberta Learning ........................................................................ 26

5.2.6. Nominacijske liste, George ............................................................................... 26

5.2.7. Obrasci za područja umjetnosti, Ohio .............................................................. 27

5.2.8. Identifikacijski obrazac za roditelje, Alberta Learning .................................... 28

5.2.9. Upitnik PRONAD – R ...................................................................................... 29

5.2.10. Nominacijska lista za roditelje, New South Wales ........................................... 29

5.2.11. Upitnik PRONAD – U ...................................................................................... 30

5.2.12. Upitnici za vršnjačku procjenu ......................................................................... 30

5.2.13. Upitnik o interesima za učenike, Alberta ......................................................... 31

5.2.14. Obrazac za odgovore – likovna umjetnost i ples, Ohio .................................... 31

5.2.15. Upitnici za samonominaciju, North Clackamas Schools .................................. 31

5.2.16. Formular za vlastitu nominaciju, George ......................................................... 32

5.3. Usporedna analiza instrumenata za identifikaciju darovitih učenika ........................ 32

5.3.1. Instrumenti namijenjeni nastavnicima .............................................................. 32

5.3.2. Instrumenti namijenjeni roditeljima ................................................................. 33

5.3.3. Instrumenti namijenjeni vršnjacima ................................................................. 34

5.3.4. Upitnici za samonominaciju ............................................................................. 35

5.3.5. Analiza novih upitnika za identifikaciju ........................................................... 35

5.4. Postupci provođenja istraživanja u osnovnoj školi .................................................... 37

5.5. Rezultati i rasprava .................................................................................................... 38

5.5.1. Vršnjačka nominacija ....................................................................................... 38

5.5.2. Nominacija učiteljice ........................................................................................ 41

5.5.3. Upitnik za samonominaciju .............................................................................. 44

5.5.4. Završni komentari o istraživanju ...................................................................... 47

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 50

7. LITERATURA ................................................................................................................. 51

8. SAŽETAK ........................................................................................................................ 54

9. PRILOZI ........................................................................................................................... 55

1

1. UVOD

Među učenicima je oduvijek bilo onih koji se bore sa školskim obavezama, onih koji ih

s lakoćom izvršavaju te onih koji im se tvrdoglavo protive. Kako učenici sa slabijim

postignućem trebaju ohrabrenje i prilagodbu, tako i učenici s razvijenim vještinama ili širokim

znanjem trebaju podršku kako bi što bolje iskoristili svoje potencijale, ne samo radi njih samih,

već i radi dobrobiti cjelokupnog društva.

Mnoga djeca u našim školama nisu dovoljno uspješna jer ne iskorištavaju u potpunosti

svoje potencijale. Kako bismo zadovoljili potrebe darovite i talentirane djece, trebali bismo im

prilagoditi svoje postupke i djelovanje. Prije nego započnemo rad s darovitim učenicima,

potrebno ih je prepoznati. Sukladno višedimenzionalnom pristupu, postoje različite metode

identifikacije darovitih učenika, a svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Kako bi

proces identifikacije bio što stručniji i uspješniji, kako bi iz njega proizašli rezultati koji će

omogućiti napredak i razvoj darovitosti kod svih učenika koji imaju potencijal, važno je

upoznati različite metode identifikacije i znati ih iskoristiti i primijeniti na ispravan način.

Ovaj rad spada u područje specijalne školske pedagogije jer se bavi darovitim učenicima

u osnovnim školama. Točnije, proučava različite metode koje koriste pedagozi u osnovnim

školama za identifikaciju darovitih učenika. U analizama postojećih instrumenata upozorava se

na njihove prednosti i nedostatke. Osim postojećih instrumenata, u radu su opisani i novi

upitnici koji su osmišljeni za potrebe ovog rada te su korišteni u istraživanju u osnovnoj školi.

Ti su upitnici također analizirani, a njihove prednosti i eventualne loše strane provjerene su u

provedbi upitnika u procesnoj identifikaciji u osnovnoj školi. Pedagoška praksa time je

obogaćena novim instrumentima koji će ubuduće moći poslužiti za identifikaciju darovitih

učenika, a u svrhu prepoznavanja svih učenika s natprosječnim sposobnostima i pružanja

odgovarajuće odgojno-obrazovne podrške.

2

2. DEFINICIJA, ZNAČAJKE I RAZVOJ DAROVITOSTI

Kako bi u školi metodički ispravno i poticajno djelovali na darovite učenike, potrebno

ih je uočiti, tj. prepoznati njihove osobine koje ukazuju na darovitost. Postoje brojne varijacije

sposobnosti, osobina i karakteristika darovite djece, no ona se u razrednom okruženju često

ističu time što zadatke obavljaju prije, brže, uspješnije i drugačije od svojih vršnjaka. Brojni

pokušaji definiranja darovitosti imali su cilj obuhvatiti raznovrsne karakteristike darovitosti.

Kod nas je najprihvaćenija Korenova definicija koja glasi (Koren, 1989:9):

Darovitost je svojevrstan sklop osobina na osnovi kojih je pojedinac u jednome ili više

područja ljudske aktivnosti sposoban trajno postizati izrazito visok natprosječni uradak.

2.1. Karakteristike darovitih učenika

U suvremenoj stručnoj literaturi nabrajaju se različite karakteristike koje učenike čine

darovitima. Čudina-Obradović (1991) objašnjava kako se iznadprosječno razvijene sposobnosti

mogu promatrati na klasičan način, kao opće intelektualne sposobnosti, odnosno stupanj

inteligencije, koji se mjeri testovima. No u novije vrijeme pokušava se smanjiti značaj

isključivo općeg intelektualnog funkcioniranja kod određivanja darovitosti. Pojedinac može

postići iznadprosječno dobre rezultate na drugačijim vrstama zadataka, odnosno, može imati

razvijenije ostale vrste inteligencije. Ako se radi o izrazito visokim rezultatima na nekom od

specifičnih područja (glazba, sport i sl.), govorimo o talentiranosti.

Daroviti učenici spremni su velike baze znanja koje posjeduju koristiti na nov način i

primijeniti ih na rješavanje različitih problema. Zahvaljujući metakogniciji, oni kvalitetnije

upravljaju misaonim procesima kao što su planiranje, odlučivanje i kontroliranje. Osim preko

sposobnosti, daroviti učenici iskazuju svoju darovitost i preko određenih osobina ličnosti. Oni

imaju veliku intrinzičnu motivaciju za rad, usmjereni su prema cilju, rade predano, a u bavljenju

određenim zadatkom prisutan je entuzijazam i zanos. Uporni su u postizanju rezultata te imaju

veliku radnu energiju. Nerijetko su i vrlo autonomni, inicijativni i samopouzdani. Važna je i

pozitivna slika o sebi, koja je temelj osjećaja vlastite vrijednosti, samopoštovanja te izvor za

postavljanje visokih ciljeva, pa prema tome i visokih rezultata (Čudina-Obradović, 1991:35).

Među vršnjacima se daroviti učenici ističu i po originalnosti, kreativnosti, stvaranju novih ideja

i otvorenosti za nova iskustva.

3

Važno je naglasiti da su sve nabrojane karakteristike različito zastupljene kod različitih

učenika, no one međusobno djeluju i prožimaju se te rezultiraju ponašanjem koje je

karakteristično za darovite pojedince.

2.1.1. Renzullijeva troprstenasta koncepcija darovitosti

Sve prethodno nabrojane karakteristike darovitih učenika mogli bismo svrstati u tri

skupine koje uvjetuju darovitost sukladno Renzulliju i njegovoj troprstenastoj koncepciji

darovitosti, a to su iznadprosječne sposobnosti, osobine ličnosti i kreativnost (Cvetković-Lay,

Sekulić-Majurec, 1988:17; Čudina-Obradović, 1991:20). Sva tri faktora jednako su bitna kod

određivanja darovitosti, no njihov intenzitet i razvoj nije jednak jer na njih utječu brojne

karakteristike pojedinca i njegova okolina. Sposobnosti su najmanje podložne promjeni, ali

kreativnost i motivacija mijenjaju se tijekom vremena pod utjecajem okoline.

2.2. Različiti oblici darovitosti

Daroviti i talentirani učenici ne čine homogenu skupinu, već pokazuju širok raspon

individualnih različitosti. Postoji više oblika darovitosti, a osim što svaki oblik ima svoje

karakteristike, oni mogu biti i paralelno razvijeni kod pojedinaca. Darovitost se može promatrati

iz dviju perspektiva: produktivna darovitost se bazira na rezultatima rada darovitog pojedinca,

na njegovim izrazito natprosječnim postignućima; potencijalna darovitost temelji se na

potencijalu i predispozicijama koji se uz prikladne odgojne utjecaje razvijaju do natprosječnog

stupnja. Najstariji i najšire prihvaćen oblik darovitosti jest onaj koji proizlazi iz psihometrijske

definicije inteligencije. Razina opće intelektualne sposobnosti, koja se mjeri testovima

inteligencije, u ovom je obliku jedini kriterij svrstavanja u grupu darovitih. Ipak, današnja

shvaćanja uz opću intelektualnu darovitost naglašavaju i ostale vrste darovitosti koje su se dugo

vremena zanemarivale. Darovitost se može iskazivati u različitim specifičnim područjima koja

također zauzimaju vrlo važno mjesto, a sukladno Gardneru, osim opće inteligencije, sve se više

promatra i stupanj razvijenosti ostalih vrsta inteligencija.

2.2.1. Gardnerova teorija višestrukih inteligencija

Teorija višestrukih inteligencija pobila je stajalište o općoj inteligenciji nakon što je

Gardner 1983. godine opisao kako postoji sedam inteligencija. George (2003) se osvrće na

njegovu teoriju te napominje kako se svaka od njih različito i neovisno pojavljuje kod

pojedinaca. Svaki pojedinac tako posjeduje jedinstvenu mješavinu svih tih inteligencija, a kod

4

darovite djece je iznadprosječno razvijena jedna inteligencija ili više njih. Koje vrste

inteligencija postoje prikazano je u prikazu 1.

Prikaz 1. Gardnerova teorija višestrukih inteligencija

Inteligencija ima mnogo lica i sva su ona korisna i potencijalno vrijedna. Svaki učenik

ima barem jednu inteligenciju s ovog popisa. Roditelji i nastavnici su dužni otkriti koja od njih

pojedinca čini darovitim učenikom, a zatim je u potpunosti razviti (George, 2003:78). Iz tog

razloga, kod definiranja darovitosti danas se u obzir uzima, osim opće inteligencije, vrlo širok

raspon različitih značajki.

2.3. Razvoj darovitosti kod učenika

Nastavnicima je oduvijek veliki izazov potaknuti učenike da u školi postižu uspjeh u

skladu sa svojim mogućnostima. Umjesto tradicionalnog akademskog znanja i rutinskih

vještina, škole se moraju okrenuti prema učenju kako misliti, zaključivati i kreativno rješavati

probleme. U radu s darovitim učenicima to je osobito važno jer, kako smatra George (2003:60),

vještine i sposobnosti mišljenja mogu se povećati vježbom kao što se sportska vještina

usavršava treniranjem. Među darovitim učenicima, naravno, postoje i oni čiji je uspjeh u

aktivnostima kojima se bave niži od njihovih mogućnosti. Kod potencijalno darovitih učenika,

čija se darovitost ne iskazuje kao produktivna, njihove natprosječno razvijene sposobnosti ne

pridonose natprosječnim rezultatima. No sistematskim vježbanjem i metodama koje potiču

kreativno i kritičko mišljenje, potencijal se može iskoristiti za visoke rezultate.

7 v

rsti

inte

ligen

cija

Verbalno-lingvistička inteligencija

Glazbeno-ritmička inteligencija

Logičko-matematička inteligencija

Vizualno-spacijalna inteligencija

Tjelesno-kinestetička inteligencija

Intrapersonalna inteligencija

Interpersonalna inteligencija

5

Sekulić-Majurec (1995) prikazuje jedno vrijedno istraživanje iz 1995. godine provedeno

u našim srednjim školama. To je istraživanje razriješilo pitanje razvoja produktivne darovitosti

kod učenika koji pokazuju potencijalnu darovitost. Sa skupinom učenika koji su na testovima

sposobnosti pripadali u 25% ukupno postignutih najboljih rezultata, a kojima se školski uspjeh

kretao oko trojke ili niže, radilo se prema programu osmišljenom za razvoj produktivne

darovitosti i kreativnosti. Učenici su radili na definiranim istraživačkim problemima uz

maksimalnu slobodu u radu, uz vodstvo stručnjaka i povoljne materijalne uvjete. Nakon tri

godine trajanja programa, rezultati su opravdali koncept koji govori o mogućnosti poticanja

darovitosti. Sekulić-Majurec (1995) ističe kako su sudionici programa stekli veće znanje i veći

uspjeh u školovanju, zahvaljujući poticanju motivacije i specifičnih interesa, razvoju svijesti o

vlastitim stilovima učenja i metakognitivnih znanja te kreativnosti. Promijenili su svijest o

vlastitim sposobnostima i stvorili pozitivne stavove prema školi, učenju i znanju, što je uvjet

iskazivanja darovitosti.

Prva shvaćanja darovitosti su proizlazila iz pretpostavke da je darovitost kvaliteta koju

netko ima ili nema, da se netko rađa kao genij i da je darovitost isključivo pitanje gena. Također,

mit koji je raspostranjen glasi da darovitoj djeci nije potrebna posebna podrška u učenju i

razvoju sposobnosti jer se oni mogu sami snaći (Winner, 2005). Ipak, iz navedenog istraživanja

se vidi da je za razvoj darovitosti potreban sustavni rad i poticajno djelovanje na razvoj

sastavnica darovitosti. Moderno shvaćanje stoga napušta prijašnje pretpostavke i okreće se

suvremenim spoznajama na tom području koje kažu da je darovitost dugotrajan proces

razvijanja pod djelovanjem višestrukih utjecaja (Čudina-Obradović, 1991:71). Razvoj

darovitosti je uvjetovan brojnim faktorima koji istodobno djeluju na pojedinca, kao što su

njegove biološke, naslijeđene karakteristike, šira kultura i bliža obiteljska okolina te osobine

samog pojedinca koje posreduju između genetskih potencijala i okoline.

2.3.1. Utjecaj obitelji na razvoj darovitosti

Iako se vjerovalo da darovita djeca dolaze iz obitelji višeg socioekonomskog statusa ili

da je riječ isključivo o genetskoj uvjetovanosti, za razvoj darovitosti ipak je presudan aktivan

angažman roditelja u odgoju djece, a ne stupanj obrazovanja ili ekonomski status. Efikasna

obiteljska okolina koja potiče iskorištenje visokih sposobnosti učenika mora zadovoljiti četiri

osnovne potrebe darovitog djeteta: potrebu za ljubavlju i sigurnošću, potrebu za novim

iskustvima, za postizanjem uspjeha i za osjećajem odgovornosti i nezavisnosti (prema Karnes,

1983, u Čudina-Obradović, 1991:78). Roditelji pomažu u razvoju motivacije tako što svom

djetetu predstavljaju izvor sigurnosti u slobodnom razvoju, iskazuju pozitivne stavove prema

6

učenju, imaju visoke kriterije, aktivnim interesom potiču njegov napredak i osjećaj vlastite

vrijednosti.

2.3.2. Utjecaj škole i nastavnika na razvoj darovitosti

Povoljna nastavna atmosfera učenike potiče na samostalno promišljanje i aktivnost, daje

prednost aktivnosti učenika pred nastavnikovom aktivnosti, omogućuje razvoj intrinzične

motivacije, daje im slobodu i potiče divergentno mišljenje i maštu (Čudina-Obradović,

1991:80). Uloga učitelja u radu s darovitim učenicima je preuzimanje brige za razvoj

darovitosti, diferencijacija1 sadržaja i individualizacija2 načina rada. Sekulić-Majurec (2002) u

tom svjetlu navodi konkretne kreativne načine rada koji su se pokazali uspješnima u razvoju

darovitosti, npr. rad na projektu, timski rad, rad na stvarnim istraživačkim projektima i sl. Ističe

također kako se kod poticanja razvoja darovitosti nastavnici moraju usmjeriti na skladan razvoj

ličnosti u cjelini, a ne samo na razvoj određenih sposobnosti. Sve tri sastavnice Renzullijeve

koncepcije darovitosti moraju biti u fokusu: razvoj različitih specifičnih i općih intelektualnih

sposobnosti, metakognicije3, motivacije te specifičnih interesa, poticati kreativnost i pozitivnu

sliku o sebi te povjerenje u vlastite mogućnosti, što je temelj razvoja intrinzične motivacije.

Kako bi daroviti učenici dali svoj kreativni doprinos u područjima kojima se bave, treba

razvijati njihovo stvaralačko mišljenje, poticati ih da ispituju, oslobađati ih straha od pogrešnih

odgovora, ohrabrivati u davanju novih ideja te nikad ne ismijavati njihove neobične i originalne

odgovore (Sekulić-Majurec, 1997:61).

Čudina-Obradović (1991) pak ističe kako škola i nastavnici nemaju uvijek pozitivno

djelovanje na razvoj darovitosti. Nezanimljivost metoda, pretjerano naglašavanje ocjena i

vanjskih kriterija učenja, nepovjerenje nastavnika u sposobnosti učenika i nagrađivanje vjernog

reproduciranja sadržaja, primjeri su koji čine slabo poticajnu nastavu. U našim se školama

pokušavaju prevladati takve značajke nastave zbog općenito lošeg poticajnog djelovanja na sve

1 Diferencijacija sadržaja rada ili sadržajna diferencijacija obuhvaća podjelu nastavnih sadržaja na temeljni (obvezni) i dodatni dio. Učenici mogu birati između različitih sadržaja i metoda, ovisno o svojim sposobnostima i interesima. Izvor: Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju - Interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO. str. 105-106. 2 Individualizacija načina rada je didaktičko načelo i oblik učenja i poučavanja u kojem se nastavni ciljevi, sadržaji i metode odgojno-obrazovnog rada prilagođavaju svakom učeniku, utvrđuju se i uvažavaju individualne osobine učenika te se svakom učeniku osigurava napredovanje u skladu s njegovim potrebama, interesima i sposobnostima. Izvor: Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju - Interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO. str. 208. 3 Metakognicija= spoznaja o vlastitoj spoznaji. Izvor: Sekulić-Majurec, A. (2002) Novosti u pedagoškom pristupu darovitoj djeci i učenicima. str.49.

7

učenike, a pogotovo je bitno osvijestiti negativni utjecaj tih elemenata i na razvoj darovitosti,

kako bi se u nastavi stvorila okolina povoljna za razvoj potencijala.

2.4. Položaj darovitih učenika u Hrvatskoj

Unatoč sve većem zalaganju nastavnika te kontinuiranim usavršavanjima u području

darovitosti, u Hrvatskim je školama darovitost još uvijek malo prepoznata. Sekulić-Majurec

2002. godine primjećuje da je znak toga malen doprinos Hrvatske u svjetskom znanstvenom,

sportskom ili umjetničkom napretku. Još uvijek nema puno pomaka, u našim školama se događa

da dio darovite djece i dalje nije prepoznat pa njihov potencijal ostaje nerazvijen. Prepoznati

daroviti učenici pak se bore s mnogobrojnim mitovima i predrasudama koje im se nameću sa

svih strana. Naši mediji obiluju člancima i reportažama koje ne prikazuju pozitivne vijesti. Npr.

Cvrtila (2014) u svom članku iznosi zanimljivu činjenicu: ˝Dok u mnogim europskim zemljama

postoje veliki centri koji se bave istraživanjem darovitosti i pomažu darovitima da što više

iskoriste svoju osobitost, hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uopće ne

raspolaže podacima koliko je darovite djece u našim osnovnim i srednjim školama.˝ Ipak,

osviještenost o potrebnim promjenama sve je veća, a kako bismo napredovali u tom području,

potrebno je još puno promjena i zalaganja. Cvrtila (2014) u istom članku navodi kako je do

pomaka ipak došlo. Prvi korak je bio donošenje Pravilnika kojim se uređuje rad s darovitim

učenicima u osnovnoj i srednjoj školi 2014. godine, jer su do tada bili na snazi stari pravilnici,

npr. Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika iz 1990. godine.

Poboljšanje rada u području obrazovanja i brige za darovite nikad ne ovisi o jednom

faktoru, već je u međusobnoj ovisnosti obrazovne politike, praktičara, znanstvenika i roditelja.

To znači da je napredak moguć jedino kroz razumijevanje i suradnju svih subjekata. Dakle,

potrebno je nastaviti s profesionalnim usavršavanjem nastavnika i ostalih angažiranih

stručnjaka u tom području i dovoljno pažnje posvetiti programima i aktivnostima za koje

suvremena istraživanja dokazuju da imaju pozitivan učinak na razvijanje darovitosti. Stručna

služba bi trebala provoditi kontinuirano prepoznavanje darovitih učenika, a škole osiguravati

posebne programe, materijale, prostore i načine rada prilagođene ovoj skupini učenika (npr. rad

s mentorom, individualizacija i diferencijacija rada, projektni rad, rad u skupinama, radionice,

tečajevi, fleksibilnost nastavnih metoda, obogaćivanje nastavnog sadržaja itd.). Osim škola i

nastavnika, razvoju i osvještenosti o darovitosti mogu pridonijeti i roditelji darovitih učenika.

Oni bi se također trebali upoznati sa što više značajki i informacija o darovitosti, kako bi bili

što sposobniji pružiti pozitivan utjecaj na razvoj svog darovitog djeteta. Svoju djecu trebali bi

8

podržati u njihovim interesima, samostalnom otkrivanju te motivaciji, ali s druge strane, kako

se ne bi javili negativni utjecaji, ne smiju zaboraviti da su i daroviti učenici samo djeca. Lokalna

zajednica pak bi trebala osvijestiti važnost razvoja pozitivnog stava prema darovitim učenicima

te im otvoriti put za uključenje u različite državne i međunarodne programe za darovite učenike,

ali i osigurati financijsku potporu te poticati lokalne udruge ili institucije koje se bave nekim

od specifičnih područja.

Kako je istaknula Sekulić-Majurec (2002), razvijanje svijesti naših škola i cjelokupnog

društva o važnosti darovitosti u tom smislu i dalje je potrebno nastaviti uz kontinuirano

uvođenje poboljšanja, unapređenja i novosti u skladu s razvojem društva. Transformacijom ili

nadogradnjom postojećeg sustava rada s darovitima imali bismo moderniji, multidisciplinaran

oblik rada koji bi se mogao mjeriti s programima iz razvijenijih inozemnih država.

9

3. OBILJEŽJA IDENTIFIKACIJE DAROVITIH UČENIKA

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u članku 63. nalaže svim

školama u Hrvatskoj obvezu uočavanja, praćenja i poticanja darovitih učenika. U školama je

nužno organizirati proces identifikacije darovitih učenika kako bi se organizirao dodatni rad

prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima te kako bi se svakom učeniku s

visokim potencijalom pružila prilika da ga razvije. Koren (1989) objašnjava identifikaciju kao

utvrđivanje identiteta darovitog učenika te vrstu i stupanj njegove darovitosti. Naglašava da je

identifikacija vrlo dinamičan i kontinuiran proces jer se različite vrste darovitosti mogu pojaviti

u različito doba kod različitih pojedinaca pa se stoga nazivaju procesnom dijagnostikom

(Koren, 1989:12). Kontinuiranost identifikacijskog procesa je nužna na svim stupnjevima

obrazovanja zbog dinamičnosti manifestirane darovitosti, što znači da se za identificirane

pojedince obavlja reidentifikacija, kako bi se točnije utvrdio tip i stupanj darovitosti. U

ponovnim identifikacijskim procesima sudjeluju i oni učenici koji isprva nisu bili identificirani

kao daroviti jer se njihove sposobnosti i osobine stalno razvijaju te ih je u tom slučaju potrebno

naknadno uočiti. Također je važno da identifikacija bude povezana sa sadržajem programa za

daljnji razvoj sposobnosti darovitog pojedinca jer se u trenutku identifikacije odlučuje o

daljnjem razvoju darovitosti. Identifikacija je početni korak sustavnog razvijanja darovitosti.

Na pitanje kada bi identifikaciju trebalo početi provoditi ne postoji jednoznačan

odgovor. Čudina-Obradović (1991:92) govori da optimalno vrijeme za početak identifikacije

najviše ovisi o tome kada se počnu primjećivati znakovi visoke specifične ili opće sposobnosti.

Koren (1989) pak spominje da bi identifikacija trebala početi već u predškolskom periodu i

nastaviti se u nižim razredima osnovne škole, a prvu ˝pravu˝ identifikaciju bi trebalo provesti

na početku predmetne nastave, kako bi se učenicima pružila adekvatna obrazovna podrška

(Koren, 1989:31). Dakle, što prije započne proces identifikacije, to bolje. Rana identifikacija

darovitosti je važna sukladno suvremenim spoznajama o važnosti prve tri godine za stvaranje

preduvjeta za kasniji razvoj, također zbog ranog razvoja mozga te razvoja kreativnosti i

intrinzične motivacije već u tom razdoblju. U slučaju provedbe identifikacije već od ranog

razdoblja, darovitim pojedincima koji su prepoznati u rano doba može se odmah pružiti

odgovarajuća podrška.

3.1. Načela provedbe identifikacije

Identifikacijski postupci moraju se držati određenih pravila kako bi bili ispravno

provedeni te se moraju temeljiti na znanju o darovitosti i znanju o metodama. Njihova

10

višeslojnost očituje se u obuhvaćanju raznih profila stručnjaka i ostalih osoba koje su u kontaktu

s darovitim učenicima, kao što su nastavnici, roditelji, učenici i ostali. Postupci identifikacije

moraju zadovoljiti višestruke kriterije: moraju biti dinamički, kontinuirani i nepristrani. Sve

domene i područja darovitosti i talenata moraju biti obuhvaćene, uključujući ranu identifikaciju

te identifikaciju na svim razinama učeničkog razvoja, a organizacija postupaka mora biti u

skladu s diferencijacijom (New South Wales Department of Education and Training, 2004:7).

Koren (1989) govori i o poštovanju principa demokratičnosti i humanosti u procesu

identifikacije jer bi svaki učenik trebao imati šansu iskazati i realizirati svoje potencijale.

Upravo se zato ostavlja otvoren put za identifikacijski proces za sve učenike. Isto tako, radi

obuhvaćanja svih učenika, u identifikacijskom procesu važno je provoditi različite vrste

testiranja i prepoznavanja darovitosti jer svaki učenik će različito reagirati na određeni test. Na

taj način dobivamo rezultate koji su potvrđeni u više navrata, ali i omogućavamo naknadno

prepoznavanje onih darovitih učenika koji na prvotnom testu nisu pokazali visoke rezultate.

Osborn (1998) naglašava i činjenicu da je pogrešno unaprijed pretpostavljati stupanj

razvijenosti darovitosti na temelju godina ili razreda, već se trebaju koristiti materijali koji će

učeniku omogućiti da iskaže stupanj razvijenosti svojih sposobnosti u različitim područjima.

3.2. Etape procesa identifikacije

Identifikacijski proces prilagođava se učenicima, potrebama škole, programu za

darovite i ostalim uvjetima. No u provedbi se mogu slijediti tri etape4 provođenja (vidi prikaz

2). Te tri etape mogu mijenjati svoj redoslijed (posebice prve dvije) u pojedinim provedbama

identifikacije u različitim školama.

Prikaz 2. Etape procesa identifikacije

4 Opis etapa preuzet iz priručnika Policy and implementation strategies for the education of gifted and talented students (2004) New South Wales: Department of Education and Training. URL: http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/policies/gats/assets/pdf/polsuppid.pdf (24.02.2015.)

Nominacija Provjeravanje Nadgledanje

http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/policies/gats/assets/pdf/polsuppid.pdf

11

Nominacija (engl. ˝nomination˝) može biti provedena od strane roditelja, nastavnika,

učenika i ostalih članova zajednice ili školskog kolektiva ili od strane samog pojedinca

(samonominacija). U nominaciji se skupljaju subjektivni podaci, najčešće putem lista za

procjenu. Ovaj korak prikuplja imena učenika kojima je potrebna podrška i specifični program.

Sljedeći korak je provjeravanje (engl. ˝screening˝). Budući da se koriste različite kombinacije

mjernih testova, dobivaju se objektivniji rezultati nego kod nominacije. Mogu se koristiti testovi

sposobnosti kojima se prepoznaje potencijalna darovitost ili se testovima postignuća otkriva

produktivna darovitost. Treći korak je nadgledanje (engl. ˝monitoring˝), odnosno praćenje

učenika i prikupljanje informacija o postignućima, interesima, sposobnostima, jačim i slabijim

stranama učenika. U ovom koraku, specifične informacije o učenikovim postignućima koje se

prikupljaju mogu nam dati povratnu informaciju o tome koliko je strategija identifikacije bila

efektivna (New South Wales Department of Education and Training, 2004:10). Logično je da

grupa učenika koja ulazi u drugi korak bude manja od grupe koja je na početku sudjelovala u

identifikaciji. Isto tako, i u procesnoj identifikaciji grupe su veće od konačnog broja učenika

koji će nakon svih koraka identifikacije biti uočeni kao daroviti. Kako teče proces identifikacije,

grupa učenika je sve manja i obuhvaćen je sve uži krug učenika (vidi prikaz 3).

Prikaz 3. Shematski prikaz procesa identifikacije darovitih učenika5

3.3. Izazovi i opasnosti u procesu identifikacije

Identifikacija je vrlo složen i dugotrajan proces pa se mogu javiti određeni nedostaci ili

se u tom procesu možemo susresti s određenim opasnostima. Osvještavanje takvih poteškoća

5 Shematski prikaz procesa identifikacije darovitih učenika je nacrtan prema slici ˝Shematski prikaz procesne dijagnostike u postupku otkrivanja i identificiranja nadarenih učenika˝ u: Koren (1989) Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Zagreb: Školske novine, str. 30.

12

pomaže njihovom izbjegavanju i prevladavanju. Učenje o testu ili instrumentu te o njegovim

nedostacima omogućava efektivnu interpretaciju rezultata. Nabrojit ćemo neke nedostatke i

opasnosti koje se najčešće pojavljuju.

Često se identifikacija darovitosti pretjerano temelji na otkrivanju opće intelektualne

sposobnosti, a zanemaruje ostale vrste inteligencije i njezinu višeslojnost i dinamičnost, što smo

utvrdili u prethodnom poglavlju. No standardizirani testovi, koji su tradicionalno najviše

primjenjivana metoda, neće nam razotkriti ostale specifične sposobnosti pa je korisno u svrhu

dobivanja višedimenzionalne slike darovitosti ili talenta, uz kombinaciju i nadopunu rezultata

različitim drugim metodama, osvrnuti se i na učenički portfolio, projekte na kojima rade s

ostalim učenicima i sl., što nam može dati kompletniju sliku darovitosti (Coleman, 2003).

Disproporcionalna zastupljenost česta je pojava kod otkrivanja darovitih učenika.

Opasnost od pogreške u identifikaciji nije u pogrešnom broju identificiranih, nego u broju onih

koji jesu daroviti, a nisu prepoznati kao takvi. Najčešće u neprepoznatljive kategorije učenika

spadaju učenici iz kulturno ili jezično drugačijih obitelji, djeca iz nepovoljne obiteljske situacije

te učenici s poteškoćama u razvoju. Sekulić-Majurec (1998) ističe kako je manje pogrešno u

grupu darovitih uvrstiti nedarovitog učenika, nego nekog darovitog učenika ne proglasiti

darovitim i uskratiti mu poticaje za razvoj darovitosti. U tom slučaju, metode koje se

primjenjuju kod identifikacije darovitosti moraju se prilagoditi učeniku te uvjetima koji bi

mogli utjecati na rezultat.

Više štete nego koristi uzrokuje neusklađenost identifikacije i programa za darovite. Na

primjer, ako uključujemo učenika u matematički usmjeren program, identifikacija se mora

fokusirati na matematičke sposobnosti i interese. Suprotno tome, ako u identifikaciji koristimo

metode koje su usmjerene prema vizualno-prostornim sposobnostima, a u programu se

usmjeravamo prema razvoju verbalnih sposobnosti, učenici od toga neće imati puno koristi.

George (2003) predlaže kako je kod identifikacije najbolje usmjeriti se na prepoznavanje

različitih sposobnosti te osigurati postojanje različitih programa za darovite kako bi se stvorio

optimalan slijed koraka u razvoju njihovih sposobnosti.

Neadekvatno korištenje statističkih formula također može iskriviti rezultate pa

predstavlja jednu od brojnih opasnosti u identifikaciji. Spajanje rezultata različitih metoda u

jedan rezultat ne daje valjani rezultat (Coleman, 2003). Istu opasnost naglašava i Osborn

(1998): rezultat na jednom testu inteligencije ne može se pretvoriti u rezultat na drugom testu

inteligencije. Iako se u nekim testovima može primijetiti prostor koji je predviđen za zbroj svih

13

rezultata zajedno, svaki test ili dio testa za neko specifično područje daje posebne rezultate koji

su neprenosivi te se ne mogu koristiti u drugim područjima niti se mogu zbrajati.

3.3.1. Daroviti učenici koji podbacuju u rezultatima

Kako ima darovitih koji rado i spremno pokazuju svoje sposobnosti, kreacije i produkte

rada, ima i onih učenika koji nevoljko pred drugima pokazuju svoje natprosječne sposobnosti.

Na njih trebamo obratiti posebnu pozornost u procesu identifikacije kako ih ne bismo previdjeli

te im nakon prepoznavanja osigurati podršku u razvoju darovitosti. Upravo iz tog razloga u

literaturi možemo naići na različite profile darovite djece, a ovdje ćemo prikazati podjelu na

šest profila darovitosti6. Prvi tip su daroviti učenici s visokim rezultatima (engl. ˝high-

achiever˝). Oni su najčešće prepoznati kao kandidati za darovite programe. Učenici koji se lako

prepoznaju kao daroviti su i samostalni daroviti učenici (engl. ˝autonomous learner˝). Sljedeći

tip su izazivači (engl. ˝challenger˝), kreativni učenici kojima se ne daje prilika da izraze

kreativnost. Nadalje, postoje i skriveni daroviti (engl. ˝underground student˝), učenici koji se

namjerno trude prikriti svoju darovitost. Kako su još davno prepoznale Betts&Neihart (1988,

u: New South Wales Department of Education and Training, 2004:9) to su najčešće djevojčice

u višim razredima i srednjoj školi koje osjećaju anksioznost i nesigurnost jer su podijeljene

između socijalnog i akademskog uspjeha, što se još i danas često može primijetiti kod učenika

te dobi. Daljnji tip su daroviti učenici s dvostrukom dijagnozom (engl. ˝double labelled˝). To

su učenici s fizičkim i emotivnim poteškoćama ili poteškoćama u učenju, zbog kojih je

darovitost prikrivena i u drugom planu. Još se navode i učenici koji su odustali od školovanja

(engl. ˝dropout˝), većinom zbog stalnih podbacivanja u školskom uspjehu uzrokovanih

demotivirajućim učincima neadekvatnih programa.

Postoje, dakle, tipovi darovitih učenika koji se teško prepoznaju u identifikacijskom

procesu. Sve prethodno nabrojane skupine darovitih učenika (osim prve, ˝high-achiever˝, te

druge, ˝autonomous learner˝) drastično manje proizlaze iz identifikacijskih procesa kao

daroviti. To su daroviti učenici koji ne postižu rezultate u skladu sa svojim stvarnim

sposobnostima. Za njih su karakteristične slabe navike učenja, manjak koncentracije,

nedovršenost rješavanih zadataka, nisko samopouzdanje, negativan stav i emocionalna

frustriranost. George (2003) još nabraja i sljedeće karakteristike tipične za darovitu djecu koja

ne postižu odgovarajući uspjeh: ponašanja kojima se izbjegavaju školske obveze,

6 Podjela u šest profila darovitosti prema Betts & Neihart, 1988, u: New South Wales Department of Education and Training, 2004, 9.

14

neprihvaćenost od vršnjaka i pomanjkanje koncentracije. Ipak, postoji lijek za podbacivanje u

uspješnosti, a nalazi se u brižnoj procjeni, višedimenzionalnom pristupu problemima tih

učenika, pružanju odgovarajućeg obrazovnog ozračja i odgovarajućih nastavnih metoda

pomoću čega će učenik popraviti svoj uspjeh (George, 2003:16).

Prema Colemanu (2003) postoje višestruki razlozi za podbacivanje darovitih učenika u

uspješnosti i neprepoznavanju njihove darovitosti. Vjerojatno najzastupljeniji razlog u našim

školama je pretjerano oslanjanje na standardizirane testove te usko shvaćanje inteligencije i

definicije darovitosti koje proizlazi iz takvog shvaćanja. Još uvijek se testovi koji daju ˝tvrde˝

brojčane rezultate guraju u prvi red, a ostali instrumenti identifikacije se ignoriraju jer

zahtijevaju više vremena za provedbu ili dublje proučavanje. U svakom trenutku treba imati na

umu da identifikacijski proces ne ignorira potlačene grupe učenika na temelju njihove dobi,

spola, etničke pripadnosti, materinjeg jezika ili ekonomskog statusa. U korištenju testova koji

mjere stupanj darovitosti, važno je osigurati instrumente koji su prikladni učeniku kojeg se

testira s obzirom na njegovu etničku pripadnost, jezik ili prisustvo neke poteškoće u razvoju,

kako ističe Coleman (2003). Na taj način će se i onim učenicima koji teško ili uopće ne iskazuju

darovitost, dati odgovarajuća podrška kako bi razvijali svoje skrivene sposobnosti i talente te

se ih iskoristili za postizanje natprosječnih rezultata.

Čudina-Obradović (1991) navodi još dvije opasnosti koje proizlaze iz identifikacije:

forsiranje i etiketiranje, a kako su i one često uzrok otpora prema tom procesu i uključenju u

program za darovite, u nastavku ćemo se kratko osvrnuti na svaku od njih.

3.3.2. Forsiranje

Neusklađenost s mogućnostima učenika, interesima i inicijativom učenika dovode do

forsiranja. Radi se o narušavanju principa primjerenosti metode, odnosno situacija u kojoj se

učeniku nameće vježba i aktivnost koja ne proizlazi iz njegove vlastite motivacije. Roditelji

mogu svoju motivaciju, želju za uspjehom i kriterije za uspjeh nametnuti svom djetetu, čime

mu oduzimaju inicijativu, odgovornost za pogreške i ponos zbog uspjeha (Čudina-Obradović,

1991:98). Prirodno učenje sadrži spontanost, interes i otkriće, dok forsiranje ima elemente

prisile, nametnutosti i drila. Nerealistična roditeljska očekivanja dovode do loše emocionalne

atmosfere koja kod njihovog djeteta izaziva krivnju, strah i odbojnost prema nametnutoj

aktivnosti. Takvi postupci roditelja čine neprirodan, nezdrav i negativan utjecaj na njihovo

dijete. Učenici koji su forsirani od strane roditelja često imaju manjak samopoštovanja.

15

3.3.3. Etiketiranje

Druga opasnost koja može proizaći iz identifikacije je etiketiranje. Učenici koji su

identificirani kao daroviti odstupaju od normale. Iako je to odstupanje u pozitivnom smislu,

daroviti učenici ne nailaze uvijek na odobravanje i razumijevanje. Čudina-Obradović (1991)

naglašava utjecaj svrstavanja učenika u grupu darovitih na obitelj, vršnjake, nastavnike i samog

učenika. Za mnoge roditelje darovitost njihovog djeteta predstavlja tešku odgovornost,

ekonomsko i emocionalno iscrpljivanje te poremećaj skladnih obiteljskih odnosa. Roditelji

često osjećaju strah, krivnju i preveliku odgovornost, a braća darovitog se mogu osjećati

zapostavljeno, manje važno, nezadovoljno jer ne mogu postići tako visoke rezultate. Efekt

etiketiranja darovitog učenika na vršnjake može utjecati na način da, slično kao kod braće,

osjećaju ljubomoru i nezadovoljstvo jer se oni također neizravno etiketiraju. Oni automatski

postaju ˝prosječni˝ ili ˝nedaroviti˝. Zbog toga vršnjaci mogu razviti grupnu solidarnost te

izolirati darovitog iz socijalnog okruženja. Nastavnici pak mogu osjetiti nesigurnost zbog

neodređenosti uloga i poljuljanog osjećaja vlastite kompetencije (daroviti učenici mogu biti

vrlo tvrdoglavi, ponekad glasno izražavaju svoje mišljenje, stalno postavljaju pitanja i traže

objašnjenja, glasno protestiraju ako se s nečim ne slažu7). Također, često osjećaju odgovornost

i imaju otpor prema povećanim zahtjevima i obujmu posla s darovitima. Najizrazitiji efekt

etiketiranje ima na samog darovitog učenika. George (2003) ističe kako je vrlo čest slučaj kod

darovite djece nerazmjer između učenikova uspjeha u školi i indeksa njegovih stvarnih

sposobnosti. Zbog svojih jedinstvenih intelektualnih i kreativnih sposobnosti, daroviti učenici

su kod kuće i u školi izloženi pritiscima koji mogu dovesti do podbacivanja u uspješnosti

(George, 2003:15). Zbog povećanih očekivanja okoline i samog učenika, može doći do

nesigurnosti i gubitka samopouzdanja. Također, dok se u redovnom razredu isticao, učenik u

grupi darovitih nije toliko različit od ostalih po svojim sposobnostima. To može poremetiti

njegovu sliku o samom sebi, a pozitivna slika o sebi je vrlo bitna za razvoj motivacije i izvor je

kreativnog stila ponašanja, što ističe Čudina-Obradović (1991:103).

7 Moguće negativne karakteristike koje daroviti učenici mogu pokazivati, prema priručniku The Journey: A handbook for parents of children who are gifted and talented (2004) Alberta Learning. URL: https://education.alberta.ca/media/448831/journey.pdf (24.05.2015.)

16

4. INSTRUMENTI IDENTIFIKACIJE DAROVITIH UČENIKA

Upravo zbog različitosti područja u kojima se darovitost može pojavljivati, za

identifikaciju se koriste mnogi izvori informacija. Nema univerzalne metode identifikacije jer

postoje različite vrste i kategorije darovitosti pa se postupci identifikacije primjenjuju prema

tipu darovitosti. Najbolje strategije identifikacije su one koje se oslanjaju na višestrukim

kriterijima, potvrđuje Coleman (2003), jer tako dobivamo potpuniju sliku učenika. Traženje

učenika s velikim potencijalom pomoću različitih metoda i u različitim vremenskim

razdobljima osigurava da nam ne promaknu. Informacije koje se prikupe u tom procesu pružit

će nam najviše pokazatelja o potrebama svakog darovitog učenika. Ispravne metode

identifikacije pružaju višestruke informacije o učeniku, ne samo njegove kognitivne

sposobnosti, već i školski uspjeh, produktivnost u različitim područjima, interese, kreativnost,

motivaciju te ponašajne osobine. Te se informacije prikupljaju iz višestrukih izvora, a u

literaturi se ističu razne identifikacijske metode koje se mogu kombinirati, kao što su:

nominacija od strane roditelja, vršnjaka, nastavnika ili samonominacija, rezultati na različitim

natjecanjima, testiranje u skladu s godinama ili razini darovitosti, testovi kreativnosti, testovi

inteligencije i ostali testovi za mjerenje sposobnosti, skale procjena, intervjui, školske ocjene

itd. Kao što smo već naglasili, uz višestruke metode, višestruki su i vremenski periodi provedbe

identifikacije – na taj se način mogu izbjeći propusti nastali tijekom samo jednog procesa

identifikacije ili se daje mogućnost prepoznavanja učenika koji su kasnije razvili svoja obilježja

darovitosti.

Postoje brojne klasifikacije instrumenata koje se koriste u identifikaciji darovitih

učenika. Dok Koren (1989) sve metode grupira u dvije temeljne skupine: metode procjenjivanja

i metode testiranja, George (2003) ih svrstava u tri područja: mjerne skale i liste za provjeru,

različite vrste standardiziranih testova te nastavnikova procjena. Za potrebe ovog rada, mi ćemo

ih podijeliti prema načinu provođenja na upitnike te testove.

4.1. Upitnici za identifikaciju darovitih učenika

U osnovnim školama identifikacijski proces je najčešće organiziran od strane stručne

službe. Često se koriste testovi kojima se mjere sposobnosti ili stupanj inteligencije. No

pedagozi koriste nešto drugačije vrste metoda. Pfeifer (2009, u: Pierson et al., 2011) zapravo

spominje kako su skale procjena za nastavnike i roditelje nastale jer su se testovi inteligencije

morali nadopuniti s multidimenzionalnim instrumentima, zato što se prepoznala vrijednost koju

u proces identifikacije donose procjene roditelja i nastavnika. Mi ćemo se u nastavku najviše

17

osvrnuti upravo na takve metode identifikacije, podijeliti ih u skupine prema osobama kojima

su namijenjene te ih pojedinačno objasniti.

4.1.1. Instrumenti namijenjeni nastavnicima

Nastavnici najčešće sudjeluju u provođenju procesne identifikacije jer upravo oni imaju

dovoljno kompetencija za procjenjivanje i uspoređivanje učenika podjednake dobi (Koren,

1989:24). Njihova uloga u otkrivanju darovite i talentirane djece je važna jer oni uočavaju u

kojem području se učenik najviše ističe. Upravo nastavnici s učenicima provode puno vremena

pa ih mogu dugotrajno opažati u različitim situacijama te mogu najbolje procijeniti razvijenost

i javljanje pojedinih osobina kod učenika. Oni mogu prepoznati kreativnost, interese, predanost

zadatku i talente darovitih učenika.

Liste za provjeru i skale procjene služe za otkrivanje ranih znakova darovitosti. Koren

(1989:23) opisuje kako se kod tih metoda na osnovi kontinuiranog opažanja ponašanja

pojedinca utvrđuje stupanj razvijenosti osobina koje su karakteristične za darovite ili se

analiziraju konkretni produkti učenika i njihova vrijednost. George (2003:22) pak daje primjer

tih osobina, npr. jezična vrsnost, rani razvoj čitanja, korištenje velikog broja riječi, sposobnost

koncentracije dulje nego je to uobičajeno, zanimanje za glazbu, crtanje ili druge oblike

umjetnosti, veliku radoznalost i izrazit smisao za humor. Skale procjene su kvantitativno

određenije tako da daju pouzdanije rezultate. George (2003) navodi i liste za provjeru koje su

specijalizirane za određene predmete.

Osborn (1998) upozorava na jednu važnu sastavnicu koju se ne smije zanemariti u

identifikacijskom procesu: neverbalna komunikacija. To je vrlo važan dio svakodnevne

komunikacije koji može pružiti dodatne informacije o učeniku. Zato je korisno da nastavnici

kod ispunjavanja upitnika iskoriste svoju intuiciju, tvrdi Osborn, koja se bazira na čitanju

neverbalne komunikacije učenika. To znači da nastavnici kod procjene darovitosti ne smiju

zanemariti svoja promatranja učenika i njegovih držanja tijela, pokreta, gesti, pokreta očiju,

tona glasa, intonaciju te različitih ponašanja u različitim situacijama. Prepoznavanje

neverbalnih elemenata komunikacije je kompleksan proces koji se često zanemaruje, a pruža

važne informacije o učeniku.

Nedostatak nastavnikove nominacije darovitih učenika je subjektivnost njihovog

procjenjivanja. Kako svakog učenika poznaje osobno i na dnevnoj razini provodi puno vremena

s njime, nastavnik može nekom učeniku biti više, a nekom manje sklon. Iz tog se razloga

subjektivnost teško može izbjeći. Rješenje za to ipak postoji: nastavnici se mogu uputiti na

18

pohađanje profesionalnog treninga i usavršavanja u području prepoznavanja darovitosti. Drugo

rješenje je nadopuna njihovih rezultata s alternativnim načinima nominacije koji uz nastavnika

uključuju i nominacije roditelja darovite djece, njihovih vršnjaka iz razreda, test kreativnosti,

samonominaciju, ocjenjivanje učeničkih radova itd. Kako i Yang Yang (2009) navodi, unatoč

nedostacima ovih instrumenata, nastavnici se smatraju važnim izvorom informacija u procesnoj

identifikaciji darovitih učenika pa predstavljaju svojevrsnog ˝čuvara˝ na vratima za uključenje

u program namijenjen darovitim učenicima (prema Peters, 2009, u Yang Yang, 2009:14).

4.1.2. Instrumenti namijenjeni roditeljima

Roditelji također mogu pružiti kvalitetne i korisne podatke o učenikovim osobinama i

sposobnostima. Uz nastavnike, i oni mogu dobro procijeniti stupanj razvijenosti svog djeteta na

različitim područjima. Dakako, roditelji mogu procesnu identifikaciju obogatiti i različitim

informacijama koje se odnose na učenikove specifične interese koje učenik iskazuje izvan

škole, ukoliko je uključen u neke dodatne izvanškolske aktivnosti. Također, oni najbolje mogu

potvrditi kako je tekao razvoj njihovog djeteta u ranijim godinama. Dakle, uz nastavnika, vrlo

korisne informacije o učeniku mogu pružiti i njegovi roditelji jer oni svoje dijete opažaju u

različitim situacijama od ranog djetinjstva.

Kao što je subjektivnost rezultata nedostatak upitnika o darovitosti učenika za

nastavnike, roditelji još više mogu biti skloni ˝uljepšati˝ podatke o svome djetetu čije

sposobnosti se procjenjuju. Roditelji žele svome djetetu uspjeh, prepoznatost njegovih

sposobnosti, pružanje najboljih mogućnosti, a popunjavanjem upitnika mogu utjecati na te

uvjete. Zbog toga, namjerno ili podsvjesno, neka obilježja učenika mogu prikazati razvijenijima

nego što ona u stvarnosti jesu. Također, mogu se bojati da će učenik imati negativne posljedice

ili lošije uvjete u školi ukoliko se pokaže da ima nisko razvijene sposobnosti. Naravno, rezultati

o učenikovim sposobnostima koji pokazuju da učenik ima sposobnosti ispod ili unutar prosjeka

ne bi trebali ugroziti njegovo školovanje, no roditelji se toga pribojavaju. Nerijetko se događa

i da roditelji podcjenjuju sposobnosti darovitog djeteta; prema istraživanjima to su uglavnom

roditelji s visokim stupnjem obrazovanja (prema Perleth, 1993, u: Vidović, 2000). Upravo zato,

korisno je roditelje upoznati sa svrhom upitnika, objasniti za što će poslužiti rezultati te ih

zamoliti za što više objektivnosti u ispunjavanju. Kako bi se prevladali propusti koji se mogu

dogoditi u ovom načinu identifikacije, opet je bitno naglasiti da se upitnici ne koriste

samostalno, već se kombiniraju s više različitih metoda. Osborn (1998) predlaže da se s

roditeljima uz identifikacijski upitnik ujedno provede i intervju kako bi se skupili podaci o

19

općenitom razvoju učenika, obrazovanja, zdravlja, socijalnim interakcijama i interakcijama u

obitelji.

4.1.3. Instrumenti namijenjeni vršnjacima i samonominacija

Alternativni načini nominacije uz nastavnika i roditelje uključuju i nominacije vršnjaka

iz razreda te samonominaciju učenika. Kod nominacije vršnjaka možemo dobiti informacije o

tome kako učenika vide njegovi kolege iz razreda. Osim unutar škole, oni nam često mogu

potvrditi način ponašanja, karakterne osobine te neke vrline ili sposobnosti učenika koje on

koristi i iskazuje prema svojim prijateljima i izvan škole. Koren (1989:26) objašnjava kako se

takve procjene vrše: učenici preko opisnih tvrdnji o osobinama ponašanja u obliku superlativa

biraju onog učenika iz razreda čije ponašanje odgovara tvrdnjama u upitniku.

U procesu identifikacije važno je vidjeti što svaki učenik misli o samome sebi.

Samonominacijski upitnici nam pokazuju kako daroviti učenici procjenjuju svoje sposobnosti.

Svaki učenik unutar razrednog kolektiva procjenjuje svoja postignuća uspoređujući ih s

postignućima ostalih u razredu. Preko upitnika ocjenjuju sami sebe, vlastite mogućnosti i

sposobnosti. Koristeći takvu vrstu upitnika, možemo dobiti i uvid u učenikovu kreativnost te

maštovitost kod odgovaranja na pitanja.

4.2. Testiranje kao metoda identifikacije

Iako se navodi mnoštvo različitih instrumenata za identifikaciju darovitih učenika, oni

se često kombiniraju s testovima koji se primjenjuju u puno većoj mjeri. Objasnit ćemo

prednosti i nedostatke testova sposobnosti koji se koriste u provedbi identifikacije darovitih

učenika u školama.

Testiranje je najčešće korištena metoda u identifikaciji. Standardiziranim testovima se

mjere znanja, umijeća i sposobnosti, a što je širi spektar ocjenjivanja, to se prepozna više

potencijala, uspješnosti i napretka. Postoji cijelo mnoštvo standardiziranih tesotva, a George

(2003) razlikuje testove temeljene na kriterijima, koji nam govore što pojedini učenik zna i

može, i testove temeljene na normama, koji pokazuju koliko su pojedinci uspješni u odnosu na

svoje vršnjake (George, 2003:32). Jedna od glavnih koristi primjene odgovarajućeg testa je

davanje objektivnih podataka, a rezultati su iskazani kao brojke. Koren (1989) ističe da

testiranje podrazumijeva primjenu standardiziranih mjernih instrumenata, ali samo od strane

osposobljenih stručnjaka. Također ističe prednost upitnika i testova koji se koriste u metodama

testiranja: oni imaju točno određene mjerne karakteristike, odnosno, za svaki instrument točno

20

znamo što mjeri, koliko je u tome pouzdan, koliko je osjetljiv u diferenciranju različitih

ispitanika i koliko objektivne rezultate daje (Koren, 1989:27). To je, dakle, metoda objektivnog

tipa koja daje rezultate iskazane u brojkama, što je najveća razlika u usporedbi s instrumentima

identifikacije koji se koriste u pedagoškoj struci.

U svakom slučaju, tradicionalno se daroviti učenici najprije identificiraju na temelju

akademske sposobnosti jer takve sposobnosti nastavnik može najlakše i najbrže uočiti. No

postoje mnoge druge karakteristike darovitog učenika koje ne smiju biti zanemarene, npr. kako

pristupa zadatku, vještine učenja koje posjeduje ili način na koji primjenjuje stečeno znanje.

Osborn (1998) upozorava kako daroviti učenici često imaju specifične sposobnosti u

područjima koja izlaze iz okvira standardiziranih testova, kao što su talenti u glazbi, umjetnosti,

kreativnom pisanju, znanstvenom mišljenju ili grupnom vodstvu. Rezultati učeničkog rada u

tim područjima mogu predstavljati duga vremenska razdoblja predanog rada, ali kako se često

odvijaju izvan škole, vitalna informacija o takvim postignućima dolazi od roditelja. George

(2003) ističe i kreativnost kao još jedno područje gdje se iskazuje darovitost, ali se teško mjeri.

Torrenceov test kreativnog mišljenja jedan je primjer rješenja, a njime se mjeri fluentnost,

fleksibilnost, originalnost i elaboracija, što su bitne značajke kreativnosti.

Kao što možemo vidjeti, testiranje je metoda koja se najviše koristi kod identifikacije,

ali ima i svoja ograničenja koja se ne smiju zanemariti. Testovi inteligencije daju nam

trenutačnu sliku vrlo uskog raspona intelektualnih sposobnosti pojedinca u određenoj

vremenskoj točki, smatra George (2003), a često je ta slika proizašla uslijed vrlo stresnih

okolnosti za učenika kojeg se identificira (George, 2003:69). Osborn (1998) pak o

standardiziranom testiranju govori kao o ograničenoj aktivnosti koja nam daje isto tako

ograničene rezultate. Rješenje za nedostatke ove metode je upravo nadopuna metode testiranja

drugim metodama. Koren predlaže i nadopunu strukturiranim intervjuom kako bi se dobile one

informacije o karakteristikama učenika koje se metodom testiranja ne mogu prikupiti (Koren,

1989:28). Također, postoje brojne verzije testova koje se primjenjuju prema učenikovim

karakteristikama, npr. za učenike koji dolaze iz različite kulture može se koristiti neverbalna

inačica testova kako ne bi zbog slabijeg poznavanja jezika i lošijeg izražavanja na tom jeziku

darovitost ostala neprepoznata.

21

5. EMPIRIJSKI DIO

5.1. Problem i cilj istraživanja

Istraživanje u ovom radu uključuje nekoliko koraka. Najprije je to analiza postojećih

upitnika namijenjenih za korištenje u procesnoj identifikaciji darovitih učenika u osnovnim

školama. Nakon skupljanja različitih upitnika i skala za procjenu darovitih učenika koje se

koriste u osnovnim školama, grupirali smo ih u 4 različite skupine prema osobama kojima su

namijenjene. To su upitnici za procjenu nastavnika (učitelja/mentora/instruktora), upitnici

namijenjeni roditeljima (skrbnicima), upitnici koji se ispunjavaju od strane učenika u razredu

te upitnici u kojima učenici procjenjuju svoje sposobnosti i interese. Sve prikupljene

instrumente smo zatim redom analizirali, navodeći njihove jače i slabije strane te smo ih

međusobno usporedili. Ta nam je analiza nadalje poslužila kao temelj za kreiranje vlastitih

upitnika, i to tri vrste: upitnici za nominaciju učitelja, za nominaciju vršnjaka i za

samonominaciju. Kako bismo isprobali upitnike i dobili povratnu informaciju o njihovim

pozitivnim i negativnim karakteristikama, primijenili smo ih u ispitivanju učenika trećeg

razreda osnovne škole te njihovom razrednom nastavnicom. U skladu s etičkim načelom, sva

imena sudionika istraživanja koja smo naveli u ovom radu su izmijenjena.

Predmet ovog istraživanja u prvom su redu postojeći upitnici, skale procjene, liste za

provjeru i ostale metode koje se koriste u identifikacijskom procesu, a koje smo u ovom radu

analizirali i međusobno usporedili, a zatim i vlastiti upitnici osmišljeni na temelju analiza

postojećih instrumenata za identifikaciju darovitih učenika koji se koriste u školskoj praksi.

Ovo istraživanje bavi se problemom instrumenata koji se primjenjuju od strane

pedagoga u osnovnim školama u svrhu identifikacije darovitih učenika. Osnovno pitanje koje

se provlači kroz ovo istraživanje jest kako trebaju izgledati i što trebaju sadržavati upitnici za

prepoznavanje karakteristika darovitosti, namijenjeni učiteljima, roditeljima, vršnjacima iz

razreda ili samim učenicima, a koji se primjenjuju u identifikacijskom procesu. Osim same

forme upitnika, istraživanjem se želi potvrditi odgovor na pitanje je li dobivene rezultate

potrebno koristiti u kombinaciji s rezultatima drugih metoda procjene darovitosti uz

pretpostavku da samostalno ne daju objektivne rezultate niti se na temelju njih mogu donositi

zaključci o darovitosti. Upravo zato osmislili smo tri vrste vlastitih upitnika koji će odgovarati

na sve zahtjeve koji se javljaju u procesu identifikacije te smo provedbom u školi provjerili

ispravnost upitnika koje smo kreirali u sklopu izrade ovog rada, a koji su namijenjeni učiteljima,

vršnjacima i učenicima za samoprocjenu.

22

Ovim istraživanjem dobivamo uvid u pozitivne i negativne karakteristike postojećih

upitnika za procjenu darovitosti učenika, a namijenjeni su za popunjavanje od strane učitelja,

roditelja, vršnjaka ili samih učenika u svrhu dobivanja što točnijih i obuhvatnijih informacija o

učenikovim interesima, potencijalima, o razini razvoja sposobnosti u određenim područjima te

njegovim osobinama. Upitnici koje smo analizirali djelomično su preuzeti iz dostupne literature

(npr. Korenovi upitnici iz 1989. godine), a djelomično su to upitnici namijenjeni učenicima

stranih država (najviše američki) - oni nisu izvorno prilagođeni uvjetima u našim školama.

Upravo zbog nedostatka sličnih metoda novijeg datuma i izvornog porijekla (hrvatskih autora)

u pedagoškoj praksi, za istraživanje u ovom radu kreirali smo vlastite upitnike. To smo učinili

tako da smo iskoristili sve pozitivne značajke analiziranih upitnika te ih nadogradili onime što

je bilo potrebno kako bi se uklopili i odgovarali zahtjevima koji se u našim školama javljaju u

prepoznavanju i radu s darovitim učenicima. Primjena tih novoosmišljenih upitnika s učenicima

trećeg razreda i analiza dobivenih rezultata koristi nam u više navrata. Analizom rezultata

dobiva se najtočnija povratna informacija o ispravnosti tih upitnika te njihovim eventualnim

slabostima. Rezultati će također poslužiti u samoj školi u kojoj smo proveli istraživanje jer će

se dodatnim metodama identifikacije darovitih učenika doći do uvida kojim učenicima je

potrebna dodatna podrška i dodatni sadržaji za razvoj darovitosti.

Dakle, spoznaje koje će proizaći iz istraživanja nakon provedbe upitnika i analize

rezultata bit će korisne za unapređenje pedagoške prakse. Isti upitnici će u budućnosti poslužiti

školskim pedagozima u prepoznavanju i skupljanju informacija o darovitim učenicima kako bi

njima nadopunili rezultate dobivene pomoću testova i drugih instrumenata za procjenu

darovitosti. Tako bi se dobila vjernija slika darovitih učenika i njihovih interesa, u svrhu

postizanja kvalitete identifikacijskog procesa darovitih učenika u osnovnim školama i pružanja

odgovarajuće odgojno-obrazovne podrške učenicima.

5.2. Analiza instrumenata za procjenu darovitosti

Različiti upitnici, liste procjena, mjerne skale i ostali instrumenti za procjenu darovitosti

koje smo prikupili (ukupno njih 21) nalaze se u Prilozima, a u nastavku ćemo ih analizirati. To

su upitnici prikupljeni u literaturi korištenoj za izradu ovog rada (npr. Koren, 1989) ili su

posebno prikupljeni kao upitnici koji stoje na raspolaganju na internet stranicama različitih

škola iz inozemstva, instituta ili organizacija posvećenih proučavanju darovitih učenika diljem

svijeta. Takve smo upitnike preveli na hrvatski jezik kako bismo ih mogli usporediti i

analizirati. Instrumenti koje smo prikupljali namijenjeni su nastavnicima (mentorima),

23

roditeljima (skrbnicima), vršnjacima ili pak samom učeniku čija se obilježja darovitosti

procjenjuju. U nastavku ćemo ukratko opisati svaki instrument i kritički se osvrnuti na njegove

prednosti i nedostatke. Sve uočene prednosti iskoristit ćemo u kreiranju novih upitnika za

nominaciju, a svi nedostaci koje primijetimo u prikupljenim upitnicima znatno će pridonijeti

ispravnosti upitnika koje ćemo sami kreirati.

5.2.1. Renzullijeve mjerne skale

Renzullijeve skale provjeravaju do koje mjere su razvijene karakteristike učenika u 14

različitih područja: učenje, kreativnost, motivacija, vodstvo, likovnost, glazbenost, dramska

umjetnost, komunikacija, planiranje, matematika, čitanje, tehnologija i znanost (vidi prilog 1).

Detaljno su zastupljene tvrdnje unutar svakog područja koje opisuju neku karakteristiku

učenika. Svako područje dobro je pokriveno tvrdnjama jer u prosjeku svaka skala sadrži

otprilike 10 tvrdnji, uz pojedina odstupanja u nekima od njih. Tvrdnje su kratke, ali jasno

opisuju ponašanje ili karakteristiku koja se procjenjuje.

Pokraj svake tvrdnje je skala u 6 razina: nikad, jako rijetko, rijetko, povremeno, često,

uvijek, u kojoj nastavnik označava koliko često učenik pokazuje određenu karakteristiku. Skala

je dovoljno razrađena, ima dovoljno razina te se pomoću njih dobivaju dovoljno precizni podaci

o zastupljenosti nekog ponašanja ili karakteristike kod učenika kojeg se procjenjuje.

Na kraju svake pojedine skale nalazi se rubrika za zbroj svih bodova po pojedinom

stupcu. Dobiveni zbroj se množi brojem koji svaki stupac predstavlja (nikad=1, jako rijetko=2,

rijetko=3 itd.) te se svi dobiveni rezultati u 6 stupaca zbroje, a konačan rezultat se upisuje na

početnu stranicu gdje je prostor za unos konačnih rezultata skala iz pojedinih područja.

Početna stranica sadrži informacije o učeniku te ocjenjivaču, odnosno nastavniku koji

procjenjuje učenikove karakteristike. Tu se nalazi također i tablica koja prikazuje sva područja

i služi za pregled odvojenih rezultata iz pojedinih skala na jednom mjestu. Dane su i kratke

upute ocjenjivaču koje sadrže podatak čemu služe mjerne skale koje su sadržane u nastavku i

upućuju ocjenjivača na koji način se popunjavaju. Napomenuto je da se svaka sastavnica

promatra odvojeno te da postoje znatne individualne razlike među učenicima pa i rezultati mogu

varirati.

Ove su skale dovoljno detaljne jer sadržavaju čak 14 različitih područja na kojima se

može dobiti podatak o stupnju razvijenosti učenika. Također, zbog mogućnosti odabira između

6 razina mogu se dobiti dovoljno nijansirani podaci koliko je pojedini učenik razvijen u

24

pojedinim područjima. Svako područje koje se ocjenjuje nalazi se na posebnoj stranici, a svaka

tablica ostavlja dovoljno mjesta za sve procjene, tako da su sve tablice pregledne i lake za

ispunjavanje. Problem s kojim se suočavamo kod ovih skala jest preciznost prevođenja. Skale

su izvorno na engleskom jeziku i sadržavaju neke termine koje je teže prevesti pa je potrebno

dovoljno truda uložiti kako bi se sve tvrdnje ispravno shvatile i prevele tako da se zadrži izvorno

značenje.

5.2.2. Mjerna skala za nastavnike i roditelje, GATE program

Ovaj obrazac na početnoj stranici sadrži prostor za kratke podatke o učeniku, ime i

prezime nastavnika/roditelja koji popunjava obrazac te školi. Tu se nalazi i uvodno objašnjenje

o svrsi mjernih skala: procjena prihvatljivosti uključivanja učenika u program za darovite i

talentirane učenike. Napomenuto je da je to samo jedan od korištenih instrumenata te da se

provjerava 5 područja darovitosti: opće intelektualne sposobnosti, specifične školske

sposobnosti, divergentno i kreativno mišljenje, vodstvo te umjetničke sposobnosti.

Napomenuto je da većina učenika ima jedno specifično područje u kojem iskazuje darovitost,

tako da učenik koji se procjenjuje ne mora prikazivati sva obilježja. Budući da je ta mjerna

skala ujedno i za roditelje, važno je to spomenuti na početku kako bi se roditelji pokušali

odmaknuti od svoje subjektivnosti. Dane su upute kako se skala popunjava te da se uz tvrdnje

mogu napisati primjeri koji opisuju kad je učenik iskazao pojedinu karakteristiku. Na kraju

uputa je zahvala za odvojeno vrijeme za ispunjavanje skale (vidi prilog 2).

Svaka skala nalazi se na posebnoj stranici, a prije same skale je skraćeni prikaz koje

karakteristike spadaju u to područje koje se provjerava u skali. To je nepotrebno, s obzirom na

to da svaka skala sadrži 12 tvrdnji, iz kojih nastavnik/roditelj može zaključiti na što se pojedino

područje odnosi. Svaka tvrdnja je detaljno objašnjena i popraćena primjerom. Zbog već

unaprijed datih primjera kako se karakteristika pojavljuje kod učenika, nedostaje mjesta u

skalama za dopunjavanje tvrdnji primjerima o učeniku koji se procjenjuje, kako je navedeno u

početnim uputama.

Sama skala sadrži 5 stupnjeva, krećući od 5 do 1 (Likertova skala). Dane su upute samo

za značenja prvog (5= u potpunosti se slažem) i zadnjeg stupnja (1= uopće se ne slažem).

Stupnjevi u razini nisu pojmovno, već samo brojčano određeni. Može se dogoditi da ne razumije

svaki roditelj što svaki od stupnjeva u sredini predstavlja, tako da je neodređenost razina jedan

nedostatak ove skale. Na kraju svake skale nalazi se prostor za ukupan zbroj.

25

Nakon zadnje skale nalazi se tablica s popisom svih specifičnih područja koja su se

procjenjivala te prostor za upis svih pojedinačnih rezultata. No, u toj tablici predviđeno je

zbrajanje svih rezultata iz svih 5 skala zajedno, tako da se na kraju dobije jedan broj. To nije

ispravno jer se rezultati iz različitih područja ne mogu zbrajati. Svako područje treba se

promatrati zasebno jer učenik na jednom području može iskazati natprosječno visok rezultat, a

u ostalima nizak ili prosječan, tako da ukupan zbroj ne daje stvarnu sliku o darovitosti učenika.

5.2.3. SIGS - mjerne skale za identifikaciju darovitih učenika

Na početnoj stranici, obrazac sadrži prostor za podatke o učeniku i ocjenjivaču (može

se namijeniti nastavniku ili roditelju), područja procjene te prikaz rezultata za svako posebno

područje. Upute sadrže opis skale koja se koristi (Likertova skala), u stupnjevima od 0-4.

Skale se odnose na 7 područja: opće intelektualne sposobnosti, jezične vještine,

matematika, prirodoslovlje, društvene znanosti, kreativnost i vodstvo. Unutar svake skale nalazi

se 12 tvrdnji koje opisuju način ponašanja ili karakteristike učenika u svakom području (vidi

prilog 3). Tvrdnje su dovoljno jasno navedene i objašnjene te nisu prekratke što pridonosi

određenosti i preciznosti rezultata. Na kraju svake skale upisuje se zbroj svih bodova unutar

skale. Također, nakon svake skale je prostor za primjere ponašanja ili sposobnosti učenika koje

ocjenjivač može nadopisati ukoliko učenika ocijeni sa 6 ili više maksimalnih stupnjeva (stupanj

4). Na taj se način osiguravaju dodatne opisne informacije ukoliko se ustanovi da je učenik

natprosječno razvijen u tom području.

Skale su jasne, pregledne i precizne te su namijenjene i roditeljima, ne samo

nastavnicima/mentorima pa je njihova prednost što se lako ispunjavaju. Također, ukoliko se

kod učenika želi procijeniti razvijenost unutar samo jednog specifičnog područja, skale se mogu

pojedinačno popunjavati čime se štedi vrijeme u prikupljanju podataka o učeniku.

5.2.4. Ljestvica procjene PROFNAD

Korenova ljestvica procjene namijenjena nastavnicima služi za identifikaciju učenika

koji imaju natprosječno razvijene sposobnosti i karakteristike u jednom od 6 područja

sposobnosti koja su zastupljena ili u više njih (vidi prilog 4). Posebna područja koja se ispituju

nisu razdijeljena u posebne ljestvice, već su uklopljena s ostalim područjima u jednu ljestvicu

od 48 pitanja. Po tome je ova ljestvica procjene drugačija od ostalih skala iz priloga. Tvrdnje

su poredane ciklički, po osam tvrdnji za svako područje. Kod zbrajanja rezultata treba biti

oprezan da se zbroje bodovi za ista područja. Područja koja se procjenjuju jesu: opće

26

intelektualne sposobnosti, školske sposobnosti, stvaralačke sposobnosti, rukovodne,

umjetničke i psihomotorne sposobnosti. Intenzitet pojavljivanja različitih ponašanja i osobina

kod učenika procjenjuje se na skali od 4 stupnja (Likertova skala). Tvrdnje su vrlo detaljne,

opisuju ponašanja ili osobine učenika većinom u dvije ili više rečenica.

Na početku upitnika nalazi se detaljna uputa koja sadrži podatke o ljestvici, načinu

popunjavanja, napominje se da je potrebno učenika procjeniti objektivno te su objašnjena

značenja 4 stupnja skale.

Obrazac nudi prostor za ime i prezime te razred učenika koji se procjenjuje, no ne

predviđa prostor za podacima o ocjenjivaču. Na kraju ljestvice nalazi se prostor za dodatne

komentare, ukoliko nešto nije bilo obuhvaćeno u ljestvici, a važno je za napomenuti.

Neodstatak ove ljestvice procjene je zastarjelost rječnika koji se koristi (muskulatura,

treba da pazite, sletske vježbe itd.). Budući da je ljestvica iz 1989. godine, kod korištenja bi bilo

bolje koristiti noviju verziju s prilagođenim jezikom.

5.2.5. Mjerna skala, Alberta Learning

Ova mjerna skala je vrlo jednostavna, nalazi se na jednoj stranici, a sadrži podatke o

učeniku, kratku uputu na koji način se popunjava te tablicu s objašnjenom skalom. Skala se

sastoji od 5 stupnjeva, svaki stupanj pokazuje u kojoj mjeri pojedinac pokazuje određenu

osobinu (vidi prilog 5). Ovo je primjer mjerne skale koja je vrlo kratka te ne daje detaljne

podatke o učenikovoj darovitosti. Uključuje 20 kratkih, jasnih tvrdnji bez detaljnijih opisa.

Kako nije zastupljeno više tvrdnji iz različitih područja na kojima se darovitost može javiti, o

učeniku dobivamo samo površne podatke. Ova skala procjene je nedovoljno razrađena jer

pomoću nje ne možemo ustanoviti darovitost ukoliko se ona javlja na nekom od različitih

područja.

5.2.6. Nominacijske liste, George

o Prilog 6. Općenita lista za provjeru obilježja i ponašanja, George

o Prilog 7. Nominacijska lista za nastavnike, George

Općenita lista za provjeru obilježja i ponašanja učenika primjer je vrlo jednostavne i

sažete liste obilježja koju popunjava nastavnik (vidi prilog 6). Lista sadržava 12 obilježja koja

su vrlo općenita i nisu detaljno objašnjena, a odnose se na različite vrste sposobnosti, kao što

su brzina mišljenja, maštovitost, pamćenje, koncentracija, davanje originalnih prijedloga itd.

27

Nastavnik procjenjuje razvijenost tih obilježja u stupnjevima: jako loše, slabo, prosječno,

dobro, izuzetno.

Ova lista je jako sažeta te daje samo okvirne podatke o učenikovim sposobnostima.

Zbog toga može poslužiti samo kao dopuna detaljnijim mjernim skalama i drugim vrstama

instrumenata za procjenu darovitosti.

Slična je i nominacijska lista (vidi prilog 7) koja sadržava 14 obilježja, također vrlo

općenita. No ova lista služi za procjenu da li se neko obilježje pojavljuje ili ne pojavljuje kod

učenika bez stupnja razvijenosti. Također, lista sadrži prostor za procjenu pojavljivanja tih

obilježja kod 18 učenika. Ona se najbolje provodi u razredu, kad nastavnik procjenjuje koje

obilježje je razvijeno kod kojih učenika.

Zbog velike sažetosti i izražavanja postojanja određenog ponašanja ili karakteristike kod

učenika bez određivanja intenziteta, ova lista može služiti kao prvi korak u prepoznavanju

učenika koji iskazuju natprosječne sposobnosti u nekom od navedenih obilježja. Vrlo je bitno

ne oslanjati se u potpunosti na dobivene rezultate, već ih koristiti samo uz dopunu rezultatima

iz ostalih instrumenata.

5.2.7. Obrasci za područja umjetnosti, Ohio

o Prilog 8. Nominacijski obrazac za umjetnost, ODE;

o Prilog 9. Obrazac za provjeru sposobnosti učenika na području umjetnosti;

o Prilog 10. Evaluacijske liste za procjenu glazbenosti, glumske/kazališne sposobnosti,

likovne umjetnosti i plesa

Odjel za obrazovanje u državi Ohio ima razrađen postupak identifikacije u umjetničkom

području pomoću tri instrumenta. Najprije se primjenjuje nominacijska lista (vidi prilog 8) na

kojoj je potrebno zaokružiti jedno od četiri umjetničkih područja na kojem se smatra da učenik

treba biti identificiran za darovitost: glazba, gluma, likovni ili ples. Taj je obrazac vrlo sažet i

ne daje detaljnije informacije o djetetovim sposobnostima unutar odabranog umjetničkog

područja, već služi kao prva nominacija učenika koji se zatim upućuje na daljnju provjeru

sposobnosti pomoću ostalih instrumenata. Svako područje ima pet tvrdnji o karakteristikama

učenika u tom području. Te tvrdnje ne otkrivaju detaljne podatke o učenikovim sposobnostima,

ali su ipak navedene na toj listi, što nije potrebno. Nominacijsku listu mogu ispuniti nastavnik,

mentor, instruktor koji podučava učenika u tom području, roditelj, vršnjak ili sam učenik.

28

Nakon nominacije, koristi se obrazac za provjeru sposobnosti učenika (vidi prilog 9) na

jednom od četiri polja, odabranom na prethodnom nominacijskom obrascu. Ovaj obrazac može

biti ispunjen od strane nastavnika, učenika ili roditelja, a pitanja su univerzalna pa se odnose na

jedno odabrano od mogućih 4 područja učenikovog interesa. Sadrži 5 pitanja na koje se

odgovara sa DA i NE, a kod odgovora DA, nastavlja se potpitanje na koje se odgovara opisno

kako bi se točnije preispitale dodatne informacije. Zadnje pitanje pretpostavlja naknadne

informacije koje može navesti onaj tko ispunjava obrazac, a koje smatra važnima.

Zadnji obrazac su evaluacijske liste (vidi prilog 10), detaljnije osmišljene kao liste za

procjenu razvijenosti pojedinih specifičnih interesa. Svaka od te 4 liste iz 4 različitih područja

umjetnosti služi za identifikaciju darovitosti učenika na temelju dosadašnjih radova ili izvedbi,

ali također se procjenjuje i trenutna izvedba (npr. plesanje pred ocjenjivačem). Svaka lista se

sastoji od 7-10 kriterija unutar odabrane umjetnosti koje se procjenjuju pomoću 4 stupnja

(Likertova skala): slabo (0 bodova), prosječno (1 bod), iznad prosjeka (2 boda) te izrazito

napredno (3 boda). Kod svakog stupnja opisane su karakteristike učenika koji se nalazi na tom

stupnju pa je jednostavno odrediti stupanj razvijenosti. Iz tog razloga su jednostavne i lako se

popunjavaju.

Na kraju svake skale nalazi se prostor za zbroj bodova skupljenih u svakom stupcu

posebno. Ti rezultati se zbrajaju i sveukupan rezultat ukazuje je li učenik identificiran kao

daroviti ili se upućuje na daljnje provjeravanje. Također, pruža se prostor i za dodatni komentar

ocjenjivača.

Ovi instrumenti su specifično orijentirani na procjenu umjetničkih sposobnosti te

pokazuju logičan slijed u primjeni, od općenitijih upitnika do detaljnijih skala procjena. Budući

da su izvorno na engleskom jeziku, kod prevođenja je potrebno uložiti puno truda kako bi se

sve sastavnice, termini i riječi specifične za neko od tih područja ispravno preveli. Osobi koja

se ne razumije u ples/slikarstvo ili neku drugu umjetnost može biti problem ispravno prevesti

stručne termine (npr. movement qualities as bouncy, swinging; melodic phrase i sl.)

5.2.8. Identifikacijski obrazac za roditelje, Alberta Learning

Ovaj identifikacijski obrazac sastoji se od dva dijela (vidi prilog 11). Prvi dio je mjerna

skala koja sadrži podatke o učeniku, kratku uputu na koji način se popunjava te tablicu s

objašnjenih 5 stupnjeva skale. Sadrži 27 tvrdnji koje su kratke i bez detaljnijih opisa, a nisu

razvrstane po područjima u kojima se darovitost može pojaviti. Zbog toga ne iziskuje puno

29

vremena za rješavanje, ali je nedovoljno razrađena jer pomoću nje ne možemo ustanoviti

darovitost ukoliko se ona javlja na nekom od različitih područja.

Drugi dio se sastoji od 6 pitanja o razvoju djeteta, njegovim hobijima te interesima.

Pretpostavlja opisne odgovore roditelja, iz čega možemo saznati korisne informacije koje ne

možemo dobiti od nastavnika, no upravo zbog te vrste odgovora potrebno je više vremena za

popunjavanje nego kod mjerne skale u prvom dijelu.

5.2.9. Upitnik PRONAD – R

Ovaj se upitnik za roditelje sastoji od 25 relativno detaljno određenih tvrdnji koje se

odnose na djetetov razvoj i sadašnje sposobnosti. Točnost tvrdnji se procjenjuje pomoću

odgovora koji su ponuđeni: DA, NE i NISAM SIGURAN. Nedostatak ovog upitnika je

nemogućnost davanja informacija o intenzitetu neke tvrdnje, već se samo potvrđuje ili negira

prisustvo neke karakteristike kod učenika. Veliki nedostatak je i mogućnost odabira odgovora

NISAM SIGURAN, jer tim odgovorom ne dobivamo nikakve informacije o učeniku. Npr. ako

učenik iskazuje neko obilježje iz tvrdnje samo ponekad, ili vrlo rijetko, roditelj se može odlučiti

za odgovor NISAM SIGURAN, jer odgovor NE ne bi bio točan, ali isto tako, odgovor DA

također ne sadrži informaciju javlja li se obilježje svakodnevno (vrlo često) ili samo jednom

dosad (vrlo rijetko). Ukoliko se pojavi više takvih nedoumica, zbog više odabranih odgovora

Nisam siguran, upitnikom ne dobivamo dovoljno informacija koje bi nam mogle pomoći u

prepoznavanju učenikove darovitosti. Ovaj upitnik je iz 1989. godine, a u njemu se prepoznaje

zastarjelost izraza te neki arhaizmi (npr. čuvstvo) (vidi prilog 12).

Ipak, velika prednost ovog upitnika je detaljna uputa na početku koja roditelju detaljno

objašnjava za što će se rezultati iskoristiti, naglašava važnost davanja objektivnih podataka te

upućuje roditelja da u što manjoj mjeri koristi odgovor NISAM SIGURAN. Također, na kraju

upitnika se nalazi prostor za dodatne informacije koje roditelj može nadopisati ukoliko smatra

da su važne, a nisu iskazane u tvrdnjama.

5.2.10. Nominacijska lista za roditelje, New South Wales

Ovaj kratak upitnik za roditelje sadrži skalu procjena, unutar koje se 15 kratkih,

uopćenih tvrdnji o karakteristikama učenika procjenjuje intenzitet njihove zastupljenosti u 3

stupnja: većinu vremena, povremeno i rijetko (vidi prilog 13). Nakon skale je 9 pitanja o

specifičnim interesima te ranom razvoju sposobnosti učenika.

30

Ova nominacijska lista je sažeta i kratka, ali pruža korisne informacije o učenikovim

interesima i sposobnostima koje pokazuje u okruženju izvan škole. Važan dio liste je i zadnja

rubrika u koju roditelji mogu nadodati dodatne informacije ili komentar, a što smatraju bitnim

za napomenuti. Ova lista može pružiti najvažnije informacije o učenikovim interesima kojima

se bavi izvan škole. Samostalno daje vrlo šture podatke o učeniku, ali u kombinaciji s drugim

instrumentima ti vrijedni podaci mogu značiti puno za dobivanje kompletne slike učenikove

darovitosti.

5.2.11. Upitnik PRONAD – U

Ovaj upitnik namijenjen vršnjacima iz razreda sadržava 18 pitanja u obliku superlativa.

Učenici biraju kolege iz razreda koji se ističu u pojedinim sposobnostima/osobinama. Na svako

pitanje učenik može odgovoriti navodeći najviše tri učenika iz razreda za koje smatra da su

najbolji u tom pitanju (vidi prilog 14). Ipak, u uputama je napomenuto da je za svako pitanje

najbolje odabrati jednog učenika koji je najbolji u razredu. Na taj se način osigurava

prepoznavanje učenika koji se znatno ističe od ostalih vršnjaka po razvijenosti neke osobine ili

sposobnosti.

U uputama također stoji da je potrebno što objektivnije odabrati najbolje pojedince iz

razreda. Kako su učenici iz razreda skloni subjektivnom procjenjivanju, odnosno biranju

učenika s kojima su u boljim prijateljskim odnosima, rezultati ovog upitnika trebaju se uzimati

s rezervom. Ipak u kombinaciji s ostalim instrumentima mogu pružiti vrlo vrijedne rezultate o

darovitim učenicima te o tome kako ih vide njihovi vršnjaci.

5.2.12. Upitnici za vršnjačku procjenu

o Prilog 15. Nominacijska lista za vršnjake, George

o Prilog 16. Procjena vršnjaka, NADAR-IV (m i ž)

Upitnik namijenjen vršnjacima iz priloga 15 sadrži ukupno 15 pitanja koja od učenika

traže da odaberu jednog učenika iz razreda koji u najvećoj mjeri iskazuje osobine navedene u

pitanju. Pitanja su vrlo kreativna, a postavljena su na način da ih učenici lako shvate i motiviraju

na razmišljanje koga bi odabrali. Odgovor uvijek pretpostavlja ime jednog učenika iz razreda

kojeg vršnjaci na taj način nominiraju.

Ovaj upitnik ne sadrži pisane upute pa je važno koristiti ga uz obavezno davanje

usmenih uputa učenicima koji ga popunjavaju.

31

Tom upitniku vrlo je sličan upitnik NADAR-IV (vidi prilog 16). Imaju ista pitanja i isti

način odgovaranja, razlika je samo u manjem broju pitanja (ukupno 9 pitanja). Iz praktičnih

razloga postoji verzija za djevojčice i dječake (kako bi pitanja bila postavljena u ispravnom

rodu).

5.2.13. Upitnik o interesima za učenike, Alberta

Upitnik o interesima namijenjen je učenicima osnovne i srednje škole. Sastoji se od 20

pitanja koja su preoblikovana u nedovršene rečenice (vidi prilog 17). Učenik koji ispunjava

upitnik dovršava rečenicu odabirući područje interesa, sposobnost, stvari koje voli raditi i

slično, iz čega saznajemo njegove interese. Upitnik je kratak i pregledan.

Nedostatak je što pojedine rečenice traže nadopunu jednom rječju, no iz toga ne

dobivamo objašnjenje zašto učenik odabire baš to rješenje. Npr. ˝Kad završim školu, želim

živjeti u ___________.˝ Iz odabranog mjesta ne doznajemo učenikov interes povezan s tim

mjestom pa bi se rečenice trebale dopuniti s pitanjem zašto.

Također, nisu dane nikakve pisane upute ni objašnjenje čemu upitnik služi, pa je

potrebno upitnik koristiti uz obavezne usmene upute.

5.2.14. Obrazac za odgovore – likovna umjetnost i ples, Ohio

Ova dva upitnika ispituju učenika o njegovim radovima/izvedbama unutar unaprijed

određenim područjima koja ga interesiraju. Upitnicima se provjerava učenikovo mišljenje o

vlastitoj izvedbi/radu, sposobnost objašnjavanja i iznošenja ideja vlastitim riječima (vidi prilog

18).

Upitnici sadrže po 4 pitanja, a većinom započinju s riječima ˝opiši˝, ˝zašto˝, ˝kako˝ i sl.,

dakle otvorenog su tipa, odnosno, traže opisne odgovore. Korisna je napomena na početku

obrasca da se odgovori mogu priložiti na dodatnim papirima što sugerira da su poželjni duži i

širi odgovori kako bi se dobila šira slika pozadine učenikovog interesa.

Upitnici se mogu koristiti u svrhu dodatne provjere učenikovog napretka u prethodno

utvrđenom području darovitosti jer se baziraju na određenom području, a traže učenikove

komentare na njegov vlastiti likovni rad ili vlastitu plesnu izvedbu.

5.2.15. Upitnici za samonominaciju, North Clackamas Schools

o Prilog 19. i 20. Upitnik o interesima učenika, North Clackamas Schools

32

Upitnik br. 1 o interesima učenika (vidi prilog 19) sadrži 20 pitanja otvorenog tipa.

Pitanja provjeravaju specifične interese učenika na različitim područjima. Neka se odnose na

navike učenika, a neka su kreativno osmišljena te traže učenika da izloži što bi odabrao kad bi

se nešto dogodilo.

Upitnik je nešto duži od ostalih koji su namijenjeni samonominaciji, pa se dobiva veća

količina podataka o interesima učenika. No veliki nedostatak je što su pitanja otvorenog tipa i

traže opisne odgovore, a nedostaje prostora za takve detaljnije odgovore. Zbog toga se učenik

može odlučiti za kraći odgovor iz kojeg ne možemo dobiti toliko informacija koliko je potrebno.

Upitnik br. 2 o interesima učenika (vidi prilog 20) je vrlo sličan prvom upitniku, ali je

skraćen i sadržava 10 pitanja. Pitanja su vrlo slična, postavljena tako da se dobije opisni

odgovor ili obrazloženje, a ispod svakog pitanja ima više mjesta za odgovor. Iako je manji broj

pitanja, iz svakog pitanja možemo dobiti obuhvatniju sliku o interesima učenika.

5.2.16. Formular za vlastitu nominaciju, George

Ovaj upitnik se sastoji od 7 pitanja otvorenog tipa (vidi prilog 21). Upitnik je pregledan,

sažet i nudi dovoljno prostora za odgovore. Iako je malen broj pitanja, u upitniku se može

sakupiti dovoljan broj informacija o interesima učenika jer neka pitanja nude mogućnost

odabira učenika da piše o onim stvarima koje ga najviše interesiraju.

Nakon što smo pojedinačno analizirali sve prikupljene upitnike, možemo zaključiti kako

su prilikom korištenja u našim osnovnim školama potrebne neke preinake (npr. ispravak

zastarjelih izraza u Korenovim upitnicima ili prilagodba stručnih izraza hrvatskim izrazima kod

upitnika koji se bave nekim specifičnim ili umjetničkim područjem). No svi ovi upitnici, iako

su starijeg datuma ili su preuzeti iz stranih država, svojim oblikom, pitanjima, tvrdnjama i

načinom popunjavanja odgovaraju i našim prilikama u školstvu. Zbog toga se svi analizirani

upitnici, koji se nalaze u prilozima na kraju ovog rada, mogu primjenjivati u identifikacijskim

procesima jer sadržavaju mnoge prednosti koje je potrebno iskoristiti kako bi se svim darovitim

učenicima pružila prilika da se prepoznaju njihovi potencijali te da oni razviju i utvrde svoje

natprosječne sposobnosti.

5.3. Usporedna analiza instrumenata za identifikaciju darovitih učenika

5.3.1. Instrumenti namijenjeni nastavnicima

Nastavnici najčešće procjenjuju učenikove sposobnosti i ponašanja pomoću mjernih

skala i nominacijskih listi procjena. Oni procjenjuju u kojoj mjeri učenik iskazuje određene

33

karakteristike unutar odvojenih različitih područja pomoću različitih skala. Najčešće se koristi

Likertova skala, ali u više inačica. Sadržano je 4, 5 ili 6 stupnjeva, a neki instrumenti imaju

skalu koja procjenjuje učestalost pojavljivanja onoga što tvrdnja sadrži: nikad - uvijek (vidi

priloge 1 i 4), neki izražavaju slaganje s tvrdnjom: uopće se ne slažem – u potpunosti se slažem

(vidi prilog 2), a neki kvalitetu iskazane tvrdnje: puno lošije od prosjeka-puno bolje od prosjeka

(vidi priloge 3, 5, 6 i 10). Različita područja unutar kojih se razmatraju karakteristike koje čine

učenika darovitim razlikuju se u različitim instrumentima: u nekima ima više različitih područja

pa su ona specifičnija (vidi prilog 1 – 14 područja), u nekima manje, pa su područja uopćena

(vidi prilog 2 – 5 područja). Ponekad ta područja nisu ni razgraničena u samoj listi tvrdnji (vidi

priloge 4, 5 i 6).

Među instrumentima postoje i razlike u detaljnosti uputa na početku. Neki imaju ukratko

objašnjeno kako se skale popunjavaju, a neki detaljno navode svrhu tog obrasca, objašnjavaju

što je darovitost te sadrže mjesto na kojem se može sažeto prikazati rezultat na pojedinom

području. Greška koju sadržavaju pojedine skale (vidi prilog 2) mjesto je predviđeno za ukupan

zbroj svih rezultata dobivenih na različitim područjima. Darovitost se kod učenika ne mora

uvijek iskazivati na svim područjima, već on može imati natprosječno razvijene sposobnosti

unutar samo jednog područja, dok na ostalima postiže prosječne (ili ispodprosječne) rezultate.

Ukoliko se zbrajaju svi rezultati zajedno, konačan rezultat ne iskazuje realno stanje te procjena

darovitosti nije ispravna.

Neki instrumenti sadrže i prostor za dodatne komentare (na kraju ili nakon svakog

izdvojenog područja), što može biti korisno u smislu da se mogu nadopisati napomene koje nisu

pokrivene tvrdnjama u skali, a mogu doprinijeti konačnom rezultatu u identifikaciji darovitosti.

5.3.2. Instrumenti namijenjeni roditeljima

Instrumenti za nastavnike često su namijenjeni i roditeljima (vidi priloge 2, 3, 8 i 9).

Roditelji također mogu dati korisne informacije o učenikovim sposobnostima preko istih

instrumenata, a na taj se način mogu usporediti rezultati na istim skalama dobiveni od različitih

osoba. Ono što se u manjoj mjeri spominje u većini takvih skala za nastavnike i roditelje jesu

podaci o ranijem djetetovom razvoju. Roditelji nam mogu dati vrlo vrijedne informacije o

specifičnostima ranog djetetovog razvoja, pomoću kojih se također može utvrditi na kojem

području ima razvijenije sposobnosti te kad ih je počelo pokazivati. Najbolji primjer skale koja

se bazira na takvoj vrsti informacija je Korenova skala procjena PRONAD – R (vidi prilog 12).

34

U njoj se ispituje početak pokazivanja različitih sposobnosti, ponašanje djeteta u izvanškolskoj

okolini (npr. kod kuće ili u trgovini), što nam nijedna druga osoba ne može potvrditi.

Obrasci za roditelje ponekad uz skale procjena sadržavaju i drugi dio, koji se sastoji od

pitanja o interesima djeteta na koja roditelji mogu odgovoriti opisno te prostorom za nadopunu

informacijama koje roditelji smatraju bitnima za obrazovanje svog djeteta (vidi priloge 11 i 13).

Taj dodatan prostor za napomene može igrati vrlo važnu ulogu kod prikupljanja informacija od

roditelja jer skraćene i sažete skale često ne pokrivaju ona područja sposobnosti koja roditelj

primjećuje kod svog djeteta.

Također, skale koje na početku ne sadrže uvodnu riječ i kratak opis što je darovitost i

koja je svrha ispunjavanja tih skala (vidi priloge 3, 11 i 13), mogu zbuniti roditelje. Ako se

obrazac koristi samostalno, roditeljima je potrebno objasniti čemu on služi, što je to darovitost

i što to znači za njihovo dijete.

I kad raspolažu svim podacima o razlogu ispunjavanja obrasca, roditelji ponekad ne

mogu biti objektivni kod procjene jer se radi o njihovom djetetu. Postoji opasnost da će iz

upitnika proizaći rezultati koji nisu objektivni jer se roditelji mogu bojati da će rezultati imati

negativan utjecaj na dijete ili na osobe s kojima ono dolazi u kontakt pa su skloni prikazivati

sposobnosti njihovog djeteta većima nego što one zapravo jesu. Korisno je na početku

skale/upitnika roditeljima napomenuti da je važno pružiti što objektivnije podatke te da neće

biti negativnih posljedica za dijete ako na nekom području ili na većini pitanja skupi malen broj

bodova. Zbog tih nedostataka procjene darovitosti od strane roditelja važno je kombinirati više

instrumenata za prikupljanje informacija o učeniku te uspoređivati rezultate dobivene od više

različitih osoba.

5.3.3. Instrumenti namijenjeni vršnjacima

Upitnici namijenjeni vršnjacima sadržavaju pitanja koja navode učenika da razmisli tko

iz razreda iskazuje najveću razinu sposobnosti u nekom području ili tko najviše pokazuje

određeno ponašanje (vidi priloge 14, 15 i 16). Oni većinom sadržavaju 10 do 20 pitanja koja su

kreativno osmišljena i omogućavaju učenicima da ih lako shvate i motiviraju na odgovore.

Upitnici koji se uz vršnjake mogu dati ujedno i nastavnicima i roditeljima su kratki (vidi prilog

8) jer ne bi bilo prikladno dati učenicima duže upitnike na više stranica i s detaljnim pitanjima.

Bez obzira na količinu informacija, korisno je provjeriti kako učenici vide svoje kolege

iz razreda te kako su daroviti pojedinci prihvaćeni i prepoznati kao takvi među vršnjacima.

35

Naravno, na taj način se i vršnjacima daje mogućnost da nominiraju najsposobnije pojedince iz

razreda te doprinesu prepoznavanju njihove darovitosti.

5.3.4. Upitnici za samonominaciju

Ova vrsta upitnika služi za otkrivanje interesa učenika na određenim područjima iz

njihovih odgovara na posebno osmišljena pitanja koje propitkuju učenikove interese, znatiželju,

kreativnost i sl. Većinom se takvi upitnici sastoje od 10-ak pitanja otvorenog tipa (vidi priloge

18, 19, 20 i 21) na koja učenik odgovara opisno.

Iz upitnika se može vidjeti kreativnost i maštovitost u odgovaranju te se dobivaju podaci

o području/područjima koja učenika najviše zanimaju. Potrebno je pripaziti na prostor za

pisanje opsežnijih odgovora koje traže pitanja ili u suprotnom dati uputu da se odgovori mogu

napisati na dodatnim papirima, kao što je to u obrascima za odgovore u likovnoj umjetnosti i

plesu (vidi prilog 18).

Pitanja bi trebala biti primjerena rječnikom da ih svaki učenik koji popunjava upitnik

lako shvati. Osim toga, potrebno je pripaziti na svrhovitost pitanja, odnosno tražiti objašnjenje

za odabrani odgovor kod pitanja zatvorenog tipa (vidi prilog 17). Korisno je iz tih razloga u

pitanjima koristiti riječi ˝zašto˝, ˝kako˝ ili ˝opiši˝ (vidi priloge 18, 19 i 20).

5.3.5. Analiza novih upitnika za identifikaciju

Kako smo već naveli, sve postojeće instrumente za procjenu darovitosti koje smo

analizirali, iskoristili smo kao bazu kod osmišljavanja novih upitnika koji će odgovarati na

potrebe koje se javljaju u procesu identifikacije u pedagoškoj praksi. Za potrebe istraživanja u

sklopu ovog rada osmislili smo tri vrste upitnika: namijenjeni procjeni učitelja, procjeni

vršnjaka te za vlastitu procjenu. U nastavku ćemo te nove upitnike analizirati i kratko opisati

(vidi priloge 22, 23 i 24).

U prilogu 22 nalazi se upitnik za nastavnike koji smo osmislili za potrebe istraživanja

ovog rada. Na vrhu upitnika smo prostor namijenili za podatke o učeniku i nastavniku, a nakon

toga su upute. U uputama je objašnjen pojam darovitosti i svrha njihovog ispunjavanja upitnika.

Naglasili smo ono što je važno - da svaki učenik ne mora iskazivati visoke rezultate na svakom

području te se nastavnici mole za objektivnu procjenu.

Upitnik je kreiran tako da se svaka tvrdnja ocjenjuje pomoću Likertove skale jer je taj

oblik najčešće korišten, a i osobno ga smatram vrlo praktičnim i brzim načinom procjene

učenikovih karakteristika. Stupnjevi su poredani po učestalosti pojavljivanja neke

36

karakteristike. Koristili smo 5 stupnjeva, kojima se dovoljno precizno može odrediti intenzitet

razvijenosti i učestalost pojavljivanja karakteristika kod učenika. Svaki stupanj donosi određen

broj bodova koji se na kraju svake skale mogu zbrojiti i pokazati koliko učenik iskazuje

karakteristike na određenom području (nikad=0, rijetko=1, povremeno=2, često=3 i uvijek=4).

Nastavnici zaokružuju određeni stupanj iskazan brojčano, što doprinosi jednostavnom

zbrajanju bodova nakon ispunjavanja skale.

U upitniku smo tvrdnje podijelili u 6 različitih područja, kako bi se lakše grupirali

rezultati i na jednostavan način izveo zaključak o području na kojem učenik pokazuje

potencijal. Područja smo odabrali prema učestalosti pojavljivanja u analiziranim upitnicima iz

priloga, ali također i sukladno mišljenju kako je tvrdnje najpraktičnije grupirati u područja koja

su u nekoj mjeri uopćena, a da se obuhvate sve karakteristike koje su bitne. Zaobišli su se

nepotrebni detalji i odabrana su 6 područja i za svako područje 8 tvrdnji kako upitnik ne bi bio

predugačak i zamoran. Kratkoća se može nadoknaditi prostorom na kraju upitnika koji smo

namijenili za dodatne informacije o učeniku u slučaju da neke bitne karakteristike nisu

obuhvaćene upitnikom.

U prilogu 23 nalazi se upitnik namijenjen vršnjacima koji je osmišljen na temelju svih

analiziranih upitnika. Upute na početku su kratke, a osim objašnjenja koja je svrha upitnika i

na koji način se popunjava, tu se nalazi i napomena koja je većini učenika važna: odgovori se

ne ocjenjuju, a njihov odabir učenika neće vidjeti nitko iz razreda, tako da je važno da im

odgovori budu što objektivniji. Upitnik sadržava 13 pitanja. Svako pitanje odnosi se na neku

sposobnost ili osobinu koje su navedene u obliku superlativa. Ispod svakog pitanja učenici

upisuju ime i prezime jednog učenika za kojeg procijene da najviše odgovara pitanju, a ukoliko

se dvoume, mogu napisati i dva imena i prezimena. Pitanja su odabrana prema učestalosti

pojavljivanja u analiziranim upitnicima, ali se pri tome obraćala pažnja da sva područja

procjene korištena u upitniku za učitelje budu pokrivena barem jednim pitanjem u ovom

upitniku. Na taj način smo osigurali i lakšu usporedbu rezultata dobivenih u ta dva upitnika.

Upitnik za samonominaciju koji je kreiran za potrebe istraživanja u sklopu ovog rada

nalazi se u prilogu 24. Na početku tog upitnika nalaze se upute za ispunjavanje te je učeniku

objašnjeno čemu će služiti njegovi odgovori. Time se želio postići i motivacijski učinak. Budući

da su skoro sva pitanja otvorenog tipa, traže opisne odgovore i obrazloženja, u uputama je

napomena da se odgovori mogu priložiti i na dodatnim papirima ukoliko u samom upitniku

nema dovoljno mjesta za pojedini odgovor.

37

U upitnik smo uključili kombinaciju od 8 pitanja koja od učenika traže odgovore o

njegovim interesima, najdražim stvarima, predmetima u školi, razmišljanja što bi odabrao/la

kad bi mogao birati. Kod odabira pitanja inspiraciju smo potražili u analiziranim upitnicima iz

priloga, ali također su dodana i neka vlastita pitanja na koja nismo naišli u postojećim

upitnicima, a smatramo ih korisnima (npr. pitanje br. 8). U 9. pitanju učenici mogu nadodati

informacije za kraj koje nisu pokrivene prethodnim pitanjima, a koje oni smatraju važnima te

ih žele spomenuti.

5.4. Postupci provođenja istraživanja u osnovnoj školi

Nakon detaljne analize postojećih upitnika i nakon što smo osmislili vlastite upitnike za

procjenu darovitosti, istraživanje se nastavilo u Osnovnoj školi u Sesvetama. Instrumenti koje

smo koristili u ovom istraživanju jesu tri vrste upitnika za procjenu darovitosti učenika: upitnici

sa skalama procjena namijenjeni nastavnicima, upitnici za procjenu vršnjaka i upitnici za same

učenike (vidi priloge 22, 23 i 24). Svi roditelji bili su obaviješteni o provođenju upitnika, a za

provjeru njihovog slaganja sa sudjelovanjem učenika u istraživanju i objave rezultata koristili

smo Odobrenja za roditelje koja su roditelji potpisali (vidi prilog 25).

Prvi dan istraživanja u školi primijenili smo upitnike za vršnjačku nominaciju. 26.05.2015. u

9:45 sati, nakon velikog odmora, ukupno 21 učenik popunjavao je upitnik za procjenu vršnjaka.

U istraživanju su sudjelovali desetogodišnjaci, učenici 3. razreda. Za popunjavanje ovih

upitnika bilo je procijenjeno trajanje od 20 minuta, no odužilo se na 30 minuta. Dodatno vrijeme

je bilo utrošeno na početno upoznavanje, upute i objašnjavanja jer su učenici imali dosta

dodatnih pitanja, najviše oko načina popunjavanja upitnika. Također, nekim učenicima je

trebalo više vremena od predviđenog kako bi odgovorili na sva pitanja.

Dan kasnije, 27.05.2015., u istom razredu u 9:50 sati podijelili smo upitnike za samonominaciju

učenika te upitnike namijenjene nominaciji učitelja.

Učiteljica Vesna popunjavala je upitnik za sedmero učenika koji su prethodni dan od strane

vršnjaka bili procijenjeni kao najbolji u nekom pitanju. Upitnike je popunila tijekom dana i

predala ih sljedeći dan. Budući da svrha ovog istraživanja nije bila identificirati darovite

učenike, već provjeriti ispravnost upitnika za identifikaciju koje smo osmislili, u istraživanju

nismo od učiteljice tražili vlastitu nominaciju učenika koji po njezinoj procjeni odgovaraju

karakteristikama darovitosti, već smo iskoristili dobivene rezultate u upitnicima za vršnjačku

nominaciju i obuhvatili sedmero nominiranih učenika. Na taj smo način dobili dodatnu provjeru

za prvotno odabrane učenike jer smo rezultate procjene vršnjaka i učiteljice usporedili - tom se

38

usporedbom može potvrditi ili odbaciti mogućnost da su prvotno nominirani učenici zaista

daroviti. Osim toga, provjerili smo u kojoj razini se pitanja u upitniku za vršnjačku nominaciju

podudaraju s rezultatima dobivenima u drugom upitniku, namijenjenome za procjenu učiteljice.

Upitnike za samonominaciju proveli smo s istom grupom učenika koji su bili nominirani od

strane svojih vršnjaka u upitnicima podijeljenima prethodni dan. Kako za potrebe ovog rada

nije bio bitan broj učenika koji će popunjavati upitnike za samonominaciju, upitnik su

popunjavali prethodno nominirani učenici, čiji su se rezultati u ovom upitniku mogli dodatno

provjeriti. Kako jedan učenik koji je prepoznat od strane vršnjaka kao najbolji u nekoliko

područja nije bio u školi u to vrijeme, upitnik je popunilo ostalih šest učenika. Sve su upute

uglavnom bile jasne i nije bilo puno dodatnih pitanja. Vrijeme predviđeno za popunjavanje

upitnika od strane učenika o vlastitim interesima bilo je 30 minuta, no trajalo je desetak minuta

dulje. Razlog duljeg trajanja je razmještanje na početku (grupa od 6 učenika sjela je na jednu

stranu razreda, ostali učenici su s učiteljicom radili svoje zadatke na drugoj strani razreda).

Također, razlog duljeg trajanja je i što su učenici na nekim pitanjima zastali i duboko razmišljali

o odgovorima ili su pisali opširnije odgovore.

5.5. Rezultati i rasprava

5.5.1. Vršnjačka nominacija

Analizirajući rezultate upitnika za nominaciju vršnjaka, svakom učeniku koji je

nominiran dodijelio se 1 bod po nominaciji u pojedinim pitanjima. Sve nominirane učenike

usporedili smo po broju bodova u svakom pitanju kako bi se dobio rezultat koji učenik/učenici

su najviše prepoznati po karakteristikama sadržanima u pitanju. U tablici koju smo koristili u

analizi rezultata upitnika za vršnjačku nominaciju za svako pitanje bilježili smo koliko učenika

je odgovorilo i koliko učenika je nominirano. Također, tablica sadrži i podatke koji su

nominirani učenici i koliko nominacija imaju kako bi se mogli usporediti rezultati pojedinih

učenika. Iz toga je proizašlo sedmero nominiranih učenika (u tablici 1 označeni su podebljanim

slovima) koji su u nekom od pitanja imali najviše bodova te smo tu grupu učenika uključili u

daljnje istraživanje koje je slijedilo sljedeći dan (koristeći upitnik za samonominaciju i upitnik

za nominaciju učitelja).

Tablica 1. Analiza rezultata upitnika za vršnjačku nominaciju

Redni broj

pitanja

Nominirani učenici Broj

nominacija

1. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

21 Lucija

Josip

10

8

39

Broj nominiranih

učenika

5 Tin., Franjo, Davor 1

2. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

19 Josip

Lucija, Lucijan, Alisa

Antun

Davor

7

3

2

1

Broj nominiranih

učenika

6

3. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

20 Lucija

Josip

Tin

Alisa, Antun

Davor, Lucijan, Alen, Marija

5

4

3

2

1

Broj nominiranih

učenika

9

4. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

19 Alisa

Lucija

Davor

Josip, Aleksandra, Andrija

11

3

2

1

Broj nominiranih

učenika

6

5. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

19 Lucijan

Josip

Andrija

Lucija, Tin

Davor

6

5

3

2

1

Broj nominiranih

učenika

6

6. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

21 Josip

Lucija

Andrija, Aleksandra

16

3

1 Broj nominiranih

učenika

4

7. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

18 Josip

Lucija

Kruno

Andrija, Sanja

Božica, Aleksandra

5

4

3

2

1

Broj nominiranih

učenika

7

8. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

21 Davor

Josip

Lucijan, Lucija, Tin, Petar,

Alisa, Antun, Antonio

8

6

1 Broj nominiranih

učenika

9

9. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

19 Dejan

Alen

Andrija

Paolo

Franjo, Petar, Karlo

7

4

3

2

1

Broj nominiranih

učenika

7

10. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

19 Davor

Lucijan

Aleksandra, Dejan, Tin

Antonio, Karlo

8

3

2

1

Broj nominiranih

učenika

7

11. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

20 Lucija

Josip

Davor, Lucijan

Petar, Tin

8

6

2

1

Broj nominiranih

učenika

6

40

12. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

19 Alisa

Ita

17

2

Broj nominiranih

učenika

2

13. Broj ukupnih

odgovora (max 21)

19 Božica

Alisa, Sanja

12

4

Broj nominiranih

učenika

3

Kod popunjavanja upitnika za nominaciju vršnjaka, na većinu pitanja učenici su

odgovorili navođenjem imena i prezimena jednog učenika iz razreda (kako im je bilo naglašeno

u uputama). Samo su dva pitanja sadržavala dva nominirana učenika (2. i 13. pitanje).

Zanimljivo je što su na samo tri pitanja odgovorili svi učenici koji su sudjelovali (1., 6. i 8.

pitanje). U većini slučajeva na pitanja je odgovorilo 19 od ukupno 21 učenika. Najmanje

odgovora je u 7. pitanju, troje učenika nije odgovorilo na ovo pitanje. Ono glasi: ˝[Koji učenik

iz razreda] postavlja najviše neobičnih pitanja i uvijek želi znati više?˝ Neodgovaranje na

pitanje može biti znak da to pitanje učenicima nije bilo jasno, ali i da nitko iz razreda ne

prednjači u tom području pa zato nisu nikog naveli. Primijetili smo i razlike u broju odabranih

učenika koji najbolje odgovaraju opisu u pitanju, no u većini pitanja nominirano je ukupno 6 ili

7 učenika. Najveći broj nominiranih učenika je u 3. i 8. pitanju (ukupno 9 nominiranih). Razlozi

tako velikog broja nominiranih učenika u pitanjima mogu biti različiti. Svaki učenik može

različito protumačiti pitanje jer je pitanje nedovoljno jasno postavljeno i izaziva nedoumice i

dvojbe. No isto tako, razlog može biti da više učenika u sličnim količinama sadrži karakteristike

koje su navedene u pitanju te da je učenicima bilo teško procijeniti tko je najbolji. Ipak, najveći

razlog tako velikom broju nominiranih učenika u pitanjima je upravo subjektivnost procjene:

vršnjaci često za svoje prijatelje s kojima se druže procjenjuju da imaju visoke sposobnosti ili

više pokazuju karakteristike iz pitanja nego oni vršnjaci s kojima se ne druže. Zbog karaktera

tih pitanja, ali i sklonosti odabira učenika s kojima se više druže i koji su ˝popularniji˝, moglo

se dogoditi da svatko drugačije procijeni koji učenik najviše odgovara tim karakteristikama.

Očekivano je da će učenici iz tih razloga nominirati različite učenike iz razreda. Suprotno tome,

najmanje učenika nominirano je u 12. i 13. pitanju (2 učenika i 3 učenika). To su pitanja koja

se odnose na specifična područja kao što su likovni i glazbeni, a učenicima je lakše procijeniti

tko u razredu najbolje slika i ističe se na likovnom ili tko svira neki instrument i najljepše pjeva.

Također, velika je razlika u bodovima nominiranih učenika u tim pitanjima. U oba pitanja

prednjači jedan učenik koji je daleko više puta odabran od strane vršnjaka (npr. 17 bodova

prema 2 boda). To znači da je njihov talent prepoznala većina učenika iz razreda.

41

5.5.2. Nominacija učiteljice

Kod analize rezultata upitnika koje je popunjavala učiteljica, zbrajaju se bodovi od 0-4

skupljeni na svakoj posebnoj skali procjene i upisuju u tablicu na početku upitnika. Ta tablica

na početku nam omogućava brzi i lagani pregled rezultata pojedinog učenika, a svi detalji i

obrazloženja rezultata nalaze se u samim skalama procjene. Bitno je napomenuti da se svaka

skala procjene u analizi rezultata promatrala zasebno, odnosno svaki učenik kojeg se

procjenjivalo upitnikom dobio je 6 različitih rezultata, tako da svaki rezultat pokazuje razinu

sposobnosti i osobina učenika unutar odvojenih područja interesa. To zadovoljava pravilo da

daroviti učenici ne trebaju pokazivati natprosječno razvijene sposobnosti na svim područjima,

već se darovitost može iskazivati samo na jednom specifičnom području interesa. U tim se

upitnicima pokazao vrlo važnim prostor za dodatne napomene na kraju upitnika gdje učitelj

koji popunjava skale može nadopisati informacije o učeniku koji se procjenjivao te kojima se

upotpunjuje slika o karakteristikama učenika.

U upitniku je moguće skupiti maksimalno 32 boda jer svaka skala sadrži 8 pitanja, a

najveći stupanj procjene je 4 (skala uključuje stupnjeve 0-4). Dakle, ako učenik ima skupljenih

24 ili više bodova u nekom području, to znači da se nalazi u gornjih 25% od ukupnog rezultata.

Učenika koji u nekoj od skala procjena sakupi 4 ili više maksimalnih bodova u kombinaciji s

trojkom, 2. najvišim stupnjom, promatrat će se kao darovitog u tom području (to nije konačan

zaključak o darovitosti tog učenika, konačni zaključak o darovitosti donosi se nakon dodatnih

provjera i dodatnih instrumenata za identifikaciju). Ukoliko učenik ima 24 boda, ali je to

rezultat trojki skupljenih u svakom pitanju (8x3), neće se promatrati kao daroviti, već kao

učenik koji je bistar, odnosno pokazuje potencijal u tom području veći od prosjeka za vršnjake.

Sljedeća tablica prikazuje sedmero učenika nominiranih od strane vršnjaka, a koji su

bili procjenjivani od strane učiteljice. Tablica prikazuje područja u kojima su nominirani (vidi

tablicu 2). Ovu tablicu smo koristili kod analize rezultata upitnika za vršnjake i za učiteljicu. U

njoj se lako mogu usporediti rezultati svakog učenika te vidjeti razlike u području nominacije

jer detaljno prikazuje po kojim su karakteristikama izdvojeni u upitniku za vršnjake te u

upitniku sa skalama procjena za učiteljicu. Također, kako su u tablici učenici poredani po broju

područja u kojima ih učiteljica procjenjuje kao darovite, prikazuje se koliko ima slaganja u

područjima nominacije vršnjaka i učiteljice.

Tablica 2. Usporedba rezultata sedmero učenika u dva različita upitnika

42

Ime učenika Rezultat - vršnjačka nominacija

Nominiran/na u područjima:

Rezultat - nominacija učiteljice

Nominiran/na u područjima:

Alisa o piše najljepše sastavke i pjesme

(specifične školske i kreativne

sposobnosti)

o umjetničke sposobnosti (najljepše

slika, crta, modelira)

o verbalne sposobnosti

o vodstvo

o umjetničke sposobnosti

Josip o voli učiti, uvijek želi znati više (opće

intelektualne sposobnosti)

o voli čitati knjige (specifične školske

sposobnosti)

o postavlja neobična pitanja i želi znati

više (kreativne sposobnosti)

o opće intelektualne sposobnosti

o verbalna sposobnost

Lucija o najbrže rješava zadatke, odgovorno

izvršava obveze (opće intelektualne

sposobnosti)

o najbolja matematičarka (specifične

školske sposobnosti)

o umjetničke sposobnosti

o u ostalim područjima vrlo visoki

rezultati, no nigdje ne prevladavaju

najviše ocjene

Davor o najbolji je za predsjednika razreda i

može mijenjati učiteljicu (vodstvo)

o najspretniji u tjelesnom vježbanju i

sportu (specifične školske/umjetničke

sposobnosti)

o vodstvo

o visoki rezultati i u području

umjetničkih sposobnosti, ali ne

prevladavaju najviše ocjene

Lucijan o najbolje zna objasniti gradivo

(verbalne sposobnosti, vodstvo)

o ne ističe se ni u jednom području

o samozatajan

Božica o najrazvijeniji smisao za glazbu

(umjeničke sposobnosti)


Dejan o najviše smisla za šalu, najsmješniji u

razredu (kreativne

sposobnosti/vodstvo)


o u području općih intelektualnih

sposobnosti i verbalne sposobnosti

ostvaruje ispodprosječne rezultate

o ali! vrlo društven i aktivan u grupi

Rezultati dobiveni u upitniku za procjenu učiteljice od sedmero procjenjivanih učenika

otkrivaju nam karakteristike darovitosti za njih četvero, a u tablici 1 možemo vidjeti kako tri

učenika koje su vršnjaci nominirali kao najsposobnije u nekom području, učiteljica nije

procijenila isto. Ovim upitnicima možemo dobiti potpuniju sliku o učenicima koji se ističu po

svojim sposobnostima, a kod učenika koji su pogrešno procijenjeni možemo zaključiti zašto ih

vršnjaci svrstavaju među najbolje u nekom području, a učiteljica ne. Tako je npr. učenik Dejan

ušao u krug od 7 najboljih učenika odabranih od strane vršnjaka, a učiteljica za njega smatra da

43

ne posjeduje nikakve izričito razvijene sposobnosti ili osobine koje bi ga isticale. On je od strane

vršnjaka bio nominiran jer ima najviše smisla za šalu i najsmješniji je u razredu. Učiteljica

procjenjuje da on ima prosječno razvijene sposobnosti, a čak u nekim područjima daje vrlo

niske bodove, kao što su opće intelektualne sposobnosti i verbalne sposobnosti. U dodatnim

pojašnjenjima na kraju upitnika ona zaokružuje svoju procjenu sposobnosti tog učenika

navodeći da je nekoncentriran i slabo zainteresiran za rad. No sljedeća napomena može nam

rasvjetliti uzrok nominacije vršnjaka: ˝voli se igrati, družiti, aktivan u grupi˝. Procjena vršnjaka

u ovom slučaju bila je subjektivna, izdvojili su učenika kao najsmješnijeg u razredu, ali njegove

ostale sposobnosti nisu iznad prosjeka. To se vidi u skali procjene za područje vodstva gdje se

nalazi pitanje o suradnji učenika s vršnjacima, kooperativnosti, popularnosti u grupi. Učiteljica

je u ovim tvrdnjama dala po 3 boda za svaku tvrdnju, ali ostale tvrdnje u tom području donose

2 ili 1 bod. Također, smisao za humor u sklopu područja kreativnosti procjenjuje sa stupnjem

1. Razlika u rezultatu u dva upitnika pokazuje nam da je pitanje koje se odnosi na smisao za

humor u upitniku za vršnjake nedovoljno specifično za područje na koje se odnosi (područje

vodstva ili područje kreativnosti) te da se ne smije promatrati odvojeno od ostalih karakteristika

koje procjenjuju razvijenost sposobnosti i osobina u tom istom području.

Još jedan primjer različite procjene vršnjaka i učiteljice je i učenica Božica, koju su

vršnjaci procijenili kao najsposobniju u području glazbe. Dok u procjeni vršnjaka učenica

uvjerljivo odnosi velik broj bodova (ostale dvije učenice nominirane u ovom pitanju imaju

znatno manji broj nominacija), učiteljica joj u svojoj procjeni daje prosječne ocjene. U skali za

procjenu umjetničkih sposobnosti učenica ima skupljenih 17 bodova (maksimalno je moguće

skupiti 32 boda) što nije rezultat koji bi pokazivao veću razvijenost umjetničkih sposobnosti. U

dodatnim napomenama učiteljica opisuje učenicu: ˝bistra, pametna, sposobna, ne koristi svoje

mogućnosti, površna, ponekad lijena˝. Učiteljica je u kratkom razgovoru o rezultatima

vršnjačke nominacije navela kako bi za to područje definitivno izdvojila učenicu Sanju, koja je

u prvom razredu bila na natjecanju iz sviranja nekog instrumenta. Kao razlog za nominaciju

učenice Božice u području glazbe navodi popularnost učenice među ostalim učenicima iz

razreda, a učenica Sanja pak se ne ističe u razredu, pa je zato vršnjaci nisu nominirali. Učenica

Sanja je primjer učenika čije se sposobnosti teško prepoznaju jer se ne vole isticati i ne vole biti

u centru pažnje. Učenica Božica pak nam može poslužiti kao primjer učenika koji su pametni,

bistri i sposobni, ali im nedostaje poticaja i motivacije kako bi svoje predispozicije iskoristili

za razvoj sposobnosti do natprosječnog stupnja. U ovom slučaju može biti da vršnjaci

prepoznaju prednosti učenice Božice, ali je učiteljica ne svrstava u najbolje jer njezine

44

sposobnosti ne rezultiraju natprosječnim uratcima. Kod takvih slučajeva potrebno je obratiti

pažnju na potencijalnu i produktivnu darovitost i učenike uključiti u dodatne procese za

otkrivanje darovitosti. Rezultati ovih dvaju upitnika ne daju nam dovoljno jasnu sliku o ovoj

učenici pa je za otkrivanje darovitosti potrebno napraviti dodatne provjere. Ovakve razlike u

rezultatima dokaz su da je pogrešno rezultate jednog upitnika uzeti kao konačne i donositi

zaključke na temelju rezultata jednog instrumenta. Ovi učenici su dali samo djelomičnu sliku

darovitih učenika iz razreda, a među njih su svrstali i one učenike koji nemaju natprosječne

sposobnosti, već su jednostavno popularniji u razredu ili se ističu jer su ˝glasniji˝.

5.5.3. Upitnik za samonominaciju

U obradi rezultata upitnika za procjenu vlastitih interesa korištena je tablica 3, kako bi

se podaci sustavnije prikazali i kako bismo lakše došli do rezultata koje možemo usporediti s

rezultatima prijašnjih upitnika (vidi tablicu 3). Analizom odgovora u upitnicima za

samonominaciju utvrđeno je da su 3 učenika odgovorila na sva pitanja. Pitanja koja su kod

nekih učenika ostala neodgovorena su 6., 7., 8. i 9. pitanje, a to su pitanja koja su tražila

kreativno promišljanje. Zanimljivo je usporediti da su neodgovorena pitanja ostavili oni učenici

koji su bili nominirani od strane vršnjaka, ali im učiteljica u procjenama nije dodijelila visok

broj bodova (npr. učenici Dejan i Božica). Učenici koji su imali visok broj bodova u

nominacijskim upitnicima ovdje su u većini slučajeva odgovorili na svako pitanje, pa tako i na

ova kreativna. Pokazatelj je to razvijenosti kreativnog razmišljanja kod djece koja imaju veći

potencijal i koji pokazuju karakteristike darovitosti. Isto tako, učenici čije sposobnosti su

procijenjene kao natprosječne u upitnicima završnjake i učiteljicu, u ovom upitniku daju

detaljnije odgovore, obrazlažu svoje odabire i opisuju više nego učenici koji nisu stekli visoke

rezultate u procjeni učiteljice. Potrebno je napomenuti da se ovi rezultati moraju nadopuniti

drugim metodama identifikacije, sukladno tome što neki učenici svoje natprosječne sposobnosti

ne mogu iskazati u svojim pismenim odgovorima i ne mogu se izraziti na način koji se traži u

upitniku jer nemaju razvijene verbalne sposobnosti. Broj redaka koji sadržava svako pitanje

čini se dovoljnim za odgovore učenika. Neki učenici nisu iskoristili sav prostor koji im se nudio,

a neki su svoje odgovore napisali u sva tri reda. Prema tome se može zaključiti da je ponuđeno

dovoljno prostora za odgovore. Ukoliko učenik želi na neko pitanje odgovoriti još detaljnije i

potrebno mu je više prostora, uvijek može napisati odgovore na dodatnom listu, kako je

navedeno i u uputama na početku upitnika.

Tablica 3. Analiza rezultata upitnika za samonominaciju

45

Redni

broj

pitanja

Broj

ukupnih

odgovora

(max 6)

Imena učenika koji su

detaljno odgovorili

Imena učenika koji su

površno odgovorili

Imena učenika koji

nisu odgovorili

1. 6 Božica, Lucija,

Lucijan, Davor, Alisa

Dejan -

2. 6 Alisa, Davor, Lucijan Lucija, Božica, Dejan -

3. 6 svi - -

4. 6 Alisa, Lucija, Božica Dejan, Lucijan, Davor -

5. 6 Božica, Davor, Alisa,

Dejan

Lucija, Lucijan -

6. 5 Lucija, Davor, Alisa Lucijan, Dejan Božica

7. 4 Lucija, Lucijan, Božica Davor Alisa, Dejan

8. 4 Lucija Božica, Lucijan, Davor Alisa, Dejan

9. 4 Lucija, Alisa Davor, Lucijan Dejan, Božica

U prvom pitanju od učenika se traži da odabere neku najdražu aktivnost kojom se bavi

i opiše tu aktivnost. Najviše učenika odabralo je neku izvannastavnu (sportska grupa) ili

izvanškolsku aktivnost kojom se bave (glazbena škola, jahanje, atletika). Obrazloženja i opisi

aktivnosti su različita. Neki učenici detaljno objašnjavaju njihovu aktivnost: ̋ Moja izvanškolska

aktivnost kojom se bavim zove se atletika. Volim ići na atletiku i druženje sa prijateljima tamo.

Radimo zabavne vježbe i utrkujemo se na svaki mogući način.˝ Neki su pak šturo objasnili

aktivnost: ˝Moja najdraža aktivnost je nogomet. Ta aktivnost je dobra.˝ Drugo pitanje traži

promišljanje učenika o svojoj budućnosti te obrazloženje odgovora. Učenici su odabrali

različite profesije, a vidi se razlika u dubini promišljanja učenika, npr. ˝(...) Teta u vrtiću i

učiteljica bih htjela biti jer bih pomagala djeci i roditeljima (...)˝ i ˝Ja bih htio biti nogometaš

jer dok treniram to me usrećuje i zaboravljam na sve brige˝, dok su neka obrazloženja

jednostavna, npr. ˝Želio bih biti policajac zato što mi se čini zabavno˝. U trećem pitanju učenici

odabiru predmet u školi koji im se najviše sviđa. Biraju različite školske predmete prema svojim

interesima. Polovica učenika navodi samo jedan predmet, dok druga polovica navodi 2-4

predmeta. Iz ovih odgovora također možemo vidjeti što ih najviše interesira od sadržaja u školi

i na kojim predmetima im je najljepše. Četvrto pitanje se odnosi na najdražu literaturu za čitanje.

Učenicima je u zagradi naveden primjer da to ne moraju biti samo knjige, već i časopisi i ostalo.

Većina učenika odgovorila je općenito, npr. ˝Volim čitati knjige koje su jako zanimljive˝, ali

neki učenici obrazlažu odgovore ili navode specifične knjige, npr. ˝Najviše volim čitati knjige

od Sanje Polak zato što su mi zanimljive. Od časopisa volim OK˝ ili ˝Najviše volim čitati

časopise za tinejdžere. Oni se zovu Cool, Teen i OK. U njima pišu o slavnim teen pjevačima i

46

unutra dobiješ puno njihovih postera˝. Pitanje ne sadrži napomenu da je potrebno objasniti koji

sadržaj najrađe čitaju i zašto, stoga su odgovori većine učenika općeniti. Ukoliko bismo u

pitanju zatražili detaljniji opis, dobili bismo bolji uvid u interese učenika i razlozima zašto

odabiru određenu literaturu. Potrebno je naglasiti da cilj pitanja nije vidjeti samo što od

literature pojedinog učenika najviše interesira, već se želi vidjeti kako će koji učenik detaljno

odgovoriti i kako će obrazložiti svoj odabir. Peto pitanje od učenika traži da opiše igre koje

najviše voli igrati. U obzir dolaze svakojake igre, društvene, računalne, mozgalice i slično, ali

to u pitanju nije navedeno. Većina učenika pretpostavlja da se pitanje odnosi samo na sportske

igre. U samom pitanju ne bi bilo ispravno previše detaljno predlagati i navoditi koje sve igre

ulaze u obzir, jer se na ovaj način učenici potiču na razmišljanje koje bi to sve igre mogle biti.

Većina odgovora su sportske igre, ali ipak ima i drugačijih odgovora poput ˝Volim igrati šah i

monopoli jer ima puno razmišljanja˝. Također većina učenika zanemaruje da pitanje traži kratki

opis igre pa ih samo navode bez opisivanja. Sljedeća tri pitanja od učenika traže kreativne

odgovore. Šesto pitanje traži opis izuma koji bi učenik izumio kako bi svijet bio bolje mjesto.

Pitanje propitkuje učenikovu svijest o problemima ili nedostacima s kojima se susrećemo na

svjetskoj razini i koji ih smetaju i zabrinjavaju. Neki učenici su naveli odgovore poput: ˝Moj

izum bi bili novi i bolji auti da mogu letjeti i roniti˝, a neki su duboko promislili te prepoznali

zahtjev za poboljšanje svijeta koji nalaže pitanje, npr. ˝Ja bih htjela izumiti vremeplov. Ljudi bi

putovali kroz vrijeme i sjetili se svih svojih pogrešaka. Možda bi ih tako mogli i ispraviti.˝ Još

neki kreativni odgovori uključivali su izum farmi za proizvodnju prirodne hrane, izum više

društvenih igara i sportova kako bi se djeca učila na zdrav život, a ne na tehniku i sl. Ovo pitanje

može nam otkriti učenike s velikom kreativnosti i genijalce koji su svjesni suvremenih

problema na svjetskoj razini te mogu ponuditi rješenja za te probleme. U sedmom pitanju

učenik može odabrati bilo koju osobu koju bi želio sresti. Odgovori učenika na tom pitanju su

malo manje kreativni. Učenici koji nisu preskočili to pitanje, napisali su odgovore poput ˝svoju

baku da je pitam hoće li se vratiti na ovaj svijet˝, ̋ Harryja iz 1D (op.a. član popularne glazbene

grupe One Direction) da ga pitam kako to da se sa 16 godina prijavio na X Factor UK˝,

˝učiteljicu Janju da je pitam hoće li proći fakultet˝ ili ˝Kristijana Ronalda da ga pitam kako je

tako dobar u nogometu˝. Iz odgovora je vidljivo da su neki učenici krenuli u kreativnom pravcu

i odabrali one osobe koje bi im pomogle u bavljenju nekim svojim interesom. U osmom pitanju

rezultati su malo manje kreativni. Ovdje im se nudi prilika da izmisle neki predmet koji bi učili

u školi. Ideje koje imaju su predmet o životinjama, predmet maškare ili igra, no nedovoljno su

obrazložili svoje ideje i nisu ih dovoljno razradili. Zadnje pitanje je rezervirano za dodatne

informacije koje učenik može napisati, ako s nama želi još nešto podijeliti, a o čemu ga nismo

47

pitali. Neki učenici su taj prostor ostavili prazan, a neki su ga iskoristili kao poruku za kraj, npr.

˝Bilo mi je jako zanimljivo rješavati ovu pitalicu. Bilo je i predivno raditi sa Janjom i drago mi

je što sam joj pomogla. Pomogla je i ona meni.˝

5.5.4. Završni komentari o istraživanju

U postupku identifikacije pomoću novih upitnika koje smo kreirali u sklopu ovog rada

došlo je do izražaja nekoliko ranije navedenih nedostataka. U radu smo više puta spomenuli

potrebu uvažavanja svih različitosti darovitih učenika. Kako bi se različitosti poštovale i u

procesnoj identifikaciji, instrumenti koji se koriste za provjeru sposobnosti i karakteristika

učenika moraju odražavati te individualne razlike. U tom procesu iz tog se razloga trebaju

koristiti kombinacije različitih upitnika i drugih instrumenata kako bi se obuhvatile sve

karakteristike darovitih učenika i kako bismo dobili što točnije rezultate. U radu smo spomenuli

i provođenje identifikacije u tri etape. Nominacije preko ovih upitnika samo su prva etapa

procesne identifikacije. Ne smije se zaboraviti na ostale dvije jednako vrijedne etape:

provjeravanje darovitosti pomoću objektivnih testova kojima možemo nadopuniti rezultate te

nadgledanje učeničkih radova, postignuća i ponašanja.

Kako se ovo istraživanje temeljilo na tri upitnika (upitnik za procjenu učitelja, upitnik

za međuvršnjačku nominaciju i upitnik za samonominaciju), koji na relativno sličan način

procjenjuju darovite učenike (procjena ostalih, gdje se često zanemaruju povučeni učenici i oni

daroviti koji se ne ističu među ostalima, te pismeno izražavanje, kojem ne moraju biti skloni

svi daroviti učenici), analizom rezultata svih triju upitnika nismo dobili dovoljno jasnu

pedagošku dijagnostiku darovitih učenika. Iako primarna svrha ovog istraživanja nije bila

identifikacija darovitih učenika, već provjera ispravnosti i eventualnih nedostataka novih

upitnika, u upitnicima za nominaciju vršnjaka ipak je došlo do izražaja kako se dobiveni

rezultati trebaju provjeriti dodatnim metodama za identifikaciju, jer ne daju uvijek realnu sliku

nečijih sposobnosti. Konkretni primjeri su učenik Dejan ili Lucijan, koji su bili nominirani od

strane vršnjaka u određenom pitanju, no nisu stekli visoke rezultate u procjeni učiteljice te nisu

iskazali natprosječne sposobnosti ni interese u samonominacijskom upitniku. Korisno je iz tog

razloga upitnike za nominaciju vršnjaka koristiti u kasnijim stupnjevima selekcije učenika u

procesnoj identifikaciji ili je potrebno primjeniti dodatne metode identifikacije prije donošenja

konačnih zaključaka.

Kako je pogreška u prosuđivanju vjerojatnija ako koristimo manji broj metoda za

identifikaciju, važno je ove instrumente kombinirati s dodatnim instrumentima i metodama za

48

provjeru darovitosti. U pedagoškoj struci to mogu biti neke alternativne metode, kao što su:

intervjui (s učenikom, roditeljima, nastavnikom, mentorom), školske ocjene, portfolio, rezultati

i postignuća na različitim natjecanjima, prezentacijama, konferencijama, projektima i slično.

Korisno je sve ove nabrojene metode koristiti uz testove za identifikaciju, jer se te dvije vrste

instrumenata dobro nadopunjuju. Glavni nedostatak upitnika jest subjektivnost, a upravo testovi

pružaju objektivne podatke. Suprotno tome, testovima je glavni nedostatak to što pružaju samo

brojčane rezultate, kojima se ne može opisati sposobnost ili osobina svakog učenika tako

detaljno kao kod upitnika. Zato što se mogu izvrsno nadopunjavati, potrebno je iskoristiti

prednosti svih metoda.

U nastavku ćemo konkretnije analizirati karakteristike novoosmišljenih upitnika koje

smo koristili u anketiranju u trećem razredu te iznijeti zaključke o njihovoj ispravnosti.

Anketiranje se provodilo u učionici trećeg razreda za vrijeme redovne nastave. Iako su se uočili

neki nedostaci provođenja u razredu (npr. gubljenje sata, prepisivanje i sl.), svi su učenici

relativno samostalno popunjavali upitnike za procjenu vršnjaka te su dobro reagirali na pitanja,

rado su se uključili u istraživanje te su pažljivo odgovarali na pitanja. U nekoliko usmenih

komentara na upitnike koje su izložili učenici nakon provedbe, vidljivo je zadovoljstvo

pitanjima te je učenicima bilo zanimljivo ispunjavati ih. Iz toga možemo zaključiti kako novi

upitnici koje smo osmislili načinom na koji se popunjavaju i jezičnim stilom kojim su pisani

odgovaraju osobama kojima su namijenjeni. To je posebno važno kod upitnika za procjenu

vršnjaka i upitnika za samonominaciju. U tim se upitnicima ne mogu koristiti stručni termini ni

složenija sintaksa, a i broj pitanja i detaljnost upitnika su ograničeni. Usporedbom pojedinih

upitnika, možemo vidjeti razlike u duljini, broju pitanja te jezičnom stilu kojim su pisani.

Upitnik za procjenu učiteljice ima najviše čestica, koje su iz praktičnih razloga i preglednosti

grupirana u 6 područja. Taj upitnik pisan je složenijim jezikom, odnosno korišteni su određeni

termini koji učenicima ne bi bili jasni. Upitnici koji se koriste u procesnoj identifikaciji u

osnovnim školama stoga pružaju vjernije i ispravnije informacije o karakteristikama darovitih

učenika ako su stilom i detaljnosti prilagođeni uzrastu kojem su namijenjeni.

U upitniku za međuvršnjačko biranje pitanje broj 9 se pokazalo nedovoljno specifičnim

za područje interesa na koje se odnosi. U tom je pitanju nominiran učenik koji je u ostala dva

upitnika stekao prosječne rezultate, a kod procjene učiteljice u nekim područjima čak i

ispodprosječne. Pokazatelj je to da pitanje ne služi za nominaciju učenika ako se koristi

samostalno. Rezultati ovih upitnika zato se moraju pažljivo analizirati, kako bi zaključci

izvedeni iz rezultata bili što točniji.

49

U upitniku za učitelje pokazala se važnost prostora za dodatne informacije o učeniku.

Učiteljica je za svakog učenika kojeg je procjenjivala napisala dodatne napomene koje su u

nekoliko slučajeva pomogle u stjecanju detaljnije slike o učeniku. Te su napomene sadržavale

neke karakteristike učenika koje ne bismo dobili pomoću skala procjena koje se nalaze u tom

upitniku, a mogu nam objasniti stečene rezultate ili pozadinu učenika (uvjeti u kojima živi,

uzroke niskih postignuća, odnos prema vršnjacima i sl.).

U rezultatima upitnika za vršnjake najviše je do izražaja došla subjektivnost

procjenjivanja. U upitnicima za procjenu vršnjaka pokazatelj subjektivnosti može biti velik broj

nominiranih učenika po pitanju. Učenici su skloni svoje procjene podrediti prijateljstvu i

druženjem s učenicima iz razreda, tako da često nominiraju učenike po tom kriteriju, a ne po

stvarnom stanju. U upitniku za procjenu učitelja pak se u većoj mjeri procjenjuje produktivna

darovitost, dok se potencijalna darovitost zanemaruje. Učenici koji su sposobni i pametni, ali

ne pokazuju natprosječne rezultate, dobivaju niske bodove jer se ne prepoznaju njihovi

potencijali. Osobe koje ispunjavaju upitnike podložne su, prema tome, subjektivnim

procjenama. Pošto subjektivnost može u velikoj mjeri utjecati na konačan rezultat, što je

vidljivo i u rezultatima naših upitnika, ovi upitnici se u identifikaciji moraju kombinirati

međusobno ili s dodatnim instrumentima za identifikaciju darovitih učenika, kako bi se u

procesu identifikacije svi učenici mogli posebno promotriti, a njihove sposobnosti detaljno

proučiti tako da predispozicije koje posjeduju uz odgovarajuću podršku prerastu u natprosječne

produkte.

50

6. ZAKLJUČAK U ovom radu izložene su osnovne značajke procesne identifikacije darovitih učenika u

osnovnoj školi. Problematizira se identifikacija darovitih učenika kao složen proces koji

iziskuje puno znanja i vremena te stvara kvalitetnu podlogu za individualizaciju i diferencijaciju

pristupa svakom učeniku kao pojedincu. U radu se također ističu neke negativne značajke i

opasnosti koje se mogu pojaviti kod identifikacije. Pažljivom pripremom i stručnom primjenom

instrumenata osigurava se rano prepoznavanje darovitih učenika, kako bi se nakon toga pružila

odgovarajuća podrška učenicima za razvoj svih njihovih potencijala u svrhu postizanja

dobrobiti za pojedinca, ali i društvo u cjelini.

Rad detaljnije proučava upitnike koji su namijenjeni nastavnicima, roditeljima i

učenicima, jer se njihovom primjenom mogu dobiti vrijedne informacije o darovitim učenicima,

a koje mogu odigrati presudnu ulogu u njihovom prepoznavanju. Osim detaljne analize

prikupljenih instrumenata za identifikaciju darovitih učenika, prikazani su i analizirani novi

upitnici osmišljeni na temelju pozitivnih značajki postojećih.

Nadalje, istraživanjem provedenim u osnovnoj školi provjerile su se karakteristike

novoosmišljenih upitnika. Obradom rezultata tih upitnika dobivene su informacije o njihovim

eventualnim negativnim značajkama te su se potvrdile ranije spomenute pretpostavke, poput

potrebe kombinacije višestrukih metoda za provjeru darovitosti u svrhu dobivanja što točnijih

rezultata.

Istraživanjem provedenim u sklopu ovog rada i spoznajama do kojih se u radu dolazi

unaprijedila se pedagoška praksa. Pošto je u našim školama potrebno još puno ustrajnog rada

kako bi se stvorio demokratski, otvoren i kontinuirani proces prepoznavanja darovitih učenika,

svrha ovog rada je napraviti korak u tom napretku u smislu analize postojećih instrumenata i

stvaranju novih upitnika koji će odgovarati zahtjevima i potrebama učenika.

51

7. LITERATURA o Coleman, M. R. (2003) The Identification of Students Who Are Gifted.

Arlington, VA: ERIC Clearinghouse on Disabilities and Gifted Education. URL:

http://www.hoagiesgifted.org/eric/e644.html (25.03.2015.)

o Cvetković-Lay, J., Sekulić Majurec, A. (1998) Darovito je, što ću s njim?

Zagreb: Alinea.

o Cvrtila, M. (2014) Reforma obrazovanja: Mali genijalci u školi će imati posebni

program. Članak objavljen u: Jutarnji list, 11.04.2014.

URL: http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1182272

(16.05.2015.)

o Čudina-Obradović, M. (1991) Nadarenost – razumijevanje, prepoznavanje,

razvijanje. Zagreb: Školska knjiga.

o George, D. (2004): Obrazovanje darovitih. Zagreb: Educa.

o Koren, I. (1989): Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Zagreb:

Školske novine.

o Osborn, J. (1998) Assessing Gifted Children. Understanding Our Gifted, 10 (2),

9-12. URL: http://www.hoagiesgifted.org/assessing_gifted.htm (24.03.2015.)

o Pierson, E. E. et al. (2012) Use of Brief Intelligence Tests in the Identification of

Giftedness. Journal od Psychoeducational Assessment, 30(1), 10-24. URL:

http://scottbarrykaufman.com/wp-content/uploads/2013/01/Pierson-et-al.-

2012.pdf (25.03.2015.)

o Policy and implementation strategies for the education of gifted and talented

students (2004) New South Wales: Department of Education and Training. URL:

http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/policies/gats/assets/pdf/p

olsuppid.pdf (24.02.2015.)

o Pravilnik o uočavanju, načinu školovanja, praćenja i poticanja darovitih

učenika u osnovnoj i srednjoj školi te uvjetima i postupcima pod kojima učenik

može završiti školu u kraćem vremenu od propisanog (2014) Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i sporta.

URL: public.mzos.hr/fgs.axd?id=21579 (16.05.2015.)

o Renzulli, J. S. (2006) A Practical System for Identifying Gifted and Talented

Students. University of Connecticut: The National Research Center on the Gifted

and Talented. URL: http://www.gifted.uconn.edu/sem/semart04.html

(25.03.2015.)

http://www.hoagiesgifted.org/eric/e644.html

http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1182272

http://www.hoagiesgifted.org/assessing_gifted.htm

http://scottbarrykaufman.com/wp-content/uploads/2013/01/Pierson-et-al.-2012.pdf

http://scottbarrykaufman.com/wp-content/uploads/2013/01/Pierson-et-al.-2012.pdf



http://www.gifted.uconn.edu/sem/semart04.html

52

o Sekulić-Majurec, A. (2002) Novosti u pedagoškom pristupu darovitoj djeci i

učenicima. U: Vrgoč, H. Poticanje darovite djece i učenika. Zagreb: Hrvatski

pedagoško-književni zbor.

o Sekulić-Majurec, A. (1995) Mogućnost razvijanja produktivne darovitosti

potencijalno darovitih srednjoškolaca. Napredak, 136 (1), 15-22

o Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001) Obrazovanje za ljudska prava i

demokraciju, interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za

UNESCO.

o The Journey: A handbook for parents of children who are gifted and talented

(2004) Canada: Alberta Learning. URL:

https://education.alberta.ca/media/448831/journey.pdf (24.05.2015.)

o Vidović, E. (2000) Identifikacija intelektualno darovitih učenika na temelju

rezultata testa inteligencije i procjena roditelja. Diplomski rad. Zagreb: Odsjek

za psihologiju, Filozofski fakultet.

o Winner, E. (2005) Darovita djeca – mitovi i stvarnost. Lekenik: Ostvarenje.

o Yang Yang (2009) Identification of young, gifted children: An analysis of

instruments and recommendations for practice. Purdue University: World

Council for Gifted and Talented Students, Conference. URL:

http://geri.education.purdue.edu/PDF%20Files/yang_WCGTC_paper_mg7.pdf

(25.03.2015.)

o Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008) Narodne

novine, br. 87/08. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH. URL:

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11934 (16.05.2015.)

Dodatne web adrese s upitnicima

o Renzullijeve skale procjene (Prilog 1), URL:

http://www.gifted.uconn.edu/3summers/pdf/srbcss.pdf (25.03.2015.)

o Mjerne skale (Prilog 2), GATE program, Duncanville, URL:

http://duncanvilleisd.org/modules/groups/homepagefiles/cms/1622559/File/gat

e/ratingeng.pdf (05.05.2015.)

o SIGS mjerne skale & upitnici o interesima učenika (Prilog 3), North

Clackamas Schools, URL:

http://www.nclack.k12.or.us/cms/lib6/OR01000992/Centricity/Domain/113/N

EW_TAG_Manual_With_SIGS_Forms_May2013ce.pdf (06.05.2015.)

http://geri.education.purdue.edu/PDF%20Files/yang_WCGTC_paper_mg7.pdf

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11934

http://www.gifted.uconn.edu/3summers/pdf/srbcss.pdf

http://duncanvilleisd.org/modules/groups/homepagefiles/cms/1622559/File/gate/ratingeng.pdf

http://duncanvilleisd.org/modules/groups/homepagefiles/cms/1622559/File/gate/ratingeng.pdf

http://www.nclack.k12.or.us/cms/lib6/OR01000992/Centricity/Domain/113/NEW_TAG_Manual_With_SIGS_Forms_May2013ce.pdf

http://www.nclack.k12.or.us/cms/lib6/OR01000992/Centricity/Domain/113/NEW_TAG_Manual_With_SIGS_Forms_May2013ce.pdf

53

o OHIO Upitnici za ples, URL:

https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Other-Resources/Gifted-

Education/Gifted-Screening-and-Identification/Visual-and-Performing-Arts-

Identification/Dance-Identification-Handbook.pdf.aspx (14.05.2015.)

o OHIO upitnici za glazbenost, URL:



Identification/Music-Identification-Handbook.pdf.aspx (14.05.2015.)

o OHIO upitnici za likovnu umjetnost, URL:



Identification/VISARTSHANDBOOK.pdf.aspx (14.05.2015.)

o OHIO upitnici za glumu, URL:

https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Academic-Content-

Standards/Fine-Arts/Visual-and-Performing-Arts-Identification/Drama_ID-

1.pdf.aspx (14.05.2015.)

o Nominacijska lista za roditelje (Prilog 13), URL:

http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/policies/gats/assets/pdf/p

olsuppid.pdf

https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Other-Resources/Gifted-Education/Gifted-Screening-and-Identification/Visual-and-Performing-Arts-Identification/Dance-Identification-Handbook.pdf.aspx



https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Other-Resources/Gifted-Education/Gifted-Screening-and-Identification/Visual-and-Performing-Arts-Identification/Music-Identification-Handbook.pdf.aspx



https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Other-Resources/Gifted-Education/Gifted-Screening-and-Identification/Visual-and-Performing-Arts-Identification/VISARTSHANDBOOK.pdf.aspx



https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Academic-Content-Standards/Fine-Arts/Visual-and-Performing-Arts-Identification/Drama_ID-1.pdf.aspx





54

8. SAŽETAK

Ovaj rad se bavi proučavanjem identifikacijskog procesa namijenjenom prepoznavanju

darovitih učenika u osnovnim školama. Donosi kratak teorijski pregled najvažnijih značajki

darovitosti te pregled različitih instrumenata i metoda koje se koriste u svrhu prepoznavanja

učenika s natprosječnim sposobnostima. Cilj ovog rada je doprinijeti kvaliteti identifikacije u

osnovnim školama analizom postojećih upitnika koji se koriste te osmišljavanjem novih

upitnika koji će odgovarati na zahtjeve procesa identifikacije i prevladati nedostatke postojećih

upitnika. Rad problematizira način korištenja, oblik i sadržaj upitnika koji se koriste unutar

pedagoške struke kako bi se dobili što vjerniji rezultati o darovitim učenicima. Ističe se i na koji

način se donose zaključci o darovitosti učenika na temelju dobivenih rezultata.

Istraživanjem su analizirani prethodno prikupljeni upitnici, namijenjeni ispunjavanju od

strane učitelja, roditelja, vršnjaka i samih učenika. Uočene su njihove prednosti i nedostaci, a

na temelju toga su kreirana tri nova upitnika namijenjena za primjenu u procesu identifikacije

darovitih učenika u osnovnim školama. Pomoću novih upitnika provedeno je istraživanje u

trećem razredu osnovne škole kako bismo dobili povratnu informaciju o ispravnosti tih

upitnika. Dobiveni rezultati također će poslužiti kao dio procesne identifikacije darovitih

učenika u toj školi. Anketiranje pomoću novih upitnika provedeno u sklopu ovog rada tako je

uklopljeno u proces identifikacije darovitih učenika u osnovnoj školi, a kreiranjem novih

upitnika za potrebe ovog rada unaprijedila se postojeća pedagoška praksa.

Ključne riječi:

Darovitost, procesna identifikacija, područje darovitosti, upitnici za procjenu darovitosti

55

9. PRILOZI

Prilog 1.

Skale kojima se mjere karakteristike darovitih učenika (Renzullijeve skale)

Podaci o učeniku Sažetak postignutih bodova

Ime i prezime (ili dodijeljena šifra): 1. Obilježja učenja

Datum mjerenja: 2. Obilježja kreativnosti

Datum rođenja: 3. Obilježja motivacije

Dob (godina): 4. Obilježja vodstva

Razred: 5. Likovna obilježja

Ocjenjivač: 6. Glazbena obilježja

Odnos s učenikom: 7. Dramska obilježja

Ispitivač: 8. Obilježja komunikativnosti

(preciznost)

9. Obilježja komunikativnosti

(izražajnost)

10. Obilježja planiranja

11. Matematička obilježja

12. Obilježja čitanja

13. Tehnološka obilježja

14. Znanstvena obilježja

Upute: Ove mjerne skale su osmišljene za procjene nastavnika o karakteristikama učenika u područjima učenja, kreativnosti, motivacije, vodstva, likovnosti, glazbenosti, dramske umjetnosti, komunikacije, planiranja, matematike, čitanja, tehnologije i znanosti. Te sastavnice su proizašle iz literature koja proučava karakteristike darovitih i kreativnih pojedinaca. Treba naglasiti da postoje brojne individualne razlike među tom populacijom i stoga profili znatno variraju. Svaka sastavnica se promatra odvojeno i prikazuje u kojoj mjeri se uočila prisutnost ili odsutnost pojedine karakteristike. Budući da 14 dimenzija instrumenta prikazuju relativno odvojena područja, bodovi skupljeni u pojedinim skalama se ne smiju sumirati da se dobije konačan rezultat. (…) Pročitaj svaku tvrdnju u pojedinim skalama i označi sa ˝x˝ kvadratić koji predstavlja mjeru u kojoj je zastupljeno opažano ponašanje. Svaka tvrdnja se čita s početnom frazom ˝Učenik pokazuje…˝ ili ˝Učenik…˝

OBILJEŽJA UČENJA

Učenik pokazuje… Nikad Jako rijetko

Rijetko Povremeno Često Uvijek

1. Napredan vokabular za njegovu/njezinu dob/razred

2. Sposobnost generalizacije o događajima, ljudima ili stvarima

3. Veliki broj informacija o specifičnim temama

4. Sposobnost shvaćanja temeljnih načela i principa

5. Shvaćanje uzročno posljedičnih veza

6. Razumijevanje zamršenog gradiva pomoću analitičkog rasuđivanja

7. Veliki broj informacija o različitim temama

8. Sposobnost korištenja apstraktnih pojmova

9. Brzo shvaćanje i prisjećanje činjeničnih podataka

10. Budno i pronicljivo zapažanje

11. Sposobnost prenošenja znanja iz jedne situacije u drugu

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6

Zbroj pomnoženih stupaca:

Ukupan zbroj skale:

Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom

Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno

Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu

OBILJEŽJA KREATIVNOSTI



1. Sposobnost maštovitog razmišljanja

2. Smisao za humor

3. Sposobnost da dođe do neobičnog, jedinstvenog i pametnog rješenja

4. Sklonost preuzimanja rizika i avanturistički duh

5. Sposobnost davanja velikog broja ideja i rješenja za probleme ili pitanja

6. Tendenciju da vidi smiješno u situacijama koje se drugima ne moraju činiti smiješnima

7. Sposobnost da prilagodi, poboljša ili prilagodi objekte ili ideje

8. Nestašnost i sklonost fantaziranju

9. Nekonformistički stav, ne boji se biti drugačiji




Ukupan zbroj skale:





OBILJEŽJA MOTIVACIJE



1. Mogućnost intenzivne usmjerenosti na određeni zadatak dulje vrijeme

2. Ponašanje koje zahtijeva malo pažnje i uputa od strane nastavnika

3. Ustrajnost interesa u određenim temama

4. Ustrajnost u pronalaženju informacija o temi iz područja interesa

5. Uporan rad na zadatku bez obzira na okolne smetnje

6. Sklonost situacijama u kojima može preuzeti vlastitu odgovornost za rezultat proizašao iz njegovog/njezinog truda

7. Predanost zadatku iz područja interesa

8. Intenzivno bavljenje određenim temama ili problemom

9. Predanost projektima duljeg trajanja kad su iz područja interesa

10. Malo potrebe za vanjskom motivacijom da dovrši posao koji mu se na početku svidio




Ukupan zbroj skale:





OBILJEŽJA VODSTVA



1. Odgovorno ponašanje, može se računati na njega u rješavanju problema/zadatka

2. Tendenciju da ga vršnjaci iz razreda poštuju

3. Sposobnost da artikulira ideju i dobro komunicira s drugima

4. Samopouzdanje u komunikaciji s vršnjacima

5. Sposobnost da organizira i usustavljuje stvari, ljude i situacije

6. Kooperativnost u radu s drugima

7. Tendenciju usmjeravanja tijeka aktivnosti u radu s drugima




Ukupan zbroj skale:





LIKOVNA OBILJEŽJA

Učenik… Nikad Jako rijetko


1. Rado sudjeluje u likovnim aktivnostima, nestrpljiv je da vizualno izrazi ideje

2. Uključuje mnogo elemenata u rad, mijenja temu i sadržaj rada

3. Ima jedinstvena, nekonvencionalna rješenja za likovne zadatke, suprotstavlja se tradicijskim rješenjima

4. Koncentrira se na likovni projekt dulje vrijeme

5. Spremno isprobava različite medije, eksperimentira s različitim materijalima i tehnikama

6. Preferira odabir umjetničkih medija za slobodne aktivnosti ili razredne projekte

7. Osobito je osjetljiv na okolinu, pažljiv je promatrač – primjećuje neobično, što možda drugi nisu vidjeli

8. Postiže ravnotežu i red u likovnom radu

9. Kritičan je prema svom radu; postavlja visoke kriterije kvalitete, često prerađuje rad kako bi ga popravio/poboljšao

10. Pokazuje interes za tuđim radovima, proučava i izražava svoje mišljenje o tuđim radovima

11. Razrađuje tuđe ideje, koristi ih kao polazište, a ne kopira ih




Ukupan zbroj skale:





GLAZBENA OBILJEŽJA



1. Pokazuje stalni interes za glazbu, traži prilike da sluša i stvara glazbu

2. Uočava fine razlike u glazbenom tonu (visinu, jačinu, boju i trajanje)

3. Lako pamti melodije i može ih točno ponoviti

4. Željno sudjeluje u glazbenim aktivnostima

5. Svira glazbeni instrument (ili pokazuje veliku želju za time)

6. Ima razvijen osjećaj za ritam, na promjene tempa odgovara pokretima tijela

7. Svjestan je i može identificirati mnoštvo zvukova koje čuje u nekom trenutku




Ukupan zbroj skale:





DRAMSKA OBILJEŽJA



1. Rado se uključuje u razredne predstave

2. Lako priča priče i pokazuje iskustvo u tome

3. Pravilno koristi geste ili izraze lica za izražavanje emocija

4. Vješt je u igranju uloga, improvizaciji, glumi na licu mjesta

5. spremno se poistovjećuje s motvacijom ili raspoloženjem likova

6. upravlja svojim tijelom s lakoćom i stabilnosti s obzirom na dob

7. kreira originalne predstave ili radi predstavu iz priče

8. uživa pažnju grupe kojoj priča

9. sposoban je izazvati emocionalne reakcije osoba kojima priča – nasmijati ih, izazvati napetost

10. može imitirati druge – može oponašati njihov govor, hod, geste




Ukupan zbroj skale:





OBILJEŽJA KOMUNIKATIVNOSTI (PRECIZNOST)



1. Govori i piše direktno i izravno

2. Mijenja i prilagođava ideje kako bi bile što više prihvaćene

3. Sposoban je koncizno promijeniti i urediti ideje, ali da zadrži bitne stavke

4. Objašnjava precizno i jasno

5. Koristi opisne riječi kako bi dodao emocije, boju i ljepotu

6. Izražava misli i potrebe jasno i precizno

7. Može naći različite načine izražavanja ideja kako bi ostali shvatili

8. Može opisati stvari pomoću nekoliko ključnih riječi

9. Može objasniti fine razlike u značenju pomoću velikog broja sinonima

10. Može izraziti ideje na mnogo različitih načina

11. Zna i može koristiti puno riječi koje su usko povezane u značenju




Ukupan zbroj skale:





OBILJEŽJA KOMUNIKATIVNOSTI (IZRAŽAJNOST)



1. Izražajno koristi glas da bi prenio poruku

2. Prenosi informacije neverbalnim putem, koristeći izraze lica, gesta i ˝govorom tijela˝

3. Zanimljiv je pripovjedač

4. Koristi šarene i maštovite figure, dosjetke, analogije




Ukupan zbroj skale:





OBILJEŽJA PLANIRANJA



1. Utvrđuje koje informacije ili resursi su potrebni za postizanje cilja

2. Shvaća važnost pojedinih koraka u cjelokupnom procesu

3. Uzima dovoljno vremena za izvršavanje svih koraka unutar procesa

4. Predviđa posljedice i učinke neke radnje

5. Dobro organizira svoj rad

6. Uzima u obzir detalje koji su bitni za izvršavanje zadatka

7. Dobar je u strateškim igrama u kojima je potrebno predvidjeti nekoliko poteza unaprijed

8. Koristi različite alternativne metode za postizanje cilja

9. Može točno odrediti gdje bi se mogle javiti poteškoće u procesu ili aktivnosti

10. Raspoređuje korake procesa u razumni slijed ili vremenski okvir

11. Može dobro rascjepkati aktivnost na pojedine korake

12. Postavlja prioritete kod organizacije aktivnosti

13. Svjestan je ograničenja glede vremena, mjesta, materijala i sposobnosti kad radi na grupnim ili individualnim projektima

14. Dostavlja detalje koji mogu doprinijeti razvoju plana ili procesa

15. Koristi različite metode za raspodjelu posla ili ljudi kako bi se postigao cilj




Ukupan zbroj skale:

MATEMATIČKA OBILJEŽJA



1. Pokazuje veliku želju za rješavanjem izazovnih matematičkih zadataka

2. Organizira podatke tako da otkrije matematičke obrasce

3. Uživa u izazovnim matematičkim slagalicama, igrama i logičkim zadacima

4. Razumije nove matematičke koncepte i procese bolje nego drugi učenici

5. Ima kreativne (neobične i divergentne) načine rješavanja matematičkih problema

6. Iskazuje snažan osjećaj za brojeve (npr. Ima smisla za male i veće brojeve, računa brzo i točno)

7. Često rješava matematičke zadatke na apstraktan način, bez konkretnih materijala

8. Pokazuje interes u analizi matematičkih struktura nekog problema

9. Kad rješava matematički zadatak, lako mijenja strategije ako je potrebno

10. Često koristi različite načine opisivanja matematičkih koncepata (pismeno, slikovno objašnjenje, grafikoni, jednadžbe itd.)




Ukupan zbroj skale:





OBILJEŽJA ČITANJA



1. Rado se uključuje u čitanje

2. Prethodno naučene literarne obrasce primjenjuje kod novih čitanja

3. Usredotočen je na čitanje duži vremenski period

4. Traži naprednije materijale za čitanje

5. Pokazuje upornost kad se susretne s izazovnim čitanjem

6. Pokazuje interes za čitanje materijala koji su iz područja drugih interesa




Ukupan zbroj skale:





TEHNOLOŠKA OBILJEŽJA



1. Pokazuje velik broj tehnoloških vještina

2. Samostalno upotrebljava nove softvere bez formalnog poučavanja

3. Provodi slobodno vrijeme u stjecanju novih tehnoloških vještina

4. Pomaže drugima kod problema s tehnologijom

5. Koristi tehnologiju u izradi novih kreativnih produkata/zadataka

6. Ne propušta prilike za korištenje tehnologije

7. Posjeduje naprednije tehnološke vještine od svojih vršnjaka




Ukupan zbroj skale:





ZNANSTVENA OBILJEŽJA



1. Pokazuje znatiželju za znanstvene procese

2. Upotrebljava kreativno razmišljanje o znanstvenim debatama ili problemima

3. Entuzijastičan je u diskusijama znanstvene tematike

4. Znatiželjan je zašto su stvari takve kakve jesu

5. Čita znanstvene teme u slobodno vrijeme

6. Pokazuje interes za znanstvene projekte i istraživanja

7. Jasno izražava tumačenje podataka




Ukupan zbroj skale: =





Prilog 2.

Ime i prezime

učenika:

Škola:

Matični broj: Datum:

Nastavnik: Razred:

GATE program, Nezavisni školski okrug Duncanville

Mjerna skala za nastavnike i roditelje

Ovaj obrazac je namijenjen za pomoć školi da bolje razumije svoje učenike/Vaše dijete te

da se procijeni prihvatljivost uključivanja u program za darovite i talentirane učenike u

našoj školi. Ova mjerna skala je jedan od instrumenata za utvrđivanje prihvatljivosti

uključivanja u program. Uz mjerne skale za nastavnike i roditelje, drugi instrumenti mogu

biti procjene školskog uspjeha te procjene kreativnosti.Država Teksas navodi sljedeća

područja darovitosti:

Opće intelektualne sposobnosti

Specifične školske sposobnosti

Sposobnost kreativnog i divergentnog mišljenja

Vodstvo

Vizualne ili izvedbene umjetničke sposobnosti

Većina darovitih učenika ima jedno specifično područje u kojem iskazuje darovitost, iako

neki mogu biti daroviti u više područja. Učenici iskazuju karakteristike darovitosti na

mnogo različitih načina. Primjeri u ovoj mjernoj skali prikazuju više različitih učenika. Vaš

učenik ne mora prikazivati sva obilježja.

Molimo Vas da pročitate sve tvrdnje koje slijede i procijenite stupanj u kojem nominirani

učenik dosljedno pokazuje pojedine karakteristike. Procijenite Vaše slaganje sa svakom

pojedinom tvrdnjom pomoću skale od u potpunosti se slažem do uopće se ne slažem.

Označite jedan odgovor za svaku tvrdnju.

Ukoliko se prisjetite specifične situacije ili primjera kad je nominirani učenik iskazao

karakteristiku koja je opisana u tvrdnji, napišite primjer ispod tvrdnje. Možda se nećete

moći sjetiti primjera za sve tvrdnje u ovoj mjernoj skali. Hvala Vam što ste odvojili vrijeme

za ispunjavanje i vraćane ove mjerne skale.

Ocijenite svaku tvrdnju u skali koja slijedi:

PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem


Posjeduje: (a) potencijal ili iskazanu sposobnost djelovanja na izrazito visokoj razini u općim

intelektualnim sposobnostima, koje se obično iskazuju izuzetnom izvedbom u različitim

kognitivnim područjima, kao što su apstraktno rasuđivanje, logično rasuđivanje, socijalna

svijest, pamćenje, neverbalne sposobnosti te analiza, sinteza i evaluacija informacija; i (b)

dosljedno izvanredne mentalne sposobnosti u usporedbi s vršnjacima, iskustvom ili

okolinom.

1. Iskazuje ˝odvjetničke˝ logičke sposobnosti (npr. Sposoban je logički obraniti mišljenje, ideju, stajalište ili uvjerenje s konkretnim ili apstraktnim primjerima ili razlozima)

5=PS 4 3 2 1=US

2. Brzo se prisjeća informacija (npr. Neposredno pamti činjenice, riječi pjesme, filmske dijaloge ili dijelove razgovora koji je ranije čuo)

5=PS 4 3 2 1=US

3. O nekim temama zna puno više od ostalih vršnjaka (npr. Prepričava činjenice o dinosaurima, sportovima, elektronici, matematici, knjigama, životinjama, glazbi, umjetnosti itd.)

5=PS 4 3 2 1=US

4. Pokazuje neobični intenzivni interes, usredotočenost ili energiju kod učenja novih stvari (npr. Pokazuje koncentraciju i upornost u traženju informacija, nije zadovoljan površnim odgovorima, želi znati detalje, voli znati kako nešto napraviti i knjige bez fantastike)

5=PS 4 3 2 1=US

5. Razumije stvari dovoljno dobro da objasni drugima (npr. Podučava druge učenike, objašnjava područja interesa odraslima)

5=PS 4 3 2 1=US

6. Voli društvo odraslih (npr. Provodi vrijeme s njima, priča s njima, razumije humor odraslih te stvara humor ili šale koje su razumljive odraslima, poštuje i zanimaju ga razgovori odraslih)

5=PS 4 3 2 1=US

7. Sposoban je riješiti kompleksne slagalice (npr. Obožava raditi na slagalicama ili igrama koje su namijenjene starijoj dobi)

5=PS 4 3 2 1=US

8. Obrazlaže rješenja problema ili izazova, vidi više mogućih rješenja problema (npr. Logički olazi do zaključaka)

5=PS 4 3 2 1=US

9. Snalažljiv je i improvizira (npr. Sklapa različite kućne predmete da bi složio inventivnu stvar ili rješenje problema, koristi se neobičnim sredstvima za projekte, koristi stvari na neobične načine, iz ničeg napravi nešto, otkriva načine kako pripomoći uspjehu grupe/tima)

5=PS 4 3 2 1=US

10. Voli istraživati mehaničke stvari (npr. Gradi s kockama, lego kockama, rastavlja igračke, voli vidjeti kako strojevi rade )

5=PS 4 3 2 1=US

11. Analizira informacije, slike ili scenarije za uzročno posljedične veze (npr. Koristi fraze kao ˝Mislim da se to desilo jer...˝ ili ˝Pitam se zašto...˝)

5=PS 4 3 2 1=US

12. Procjenjuje točnost, primjerenost informacija i situacija (npr. Gledajući TV, čitajući knjigu ili sudjelovanju u situaciji, on ima snažno mišljenje o tome da li je nešto ispravno; predlaže)

5=PS 4 3 2 1=US

PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem Ukupno: ________________


Posjeduje potencijal ili iskazuje sposobnost djelovanja na izuzetno visokoj razini u jednoj ili

nekoliko povezanih specifičnih školskih sposobnosti iznad dobi, iskustva ili okoline njegovih

vršnjaka.

1. Pokazuje znakove rijetkog talenta ili prirodno urođeni dar za specifično područje kao čitanje, interpretacija literature, učenje jezika, matematika, znanost, povijest itd. (npr. Može čitati i interpretirati literaturu namijenjenu odraslima. Razumije kontekst i utjecaj na povijesne događaje. Ima prirodan talent za brojeve. Može prevoditi ostalima itd.)

5=PS 4 3 2 1=US

2. Prirodna sposobnost u tom području interesa je znatno iznad dobi, iskustva ili okoline vršnjaka.

5=PS 4 3 2 1=US

3. Ostali primijećuju njegove/njezine prirodne sposobnosti u tom području interesa (npr. Oni koji mogu promatrati njegove/njezine vršnjake također se slažu da su njegove sposobnosti iznad onih koje su specifične za tu dob.)

5=PS 4 3 2 1=US

4. Provodi slobodno vrijeme u proučavanju tog područja interesa.

5=PS 4 3 2 1=US

5. Uvijek traži više znanja u tom području, bez obzira na dostupna sredstva. Voli učiti od drugih o tome (npr. Rado se uključuje na dodatne poduke, čita, gleda programe itd.)

5=PS 4 3 2 1=US

6. Žudi za vježbom i poboljšanjem u tom području interesa. 5=PS 4 3 2 1=US

7. Pokazuje znakove napretka i poboljšanja kroz vježbu. 5=PS 4 3 2 1=US

8. Rado dijeli znanje o tom području s drugima (npr. Voli pričati o tome te pokušava druge podučiti u tom području.)

5=PS 4 3 2 1=US

9. Rado troši vrijeme na proučavanje tog područja zanimanja (npr. Pronalazi zadovoljstvo u tom području interesa, nije mu mrsko raditi nešto povezano s tom temom.)

5=PS 4 3 2 1=US

10. Kad je uključen u aktivnosti povezane s tim područjem, ponekad izgubi osjećaj za vrijeme (npr. Pokazuje ekstremnu koncentraciju kad je usmjeren na to područje. Ne obazire se na druge ljude ili događaje kad je usmjeren na to područje interesa.)

5=PS 4 3 2 1=US

11. Kritičan/na je u analizi svojih sposobnosti u tom području interesa. (npr. Može koristiti fraze poput ˝Ja mogu bolje. Ovo nije bilo ispravno˝ itd.)

5=PS 4 3 2 1=US

12. Frustriran/na je kad učinak ili sposobnosti u tom odručju proučavanja ne odgovaraju njegovim/njezinim osobnim standardima (npr. Mlađi učenici mogu imati izljeve ljutnje kad očekuju savršano obavljen zadatak. Stariji učenici mogu biti tužni ili frustrirani ako osjete da ne ostvaruju znatni napredak – čak i kad je njegov/njezin učinak veći od vršnjaka.)

5=PS 4 3 2 1=US

PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem Ukupno: _________________

Sposobnost kreativnog ili divergentnog mišljenja

Posjeduje potencijal ili iskazuje sposobnost djelovanja na izuzetno visokoj razini u

kreativnom razmišljanju i divergentnom pristupanju konvencionalnim zadacima, što iskazuje

inovativnim ili kreativnim rasuđivanjem, naprednim uvidom i maštom te rješavanjem

problema jedinstvenim načinima.

1. Postavlja pitanje ˝Što ako˝ o različitim situacijama ili događajima (npr. Postavlja pitanja poput ˝Što bi se dogodilo kada bi sirene bile stvarne?˝ ili ˝Što bi se dogodilo kada bismo izostavili sodu bikarbonu kad pečemo brownie kolač?˝)

5=PS 4 3 2 1=US

2. Preispituje logiku nekih odluka ili uvjeta nekoh događaja. Taj način razmišljanja se često manifestira u pregovaranju. (npr. ˝Pitam se zašto ptice jedu sa zemlje umjesto s hranilica za ptice?˝ ili ˝Zašto ne možemo ići u park danas? Ne možeš obaviti posao ili zadatke kasnije?˝)

5=PS 4 3 2 1=US

3. Smišlja razrađene teorije i nudi sugestije zašto se nešto dogodilo (npr. ˝Možda je pas to napravio jer ne voli ići van.˝)

5=PS 4 3 2 1=US

4. Piše ili priča priče koje je sam/a izmislio/la. Priče sadrže razrađene detalje (npr. Crta crteže i izmišlja priče kako bi objasnio crtež. Piše i odigrava predstave.)

5=PS 4 3 2 1=US

5. Kreira umjetnička djela, projekte ili inovacije kako bi se zabavio, zadovoljio svoju potrebu ili riješio problem. Svakodnevne stvari koristi na neobične načine (npr. Koristi kućanske stvari u projektima ili kreacijama.)

5=PS 4 3 2 1=US

6. Voli mistične, fantastične priče koje zahtijevaju svjesno odbacivanje sumnje. Voli čitati, gledati misterije pokušavajući ih riješiti. Voli gledati ili čitati znanstvenu fantastiku jer je znatiželjan što donosi budućnost (npr. Čita ili gleda TV ne samo zbog zabave, voli izazove koji se prikazuju u pričama.)

5=PS 4 3 2 1=US

7. Ponekad se čini kao da sanjari ili je ˝u svom svijetu˝ (npr. Duboko razmišlja o specifičnoj temi.)

5=PS 4 3 2 1=US

8. Voli čitati, gledati ili učiti o inovacijama. Pokazuje interes u znanosti i tehnologiji.

5=PS 4 3 2 1=US

9. Ima jedinstven pogled na svijet. Drugačije gleda na događaje ili ideje. (Nudi moguća rješenja za situacije, probleme ili pitanja. Izmišlja nova rješenja ili sugestije.)

5=PS 4 3 2 1=US

10. Sposoban je sagledati ideju ili događaj iz više različitih perspektiva. (npr. Može razumjeti motive drugih i razumjeti zašto vjeruju i misle to što misle.)

5=PS 4 3 2 1=US

11. Ima uvid u rješavanjima međuljudskih odnosa ili analiziranju situacija, odnosa itd, iznad očekivanja za tu dob (npr. Prepoznaje više značenja slike, priče, poema itd.)

5=PS 4 3 2 1=US

12. Na natprosječnoj razini koristi vještine rasuđivanja kako bi rješio probleme, slagalice i sl. (npr. Proučava knjige, igre, mape, slike i dr. kako bi naučio više ili pronašao obrasce)

5=PS 4 3 2 1=US

PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem Ukupno: __________________

Vizualne ili izvedbene umjetničke sposobnosti

Posjeduje potencijal ili sposobnost djelovanja na izuzetno visokoj razini u vizualnoj ili

izvedbenoj umjetnosti te pokazuje potencijal za izuzetno estetsko stvaranje, postignuće ili

kreativnost u vizualnoj umjetnosti, plesu, glazbi ili glumi.

1. Pokazuje znakove posjedovanja rijetkog talenta ili prirodno urođenog dara za specifične umjetničke medije poput crtanja, slikanja, pjevanja, plesanja, sviranja na instrument, glume itd.

5=PS 4 3 2 1=US

2. Prirodna sposobnost u tom području je značajno iznad dobi ili iskustva vršnjaka.

5=PS 4 3 2 1=US

3. Ostali primjećuju njegove/njezine prirodne sposobnosti u nekom području (npr. Oni koji mogu promatrati njegove/njezine vršnjake također se slažu da su njegove sposobnosti iznad onih koje su specifične za tu dob.)

5=PS 4 3 2 1=US

4. Provodi slobodno vrijeme sudjelujući u tim umjetničkim aktivnostima.

5=PS 4 3 2 1=US

5. Traži dodatna znanja iz tog umjetničkog područja pomoću različitih sredstava i izvora znanja (npr. Uključuje se u dodatne poduke, čita itd.)

5=PS 4 3 2 1=US

6. Rado vježba i usavršava se u tom području te pokazuje znakove napretka kroz vježbu.

5=PS 4 3 2 1=US

7. Rado dijeli umjetničke kreacije/interpretacije/prezentacije s ostalima.

5=PS 4 3 2 1=US

8. Voli gledati ostale umjetničke kreacije, interpretacije, prezentacije u tom umjetničkom području.

5=PS 4 3 2 1=US

9. Voli provoditi puno vremena u aktivnostima u tom području. 5=PS 4 3 2 1=US

10. Ponekad izgubi osjećaj za vrijeme kad je uključen u aktivnosti povezane s tim umjetničkim područjem.

5=PS 4 3 2 1=US

11. Kritično analizira svoje estetske izume, postignuća ili kreativnost.

5=PS 4 3 2 1=US

12. Frustriran/na je kad učinak ili sposobnosti u tom odručju proučavanja ne odgovaraju njegovim/njezinim osobnim standardima (npr. Mlađi učenici mogu imati izljeve ljutnje kad očekuju savršano obavljen zadatak. Stariji učenici mogu biti tužni ili frustrirani ako osjete da ne ostvaruju znatni napredak – čak i kad je njegov/njezin učinak veći od vršnjaka.)

5=PS 4 3 2 1=US


Vodstvo

Posjeduje potencijal ili iskazuje sposobnost djelovanja na izuzetno visokoj razini u socijalnim

vještinama i osobinama kao što su pribranost, efektivno usmeno i pismeno izražavanje,

menadžment i vizija za postavljanje ciljeva i organiziranje ostalih u svrhu postizanja ciljeva.

1. Ostali učenici ga pitaju za pomoć (U školskim ili socijalnim poteškoćama, ostali dolaze k njemu/njoj po pomoć)

5=PS 4 3 2 1=US

2. Pokazuje inicijativu u razgovorima s ostalim učenicima (npr. Prilazi ostalim učenicima i pokreće interakcije.)

5=PS 4 3 2 1=US

3. Pokazuje inicijativu u razgovorima s odraslima (npr. Nije sramežljiv te iskazuje mišljenje i ideje odraslima)

5=PS 4 3 2 1=US

4. Organizira igre ili aktivnosti za sebe i druge (npr. Preuzima vodeću ulogu i izdaje upute kako bi se uspostavio red u igrama ili grupnom radu.)

5=PS 4 3 2 1=US

5. Usmjerava grupne aktivnosti (npr. U grupnom radu, ostali prirodno traže vođu za dobivanje uputa.)

5=PS 4 3 2 1=US

6. Preuzima odgovornost za članove obitelji ili mlađu braću (Pokušava voditi, usmjeravati i paziti na mlađu braću čak i kad upute nisu dobrodošle.)

5=PS 4 3 2 1=US

7. Postavlja vlastite ciljeve (npr. Ima smisla za upravljanje svojim postupcima i zna što želi postići.)

5=PS 4 3 2 1=US

8. Planira vlastite postupke kako bi postigao svoje ciljeve (npr. Mentalno ili verbalno detaljizira međukorake za postizanje cilja. Koristi fraze kao ˝Najprije ću...˝ ili ˝Nakon toga moramo...˝)

5=PS 4 3 2 1=US

9. Sposoban je uvjeriti druge u razgovoru (npr. Može logično objasniti važnost ideje ili tijeka akcije na način da se drugi slože i slijede ga.)

5=PS 4 3 2 1=US

10. Sposoban je opisati/ilustrirati smisao (npr. Može detaljizirati korake u procesu, uzroke i posljedice itd. pismeno ili usmeno.)

5=PS 4 3 2 1=US

11. Samouvjeren je (npr. Više mu je stalo do vlastitog mišljenja nego do mišljenja ostalih. Ima visoko mišljenje o sebi.)

5=PS 4 3 2 1=US

12. Prirodno osjeća dobro i loše i djeluje prema tom osjećaju bez obzira na mišljenje ostalih (npr. Djeluje prema vlastitim idejama čak i kad su one u suprotnosti s vršnjacima ili autoritetnim osobama. )

5=PS 4 3 2 1=US


Područja darovitosti Rezultat



Kreativno i divergentno mišljenje

Vizualne ili izvedbene umjetnosti

Vodstvo

Ukupno:

Prilog 3.

Skale za identifikaciju darovitih učenika (nastavnici i roditelji) – SIGS

Ime i prezime učenika _________________

Datum procjenjivanja __________________

Datum rođenja _______________________

Dob ________________________________

Razred ______________________________

Ime i prezime ocjenjivača _______________

Srodstvo s učenikom __________________

Ime i prezime ispitivača________________

Škola _______________________________

Područja procjene


Jezične vještine

Matematika

Prirodoslovlje

Društvene znanosti

Kreativnost

Vodstvo

Sažetak rezultata

Približan rezultat

Standardni rezultat

Postotni rang


Jezične vještine

Matematika

Prirodoslovlje

Društvene znanosti

Kreativnost

Vodstvo

Upute

Pročitaj svaku tvrdnju i procijeni koliko često učenik koji se procjenjuje pokazuje pojedino ponašanje. Kod odgovaranja je potrebno postaviti si pitanje: ˝Do koje mjere učenik pokazuje prikazano ponašanje u usporedbi s vršnjacima?˝ Molimo da odgovorite na sve tvrdnje, zaokružite jedan broj za svaku tvrdnju.

0 = Nikad ne prikazuje ponašanje u usporedbi s vršnjacima 1 = Rijetko prikazuje ponašanje u usporedbi s vršnjacima 2 = Prikazuje ponašanje jednako kao i vršnjaci 3 = Prikazuje takvo ponašanje malo više od vršnjaka 4 = Prikazuje znatno više takvo ponašanje od vršnjaka

Ako je učenik procijenjen sa šest ili više ocjena 4, molimo vas da nadopišete primjere koji prikazuju njegove/njezine sposobnosti u tom području na mjestu predviđenom za napomene ispod skale.

Ponašanje Skala

Skala 1: Opće intelektualne sposobnosti Učenik...

Nikad Rijetko Jednako Malo više Znatno više

1. Ima razvijene sposobnosti rasuđivanja

0 1 2 3 4

2. Lako utvrđuje uzročno-posljedične veze

0 1 2 3 4

3. Analizira problem s više različitih stajališta

0 1 2 3 4

4. Donosi zaključke bazirane na dokazima

0 1 2 3 4

5. Znatiželjan je i traži odgovore na pitanja

0 1 2 3 4

6. Izvrsno planira i donosi odluke 0 1 2 3 4

7. Prikuplja informacije kako bi objasnio smisao situacije

0 1 2 3 4

8. Iskazuje sumnju i znatiželju 0 1 2 3 4

9. Postavlja složena pitanja o temi

0 1 2 3 4

10. Brzo shvaća nove zadatke 0 1 2 3 4

11. Brzo dokuči što je potrebno za rješenje problema

0 1 2 3 4

12. Lako primjenjuje postojeće znanje u novim situacijama

0 1 2 3 4

Ukupno: = + + + +

Primjeri (ako ima šest ili više ocjena 4): ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Skala 2: Jezične vještine Napomena: Tvrdnje koje se odnose na izražajnost jezika, odnose se i na verbalno i pismeno izražavanje. Npr.: ˝Ima napredan vokabular˝odnosi se na napredan verbalni vokabular ili napredan pismeni vokebular. Učenik...

1. Ima napredan vokabular 0 1 2 3 4

2. Čita kompetentno i često 0 1 2 3 4

3. Koristi naprednu sintaksu (tj. način slaganja riječi)

0 1 2 3 4

4. Voli razgovarati o idejama ili osjećajima koji se javljaju nakon čitanja nekog djela

0 1 2 3 4

5. Preferira napredne knjige, uživa u kompliciranim pismenim djelima

0 1 2 3 4

6. Objašnjava precizno i jasno 0 1 2 3 4

7. Čita i govori izražajno kako bi dočarao značenje

0 1 2 3 4

8. Koristi jezik na neobične i nove načine 0 1 2 3 4

9. Čita kritički (tj. Čita pažljivo s procjenom) 0 1 2 3 4

10. Koristi teme i vokabular kao odrasli 0 1 2 3 4

11. Izlaže ideje na više načina, kako bi ostali razumjeli

0 1 2 3 4

12. Diskutira o literaturi ili drugim problemima na interpretacijskoj razini

0 1 2 3 4

Ukupno: = + + + +


Skala 3: Matematika Učenik...

1. Prepoznaje matematičke obrasce i odnose (npr. Proširuje slijed brojeva, analizira slaganje dva broja)

0 1 2 3 4

2. Primjenjuje ideje iz jednog zadatka na drugi

0 1 2 3 4

3. Uporan je u pronalaženju rješenja matematičkih zadataka

0 1 2 3 4

4. Brzo shvaća matematičke principe 0 1 2 3 4

5. Lako raspoznaje važne i manje važne informacije u matematičkim zadacima

0 1 2 3 4

6. Rješava matematičke zadatke na kreativan i neobičan način

0 1 2 3 4

7. Uspješan je i na naprednim razinama matematičkih koncepata

0 1 2 3 4

8. Razvija višestruke strategije za rješavanje matematičkih zadataka

0 1 2 3 4

9. Ispravno koristi matematički jezik 0 1 2 3 4

10. Posjeduje teorijsko znanje o različitim matematičkim temama

0 1 2 3 4

11. Orijentiran je prema otkrivanju ( tj. Rado otkriva rješenja matematičkih zadataka)

0 1 2 3 4

12. Intuitivno zna odgovor na mnoge matematičke zadatke

0 1 2 3 4

Ukupno: = + + + +


Skala 4: Prirodoslovlje Učenik...

1. Rado istražuje znanstvene teme 0 1 2 3 4

2. Sposoban je formulirati hipoteze temeljene na dokazima

0 1 2 3 4

3. Razumije znanstvene procese 0 1 2 3 4

4. Postavlja analitička pitanja (tj. Pitanja o elementima ili dijelovima problema)

0 1 2 3 4

5. Samostalno pokreće istraživanje znanstvenih problema

0 1 2 3 4

6. Ima dobro opažanje, primjećuje detalje

0 1 2 3 4

7. Primjenjuje znanstvena otkrića iz jedne situacije u drugim

0 1 2 3 4

8. Spretan je u deduktivnom razmišljanju (tj. Počinje s generalnom idejom koju dijeli na dijelove)

0 1 2 3 4

9. Brzo shvaća uzročno-posljedične veze 0 1 2 3 4

10. Promjene i situacije opaža izbliza i detaljno

0 1 2 3 4

11. Razumije povezanost znanstvenih događaja

0 1 2 3 4

12. Uporan je u provođenju znanstvenih istraživanja

0 1 2 3 4

Ukupno: = + + + +


Ponašanje Skala

Skala 5: Društvene znanosti Učenik...

1. Ima intenzivnu znatiželju o svjetskim trenutnim događajima

0 1 2 3 4

2. Donosi zaključke temeljene na razlikovanju dobrog i lošeg

0 1 2 3 4

3. Uživa u nefikcijskim knjigama s temama iz društvenih znanosti

0 1 2 3 4

4. Povezuje prošlost i sadašnjost 0 1 2 3 4

5. Poštuje razlike između različitih kultura 0 1 2 3 4

6. Prepoznaje povezanost različitih kultura (npr. Pojedinac prema obitelji, vlada prema društvu)

0 1 2 3 4

7. Želi znati zašto se narodi, kulture ili grupe ponašaju na taj način

0 1 2 3 4

8. Strastveno ga interesira određeni period iz povijesti

0 1 2 3 4

9. Razumije važnost korištenja pouzdanih izvora

0 1 2 3 4

10. Priželjkuje pronaći rješenja za društvene probleme

0 1 2 3 4

11. Pokušava sagledati probleme iz različitih stajališta

0 1 2 3 4

12. Razumije kako ljudsko okruženje utječe na njihov stil života

0 1 2 3 4

Ukupno: = + + + +


Ponašanje Skala

Skala 6: Kreativnost Učenik...

1. Kreira radije nego imitira 0 1 2 3 4

2. Uporan je u traženju rješenja za problem

0 1 2 3 4

3. Vješt je u pronalaženju problema 0 1 2 3 4

4. Preuzima rizik (npr. Ne zanimaju ga posljedice različitosti od drugih, ne boji se poduzeti nešto novo)

0 1 2 3 4

5. Nadilazi spolne stereotipe 0 1 2 3 4

6. Ne smeta mu nesigurnost 0 1 2 3 4

7. Voli biti sam (osobito kad je u nekom kreativnom procesu)

0 1 2 3 4

8. Jako dobro improvizira 0 1 2 3 4

9. Ima strastven talent ili interes (npr. Umjetnost, poezija, kreativno pisanje, znanost)

0 1 2 3 4

10. Privlači ga kompleksno i jedinstveno 0 1 2 3 4

11. Voli avanture, energičan je 0 1 2 3 4

12. Preocjenjuje vlastitu kreativnost 0 1 2 3 4

Ukupno: = + + + +


Ponašanje Skala

Skala 7: Vodstvo Učenik...

1. Tražen je od strane vršnjaka za savjet, društvo i ideje

0 1 2 3 4

2. Uzima u obzir tuđe osjećaje i potrebe 0 1 2 3 4

3. Lako se prilagođava novim situacijama 0 1 2 3 4

4. Ostali ga smatraju mirotvorcem 0 1 2 3 4

5. Samodiscipliniran je 0 1 2 3 4

6. Na naprednoj razini shvaća etička načela 0 1 2 3 4

7. Orijentiran je prema cilju 0 1 2 3 4

8. Inspirira ostale svojom odanošću 0 1 2 3 4

9. Vršnjaci ga podržavaju 0 1 2 3 4

10. Smatran je poštenim i brižljivim 0 1 2 3 4

11. Ima visoke ideale 0 1 2 3 4

12. Pokazuje zabrinutost za zajednicu i svjetske probleme

0 1 2 3 4

Ukupno: = + + + +


Prilog 4.

Ljestvica procjene PROFNAD. Koren (1989)

Učenik: _____________________________________ Razred: _______

Upute nastavniku

Ljestvica PROFNAD sastavljena je da vam pomogne u određivanju komponentne

strukture (profila) nadarenosti određenog učenika. U njezinu sastavljanju pošlo se od postavke

da kod pojedinoga nadarenog učenika može znatno prevladati jedno od područja sposobnosti

(opće-intelektualne, školske, stvaralačke, rukovodne, umjetničke, psihomotorne

sposobnosti), ali i da se njihova razvijenost može pojaviti u brojnim različitim kombinacijama.

Zato je iz svih tih područja formulirano više indikativnih osobina mogućeg ponašanja učenika,

čiju ćete čestoću i intenzitet procijeniti. Nadareni učenik ne mora u svim osobinama unutar

nekog područja sposobnosti ili, pogotovo, u osobinama sa svih područja, nadmašivati svoje

vršnjake, pa zato svaku osobinu ocjenjujte neovisno o drugim osobinama. Iz tako dobivenih

vaših ocjena moguće je na kraju izvesti profil nadarenosti procjenjivanog učenika.

Pretpostavka valjanosti vaše procjene jest dobro poznavanje učenikova ponašanja u

različitim situacijama - i u školskim i u izvanškolskim - jer je poznato da se upravo nadareni

učenici osim školskim intenzivno bave i mnogim izvanškolskim aktivnostima. Premda je

razumljivo da će u vašoj procjeni dominirati vaše osobno iskustvo o ponašanju i razvoju

određenog učenika, ipak je veoma korisno da o učeniku prije toga prikupile i odgovarajuće

dodatne informacije, naročito od njegovih roditelja, a zatim i od voditelja klubova, sekcija,

društava i sličnih organizacija u kojima je možda bio ili je još aktivno uključen. Dakako, to

razumijeva i informacije prikupljene od odgajatelja iz predškolskih ustanova ili nastavnika

(učitelja) koji su prije vas pratili njegov odgojno-obrazovni razvoj.

Pri ocjenjivanju treba da pazite da vas vaš opći dojam o učeniku (pozitivan ili negativan)

ne zavara, te da, u skladu s njim, nekritično dajete i pojedinačne ocjene. Morate se prisjetiti

utvrđenih činjenica da pojedini nadareni učenici zbog različitih razloga ne moraju uvijek imati

i najbolje ocjene u školi, da su poneki nedovoljno emocionalno i socijalno prilagođeni, da se

katkad ˝čudno˝ ponašaju, da mogu biti osamljeni, nezainteresirani za neki školski predmet i

sl., što sve može prikriti njihove stvarne, visoke sposobnosti na određenom području.

Osim toga, pripazite i na opći nivo okruženja u kojemu se procjenjivani učenik nalazi

jer bi se npr. pojedinac s relativno skromnijim sposobnostima u nekom području mogao

znatno isticati u razredu s učenicima čiji je potencijal u tom području pretežno izrazito malen,

kao što bi poneki učenik s visokim sposobnostima određene vrste mogao ostati nezapažen u

razredu učenika koji su u tom području izrazito pozitivno selekcionirani.

Vaše su procjene važan element u procesnom dijagnosticiranju potencijalne

nadarenosti učenika, pa zajedno s drugim postupcima identifikacije (naročito s testiranjem

sposobnosti i drugih osobina ličnosti) imaju i bitne individualne i društvene posljedice. To je

razlog da se od vas očekuje da procjeni priđete s punom stručnom i etičkom odgovornosti.

Ljestvica PROFNAD sastoji se od 48 opisa indikativnih osobina ponašanja učenika, po

osam za svaku od šest spomenutih kategorija sposobnosti i ima četiri stupnja (ocjene) koji

znače:

1. = nikad ili zanemarivo rijetko (navedeni oblik ponašanja nije karakterističan za

određenog učenika ili se javlja samo u neznatnim prilikama),

2 = povremeno, neznačajno (navedeni oblik ponašanja ponekad se javlja u određenog

učenika, ali je slabog intenziteta),

3 = često, značajno (navedeni je oblik ponašanja čest i intenzivan u određenog

učenika),

4 = uvijek, vrlo izraženo (navedeni oblik ponašanja izrazito je tipičan način ponašanja

određenog učenika i na maksimalnoj je razini intenziteta).

U priloženoj ljestvici uz pojedinu indikativnu osobinu ponašanja učenika u rubriku

ocjena, upišite znak X u kolonu ispod odabrane brojčane ocjene!

Na kraju ljestvice nalazi se prostor s oznakom PRIMJEDBA. U njemu možete komentirati

ili obrazložiti određene brojčane ocjene, odnosno eventualno dopuniti neke karakteristike

učenika koje nisu obuhvaćene ovom ljestvicom, a smatrate ih značajnim i važnim.

Srdačno hvala na suradnji.

Broj indikacije

INDIKATIVNE OSOBINE PONAŠANJA

Ocjena

1 2 3 4

1. Učenik ima za svoju dob neuobičajeno razvijen rječnik. Govor mu je karakteriziran preciznim stilom, bogatstvom izraza, elaboracijom i tečnošću.

2.

Učenik mnogo čita knjige s područja koje ga zanima. Preferira knjige za starije učenike i odrasle. Naročito ga zanimaju enciklopedije, leksikoni, atlasi, kronike, godišnjaci, antologije, priručnici i slična literatura.

3.

Učenik pronalazi nekonvencionalna rješenja problema i za svaki problem obično ima više odgovora. U tim je rješenjima očita njegova dosjetljivost, originalnost i bogata mašta. Izbjegava rutinsko rješavanje problemskih situacija.

4.

Učenik najčešće spremno prihvaća odgovornost. Ne boji se preuzeti zadatke u čije su izvršavanje uključeni i drugi pojedinci i spreman je osobno jamčiti za uspješnost preuzetih obveza.

5.

Učenik pokazuje izvanredan osjećaj za prostorne odnose. Ima sposobnost uočavanja malih razlika ili sličnosti u oblicima, sposoban je brzo i jasno percipirati objekte na osnovi malog broja podataka.

6. Učenik ima skladnu tjelesnu građu i dobro razvijenu muskulaturu što mu omogućuje da se s lakoćom bavi pojedinim atletskim vještinama.

7. Učenik vrlo lako uočava i otkriva probleme i ondje gdje nisu jasno vidljivi. Svaku neuravnoteženu situaciju promatra višedimenzionalno i brzo otkriva njene uzroke.

8.

Učenik je usmjeren na istraživačku aktivnost. Sakuplja dokumentacijski materijal, sistematizira ga, pravi zbirke i albume. Eksperimentira. Aktivan je u radu znanstvenih/istraživačkih grupa.

9.

Učenik uživa rješavajući teške probleme. Najsretniji je kad se sreće sa složenim pitanjima za koje traže mnoge alternativne odgovore. Pritom razmatra mnogo mogućnosti i odgovarajućih izlaza. Potpuno se koncentrira na zadatke, čak ponekad zanemarujući vrijeme, jelo ili odmore.

10.

Učenik pokazuje izraziti smisao za organizaciju. Pri provođenju različitih školskih i izvanškolskih aktivnosti (priredbi, proslava, izleta, humanitarnih akcija i sl.), samoinicijativno i kompetentno sudjeluje u njihovu organiziranju.

Broj indikacije


Ocjena

1 2 3 4

11.

Učenik stalno traži priliku za estetske dojmove. Posjećuje izložbe, glazbene priredbe, koncerte, kazališne predstave ili odlazi u prirodu. Lako uočava lijepo i ima izgrađene jasne kriterije za estetsko vrednovanje.

12.

Učenik spretno rukuje predmetima, pokreti ruku su mu precizni, može točno upravljati vrlo malim objektima, što naročito dolazi do izražaja u ručnom radu, pisanju, crtanju i sličnim aktivnostima.

13.

Učenik za rješavanje problema pronalazi potpuno odgovarajuće i ekonomične postupke. Pritom pokazuje sposobnost da iz danih pretpostavki donosi izrazito logične zaključke.

14.

Učenik pokazuje jak interes za školu. Usvojio je velik broj informacija iz općeg obrazovanja i kulture. Sklon je sudjelovanju na smotrama ili natjecanjima na kojima postiže vodeće pozicije na rang listi.

15.

Učenik se usuđuje biti različit od ostalih. Ne samo da prihvaća neizvjesnost, nego u njoj uživa i uspijeva. Ne boji se rizika, pa ga privlači rad na nesigurnom području. Sklon je avanturama.

16.

Učenik nije osobno zadovoljan prosječnim rezultatima. Jasno iskazuje aspiracije za vrijednim društvenim ciljevima. Visoka postignuća očekuje od drugih suučenika i ostalih s kojima dolazi u kontakt.

17.

Učenik ispoljava jaku želju za produkcijom „vlastitih proizvoda“ i ne voli kopirati druge. Lako pronalazi različite oblike i putove da izrazi svoje osjećaje i ideje. Uvijek pridaje veliku pažnju estetici svojih radova.

18.

Učenik lako usvaja i pamti složene kompozicije tjelesnih pokreta. Precizno izvodi zadane elemente različitih pokreta, što dolazi do izražaja u gimnastici, vježbama i drugim sličnim aktivnosti.

19.

Učenik je vrlo oštrouman i pažljiv opažač. U odnosu prema drugima, vidi i prima mnogo više od pročitane knjige, gledanog filma, provedene ekskurzije, posjećenog muzeja, razgledane izložbe i sl.

20.

Učenik manifestira naročitu sposobnost shvaćanja mehaničkih principa i sposobnost rezoniranja u matematičko-tehničkim problemima. Izrađuje tehničke naprave i uređaje po nacrtu ili vlastitoj konstrukciji.

Broj indikacije


Ocjena

1 2 3 4

21.

Učenik je samoinicijativan i ima pozitivnu predodžbu o sebi. Sve izazove prihvaća optimistički, osjeća se dobro i svjestan je svojih mogućnosti. Ne uznemiruju ga nikakvi (ni individualni ni grupni) pritisci iz njegove okoline.

22.

Učenik se bavi filozofsko-socijalnim pojmovima kao što su pravda, nepravda, ravnopravnost nasuprot podčinjenosti, dobro nasuprot zla i sl., te je na tom području otvoren za socio-političke dileme.

23.

Učenik ima vrlo dobro razvijenu motornu koordinaciju koja se očituje skladnim pokretima glave, tijela i ekstremiteta. Uživa u plesu, baletu i umjetničkoj ritmici ili je član folklorne grupe.

24.

Učenik ima izraženu sposobnost viziranja, tj. vrlo brzo i precizno izvodi različite pokrete pod vidnom kontrolom, što se očituje u naglašenoj spretnosti u određenim tehničkim i sportskim aktivnostima.

25.

Učenik je u radu samostalan i samopouzdan. Potpuno se koncentrira na izabrani zadatak. U radu je energičan, svjež i inicijativan. Sretan je kad se bavi intelektualnim aktivnostima.

26.

Učenik se pri izvođenju računskih operacija natprosječno brzo služi numeričkim simbolima. S lakoćom rješava i najteže aritmetičke i geometrijske zadatke. Izražava posebnu sklonost kvantificiranju prirodnih i društvenih pojava.

27.

Učenik voli improvizirati, bilo u igri, bilo u radnim aktivnostima, „na licu mjesta“ i bez posebnih priprema smišlja prijedloge, odgovore, sugestije i rješenja. Voli se „igrati“ različitim idejama.

28.

Učenik se lako prilagođava novoj sredini. Brzo uspostavlja poznanstva i prijateljstva i zbog otvorenosti ga rado prihvaćaju. Bez ikakvih se teškoća adaptira svakoj društvenoj situaciji.

29.

Učenik ima izrazitu sposobnost za literarno izražavanje i služi se brojnim sinonimima. Recitira, čita literarna umjetnička djela, odnosno piše poeziju ili zapažene prozne sastave ili priče. S literarnim radovima sudjeluje na javnim priredbama.

30.

Učenik ima sklon nadmetanju s drugim učenicima u različitim tjelesnim aktivnostima. Motiviran je za organizaciju i sudjelovanje u pojedinim pokretnim igrama i u određenim sportskim natjecanjima.

Broj indikacije


Ocjena

1 2 3 4

31. Učenik lako razlikuje bitno od nebitnog, opće od pojedinačnog, nužno od slučajnog, glavno od sporednog. Često upotrebljava apstraktne simbole i koristi se njima.

32.

Učenik posjeduje mnogo veće i dublje znanje u jednome ili više područja nego što propisuje nastavni program. To znanje usvaja samoinicijativno, na temelju vlastitih interesa, tj. samoaktivnošću koja ne zahtijeva velike dodatne napore jer brzo pamti i uči.

33.

Učenik pokazuje izrazitu znatiželju za mnogo stvari i pojava, ima više različitih hobija. Stalno postavlja pitanja o svemu i svačemu; u razgovoru daje neuobičajene upadice i mudre primjedbe.

34.

Učenik je vrlo popularan u svojoj sredini. Izvanredno surađuje s drugim učenicima i nastavnicima. Angažiran je u radu dječjih organizacija, klubova i sl., i u njima obavlja određene funkcije.

35.

Učenik jasno ispoljava vještinu oponašanja i gestikuliranja. Mimikom i „jezikom tijela“ snažno i točno izražava ideje i različite emocionalne reakcije. Ako u školi postoji dramska grupa, uključen je u nju.

36.

Učenik izvanredno dobro koordinira svoje pokrete u aktivnostima u kojima je potrebna istodobna uporaba obje ruke (npr. sviranje na klaviru) ili istovremena uporaba ruku i nogu (npr. vožnja biciklom).

37.

Učenik misli i radi sistematično. Voli sistematizirati pojave i stvari u strukture i nizove, npr. u sustav likova, sustav brojeva, sustav riječi i sl., pri čemu su očiti procesi brze apstrakcije i generalizacije.

38. Učenik kontinuirano postiže odličan školski uspjeh u područjima koja ga zanimaju. Iako mu ocjena nije osnovni motiv za učenje, pazi na svoj školski uspjeh.

39. Učenik ima izraziti smisao za humor. Duhovito povezuje pojave među kojima veza inače nije očita. Dosjetkama i šalama u „pravo vrijeme“ izaziva vedro raspoloženje.

40. Učenik iskazuje težnju za dominacijom. Svojim fluentnim i konciznim izražavanjem lako širi svoja shvaćanja i prenosi svoje stavove na druge. Bez teškoća stvara istomišljenike.

41.

Učenik je vrlo muzikalan. Glazbene sposobnosti mu se očituju u istančanom sluhu, izraženom osjećaju za ritam i dobrom muzičkom pamćenju. Ako u školi postoji pjevački zbor ili instrumentalni orkestar, član je, ili pohađa glazbenu školu.

Broj indikacije


Ocjena

1 2 3 4

42. Učenik ima visoku razinu tjelesne energije, što se odražava na njegovoj izdržljivosti u svladavanju dugotrajnih i teških tjelesnih napora.

43.

Učenik je u donošenju zaključaka vrlo kritičan. Svaki mogući odgovor na neko pitanje analizira, provjerava i vrednuje. Jednako su mu bliski i induktivni i deduktivni put zaključivanja.

44.

Kao što lako prima informacije, učenik ih lako i prenosi na druge. U tome iskazuje entuzijazam i posebnu živahnost. U okolini ga smatraju „živom enciklopedijom“ i mnogi ga često mole za različita objašnjenja.

45.

Učenik se lako prebacuje iz jedne misaone sheme u drugu, lako stvara misaone i opredmećene kombinacije, što se npr. očituje velikom spretnošću u različitim konstruktivnim igrama, u igranju šaha, programiranju na računalu i sl.

46. Učenik se ističe u donošenju realnih odluka jer je sposoban predvidjeti sve njihove posljedice. U tome je samosvjestan i zato lako dobiva povjerenje drugih.

47.

Učenik se naročito ističe u likovnom izražavanju, pri čemu se koristi različitim tehnikama. Pokazuje istančan smisao za kompoziciju, organizaciju u prostoru, senzibilnost linija i vrijednost boja.

48.

Učenik se aktivno bavi nekom sportskom disciplinom (rukometom, odbojkom, nogometom, plivanjem i sl.) u kojoj po rezultatima i kvaliteti znatno nadmašuje svoje vršnjake.

Primjedba:

Prilog 5.

Alberta learning: The Journey

Individualna mjerna skala za darovite učenike

Ime i prezime učenika: ____________________________ Razred: _______________

Datum: ________________________________________ Dob: __________________

Označi prostor ispod tvrdnje koja opisuje

učestalost i jačinu sljedećih karakteristika i

ponašanja

1 ne pokazuje tu osobinu

2 pokazuje tu osobinu manje od vršnjaka

3 u prosjeku s vršnjacima

4 pokazuje tu osobinu više od vršnjaka

5 pokazuje tu osobinu u velikoj količini

1 2 3 4 5

1 vrhunska sposobnost zaključivanja

2 intelektualna znatiželja

3 lagano uči

4 širok spektar interesa

5 širok raspon pažnje

6 napredan vokabular

7 samostalno radi

8 rani čitač

9 dosljedna opažanja

10 inicijativnost i originalnost

11 oprezan je

12 brzo i lagano pamti

13 interes za sve ljude

14 neobična maštovitost

15 sposobnost praćenja složenih uputa

16 brzo čita

17 ima nekoliko hobija

18 čita širok spektar tema

19 koristi knjižnicu često i efektivno

20 napredne matematičke vještine

Traži tvrdnje označene sa stupnjem 5: pokazuje tu osobinu u velikoj količini

Prilog 6.

Općenita lista za provjeru obilježja i ponašanja. George (2003)

Djetetovo ime: Spol: Dob: Datum rođenja:

Obilježje Jako loše Slabo Prosječno Dobro Izuzetno

Uporaba jezika

Sposobnost

zaključivanja

Brzina mišljenja

Maštovitost

Pamćenje

Zamjećivanje

Koncentracija

Indirektna

pitanja

Davanje originalnih prijedloga

Rješavanje

problema

Opseg čitanja

Rutinski rad

Prilog 7.

Nominacijska lista za nastavnike. George (2003)

Učenik

Karakteristike

Nap

red

ni v

oka

bu

lar

Pri

jen

osi

zn

anja

Do

bro

raz

vije

n s

mis

ao z

a h

um

or

Stal

no

po

stav

lja p

itan

ja

Vo

đa,

pre

uzi

ma

kon

tro

lu

Zab

rin

ut/

ta z

a gl

ob

aln

e

pro

ble

me

Izvr

šava

zad

atke

na

neo

bič

an

nač

in

Viš

a ra

zin

a ra

suđ

ivan

ja

Znat

ižel

jan

/na

Vrl

o m

ašto

vit/

ta

Sam

ost

aln

o u

či

Pre

uzi

ma

rizi

k

Lako

i b

rzo

uči

Pe

rfek

cio

nis

t

Prilog 8.

Ohio, Odjel za obrazovanje

Nominacijski obrazac za područja vizualne i izvedbenih umjetnosti

Upute: zaokruži područje (ili područja) vizualne ili izvedbenih umjetnosti u kojem smatraš da bi učenik trebao biti uključen u identifikacijski proces za utvrđivanje darovitosti. Nakon toga označi kvačicom onu tvrdnju koja prikazuje ponašanje ili osobinu koju si primijetio/la kod nominiranog učenika. Dopiši dodatna promatranja za koja smatraš da bi bila važna na poleđini ovog obrasca ili na dodatnim stranicama ako je potrebno.

LIKOVNA UMJETNOST

Razrađuje tuđe ideje i suprotstavlja im se svojim idejama, ne kopira od ostalih

Pokazuje originalan izbor sredstava i materijala za individualne aktivnosti ili projekte u

razredu

Ima neobične ideje bogate maštom

Stvara s vještinom i neobičnom posvećenosti detaljima

Traga za umjetničkim rješenjima

GLAZBA

Točno pogađa tonove

Može ispravno ponoviti složene ritmove

Pokazuje neobičnu sposobnost na instrumentu uključujući i glas

Ima veliku razinu slušne memorije/glazbene memorije

Teži glazbenim stvarima

GLUMA

Spremno se uživi u ulogu lika, životinje ili objekta

Izražava osjećaje izražajima lica, gestama i pokretima tijela

Izražajno koristi glas za prenošenje ili intenziviranje značenja

Lako priča priče ili daje živopisan prikaz nekog svog iskustva

Redovito traži mogućnost za nastupe/izvedbe

PLES

Pokazuje izrazitu tjelesnu ravnotežu

Lagano i izvrsno izvodi pokrete

Pokretima izražava osjećaje i značenja

Koristi svoje tijelo kao instrument za izražavanje

Rado sudjeluje u plesovima i aktivnostima koje uključuju pokret

Datum podnošenja __________________ Ime i prezime učenika _______________________

Škola/grad __________________________________________ Razred __________________

Ime i prezime osobe koja popunjuje obrazac _______________________________________

Srodstvo s učenikom

Roditelj Nastavnik Vršnjak Sam učenik

Prilog 9.

Obrazac za uspješnost učenika na području likovne i izvedbenih umjetnosti Ova forma može biti namijenjena učeniku, nastavniku ili roditelju.

Ime i prezime učenika ___________________________ Starost _________ Razred ________

Naziv škole ___________________________________________

Ispunjeno od strane (ime i prezime) ________________________________

Odnos prema učeniku ___________________ Datum ispunjavanja _____________________

Ovim upitnikom provjeravaju se učenikove sposobnosti u području (označi jedno polje):

Ples Gluma/kazalište Glazba Likovna umjetnost

1. Pohađa li učenik privatne satove/instrukcije iz područja označenog iznad?

Ne Da U trajanju od koliko godina? _____________

Ime studija ili instruktora ________________________________________

Metoda ______________________________________________________

2. Je li učenik uključen u školski umjetnički program u koji je uključen stručnjak za to

područje?


Koliko često se skupina sastaje? ___________________________________

Koliko traju satovi? _____________________________________________

3. Je li učenik imao priliku u razredu diskutirati i kritički se osvrnuti na umjetničko djelo iz

područja označenog iznad?

Ne Povremeno Često

4. Sudjeluje li učenik u izvannastavnim aktivnostima ili skupinama umjetničkog usmjerenja?


Nabroji ih

5. Napiši dodatne informacije koje smatraš važnima na poleđini ili na dodatnim stranicama

Prilog 10.

Ohio, Odsjek za obrazovanje: Evaluacijske liste za procjenu u području umjetnosti

Evaluacijska lista za procjenu glazbenosti

Učenik __________________________ Razred _______ Dob _______ Datum ____________

Škola ___________________________________

KRITERIJ SLABO (0 bodova)

PROSJEČNO (1 bod)

IZNAD PROSJEKA (2 boda)

IZRAZITO NAPREDNO

(3 boda) Ritam Rijetko može

ponoviti složene ritmičke obrasce sa zadržavanjem stabilnog takta

Povremeno može ponoviti složene ritmičke obrasce sa zadržavanjem stabilnog takta

Većinom može ponoviti složene ritmičke obrasce sa zadržavanjem stabilnog takta

Konstantno može ponovljati složene ritmičke obrasce sa zadržavanjem stabilnog takta

Melodija Samo sa stalnom podrškom može ponoviti novu melodijsku frazu

S ponovnim slušanjem i umjerenom pomoći može samostalno ponoviti novu melodijsku frazu

Može ponoviti novu melodijsku frazu s minimalno pomoći

Može samostalno ponoviti novu melodijsku frazu bez ikakve pomoći

Improvizacija Spontano stvara slabo efektnu improvizaciju u usporedbi s učenicima iste dobi ili iskustva

Spontano stvara prihvatljivu improvizaciju tipičnu za učenike iste dobi ili iskustva

Spontano stvara efektnu improvizaciju napredniju od učenika iste dobi ili iskustva

Spontano stvara izrazito efektnu ili inovativnu improvizaciju izrazito napredniju od učenika iste dobi ili iskustva

Ekspresivnost Povremeno shvaća glazbene principe i povremeno ih koristi, ali ne s osjetljivošću

Shvaća glazbene principe i koristi ih, ali ne s osjetljivošću

Većinom shvaća i koristi glazbene principe s osjetljivošću

Dosljedno shvaća sitne nijanse glazbenih principa i s osjetljivošću ih koristi

Posvećenost Ima malo energije, koncentracije i/ili samouvjerenja

Iskazuje prosječnu količinu energije, koncentracije i/ili samouvjerenja

Iskazuje veliku količinu energije, koncentracije i/ili samouvjerenja

Iskazuje izrazito veliku količinu energije, koncentracije i/ili samouvjerenja

Tehnika Tehnika na razini tipičnoj za mlađe ili manje uvježbane učenike

Tehnika je tipična za učenike iste dobi ili uvježbanosti

Tehnika je napredna u usporedbi s vršnjacima i učenicima iste uvježbanosti

Tehnika je izrazito napredna u usporedbi s vršnjacima i učenicima iste uvježbanosti

Općenita učinkovitost

Učinkovitost je tipična za mlađe ili manje uvježbane učenike

Učinkovitost je tipična za učenike iste dobi ili uvježbanosti

Učinkovitost je napredna u usporedbi s vršnjacima i učenicima iste uvježbanosti

Učinkovitost je izrazito napredna u usporedbi s vršnjacima i učenicima iste uvježbanosti

Slabo Ukupno: ________

Prosječno Ukupno: ________

Iznad prosjeka Ukupno: _________

Neobično napredno Ukupno: _________

Provjeravanje: 14-17 Identifikacija: 18-21

Ukupno bodova:

________________

Ime ocjenjivača: _______________________ Potpis: ________________________ Datum: _____________

Komentar:

Evaluacijska lista za procjenu glumske/kazališne učinkovitosti


Škola ___________________________________


PROSJEČNO (1 bod)


IZRAZITO NAPREDNO

(3 boda)

Fizička učinkovitost

Ima ograničenu fizičku učinkovitost u izvedbi. Glas se često teško čuje ili razumije

Vokalna izvedba je zvučna i jasna. Povremeno koristi tijelo i pokrete da naglasi karakter

Koristi cijelo tijelo i glas u izvedbi, stalno koristi glas i tijelo kako bi naglasio karakter

Konstantno podređuje glas i cijelo tijelo kako bi postigao detaljnu i realističnu izvedbu, pokazuje naprednu fizičku koordinaciju i kontrolu glasa

Maštovitost Stvara dramatične situacije, originalne ideje ili neobična rješenja samo uz znatnu pomoć

S umjerenom podrškom stvara dramatične situacije, originalne ideje ili neobična rješenja

S minimalnom podrškom stvara dramatične situacije, originalne ideje ili neobična rješenja

Bez podrške, samostalno stvara dramatične situacije, originalne ideje ili neobična rješenja

Improvizacija Spontano improvizira bez efekta u usporedbi s učenicima iste dobi ili iskustva

Spontano stvara prihvatljivu improvizaciju tipičnu za učenike iste dobi ili iskustva

Spontano stvara efektnu improvizaciju napredniju od učenika iste dobi ili iskustva

Spontano stvara izrazito efektnu improvizaciju izrazito napredniju od učenika iste dobi ili iskustva

Karakterizacija Liku manjka jasnoća, nije dovoljno razvijen ili vrlo neuvjerljiv

Lik ima malo jasnoće, djelomično je razvijen i donekle uvjerljiv

Lik je generalno razvijen, jasan i uvjerljiv

Lik je izrazito jasan, dobro razvijen i uvjerljiv

Posvećenost Iskazuje malo energije, koncentracije i/ili samouvjerenja

Iskazuje prosječnu količinu energije, koncentracije i/ili samouvjerenja

Iskazuje veliku količinu energije, koncentracije i/ili samouvjerenja

Iskazuje izrazito veliku količinu energije, koncentracije i/ili samouvjerenja

Tehnika Tehnika na razini tipičnoj za mlađe ili manje uvježbane učenike

Tehnika je tipična za učenike iste dobi ili uvježbanosti

Tehnika je napredna u usporedbi s vršnjacima i učenicima iste uvježbanosti

Tehnika je izrazito napredna u usporedbi s vršnjacima i učenicima iste uvježbanosti

Iskazivanje značenja

Rijetko koristi glas, izraze lica, geste i pokrete tijela efektivno za iskazivanje značenja

Ponekad koristi glas, izraze lica, geste i pokrete tijela efektivno za iskazivanje značenja

Generalno koristi glas, izraze lica, geste i pokrete tijela efektivno za iskazivanje značenja

Stalno koristi glas, izraze lica, geste i pokrete tijela efektivno za iskazivanje značenja

Učinkovitost Učinkovitost je tipična za mlađe ili manje uvježbane učenike

Učinkovitost je tipična za učenike iste dobi ili uvježbanosti

Učinkovitost je napredna u usporedbi s vršnjacima i učenicima iste uvježbanosti

Učinkovitost je izrazito napredna u usporedbi s vršnjacima i učenicima iste uvježbanosti






Ukupno bodova:

________________

Ime ocjenjivača: _______________________ Potpis: ________________________ Datum: _____________

Komentar:

Evaluacijska lista za procjenu likovne umjetnosti


Škola ___________________________________


PROSJEČNO (1 bod)


IZRAZITO NAPREDNO

(3 boda) Inventivnost i improvizacija (osobne interpretacije, do stupnja uvrštenosti u likovno djelo)

Nema traga maštovitosti ili osobnim interpretacijama (stereotipnost ili kopiranje)

Ograničena maštovitost ili osobne interpretacije

Postoji maštovitost ili osobna interpretacija koji iskazuju originalnost ili inventivnost

Znatna količina maštovitosti ili osobne interpretacije, koji iskazuju originalnost ili inventivnost

Kompozicija (promišljeno ili intuitivno shvaćanje dizajna)

Nasumično korištenje umjetničkih elemenata

Očekivano smještanje i korištenje umjetničkih elemenata

Svrhovito smještanje i korištenje umjetničkih elemenata

inventivna kombinacija umjetničkih elemenata i dizajnerskih principa

Brzina razvoja (stadiji umjetničkog razvoja)

djelo je tipično za mlađu djecu

djelo je tipično za djecu iste dobi

djelo je iznad prosjeka u usporedbi s vršnjacima

djelo je izuzetno natprosječno u usporedbi s vršnjacima

Složenost i razrađenost (sposobnost povezivanja informacija o sadržaju i ideji u detaljima i prostoru)

nepostojanje ili ograničene informacije o sadržaju ili ideji koju prikazuje djelo

umjerene informacije o sadržaju ili ideji koju prikazuje djelo

iznadprosječna količina informacija o sadržaju ili ideji koju prikazuje djelo

izuzetno obilne informacije o sadržaju ili ideji koju prikazuje djelo

Tehničke vještine (uključujući zanat/obrtništvo)

tehničke vještine su tipične za učenike mlađe dobi ili slabijeg iskustva

tehničke vještine su tipične za učenike iste dobi ili iskustva

tehničke vještine su iznad prosjeka u usporedbi s učenicima iste dobi ili iskustva

tehničke vještine su izrazito iznad prosjeka u usporedbi s učenicima iste dobi ili iskustva

Osjetljivost na umjetnička sredstva (eksperimentiranje s različitim sredstvima te različitim pristupima istom sredstvu)

rukovanje i korištenje materijala je tipično za učenike mlađe dobi ili slabijeg iskustva

rukovanje i korištenje materijala je tipično za učenike iste dobi ili iskustva

rukovanje i korištenje materijala je iznad prosjeka u usporedbi s učenicima iste dobi ili iskustva

rukovanje i korištenje materijala je izrazito iznad prosjeka u usporedbi s učenicima iste dobi ili iskustva

Kritično rasuđivanje i samopoimanje o kvalitetama osobnog likovnog djela

ne daje razloge za uključenje likovnog rada u portfolio

jasno izlaže osobne i umjetničke razloge za uključenje rada u portfolio

pruža uvjerljive osobne i umjetničke razloge za uključenje rada u portfolio

detaljno razrađuje osobne i umjetničke razloge za uključenje rada u portfolio

Kritička analiza osobnih likovnih radova (stvaranje veza među elementima i značenjem)

ne opisuje likovni rad

prepoznaje elemente i materijale korištene u likovnom radu

prepoznaje elemente i materijale korištene u likovnom radu te opisuje kako i zašto su korišteni

prepoznaje elemente i materijale korištene u likovnom radu te opisuje jake i slabe strane

načina na koji su korišteni






Ukupno bodova:

________________

Potpis: ________________________________ Datum: _____________

Komentar:

Evaluacijska lista za procjenu plesne izvedbe


Škola ___________________________________


PROSJEČNO (1 bod)


IZRAZITO NAPREDNO

(3 boda) Pamti i sjeća se pripremljenih pokreta

Teško se prisjeća i slijedi koreografiju

Pleše s greškama, ima manje poteškoće s prisjećanjem koreografije

Pleše s rijetkim greškama, većinom pleše s koncentracijom i samouvjerenjem

Dovršava ples bez grešaka, pleše koncentrirano i sa samouvjerenjem

Pamćenje i prisjećanje koreografije kod ocjenjivanja

Zahtijeva stalnu asistenciju kako bi zapamtio informacije i upute

Shvaća i pamti informacije i upute s povremenom podrškom

Shvaća i precizno pamti informacije i upute, otprilike može slijediti fraze

Brzo shvaća i precizno pamti informacije i upute, sposoban plesati slijedeći fraze

Svijest o vremenu (ritam) u pripremljenoj koreografiji

Ne može dosljedno usklađivati pokrete tijela s taktom, izgleda kao da se bori kako bi plesao u ritmu

Može dosljedno usklađivati pokrete tijela s taktom

Može dosljedno usklađivati pokrete tijela s taktom, reflektira takt/ritam cijelim tijelom

Može dosljedno usklađivati pokrete tijela s taktom, reflektira takt/ritam cijelim tijelom, istančan osjećaj za vrijeme i ritam u izvedbi

Svijest o vremenu (ritam) u ostalim aktivnostima koje se ocjenjuju

Ne može dosljedno usklađivati pokrete tijela s taktom, ograničeno može ponoviti složene ritmičke obrasce

Miče tijelo prema temeljnom ritmu, može ponoviti složene ritmičke obrasce uz podršku ili vježbu

Miče tijelo prema temeljnom ritmu kad se to traži, može ponoviti složene ritmičke obrasce uz nekoliko grešaka

Miče tijelo prema temeljnom ritmu kad se to traži, može precizno ponoviti složene ritmičke obrasce, istančan osjećaj za vrijeme i ritam u izvedbi

Svijest i kontrola tijela u pripremljenoj koreografiji

Iskazuje tjelesnu snagu i fleksibilnost ispod prosjeka

Iskazuje prosječnu tjelesnu snagu i fleksibilnost

Iskazuje tjelesnu snagu i fleksibilnost iznad prosjeka, također balans i tjelesnu kontrolu iznad prosjeka

Iskazuje izrazito veliku tjelesnu snagu i fleksibilnost, također napredan balans i tjelesnu kontrolu

Svijest i kontrola tijela u ostalim aktivnostima koje se ocjenjuju

Iskazuje tjelesnu snagu i fleksibilnost ispod prosjeka

Iskazuje prosječnu tjelesnu snagu i fleksibilnost

Iskazuje tjelesnu snagu i fleksibilnost iznad prosjeka, također balans i tjelesnu kontrolu iznad prosjeka

Iskazuje izrazito veliku tjelesnu snagu i fleksibilnost, također napredan balans i tjelesnu kontrolu

Svijest o kvaliteti pokreta u pripremljenoj koreografiji

Ima ispodprosječnu svijest o kvalitetama pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, okretnost)

Ima prosječnu svijest o kvalitetama pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, okretnost)

Ima visoku razinu kvalitete pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, okretnost), kretnje s profinjenošću i intenzitetom

Ima izrazito naprednu razinu kvalitete pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, okretnost), neobično velika sposobnost kretanja s profinjenošću i intenzitetom

Svijest o kvaliteti pokreta u ostalim aktivnostima koje se ocjenjuju

Ima ispodprosječnu svijest o kvalitetama pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, okretnost)

Ima prosječnu svijest o kvalitetama pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, okretnost)

Ima visoku razinu kvalitete pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, okretnost), kretnje s profinjenošću i intenzitetom

Ima izrazito naprednu razinu kvalitete pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, okretnost), neobično velika sposobnost kretanja s profinjenošću i intenzitetom

Ekspresivnost u pripremljenoj koreografiji

Ograničena sposobnost za izražavanje ideja i osjećaja kroz kretnje

Prosječna sposobnost za izražavanje ideja i osjećaja kroz kretnje

Iznadprosječna sposobnost za izražavanje ideja i osjećaja kroz kretnje

Izrazito natprosječna sposobnost za izražavanje ideja i osjećaja kroz kretnje, pleše s izrazitom ekspresivnosti, intenzivnosti i profinjenosti

Ekspresivnost u ostalim aktivnostima koje se ocjenjuju

Zahtijeva pomoć za izražavanje ideja i osjećaja kroz kretnje

Prosječna sposobnost za izražavanje ideja i osjećaja kroz kretnje

Iznadprosječna sposobnost za izražavanje ideja i osjećaja kroz kretnje

Izrazito natprosječna sposobnost za izražavanje ideja i osjećaja kroz kretnje, pleše s izrazitom ekspresivnosti, intenzivnosti i profinjenosti






Ukupno bodova:

________________

Potpis: ________________________________ Datum: _____________

Komentar:

Prilog 11.


Identifikacijski obrazac za roditelje

Ime i prezime učenika: ___________________________________ Razred: ______________

Datum: _______________________________________________ Dob: _________________

A dio

Razmislite o Vašem djetetu u usporedbi s

vršnjacima te označite prostor ispod broja

koji opisuje Vaše dijete u svakoj od sljedećih

tvrdnji

1 ne pokazuje tu osobinu

2 pokazuje tu osobinu manje od vršnjaka

3 u prosjeku s vršnjacima

4 pokazuje tu osobinu više od vršnjaka

5 pokazuje tu osobinu u velikoj količini

1 2 3 4 5

1 ima napredan vokebular; izražava se jasno i tečno

2 brzo razmišlja

3 želi znati kako stvari funkcioniraju

4 strastven je čitatelj

5 spaja nepovezane ideje na neobične i drugačije načine

6 traži razloge ˝zašto˝, preispituje gotovo sve

7 voli odrasle teme i društvo odraslih osoba

8 ima vrlo izraženu znatiželju

9 voli avanture

10 ima razvijen smisao za humor

11 impulzivan je

12 teži za dominacijom nad ostalima kad ima prilike

13 dosljedan je, uporan je u rješavanju zadatka

14 dobra koordiniranost i kontrola tijela

15 samostalan je i dovoljan samom sebi

16 dobro zaključuje

17 ima širok spektar interesa

18 širok raspon pažnje mu omogućava da ustraje u rješavanju problema i ostvarivanju ciljeva

19 pokazuje inicijativnost

20 traži vlastite odgovore i rješenja na probleme

21 interesiraju ga budući i svjetski problemi

22 slijedi složene upute

23 spreman je preuzeti rizik

24 vođa je

25 voli komplicirane igre

26 postavlja si visoke ciljeve

27 kontinuirano preispituje sadašnje stanje (društveno/političko)

Identifikacijski obrazac za roditelje

B dio

1 Je li Vaše dijete znalo čitati kad je krenulo u školu?

Ako je odgovor DA, je li Vaše dijete samo naučilo čitati?

DA

DA

NE

NE

2 Svira li Vaše dijete neki glazbeni instrument?

Ako DA, koji?

_________________________________________________

DA NE

3 U kojim vanjskim aktivnostima sudjeluje Vaše dijete?

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

4 Koji su specifični interesi i hobiji Vašeg djeteta?

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

5 Koje knjige je u zadnje vrijeme Vaše dijete pročitalo, a da mu se svidjelo?

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

6 Molimo Vas, komentirajte bilo što od navedenog, a što opisuje Vaše dijete:

Neobična postignuća ili specifične talente

Preferirane aktivnosti kad je samo

Način iskazivanja dosade

Posebne poteškoće ili potrebe

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

Prilog 12.

Upitnik za roditelje PRONAD – R. Koren (1989)

Ime i prezime roditelja: _____________________________________________________

Ime djeteta: _______________________________________

U ovom vam Upitniku upućujemo dvadeset pet pitanja o razvoju vašeg djeteta. Svrha

je Upitnika da još bolje upoznamo osobine vašeg djeteta i da mu kao našem učeniku pružimo

što bolje uvjete i damo efikasnu podršku za daljnji odgojno-obrazovni napredak. Neka se

pitanja odnose na njegov razvoj u ranom djetinjstvu i u predškolska doba, a neka na njegovo

ponašanje i stanje u bližoj prošlosti i sadašnjosti.

Moramo vas upozoriti na inače poznatu činjenicu da svaki roditelj po pravilu voli svoje

dijete i da mu to čuvstvo roditeljske ljubavi može poremetiti objektivnost, pa sposobnosti i

osobine svog djeteta vidi na višoj razini odnosno u pozitivnijem svjetlu nego što to one stvarno

jesu. Zbog toga nastojte da pri odgovaranju na postavljena pitanja pokušate što realnije

ocijeniti karakteristike svog djeteta, i to tako da ga u njima usporedite s njegovim vršnjacima,

odnosno da imate na umu što se na temelju iskustva očekuje od prosječnog djeteta određene

dobi. To će vam omogućiti da ne budete ni previše kritični i da tako (svjesno ili nesvjesno) ne

umanjile one kvalitete koje vaše dijete zaista ima.

Također je važno napomenuti da sve sposobnosti i osobine svakog djeteta nisu na

istom stupnju razvijenosti: neke su mu potprosječne, neke su na jednakom stupnju kao i

osobine većine djece njegove dobi, a neke su mu iznad ili znatno iznad prosjeka. To je,

vjerojatno, slučaj i s vašim djetetom, pa se zato nemojte ustručavati da u pojedinim pitanjima

date i niječne odgovore, jer svojim eventualno drukčijim ali neobjektivnim odgovorom ionako

ne možete promijeniti realno stanje, pogotovo zato što takav niječni odgovor neće imati

nikakvih nepovoljnih posljedica za vaše dijete u školi. Ali, isto su tako veoma bitni vaši realni

potvrdni odgovori koji će, zajedno s našim zapažanjima u školi, biti osnova za organiziranu

pomoć vašem djetetu upravo u područjima razvoja za koje ono ima stvarne potencijale i

optimalnu šansu za najveću životnu i radnu uspješnost u budućnosti.

Nemojte žuriti s pisanjem odgovora, već dobro promislite o svakom pitanju. Neka će

od njih zahtijevati i dulje razmišljanje i dosjećanje. Uz svako pitanje postoje tri moguća

odgovora: NE, Nisam siguran, DA. Što češće možete odlučite se za alternativni odgovor

(odgovor DA ili odgovor NE), a samo kad se zaista ne možete odlučiti za jedan od njih, upišite

da niste sigurni. Kad donesete odluku, na praznu crtu ispod izabranog odgovora upišite znak

X. Dakako, uz svako pojedinačno pitanje može se izabrati samo jedan odgovor.

A sad vas molimo da pažljivo odgovorite na sljedeća pitanja.

Da li je vaše dijete... NE Nisam siguran DA

...kao beba bilo upadljivo živahno i tjelesno se brže razvijalo od druge djece njegove dobi

______

______

______

...mnogo ranije od svojih vršnjaka progovorilo i mnogo brže uspostavljalo kontakt sa svojom okolinom?

______

______

______

...ranije od svojih vršnjaka bilo sposobno da se samostalno brine o sebi u smislu umivanja, obuvanja, oblačenja, hranjenja i sličnih aktivnosti?

______

______

______

...veoma rano bilo sposobno da se orijentira u prostoru, tj. da odredi što je lijevo ili desno, ispred ili iza gore ili dolje, blizu ili daleko itd.?

______

______

______

...već u ranoj mladosti brzo i lako uočavalo sličnosti i razlike izmedu predmeta, lica, pojmova, ideja?

______

______

______

...mnogo prije polaska u školu naučilo čitati i pisati? ______ ______ ______

...usvojilo vrlo obuhvatan rječnik tako da se veoma lako, slikovito i tečno izražava?

______

______

______

...na postavljena pitanja i probleme uvijek moglo donijeti ispravne odgovore, tj. je li sposobno za donošenje točnih, logičnih zaključaka?

______

______

______

... češće moglo davati prijedloge, planove i rješenja u kojima je dolazila do izražaja bujna mašta, inventivnost i originalnost?

______

______

______

...moglo da se dulje vremena koncentrira (usmjeri) na određenu aktivnost koja ga inače privlači (tj. da se njome često i bez odmora dugo bavi)?

______

______

______

...više zaokupljeno apstraktnim pojmovima kao što su dobrota, pravda, ljepota, istina, čovječnost i sl. nego njegovi vršnjaci?

______

______

______

...više od ostale djece njegove dobi zainteresirano za igre koje zahtijevaju kombinatorna umjeća, kao što su npr. igre konstruktivne izgradnje, šah i sl.?

______

______

______

...često ispoljavalo izrazitu neovisnost i samostalnost, npr. u snalaženju na ulici, u trgovini, u pribavljanju informacija, u ponašanju prema drugima i sl.?

______

______

______

...iskazalo posebne izražajne mogućnosti i rezultate u nekoj oblasti, npr. sastavljanju pjesmica ili priča, crtanju, modeliranju, glumi, glazbi, plesu i sl.? (Ako je, potcrtajte odgovarajuću oblast!)

______

______

______

...pokazivalo sklonost dominaciji među svojim vršnjacima, tj. želju da ih okuplja, organizira, proširuje na njih svoje interese, da im bude vođa?

______

______

______

...često ljuto i bezvoljno kad treba obavljati jednostavne poslove i zadatke za koje nije potrebno nikakvo razmišljanje?

______

______

______

...bilo ili je i sada zaokupljeno nekim sportskim aktivnostima (atletikom, gimnastikom, sportskim igrama i sl.), odnosno da li se aktivno bavi nekim sportom (izvan škole)?

______

______

______

...sklono različitim poslovima u prirodi, npr. uzgoju cvijeća, tj. općenito bilja i životinja, te aktivnostima u promatranju i čuvanju prirodnih ljepota?

______

______

______

...perfekcionist, tj. je li jako nezadovoljno ako mu bilo koji posao kojega se prihvatilo nije potpuno, precizno i gotovo savršeno uspio?

______

______

______

... mnogo više od svojih vršnjaka sklono dosjetkama i šalama, kao i izražavanju svojih doživljaja, misli i ideja na komičan način?

______

______

______

...općenito znatno bistrije i mudrije od drugih, tj. je li znatno natprosječno inteligentno?

______

______

______

I na kraju, ako želite dodati nešto što smatrate važnim u dosadašnjem razvoju vašeg djeteta, a o čemu vas

nismo pitali, napišite to na prazne crte dolje.

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

Zahvaljujemo na suradnji!

Prilog 13.

Nominacijska lista za roditelje. New South Wales Department for Education

Ime učenika: __________________________________ Razred: _______________

Ispitanik:__________________________ Odnos prema učeniku:_______________________

Karakteristika Većinu vremena

Povremeno

Rijetko

Lagano se prisjeća činjenica

Tečno se izražava

Stalno postavlja pitanja

Ima razvijen smisao za humor

Pronalazi neobične načina korištenja stvari

Ima težnju voditi/inicirati aktivnost

Znatiželjan/na je

Ima dugu koncentraciju

Lagano mu postane dosadno

Strastveni je čitatelj

Razmišlja logično

Voli društvo starije djece i odraslih

Impulzivan/na je

Samostalno uči

Zabrinut/ta je za svjetske probleme

Kada je Vaše dijete počelo čitati? Je li samostalno naučilo čitati?

S koliko godina je Vaše dijete počelo pokazivati razumijevanje brojeva, slagalica i različitih obrazaca?

Koliko knjiga i časopisa na vlastitu inicijativu obično pročita Vaše dijete u mjesec dana?

Ima li Vaše dijete neki neobičan interes? Ako da, koji?

Koje sadržaje i programe na televiziji Vaše dijete najviše voli gledati?

Pokazuje li Vaše dijete interes za glazbu? Ako da, o čemu uči i koju razinu je postiglo?

U kojim izvanškolskim aktivnostima sudjeluje Vaše dijete?

Koje hobije i interese ima Vaše dijete?

Smatrate li da Vaše dijete ima neku poteškoću ili posebnu potrebu koji bi mogli utjecati na njegovo/njezino učenje?

Molimo Vas da nadopišete dodatne informacije koje smatrate bitnima u obrazovanju Vašeg djeteta.

Prilog 14.

Upitnik za učenike - PRONAD – U. Koren (1989)

Škola: ______________________________________________________________________

Ime i prezime učenika:_________________________________________________________

Razred: _________________ Datum popunjavanja upitnika: __________________________

Uputa učeniku

U svakome, pa sigurno i u tvom razredu vi se učenici međusobno manje ili više

razlikujete po različitim osobinama. Po određenim je osobinama neki učenik najbolji,

najistaknutiji, najzapaženiji. Budući da jedan drugoga vjerojatno dobro poznajete, nikome od

vas nije teško otkriti i imenovati takve učenike. Ovime upravo tebe molimo da se potrudiš i

da nam prema svom sudu izdvojiš iz razreda neke svoje drugove i drugarice koji se vidno

ističu po određenim karakteristikama.

U upitniku je navedeno osamnaest pitanja u kojima su kratko opisani pojedini oblici

ponašanja u različitim situacijama. Ispod njih su prazne crte na koje ćeš napisati ime i

prezime onih učenika koji prednjače u toj oblasti. Najbolje je da izabereš samo jednoga koji

je u tome iznad ostalih, ali ako ih je zaista više podjednako dobrih, možeš dodati još

ponekoga, ali najviše tri. Ako je pak neki pojedinac najbolji u više oblasti, potrebno je da ga

upišeš više puta, praktički ispod svih pitanja u kojima je on po svojim osobinama i ponašanju

najbolji. Medutim, ako u vezi s nekim pitanjem ne možeš izdvojiti nikoga tko se bitno ističe,

na svako pitanje ne moraš odgovoriti, već na predviđeno mjesto upiši crticu. Ako smatraš da

po nekoj osobini i ti zauzimaš prvo ili istaknuto mjesto, nemoj upisati svoje ime jer to su

zacijelo zapazili i tvoji drugovi i drugarice, pa će oni to učiniti.

Nastoj da dobro shvatiš svaki opisani oblik ponašanja i što je moguće objektivnije i

točnije izabereš najbolje pojedince u razredu.

Dakle, tko od tvojih drugova i drugarica u razredu...

1. NAJLAKŠE l NAJBRŽE RJEŠAVA RAZLIČITE TEŠKE ZADATKE?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

2. DAJE NAJVIŠE NOVIH IDEJA l ORIGINALNIH PRIJEDLOGA?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 3. POKAZUJE NAJVEĆI INTERES ZA STJECANJE ŠKOLSKOG ZNANJA?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 4. NAJSPRETNIJE ORGANIZIRA DRUGE UČENIKE?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 5. PIŠE NAJLJEPŠE PJESME l LITERARNE SASTAVE?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 6. NAJOKRETNIJI JE l NAJSPRETNIJI U TJELESNOM VJEŽBANJU?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 7. NAJLJEPŠE SE GOVORNO IZRAŽAVA?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 8. POSTAVLJA NAJVIŠE NEUOBIČAJENIH PITANJA?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 9. NAJBOLJI JE MATEMATIČAR?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 10. NAJPOŽELJNIJI JE ZA VOĐU (PREDSJEDNIKA) RAZREDA?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 11. NAJLJEPŠE CRTA, SLIKA ILl MODELIRA?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

12. NAJIZDRŽLJIVIJI JE ZA VELIKE TJELESNE NAPORE?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 13. IMA VELIKU MOĆ OPAŽANJA PREDMETA l DOGAĐAJA U SVOJOJ OKOLINI?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 14. NAJVIŠE STVARA VEDRO RASPOLOŽENJE l IMA NAJVIŠE SMISLA ZA ŠALU?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 15. NAJVIŠE ČITA KNJIGE (OSIM ŠKOLSKIH UDŽBENIKA)?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 16. NAJODGOVORNIJE IZVRŠAVA PREUZETE OBAVEZE?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 17. IMA NAJRAZVIJENIJI SLUH l SMISAO ZA GLAZBU?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime) 18. POSTIŽE NAJZAPAŽENIJE REZULTATE U NEKOJ OD SPORTSKIH IGARA?

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

(Ime i prezime)

Prilog 15.

Nominacijska lista za vršnjake, George (2003)

Ime: ______________________________________________ Razred: ________________

Kad bi astronauti bili odabrani tako da ispričaju nekome na drugoj planeti sve o Zemlji,

koga bi preporučio/la da ide?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

Tko je najsmiješnija osoba u razredu?

__________________________________________________________________________

Kada bi ti zatrebala pomoć za učenje u nekom predmetu, koga bi odabrao/la?

__________________________________________________________________________

Koga u razredu bi zamolio/la za pomoć ako bi imao/la osobne probleme?

__________________________________________________________________________

Tko je u razredu najbolji u rješavanju problema?

__________________________________________________________________________

Zamisli da tvoj razred sudjeluje u projektu za izgradnju modela nečeg novog. Za koga misliš

da bi izgradio najbolji i najoriginalniji model?

__________________________________________________________________________

Tko iz razreda može napraviti sve zadatke koje treba i još ima vremena za druge

aktivnosti?

__________________________________________________________________________

Tko iz razreda ima najoriginalnije ideje, ideje kojih se ti nikad ne bi sjetio/la?

__________________________________________________________________________

Kad djeca ne bi morala ići u školu, tko bi te mogao nagovoriti da ideš?

__________________________________________________________________________

Tko iz razreda može smisliti najbolje argumente?

__________________________________________________________________________

Tko bi trebao biti glavni vođa u razredu?

__________________________________________________________________________

Tko bi mogao preuzeti ulogu učitelja/ice, kada on/ona nije u razredu?

__________________________________________________________________________

Zamisli da se škola natječe u likovnom natječaju. Tko iz tvog razreda bi se trebao uključiti

sa svojim likovnim radom?

__________________________________________________________________________

Tko uvijek čita?

__________________________________________________________________________

Tko ima širok raspon znanja?

__________________________________________________________________________

Prilog 16.

NADAR-IV - Procjena vršnjaka-M

Ime i prezime: Razred:

1. Kada bi za astronaute birali nekoga tko bi stvorenjima s druge planete mogao ispričati sve

o Zemlji, koga bi iz svog razreda ti predložio za put u svemir?

2. Kada bi ti trebala pomoć u učenju nekog školskog predmeta, kome iz razreda bi se

obratio?

3. Tko je u tvom razredu najbolji ili najbolja kada se rješavaju problemski zadaci?

4. Kada bi vam učiteljica zadala da osmislite neki novi izum, što misliš, tko iz tvog razreda bi

predložio najbolju i najoriginalniju ideju?

5. Koji učenici u tvom razredu uvijek stignu dovršiti svu zadaću, a ostane im vremena i za

razne druge aktivnosti?

6. Tko u razredu priča o najoriginalnijim stvarima, koje tebi nikada ne bi pale na pamet?

7. Tko u razredu može najbolje obrazložiti svoje mišljenje u raspravama?

8. Kada učiteljica ne bi mogla doći na nastavu, koji učenik ili učenica iz razreda bi ju najbolje

mogao/mogla zamijeniti?

9. Tko iz tvog razreda najviše zna o raznim stvarima?

NADAR-IV - Procjena vršnjaka-Ž

Ime i prezime: Razred:

1. Kada bi za astronaute birali nekoga tko bi stvorenjima s druge planete mogao ispričati sve

o Zemlji, koga bi iz svog razreda ti predložila za put u svemir?

2. Kada bi ti trebala pomoć u učenju nekog školskog predmeta, kome iz razreda bi se

obratila?

3. Tko je u tvom razredu najbolji ili najbolja kada se rješavaju problemski zadaci?

4. Kada bi vam učiteljica zadala da osmislite neki novi izum, što misliš, tko iz tvog razreda bi

predložio najbolju i najoriginalniju ideju?

5. Koji učenici u tvom razredu uvijek stignu dovršiti svu zadaću, a ostane im vremena i za

razne druge aktivnosti?

6. Tko u razredu priča o najoriginalnijim stvarima, koje tebi nikada ne bi pale na pamet?

7. Tko u razredu može najbolje obrazložiti svoje mišljenje u raspravama?

8. Kada učiteljica ne bi mogla doći na nastavu, koji učenik ili učenica iz razreda bi ju najbolje

mogao/mogla zamijeniti?

9. Tko iz tvog razreda najviše zna o raznim stvarima?

Prilog 17.


Upitnik o interesima za učenike osnovne i srednje škole

Ime i prezime učenika: ___________________________________ Razred: ______________

Datum: _______________________________________________ Dob: _________________

1 Moja omiljena aktivnost izvan škole je

2 Moje obaveze kod kuće su

3 Sport koji najviše volim gledati je

4 Sport koji najviše volim igrati je

5 Nakon srednje škole planiram

6 Posao koji želim raditi kao odrasla osoba je

7 Moj omiljeni predmet u školi je

8 Predmet u kojem sam najbolji je

9 Volio/voljela bih više naučiti o

10 U slobodno vrijeme najrađe

11 Za svoje zadovoljstvo čitam

12 Provodim oko sati ili minuta tjedno za čitanje iz zabave.

13 Najbolja knjiga koju sam pročitao/la je

14 Knjiga koju trenutno čitam je

15 Vrsta knjiga koje volim čitati je

16 Moj omiljeni časopis je

17 Moja omiljena TV emisija je

18 Koristim računalo za

19 Mjesto na svijetu koje me najviše interesira je

20 Kad završim školu, želim živjeti u

Prilog 18.

Ohio, Odjel za obrazovanje

Obrazac za odgovore – likovna umjetnost

Priloži jedan obrazac za odgovore za svako likovno djelo iz tvog portfolija.

Ime i prezime učenika _______________________________ Dob_________

Razred __________ Datum_____________________

Popunjava učenik

Diktirano učitelju/roditelju (ime) __________________ Ime snimača ________________

Ovaj rad je nastao:

U razredu u školi

Kod kuće

Na privatnim satovima

Korišteni materijali ili tehnika ____________________ Kada je rad nastao _______________

Komentiraj ovaj rad vlastitim riječima. Možeš koristiti dodatne papire.

1. Opiši svoj rad i napiši koje odluke si donio/la u izradi. Npr, zašto si koristio/la te boje,

oblike, linije, teksturu ili materijal?

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

2. Napiši kako si došao/la na ideju za tvoj rad.

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

3. Opiši kako si riješio/la probleme na koje si naišao/la stvarajući tvoj rad.

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

4. Reci zašto misliš da je to kvalitetno likovno djelo i zašto si ga priložio/la u portfolio

umjesto ostalih radova koje si napravio/la.

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

Obrazac za odgovore – ples

Ime i prezime učenika _______________________________ Dob_________

Razred __________ Datum_____________________

Naziv plesa __________________________________________________________________

Popunjava učenik

Namijenjeno učitelju ili roditelju (ime) ______________________________

___________________________________________________________________________Opiši svoj ples vlastitim riječima. Svoje odgovore možeš priložiti i na dodatnim papirima.

5. Napiši detaljnije informacije o svom plesanju, uključujući i treninge ili tečajeve koje si

pohađao/la

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

6. Kratko opiši svoj budući nastup. Kakvu ideju, temu ili osjećaje odražava? Nabroji ono

što bi publici pomoglo da bolje shvati i da uživa u tvojem nastupu.

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

7. Opiši na koji način je nastao tvoj ples i koreografija.

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

8. Opiši kako si riješio/la bilo kakav problem koji je nastao tijekom osmišljavanja i

pripremanja plesa za nastup.

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

Prilog 19.

North Clackamas Schools

Upitnik br.1 o interesima učenika

Ime i prezime _______________________________ Datum ____________________

1. Koju vrstu knjiga najrađe čitaš?

2. Kad čitaš novine, koji dijelovi novina te najviše zanimaju? Na koji način saznaješ

novosti?

3. Koji su ti omiljeni časopisi?

4. Koje vrste TV programa najviše gledaš? Zašto?

5. Koji ti je omiljeni predmet ili aktivnost u školi? Koje najmanje voliš? Zašto?

6. Što ti prvo pada na pamet da radiš kad imaš slobodnog vremena kod kuće?

7. Koje vrste predmeta skupljaš? Što radiš s predmetima koje sakupljaš?

8. Kada bi imao/la priliku razgovarati s bilo kojom živućom osobom na svijetu, koga bi

odabrao/la? Zašto? Dosjeti se tri pitanja koja bi mu/joj postavio/la.

9. Kada bi imao/la priliku razgovarati s bilo kojom osobom iz prošlosti, koga bi

odabrao/la? Zašto? Dosjeti se tri pitanja koja bi mu/joj postavio/la.

10. Koji su tvoji hobiji? Koliko vremena trošiš na hobije?

11. Kad bi mogao/la imati što god poželiš, bez obzira na novce ili prirodnu sposobnost,

što bi odabrao/la? Zašto?

12. Koja struka/posao misliš da bi bile najprikladnije za tebe kad odrasteš?

13. Opiši svoj omiljeni odmor/praznike.

14. Napiši nešto o svojim omiljenim igrama.

15. Koje vrste filmova najrađe gledaš? Zašto?

16. Kada bi jednog dana pisala knjige, o čemu bi te knjige bile?

17. Zamisli da možeš izumiti nešto što bi svijet učinilo boljim mjestom. Opiši svoj izum.

18. Koja mjesta bi najrađe posjetio/la u blizini i na udaljenijim lokacijama?

19. Zamisli da ideš na putovanje na drugi planet ili solarni sustav. Neće te biti 15 godina.

Napiši kojih 10 predmeta bi uzeo/la sa sobom za tvoje slobodno vrijeme.

20. Koje pitanje bi nadodao/la na ovaj upitnik, a koje nije već uključeno

Prilog 20.

North Clackamas Schools

Upitnik br.2 o interesima učenika

Ime i prezime _______________________________ Datum ____________________

1. Koja dva posla iz tvojih snova bi odabrao/la kad završiš školu?

2. Koje tri aktivnosti najrađe voliš raditi nakon škole?

3. Kad bi mogao/la pričati s bilo kojom živućom slavnom osobom ili iz prošlosti, koga bi

odabrao/la?

4. Što bi pitao/la tu osobu?

5. Napiši koje dvije knjige najviše voliš čitati.

6. Zašto su ti to omiljene knjige?

7. Koja dva predmeta iz škole najviše voliš?

8. Koje predmete ne voliš?

9. Koje stvari skupljaš?

10. Što radiš sa stvarima koje skupiš?

Prilog 21.

Formular za vlastitu nominaciju, George (2003)

Ime: _______________________________________________ Razred: _______________

Kada bi imao/la priliku sresti bilo koga iz prošlosti ili sadašnjosti, koga bi najrađe sreo/la i

zašto?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

Koji predmet ti je omiljeni?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

Što ti se najviše sviđa u vezi s tim predmetom?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

Što najviše voliš čitati? Npr. knjige, časopise…

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

Koliko otprilike knjiga ili časopsa pročitaš u tjedan dana?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

Kada nisi u školi, što obično radiš?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

Koje stvari te najviše interesiraju? Znaš li o nekim stvarima puno toga? O kojima?

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

Prilog 22.

Upitnik o karakteristikama učenika za učitelje Ime i prezime učenika: ____________________________________

Razred: ____________________________________

Dob: ____________________________________

Datum: ____________________________________

Ime i prezime učitelja: ____________________________________

Odnos prema učeniku: ____________________________________

Dragi učitelju/učiteljice,

Ovaj upitnik sadrži skale o karakteristikama učenika za kojeg želimo skupiti informacije

o darovitosti. Daroviti učenici su oni koji imaju natprosječan stupanj razvijenosti određenih

osobina, sposobnosti ili kreativnosti u usporedbi s vršnjacima. Rezultati dobiveni u ovoj skali

pomoći će u prepoznavanju učenikove darovitosti te prema tome, prilagođavanju obrazovne

sredine njegovim potrebama. Svaki učenik ima jedinstvenu kombinaciju sposobnosti i vještina,

tako da ne mora iskazivati visoke sposobnosti na svakom području. Želja nam je svakom

darovitom učeniku pružiti podršku kako bi razvio svoje sposobnosti unutar područja koje ga

najviše interesira. U tome Vas molimo za pomoć jer kao učitelj/učiteljica možete najbolje

procijeniti učenikove sposobnosti te nam time možete dati vrlo vrijedne podatke o

karakteristikama i stupnju razvijenosti na različitim područjima.

Molimo Vas da pročitate svaku tvrdnju te pokušate što točnije i objektivnije procijeniti

stupanj razvijenosti navedene karakteristike kod učenika pomoću Likertove skale u 5 stupnja.

Za svaku tvrdnju si postavite pitanje ˝U kojoj mjeri učenik pokazuje opisanu karakteristiku u

usporedbi s vršnjacima?˝ te odgovorite na svaku tvrdnju tako da zaokružite broj ispod onog

stupnja za koji procijenite da najviše odgovara učeniku.

PODRUČJA PROCJENE SAŽETAK

REZULTATA

1. OPĆA INTELEKTUALNA SPOSOBNOST

2. VERBALNA SPOSOBNOST

3. SPECIFIČNE ŠKOLSKE SPOSOBNOSTI

4. SPOSOBNOST KREATIVNOG MIŠLJENJA

5. VODSTVO

6. UMJETNIČKE SPOSOBNOSTI

Napomena: sve tvrdnje navedene su u muškom rodu, prilikom ispunjavanja upitnika postavite tvrdnju tako da odgovara rodu učenika kojeg procjenjujete.

Skala br. 1: Opća intelektualna sposobnost

Karakteristika Nikad Rijetko Povremeno Često Uvijek

1. Znatiželjan je i često postavlja pitanja i

traži dodatne informacije 0 1 2 3 4

2. Izvrstan je u planiranju i donošenju

odluka 0 1 2 3 4

3. Raspolaže velikim brojem informacija o

specifičnim temama koje ga interesiraju 0 1 2 3 4

4. Brzo shvaća i dobro se prisjeća

činjeničnih podataka 0 1 2 3 4

5. Pokazuje intenzivni interes i

koncentraciju kod učenja novih stvari 0 1 2 3 4

6. Lako shvaća i razumije složeno gradivo 0 1 2 3 4

7. Analizira informacije i uzročno-

posljedične veze među njima 0 1 2 3 4

8. Vješto koristi stečena znanja u novim

situacijama 0 1 2 3 4

Skala br. 2: Verbalna sposobnost


1. Ima napredan vokabular u usporedbi s

vršnjacima 0 1 2 3 4

2. Koristi apstraktne pojmove 0 1 2 3 4

3. Izražava svoje misli i potrebe precizno i

jasno 0 1 2 3 4

4. Može opisati predmete ili događaje

pomoću nekoliko ključnih riječi 0 1 2 3 4

5. Odabire teme i koristi vokabular kao

odrasle osobe 0 1 2 3 4

6. Izražava se bogato i tečno 0 1 2 3 4

7. Zanimljiv je pripovjedač 0 1 2 3 4

8. Izražava se i neverbalno, koristi izraze

lica, geste i pokrete tijela kako bi

dodatno dočarao značenje ili osjećaje

0 1 2 3 4

Skala br. 3: Specifične školske sposobnosti


1. Pokazuje prirodan dar i talent ili izrazit

interes u nekom specifičnom području

(matematika, znanost, čitanje i

literatura, povijest itd.)

0 1 2 3 4

2. Usmjeren je na istraživačku aktivnost

unutar specifičnog područja interesa 0 1 2 3 4

3. Slobodno vrijeme rado posvećuje

proučavanju tog područja, uvijek traži

više informacija

0 1 2 3 4

4. Voli drugima (vršnjacima, ali i odraslima)

pričati o tom području interesa, lako

prenosi svoje znanje iz tog područja

drugima

0 1 2 3 4

5. Pokazuje intenzivnu predanost

aktivnostima iz tog područja 0 1 2 3 4

6. Vrlo je uporan u rješavanju problema ili

stjecanju novih informacija u tom

području

0 1 2 3 4

7. Kritičan je u analizi svojih učinaka unutar

tog područja 0 1 2 3 4

8. Pokazuje frustriranost kad u tom

području ne postiže željeni učinak ili cilj 0 1 2 3 4

Skala br. 4: Sposobnost kreativnog mišljenja


1. Smišlja neobična, maštovita i drugačija

rješenja i ideje 0 1 2 3 4

2. Smišlja vlastite teorije i sugestije o

razlozima nekih događaja 0 1 2 3 4

3. Pronalazi nove namjene poznatih

predmeta, koristi ih na kreativan i

originalan način

0 1 2 3 4

4. Sposoban je sagledati ideju ili događaj iz

više različitih perspektiva 0 1 2 3 4

5. Ima izražen smisao za humor 0 1 2 3 4

6. Spreman je preuzeti rizik 0 1 2 3 4

7. Ispituje i razmišlja o pitanjima ˝Što

ako...˝ 0 1 2 3 4

8. Smišlja različite zadatke, projekte ili

inovacije zbog vlastite zabave 0 1 2 3 4

Skala br. 5: Vodstvo


1. Lako organizira i usmjerava grupu 0 1 2 3 4

2. Ima razvijene socijalne vještine

(komunikativan, jasno se izražava,

objašnjava, artikulira svoje ideje i sl.)

0 1 2 3 4

3. Iskazuje samopouzdanje u komunikaciji s

drugima i preuzima odgovornost za

postizanje cilja u grupnom radu

0 1 2 3 4

4. Kooperativan je u radu s drugima 0 1 2 3 4

5. Lako se prilagođava novoj sredini, zbog

otvorenosti brzo uspostavlja prijateljstva 0 1 2 3 4

6. Donosi realne odluke jer je svjestan svih

njihovih posljedica 0 1 2 3 4

7. Uživa svojevrsnu popularnost u sredini u

kojoj se nalazi, dobro surađuje s

vršnjacima, ali i odraslima

0 1 2 3 4

8. Uzima u obzir tuđe osjećaje i potrebe, pa

je zbog toga smatran poštenim i

brižljivim

0 1 2 3 4

Skala br. 6: Umjetničke sposobnosti


1. Pokazuje razvijene natprosječne

sposobnosti u nekom od umjetničkih

područja (ples, slikarstvo, gluma,

glazba...)

0 1 2 3 4

2. Rado svoje slobodno vrijeme posvećuje

vježbi i aktivnostima iz tog područja

interesa

0 1 2 3 4

3. Koncentriran je na aktivnosti, lako izgubi

osjećaj za vrijeme kad se bavi tim

područjem

0 1 2 3 4

4. Svoja postignuća i rezultate rada

pokazuje drugima 0 1 2 3 4

5. Kritičan je u analizi svojih

izuma/radova/izvedbi 0 1 2 3 4

6. Izbjegava kopije i imitacije drugih, stvara

vlastite kreacije/izvedbe, originalan je 0 1 2 3 4

7. Ima izgrađene estetske kriterije i smisao

za estetske procjene 0 1 2 3 4

8. Iskazuje frustriranost kad ne postigne

željeni učinak/rezultat 0 1 2 3 4

Ukoliko neke informacije o učeniku kojeg procjenjujete nisu pokrivene pitanjima, a smatrate

ih važnima, molimo Vas da ih nadopišete na donje crte.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Hvala Vam što ste odvojili vrijeme za ispunjavanje ovog upitnika!

Prilog 23.

Upitnik za učenike

Ime i prezime:

Razred: Datum:

Dragi učeniku/učenice,

U svakom razredu učenici se razlikuju po svojim osobinama, a tako je i u tvom razredu.

Sigurni smo da dobro poznaješ sve učenike i učenice iz tvog razreda, pa te u ovom upitniku

želimo pitati tko iz razreda ima najbolje rezultate u nekim aktivnostima. Rezultati ovog

upitnika će nam pomoći da organiziramo dodatne aktivnosti u školi u koje će se učenici moći

uključiti i da nastavu prilagodimo tako da vam svima bude zanimljivo.

U upitniku je 13 pitanja. Svako pitanje dobro pročitaj i pokušaj odabrati jednog učenika

iz razreda koji je najbolji u tom području. Ime i prezime učenika kojeg odabereš napiši na crtu

ispod pitanja. Najbolje je odabrati jednog učenika iz razreda, ako na neko pitanje baš ne možeš

odgovoriti s jednim imenom, možeš napisati dva učenika.

Zapamti, tvoji odgovori se ne ocjenjuju i nitko iz razreda neće znati koga si

odabrao/odabrala, stoga na svako pitanje probaj što točnije odgovoriti tako da odabereš

najboljeg učenika ili učenicu.

Hvala na odgovorima!

KOJI UČENIK IZ RAZREDA...

1. Najlakše i najbrže rješava različite teške zadatke?

2. Najviše voli učiti i stjecati nova znanja?

3. Najodgovornije izvršava obaveze i domaće zadaće?

4. Piše najljepše pjesme i sastavke?

5. Najbolje zna objasniti gradivo?

6. Najviše voli čitati knjige (ne samo lektiru)?

7. Postavlja najviše neobičnih pitanja i uvijek želi znati više?

8. Najbolji je za predsjednika razreda i mogao bi zamijeniti učiteljicu kad je nema u

razredu?

9. Ima najviše smisla za šalu i najsmješniji je u razredu?

10. Najspretniji je u tjelesnom vježbanju i sportskim igrama?

11. Najbolji je matematičar?

12. Najljepše crta, slika ili izrađuje modele od različitih materijala?

13. Ima najrazvijeniji smisao za glazbu, najbolje svira neki instrument?

Prilog 24.

Upitnik o interesima učenika

Ime i prezime: ____________________________________________ Razred: ____________

Datum: _____________________________

Dragi učeniku/učenice,

u ovom upitniku ćemo ti postaviti nekoliko pitanja o tome što voliš raditi i u čemu

postižeš dobre rezultate. Tvoji odgovori bit će nam vrlo vrijedni u odluci koje promjene uvesti

kako bismo u školi stvorili bolje uvjete za tvoje učenje i pružili ti priliku da se više baviš stvarima

koje te interesiraju.

Na pitanja možeš odgovoriti s više rečenica i napisati dulje odgovore. Ukoliko na neko

pitanje želiš odgovoriti duljim odgovorom, a nemaš dovoljno mjesta na ovom upitniku, možeš

napisati odgovor na dodatni list papira i priložiti ga uz upitnik. Na zadnjem pitanju možeš

napisati bilo što o čemu te nismo pitali, a što voliš raditi ili što te još zanima.

Hvala na odgovorima i na suradnji!

1. Koja je tvoja najdraža aktivnost kojom se baviš izvan škole? Opiši tu aktivnost!

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

2. Koji posao bi želio/željela raditi kad odrasteš? Zašto?

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

3. Koji predmet u školi najviše voliš? Možeš navesti i više predmeta u kojima si

dobar/dobra!

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

4. Što najviše voliš čitati? (koje knjige, kakve časopise...)

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

5. Opiši igre koje najviše voliš igrati!

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

6. Zamisli da možeš izumiti nešto što bi svijet učinilo boljim mjestom. Opiši svoj izum!

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

7. Kad bi mogao/mogla sresti bilo koju osobu iz prošlosti ili sadašnjosti, koju osobu bi

odabrao/odabrala? Što bi pitao/pitala tu osobu?

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

8. Kad bi imao/imala priliku izmisliti neki novi predmet u školi, koji bi to predmet bio?

Što bi se učilo na tom predmetu?

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

9. Želiš li još nešto napisati, a o čemu te nismo pitali? Slobodno napiši na donje crte!

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

Prilog 25.

(ime i prezime)

ODOBRENJE RODITELJA

Svojim potpisom dajem odobrenje za sudjelovanje mog djeteta,

____________________________________________, učenika/učenice _________ razreda,

u postupku provođenja upitnika za procjenu interesa i karakteristika darovitosti. Upitnik se

provodi u svrhu istraživanja valjanosti upitnika, a za potrebe izrade diplomskog rada

studentice Janje Škoda na Odsjeku za pedagogiju, Filozofski fakultet u Zagrebu.

Potpis roditelja:

___________________________________________

IDENTIFIKACIJA DAROVITIH UČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Documents

Transcript of IDENTIFIKACIJA DAROVITIH UČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI