Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Zavod za strojarske konstrukcije

Seminarski rad iz kolegija:

INDUSTRIJSKI DIZAJN Prikolica za gnojenje vonjaka

Grupa 4: Ivan Podgorski

Trpimir Vrlji

Ivan alac

Slavonski Brod, srpanj 2013.

Sadraj

1 UVOD ................................................................................................................................................................ 1

2 INDUSTRIJSKI DIZAJN ............................................................................................................................. 2

2.1 Definicija industrijskog dizajna ................................................................................................ 2

2.2 Naela industrijskog dizajna ...................................................................................................... 3

2.3 Zadatak industrijskog dizajna ................................................................................................... 4

3 ANALIZA PROIZVODA SA STAJALITA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA ................................... 5

3.1 Industrijski dizajn prikolice za gnojenje vonjaka ......................................................... 5

3.2 Lista kontrolnih pitanja ............................................................................................................. 11

3.3 Redizajnirani proizvod ............................................................................................................... 16

4 ZAKLJUAK ................................................................................................................................................ 21

5 LITERATURA ............................................................................................................................................. 22

1

1 UVOD

Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske

proizvodnje kako bi se uljepali industrijski proizvodi, a unitili imitacije i ki. Spajanje

"umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and Crafts) ve

krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili

u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u Mnchenu je

osnovan Njemaki savez obrtnih i industrijskih proizvoaa (Deutsche Werkbund). Jedna

od struja u tom udruenju teila je standardizaciji (ujednaavanju) industrijskih

proizvoda najbolje prilagoenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama [1].

Djelatnost Werkbunda unapreuje i razvija Walter Gropius, te osniva

specijaliziranu kolu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja Bauhaus, 1919. u

Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijalisti (Weimarska Republika). U toj koli zajedno

su djelovali umjetnici i obrtnici, a cilj je bio da se stambeni prostor s namjetajem i

uporabnim predmetima ujedini jedinstvenim duhom, funkcionalnou i jednostavnou.

Prema shvaanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili

popravljali rune i bezobline dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep,

umjetniki nain i predmet e biti lijep sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca

moderne umjetnosti (ekspresionizma, kubizma i osobito nekih grana apstraktne

umjetnosti), koji su teili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, oblikovanje

uporabnih predmeta dobiva novo znaenje postizanje funkcionalnosti predmeta kao

kreativan in. Ideje Bauhausa potuju se i danas u naelima industrijskog dizajna:

jedinstvo namjene (funkcije), potivanja materijala i procesa serijske proizvodnje [1].

2

2 INDUSTRIJSKI DIZAJN

Dizajn je vanjski izgled (pojavnost) nekog proizvoda ili predmeta. Dizajn je ono

to neki proizvod ini privlanim, dopadljivim ili poeljnim, te na taj nain bitno

pridonosi prodaji nekog proizvoda i poveanju njegove komercijalne vrijednosti.

Industrijskim dizajnom kao jednim od oblika intelektualnog vlasnitva tite se

prostorna ili plona obiljeja proizvoda (industrijski ili zanatski proizvedenog

predmeta), vidljiva pri njegovoj normalnoj (namjenskoj) uporabi. Prostorna obiljeja

su oblik i obris proizvoda, a plona obiljeja su are, crte, boje, tekstura te kombinacije

navedenih obiljeja.

Industrijski dizajn kao pravo industrijskog vlasnitva se u veini zemalja stjee

registracijom na temelju rezultata provedenog postupka ispitivanja prijave koje obavlja

za to ovlateno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to Dravni zavod za intelektualno

vlasnitvo.

Temeljni uvjeti koje neki dizajn mora zadovoljiti za priznanje zatite su novost i

individualni karakter dizajna, te da njegova obiljeja nisu iskljuivo uvjetovana

tehnikom funkcijom.

Zatieni (registrirani) industrijski dizajn osigurava nositelju (vlasniku) iskljuivo

pravo koritenja, odnosno izrade, ponude, stavljanja u promet, te uvoza ili izvoza

proizvoda u kojem je industrijski dizajn sadran ili na kojeg je industrijski dizajn

primijenjen. Zatieni dizajn predstavlja intelektualno vlasnitvo iju uporabu vlasnik

moe odobriti drugim osobama na odreeno vrijeme davanjem licence ili ga moe u

potpunosti prenijeti na drugu osobu. Zatita industrijskog dizajna predstavlja

uinkovito trino sredstvo kojim proizvoa moe zatititi vlastita ulaganja u razvoj i

proizvodnju [2].

2.1 Definicija industrijskog dizajna

Prihvaena od ICSID-a (International Council of Societies of Industrial Design) i

predloena od T. Maldonada, slubena definicija industrijskog dizajna glasi:

Industrijski dizajn je stvaralaka aktivnost iji je cilj odreivanje formalnih

kvaliteta industrijski proizvedenih predmeta. Te formalne kvalitete obuhvaaju i vanjske

karakteristike, ali prije svega one strukturalne i funkcionalne odnose koji pretvaraju sustav

u koherentnu cjelinu, kako sa stanovita proizvoaa, tako i sa stanovita korisnika.

Industrijski dizajn obuhvaa sve aspekte ljudske okoline, uvjetovane industrijskom

proizvodnjom.

3

Definicija dana od Francuskog udruenja industrijskih dizajnera (UFDI) glasi:

Profesija industrijskih kreatora ima zadatak da nakon iscrpne tehnoloke, ekonomske i

estetske analize kreira oblike, materijal, boju i strukturu koje e omoguiti poboljanje

svih aspekata ovjekove okoline uvjetovana industrijskom proizvodnjom koja obuhvaa:

kreaciju (ili dizajn) proizvoda,

kreaciju grafike (ili grafiki dizajn),

kreaciju okoline ili vizualnog ambijenta.

Koncept dizajna ima dvostruko znaenje: obuhvaa ono to se moe projektirati,

programirati, unaprijed pripremiti i, istodobno, ono to moe imati konkretan oblik, bili

crte, model ili nacrt [3].

2.2 Naela industrijskog dizajna

Proces oblikovanja je proces pojednostavljivanja predmeta da bi se pojednostavio

sam proces proizvodnje i postigla to vea upotrebljivost predmeta. Svaki dizajner

pristupa problemu oblikovanja predmeta analitiki, to znai da se prvo predmet razlae

na sastavne elemente, zatim se oni pokuavaju optimalno uobliiti, potom se analiziraju

meusobni odnosi elemenata i trai se optimalno rjeenje cjeline (sa stajalita upotrebe i

sa stajalita proizvodnje).

Funkcionalan je onaj predmet koji oblikom slijedi namjenu (npr. stolac koji nas

svojim oblikom zove da sjednemo na nj i da se odmorimo, ili ruka koja nas mami da je

uhvatimo). Ergonomija je moderna znanstvena disciplina (znanost o radu) kojoj je

zadatak da istrauje ovjekov organizam i ponaanje, te prua podatke o prilagoenou

predmeta s kojima ovjek dolazi u kontakt.

Suvremeno industrijsko oblikovanje postavlja jednako vaan zahtjev da oblik

predmeta mora odgovarati osobinama grae od kojih je izgraen. Dakle, potivanje

materijala je jedan od nunih uvjeta za dobro oblikovanje. Oblik koji je usklaen sa

svojstvima grae bit e prikladan za ono za to je namijenjen, a ujedno e isticati

svojstva grae. Tako bi predmeti od stakla trebali biti: glatki, odgovarati nainu

proizvodnje (tj. lijevanjem ili puhanjem, a ne naknadnim bruenjem), prozirni ili u boji

koja je stopljena sa staklom (a ne razmazana bojom i ukrasima kojima se oduzima

prirodna prozirnost). Predmeti i pokustvo od drveta trebaju biti prirodnih boja, glatkih

velikih povrina. Plastini ili sintetiki predmeti trebaju biti uvijek u novim i ljepim

bojama, u prikladnijim i savrenijim oblicima. Kovine trebaju blistati u svojoj istoi,

savreno uglaanim povrinama koje se zrcale. Tkanine trebaju stvarati uvijek novi

sklad boja i motiva. Keramika treba biti ukras svakog prostora (vaza ili zdjela), a ne

izigravati ono to nije (figurice - balerina, konji, psi). Na kraju, predmet mora biti

4

prilagoen to lakoj, broj, jeftinijom i masovnijoj proizvodnji serijskoj proizvodnji

[1].

2.3 Zadatak industrijskog dizajna

Dizajn nastoji otkriti i procijeniti strukturni, organizacijski, funkcionalni, izraajni i

ekonomski odnos, sa zadatkom [3]:

poboljanja globalne odrivosti i zatite okolia (globalna etika),

davanja prednosti i slobode cijeloj ljudskoj zajednici - individualno i kolektivno,

krajnjih korisnika, proizvoaa i protagonista trita (socijalna etika),

podupiranja kulturne raznolikosti usprkos globalizaciji svijeta (kulturne etika),

davanja proizvoda, usluga i sustava, takvih oblika koji su izraajni (semiologija) i

koherentni s (estetika) njihovom odgovarajuom sloenosti.

5

3 ANALIZA PROIZVODA SA STAJALITA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

3.1 Industrijski dizajn prikolice za gnojenje vonjaka

Mnogo je postojeih izvedbi prikolica za gnojenje oranica, vonjaka i vinograda.

Pri razvoju proizvoda ideja je bila napraviti proizvod koji e imati karakteristike

postojeih izvedbi, kao i neka nova rjeenja. U toku razvoja proizvoda vodilo se rauna

da konaan proizvod bude multifunkcionalan, odnosno da konaan proizvod osim

osnovne funkcije gnojenja vonjaka ima i dodatnu funkciju prikolice za prijevoz rasutih

tereta.

Neka od postojeih rjeenja prikolica za gnojenje prikazane su na sljedeim

slikama.

Slika 3.1 Izvedba prikolice za gnoj UNIA Agromet [4]

Slika 3.2 Izvedba prikolice za gnoj POL MOT Warfama N227 [5]

6

Slika 3.3 Izvedba prikolice za gnoj POL MOT Warfama N218/2 [6]

Slika 3.4 Izvedba prikolice za gnoj za orbitalno razbacivanje gnoja [7]

Slika 3.5 Izvedba prikolica za gnoj WEST - 1300 Dual Spreader [8]

7

Zamisao pri razvoju proizvoda bila je da se razbacivanje gnoja kao i u svim

postojeim izvedbama prikolica za gnoj ostvaruje uslijed krunog gibanja razbacivaa.

Kako je cilj bio napraviti prikolicu za gnojenje vonjaka koja mora biti odreenih

dimenzija kako bi mogla ii izmeu redova i razbacivati gnoj ispod visine prvih grana

voaka dizajn prikolice bio je uvjetovan tim tehnikim zahtjevima. Gnoj je prilikom

razbacivanja morao zavravati oko debla voaka. Prema svim tehnikim i funkcionalnim

zahtjevima predloeni poetni dizajn prikolice bio je kao na slici 3.6.

Slika 3.6 Poetni dizajn prikolice

U poetnom konstrukcijskom rjeenju prikolice bila je predviena zglobna

poteznica koja bi u vonjacima omoguavala lake okretanje i prijelaz iz reda u drugi red

prilikom gnojenja vonjaka, slika 3.7. Ovakva izvedba poteznice je nekonvencionalna

izvedba i daje poseban izgled prikolici, a potaknuta je idejom lakeg i breg okretanja u

vonjaku. Takoer bile su predviene lopatice za izbacivanje gnoja punog presjeka, i

visine neto manje od visine otvora za izbacivanje gnoja. Njihovim oblikom, nainom

rada i geometrijom prikolice ostvarena je zadaa prikolice da gnoj izbacuje tako da on

pada ispod grana voaka, sa obje strane reda. Podnica radnog prostora je u obliku

kvadratne mree te je predvieno da se njenim horizontalnim gibanjem gnoj razbija na

sitnije dijelove i propada u prostor za izbacivanje, slika 3.8. Boja prikolice bila je

8

predviena maslinasto zelena ime se pokualo dati poruku ekoloke naravi, jer je

stajski gnoj dobiven prirodnim procesom, pa je tako i prikolica za razbacivanje stajskog

gnoja usmjerena ka ekolokoj proizvodnji.

Slika 3.7 Zglobna poteznica

Slika 3.8 Izgled podnice i predvieni oblik lopatica

9

Ostvarivanje horizontalnog gibanja podnice zamiljeno je na nain da se

remenskim prijenosom sa glavnog vratila prikolice gibanje prenosi do ekscentrinog

vratila koje pogoni podnicu u horizontalnom smjeru pomou dvije klipnjae koje su

spojene sa osovinama na podnici, slika 3.9. Ovakav nain pretvorbe krunog u

horizontalno gibanje potaknut je primjerom pretvorbe gibanja na runjau za kukuruz,

gdje se kruno gibanje pogonskog kardanskog vratila pretvara u horizontalno gibanje

dijela za izbacivanje ostatka klipa nakon runjenja pomou ekscentrinog vratila i

klipnjae, slika 3.10.

Slika 3.9 Izvedba pretvorbe krunog u horizontalno gibanje

Slika 3.10 Pretvorba krunog u horizontalno gibanje na runjau kukuruza

10

Stranice prikolice mogue je otvoriti sputanjem stranica i otklanjanjem stranica.

To je postignuto primjenom ve postojeih rjeenja. Kada se stranica otvara sputanjem,

izvue se zatik na gornjem dijelu stranice i stranica se moe spustiti, slika 3.11. Kada se

stranica otvara otklonom od prikolice oko gornjeg dijela stranice zasun na dnu stranice

se pomakne tako da se stranica moe otklanjati, slika 3.12. Na slici 3.13 prikazana je

izvedba takvog naina otvaranja stranica na modelu prikolice za gnoj.

Slika 3.11 Zatici na gornjem dijelu stranica

Slika 3.12 Zasun na donjem dijelu stranice

11

Slika 3.13 Izvedba rjeenja za otvaranje stranica na modelu prikolice za gnoj

3.2 Lista kontrolnih pitanja

Liste kontrolnih pitanja (check lists) uspjeno se primjenjuju tokom cijelog procesa

koncipiranja. One pomau u oblikovanju problema. Imaju ulogu pomone memorije (u

fazi izvodljivosti), omoguuju da se nau nova rjeenja (u toku uvodnih istraivanja), a

korisne su i u fazi verifikacije. Te su liste veoma specifine s obzirom na postavljeni

problem [9].

Pitanja i informacije koje oekujemo s obzirom na postavljeni problem:

Koji su ciljevi jasno iskazani, a koji su prikriveni?

Jasno je iskazan cilj da se eli napraviti multifunkcionalna prikolica za

razbacivanje gnoja koja nudi nova rjeenja gnojenja vonjaka, dok je prikriveni

cilj izgledom i funkcionalnou pridobiti povjerenje kupaca.

Koji su aktualni problemi sigurnosti, a koji se mogu pojaviti u budunosti?

Aktualni problem sigurnosti je zatita od rotirajuih dijelova u toku rada

prikolice. Problemi sigurnosti koji se mogu pojaviti je uklanjanje titnika od

rotirajuih dijelova remenskog prijenosa, kao i prisutnost ovjeka u blizini

radnog prostora prikolice i lopatica tijekom rada stroja.

12

Moemo li razmiljati u smislu utede, i za koga?

O utedi se moe razmiljati, i to o utedi proizvoaa. Kako je cijela konstrukcija

elina uteda se moe postii optimizacijom presjeka elinih profila, limova i

ostalih elinih dijelova, kao i upotrebom standardnih dijelova i gotovih dijelova

koji se proizvode serijskom proizvodnjom.

Moemo li razmiljati u utedi osnovne sirovine?

Uteda osnovne sirovine se moe postii upotrebom standardnih dijelova i

optimizacijom poprenih presjeka elinih profila i limova.

Ima li zakonskih ili pravnih problema u njegovu rjeavanju?

Proizvod mora zadovoljiti osnovne tehnike zahtjeve za tu vrstu proizvoda kako

bi mogao sudjelovati u cestovnom prometu.

Pitanja o proizvodu:

Moemo li analizirati odnos proizvod okolina?

Odnos proizvod okolina se moe analizirati sa vie stajalita. Prvo je potrebna

koliina resursa i energije potrebne za proizvodnju dijelova i njihovo spajanje.

Drugo stajalite je interakcija izmeu stroja i okoline u toku njegovog ivotnog

vijeka. Za odravanje proizvoda potrebno je njegovo ienje, podmazivanje i

zamjena dijelova u toku ivotnog vijeka, uslijed ega dolazi do interakcije

sredstava za ienje i podmazivanje sa okolinom kao i problema zbrinjavanja

zamijenjenih dijelova. Naredno stajalite sa kojega se odnos proizvod okolina

moe promatrati je u toku rada proizvoda kada se gnoj razbacuje u okolinu i

potreban je odreeni radni prostor oko stroja u kojemu stroj izvrava svoju

funkciju. Zadnje stajalite je problem odlaganja i/ili recikliranja proizvoda po

zavretku njegovog ivotnog ciklusa, i njegov utjecaj na okolinu.

to oekujemo od proizvoda?

Od proizvoda oekujemo da e izvravati svoju glavnu i dopunsku funkciju bez

kvarova u odreenom dijelu svog ivotnog ciklusa koji odreuje proizvoa,

ukoliko se proizvod upotrebljava na za to predvieni nain.

Koja svojstva mora imati proizvod?

Proizvod ovakvog tipa mora imati dug ivotni vijek, biti jednostavnog rukovanja i

odravanja, dijelovi koji se gibanju moraju biti izdrljivi i otporni na mogua

preoptereenja, proizvod mora biti to jednostavniji za odravanje te biti siguran

za rukovanje.

Kako moemo poboljati kvalitetu, svojstva i izgled proizvoda?

Kvaliteta proizvoda moe se poveati upotrebom standardiziranih dijelova

kontroliranog podrijetla, dodatnom zatitom proizvoda od korozije ime e se

poveati njegova trajnost i otpornost na koroziju i slino. Svojstva proizvoda

mogu se promijeniti poveanjem ili smanjenjem kapaciteta utovarnog prostora i

optimizacijom dijelova i smanjenjem mase. Izgled proizvoda moe se poboljati

13

primjenom boje koja e proizvodu dati topao i privlaan izgled, te ga uiniti

zanimljivim kupcima.

Koje izvore smetnji ili opasnosti treba nastojati ukloniti pri izradi te vrste

proizvoda?

Pri izradi ove vrste proizvoda treba ukloniti opasnosti od kontakta ovjeka i

mehanikih dijelova konstrukcije. Pri samoj izradi proizvoda treba se za spajanje

profila zavarivanjem obvezno koristiti zatitna oprema kojom se otklanjaju

optike smetnje i opasnosti za zavarivae.

Postoje li druga koncepcijska naela?

Druga koncepcijska naela postoje i prikazana su u uvodnom dijelu. Novi

proizvod ponuditi e novi nain ostvarivanja funkcije proizvoda, kombinirajui

postojea koncepcijska rjeenja.

Koje se izmjene proizvoda mogu provesti s obzirom na logiku rasporeda

elemenata, natpisa, boja?

Za ostvarivanje funkcije proizvoda drugaija raspodjela elemenata je mogua i

viena je u postojeim rjeenjima. Potrebno je postaviti natpis kojim se

zabranjuje boravak u blizini stroja tijekom rada, kao i natpis trgovakog naziva

stroja. Umjesto predviene zelene boje u dvije nijanse, boje bi mogle biti razliitei

toplije kako bi se emocionalno utjecalo na svijest kupca.

Postoje li uobiajene boje za tu vrstu proizvoda?

Za ovu vrstu proizvoda ne postoje uobiajene boje, ve to ovisi uglavnom o

zatitnim bojama proizvoaa ili brenda.

Hoe li proizvod biti otpreman ili ne? Uz iju pomo? Kako? Kamo?

Proizvod e s nakon proizvodnje otpremati do ovlatenih distributera. Za to je

potrebno unajmiti prijevoznike tvrtke, ukoliko proizvoa ne raspolae

transportnim sredstvima kojima vri isporuku do distributera.

Zahtjeva li proizvod kondicioniranje, ambalau?

Proizvod zahtijeva pripremu u smislu podmazivanja pokretnih dijelova, te

ienje prije isporuke. Ambalaa nije potrebna.

Pitanja o korisniku

to mora uiniti korisnik pri upotrebi proizvoda?

Korisnik pri upotrebi proizvoda mora spojiti stroj sa pogonskim strojem pomou

kardanskog vratila, te ukljuiti pogon kardanskog vratila. Takoer mora paziti da

ukoliko u gnoju bude nekih metalnih, drvenih ili drugih krutih dijelova na vrijeme

iskljui stroj kako ne bi dolo do kvara.

Koje zadatke moemo okvalificirati kao osobito vane?

Osobito vaan zadatak je sprijeiti oteenje stroja ukoliko tijekom rada doe do

kontakta sa predmetima koji nisu predvieni za uporabu u proizvodu. Takoer,

14

zbog osiguranja dugovjenosti proizvoda bitno je redovito ienje i odravanje

stroja.

Koje e osobe kupiti, koristiti, proizvoditi, montirati i odravati proizvod? Zbog

kojih motiva?

Proizvoa osigurava proizvodnju i montau proizvoda, te osigurava kupcu

kupnju proizvoda koji je odmah spreman za koritenje. Proizvod je namijenjen i

kupuju ga veinom poljoprivrednici koji se bave uzgojem voa, te ga koriste za

gnojenje vonjaka. Predvieno je da proizvod odrava sam korisnik kako bi

osigurao normalan rad i dugovjenost proizvoda.

Kakve opasnosti za korisnika moe uzrokovati proizvod i kako ih moemo

ukloniti?

Radni dijelovi proizvoda mogu zahvatiti korisnika prilikom rada, te je potrebno

postaviti to veu razinu zatite i sprijeiti korisnika da doe u blizinu radnih

dijelova proizvoda. Takoer proizvod e pri radu proizvoditi buku te se ne

preporua zadravanje u blizini proizvoda tokom rada. Proizvod u toku rada

moe prema korisniku izbaciti gnoj.

Mora li proizvod imati natpise? Koje?

Proizvod mora imati natpise kojima se zabranjuje boravak ovjeka u radnom

podruju stroja za vrijeme rada, kao i oznaku kojom maksimalnom brzinom se

smije kretati proizvod u cestovnom prometu.

Pitanja o tehnikim i ekonomskim ogranienjima

Je li predviena analiza vrijednosti? U kojem stadiju razvoja?

Analiza vrijednosti proizvoda je predviena u fazi razvoja konceptnih rjeenja.

Moemo li odustati od nekih aspekata proizvoda?

Moe se odustati od vlastitog koionog sustava proizvoda. Nije nuno da proizvod

ima vlastiti koioni sustav, ve je dovoljan koioni sustav vunog vozila za

zaustavljanje.

Je li predviena kontrola kvalitete?

Kontrola kvalitete je predviena u tijeku same izrade proizvoda, to se posebno

odnosi na kontrolu materijala od kojih se proizvod izrauje, kvalitete zavara, te

po zavretku izrade proizvoda predvien je probni rad proizvoda.

Pitanja vezana za izbor materijala

Koje materijale treba predvidjeti?

Za konstrukciju prikolice potrebno je predvidjeti konstrukcijski elik kao osnovni

materijal.

15

Koji se materijali obino upotrebljavaju pri rjeavanju tih problema? Koje su

njihove prednosti i mane? Postoje li drugi materijali koji bi bolje odgovarali?

Za izradu ovakvih proizvoda obino se upotrebljava elik. Njegova prednost su

dobra konstrukcijska svojstva, dobra zavarivost i relativno povoljna cijena. Mane

su mu sklonost na koroziju i druge kemijske utjecaje. Mogue je upotrijebiti neke

druge materijale, no oni bi znatno poskupili konstrukciju.

Kakva mora biti vrstoa na udarac?

Materijal mora biti otporan na udarce umjerene jaine.

Kakva mora biti stalnost dimenzija?

Dimenzije bi trebale biti nepromijenjene u toku ivotnog vijeka proizvoda.

Kakva mora biti zatita od vlage, sunca, hladnoe i nevremena?

Materijal proizvoda se mora zatiti od spomenutih utjecaja bojenjem.

Koji se problemi korozije mogu javiti?

Moe se pojaviti korozija nastala utjecajem vlage, utjecajem kemijskih sredstava i

intermetalna korozija.

Moraju li odabrani materijali odgovarati specifikacijama, standardima?

Odabrani materijali moraju zadovoljiti odreene uvjete vrstoe, tvrdoe i

ilavosti.

Pitanja o vrednovanju i pokusima

Koji su motivi bili odluujui u trenutku izbora rjeenja? Jesu li ti motivi u skladu

s ciljevima?

Motivi koji su bili odluujui u trenutku izbora rjeenja su funkcionalnost izvedbe

rjeenja te velik kapacitet spremnika koje rjeenje ima. Takvi motivi u skladu su s

ciljevima.

Jesmo li se mogli koristiti dotjeranijim elementima koji ve postoje na tritu, a

usklaeni su s upotrebom i ergonomskim naelima?

Pri izradi koncepta proizvoda koriteni su ve postojei elementi na tritu, koji

su usklaeni sa postavljenim zahtjevima.

Moe li proizvod funkcionirati u svim uvjetima zahtijevane sigurnosti? Koliko

dugo?

Proizvod moe funkcionirati u svim uvjetima zahtijevane sigurnosti dok god bude

odravan na predvien nain ili do neoekivanog kvara uzrokovanog

neispravnim rukovanjem.

16

3.3 Redizajnirani proizvod

Redizajn predstavlja proces oblikovanja koji se temelji na bitnim

interdisciplinarnim premisama dizajna, ali se kao sadraj dizajnerova rada uzima

postojei, stari proizvod. Dizajner zalazi u njegovu strukturu, ali je njegova funkcija

uglavnom odreena [9]. Redizajnirani oblik proizvoda prikazan je na slici 3.14. Prva

izmjena koja se odmah moe uoiti je boja prikolice, koja je sada umjesto kombinacije

dviju zelenih nijansi, kombinacija plave i ute boje. Ove tople boje prikolici daju novi i

privlaan izgled i proizvod sada izgleda atraktivnije nego prije.

Slika 3.14 Zavrni dizajn proizvoda

Osim promjene boja prikolice izmijenjene su i neke konstrukcijske znaajke.

Umjesto zglobne poteznice postavljena je uobiajena poteznica. Problemi izvedbe

zglobne poteznice bili su potekoe u upravljanju prilikom hoda unatrag, te problem

dimenzioniranja i vrstoe osovine zgloba oko koje se takva poteznica treba okretati.

Osim toga dodana su ojaanja koja trebaju ojaati poteznicu i preuzeti na sebe dio vune

sile, slika 3.15.

Slika 3.15 Izmijenjeni oblik poteznice s ojaanjima

17

Druga velika promjena konstrukcijskih znaajki je promjena izgleda lopatica.

Umjesto punog presjeka profila lopatica, sada su lopatice ue i u tri razine. Na jednoj

razini nalaze se etiri lopatice. Po visini se nalaze 3 lopatice sa zakretom za 40 jedna od

druge inei tako ukupni zahvat od 120. Ukupno na jednom rotoru ima 12 lopatica,

slika 3.16.

Slika 3.16 Redizajnirani izgled lopatica

Na kraju, dodano je upozorenje o zabrani zadravanja u radnom djelokrugu stroja

na etiri stranice prikolice, slika 3.17. Na zadnjem dijelu prikolice postavljen je znak

ogranienja o maksimalnoj brzini kretanja vunog vozila i prikolice, slika 3.18.

Slika 3.17 Zabrana zadravanja u radnom djelokrugu prikolice

18

Slika 3.18 Ogranienje brzine kretanja prikolice

U nastavku se nalaze jo neke slike redizajniranog izgleda prikolice.

Slika 3.19 Pogled sprijeda

19

Slika 3.20 Boni pogled

Slika 3.21 Pogled na stranji dio prikolice

20

Slika 3.22 Pogled na osovinu i lisnate opruge

21

4 ZAKLJUAK

Dizajn je onaj dio oblikovanja proizvoda koji e proizvod uiniti privlani kupcu i

uiniti ga poeljnim. Na taj nain dizajn moe doprinijeti prodaji proizvoda i poveanju

njegove komercijalne vrijednosti. Osnovni zadatak industrijskog dizajna je procijeniti

strukturni, organizacijski, funkcionalni, izraajni i ekonomski odnos u cilju poboljanja

globalne odrivosti, zatite okolia, davanja proizvoda, usluga i sustava takvih oblika koji

su izraajni i koherentni s njihovom odgovarajuom sloenosti.

Postoje mnoge izvedbe prikolica za gnojenje, pa tako i prikolica za gnojenje

vonjaka. Sve postojee izvedbe sline su i na prvi pogled se moe nedvojbeno zakljuiti

emu one slue. Korisniku je na prvi pogled jasno za to taj proizvod slui i na koji nain

se njime koristiti. Razlikuju se tek po nainu ostvarivanja osnovne funkcije, no i tu

postoje tri osnovna tipa razbacivanja gnoja: vertikalnim izbacivaima, horizontalnim

izbacivaima i punim izbacivaima.

Pri dizajniranju prikolice za gnojenje vonjaka nastojalo se stvoriti proizvod koji

e dizajnom biti neuobiajen, biti multifunkcionalan i ostvarivati glavnu funkciju na

posve novi nain. Tako se dolo do koncepcijskog rjeenja sa izbacivanjem gnoja na

bonim stranama prikolice, to je i jedan od osnovnih funkcionalnih zahtjeva. Takoer,

izbaciva je rotor koji na sebi ima lopatice, to je ve primjenjivano rjeenje ali ne u

ovakvom nainu ostvarivanja osnovne funkcije. Takoer geometrijski odnosi su

drugaiji nego kod postojeih izvedbi. Sami vanjski izgled prikolice ve je neto to nije

klasina izvedba. Za razliku od klasinih oblika prikolica, ova je oblika nepravilnog

osmerokuta sa produljenim bonim stranicama. To vanjski izgled prikolice ini

privlanim, a ima i svoju funkcijsku zadau.

Nakon provjere kroz kontrolna pitanja, dizajn prikolice je izmijenjen, te su neka

rjeenja i zamisli izbaene ili preoblikovane. Nain ostvarivanja glavne funkcije ostao je

nepromijenjeno, uz promjenu oblika lopatica izbacivaa. Promjenom boja prikolice

dobilo se na privlanosti izgleda prikolice i isticanju oblika prikolice. Radi sigurnosti

dodani su natpisi o ogranienju brzine kretanja iza prikolice za gnoj, i o zabrani

zadravanja u djelokrugu prikolice za gnoj, ime je poveana sigurnost i ostvaren dojam

vee razine sigurnosti.

Konano redizajnirano rjeenje zanimljiv je i privlaan koncept prikolice za gnoj

koji kombinira razliita postojea rjeenja uz dodatak nekih novih zamisli. Daljnjom

razradom detalja i rjeavanja nekih funkcionalnih i konstrukcijskih zadataka, ovakva

izvedba prikolice za gnojenje vonjaka mogla bi pronai put ka stvarnoj proizvodnji i

primjeni.

22

5 LITERATURA

[1] Wikipedia, web stranica

URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijski_dizajn (pristupano 06.07.2013.)

[2] Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, web stranica

URL: http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/industrijski-dizajn/

(pristupano 06.07.2013.)

[3] Kljajin M., INDUSTRIJSKI DIZAJN-1.pdf; predavanja iz kolegija Industrijski dizajn,

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2012., 61 str.

[4] Jurval d.o.o, web stranica

URL: http://www.jurval.hr/wp-content/uploads/gnoj-unia.JPG

(pristupano 06.07.2013.)

[5] Jurval d.o.o, web stranica

URL: http://www.jurval.hr/wp-content/uploads/warfama228p.JPG

(pristupano 06.07.2013.)

[6] Jurval d.o.o, web stranica

URL: http://www.jurval.hr/wp-content/uploads/n218.jpg

(pristupano 06.07.2013.)

[7] Poljoprivredni forum, web stranica,

URL:http://s4.mojalbum.com/1569974_11492469_1983683/major/1983683.jp

g (pristupano 06.07.2013.)

[8] Poljoinfo, web stranica,

URL:http://poljoinfo.com/showthread.php?131-Prikolice-za-rasturanje-stajskog-

%C4%91ubriva(pristupano 06.07.2013.)

[9] Kljajin M., INDUSTRIJSKI DIZAJN-2.pdf; predavanja iz kolegija Industrijski dizajn,

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2012., 72 str.