I Smisao poesisa materijalnosti Suhe boje - Il modo secco 4 ...Ali, renesansni crtački pristup,...

I Smisao poesisa materijalnosti

Suhe boje - Il modo secco 4. Degas: pastelni gvaš

1

4. Degas: pastelni gvaš

4.1. Uvod 4.2. Bliže određenje Degas-eve umjetnosti

4.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o pastelnom gvašu; Degas: Pjevačica sa rukavicom

4.1. Uvod Pjevačica sa rukavicom odlikuje se Ingresovom preciznošću linije ali i zvučnošću i svježinom izvedbe Maestra Degasa: ←4/1. EDGAR DEGAS: Pjevačica sa rukavicom Kako je zapisao Faure1... njegov pastel se ponekad zapali i rasplamsa i tada zasja bljesak poezije. Za razliku od već razmatranog –

- Ritualnog magijskog izraza Altamire , primjera ekspresivnog, impulzivnog, gotovo iracionalnog izraza, te

- Leonardovog londonskog kartona Sant'Anna… , gdje dolazi do izražaja ona poetska tehničnost, racionalna osjetilnost renesanse, koja se zasniva na ravnoteži racionalnog i iracionalnog, gdje je vidljiv i njegov sfumato, a zatim

- klasičnog pastela Quentina de la Toura tipičnog primjera virtuoznog tehnicizma, kod kojeg je poetska nota svedena na gotovo puku narativnost,

- Degas postiže samom mudrošću procédéa, pronicljivim obogaćenjem pastela zapanjujuću pikturalnost; kombinacijom pastela i gvaša, ali ne u odvojenim slojevima, već međusobnim preplitanjem, njegovi pastelni gvaševi odlikuju se Ingresovom preciznošću linije ali i zvučnošću i svježinom izvedbe …;

1 Élie Faure: Povijest umjetnosti IV , Zagreb, 1955 / s.230



2

Tako Degas, u vječitom vremenskom circulusu , ponovo afirmira poetsku tehničnost renesanse, ali na njemu svojstven način … Naime, za Degasa , učenika starog Ingresa, postoje neprikosnoveni principi, od kojih ne odustaje nikada: to su, kako ih navode mnogi njegovi suvremenici:

- Ingresovi principi - težnja po preciznost linije, strogost, mjera i proporcija, - ali i njegova težnja po zvučnosti i svježini izvedbe…

Zvučnost i svježina izvedbe postizana je mudrošću majstorovog procédéa, drugim riječima – mudrošću 2nedovršenosti u završenom , kako je njegove misli zapisao Valéry:

Što tvori umjetničko Da djelo bude potpuno, ne u savršenosti detalja već u

impresiji cjelovitosti koju je morala donijeti prije svega u konstrukciji i

koordinaciji raznih elemenata od kojih je bila sastavljena, to jest u ispravnom odnosu linija crteža, valera, i boja među

sobom...

Uzimajući u obzir, da su kod gvaša i pastela u pitanju iste komponente, čak i slični omjeri, kombinacija ove dvije tehnike predstavljala je idealan izbor. Degasovi su pasteli možda čak i izražajniji nego neka njegova ulja. EDGAR DEGAS:Pjevačica sa rukavicom, detalj→

2 Valéry: Degas, danse, dessin, Paris 1934 ( Degas-ples, crtež , Zagreb) / str.111.



3

4.1.1. IZVORI

- Dorival : Francusko slikarstvo, Zagreb 1959 - Ein Bildhandbuch, Staatliche graphische Sammlung, München - Élie Faure: Povijest umjetnosti IV , Zagreb, 1955 - Giulio Carlo Argan: Studije o modernoj umjetnosti , Beograd, 1982 - Kurt Wehlte: Werkschtoffe und Techniken der Malerei , Ravensburg, 1967 - Lassaigne...La grande hist.... neoclass.., Skira, 19 - Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1990 - Nepoznati DEGAS i RENOIR, Beograd 1964 - Rurhberg: Umjetnost 20. st., Zagreb, 2004 - Valéry, Paul-Ambroise: Degas, danse, dessin, Paris 1934 ( Degas-ples,

crtež , Zagreb) - Rurhberg: Umjetnost 20. st., Zagreb, 2004.

4.1.2. IZVORI SLIKA

4/1. MK-H: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1990/ str.87. 4/2. www. explore-drowing-and-painting.com 4/3. www.piestopin.com. 4/4. www.sightswithin.com. 4/5. fineartamerica.com. 4/6. Nepoznati DEGAS i RENOIR, Beograd 1964, st.39 4/7. Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali/Sarajevo, 2007, str.57. 4/8. Skira, Lassaigne: La grande histoire de l'art neoclassic, 1977. 4/9. K. Wehlte: Werkschtoffe und Tech. der Malerei , Ravensburg, 1967 / B2 4/10. K- Wehlte: Werkschtoffe und Tech. der Malerei , Ravensburg, 1967 / B2 4/11. www. explore-drowing-and-painting.com 4/12. Bildhandbuch, Staatliche graphische Sammlung, München / s. 396 . 4/13. Rurhberg: Umjetnost 20. st., Zagreb, 2004, str. 264 . 4/14. fineartamerica.com. 4/15. Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1990/ str.87. 4/16. fineartamerica.com. 4/17. www.piestopin.com. 4/18. fineartamerica.com. 4/19. DEGAS, Milano, 1972. str.39. 4/20. Kurt Wehlte: Werkschtoffe und Techniken der Malerei , Ravensburg, 1967 / B2 8.206.3 4/21. DEGAS, Milano, 1972. str.39. 4/22. DEGAS, Milano, 1972. str.39. 4/23. www. boxofdegaspastels. com



4

4.2. Bliže određenje Degas-eve umjetnosti

4.2.1. Degas i njegovo vrijeme 4.2.2. Degas: pastelni gvaš

4.2.3. Novija kretanja

4.2.1. Degas i njegovo vrijeme Japanski drvorezi i Louvre, Ingres i Talijani, bili su „učitelji“ najneovisnijeg umjetnika među impresionistima, Edgara Degasa (*Paris, 1834-1917), učenika starog Ingresa. Za njega postoje neprikosnoveni principi, od kojih ne odustaje do kraja svoga dugovječnog života.

←4/2. Edgar Germain Hilaire DEGAS: Autoportret To su, kako ih navode mnogi njegovi suvremenici oni isti principi, koje potencira i Ingers:

... preciznost linije, strogost, mjera i proporcija , ali i njegova težnja po zvučnosti i svježini izvedbe.

Drugim riječima - Degas svoju koncepciju gradnje slike zasniva na suprotstavljenim principima slikanja:

... na brzini, točnosti i spontanosti, što su u stvari suprotnosti !

4/3. Ingres: Studija → Od kuda ove suprotnosti?

Valéry svjedoči da je bio kolerik, zahvaljujući njegovom dalekom talijanskom i kreolskom porijeklu: njegov djed de Gas bio je trgovac žitom i iz Pariza je pobjegao u Napulj, gdje je oženio bogatu plemkinju iz Genove. Njegov otac je bio bankar, zaljubljen u umjetnost. U Parizu upoznaje Edgarovu majku - Célestine Musson, kreolskog porijekla ( njeni roditelji su kao trgovci stigli iz Amerike, iz New Orleansa u Pariz, za vrijeme građanskog rata…). Dakle, Degasov genius je obogaćen napuljskim i kreolskim temperamentom… Bio je, dakle, izrazitog temperamenta, na jednoj strani, ali i vječiti poštovalac svog strogog i staloženog učitelja Ingresa, na drugoj strani. Jean-Dominique INGRES ( Montaubau 1780-1867, Paris) sin slikara minijatura već sa devet godina izuzetno dobro crta... Prve upute mu daje otac ( minijaturist i muzičar), a zatim sa 11 godina polazi Akademiju u Touloseu. Davidov učenik postaje Ingres sa sedamnaest godina, 1797. godine. Vrijeme njegovog djelovanja dodiruje dakle Davidov klasicizam, romantizam Delacroixa pa sve do impresionizma ili, drugim riječima – od starog Fragonarda pa sve do mladog Maneta.



5

Učenik Ingresa bio je i virtuozni francuski slikar kreolskog porijekla „čudo od djeteta” Chassérieau Théodore ( Sainte barbe de Samana/San Domingo,1819-1856, Pariz), koji je od svog učitelja naslijedio strogu preciznost crteža, ali je bujni kolorit baštinio od Delacroixa. ←4./4. Chassérieau Théodore: Young Teleb Seated Akademski obrazovan, Degas je pokušao da pronalazi «novo», poštujući tradiciju, vjeran svom učitelju Ingresu , koji je, nakon svog dvadesetogodišnjeg boravka u Rimu na Francuskoj akademiji, imao klasu na Pariškoj akademiji. Ingres, maestralni crtač, koji pomoću nježnih , muzikalnih bojenih harmonija, samo obogaćuje prostorni realitet ( njegov otac, koji se i sam bavio slikarstvom, kiparstvom i muzikom, uticao je i na muzikalnost sina; i sam Jean-Dominique Ingres svirao je violinu u kazališnom orkestru). Iako je Degas uticao na Maneta u njegovim impresionističkim nastojanjima, sam se nikada nije želio identificirati sa impresionistima…

Sa Manet-em je bio u prisnim vezama i preko rodice Valeérya Berthe Morisot. 4./5. Degas: Portret Maneta *→

Ipak, Manetu je dao sugestiju da slika trke, kavane, žene u kadi... Divio se i zavidio mu na njegovom samopouzdanju, čiji oko i ruka su sigurni... Sam je ostao vjeran svom učitelju Ingresu i njegova nastojanja su uvijek bila usmjerena crtačkim vrlinama. To je vjerojatno i razlog, da svoje slike dovršava „šrafurama” u svježe, bilo da se radi o tehnici pastela, gdje to postiže suhim pastelom u navlaženu bojenu plohu ili pastoznim ali „suhim uzdizanjem” u ulju.

4/6. Degas: U salonu → Beograd, Narodni muzej; iz zbirke E.Šlomovića

( kupljeno od kolekcionara A.Wollarda; rasprodaja 1918. godine) ; 21,3 x 16 cm; monotipija ( četvrti otisak) i esencija.

Prihvatio je tehniku Ingresa koristeći sjene za potenciranje forme ( cijenio je starog majstora kao Boga, iako je bio naklonjen i romantičarskim tendencijama…). Majstor je sebe definirao na sljedeći način:

ja sam kolorist linije !

U to vrijeme se Pariz divi japanskim drvorezima. Blijedi i suptilni kolorit sa Dalekog Orijenta naziremo i kod Degasa.

Sa jačim koloritom se kod njega susrećemo tek u kasnim godinama, kada gubi vid. Na kraju se bavio skulpturom.



6

4.2.2. Degas: pastelni gvaš Prirodne krede, za razliku od umjetnih pastela, imaju egzaktniji potez. Sve do rane renesanse, pored ugljena se, za kolorirani crtež često koriste prirodne krede, nanošene u obliku šrafura, kako možemo vidjeti na crtežu Andrea del Sarta… Ali, renesansni crtački pristup, evidentan na crtežu Andrea del Sarta, nadilazi već Leonardovo modo secco slikanje… ←4/7. Andrea del Sarto: Glava mladića sa kovrčavom kosom, detalj Studija za fresku u Poggio a Caiano, 1521.; 33,5 x 25,5 cm ( Paris, Louvre); crvena kreda u srednjevjekovnoj literaturi se spominje kao Grafio rosso, Lapis rosso, Lapis Amatita, Pierre rouge, Sanguine, a u sjevernim zemljama Röttel… I David, kojem je Degasov učitelj - Ingres, bio najbolji učenik, svoje disegno colorite koncipira na renesansni način…

4/8. DAVID: skica za portret: Le général Bonaparte; detalj → Paris, Louvre;oko 1800: 81 x 65 cm;

disegno colorito; minimalno sigurno iscrtavanje i suho modeliranje.

Kasnije, za vrijeme romantizma, pastel postaje spontaniji. Već kod Delacroixa naslućujemo procvat koji je doživio kasnije u radovima E. Maneta, H.T.Lautreca i naročito E. Degasa…



7

Degasova Balerina kod priprema za nastup3 zorno ukazuje na ovu specifičnu gradnju pastela… Njegova zvučnost i svježina izvedbe postizana je mudrošću majstorovog procédéa. Gvaš boje je spravljao u svom atelijeru i ponekad donosio zajedno sa ostalim materijalima u kazalište na baletne probe i kazališne predstave Poznata je anegdota da je svoje tonove raspoređivao uvijek u istom redu na svojoj paleti tako da je slikao i u zatamnjenoj kazališnoj loži. Ove skice rađene gvaš bojama obogaćivao je pastelima koje je nanosio još u mokar namaz gvaš boje te nastavljao u polusuhi sloj. Često je djelo završavao u atelijeu slikanjem suhim pastelom. U njegovim „pastelnim gvaševima” je evidentno prosijavanje tonirane podloge, zračenje gvaš pod-slikanja, bogatstvo tonova raskvašenog pastela u gvašu i – konačno – nanos suhog pastela kontrastno u plohama kao i svježi linearni crtež pastelom kao poanta. Izvjesno je da u ovoj kombinaciji gvaš smanjuje opasnost sladunjavog prizvuka, čestog atributa pastela: ←4/9. DEGAS: Balerina kod priprema za nastup4 , detalj Iako je, kako smo već naglasili, Degas uticao na Maneta u njegovim impresionističkim nastojanjima, nikada se nije želio identificirati sa impresionistima. Ostao je vjeran svom učitelju Ingresu i njegova nastojanja su uvijek bila usmjerena crtačkim vrlinama. To je vjerojatno i razlog, da svoje slike dovršava „šrafurama” u svježe, suhim pastelom u navlaženu bojenu plohu . Tako postiže maksimalnu svježinu.

4/10. DEGAS: Balerina kod priprema za nastup , makro detalj → Naime, možda ni u jednoj tehnici, kao u pastelu, nije tako važno osjetiti onaj ključni trenutak...

... kada je djelo potpuno5 govorio je majstor. U pitanju je vječiti problem nedovršenosti u završenom, što tvori umjetničko djelo...

da slika bude potpuna, ne u savršenosti detalja već u impresiji cjelovitosti koju je morala donijeti prije svega u konstrukciji i koordinaciji raznih elemenata od kojih je bila sastavljena,

to jest u ispravnom odnosu linija crteža, vrijednosti i boja među sobom . Degasovi su pasteli možda čak i izražajniji nego neka njegova ulja.

Kako je zapisao Faure6... ... njegov pastel se ponekad zapali i rasplamsa i tada zasja bljesak poezije.

3 Kurt Wehlte: Werkschtoffe und Techniken der Malerei , Ravensburg, 1967 / B2 8.206.3 4 Kurt Wehlte: Werkschtoffe und Techniken der Malerei , Ravensburg, 1967 / B2 8.206.3 5 Paul-Ambroise Valérie: Degas, danse, dessin, 1938 ; Zagreb,1934 /s.111 6 Élie Faure: Povijest umjetnosti IV , Zagrev, 1955 / s.230



8

4.2.3. Novija kretanja 4.2.2.1. Odile Redon

4.2.2.2. Hans Hartung 4.2.2.3. Karl Otto Götz

4.2.2.4. Sol le Witt

4.2.2.1. Odile Redon U zadnje vrijeme veća pažnja se ponovo posvećuje pastelima Odilea Redona kao nanovo valoriziranim kreacijama sa velikim osjećajem za rafinirane kolorističke harmonije i muzikalnost linije. Odile Redon stvara u svijetu snova, svijetu imaginarnih predodžbi...

←4/11. Odile Redon : Ophelia, detalj ( pastel 1900/5), i drugi detalji pastela→

Odilon-Bertrand Redon rođen je u Bordeauxu,1840.godine ( umire 1916. u Parizu). Školovan je u Parizu ( J.L.Géromê, Moreau, Delacroix; druguje sa pjesnicima , pogotovo Mallarméom; kao i sa slikarima grupe NABIS ); kako je zapisao Dorival7

...iako je veliki crtač, njegov je crtež slikarski ! ali,

...on je logiku vidljivog stavio u službu nevidljivog !

7 Dorival : Francusko slikarstvo, Zagreb 1959, str.266.



9

4.2.2.2. Hans Hartung Hans Hartung je rođen u Leipzigu 1904. godine ( umire 1989. u Francuskoj). Studirao je primijenjene umjetnosti. Već u najranijim godinama oduševljavao se Kokoschkom i Kandinskyim. On je tek jedan među njima, a tehnike kojima se izražava su bezbrojne… Tako su i - crni sjajni tuš i crna i bojena kreda uz orkestraciju toplo toniranog papira, bili idealni za nepredvidljive avanture u koje se upuštao - igru materije i ekspresivne geste…

4/12. Hans Hartung: Kompozicija 47 →

Samlung Prinz Franz von Bayern, Staatliche graphische Sammlung, München; 1947; 474 x 706 mm ; kombinirana tehnika : crni sjajni tuš i crna i bojena kreda; igra materije u smislu ekspresivne geste, ritmičkim tretmanom - oslobođenom rukom. tako se tehnika ... il modo di colorire secco kod Hartunga pretvara u ekspresivnu skiagraphiju... ( na grčkom jeziku riječ skià znači sjena, a gráphõ - pišem, ali se pod tim terminom podrazumijeva i linija, odnosno pravac. U našem slučaju u pitanju su spontane šrafure... kao multistepen pisanja…). Hartung otkriva ljepotu umjetnosti Dalekog Istoka. Fascinira ga kineski i japanski kaligrafski karakter crteža koji je afirmirala i École de Paris kao i japanska škola slikara kaligrafa – slikara apstraktnog izraza, koji su polazeći od kaligrafske tradicije Japana, dali doprinos apstraktnom slikarstvu inspirirajući se japanskim slovom – znakom… Naime, postojanje École de Paris u koju su uključeni i umjetnici sa Dalekog Istoka, svakako je uticala na mnoge stvaraoce, koji su se našli u tom okruženju. École de Paris kao i suvremena japanska škola slikara kaligrafa – slikara apstraktnog izraza, koji su polazeći od kaligrafske tradicije Japana, dali doprinos apstraktnom slikarstvu inspirirajući se japanskim slovom – znakom, ostavila je utjecaj i u djelima Hartunga, Mathieua , Bissièra i drugih... Hartung koristi modo secco slikanje, intenzitet tragova pastela, odnosno krede na papiru, kao naglašenu suprotnost tečnim i sjajnim potezima kista, nanošenim ekspresivnom gestom, poznatom na Dalekom istoku od davnina… U pitaju je igra fenomenom koji izražava sama materija , te igra u kontekstu bezbroj kombinacija u okviru metoda samog nanošenja: trljanje, suho razmazivanje, šrafiranje, gestualno kaligrafsko slikanje...( u ovom slučaju svi uključeni segmenti od toniranog papira, smeđih i crnih kreda, sjajnog lak tuša). Evidentna je radost nad samim činom stvaranja ! Ali, kako su to zamijetili mnogi suvremeni teoretičari8... umjetnost više nije semantička već samo znakovna radnja…

ZNAK se, dakle, razvija … … neposredno, iz samog materijskog tkiva, kao narativni proces;

za njega je znak etički impuls, način djelovanja... 8 Giulio Carlo Argan: Studije o modernoj umjetnosti , Beograd, 1982 /s.122



10

Dakle, Hartung koristi kredu kao jednakovrijedan element kasnije nanesenom sjajnom tušu, te, koristeći i gamu oker-žutog papira stvara specifičnu višeslojnu harmoničnu igru:

1. SJAJ ↔ MAT: igra materije u kontekstu same refleksije svjetlosti, dakle izrazito mat i , na drugoj strani, izrazito sjajnih površina,

2. MEKANO ↔ OŠTRO ↔GLATKO: igra materije u kontekstu tekstura kombiniranjem mekih, baršunastih tekstura sa specifičnim tratteggio fakturama do izuzetno glatkih i egzaktnih crnih sjajnih ploha,

4.2.2.3. Karl Otto Götz Pod utjecajem Hartunga stvara i Karl Otto Götzsvoje , gotovo jednobojne kaligrafske improvizacije, koje također možemo ubrojiti u lirske apstrakcije ( u ovom slučaju isključivo tekućim tehnikama…). Karl Otto Götz rođen je u Aachenu 1914... Školovao se na akademiji u Düsseldorfu i bio je u početku pod utjecajem Baumeistera (fotogrami...). Kasnije razvija svoj lični stil.

4/13. Karl Otto Götz: Slika nastala 8.2.1953.→

Saarbrücken Saarlandmuseum; 1953.; 175 x 145 cm; kombinirana tehnika na platnu; slika nastaje za samo nekoliko sekundi... (ali nakon dugog i intenzivnog promišljanja). Najprije nastaje nekoliko udaraca kistom, tamnom bojom na svijetloj pozadini a zatim se brisanjem još mokre boje stvara nova struktura. Konačno kistom koji nije namočen u boju, slikar nanosi linije na vlažnu površinu... I kod ovog umjetnika pretvara se sam proces stvaranja u…

…ekspresivnu skiagraphiju... U pitaju je igra fenomenom koji pruža sama materija

( trljanje, razmazivanje, šrafiranje, gestualno kaligrafsko slikanje...) , te igra u kontekstu bezbroj kombinacija u okviru metoda samog nanošenja…

9…evidentna je radost nad samim činom stvaranja !

9 Rurhberg: Umjetnost 20. st., Zagreb, 2004, str. 264.



11

4.2.2.4. Sol le Witt I crteži – murali - kao programirani performans Sol Le Witta rađeni su kredom: On koristi metodu rada pojednostavljenih pokreta u jednom pravcu, metodu, za koju nije neophodno da je izvodi sam umjetnik.Dokazao je, da je rezultat dobar i kada djelo ne izvodi sam. Važan je koncept ! Umjetnik može preuzeti čak i ulogu „dirigenta” ... To je programirani performans !

4/14. Sol le Witt: Crteži – murali kredom → New York, SFMOMA ; retrospektiva; 2006.

TEMA: crtež kredom na zidu in vivo; AUTOR: (ideja) Sol le Witt ; (izvođač) pomoćnik; DIMENZIJE: programirane repeticije jednostavnih formi u dimenzijama dostupnim ruci; NOSITELJ: zid srednje zrnate strukture. TEHNIKA: kreda na zidu... SOL LE WITT je rođen u Hartfordu, Connenticut, 1928. Završio je fakultet u New Yorku, a zatim je, nakon različitih zanimanja, za njega postao sudbinski boravak kod jednog arhitekte, gdje je iskazao poseban interes za umjetnost. Zapošljava se u Muzeju modernih umjetnosti ( najprije kao računovođa, kasnije kao noćni portir... Tu susreće mlade umjetnike i njihov interes za impersonal forms... Postaje jedan od ključnih umjetnika šezdesetih godina dvadesetog vijeka minimalističke i konceptualne umjetnosti. On razmišlja o nečem što je oslobođeno od svega što je lično, pronalazeći jednostavne forme, pridajući važnost samoj strukturi zidnih površina, sažimanjem pikturalne energije, kako je jednom zapisao Trifunović10...

...redukovane na senzibilnu formulu – na strukturu materijalnih fenomena ... liniju, boju, materiju...

10 Lazar Trifunović: Slika i smisao , Beograd, 1960 ( cit. Marija Pušić: tekst u katalogu izložbe Miodraga B. Protića).



12

4.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o pastelnom gvašu

Edgar Degas: Pjevačica sa rukavicom 4.3.1. uvodne napomene

4.3.2. princip gradnje 4.3.3. instrumentacija

4.3.1. uvodne napomene

←4/15. █ Pjevačica sa rukavicom , detalj ( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni pomak označeni su posebnom oznakom █ ).

MJESTO: Fogg.Art Museum,Cambridge; 1878. DIMENZIJE: 53 x 41 cm; NOSITELJ: žućkasti tonirani pastel papir ( danas bi koristio Canson papir) ; ( postoji i druga verzija: Copenhagen, Musée d'Ordrupgaard ; 63 x 49 cm; pastel; brzi pristup ležernog skiciranja, gotovo identičan onoj varijanti koja se nalazi u Americi…) Degas-eva zvučnost i svježina izvedbe postizana je mudrošću majstorovog procédéa, drugim riječima – mudrošću 11nedovršenosti u završenom , kako je njegove misli zapisao Valéry:

Što tvori umjetničko

Da djelo bude potpuno, ne u savršenosti detalja već u impresiji cjelovitosti koju je morala donijeti prije svega u konstrukciji i koordinaciji raznih elemenata od kojih je bila sastavljena,

to jest u ispravnom odnosu linija crteža, valera, i boja među sobom...

11 Valéry: Degas, danse, dessin, Paris 1934 ( Degas-ples, crtež , Zagreb) / str.111.



13

4.3.2. princip gradnje kombinirana tehnika: pastel i gvaš; rad započinje u gvašu, nastavlja pastelom, uz mogućnost ponovnog „aktiviranja” zasićenih površina – novim slojem gvaša, a na kraju poentira suhim pastelom u „mokro”; u Degas-evo vrijeme još uvijek je bila u pitanju vlastita proizvodnja, kako gvaš boja, tako i pastela; uzimajući u obzir, da su u pitanju iste komponente, čak i slični omjeri, kombinacija ove dvije tehnike predstavljala je idealan izbor… kako smo napomenuli u uvodu - za Degasa , učenika starog Ingresa, postoje neprikosnoveni principi, od kojih ne odustaje nikada: to su, kako ih navode mnogi njegovi suvremenici:

- Ingresovi principi - težnja po preciznost linije, strogost, mjera i proporcija, - ali i njegova težnja po zvučnosti i svježini izvedbe…

4/16. DEGAS:■ Balerine, detalj → ■ tako je poznato više varijacija iste teme ( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni su posebnom oznakom ■ ). princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje: 4.3.2.1. pripremni radovi 4.3.2.2. nosilac 4.3.2.3. iscrtavanje 4.3.2.4. pod-slikanje i slikanje 4.3.2.5. fiksiranje 4.3.2.6. uramljivanje



14

4.3.2.1. pripremni radovi najčešće svoje pastelne gvaševe započinje direktno , bez prethodnih skica i crteža; ipak , nailazimo i na neke sačuvane crteže i studije:

4/17. DEGAS:■ Balerine, skica→ 4.3.2.2. nosilac pastelna tehnika diktira mnoštvo specifičnosti tipičnih inače i za crtež kredom; papir mora biti grubo zrnate strukture i imati sposobnost prihvaćanja finih čestica pigmenta koje će biti tek naknadno vezane najkvalitetnijim fiksirima; podloga mora imati sposobnost prihvaćanja finih čestica pigmenta, koje će biti tek naknadno

vezane najkvalitetnijim fiksativom, koji neće bitno izmijeniti baršunastu strukturu bojenog nanosa. ←4/18. Degas: █ skica Najčešće papir za pastel pored same papirne pulpe sadrži i grublje čestice nekog punila nanesene jednostrano na papir prilikom proizvodnje; podloga se može pripremiti i dodatnim prepariranjem uz dodatak mramornog praha ( danas se kao vezivo za preparaciju koristi akrilik). Često je papir prilikom proizvodnje umjesto satiniranja brušen po površini kako bi se dobila specijalna baršunasta struktura; takav je francuski CANSON INGRES – papier pour pastel , specijalne strukture, dimenzija 50 x 65 cm i gramature 100 g/m²; proizvodi se u 20 različitih nijansi ( za pejzaž se preporučuje topli žućkasto ili crvenkasto tonirani papir , a za portret hladan zelenkasto ili plavkasto tonirani). Poznati su i francuski VELOUR PAPIRI...



15

4.3.2.3. iscrtavanje i pod-slikanje

često i u tami kazališne lože, Degas crta direktno kistom i bojom , iako ima i slučajeva kada rad započinje ugljenom, krejonima ili pastelima; GVAŠ BOJE I PASTELI Degasa sadržali su ISTE posne vezivne komponente i polu prekrivajuće i prekrivajuće pigmente sa dodatkom punila… često je kombinirao pastel sa gvašem na taj način da je papir za gvaš zasitio najprije polu prekrivajućim gvaš bojama, a zatim još u mokro utrljao pastel… ←4/19. EDGAR DEGAS: █ Pjevačica sa rukavicom, detalj █ na detalju su evidentni slojevi pozadine, gdje je gvaš boja vidljiva sve do kraja; princip „suhe gradnje“ ili modo di colorire secco , ostavlja za dotjerivanje…



16

■ u uvodnim napomenama smo već razmotrili Degas-jev pastelni gvaš Balerina kod priprema za nastup, gdje je zorno prikazana specifičnost gradnje pastela… njegova zvučnost i svježina izvedbe postizana je mudrošću majstorovog procédéa… gvaš boje je spravljao u svom atelijeru i ponekad donosio zajedno sa ostalim materijalima u kazalište na baletne probe i kazališne predstave… poznata je anegdota da je svoje tonove raspoređivao uvijek u istom redu na svojoj paleti tako da je slikao i u zatamnjenoj kazališnoj loži… takve skice rađene gvaš bojama obogaćivao je pastelima koje je nanosio još u mokar namaz gvaš boje te nastavljao u polusuhi sloj... često je djelo završavao u atelijeru slikanjem suhim pastelom…

4/20. DEGAS: ■ Balerina kod priprema za nastup12, detalj i makro detalj

u njegovim „pastelnim gvaševima” je evidentno prosijavanje tonirane

podloge, zračenje gvaš pod-slikanja, bogatstvo tonova raskvašenog pastela u gvašu i – konačno – nanos suhog pastela kontrastno u plohama kao i svježi linearni crtež pastelom kao poanta… izvjesno je da u ovoj kombinaciji gvaš smanjuje opasnost sladunjavog prizvuka, čestog atributa pastela…

12 Kurt Wehlte: Werkschtoffe und Techniken der Malerei , Ravensburg, 1967 / B2 8.206.3



17

4.3.2.4. slikanje slikanje nastavlja na već osušenom papiru; na taj način vodena boja je prihvaćala čestice pastelnog pigmenta, a kasnije su se sljedeće čestice „hvatale „ za zrnati fiksirani donji sloj; ←4/21. EDGAR DEGAS: █ Pjevačica sa rukavicom, detalj posebni efekti postizali su se i različitim metodom fiksiranja –

- bližim tretmanom za intenzivniji tonalitet i - udaljenijim fiksiranjem za blaži tonalitet…

koristi i druge metode specifičnog nanošenja – kao što je – - kombinacija pastela i ugljena, - pastela smekšanog na pari i tretiranog u toj fazi za jači intenzitet, kao za tretiranje

kistom, te kasnije pastelom… ( tvrđi pastel ima više gume, te raskvašen na pari može ostaviti precizniji trag…)

- pastelni crtež i uljena boja, - korištenje vode sa alkoholom za laviranje - korištenje terpentinskog ulja…

često su se slikari pastelisti služili i među fiksiranjem, čime su postizali sličan efekt; poznato je i niz osnova za pastel, specifičnih po tome da mogu prihvatiti veću količinu suhog pastela…; dakle, uzimajući u obzir da je teško razdvojiti pojedine faze gradnje, da ponovimo: Degas često rad započinje u gvašu; poznato je da je na probe u kazalište ( prilikom slikanja balerina) nosio pripremljene bočice gvaš boje i radio skice, koje je kasnije razrađivao u atelijeru gradeći pastelom u mokru gvaš boju, zatim slikao pastelom do zasićenja, te ako je bilo potrebno, ponovo„aktivirao neke površine” gvaš bojom ( ili samo prskanjem vodom i razmazivanjem krpicom) i „u mokro” za poentiranje, odnosno pikturalnu svježinu nanosio poante...u pitanju je dakle gradnja kombiniranjem slikanja i crtanja na suho i mokro pomoću različitih veziva …█ započinje se pastelnim crtežom, nastavlja pastelnim slikanjem, premazuje nekom tekućom bezbojnom ili obojenom (gvaš) otopinom i nastavlja slikanjem u mokro ili suho: na njegovim gvaš/pastelima evidentno je prosijavanje tonirane podloge, zračenje gvaš pod-slikanja, bogatstvo tonova raskvašenog pastela u gvašu i konačno nanos suhog pastela kao kontrast, ali i u plohama, kao i svježi linearni crtež pastelom koji daje djelu zaključni dramatski dojam…



18

4.3.2.5. fiksiranje kao sekundarno vezivo ( pastelni fiksir) Degas13 je mogao koristiti želatinski fiksir ( sa vodom i alkoholom) ili kvalitetne mastiks fiksire sa dodatkom alkohola ( danas se koriste specijalni fiksiri na bazi sintetskih lakova i otapala u kombinaciji sa eterom; u vlastitoj pripremi se preporučuje fiksir na bazi 1 dijela nitro laka, 1 dijela amil acetata i 1 dijela etera ); Valérie je zabilježio i slučaj sa Degasovim upropaštenim pastelom:

…davno poklonjeni pastel Valérijev otac mu je vratio da ga retušira, ali …on ga je uništio, uništio je samog sebe !

←4/22. EDGAR DEGAS: █ Pjevačica sa rukavicom, detalj ocu je zatim poklonio jednu drugu sliku i pričalo se, da ju je otac lokotom pričvrstio za zid, kako bi ostala intaktna…; ali, nepravilnim fiksiranjem gubi se baršunasti karakter boje; zato slikari radije pribjegavaju metodama, koje će očuvati pastelni prah na površini bez, ili uz minimalno fiksiranje… 4.3.2.6. uramljivanje često se savjetuje i preliminarno uramljivanje prije samog početka gradnje pastela, kako bi nakon završetka bilo to manje tretmana koji bi oštetili baršunastu površinu… kod konačnog uramljivanja nakon završetka rada, pogotovo ako pastel nije fiksiran – uramljivanje ispod stakla može biti problematično… Staklo moramo sa unutrašnje obrisati vlažnom krpom jer inače može prilikom uramljivanja da elektricitet pomjeri djeliće pigmenta ( dobro je da se na naličju nalazi karton impregniran timolom (Thimol ).

13 Paul-Ambroise Valérie: Degas, danse, dessin, 1938 ; Zagreb,1934 /s.111).



19

4.3.3. instrumentacija novine i neke karakteristike:

4.3.3.1. boje 4.3.3.2. veziva

4.3.3.3. pasteli

4.3.3.1. boje uopćeno govoreći, u pastelu se mogu koristiti pigmenti koji su postojani na svjetlost, neotrovni, vremenski postojani ( ne olovno bijela, ali zato sve ostale ), sitno zrnati i mekog opipa ( ni previše mekani pigmenti nisu pogodni, ali može se , u ovom slučaju, dodati pečeni gips ); najčešće se u pastelu koriste sljedeći pigmenti:

- kaolin, - oker svih tonova, - cinkova i stroncijum žuta ( danas kadmijum svih tonova), - sve zemlje ( ali ne i prirodna siena), - kaput mortum, - indijsko crvena, - kraplak, ( danas češće umjetni alizarin; Neki pigmenti , među kojima je i kraplak ,

postaju sušenjem tako tvrdi da im prilikom pripreme pastela dodati i neki mekši pigment, dok je kod drugih pigmenata slučaj opet obrnut te se sušenjem mrve ( u ovom slučaju dodaje se kao vezivo pečeni modelarski gips).

- mangan ljubičasta - cinober , - berlinsko plava, - elefantinum, - ultramarin ( danas i kobalt, viridijan, kromoksid zelena) - zelena zemlja, - pečena zelena zemlja,

kao punila - za „pastelni ton”, odnosno za bolje prekrivanje - koristi se - bolus, - kreda ili - analin;

4.3.3.2. veziva karakterističan baršunasti optički utisak pastelom obojene površine daju samo pasteli sa minimalnom količinom primarnog i sekundarnog veziva:

- primarna veziva: ( u samom pastelu), zavisno od vrste pigmenta veziva se dodaju u minimalnoj količini, većinom ne više od 3% ( od količine veziva zavisiti će baršunasta struktura, odnosno mekoća ili čvrstoća pastela); nekada se mnogo koristio štirak od zobi, kasnije gume ( pogotovo tragant guma koja je u otopini gušća i žilavija, te se koristi i kao ugušćivač i stabilizator vodenih boja ), te tutkala (danas male koncentracije Glutolina, CMC-a i sličnih celuloznih hidrofilnih veziva; ako je u pitanju tragant guma - preporučuje se da se za pripremu otopine koristi usitnjena guma, nakvašena prethodno u alkoholu);

- u gvašu se koriste također nabrojena veziva, ali sa dodacima ( goveđe žući, glicerina, meda, konzervansa...); - sekundarna veziva: ( u obliku fiksira); kao sekundarno vezivo (fr. fixatif) Degas je mogao koristiti želatinski fiksir ( sa vodom i alkoholom) ili kvalitetne mastiks fiksire sa dodatkom

alkohola…; danas se koriste specijalni fiksiri na bazi sintetskih lakova i otapala u kombinaciji sa eterom; nepravilnim fiksiranjem gubi se baršunasti karakter boje; masovna primjena AIRBRUSHINGA omogućila je i primjenu kvalitetnih akrilnih fiksira ( Liquitex Gloss medium +voda 1:1)…



20

4.3.3.3. pasteli

prvi pasteli spravljani su od crvenih zemljanih pigmenata, bijelih i crnih; količinom veziva regulirana je i čvrstoća pojedinih vrsta pastela; za vlastito spravljanje pastela potreban je sljedeći materijal: tragant guma, pigment, precipitarna kreda, slikarske lopatice, mjerne posude , avan i tučak, staklene pločice (za oblikovanje), novinski papir ( za sušenje)…; izmiješa se blaga otopina traganta i vode. te se sa ovom otopinom pripremi bijela osnovna masa miješanjem otopine sa precipitarnom kredom, i crnu osnovu masu miješanjem sa crnim pigmentom; željenu količinu među tonova dobivamo miješanjem određenih pigmenata sa baznom bijelom i baznom crnom kao i međusobnim miješanjem…

4/23. EDGAR DEGAS: █ kutija sa pastelima→ različiti pigmenti traže različitu koncentraciju veziva ( za mekoću se može dodati i talk); Francuzi proizvode normalni i čvršći pastel, a razlikuju se, prije svega, u omjeru veziva i pigmenta, kao i po obliku…

- tradicionalne meke pastele nazivaju Englezi soft pastels a Francuzi pastels doux; moraju se barem minimalno fiksirati …

- tvrđi pasteli sadrže više primarnog veziva… - masni pasteli su vezani najčešće parafinom i animalnim

masnoćama i mogu se lavirati white spiritom ili terpentinskim uljem…



21



22


Suhe boje - Il modo secco

4. Degas: pastelni gvaš

23

I Smisao poesisa materijalnosti Suhe boje - Il modo secco 4 ...Ali, renesansni crtački pristup,...

Documents

Transcript of I Smisao poesisa materijalnosti Suhe boje - Il modo secco 4 ...Ali, renesansni crtački pristup,...