I.. GRRE EGII OONNAALLNNAA · PDF fileMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ured...
Transcript of I.. GRRE EGII OONNAALLNNAA · PDF fileMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ured...
II.. RREEGGIIOONNAALLNNAA KKOONNFFEERREENNCCIIJJAA OO RRIIBBAARRSSTTVVUU
SSaarraajjeevvoo,, 88..ddeecceemmbbaarr 22000099..ggoodd..
БОС НА И ХЕРЦЕ ГОВ ИНА Министарство спољне трговине и економских односа Канцеларија за ветеринарство Босне и Херцеговине
BOSNA I HERCEG OVIN A Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine
BOSNIA AND HERZEGOVINA Ministry of Foreign Trade and Economic Relations
Veterinary Office of Bosnia and Herzegovina
2
SS AA DD RR ŽŽ AA JJ
Prvo obavještenje ………………………………………………………. 3
Uvod ………………………………………………………. 5
Program konferencije ………………………………………………………. 6
Prezentirani radovi ………………………………………………………. 7
Lista uĉesnika ………………………………………………………. 9
Zakljuĉci konferencije ………………………………………………………. 13
Slike ………………………………………………………. 14
3
1. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU
Tema:
ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM RAZVOJU
Moto:
„Priznavanja i podizanje na viši nivo ribarstva kao znaĉajne privredne grane i uloge
veterinarske službe u njenom razvoju“
PRVO OBAVJEŠTENJE
Sarajevo, Veterinarski fakultet,
8. decembar 2009. godine
Pokrovitelj:
MINISTARSTVO SPOLJNE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BiH
Organizatori:
URED ZA VETERINARSTVO BiH
VETERINARSKI FAKULTET SARAJEVO
Organizacioni odbor:
Predsjednik: Drago N. Nedić
Potpredsjednici: Sanin Tanković, Almedina Zuko
Sekretarijat: Zorana Mehmedbašić-Devedţić, Snjeţana Kreštalica
Inicijativni odbor:
Drago N. Nedić, Milan Baltić, Almedina Zuko, Lidija Kozaĉinski, Mišo Hristovski.
Programski i nauĉni odbor:
Drago N. Nedić, Zoran Mićović, Sanja Šeparović, Dejan Runtevski, Ivan Popović, Velimir
Sušić, Milan Baltić, Almedina Zuko, Milan Tešić, Nihad Fejzić, Lidija Kozaĉinski, Mišo
Hristovski, Velibor Stojić, Slavica Pavlović, Adnan Jaţić.
Oĉekivani uĉesnici:
Predstavnici nadleţnih ministarstava, veterinarskih uprava, veterinarskih i poljoprivrednih
fakulteta, proizvoĊaĉa i preraĊivaĉa ribe, proizvoĊaĉa veterinrskih lijekova i hrane za ribe,
laboratorija, veterinarskih organizacija i inspekcija, udruţenja u ribarstvu i dr.
Mjesto održavanja:
Sarajevo, Veterinarski fakultet: 8. decembar 2009. godine
4
Tematske oblasti na temu: ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I
RURALNOM RAZVOJU:
Sarajevo, Veterinarski fakultet, 8.12.2009. godine, 11:00-17:00
1. Stanje ribarstva u regiji
Razvoj akvakulture
Vodeni resursi i biodverzitet u slobodnim vodotokovima
Endemske riblje vrste
Predstavljanje: Obiljeţavanje 50. godina Odjeljenja za akvakulturu
2. MeĊunarodni standardi i obaveze
Legislativa – izvoz ţive ribe
razmjena informacija, objedinjavanje kapaciteta i proizvoda, zajedniĉki nastup na
EU (privredne komore i uprave za veterinarstvo), kako ostati na trţištu EU
MeĊunarodni standardi (CODEX, CEFTA, regije i sl.)
3. Menadţment u proizvodnji ribe
Preduvjetni programi i HACCP u proizvodnji i preradi ribe
Zdravstvena ispravnost ribe
Ishrana ribe
Riba kao hrana
*******
Adresa organizatora: Ured za veterinarstvo BiH
Radićeva 8/I, Sarajevo Tel: +387 33 565-700
Faks: +387 33 565-725 E-mail: [email protected]; [email protected];
5
UVOD Poznata je ĉinjenica da ribarstvo u našem regionu ima jednu dugu i uspješnu tradiciju koja se
već gotovo vijek potvrĊuje kroz ĉitav niz nauĉnih i struĉnih radova eminentnih struĉnjaka sa
ovih prostora koji zauzimaju znaĉajno mjesto u ovoj oblasti u svijetu, uspješno realiziranih
projekata lokalnog i svjetskog karaktera, vrhunskih slatkovodnih i morskih ribogojilišta i
pogona za preradu ribe i ribljih proizvoda, endemskih ribljih vrsta i što je moţda najvaţnije,
moţemo slobodno reći, neiscrpnih prirodnih resursa visokokvalitetne rijeĉne, jezerske i
morske vode.
Kako bi sprijeĉili da tradicija postane samo jedna stavka u nizu historijskih ĉinjenica o kojima
sa ponosom moţemo govoriti, a imajući u vidu trenutni svjetski trend i znaĉaj ribarstva u
ishrani ljudi, smatrali smo da bi bilo od izuzetnog znaĉaja otpoĉeti sa odrţavanjem
konferencija o ribarstvu regionalnog karaktera.
U skladu s tim, dogovoreno je odrţavanje prve u nizu Regionalne konferencije o ribarstvu, i
za zemlju domaćina je odluĉeno da to bude Bosna i Hercegovina, gdje su eminentni struĉnjaci
naše regije prezentirali svoje radove na slijedeće teme:
Stanje u ribarstvu u regionu
MeĊunarodni standardi i obaveze
Menadţment u proizvodnji ribe
Kao krajnje ciljeve odrţavanja konferencije izdvojeno je slijedeće:
Definisanje aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se unaprijedila oblast ribarstva u
regionu u smislu preporuka nadleţnim organima i vladajućim strukturama naših
zemalja
Postizanje sporazuma o razmjeni nauĉno – struĉnih i tehniĉkih dostignuća u oblasti
ribarstva u regionu
Naĉin promocije ribarstva na lokalnom, regionalnom i svjetskom nivou
Konferenciju je prigodnim obraćanjem
otvorio dr Mladen Zirojević, ministar
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH, nakon ĉega su se skupu obratili dr
Drago N. Nedić, direktor Ureda i dr
Almedina Zuko, dekanesa Veterinarskog
fakulteta u Sarajevu. Nakon kratkih
obraćanja, predstavnici nadleţnih tijela,
veterinarskih fakulteta i predstavnika
ribara iz BiH, Srbije, Hrvatske,
Makedonije i Crne Gore odrţali su
prezentacije u skladu sa prethodno
dogovorenim programom na temu stanja
ribarstva u regiji, meĊunarodnih standarda
i obaveza, te menadţmenta u proizvodnji ribe.
6
PROGRAM KONFERENCIJE
Vrijeme Naziv prezentacije
11h00 – 11h10 Sveĉano otvarenje
Mladen Zirojević, Ministar, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH
11h10 – 11h20 Uvodni govor
Doc. dr Drago N. Nedić, Direktor, Ured za veterinarstvo BiH
Prof. dr Almedina Zuko, Dekanesa, Veterinarski fakultet u Sarajevu
Stanje ribarstva u regiji
11h20 – 11h30 Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem
akvatiĉnih životinja u Bosni i Hercegovini
Prof. dr Almedina Zuko, dekanesa, Veterinarski fakultet u Sarajevu
11h30 – 12h10 Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem
akvatiĉnih životinja u regionu (Crna Gora, Hrvatska, Makedonija,
Srbija)
Dr Sanin Tanković, dr Ivica Suĉec, dr Nebojša Jovanović, dr Tatjana
Babovic, dr Olivera Karamanova – Veterinarske uprave zemalja regiona
12h10 – 12h30 50 godina Odjeljenja za akvakulturu (Centar za ribarstvo)
Veterinarskog fakulteta u Sarajevu
Prof. dr Adnan Jaţić, Veterinarski fakultet u Sarajevu
12h30 – 13h50 Pauza za ruĉak
MeĊunarodni standardi i obaveze
13h50 – 14h10 Legislativa Evropske Unije iz oblasti akvakulture i zdravstveni uslovi
za uvoz ribljih proizvoda na teritoriju Evropske Unije iz trećih zemalja
Doc. dr Drago N. Nedić, dr Sanin Tanković, dr Zorana Mehmedbašić
Devedţić, dr Faruk Kaukĉija – Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine
14h10 – 14h30 Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe
Prof. dr Lidija Kozaĉinski, prof. dr Bela Njari, prof. dr Ţeljka Cvrtila
Fleck, doc. dr Muhamed Smajlović, magristar Davor Alagić - Veterinarski
fakulteti Zagreb i Sarajevo
Menadžment u proizvodnji ribe
14h30 – 14h50 Zdrava riba – higijenski i zdravstveno ispravan proizvod životinjskog
porijekla
Prof. dr Ţeljka Matašin – Veterinarski fakultet Zagreb
14h50 – 15h10 Kafe pauza
15h10 – 15h30 Generiĉki modeli preduslovnih programa i HACCP planova za
industriju prerade ribe
Prof. dr Milan Ţ. Baltić, doc.dr Mirjana Dimitrijević, doc.dr Nedjeljko
Karabasil, dr Ivana Lekić-AranĊelović
15h30 – 15h50 Dosadašnja iskustva društva „Norfish Blagaj“ Mostar u implementaciji
HACCP-a u preradi ribe
Dţevad Bašić
15h50 – 16h50 Diskusija i zakljuĉci
16h50 – 17h00 Zatvaranje Konferencije
Ured za veterinarstvo BiH, Radićeva 8/I, Sarajevo, Tel: +387 33 565-700, Faks: +387 33 565-725
E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected];
7
PREZENTIRANI RADOVI
TEMA – Stanje ribarstva u regionu
Prezentacija 1. - Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatičnih
životinja u Bosni i Hercegovini
Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutno stanje u akvakulturi u Bosni i Hercegovini,
uzimajući u obzir dugu tradiciju u ribarstvu, globalni rast u akvakulturi, osnovne informacije
o hidrografiji, ihtiofauni, procentualno uĉešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne ribe i
školjki, ukupna proizvodnja po pojedinim kategorijama ribe i ribljih proizvoda, izvozne
kapacitete, organizaciju privatnog sektora, analizu akvakulture i izazove u budućnosti.
Link: Prezentacija 1.
Prezentacija 2. - Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatičnih
životinja u regionu (Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija)
Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutno stanje u akvakulturi zemalja u regionu (Crne
Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije), gdje su predavaĉi iz pojedinih zemalja predstavili
trenutnu situaciju i priorete sa akcentom na: organizaciju nadleţnog organa, laboratorijske
kapacitete, proizvodne mogućnosti po pojednim vrstama riba i ribljih proizvoda, ispunjavanje
evropskih i meĊunarodnih standarda, mogućnost izvoza na trţište EU i trećih zemalja, kao i
analizu u sektoru akvakulture i izazove u budućnosti.
Linkovi: Prezentacija Crna Gora, Prezentacija Hrvatska, Prezentacija Makedonija i
Prezentacija Srbija.
Prezentacija 3. - 50 godina Odjeljenja za akvakulturu (Centar za ribarstvo) Veterinarskog
fakulteta u Sarajevu
Prezentacija je imala za cilj da predstavi godišnjicu formiranja Centra za ribarstvo
Veterinarskog fakulteta u Sarajevu sa akcentom na znaĉaj postojanja ove institucije, osnovne
djelatnosti, pratećih laboratorija centra, referentne liste projekata, ostvarena saradnja sa
relevantnim institucijama, nastavne aktivnosti, nauĉno istraţivaĉke radove, objavljenje knjige
iz oblasti akvakulture, popis bolesti i dijagnostiĉkih metoda koje se provode.
Link: Prezentacija 6.
TEMA – Međunarodni standardi i obaveze
Prezentacija 4. - Legislativa Evropske Unije iz oblasti akvakulture i zdravstveni uslovi za
uvoz ribljih proizvoda na teritoriju Evropske Unije iz trećih zemalja
Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutne standarde na svjetskom i evropskom nivou
koji moraju biti ispunjeni, te procedure koje d moraju ispoštovati prilikom aplikacije prema
Evropskoj Uniji po pitanju izvoza proizvoda od ribe iz trećih zemalja, u pogledu podnošenja
zahtjeva, ispunjavanja upitnika, inspekcije na licu mjesta, FVO izvještaja i akcionog plana
koji treća zemlja poduzima na osnovu izvještaja.
Link Prezentacija 7.
8
Prezentacija 5. - Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe
Prezentacija je imala za cilj da predstavi EU legislativu po pitanju higijenske ispravnosti ribe
kao namirnice, HACCP naĉela, analizu rizika/opasnosti, mikrobiološke postupke u ocjeni
zdravstvene ispravnosti ribe, biološke, hemijske i fiziĉke rizike.
Link Prezentacija 8.
TEMA – Menadžment u proizvodnji ribe
Prezentacija 6. - Zdrava riba – higijenski i zdravstveno ispravan proizvod životinjskog
porijekla
Prezentacija je imala za cilj da predstavi naĉin uzgoja riba kao ljudske namirnice, ribljem
mesu kao visokokvalitetnoj namirnici, opasnosti po ljudsko zdravlje u sluĉaju konzumacije
higijenski neispravnog ribljeg mesa, kvalitetu vode, opasnosti od štetnih supstanci, bolesti
riba, ishrani riba, teškim metalima kao kontaminantima ribe i okoline, rezultatima pojedinih
dijagnostiĉkih istraţivanja, najĉešće upotrebljavanim lijekovima u lijeĉenju riba, statistiĉkim
podacima.
Link Prezentacija 9.
Prezentacija 7. - Generički modeli preduvjetnih programa i HACCP planova za industriju
prerade ribe
Prezentacija je imala za cilj da predstavi potencijalne hazarde u proizvodnji ribe, obaveze
proizvoĊaĉa, preduvjetne programe, ureĊenje kruga, prostorija, posebne radne upute, opis
proizvoda i namjena, hazardi u pojedinim fazama proizvodnje ribe, ĉek liste za ocjenjivanje
preduvjetnih programa, odrţavanje SSOP-a i ocjenjivanje radnih operacija.
Link Prezentacija 10.
Prezentacija 8. - Dosadašnja iskustva društva „Norfish Blagaj“ Mostar u implementaciji
HACCP-a u preradi ribe
Prezentacija je imala za cilj da predstavi dosadašnja iskustva kompanije „Norfish Blagaj“ iz
Mostara sa akcentom na geografski poloţaj kompanije, naĉinu uspostave i implementacije
HACCP sistema, odreĊivanja kritiĉnih kontrolnih taĉaka, budućim izazovima.
Link Prezentacija 11.
9
LISTA UĈESNIKA
BOSNA I HERCEGOVINA
Mladen Zirojević
Ministar
Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH
Musala 9, 71000 Sarajevo
+387 33 220 093
Ţeljko Kovaĉ
Viši struĉni suradnik za meĊunarodni
promet
Ured za veterinarstvo BiH
Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo
+387 33 565 714
Drago N.Nedić
Direktor
Ured za veterinarstvo BiH
Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo
+387 33 565 700
Faruk Kaukĉija
Viši struĉni suradnik - koordinator
analitiĉkih aktivnosti
Ured za veterinarstvo BiH
Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo
+387 33 565 737
Sanin Tanković
Sekretar
Ured za veterinarstvo BiH
Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo
+387 33 565 700
Jasmin Omeragić
Veterinarski fakultet Sarajevo
Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo
+387 61 200 190
Almedina Zuko
Dekanesa
Veterinarski fakultet Sarajevo
Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo
+387 33 / 655 - 922
Sabina Šerić-Haraĉić
Veterinarski fakultet Sarajevo
Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo
+387 33 655 922
Adnan Jaţić
Profesor
Veterinarski fakultet Sarajevo
Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo
+387 61 208 230
Behija Dukić
Veterinarski fakultet Sarajevo
Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo
+387 33 719 950
Zorana Mehmedbašić Devedţić
Viši struĉni suradnik za veterinarsku
epidemiologiju
Ured za veterinarstvo BiH
Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo
+387 33 565 718
Indira Mulalić
Šef odjela za epidemiologiju
Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva
Trampina 2, 71000 Sarajevo
+387 33 220 179
10
Svjetlana Batinić
Struĉni suradnik za veterinarsko javno
zdravstvo
Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo
+387 33 565 738
Nihad Ĉapljić
Federalni inspektor
Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva
Trampina 2, 71000 Sarajevo
+387 33 217 242
Dţeno Hadţović
Struĉni suradnik za veterinarsku
epidemiologiju
Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo
+387 33 565 739
Zvonimir Papoĉi
Sekretar Asocijacije za akreditirana tijela
za ocjenjivanje usklaĊenosti
Vanjskotrgovinska komora BiH
Branislava ĐurĊeva 10, 71000 Sarajevo
+387 33 566 184
Igor Vruĉinić
Veterinarski inspektor
Veterinarska inspekcija Banja Luka
78000 Banja Luka
+387 66 713 038
Mile Skeja
Veterinarski inspektor
Veterinarska stanica Prijedor
Prijedor
+387 65 624 044
Nedim Brdarić
Kjp Veterinarska stanica Sarajevo
Azize Šaĉirbegović 6, 71000 Sarajevo
+387 33 767 025
Vladimir Marjanović
Tropik Ribarstvo
78000 Banja Luka
+387 65 444 619
Lazo Marĉetić
Saniĉani d.o.o.
Prijedor
+387 65 528 195
Almir Bašanović
Riz-Krajina
Bihać
+387 61 589 496
Rifat Tahirić
Riz-Krajina
Bihać
+387 61 149 766
Dţevad Handţar
LAKS d.o.o.
Mostar
Mostar
+387 61 143 212
Tanja Handţar
LAKS d.o.o.
Mostar
laks_ribogojiliš[email protected]
+387 61 430 532
Sanel Šarić
Norfish Blagaj
Mostar
+387 61 198 274
11
Adem Hamzić
Struĉni suradnik
Prirodno-matematiĉki fakultet
+387 62 522 241
Frane Ţuvela
Ţuvela-hb
Stolac
+387 63 350 376
Mile Marić
TIP Dekorativa
Prozor-Rama
+387 36 771 118
Veselko Ĉolak
Salmon d.o.o.
Ljubuški
+387 63 320 042
Damir Dobrić
Agencija Biovet
+387 61 199 698
REPUBLIKA HRVATSKA
Lidija Kozaĉinski
Profesor
Veterinarski fakultet Zagreb
Heinzelova 55, 10 000 Zagreb
+385 91 239 01 51
Vesna Petek
Struĉni suradnik
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva I
ruralnog razvoja R. Hrvatske
Uprava za veterinarstvo R. Hrvatske
Miramarska 24, 10 000 Zagreb
+385 91 584 27 91
Ţeljka Matašin
Profesor
Veterinarski fakultet Zagreb
Heinzelova 55, 10 000 Zagreb
+385 91 794 51 77
Ivica Suĉec
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva I
ruralnog razvoja R. Hrvatske
Uprava za veterinarstvo R. Hrvatske
Miramarska 24, 10 000 Zagreb
+385 1 610 95 94
REPUBLIKA SRBIJA
Zoran Mićović
Direktor
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede R. Srbije
Uprava za veterinu
Omladinskih brigada 1 , N. Beograd
+381 64 868 00 00
Nebojša Jovanović
Struĉni suradnik
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede R. Srbije
Uprava za veterinu
Omladinskih brigada 1, N. Beograd
+ 381 64 868 00 01
12
Milan Baltić
Profesor
Fakultet veterinarske medicine Beograd
Bulevar osloboĊenja 18, 11 000 Beograd
+381 63 316 229
REPUBLIKA CRNA GORA
Ervin Buĉan
Samostalni savjetnik za uvoz i izvoz
Veterinarska uprava Crne Gore
Bulevar sv. Petra Cetinskog 9, 81 000
Podgorica
+382 67 289 651
REPUBLIKA MAKEDONIJA
Dejan Runtevski
Direktor
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva Makedonije
Uprava za veterinarstvo
Leninova 2, Skoplje
+389 23 112 210
13
ZAKLJUĈCI KONFERENCIJE
Prezentirani radovi i sveobuhvatna dIskusija uĉesnika Konferencije rezultirali su
zadovoljstvom odrţanom Konferencijom i napretkom sektora ribarstva u regionu, te znaĉajem
koji je na taj naĉin posvećen sektoru ribarstva, što je dalje dovelo do donošenja sljedećih
zakljuĉaka:
1. Ribarstvo je u zemljama u regionu prepoznato kao šansa za proizvodnju i stavljanje na
trţište visoko kvalitetne zdrave hrane, te za ruralni razvoj, kao i mogućnost otvaranja
novih radnih mjesta. TakoĊer, utvrĊeno je da je neophodno podizanje svijesti graĊana
o znaĉaju ovog sektora, u ĉemu veliku ulogu imaju i veterinarske sluţbe zemalja.
2. Radi ostvarivanja konkurentnosti na trţištu, te davanja podrške ribarstvu, neophodno
je razmotriti mogućnost olakšavanja proizvodnje kroz smanjenje ili ukidanje
odreĊenih dadţbina koje dodatno opterećuju ovaj sektor.
3. Budući da konzumiranje svjeţe ribe nije tradicionalno zastupljeno u zemljama u
regionu, koliko konzumiranje crvenog mesa, kao i u skladu sa ĉinjenicom da je svjeţa
riba namirnica koja ima kratak vijek trajanja, potrebno je razmotriti uvoĊenje
programa prerade ribe i pripreme finaliziranih ribljih proizvoda, ukljuĉujući riblje
delicije.
4. Neophodna je tješnja suradnja svih nadleţnih tijela prilikom donošenja odluka koje
imaju utjecaja na sektor ribarstva.
5. U cilju osiguravanja adekvatne provedbe programa monitoringa zaraznih bolesti i
rezidua kod riba potrebno je jaĉanje laboratorijskih kapaciteta i meĊulaboratorijske
suradnje, te akreditacija laboratorija koje još uvijek nisu akreditirane.
6. Pored mjera monitoringa zaraznih bolesti riba koje se sada provode i predviĊene su
meĊunarodnim standardima, u cilju zaštite domaćih potencijala potrebno je posvetiti
ozbiljnu paţnju kontroli novih, bitnih zaraznih bolesti (kao npr. KHV), te razmotriti
zapoĉinjanje provoĊenja programa monitoringa za iste.
7. Odrţavanje naredne Konferencije planirano je za oktobar 2010. godine, za što će se
izvršiti sveobuhvatne pripreme i organizacija.
14
SLIKE:
15
16
17
PREZENTACIJA 1
Veterinarski fakultet SarajevoOdjeljenje za akvakulturu
NRL za virusne bolesti riba
&
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine
Veterinarski fakultet SarajevoOdjeljenje za akvakulturu
NRL za virusne bolesti riba
&
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine
prof. dr. sc. Adnan Jažić, Sanin Tanković, DVM,
prof. dr. sc. Almedina Zuko
prof. dr. sc. Adnan Jažić, Sanin Tanković, DVM,
prof. dr. sc. Almedina Zuko
Razvoj i prioriteti akvakulture
i upravljanja zdravljem akvatičnih životinja
u Bosni i Hercegovini
Razvoj i prioriteti akvakulture
i upravljanja zdravljem akvatičnih životinja
u Bosni i Hercegovini
• Akvakultura obezbjeđuje približno 20 miliona tona od ukupnih
svjetskih potreba riba i školjki, koje se procjenjuju na 140 miliona
tona.
• U periodu do 2025. godine očekuje se da će ukupna globalna
proizvodnja u akvakulturi rasti sa 20 na 55 miliona tona, uz
istovremenu stagnaciju ili umanjenje u ulovu ribe iz prirodnih
uvjeta.
• Ovako intenzivni uvjeti rasta proizvodnje u akvakulturi, utjecali su i
na razvoj disciplina koje prate, prije svega, zdravstvene i ekonomske
aspekte proizvodnje.
• Akvakultura obezbjeđuje približno 20 miliona tona od ukupnih
svjetskih potreba riba i školjki, koje se procjenjuju na 140 miliona
tona.
• U periodu do 2025. godine očekuje se da će ukupna globalna
proizvodnja u akvakulturi rasti sa 20 na 55 miliona tona, uz
istovremenu stagnaciju ili umanjenje u ulovu ribe iz prirodnih
uvjeta.
• Ovako intenzivni uvjeti rasta proizvodnje u akvakulturi, utjecali su i
na razvoj disciplina koje prate, prije svega, zdravstvene i ekonomske
aspekte proizvodnje.
21. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
3
2002
Others
9%
Ruminants
1%
Pigs
27%
Poultry
29%
Aquaculture
34%
2002
Others
9%
Ruminants
1%
Pigs
27%
Poultry
29%
Aquaculture
34%
1988
Others
10%
Aquaculture
10%
Pigs
20%
Poultry
60%
1988
Others
10%
Aquaculture
10%
Pigs
20%
Poultry
60%
2010 (projected)
Others
15%
Pigs
22%
Poultry
15%
Aquaculture
48%
2010 (projected)
Others
15%
Pigs
22%
Poultry
15%
Aquaculture
48%
Globalni rast akvakultureGlobalni rast akvakulture
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
• Globalni trendovi, koji prate proizvodnju najvažnijih vrsta riba u
akvakulturi (losos, pastrmka, šaran, som) su vertikalna integracija,
povećanje proizvodnih kapaciteta i visoka naseljenost sa utvrđenim
režimima ishrane za optimalizaciju rasta.
• Na osnovu raspoloživih podataka, smatra se da Bosna i Hercegovina
ima značajne potencijale u akvakulturi.
• Globalni trendovi, koji prate proizvodnju najvažnijih vrsta riba u
akvakulturi (losos, pastrmka, šaran, som) su vertikalna integracija,
povećanje proizvodnih kapaciteta i visoka naseljenost sa utvrđenim
režimima ishrane za optimalizaciju rasta.
• Na osnovu raspoloživih podataka, smatra se da Bosna i Hercegovina
ima značajne potencijale u akvakulturi.
41. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo, 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo, 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
HISTORIJAT AKVAKULTURE BIHHISTORIJAT AKVAKULTURE BIH
Period Austro-Ugarske vladavine (1878 – 1918)Period Austro-Ugarske vladavine (1878 – 1918)
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
1882. - Prihod 5.342 forinte; 1900. - Prihod 8.401 forinte
1886. - Uredba, Organizirana zaštita voda
1892. - Prvo udruženje ribara BiH
1894. - Prvo ribogojilište “VRELO BOSNE” Ilidža
kapacitet 600.000 komada ikre
1902. - razvoj šaranskog ribarstva
Prijedor (300 jutara, 300-400 kg/J)
Bosanska Gradiška (600 jutara, 100-150 kg/J)
1882. 1882. -- Prihod 5.342 forinte; 1900. Prihod 5.342 forinte; 1900. -- Prihod 8.401 forintePrihod 8.401 forinte
1886. 1886. -- Uredba, Organizirana zaUredba, Organizirana zašštita vodatita voda
1892. 1892. -- Prvo udruPrvo udružženje ribara BiHenje ribara BiH
1894. 1894. -- Prvo ribogojiliPrvo ribogojiliššte te ““VRELO BOSNEVRELO BOSNE”” IlidIlidžžaa
kapacitet 600.000 komada ikrekapacitet 600.000 komada ikre
1902. 1902. -- razvoj razvoj ššaranskog ribarstva aranskog ribarstva
Prijedor Prijedor (300 jutara, 300(300 jutara, 300--400 kg/J) 400 kg/J)
Bosanska GradiBosanska Gradišška ka (600 jutara, 100(600 jutara, 100--150 kg/J)150 kg/J)
Period Kraljevine Jugoslavije (1919 – 1941)Period Kraljevine Jugoslavije (1919 – 1941)
stagnacija u razvoju ribarstva stagnacija u razvoju ribarstva
Period SFRJ (1946 – 1991)Period SFRJ (1946 – 1991)
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
1952. - Institut za ribarstvo
1957. - Jugoslavenska zajednica za unapređenje
slatkovodnog ribarstva
1959. - Centar za ribarstvo, Veterinarski fakultet
Proizvodnja salmonidnih ribogojilišta 1982. godine 1.086 tona
Proizvodnja konzumne ribe 1990. godine 3.000 tona godišnje
1952. 1952. -- Institut za ribarstvoInstitut za ribarstvo
1957 1957. . -- Jugoslavenska zajednica za unapređenje Jugoslavenska zajednica za unapređenje
slatkovodnog ribarstvaslatkovodnog ribarstva
1959. 1959. -- Centar za ribarstvo, Veterinarski fakultetCentar za ribarstvo, Veterinarski fakultet
Proizvodnja salmonidnih ribogojiliProizvodnja salmonidnih ribogojiliššta 1982. godine 1.086 tonata 1982. godine 1.086 tona
Proizvodnja konzumne ribe 1990. godine 3.000 tona godiProizvodnja konzumne ribe 1990. godine 3.000 tona godiššnjenje
1992 – 1995 – destrukcija ribnjaka zbog ratnog dejstva
od 1996 – obnova i razvoj ribarstva u BiH
od 1999 - nove tehnologije, širenje kapaciteta, kvalitetnija riblja
hrana,……
1992 – 1995 – destrukcija ribnjaka zbog ratnog dejstva
od 1996 – obnova i razvoj ribarstva u BiH
od 1999 - nove tehnologije, širenje kapaciteta, kvalitetnija riblja
hrana,……
Period od proglašenja nezavisnosti
Bosne i Hercegovine (1992)
Period od proglašenja nezavisnosti
Bosne i Hercegovine (1992)
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Osnovne informacije o hidorgrafiji
u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije o hidorgrafiji
u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina posjeduje veoma povoljne geografske, klimatske,
hidrološke kao i ekološke uslove, te fizikalno-kemijska svojstva vodotoka za
intenzivnu proizvodnju slatkovodnih riba
BiH hidroresursi pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora
20.000 km rijeka i potoka (Sava - 355 km; Drina - 346 km; Bosna - 308
km; Vrbas - 240 km; Una - 207 km; ...)
400 ha jezera (Buško, Višegradsko, Jablaničko, Modrac,..)
1.400 ha morske obale
Bosna i Hercegovina posjeduje veoma povoljne geografske, klimatske,
hidrološke kao i ekološke uslove, te fizikalno-kemijska svojstva vodotoka za
intenzivnu proizvodnju slatkovodnih riba
BiH hidroresursi pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora
20.000 km rijeka i potoka (Sava - 355 km; Drina - 346 km; Bosna - 308
km; Vrbas - 240 km; Una - 207 km; ...)
400 ha jezera (Buško, Višegradsko, Jablaničko, Modrac,..)
1.400 ha morske obale
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
18
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Ihtiofauna u Bosni i HercegoviniIhtiofauna u Bosni i Hercegovini
27 familija riba, 69 rodova, 119 vrsta27 familija riba, 69 rodova, 119 vrsta
• Salmonidne vrste (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, potočna
zlatovčica, lipljen, ..)
• Ciprinidne vrste (šaran, tolstolobik, som, ..)
• Morske ribe (lubin, orada, zubatac, dagnje, kamenice, ...)
• Salmonidne vrste (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, potočna
zlatovčica, lipljen, ..)
• Ciprinidne vrste (šaran, tolstolobik, som, ..)
• Morske ribe (lubin, orada, zubatac, dagnje, kamenice, ...)
Izvor: Akvakultura u BiH - Adem HamzićIzvor: Akvakultura u BiH - Adem Hamzić
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
• Proizvodnja u akvakulturi u 2002. godini dostigla je nivo iz 1991.
godine
• Pored znaĉajnog povećanja proizvodnje kalifornijske i potoĉne
pastrmke i potoĉne zlatovĉice, usvajaju se nove tehnologije uzgoja
lipljena, mekousne pastrmke, jezerske zlatovĉice
• U morskom ribarstvu proizvodnja lubina i orade također je višestruko
povećana, a uvodi se i proizvodnja zubatca, dagnje i kamenice
•• Proizvodnja u akvakulturi u 2002. godini dostigla je nivo iz 199Proizvodnja u akvakulturi u 2002. godini dostigla je nivo iz 1991. 1.
ggodineodine
•• Pored znaPored znaĉĉajnog poveajnog poveććanja proizvodnje kalifornijske i potoanja proizvodnje kalifornijske i potoĉĉne ne
pastrmke i potopastrmke i potoĉĉne zlatovne zlatovĉĉice, usvajaju se nove tehnologije uzgoja ice, usvajaju se nove tehnologije uzgoja
lipljena, mekousne pastrmke, jezerske zlatovlipljena, mekousne pastrmke, jezerske zlatovĉĉiceice
•• U morskom ribarstvu proizvodnja lubina i orade također jeU morskom ribarstvu proizvodnja lubina i orade također je viviššestrukoestruko
povepoveććana, a uvodi se i proizvodnja zubatca, dagnje i kameniceana, a uvodi se i proizvodnja zubatca, dagnje i kamenice
111. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Stanje u akvakulturiStanje u akvakulturi
U periodu od 1999. – 2008. došlo je od povećanja u:U periodu od 1999. – 2008. došlo je od povećanja u:
• ukupna proizvodnja konuzmne ribe i školjki + 55%
• proizvodnje salmonidne ikre + 98%
• proizvodnje salmonidne mlađi + 69%
• proizvodnje salmonidne konzumne ribe + 82%
• proizvodnje ciprinidne mlađi + 19%
• proizvodnje ciprinidne konzumne ribe + 11%
• proizvodnje morske ribe i školjki + 400%
• proizvodnje po zaposlenom + 37%
• proizvodnih kapaciteta + 12%
• zaposlenosti + 12%
• ukupna proizvodnja konuzmne ribe i školjki + 55%
• proizvodnje salmonidne ikre + 98%
• proizvodnje salmonidne mlađi + 69%
• proizvodnje salmonidne konzumne ribe + 82%
• proizvodnje ciprinidne mlađi + 19%
• proizvodnje ciprinidne konzumne ribe + 11%
• proizvodnje morske ribe i školjki + 400%
• proizvodnje po zaposlenom + 37%
• proizvodnih kapaciteta + 12%
• zaposlenosti + 12%
Izvor: Akvakultura u BiH - Adem HamzićIzvor: Akvakultura u BiH - Adem Hamzić
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Procentualno učešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne ribe i školjki u BiH
Procentualno učešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne ribe i školjki u BiH
5%
38%
17%
40%
SALMONIDNA- BETON
SALMONIDNA - KAFEZ
CIPRINIDNA
MARINSKA
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Ukupna proizvodnja ribe u BiH
1999 – 2007 (t)
Ukupna proizvodnja ribe u BiH
1999 – 2007 (t)
Godina SalmonidSalmonidnana CiprinidnaCiprinidna MarinMarinskaska UKUPNO:
1999 1.389 1.807 4040 3.236
2000 1.785 1.602 6060 3.447
2001 2.241 1.818 7070 4.129
2002 2.737 2.009 190190 4.936
2003 2.794 2.422 172172 5.388
2005 3.085 2.811 174174 6.070
2007 3.410 2.968 163163 6.541
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Proizvodnja salmonidne mlađi (t)Proizvodnja salmonidne mlađi (t)
GODINA 1999 2000 2001 2002 2007
Salmonidna
mlađ890 830 781 1.057 1.570
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Proizvodnja konzumne pastrmke u EvropiProizvodnja konzumne pastrmke u Evropi
Drţava
t
1 Italija 41.900
2 Trska 35.250
3 Francuska 32.500
4 Danska 31.000
5 Španjolska 29.500
6 Njemaĉka 23.000
7 Engleska 16.200
8 Poljska 11.000
9 Bosna i Hercegovina 3.400
10 Austrija 3.000
11 Grĉka 3.000
12 Portugal 1.500
13 Irska 1.000
14 Republika Ĉeška 656
15 Belgija 400
Ukupno: 233.306
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
19
IZVOZIZVOZ
• Hrvatska
• Crna Gora
• Srbija
• Makedonija
• Evropska Unija (prvi izvoz januar 2009)
• Hrvatska
• Crna Gora
• Srbija
• Makedonija
• Evropska Unija (prvi izvoz januar 2009)
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
• Formirana “Grupacija akvakulture Federacije Bosne i Hercegovine”
• Formirana “Grupacija akvakulture Republike Srpske”
• Formirana
“Asocijaciju akvakulture Bosne i Hercegovine”
• Uveden je HACCP i GMP na većinu ribogojilišta u BiH
•• Formirana Formirana ““Grupacija akvakulture Federacije Bosne i HercegovineGrupacija akvakulture Federacije Bosne i Hercegovine””
•• Formirana Formirana ““Grupacija akvakulture Republike SrpskeGrupacija akvakulture Republike Srpske””
•• Formirana Formirana
““Asocijaciju akvakulture Bosne i HercegovineAsocijaciju akvakulture Bosne i Hercegovine””
•• Uveden je HACCP i GMP na veUveden je HACCP i GMP na veććinu ribogojiliinu ribogojiliššta u BiHta u BiH
231. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Stanje u akvakulturiStanje u akvakulturi
• Rast proizvodnje u akvakulturi od 2003. godine počinje da prati i aktivno
učešće veterinarske struke
• Na nivou Ureda za veterinarstvo BiH uz saradnju Veterinarskog fakulteta u
Sarajevu i predstavnika veterinarskih inspekcija FBiH i RS napravljen je
model i uspostava sistema koji bi omogućio kontrolu i praćenje bolesti riba
u cilju spreĉavanja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih
bolesti riba i školjki prema standardima OIE
• Istovremeno donose se i odgovarajući zakonski akti koji prate i uređuju
problematiku u akvakulturi BiH, a po direktivama EU
• Rast proizvodnje u akvakulturi od 2003. godine počinje da prati i aktivno
učešće veterinarske struke
• Na nivou Ureda za veterinarstvo BiH uz saradnju Veterinarskog fakulteta u
Sarajevu i predstavnika veterinarskih inspekcija FBiH i RS napravljen je
model i uspostava sistema koji bi omogućio kontrolu i praćenje bolesti riba
u cilju spreĉavanja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih
bolesti riba i školjki prema standardima OIE
• Istovremeno donose se i odgovarajući zakonski akti koji prate i uređuju
problematiku u akvakulturi BiH, a po direktivama EU
241. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Stanje u akvakulturiStanje u akvakulturi
20
• Vrši se edukacija veterinarskih inspektora u oblasti kontrole i
praćenje bolesti riba
• Vrši se edukacija vlasnika ribogojilišta
• Uspostavljen je monitoring virusnih bolesti riba (ZNG,VHS,ZHN,PVŠ)
na nivou BiH koji uključuje skoro sva punosistemska i većinu
polusistemskih ribogojilišta
• Određene se ovlaštene laboratorije i nacionalnu referentnu
laboratoriju – NRL (Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarski fakultet
u Sarajevu)
• Vrši se edukacija veterinarskih inspektora u oblasti kontrole i
praćenje bolesti riba
• Vrši se edukacija vlasnika ribogojilišta
• Uspostavljen je monitoring virusnih bolesti riba (ZNG,VHS,ZHN,PVŠ)
na nivou BiH koji uključuje skoro sva punosistemska i većinu
polusistemskih ribogojilišta
• Određene se ovlaštene laboratorije i nacionalnu referentnu
laboratoriju – NRL (Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarski fakultet
u Sarajevu)25
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Stanje u akvakulturiStanje u akvakulturi
ANALIZEANALIZE
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
PREDNOSTI
Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi
Kvalitetna i čista voda
Nezaražene riblje vrste u otvorenim vodama i kontrolisanom uzgoju
Kvalitetan matični fond koji se obnavlja iz slobodnih vodotokova
Kvalitetna mrijestilišta i druge objekte za uzgoj ribe
Raspoloživa postrojenja za preradu ribe
PREDNOSTI
Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi
Kvalitetna i čista voda
Nezaražene riblje vrste u otvorenim vodama i kontrolisanom uzgoju
Kvalitetan matični fond koji se obnavlja iz slobodnih vodotokova
Kvalitetna mrijestilišta i druge objekte za uzgoj ribe
Raspoloživa postrojenja za preradu ribe
SLABOSTI
Mala potrošnja ribe
Nedostatak domaće proizvodnje riblje hrane
Ograničena kupovna moć potrošača
Slaba cestovna infrastruktura
Nedostatak adekvatne subvencije
Nezadovoljavajući krediti
Nepovezanost tržišta
SLABOSTI
Mala potroMala potroššnja ribe nja ribe
Nedostatak domaNedostatak domaćće proizvodnje riblje hranee proizvodnje riblje hrane
OgraniOgraniččena kupovna moena kupovna moćć potropotroššaaččaa
Slaba cestovna infrastrukturaSlaba cestovna infrastruktura
Nedostatak adekvatne subvencije Nedostatak adekvatne subvencije
NezadovoljavajuNezadovoljavajućći krediti i krediti
Nepovezanost trNepovezanost tržžiišštata
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
• Skupa uvozna hrana i porezi
• Problem zaštite izvorišta, akumulacija i mora
• Simboliĉni poticaji
• Modernizacija proizvodnje nabavkom opreme pomoću koje se moţe postići duplo veća proizvodnja po jedinici površine u odnosu na ranije kapacitete:
modernizacija vodozahvata
aeratori
sortiri ikre
automatski sortir aparati
elevatori
cisterne
• Skupa uvozna hrana i porezi
• Problem zaštite izvorišta, akumulacija i mora
• Simboliĉni poticaji
• Modernizacija proizvodnje nabavkom opreme pomoću koje se moţe postići duplo veća proizvodnja po jedinici površine u odnosu na ranije kapacitete:
modernizacija vodozahvata
aeratori
sortiri ikre
automatski sortir aparati
elevatori
cisterne
281. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
SLABOSTISLABOSTI
MOGUĆNOSTI
Izvoz ribe
Povećanje broja zaposlenih
Prirodni resursi, veliki potencijal za proizvodnju
Proizvodnja autohtonih vrsta riba za poribljavanje otvorenih voda
Proizvodnja autohtonih vrsta riba za izvoz van BiH
MOGUĆNOSTI
Izvoz ribe
Povećanje broja zaposlenih
Prirodni resursi, veliki potencijal za proizvodnju
Proizvodnja autohtonih vrsta riba za poribljavanje otvorenih voda
Proizvodnja autohtonih vrsta riba za izvoz van BiH
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
• Legislativa – potpuna harmonizacija s EU (88/R/2006/EC)
• Akreditacija, opremanje laboratorija koje provode službene
pretrage
• Uniformna registracija punosistemskih farmi
• Monitoring rezidua veterinarskih lijekova i ostalih
kontaminanata
• Legislativa Legislativa –– potpuna harmonizacija s EU (88/R/2006/EC)potpuna harmonizacija s EU (88/R/2006/EC)
•• Akreditacija, opremanje laboratorija koje provode sluAkreditacija, opremanje laboratorija koje provode služžbene bene
pretragepretrage
•• Uniformna registracija punosistemskih farmiUniformna registracija punosistemskih farmi
•• Monitoring rezidua veterinarskih lijekova i ostalih Monitoring rezidua veterinarskih lijekova i ostalih
kontaminanatakontaminanata
ŠTA TREBA URADITI?ŠTA TREBA URADITI?
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Povlastice za uvoz riblje hrane
Stimulacija za proizvodnju i izvoz
Stimulacija za zapošljavanje i proširenje kapaciteta
Stimulacija za proizvodnju autohtonih vrsta riba i njihove
zaštite - jednoobrazna registracija svih ribljih farmi
Primjena profilaktiĉkih mjera od mrijesta do konzumne ribe
Povlastice za uvoz riblje hrane
Stimulacija za proizvodnju i izvoz
Stimulacija za zapošljavanje i proširenje kapaciteta
Stimulacija za proizvodnju autohtonih vrsta riba i njihove
zaštite - jednoobrazna registracija svih ribljih farmi
Primjena profilaktiĉkih mjera od mrijesta do konzumne ribe
311. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
ŠTA TREBA URADITI?ŠTA TREBA URADITI?
Zaštita vlastitog repro potencijala od ribljih bolesti
Kontrola i praćenje bolesti na nivou drţave u cilju spreĉavanja,
suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti
riba i školjki prema standardima OIE
Kontrola sistema
Svijest (od farmera, veterinara do konzumenta)
Zaštita vlastitog repro potencijala od ribljih bolesti
Kontrola i praćenje bolesti na nivou drţave u cilju spreĉavanja,
suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti
riba i školjki prema standardima OIE
Kontrola sistema
Svijest (od farmera, veterinara do konzumenta)
321. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
ŠTA TREBA URADITI?ŠTA TREBA URADITI?
21
• Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi
• Iskorištenost postojećih kapaciteta je oko 60% i moguće je proizvesti
10.000 tona konzumne ribe i školjki godišnje, namijenjenih domaćem i
ino tržištu
• Aktivno učešće veterinarske struke u uspostavi sistema kontrole i
praćenja bolesti riba na nivou drţave u cilju spreĉavanja suzbijanja i
iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti riba i školjki prema
standardima OIE
• Izvoz ribe u živom stanju
• Uzgoj autohtonih vrsta riba za poribljavanje i izvoz van BiH
• Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi
• Iskorištenost postojećih kapaciteta je oko 60% i moguće je proizvesti
10.000 tona konzumne ribe i školjki godišnje, namijenjenih domaćem i
ino tržištu
• Aktivno učešće veterinarske struke u uspostavi sistema kontrole i
praćenja bolesti riba na nivou drţave u cilju spreĉavanja suzbijanja i
iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti riba i školjki prema
standardima OIE
• Izvoz ribe u živom stanju
• Uzgoj autohtonih vrsta riba za poribljavanje i izvoz van BiH33
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
ZAKLJUĈCIZAKLJUĈCI
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
prof. dr. sc. Almedina Zukoprof. dr. sc. Almedina Zukoprof. dr. sc. Almedina Zuko
Dragoj Almi od “2 kapi”Dragoj Almi od “2 kapi”
®®
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
22
PREZENTACIJA CRNA GORA
AkvakulturaAkvakultura-- trenutno stanje u oblasti trenutno stanje u oblasti
akvakulture, razvoj i prioritetiakvakulture, razvoj i prioriteti
SarajevoSarajevo
8 8 decembardecembar 2009.2009.
Vlada Crne GoreVlada Crne Gore
Veterinarska upravaVeterinarska uprava
PERSPEKTIVA RIBARSTVAPERSPEKTIVA RIBARSTVA
VeVećć nekolikonekoliko decenijadecenija ribarstvoribarstvo je je velikavelika, , aliali istoisto tolikotoliko i i
neiskorineiskoriššććenaena razvojnarazvojna ššansaansa nanaššee privredeprivrede..
NaglaNaglaššenaena potrebapotreba povepoveććanjaanja proizvodnjeproizvodnje riberibe bilabila bi bi
ostvarenaostvarena uzuz podsticajpodsticaj izvozaizvoza, , aliali je za to je za to neophodnoneophodno
ulaganjeulaganje u u kapacitetekapacitete za za preradupreradu, , jerjer viviššee nijenije dovoljnodovoljno
samosamo ponuditiponuditi trtržžiišštutu žživuivu iliili ooččiiššććenuenu riburibu, , vevećć trebatreba dada
se filetse filetira iira i llijijepoepo upakujeupakuje..
PERSPEKTIVA RIBARSTVAPERSPEKTIVA RIBARSTVA
Razuđenost obale i bogatstvo hidropotencijala Crne Razuđenost obale i bogatstvo hidropotencijala Crne
Gore su idealni za mnoge aktivnosti: Bokokotorski zaliv Gore su idealni za mnoge aktivnosti: Bokokotorski zaliv
prupružža veliku zaa veliku zašštitiććenu oblast koja pokriva oko 87 km2 enu oblast koja pokriva oko 87 km2 , ,
sa dobrim uslovima zasa dobrim uslovima za uzgouzgojj dagnjidagnji korikoriššććenjem enjem
mremrežžnih bazenanih bazena
TrebaloTrebalo bi bi dada se se stimulistimuliššee uzgojuzgoj riberibe, , posebnoposebno
proizvodnjaproizvodnja Orade, Brancina Orade, Brancina i i jeguljejegulje, , kaokao i i uvođenjeuvođenje
novihnovih tehnologijatehnologija za za proizvodnjuproizvodnju..
RibarstvoRibarstvo kodkod nasnas imaima mnogemnoge komparativnekomparativne prednostiprednosti u u
odnosuodnosu nana drugedruge granegrane, , jerjer se se proizvodnjaproizvodnja higijenskohigijensko--
bezbbezbjjednogednog mesa mesa riberibe momožžee obezbobezbijijeditiediti gajenjemgajenjem nana
ribnjacimaribnjacima kojikoji se se snabdsnabdijijevajuevaju vodomvodom iziz rjerječčnih tokova nih tokova
jezera i marikultura.jezera i marikultura.
STRATEGIJA RIBARSTVA CG STRATEGIJA RIBARSTVA CG
Prioriteti Strategije ribarstva Crne Gore se fokusiraju Prioriteti Strategije ribarstva Crne Gore se fokusiraju
nana::
-- jajaččanje konkurentnosti industrije prerade ribe, anje konkurentnosti industrije prerade ribe,
-- stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje u sektor stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje u sektor
ribarstva i obnavljanje domaribarstva i obnavljanje domaćće ribarske flote, e ribarske flote,
-- poboljpoboljššanje njene opremljenosti, kao i na podranje njene opremljenosti, kao i na podrššku ku
zdravstvenoj ispravnosti proizvoda ribarstva kroz uvođenje zdravstvenoj ispravnosti proizvoda ribarstva kroz uvođenje
potrebnih promjena u domapotrebnih promjena u domaććoj legislativi u oblasti oj legislativi u oblasti
bezbjednosti hrane i bezbjednosti hrane i
-- unapređenja laboratorija koje unapređenja laboratorija koje ćće se akreditovati za kompletnu e se akreditovati za kompletnu
hemijsku i mikrobiolohemijsku i mikrobiološšku analizu.ku analizu.
Zakon o morskom ribarstvu i marikulturiZakon o morskom ribarstvu i marikulturi
SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ
GORIGORI
Sektor ribarstva je vaSektor ribarstva je važžan za ekonomiju Crne Gore. Oko an za ekonomiju Crne Gore. Oko 630630 osoba zaposleno je u ribarskom sektoru Crne Gore.osoba zaposleno je u ribarskom sektoru Crne Gore.
UUččeeššćće sektora ribarstva u nacionalnom bruto drue sektora ribarstva u nacionalnom bruto drušštvenom tvenom proizvodu iznosi 0,5% i 3,1% u bruto proizvodu sektora proizvodu iznosi 0,5% i 3,1% u bruto proizvodu sektora poljoprivrede.poljoprivrede.
Oko Oko 3.0003.000 tona ribe se proizvoditona ribe se proizvodi i i ulovi u Crnoj Gori od ulovi u Crnoj Gori od ččega 1.700 tona morske ribe (ulov), 600 tona slatkovodne ega 1.700 tona morske ribe (ulov), 600 tona slatkovodne ribe(izlovljena riba), 450ribe(izlovljena riba), 450 tona pastrmke (uzgoj), tona pastrmke (uzgoj), 11330 tona 0 tona orade i brancina i 200 tona orade i brancina i 200 tona šškoljaka (akvakultura)koljaka (akvakultura)-- podaci podaci Ministrastva poljoprivredeMinistrastva poljoprivrede..
SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ
GORIGORI
Ulov slatkovodne ribe potiUlov slatkovodne ribe potičče e uuglavnom iz Skadarskog glavnom iz Skadarskog jezera i to uglavnom jezera i to uglavnom ššaran, ali taran, ali tuu je i ukljeva, karaje i ukljeva, karašš i i jegulja jegulja
Prema podacima iz Strategije ribarstva Crne GorePrema podacima iz Strategije ribarstva Crne Gore::
Sektor morskog ribarstva u Crnoj Gori predstavlja 0,3 % Sektor morskog ribarstva u Crnoj Gori predstavlja 0,3 % ukupnog sektora ribarstva Evropske zajednice na ukupnog sektora ribarstva Evropske zajednice na Mediteranu (561,288 t)Mediteranu (561,288 t)
Udio Crne Gore je ekvivalentan koliUdio Crne Gore je ekvivalentan količčini od 1.5% ukupne ini od 1.5% ukupne ponude kalifornijske pastrmke na evropskom trponude kalifornijske pastrmke na evropskom tržžiišštutu
OBJEKTI AKVAKULTUREOBJEKTI AKVAKULTURE
Prema podacima Ministarstva poljoprivredePrema podacima Ministarstva poljoprivrede::
•• Slatkovodnih ribnjaka (pastrmskih) Slatkovodnih ribnjaka (pastrmskih) 2424
•• Morskih ribnjaka (brancin i orada) Morskih ribnjaka (brancin i orada) 22
•• Farme Farme šškoljki (dagnje) koljki (dagnje) 1616 -- od kojih se neke ne nalaze u od kojih se neke ne nalaze u
registru Veterinarske upraveregistru Veterinarske uprave
•• Objekata za preradu ribe (konzerviranje i Objekata za preradu ribe (konzerviranje i
konfekcioniranje) konfekcioniranje) 22
•• Objekti za izvoz izlovljene morske ribe u zemlje EU Objekti za izvoz izlovljene morske ribe u zemlje EU
(objekti na kopnu) (objekti na kopnu) 33
LOKALITETI OBJEKATALOKALITETI OBJEKATA
LEGENDA
-Slatkovodni ribnjaci
-Morski ribnjaci
-Područje farmi školjki
23
LABORATORIJSKI KAPACITETILABORATORIJSKI KAPACITETI
SpecijalistiSpecijalističčkaka veterinarskaveterinarska laboratorijalaboratorija ––
PodgoricaPodgorica ((dijagnostidijagnostiččka ispitivanja bolesti ka ispitivanja bolesti žživotinja i ivotinja i
mikrobiolomikrobiološška ispravnost hrane i hrane za ka ispravnost hrane i hrane za žživotinje)ivotinje)
JavnaJavna ustanovaustanova za za ekotoksikoloekotoksikološškaka
isispitivanjapitivanja –– PodgoricaPodgorica (fizi(fiziččkoko-- hemijska hemijska
ispitivanja hrane i hrane za ispitivanja hrane i hrane za žživotinje)ivotinje)
InstitutInstitut za za javnojavno zdravljezdravlje PodgoricaPodgorica--(mikrobiolo(mikrobiološška i fizika i fiziččkoko-- hemijska ispitivanja hrane)hemijska ispitivanja hrane)
ZDRAVLJE ZDRAVLJE ŽŽIVOTINJA I IVOTINJA I
PREVENTIVNE MJEREPREVENTIVNE MJERE
Zakonski osnov:Zakonski osnov:
-- Zakon o veterinarstvu Zakon o veterinarstvu
-- Zakon o bezbjednosti hraneZakon o bezbjednosti hrane
-- Pravilnik o higijenskim zahtjevima za hranu Pravilnik o higijenskim zahtjevima za hranu žživotinjskog ili ivotinjskog ili
biljnog porijekla (opbiljnog porijekla (opššti higijenski zahtjevi u primarnoj ti higijenski zahtjevi u primarnoj
proizvodnji hrane proizvodnji hrane žživotinjskog porijekla)ivotinjskog porijekla)
-- Pravilnik o posebnim higijenskim zahtjevima za hranu Pravilnik o posebnim higijenskim zahtjevima za hranu
žživotinjskog porijekla (posebni zahtjevi za proizvodnju i ivotinjskog porijekla (posebni zahtjevi za proizvodnju i
sakupljanje sakupljanje žživih ivih šškoljki, i proizvode ribarstva) koljki, i proizvode ribarstva)
-- Operativni program o zdravstvenoj zaOperativni program o zdravstvenoj zašštiti titi žživotinjaivotinja
ZDRAVLJE ZDRAVLJE ŽŽIVOTINJA IVOTINJA
AKVAKULTURE I PREVENTIVNE AKVAKULTURE I PREVENTIVNE
MJEREMJERE
Plan monitoringa bolesti slatkovodnih riba u uzgoju Plan monitoringa bolesti slatkovodnih riba u uzgoju za 2009. godinu za 2009. godinu ::
-- obuhvaobuhvaććeno 7 pastrmskih ribnjakaeno 7 pastrmskih ribnjaka,,
-- bakteriolobakteriološška i parazitoloka i parazitološška dijagnostikaka dijagnostika
-- u planu za slu planu za sljjedeedećću godinu je dijagnostika virusnih bolesti u godinu je dijagnostika virusnih bolesti pastrmkipastrmki
PROGRAM MONITORINGA REZIDUAPROGRAM MONITORINGA REZIDUA
U skladu sa Direktivom Savjeta 96/23/EC i Odlukom Komisije U skladu sa Direktivom Savjeta 96/23/EC i Odlukom Komisije 97/747/EC97/747/EC
GRUPA AGRUPA A-- Supstance koje imaju anaboliSupstance koje imaju anaboliččko dejstvo i ko dejstvo i nedozvoljene supstancenedozvoljene supstance
A1. Stilbeni, derivati stilbena i njihove soli i estriA1. Stilbeni, derivati stilbena i njihove soli i estri
A3. SteroidiA3. Steroidi
A6. hloramfenikol, nitrofurani i nitroimidazoliA6. hloramfenikol, nitrofurani i nitroimidazoli
GRUPA BGRUPA B-- Veterinarski lijekovi i kontaminenti okolineVeterinarski lijekovi i kontaminenti okoline
B1. Antibakterijske supstance ukljuB1. Antibakterijske supstance uključčujuujućći sulfonamide i hinolonii sulfonamide i hinoloni
B2. Drugi veterinarski lijekoviB2. Drugi veterinarski lijekovi-- AntihelminticiAntihelmintici
B3. Druge supstance i kontaminenti okolineB3. Druge supstance i kontaminenti okoline
a) Organohlorna jedinjenja ukljua) Organohlorna jedinjenja uključčujuujućću PCBu PCB--ee
bb) Hemijski elementi) Hemijski elementi
cc) Mikotoksini) Mikotoksini
dd) Boje ) Boje
PRIORITETI U NAREDNOM PRIORITETI U NAREDNOM
PERIODUPERIODU
uusklađivanje zakonske regulative iz oblasti zdravlja sklađivanje zakonske regulative iz oblasti zdravlja žživotinja akvakulture sa legislativom EU i implementacija, ivotinja akvakulture sa legislativom EU i implementacija, ukljuuključčujuujućći izradu nacionalnih planova monitoringai izradu nacionalnih planova monitoringa
jjaaččanje administrativnih kapacitetaanje administrativnih kapaciteta,,
oobuka kadrova u oblasti dijagnostike bolesti buka kadrova u oblasti dijagnostike bolesti žživotinja ivotinja akvakulture, standardizacija laboratorijskih proceduraakvakulture, standardizacija laboratorijskih procedura,,
oobuka zaposlenih u sektoru akvakulture o prevenciji i buka zaposlenih u sektoru akvakulture o prevenciji i ranoj detekciji bolestiranoj detekciji bolesti,,
iizrada vodizrada vodičča, prirua, priruččnika i uputstavanika i uputstava,,
uunapređenje saradnje na svim nivoimanapređenje saradnje na svim nivoima..
HvalaHvala na na papažžnjinji
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
24
PREZENTACIJA HRVATSKA
Uprava za veterinarstvo
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Republika Hrvatska
Vesna Petek, dr. vet. med., Ivica Suĉec, dr. vet. med.
Sarajevo, 08. prosinca 2009.
SADRŽAJ
1. Organizacija nadležnog tijela
2. Zakonodavstvo
3. Proizvodnja u akvakulturi
Uprava za
veterinarstvo
Uprava za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju Uprava za
veterinarske inspekcije
Uprava za poljoprivredu
Uprava poljoprivredne i prehrambene industrije
Uprava ribarstva
Uprava za poljoprivredno zemljište
Ravnateljstvo za trţišnu i
strukturnu potporu u poljoprivredi
Uprava za ruralni razvoj
Uprava poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije
Uprava za sigurnost i kakvoću hrane
Tajništvo ministarstva
Samostalna sluţba za
unutarnju reviziju
Drţavni
tajnici
Kabinet ministraMINISTAR
Uprava za informacijske sustave i logistiku
1.2. UPRAVA ZA VETERINARSTVO
UPRAVA ZA
VETERINARSTVO
Sektor veterinarskog
javnog
zdravstva
Sektor za zaštitu
zdravlja ţivotinja
Odjel za higijenu hrane
ţivotinjskog podrijetla
i zbrinjavanje nusproizvoda
ţivotinjskog podrijetla
Odjel za veterinarske
lijekove i hranu
za ţivotinje
Odjel za veterinarsku
epidemiologiju
Odjel za zaštitu
ţivotinja
Odjel za organizaciju
veterinarske sluţbe
i oznaĉavanje ţivotinja
Odjel za središnji
veterinarski
informacijski sustav
Odjel za opće
poslove meĊunarodnu
suradnju i pristup EU
1.3. UPRAVA ZA VETERINARSTVOSEKTOR ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA
SEKTOR ZA
ZAŠTITU
ZDRAVLJA
ŢIVOTINJA
Odjel za organizaciju
veterinarske sluţbe
i oznaĉavanje ţivotinja
Odjel za veterinarsku
epidemiologiju
Odjel za zaštitu
ţivotinja
Odsjek za financiranje
mjera zaštite
zdravlja ţivotinja
Odsjek za
oznaĉavanje
i registraciju ţivotinja
Odsjek za organizaciju
veterinarske sluţbe
Odsjek za
krizno planiranje
Odsjek za izradu
i praćenje programa
kontrole
bolesti ţivotinja
Odsjek za zoonoze
Odsjek za analizu
podataka i
izvješćivanje
1.4. UPRAVA ZA VETERINARSTVOSEKTOR ZA VETEINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO
SEKTOR ZA
VETERINARSKO
JAVNO ZDRAVSTVO
Odjel za higijenu hrane
ţivotinjskog podrijetla i
zbrinjavanje nusproizvoda
Odsjek za veterinarske
lijekove i hranu za ţivotinje
Odsjek za meso Odsjek za ribe i školjkaše
Odsjek za higijenu hrane
ţivotinjskog podrijetlaOdsjek za nusproizvode
Odsjek za mljeko, jaja i med
Odsjek za veterinarske lijekove,
veterinarsko-medicinske proizvode
i laboratorijsku dijagnostiku
Odsjek za monitoring rezidua
Odsjek za hranu za ţivotinje
1.5. UPRAVA ZA VETERINARSKE INSPEKCIJE
UPRAVA ZA
VETERINARSKE
INSPEKCIJE
SEKTOR
VETERINARSKE
INSPEKCIJE
98 VETERINARSKIH
INSPEKTORA
SEKTOR GRANIĈNE
VETERINARSKE INSPEKCIJE
I MEĐUNARODNOG
PROMETA
SEKTOR ZA PRAVNE
POSLOVE I FINANCIRANJE
SLUŢBENIH KONTROLA
7 ureda:
1. U sjedištu uprave; 2.BJELOVAR;
3.RIJEKA;, 4.SPLIT; 5.VARAŢDIN;
6.OSIJEK; 7.ZAGREB
(ukupno 65 ispostava )
Odjel za graniĉne veterinarske inspekcije;Odjel za meĊunarodni promet i
analizu rizika.
Odsjek za pravne poslove;
Odsjek za financiranje
sluţbenih kontrola
2. ZAKONODAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE
ZAKON O VETERINARSTVU (N.N. 41/07, 155/08)
ZAKON O HRANI (N.N. 46/07, 155/08) transponiran i implementiran Regulation 178/2002 EURegulation 178/2002 EU
25
2.1. HIGIJENSKI PAKET TRANSPONIRAN I IMPLEMENTIRAN U HRVATSKO ZAKONODAVSTVO
•Pravilnik o higijeni hrane (N.N. 99/07, 27/08, 113/08) (Regulation 852/2004 EU Regulation 852/2004 EU ––
Hygiene of Hygiene of foodstuffoodstuf ––primarna proizvodnja i opprimarna proizvodnja i općći uvijetii uvijeti))
• Pravilnik o higijeni hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07) ((Regulation Regulation
853/2004 EU 853/2004 EU –– Hygiene of food of animal originHygiene of food of animal origin))
•• Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N.
99/07) (Regulation 854/2004 EU Regulation 854/2004 EU –– Official controlsOfficial controls))
•• Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se provode radi verifikacije
postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za ţivotinje, te
propisa o zdravlju i zaštiti ţivotinja (N.N. 99/07) (Regulation 882/2004 EU Regulation 882/2004 EU –– Official Official
controls of food of animal origincontrols of food of animal origin))
•• Pravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode na koje sePravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode na koje se
primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (Regulation 2074/2005 EURegulation 2074/2005 EU))
••Pravilnik o mikrobioloPravilnik o mikrobiološškim kriterijima za hranu (N.N. 74/08, 156/08)kim kriterijima za hranu (N.N. 74/08, 156/08)
((Regulation Regulation //2073/2005 EU2073/2005 EU))
OPĆA
PRAVILA
SPECIFIĈNA
PRAVILA
SUBJEKTI U POSLOVANJU S
HRANOM
Pravilnik o higijeni hrane (N.N.
99/07, 27/08, 113/08) (Regulation Regulation
852/2004 EU852/2004 EU))
Pravilnik o higijeni hrane
ţivotinjskog podrijetla (N.N.
99/07) / 853/2004
NADLEŽNO TIJELO
Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se
provode radi verifikacije postupanja u
skladu s odredbama propisa o hrani i
hrani za ţivotinje, te propisa o zdravlju i
zaštiti ţivotinja (N.N. 99/07) 882/2004
Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane
ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07))
854/2004
Pravilnik o mikrobioloPravilnik o mikrobiološškim kriterijima za hranukim kriterijima za hranu
(N.N. 74/08, 156/08)(N.N. 74/08, 156/08) 2073/2005
Pravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvodePravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode
na koje se primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (na koje se primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (Regulation 2074/2005 EURegulation 2074/2005 EU))
2.2. PRAVNI OKVIR SIGURNOSTI HRANE
ZAKON O HRANI (N.N. 46/07, 155/08) 178/2002
2.3. ODOBRENI OBJEKTI
134 odobrenih objekata za preradu i uskladištenje proizvoda ribarstva
Subjekti u poslovanju s hranom dužni su uspostaviti, provoditi i održavati trajni postupak odnosno postupke temeljene na načelima sustava HACCP-a – sukladno čl. 51 Zakona o hrani (N.N. 46/07, 155/08) i čl. 5. Pravilnika o higijeni hrane (N.N. 99/07,27/08,113/08)
3. AKVAKULTURA
Obala – over 5800 km
Teritorijalne vode (more i
unutrašnjost)- 34000 km2
Akvakultura - 0.6 % BDP RH
- 1.15 % ukupog izvoza
Jadranski sliv
Dunavski sliv
3.1. PRIMARNA PROIZVODNJA
Slatkovodna
riba
32
Morska riba 44
Tuna 8
Školjkaši 171
3.2. Proizvodnja u akvakulturi3.2. Proizvodnja u akvakulturi
1646 t 4151t
4000 t
4180 t
3500 t
3.3. VRSTE U UZGOJU
Cyprinus carpio - šaran
Ctenopharyngodon idella – amur
Oncorhynchus mykiss-pastrva
Dicentrarchus labrax - lubin
Sparus aurata - orada
Thunnus thynnus–atlantska tuna
Mytilus galloprovincialis–dagnja
Ostrea edulis – kamenica
Zahvaljujem na
pozornosti!
Ivica......
26
Sadržaj:
1. Zakonska osnova
2. Nadziranje zdravlja akvatičnih životinja
3. Implementacija Pravilnika 42/2008
4. Buduće aktivnosti
1. Zakonska osnova
Zakon o veterinarstvu(N.N. 41/07;151/08)
Pravilnik o naĉinu prijave bolesti ţivotinja (N.N. 31/09) - Council
Directive (82/894/EEC)
Pravilnik o uvjetima zdravlja ţivotinja koji se primjenjuju na ţivotinje
akvakulture i njihove proizvode te spreĉavanju i suzbijanju odreĊenih
bolesti akvatiĉnih ţivotinja (N.N. 42/08) - Council Directive
2006/88/EC
Pravilnik o izradi planova uzorkovanja i dijagnostiĉkih metoda za otkrivanje i potvrĊivanje prisutnosti bolesti mekušaca Bonamioze
(Bonamia ostreae) i Marteilioze (Marteilia refringens) (N.N. 142/08) -
Commission Decision 2002/878/EC
Pravilnik o planovima uzorkovanja i dijagnostiĉkim metodama za
otkrivanje i potvrĊivanje odreĊenih bolesti riba (N.N. 142/08) -
Commission Decision 2001/183/EC
2. Nadziranje zdravlja akvatičnih životinja
U 2010. godini, nadziranje će se provoditi u skladu s odredbama Pravilnika 42/2008 (Dir. 2006/88)
Nadziranje se provodi (u svrhu postizanja statusa slobodnog od bolesti) na:
1) Pastrvskim uzgajalištima – dvije godine, sa propisanim brojem uzoraka, brojem uzorkovanja godišnje i brojem kliničkih pregleda (VHS, ZHN)
2) Ribnjačarstvima – za virusološke pretrage na uzročnika KHV
3) Mrijestilištima i uzgajalištima lubina – nazočnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije
4) Proizvodnim područjima za uzgoj školjkaša
3. Implementacija Pravilnika (NN 42/2008) (Direktiva 2006/88)
3.1. Uspostavljanje javnog Registra poslovanja akvakulture i autoriziranih objekata za preradu
Sukladno odredbama pravilnika (NN 42/2008)
nadleţno tijelo uspostavlja javni registar
Naziv, ime i adresa poslovanja
GPS podatci
Reg. broj, autorizacija
Vrsta i opseg proizvodnje,
Podaci o zdravstvenom statusu
3.2. Prijava bolesti (egzotiĉne i neegzotiĉne bolesti)
Obveza prijavljivanja: Vlasnik i osobe koje se brinu o akvatičnim životinjama
Pratitelji tijekom prijevoza
Veterinari, službeni veterinari
Osoblje iz dg. laboratorija i drugih istraživačkih institucija
Nadležno tijelo ima obvezu prijave (u slučaju potvrđenog slučaja) EK
3.3. Izrada programa nadziranja i iskorjenjivanja
bolesti
U svrhu dobivanja statusa slobodnog od bolesti, nadležno tijelo ima obvezu izrade programa nadziranja i iskorjenjivanja bolesti
Sadržaj programa: Epidemiološki status
Procijena troškova
Trajanje i cilj programa
Područje provedbe programa
3.4. Autorizacija poslovanja akvakulture
Tko ima obvezu autorizacije?
1) REGISTERED (Uzgajališta riba, školjkaša i rakova)
2) (Otpremni centri, centri za proĉišćavanje)
3) Poslovanja akvakulture u kojima se vrši klanje riba
u dijagnostiĉke svrhe (istraţivaĉki centri)
4) Karantene, lovišta u kojima se u svrhu rekreativnog
ribolova provodi organizirano poribljavanje, ...
27
4. Buduće aktivnosti
Daljnje transponiranje legislative EU
Izrada kriznih planova
Određivanje zemlje, zona ili kompartmenta slobodnih od bolesti
Trajna edukacija poslovanja akvakulture u pogledu zdravlja akvatičnih životinja
Zahvaljujem na pažnji!
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
28
PREZENTACIJA MAKEDONIJA
Nova dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvakulture u Republici
Makedoniji
Olivera Karamanova, DVM
SarajevoDecembar 8, 2009
Republika MakedonijaMinistarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivredeVeterinarska uprava
Nadležni organi
MAFWE/ VD/ Sektor za zdravlje životinja: Kontrola uzgojnih objekata-farmi
MAFWE/ VD/ Sektor za veterinarsko javno zdravstvo: Kontrole objekata za preradu
MAFWE/ VD/ Sektor za graničnu veterinarsku inspekciju: Kontrole uvoza/provoza na graničnim inspekcijskim prijelazima
Fakultet veterinarske medicine Skoplje –Ovlašteni organ:
Kontrola bolesti životinja i farmaceutskih proizvoda i rezidua
Dijagnostika
Istraživanja
Organizaciona i struktura upravljanja veterinarske službe
Veterinarska legislativa u pogledu kontrole uvoza i izvoza akvakulture “Zakon o veterinarstvu” (SG RM No.113/07)
“ Zakon o veterinarskom javnom zdravstvu” (SG RM No.114/07)
“Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja” (SG RM No.113/07)
“Zakon o sporednim proizvodima životinjskog porijekla” (SG RM No.113/07)
“Zakon o sigurnosti hrane, proizvoda i materijala u kontaktu sa hranom” (SG RM No 54/2002)
Povezani pod zakonski propisi (u pripremi)
Raspored nadležnosti koje se odnose na zdravlje i sigurnost akvakulture
Službeni veterinari na Graničnim inspekcijskim prijelazima: Veterinarske kontrole na GIP-ovima
Uvoz i provoz ribe i proizvoda od ribe
Službeni veterinari Regionalnih veterinarskih ureda (RVO):
Kontrola na unutrašnjem tržištu kretanja živih vodenih životinja i kontrola drugih aktivnosti koje mogu dovesti do širenja patogena
Privatne veterinarske stanice (PVS) Ovlaštene da obavljaju određene mjere zaštite zdravlja
životinja
Uvoz akvakulture i mjere upravljanja rizikom kod uvoza
CVO Prethodno izdavanje dozvola za uvoz životinja, proizvoda i
sporednih proizvoda, u zavisnosti od zemlje porijekla i njenog dijela, objekta, certifikata ili drugih pratećih dokumenata
CVO Donošenje odgovarajućih propisa u pogledu sigurnosnih mjera za
uvoz, provoz i izvoz živih životinja akvakulture i proizvoda akvakulture, na osnovu:
OIE statusa bolesti životinja i ažuriranja statusa
Službenog žurnala EU i ažuriranja statusa bolesti
Rezultata analize rizika
Uvoz akvakulture i mjere upravljanja rizikom kod uvoza
Uvoz žive ribe primarno za: Vrste Salmonidae i Ciprinidae porijeklom iz: Bugarske, Grčke,
Srbije
Ukrasnih riba porijeklom iz: Singapura i SAD-a
Uvoz u 2008 godini :
Vrsta(životni stadij)
Volumen (kg.)
Salmonidae i Ciprinidae namijenjene za farmski uzgoj
58.638
Salmonidae i Ciprinidae –juvenilne ribe 20.285
Ukrasne ribe 7.915
Programi za nadzor i praćenje bolesti vodenih životinja
MAFWE – Direkcija za veterinarstvoGodišnja naredba za zdravlje životinja i veterinarsko javno zdravstvo za poduzimanje određenih zaštitnih mjera od kontagioznih i parazitarnih bolesti
Bolesti koje se prate za ribe u jezerima, vještačkim akumulacijama i farmama za uzgoj:
- VHS (virusna hemoragična septikemija)
- IPN (kontagiozna nekroza pankreasa)
- BKD (bakterijska bolest/Renibakterioza)
- SVC (proljetna viremija šarana)
- IHN (infektivna hemoragična nekroza)
29
Dijagnostika bolesti
Fakultet veterinarske medicine/Univerziteta “"St. Ćiril i Metodije” Skoplje
Odjel za biologiju i patologiju riba, pčela i divljači, obavlja:
laboratorijske dijagnostičke tehnike i testove u skladu sa Priručnikom za dijagnostičke testove vodenih životinja
Virus- logical Disease (ELISA test);
Standardne mikrobiološke dijagnostičke metode za bolesti i
Analizu podataka
Trenutni kapaciteti akvakulture i proizvodnje
62 Farme ribe za uzgoj osiguravaju godišnju proizvodnju ribe iz svježe vode
Količine uzgojne ribe namijenjene za ljudsku konzumaciju godišnje za vrste Salmonida i Cyprinida :
-za 2006 - 958.000 kg
-za 2007 - 771.000 kg
-za 2008 - 992.000 kg
Krucijalni faktori za međunarodnu trgovinu živih vodenih životinja
Članica Svjetske organizacije za zdravlje životinja(OIE, Office International des Epizooties)
Članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Potpisnik Sanitarnog i Fito-sanitarnog ugovora (SPS)
Zemlja kandidat za članstvo i očekuje početak pregovora za članstvo
Makedonija ima odobrenje za izvoz živih životinja akvakulture i proizvoda u EU
Politika i planiranje u pogledu nacionalnog zdravlja vodenih životinja Kategorizacija farmi vodenih životinja prema zdravstvenom statusu,
Razvoj programa praćenja i nadzora prema bolestima vodenih životinja u skladu sa Direktivom komisije 2006/88;
Razvoj planova hitnih mjera u pogledu bolesti vodenih životinja;
Uvrštavanje na riziku baziranih, konsutativnih i transparentnih procesa analize rizika patogena u razvoju i provođenju državne i entitetskih politika;
Poboljšavanje dijagnostičkih kapaciteta;
Uspostavljanje standardizovanih laboratorijskih procedura i definisanje pravila za skupljanje uzoraka;
Geografsko zoniranje zemlje i njenih komponenti u sistemu nadzora kako je preporučeno/zahtijevano od međunarodnih organa i zahtijevano od trgovinkihpartnera.
Trenutni prioriteti u pogledu nacionalne politike akvakulture
Trenutni prioriteti u pogledu nacionalne politike akvakulture
Poboljšanje upravljanja izvozom:
Iskorištavanje statusa- odobrena zemlja za izvoz živih vodenih životinja i njihovih proizvoda u EU
Razvoj modernog sistema proizvodnje akvakulture za:
Osiguranje zdravog proteina sa niskom cijenom za stanovnike i vanjskog tržište
Razvoj farmi ribe i povećanje proizvodnje:
vrsta Salmonida(potočna pastrmka),
vrsta Cyprinida (šarana, bijelog amura i srebrnog šarana, soma)
Poboljšanje upravljanja bio sigurnošću u kapacitetima akvakulture
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
30
PREZENTACIJA SRBIJA
Republika SrbijaRepublika SrbijaMinistarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede,
ššumarstva i vodoprivredeumarstva i vodoprivrede
Uprava za veterinuUprava za veterinu
Akvakultura
U Srbiji
Akvakultura
U Srbiji
IstorijatIstorijatIstorijat
1860 1860 –– prvi pisani pomenprvi pisani pomen ““ribnjakaribnjaka”” (Irig, (Irig,
Vojvodina)Vojvodina)
1894 1894 –– osnovan je najstariji i najveosnovan je najstariji i najvećći ribnjaki ribnjak
EEĉĉkaka
95% 95% ribnjaka je bilo u drribnjaka je bilo u drţţavnom vlasniavnom vlasnišštvu dotvu do
20032003
2003 2003 –– privatizacija ribnjakaprivatizacija ribnjaka,, vivišše ode od 80% 80% vevećć
privatizovanoprivatizovano
Osnovni podaciOsnovni podaciOsnovni podaci
•• PreovlaĊuju PreovlaĊuju ššaranski ribnjaci na preko aranski ribnjaci na preko 1400014000 ha, ha, pastrmski na pastrmski na
okooko 17 ha17 ha
•• Veliki broj novoosnovanihVeliki broj novoosnovanih,, neregistrovanih, malih ribnjakaneregistrovanih, malih ribnjaka
(+(+30% 30% ukupne povrukupne površšineine?)?)
•• U toku poslednjih 10 godina povrU toku poslednjih 10 godina površšine pod ribnjacima uveine pod ribnjacima uveććane 10 ane 10
do 15 do 15 %%, ukupan broj novoosnovanih ribnjaka pove, ukupan broj novoosnovanih ribnjaka poveććan za 100 an za 100 %%
•• Sva tri vida proizvodnje prisutna u Srbji: ekstenzivni, Sva tri vida proizvodnje prisutna u Srbji: ekstenzivni,
poluintenzivni i intenzivnipoluintenzivni i intenzivni
–– PrinosPrinos/ha/ha u poluintenzivnom sistemu je oko 1000 kg/hau poluintenzivnom sistemu je oko 1000 kg/ha
–– Uz upotrebu ekstrudirane kompletne krmne smeUz upotrebu ekstrudirane kompletne krmne smešše za e za ššarane u arane u
ishraniishrani –– od 1500 do preko 3000 kg/haod 1500 do preko 3000 kg/ha
•• StatistiStatistiĉĉki podaci najki podaci najĉĉeeššćće nedostaju ili su spekulativnie nedostaju ili su spekulativni
•• OkoOko 1000 1000 zaposlenihzaposlenih,, 4 % 4 % sa visokim isa visokim i 10 % 10 % sa srednjim sa srednjim
obrazovanjemobrazovanjem
•• 200 200 –– 300 300 sesezonskih radnikazonskih radnika
•• 90 % 90 % mumušškaracakaraca,, ţţene retko u proizvodnjiene retko u proizvodnji (administra(administracijacija,,
ĉĉiiššććenje i sl.enje i sl.))
•• PProblemi: zapuroblemi: zapuššteni ribnjaci, niska produktivnost, preveliki broj teni ribnjaci, niska produktivnost, preveliki broj
zaposlenih, stare radne navike, nedostatak opreme, stara i zaposlenih, stare radne navike, nedostatak opreme, stara i
istroistroššena oprema, neadekvatno koriena oprema, neadekvatno koriššććena oprema. ena oprema.
•• IInteresovanje za akvakulturu u porastu (tradicijanteresovanje za akvakulturu u porastu (tradicija,, zdrava zdrava
ishrana) ishrana)
•• Uvoz ribe i ribljih proizvoda Uvoz ribe i ribljih proizvoda –– dvostruko vedvostruko većći od proizvodnjei od proizvodnje
Osnovni podaciOsnovni podaciOsnovni podaci
SnagaSnagaSnaga
•• Prirodni izvoriPrirodni izvori
•• Razvojni potencijalRazvojni potencijal
•• Nutritivna bazaNutritivna baza
•• TradiTradicijacija ((u proizvodnjiu proizvodnji))
•• PovePoveććano interesovanjeano interesovanje
•• PodrPodršška nauka nauĉĉnih institucijanih institucija
•• Niska produktivnostNiska produktivnost
•• Nivo obrazovanjaNivo obrazovanja
•• Uslovi trUslovi trţţiišštata
•• Zakonodavstvo i postojeZakonodavstvo i postojećći propisii propisi
•• SluSluţţbena kontrolabena kontrola
SlabostiSlabostiSlabosti
•• Proizvodnja visoko kvalitetne hraneProizvodnja visoko kvalitetne hrane
•• Pozitivan uticaj na zdravstveno stanjePozitivan uticaj na zdravstveno stanje
•• Pozitivan uticaj na zapoPozitivan uticaj na zapoššljavanjeljavanje
•• Pozitivan uticaj na ekonomski rastPozitivan uticaj na ekonomski rast
•• MoguMoguććnost regionalne saradnjenost regionalne saradnje
MogućnostiMoguMoguććnostinosti
•• Nedostatak investicijaNedostatak investicija
•• Ljudski resursi i podizanje kapacitetaLjudski resursi i podizanje kapaciteta
•• PolitiPolitiĉĉke promeneke promene
•• PrioritetiPrioriteti
•• TradicijaTradicija ((potropotroššnjanja))
PretnjePretnjePretnje
31
Vodeni resursi
Srbije
Vodeni resursiVodeni resursi
SrbijeSrbije
DunavDunav
SavaSava
TisaTisa
Morava (Velika, Zapadna, JMorava (Velika, Zapadna, Juuţţna)na)
DrinaDrina
KolubaraKolubara
TimokTimok
Sistem kanala Dunav Sistem kanala Dunav –– Tisa Tisa –– DunavDunav
Proizvodnja u Srbiji, tProizvodnja u Srbiji, tProizvodnja u Srbiji, t
Procenjeni ulov u rekama i jezerimaProcenjeni ulov u rekama i jezerima –– okooko 66000 t000 t
Ime Naučno ime 2006 2007 2008
Šaran Cyprinus carpio 4309.311 5517.826 5760.469
Som Silurus glanis 16.579 13.621 19.973
Tolstolobik Hypophthalmichthys molitrix 307.201 846.418 801.542
Amur Ctenopharyngodon idella 147.203 207.860 268.136
Štuka Esox lucius 1.733 1.013 4.916
SmuĎ Stizostedion lucioperca 8.431 13.073 8.813
Drugo (bela riba) 162.466 126.687 510.362
Pastrmka Salmo gairdneri 607.795 641.947 1051.966
UKUPNO 5560.719 7368.445 8426.177
Nadleţni organNadleNadleţţni organni organ
•• Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede, ššumarstva i umarstva i
vodoprivredevodoprivrede
•• Uprava za veterinu Uprava za veterinu –– organ uprave unutar organ uprave unutar
MinistarstvaMinistarstva
•• Kao posebna Uprava osnovana martaKao posebna Uprava osnovana marta 20042004
NadleţnostiNadleNadleţţnostinosti
•• Zdravstveno stanje i dobrobit Zdravstveno stanje i dobrobit ţţivotinjaivotinja
•• VeterinaVeterinarskorsko javno zdravljejavno zdravlje
•• Bezbednost hraneBezbednost hrane
•• ZaZašštita tita ţţivotnje sredineivotnje sredine
ZakonodavstvoZakonodavstvoZakonodavstvo•• Zakon o veterinarstvuZakon o veterinarstvu ((Sl. glasnikSl. glasnik RS No. 91/05)RS No. 91/05)
•• Zakon o bezbednosti hraneZakon o bezbednosti hrane ((Sl. glasnikSl. glasnik RSRS No 41/09) No 41/09)
•• Pravilnik o naPravilnik o naĉĉinu vrinu vrššenja veterinarskoenja veterinarsko--sanitarnog pregleda i sanitarnog pregleda i kontrole kontrole ţţivotinja pre klanja i proizvoda ivotinja pre klanja i proizvoda ţţivotinjskog poreklaivotinjskog porekla ((Sl. Sl. list SFRJlist SFRJ 68/89)68/89)
•• Pravilnik o naPravilnik o naĉĉinu utovara, pretovara i istovara poinu utovara, pretovara i istovara poššiljaka iljaka ţţivotinja, proizvoda, sirovina i otpadaka ivotinja, proizvoda, sirovina i otpadaka ţţivotinjskog porekla, ivotinjskog porekla, uslovima koje mora ispunjavati prevozno sredstvo, higijenskouslovima koje mora ispunjavati prevozno sredstvo, higijensko--tehnitehniĉĉkim uslovima koje mora ispunjavati pokim uslovima koje mora ispunjavati poššiljka i obrascu iljka i obrascu uverenja o zdravstvenom stanju pouverenja o zdravstvenom stanju poššiljkeiljke ((Sl. list SFRJSl. list SFRJ 69/90) 69/90)
•• Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za ribe, rakove, Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za ribe, rakove, šškoljkakoljkašše, morske jee, morske jeţţeve, morske krastavce, eve, morske krastavce, ţţabe, kornjaabe, kornjaĉĉe, e, pupuţţeve i njihove proizvode (Sl. list SRJeve i njihove proizvode (Sl. list SRJ 06/03 06/03 ии Sl. list SCGSl. list SCG 56/03, 56/03, 05/04, 04/04, 12/04, 48/04) 05/04, 04/04, 12/04, 48/04)
•• Pravilnik o merama za suzbijaPravilnik o merama za suzbijanjnje i iskoree i iskorenjnjivaivanjnje furunkuloze e furunkuloze pastrmki (Sl.pastrmki (Sl. list SFRJ 72/91)list SFRJ 72/91)
•• Pravilnik o merama za suzbijaPravilnik o merama za suzbijanjnje i iskoree i iskorenjnjivaivanjnje vrtie vrtiĉĉavosti avosti pastrmki (Sl.list SFRJpastrmki (Sl.list SFRJ 72/91)72/91)
Projekti Ministarstva nauke i tehnoloProjekti Ministarstva nauke i tehnološškog razvoja: kog razvoja:
•• UnapreĊenje ishrane UnapreĊenje ishrane ššarana i pastrmke u samoodrarana i pastrmke u samoodrţţivoj ivoj
akvakulturi (u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom, akvakulturi (u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom,
Zemun), 2004Zemun), 2004--20072007
•• Upotreba geotermalnih voda u proizvodnji riba (u saradnji Upotreba geotermalnih voda u proizvodnji riba (u saradnji
sa Poljoprivrednim fakultetom, sa Poljoprivrednim fakultetom, Novi Sad), 2Novi Sad), 2004004--20072007
•• UnapreĊenje poluintenzivne proizvodnje UnapreĊenje poluintenzivne proizvodnje ššarana (Cyprinus arana (Cyprinus
carpio) u samoodrcarpio) u samoodrţţivoj akvakulturi (u saradnji sa ivoj akvakulturi (u saradnji sa
Poljoprivrednim fakultetom, Zemun), 2007Poljoprivrednim fakultetom, Zemun), 2007--20112011
•• UvoĊenje i repopulacija linjaka UvoĊenje i repopulacija linjaka (Tinca tinca) u ribne (Tinca tinca) u ribne
sisteme i otvorene vode (u saradnji sa Poljoprivrednim sisteme i otvorene vode (u saradnji sa Poljoprivrednim
fakultetom, Novi Sad), 2007fakultetom, Novi Sad), 2007--20112011
ProjektiProjektiProjekti
Jun 2007Jun 2007 –– Srbija je pristupila EU Seventh Srbija je pristupila EU Seventh
Framework Programu (FP7) Framework Programu (FP7)
Februar 2008Februar 2008 –– popoĉĉeo je REGPOTeo je REGPOT--3 projekat: 3 projekat:
““Reinforcement of Sustainable Reinforcement of Sustainable
AquacultureAquaculture““ –– ROSA, No. 205135,ROSA, No. 205135,
koordinator Poljoprivredni Fakultetkoordinator Poljoprivredni Fakultet, , ZemunZemun
ProjektiProjektiProjekti
ProjektiProjektiProjekti
•• PodrPodršška sektoru ribarstva Srbije i Crne Gore ka sektoru ribarstva Srbije i Crne Gore ––
projekat finansiran od strane EU, preteprojekat finansiran od strane EU, preteţţno no
posveposveććen ribarstvu na otvorenom moru, manji deo en ribarstvu na otvorenom moru, manji deo
sredstava usmeren ka akvakulturisredstava usmeren ka akvakulturi,, 2007 2007 -- 20082008
MinistMinistarstvo poljoprivrede, Crna Goraarstvo poljoprivrede, Crna Gora
MinistMinistaarrstvo zastvo zašštite tite ţţivotne sredine,ivotne sredine, SrbiSrbijjaa
Uprava za veterinuUprava za veterinu,, MMPPŠŠVV,, SrbiSrbijjaa
InstitutInstitut za higijenu i tehnologiju mesa, Srbijaza higijenu i tehnologiju mesa, Srbija
32
Istraţivaĉke aktivnostiIstraIstraţţivaivaĉĉke aktivnostike aktivnosti
•• Razvoj Sistema kontrole zdravstvenog stanja riba u Razvoj Sistema kontrole zdravstvenog stanja riba u
proizvodnji i izvozu proizvodnji i izvozu –– Projekat Ministarstva poljoprivrede, Projekat Ministarstva poljoprivrede,
ššumarstva i vodoprivrede, 2006umarstva i vodoprivrede, 2006
•• ZnaZnaĉĉaj renibakterioze u patologiji kalifornijske pastrmke aj renibakterioze u patologiji kalifornijske pastrmke ––
Projekat Ministarstva poljoprivrede, Projekat Ministarstva poljoprivrede, ššumarstva i umarstva i
vodoprivrede, 2007vodoprivrede, 2007
•• Monitoring vodenih ekosistema u cilju proizvodnje Monitoring vodenih ekosistema u cilju proizvodnje
visokovrednih i bezbednih proizvoda akvakulture visokovrednih i bezbednih proizvoda akvakulture
konkurentnih na EU trkonkurentnih na EU trţţiišštutu -- InstitutInstitut za higijenu i za higijenu i
tehnologiju mesa, Beogradtehnologiju mesa, Beograd
Laboratorijska podrškaLaboratoLaboratorijska podrrijska podršškaka
NauNauĉĉni institut za veterinarstvo Srbije, ni institut za veterinarstvo Srbije, Odeljenje za bolesti riba, Odeljenje za bolesti riba,
Vojvode Toze 14, BeogradVojvode Toze 14, Beograd
•• Parazitologija Parazitologija
•• Histopatologija Histopatologija
•• OpOpššta bacteriologija/micologija ta bacteriologija/micologija
•• OpOpššta virusologija ta virusologija
•• Kultura tkiva Kultura tkiva
•• Molekularna dijagnostika (PCR) Molekularna dijagnostika (PCR)
•• Imunoesej (ELISA) Imunoesej (ELISA)
•• Imunofluorescenca Imunofluorescenca
Hvala na paţnji!Hvala na paHvala na paţţnjinji!!
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
33
PREZENTACIJA 6.
VETERINARSKI FAKULTET
ODJELJENJE ZA AKVAKULTURUODJELJENJE ZA AKVAKULTURU
(CENTAR ZA RIBARSTVO)(CENTAR ZA RIBARSTVO)
Zmaja od Bosne 90, Sarajevo 71000Bosna i Hercegovina
Tel: ++ 387 33 655 922 http:// www.vfs.unsa.ba/
Fax: ++ 387 33 610 908 E-mail: [email protected]
1959 - 2009
Uvod
• Pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, jedinom takve vrste u Bosni i Hercegovini, postoji Odjeljenje za akvakulturu, bivši naziv Centar za ribarstvo (osnovan 1959. godine), koji se bavi zdravstvenim nadzorom salmonidnih, ciprinidnih i morskih ribogojilišta u BiH.
• Prije rata u bivšoj Jugoslaviji, Centar je vršio zdravstveni nadzor pored BiH i na svim ribljim farmama u Crnoj Gori, Sandţaku i jednom dijelu Kosova.
• Uloga Odjeljenja za akvakulturu je prvenstveno na dijagnostici, prevenciji i suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti riba u kontrolisanim uzgojima.
Uvod
• S obzirom da se stanje iz oblasti bolesti riba promijenilo, naroĉito pojavom onih koje uzrokuju visok stepen mortaliteta i ogromne ekonomske gubitke a uz to su izrazito kontaminozne, LaboratorijeOdjeljenja za akvakulturu su stavljene u funkciju sa jasnim zadatkom na polju dijagnostike, prevencije i suzbijanja bolesti riba, a prema prema Aquatic Animal Health Code 2008 i Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animal 2006. (OIE).
• Cilj djelatnosti Odjeljenja za akvakulturu je: unapreĊenje proizvodnjeslatkovodnog i morskog ribarstva, unapreĊenje zdravstvenogstatusa riba, kontrola proizvodnje zdrave hrane i izvoz ribe i školjki u ţivom, svjeţe-mrtvom stanju i u obliku ribljih proizvoda.
OdjeljenjOdjeljenjee zaza akvakulturuakvakulturu je je
Nacionalna Referentna Laboratorija (Nacionalna Referentna Laboratorija (NRL) NRL)
za virusne bolesti riba (2005)za virusne bolesti riba (2005)
Osnovna djelatnost Odjeljenja za akvakulturu
Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarskog instituta, Veterinarskog fakulteta u Sarajevu jedino je u Federaciji Bosne i Hercegovine koje se bavi poslovima veterinarske djelatnosti iz oblasti akvakulture:
• dijagnostika, prevencija i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti riba u kontrolisanim uzgojima i otvorenim vodama;
• vrši mikrobiološke, virusološke i parazitološke pretrage na osnovu povećanog morbiditeta, mortaliteta, sumnje i pojave bolesti riba:– mikrobiološke pretrage na prisustvo: Jersinioza pastrmki, Bakterijski
nefritis pastrmki, Furunkuloza pastrmki, Eritrodermatitis šarana
– virusološke pretrage na prisustvo: Virusna hemoragiĉna septikemija pastrmki, Zarazna hematopoetska nekroza pastrmki, Zarazna nekroza gušteraĉe pastrmki, Proljetna viremija šarana
– parazitološke pretrage na prisustvo: Vrtiĉavosti pastrmki, Girodaktilozu pastrmki, Ihtioftiriozu, Sferosporidioza šarana, Proliferativno oboljenje bubrega pastrmki
• analize na virusne, bakterijske i parazitarne bolesti riba koje se koriste za poribljavanje otvorenih voda
Osnovna djelatnost Odjeljenja za akvakulturu
• saradnja sa Uredom za veterinarstvo BiH, FBiH i RS u pripremi legislative iz oblasti akvakulture
• edukacija veterinarskih inspektora
• edukacija osoblja ribogojilišta
• uĉestvovanje pri izradi i uvoĊenju HACCP-a, Standardnog sanitacijskog operativnog programa (SSOP) i Uputstva za preventivnu njegu i zaštitu ribe na ribogojilištima
• nauĉno-tehnološka saradnja na uzgoju i zdravstvenoj zaštiti kontrolisanog uzgoja ribljeg fonda;
• izrada studija, programa i elaborata o mogućnostima kontrolisanog uzgoja riba
• vještaĉenjem u sluĉaju trovanja riba u ribogojilištima i otvorenim vodama
• uĉestvovanje pri izradi ribarskih osnova
Ostala djelatnost
Odjeljenja za
akvakulturu
• Analiza riblje hrane
• Analiza vode
• Pretraga kvaliteta ribe i ribljih proizvoda
• Ispitivanje i kontrola radioaktivnosti u vodi, ribama i hrani za ribe
• Toksikološke analize
• Ispitivanje i kontrola lijekova
• Ispitivanje i analiza hromozoma kod riba
• Laboratorija za virusologiju
• Laboratorija za mikrobiologiju
• Laboratorija za patologiju
• Laboratorija za parazitologiju
• Zavod za higijenski nadzor namirnica i zaštitu ţivotne sredine
• Laboratorija za kontrolu radioaktivnosti
• Katedra za hranu i ishranu ţivotinja
• Odjeljenje za toksikološke analize
• Katedra za biologiju
Prateće Laboratorije
Odjeljenja za
akvakulturu
„Poboljšanje zdravstvenog statusa životinja iz akvakulture i kvalitete i sigurnosti proizvoda akvakulture“, TCP/BiH/3101 (FAO),
A.Jažić i J.Omeragić - FAO nacionalni konsultanti
2006/08
Istraživanja parazitskih beskiĉmenjaka riba iz hidroakumulacije Modrac (Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
tuzlanskog kantona)
2007
Projekat o struĉno-tehnološkoj saradnji u oblasti zaštite rijeke Neretve (JP Elektroprivreda BiH)2006
Istraživanja zdravstvenog stanja salmonidnih vrsta riba na vodozahvatima punosistemskih ribogojilišta u FBiH (Federalno
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, FBiH)
2006
Obuka i trening na doniranoj opremi virusološke laboratorije za ribe (Investitor USAID LAMP)2005
Pravljenje i uvoĊenje Standardnog sanitacijskog operativnog programa (SSOP) i Uputstva za preventivnu njegu i zaštitu ribe.
(USAID LAMP)
2005
“Monitoring i kontrola bolesti salmonidnih, ciprinidnih i morskih riba u punosistemskim ribogojilištima u Bosni i Hercegovini”
(USAID LAMP)
2004/05
„Istraživanje sistema za obogaćivanje vode kiseonikom na ribljim farmama” (Federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke,
FBiH)
2003/04
Izrada ribolovne osnove općine Bihać (SRD Bihać i Općina Bihać), Općine Teoĉak, Općine Graĉanica, Općine Olovo, Kantona
Sarajevo, sliva Neretve (Općine Konjic, Jablanica i Mostar)
2000/04
Eksperimentalno ispitivanje hranjenja kalifornijske pastrmke ribljom hranom proizvoĊaća Kraftfutterwerk Beeskow GmbH,
Njemaĉka (Kraftfutterwerk Beeskow GmbH 15848 Tauche, Stremmener Landstrase, Njemaĉka)
2000
“Opremanje Parazitološkog laboratorija za serološku dijagnostiku sa posebnim osvrtom na kriptosporidiozu“ (EU)1998
„Procjena stanja i revitalizacije ribarske proizvodnje u kontrolisanim uslovima na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine“
(AICF/USA)
1996
"Zdravstvena zaštita kao mogućnost optimalnog uzgoja riba u organizovanim uslovima proizvodnje" (u okviru Projekta DC-X,
SRBiH)
1991
Naziv projektaGodina
Referentna lista projekata iz oblasti akvakulture
Ostvarena saradnja sa relevantnim institucijama :
• European Reference Laboratory for Fish Diseases, Danish Veterinary Laboratory, Aarhus, Danmark
• Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
• Institut “RuĊer Bošković” - Laboratorij za istraţivanje i razvoj akvakulture, Zagreb, Hrvatska
• Veterinarski fakultet u Ljubljani, Slovenija
• Nauĉni Institut za veterinarstvo Srbije, Beograd, Srbija
• Veterinarski fakultet u Skopju, Makedonija
• IZSAM (Institutto Zooprofilactico Spermentale de’ll Abruzzo e Molise G.Caporale), Teramo, Italy
Nastavne aktivnosti djelatnika
• dodiplomski studij veterinarske medicine– predmet: “Veterinarska parazitologija” , prof. dr.sc.Adnan Jaţić, prof. dr.sc. Almedina Zuko, doc.dr. Jasmin
Omeragić
– predmet: “Invazione bolesti ţivotinja” , prof. dr.sc. Almedina Zuko, prof. dr.sc.Adnan Jaţić, doc.dr. Jasmin Omeragić
– predmet: “Uzgoj i bolesti pĉela, riba i divljaĉi” , prof. dr.sc.Adnan Jaţić
– predmet: "Akvakultura", prof. dr.sc. Almedina Zuko
• postdiplomski studij : Smjer „Parazitologija i invazione bolesti sa epizootiologijom“
• specijalni kursevi, kontinuirana edukacija
Nauĉno-istraţivaĉki rad (oblasti)
• Bolesti riba i školjki
• Dijagnostika ribljih bolesti i bolesti školjki
• Epidemiologija i kontrola bolesti riba
Objavljene knjige iz oblasti akvakulture
• Jaţić A., Zuko A. (2004) Bolesti salmonidnih vrsta riba. Sarajevo,
UDK 619:639.211(075.8)(076) 639.3.211.09(075.8)(076); ISBN 9958-599-03-1
34
1NSS
2SSS
1VSS
3Doktora nauka
Broj
zaposlenihObrazovanje
Struĉno osoblje, struĉna zvanja i posebne obuke
1996. Department of Parasitology, Research Institute Ipoh, Malesia
1998. Ifremer, O.I.E. Reference laboratory for bivalve Mollusks Diseases,La Tremblade, France
(Training Course, Phare MCVP partner countries)
1999. (Training Course, Phare MCVP partner countries, 2nd-8thFebr.) Eu.Ref.Lab. za bolesti
riba, Aarhus, Danska
2000. (IMG-99-BIH-2006, Tempus Phare, 1stApril-1stMarch) Eu.Ref.Lab. za bolesti riba, Aarhus,
Danska
2004. Organizacija i upravljenje veterinarske službe, (Modul I i II), Teramo, Italija
2005. ”Organisation and managment of Public Veterinary Services”I Module: Teramo
2005. Provision of training on new lab equipment (Training course, USAID LAMP)
2008. (FAO project TCP/BiH/3101, 28th January – February 15th), Eu.Ref.Lab. za bolesti riba,
Aarhus, Danska
- Kontinuirana interna edukacija u Odjeljenju za akvakulturu
Posebne obuke
spremaĉicaSamija Liĉina
Lab.tehniĉar, SSSAjša Dermaki
Lab.tehniĉar, SSSSabrina Grbo
DVMNermina Vejzović
Dr.Sc., MSc, Spec.paraz., DVMJasmin Omeragić
Dr.Sc., MSc, DVMAlmedina Zuko
Dr.Sc., MSc, DVMAdnan Jažić
Struĉna sprema/zvanjeIme i prezime
Kratak opis dg. metoda
Virusne bolesti
Izolacija uzroĉnika virusnih bolesti riba je putem inokulacije uzorka na
pripremljenu ĉistu staniĉnu kulturu (BF2, EPC) i pojava citopatogenog efekta
(CPE). Identifikacija uzroĉnika je neutralizacijom i ELISA metodom.
Bakterijske bolesti
Dijagnostika nekih bakterijskih bolesti se vrši nalazom uzroĉnika bojenjem otisaka
po Gramu, a identifikacija ELISA metodom.
Parazitske bolesti
Dijagnostika parazitskih bolesti se vrši nalazom uzroĉnika (adulti, razvojni oblici)
mikroskopskim i makroskopskim putem, a identifikacija vrste na osnovu
morfologije i morfometrije
Popis bolesti i dijagnostiĉkih metoda
Druge vrste akara- Mikroskopski i makroskopski nalaz uzroĉnika
- Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije
Druge vrste helminata
(trematode, cestode, nematode)
- Mikroskopski i makroskopski nalaz uzroĉnika
- Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije
Druge vrste protozooa
- Mikroskopski nalaz uzroĉnika
- Histopatološka pretraga
- Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije
Sferosporidioza- Mikroskopski nalaz uzroĉnika u ribljem mjehuru
Miksobolijaza
(vrtiĉavost)
- Mikroskopski nalaz spora uzroĉnika u strugotinama hrskavice
- Histopatološka pretraga
Ihtioftirioza - Mikroskopski nalaz uzroĉnika u nativnim preparatima
Girodaktiloza* - Mikroskopski nalaz uzroĉnika u nativnim preparatima
- Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije
Parazitske bolesti
Saprolegnioza - Mikroskopski i makroskopski nalaz hifa u nativnim preparatima
Bakterijska bolest bubrega*
- Bojenje otisaka bubreţnog tkiva po Gramu
- Histopatološka pretraga
- ELISA
Bakterijske bolesti
Virusna hemoragiĉna septikemija*
Zarazna nekroza gušteraĉe*
Zarazna hematopoetska nekroza*
Proljetna viremija šarana*
- Izolacija virusa na kulturi stanica
- Neutralizacija
- ELISA
Virusne bolesti**
BolestDijagnostiĉka metoda
* izvoĊenje dijagnostiĉkih metoda prema Aquatic Animal Health Code 2008 i Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animal 2006. (The World Organisation for
Animal Health (OIE)
**Virusne bolesti prema: Naredba o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti ţivotinja i njihovom provoĊenju i finansiranju u 2009. godini („Sl. Glasnik BiH,“
broj: 04/09) i Odluka o provoĊenju mjera za spreĉavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitskih bolesti kod riba (07-2-27-2617/08, od 20.05.2009.
godine)
Results of the targeted surveillance on presence of certain viral agents of
fish diseases implemented in B&H fish farms in the period 2004-2008.
Year Salmonid species1 Cyprinid
species2
VHS virus
a / b
IHN virus
a / b
IPN virus
a / b
ISA virus
a / b
SVC virus
a / b
2004 0 / 32 0 / 32 17 / 32 NA NA
2005 0 / 30 0 / 30 26 / 30 0 / 30 0 / 7
2006 0 / 34 0 / 34 6 / 34 NA 0 / 5
2007 0 / 28 0 / 28 0 / 28 NA 0 / 6
2008 0 / 28 0 / 28 2 / 28 NA 0 / 8
1 – Rainbow trout (Oncorhynchus mykiss), brown trout (Salmo trutta m. fario), brook trout (Salvelinus fontialis), grayling (Thymallusthymallus), and Adriatic salmon (Salmothymus obtusirostris). In 2007 one farm producing Arctic char (Salvelinus alpinus) was also
included in the surveillance program.
2 – Common carp (Cyprinus carpio). a – Number of farms in which fish population presence of the virus is confirmed in the respective year. No increased or unusual mortality or any specific clinical sign of respective diseases were not observed during implementation of the surveillance program. b – The total number of fish farms included in the surveillance program per year. All the officially registered farms and those in the phase of registration were included in the program in the respective year.
NA – Not applicable. The agent was not under official targeted surveillance.
LABORATORIJA LABORATORIJA LABORATORIJA
1 2 3
Kuhinja za djelatnike
Ulaz
Prostorije za odmor djelatnika Prostorija za obradu rezultata i pripremu izvještaja LABORATORIJA
Prostorije za odmor djelatnika sa bibliotekom 4
Prostorije za odmor djelatnika
laboratorija sa serologiju, identifikacija uzroĉnikaLaboratorija 4.
priprema (kultivacija, subkultivacija) i odrţavanje staniĉnih linija za virusološku dijagnostiku Laboratorija 3.
prijem i priprema uzoraka (materijala) i inokulacija uzoraka (materijala) za virusološka ispitivanja,
pregled uzorka (izolacija uzroĉnika)
Laboratorija 2.
prijem, priprema i pregled uzoraka (materijala) za parazitološku dijagnostikuLaboratorija 1.
Namjena Prostorija
VETERINARY FACULTY
UNIVERSITY OF SARAJEVO
VETERINARY VETERINARY FACULTYFACULTY
UNIVERSITY OF SARAJEVOUNIVERSITY OF SARAJEVO
Department of Aquaculture
NRL for fish virus diseases
Department of AquacultureDepartment of Aquaculture
NRL NRL forfor fishfish virus virus diseasesdiseases
FAO TCP/RER/3206 Workshop “Assistance to WBC for Improving Compliance with International Standards for Aquatic Animal Health”FAO TCP/RER/3206 Workshop “Assistance to WBC for Improving Compliance with International Standards for Aquatic Animal Health”
1970-1993, preminuo tokom agresije na BiHAsim Sadžak, laborant
1966-1989Dr. Mihaly Kiskaroly, nauĉni savjet.
1972-1976Mr. Sejo GraĊanin
1960-1992Dr. Milka Rozman, nauĉni savjetnik
1976-1992, ubijena tokom agresije na BiHDoc. Dr. Vahida Imamović
1959-1999Prof. Dr. Midhat Ĉanković
Prof.Dr. Midhat Ĉanković Doc.Dr. Vahida Imamović Dr. Milka Rozman Asim Sadţak
35
VETERINARSKI FAKULTET
ODJELJENJE ZA AKVAKULTURUODJELJENJE ZA AKVAKULTURU
(CENTAR ZA RIBARSTVO)(CENTAR ZA RIBARSTVO)
Zmaja od Bosne 90, Sarajevo 71000Bosna i Hercegovina
Tel: ++ 387 33 655 922 http:// www.vfs.unsa.ba/
Fax: ++ 387 33 610 908 E-mail: [email protected]
1959 - 2009
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
36
PREZENTACIJA 7.
MeĊunarodni standardi i zdravstveni MeĊunarodni standardi i zdravstveni
uslovi za uvoz ribljih proizvoda na uslovi za uvoz ribljih proizvoda na
teritorijteritorijuu Evropske unije iz treEvropske unije iz treććih ih
zemaljazemalja
Ured za veterinarstvo Bosne i HercegovineUred za veterinarstvo Bosne i Hercegovine
Doc. Dr. Drago N. NediDoc. Dr. Drago N. Nedićć, Sanin Tankovi, Sanin Tankovićć, dr.vet.med., , dr.vet.med.,
Zorana MehmedbaZorana Mehmedbaššiićć DevedDevedžžiićć, dr vet. med., Faruk , dr vet. med., Faruk
KaukKaukččija, dr vet. med.ija, dr vet. med.
PRVA PRVA REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVUREGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU
SARAJEVO, 8.12.2009. GOD.SARAJEVO, 8.12.2009. GOD.
MeĊunarodni standardi
• Ova oblast je regulisana sa razliĉitim meĊunarodnim propisima i/ili standardima koji iako su doneseni od razliĉitih tijela/organa ili meĊunarodnih organizacija usaglašeni/usklaĊeni izmeĊu sebe
• Cilj takvog oblika usaglašenosti je osiguranje visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi i ţivotinja kao i uklanjanje trgovinskih barijera
Institucije Evropske unije Institucije Evropske unije --
PropisiPropisi
Uredbe/RegulationsUredbe/Regulations
DirektiveDirektive
OdlukeOdluke
Pravno obavezujuPravno obavezujućći za zemlje i za zemlje
ĉĉlanice kao i trelanice kao i trećće zemlje koje e zemlje koje
ţţele uvoziti ele uvoziti ţţivotinje i ivotinje i
proizvode proizvode
MeĊunarodne organizacije MeĊunarodne organizacije –– kodove kodove, ,
standarde, prakse, standarde, prakse, uputstvauputstva
MeĊunarodna organizacija za zdravlje MeĊunarodna organizacija za zdravlje
ţţivotinja (OIE)ivotinja (OIE)
Codex Alimentarius komisija osnovana od Codex Alimentarius komisija osnovana od
FAO/WHO FAO/WHO
Nisu pravno obavezujuNisu pravno obavezujućći ali su referentni za i ali su referentni za
Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO)Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO)
1. Legislativa Evropske Unije 1. Legislativa Evropske Unije –– ţţivotinje i ivotinje i
proizvodiproizvodi
Sa obzirom na namjeru BiH da pristupi u Sa obzirom na namjeru BiH da pristupi u ĉĉlanstvo Evropske unije ovi lanstvo Evropske unije ovi
propisi se mogu oznapropisi se mogu oznaĉĉiti kao od najviiti kao od najviššeg znaeg znaĉĉajaaja
EU EU Direktiva brojDirektiva broj 2006/882006/88 odod 2424 Oktobra 2006 godine o zahtjevima u Oktobra 2006 godine o zahtjevima u
pogledu pogledu ţţivotinja akvakulture i njihovim proizvodima i prevenciji i kontrivotinja akvakulture i njihovim proizvodima i prevenciji i kontroli oli
odreĊenih bolesti vodenih odreĊenih bolesti vodenih ţţivotinja predstavlja osnovni ivotinja predstavlja osnovni propis koji ureĊuje propis koji ureĊuje
uslove u pogledu uslove u pogledu ţţivotinja akvakultureivotinja akvakulture
MMjere nadzora i iskorjenjivanja jere nadzora i iskorjenjivanja
bolestibolesti
PPlanove hitnih mjeralanove hitnih mjera
VVakcinacijaakcinacija
UUslovi za sticanje statusa slovi za sticanje statusa
slobodne zone ili odjela slobodne zone ili odjela
(kompartmenta) ili cijele zemlje, (kompartmenta) ili cijele zemlje,
priznatih kao slobodne od priznatih kao slobodne od
određenih bolestiodređenih bolesti. .
Ona ureĊujeOna ureĊuje
Uslove za Uslove za poslovanja sa poslovanja sa
akvakulturomakvakulturom
Uslove Uslove objekte za uzgoj i objekte za uzgoj i
kultivaciju akvakulturekultivaciju akvakulture
RRegistracijegistracijuu i odobravanjei odobravanje sa sa
dodjelom kontrolnog brojadodjelom kontrolnog broja
RRegistaregistar
SSlulužžbene kontrolebene kontrole
1. Legislativa Evropske Unije 1. Legislativa Evropske Unije –– ţţivotinje i proizvodiivotinje i proizvodi
Odluka Komisije broj 2004/453 u pogledu mjera protiv određenih bolesti vodenih životinja
Uredba Komisije broj 1251/2008 u pogledu uslova za stavljanje na tržište i uvoz u Uniju životinja akvakulture i njihovih proizvoda i propisivanje liste vektora
Odluka Komisije broj 2001/183 propisuje planove uzorkovanja i dijagnostičkih metoda za određivanje i potvrdu određenih bolesti riba
U svrhu provoĊenja Direktive U svrhu provoĊenja Direktive 2006/88 primjenjuju se slijede2006/88 primjenjuju se slijedećći propisii propisi
2. Legislativa Evropske Unije Legislativa Evropske Unije – higijenski propisi
UopUopššteno, kada se govori o proizvodima namijenjenim za ljudsku konzuteno, kada se govori o proizvodima namijenjenim za ljudsku konzumaciju maciju
osnovni propis je Uredba 178/2002 osnovni propis je Uredba 178/2002
Namjera je staviti odgovornost za proizvodnju sigurne hrane na Namjera je staviti odgovornost za proizvodnju sigurne hrane na subjekte u subjekte u
poslovanju sa hranomposlovanju sa hranom
U pogledu proizvoda akvakulture (uslovi kojima subjekti u posloU pogledu proizvoda akvakulture (uslovi kojima subjekti u poslovanju kao i vanju kao i
proizvodi moraju udovoljavati) na snazi je tzv higijenski paketproizvodi moraju udovoljavati) na snazi je tzv higijenski paket
Uredba 852/2004 opUredba 852/2004 opššti higijenski usloviti higijenski uslovi
Uredba 8Uredba 853/2004 53/2004 posebni higijenski uslovi za hranu posebni higijenski uslovi za hranu ţţivotinjskog porijeklaivotinjskog porijekla
NaNaĉĉin obavljana sluin obavljana sluţţbenih kontrola propisan je sa benih kontrola propisan je sa
Uredbom 882/2004 sluUredbom 882/2004 sluţţbene kontrolebene kontrole
Uredba 854/2004 sluUredba 854/2004 sluţţbene kontrole hrane bene kontrole hrane ţţivotinjskog porijeklaivotinjskog porijekla
Veliki broj propisa od kojih se kao najznaĉajniji nameću oni koji propisuju limite
Rezidue veterinarskih lijekova
Uredba 2377/90 sa maksimalnim dozvoljenim nivoima ostataka veterinarskih lijekova u proizvodima ţivotinjskog porijekla – samo Aneksi na snazi
Direktiva 96/22/EC zabrana upotrebe odreĊenih supstanci koje posjeduju hormonalno ili tireostatsko djelovanje i ß-agonista
Rezidue pesticida
Uredba 396/2005
Uredba 178/2006
Uredba 839/2008
Interesantna ĉinjenica da nisu uspostavljeni pojedinaĉni maksimalno dozvoljeni nivoi rezidua pesticida za ribe na nivou EU
3. Legislativa Evropske Unije 3. Legislativa Evropske Unije –– Rezidue, kontaminanti, Rezidue, kontaminanti,
mikrobiolomikrobiološški kriterijiki kriteriji
3. Legislativa Evropske Unije 3. Legislativa Evropske Unije –– Rezidue, Rezidue,
kontaminanti, mikrobiolokontaminanti, mikrobiološški kriterijiki kriteriji
Kontaminanti
Uredba 1881/2006 maksimalno dozvoljeni nivoi kontaminanata (metali,
dioksini, PCB spojevi itd.)
Plan praćenja rezidua u namirnicama ţivotinjskog porijekla
Direktiva 1996/23 – neizostavan alat EU kao preduslov za izvoz
Mikrobiološki kriteriji
Regulation (EC) No 2073/2005 on microbiological criteria in foodstuffs as
amended by Regulation (EC) No 1441/2007
Kada su u pitanju propisi EU moKada su u pitanju propisi EU možže se zakljue se zakljuĉĉiti da postoji veliki iti da postoji veliki
broj propisa i da su broj propisa i da su ĉĉeste njihove izmjene, dopune ili zamjene u este njihove izmjene, dopune ili zamjene u
skladu sa novim nauskladu sa novim nauĉĉnim saznanjimanim saznanjima
Standardi meĊunarodnih organizacijaStandardi meĊunarodnih organizacija
MeĊunarodna organizacija za zdravlje MeĊunarodna organizacija za zdravlje ţţivotinja (OIE) ivotinja (OIE)
Aquatic Animal Health Code Aquatic Animal Health Code –– Zdravstveni kod za Zdravstveni kod za ţţivotinje iz akvakulture ivotinje iz akvakulture –– sa sa
kojim je usklaĊena spomenuta Direktiva EU kojim je usklaĊena spomenuta Direktiva EU 2006/882006/88
Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animals of the OIEManual of Diagnostic Tests for Aquatic Animals of the OIE –– prirupriruĉĉnik za nik za
dijagnostidijagnostiĉĉke testove za vodene ke testove za vodene ţţivotinje ivotinje
Codex Alimentarius komisija Codex Alimentarius komisija -- MeĊunarodna organizacija za MeĊunarodna organizacija za
standarde u hranistandarde u hrani
Code of Practice for Fish and Fishery ProductsCode of Practice for Fish and Fishery Products -- Kod prakse za ribe i Kod prakse za ribe i
proizvode od riba CAC/RCP 52proizvode od riba CAC/RCP 52 –– Kao osnovni i dalje na osnovu Kao osnovni i dalje na osnovu
razlirazliĉĉitih proizvoda:itih proizvoda:
37
Standardi meĊunarodnih organizacijaStandardi meĊunarodnih organizacija
Standard za brzo smrznut Quick Frozen Finfish, evisceriranu i nStandard za brzo smrznut Quick Frozen Finfish, evisceriranu i ne evisceriranu e evisceriranu
Standard za konzerviranu Finfish Standard za konzerviranu Finfish
Standard za brzo smrznute blokove ribljih fileta, mljevenog mesaStandard za brzo smrznute blokove ribljih fileta, mljevenog mesa riba i riba i mjemješšavine fileta i mljevenog ribljeg mesaavine fileta i mljevenog ribljeg mesa
Standard za brzo smrznute riblje Standard za brzo smrznute riblje šštapitapićće (Fish Fingers), riblje dijelove i riblje e (Fish Fingers), riblje dijelove i riblje filetefilete
Standard za soljenu ribu i suStandard za soljenu ribu i suššenu soljenu ribu familije enu soljenu ribu familije GadidaeGadidae
OpOpššti standard za brzo smrznute riblje filete ti standard za brzo smrznute riblje filete
Standard za krekere od morskih riba i riba iz svjeStandard za krekere od morskih riba i riba iz svjeţţih voda, ih voda, šškoljkakoljkašša Crackers a Crackers from Marine and Freshwater Fish, from Marine and Freshwater Fish, šškoljkakoljkašša i morskih a i morskih šškoljkikoljki
VodiVodićć za senzorsko ocjenjivanje riba i za senzorsko ocjenjivanje riba i šškoljki u laboratorijamakoljki u laboratorijama
PreporuPreporuĉĉeni meĊunarodni kod za higijensku praksu za dimljenu ribueni meĊunarodni kod za higijensku praksu za dimljenu ribu
U cilju zaU cilju zašštite zdravlja evropskih potrotite zdravlja evropskih potroššaaččaa
Ranije sa DirektivamaRanije sa Direktivama
CD 91/493/EEC CD 91/493/EEC –– riblji proizvodiriblji proizvodi
CD 91/492/EEC CD 91/492/EEC –– ţţivi mekuivi mekuššci ci
Koje su skinute sa snage Koje su skinute sa snage DireDirektivomktivom 2004/41/EC2004/41/EC, a trenutno regulisane , a trenutno regulisane setom propisa nazvanih higijenski paket:setom propisa nazvanih higijenski paket:
•• Uredba 852/2004 opUredba 852/2004 opššti higijenski usloviti higijenski uslovi
•• Uredba 8Uredba 853/2004 53/2004 posebni higijenski uslovi za hranu posebni higijenski uslovi za hranu ţţivotinjskog ivotinjskog porijeklaporijekla
•• Uredba 854/2004 sluUredba 854/2004 sluţţbene kontrole hrane bene kontrole hrane ţţivotinjskog porijeklaivotinjskog porijekla
Novi propisi donose novi pristup sigurnosti i obavezu za subjektNovi propisi donose novi pristup sigurnosti i obavezu za subjekte u e u poslovanju hranom da stavljaju na trposlovanju hranom da stavljaju na trţţiiššte sigurne proizvodete sigurne proizvode
Izvoz iz TZ Izvoz iz TZ -- Uvod (I) Uvod (I)
EU legislativa jasno propisuje zdravstvene uslove i EU legislativa jasno propisuje zdravstvene uslove i
procedure koje moraju poprocedure koje moraju pošštovati tretovati trećće zemlje i zemlje e zemlje i zemlje
ĉĉlanice EU da bi svoje proizvode plasirali na trlanice EU da bi svoje proizvode plasirali na trţţiišštete
EU prihvata legislativu treEU prihvata legislativu treććih zemalja koja se ih zemalja koja se
bazira Codex Alimentariusbazira Codex Alimentarius--u.u.
ččlan Codex Alimentarius komisijelan Codex Alimentarius komisije
WTOWTO
potpisnik SPS sporazuma za koji su relevantni potpisnik SPS sporazuma za koji su relevantni standardi Codex Alimentariusstandardi Codex Alimentarius
Izvoz iz TZ Izvoz iz TZ -- Uvod (II)Uvod (II)
EU legislativa je bazirana na EU legislativa je bazirana na Codex Codex
Alimentarius Codes of Practice for Fish and Alimentarius Codes of Practice for Fish and
Fishery Products.Fishery Products.
EU se pojavljuje kao:EU se pojavljuje kao:
ŠŠta se ota se oĉĉekujekuje od te zemlje od te zemlje?e?
Kako procedKako procedure odobravanja ure odobravanja sprovesti usprovesti upraksi?praksi?
Na koji naNa koji naĉĉin odobin odobriti treriti treććim im zemljama zemljama izvoz ribljih proizizvoz ribljih proizvoda na voda na teritoriju EU?teritoriju EU?
Onda jOnda je EU sebi postavila e EU sebi postavila par par
pitanja:pitanja:
Lista zemalja (I)Lista zemalja (I)
Sve zemlje koje namjeravaju izvoziti na teritoriju Sve zemlje koje namjeravaju izvoziti na teritoriju
EU EU šškoljkakoljkašše, ehinoderme, tunikate, morske e, ehinoderme, tunikate, morske
gastropode i proizvode od ribe moraju biti gastropode i proizvode od ribe moraju biti
odobrene od strane EU i nalaziti se na listi odobrene od strane EU i nalaziti se na listi
propisanoj Odlukom propisanoj Odlukom 2006/766/EC2006/766/EC koja se koja se
dopunjuje sa novim zemljama koje ispunjavaju dopunjuje sa novim zemljama koje ispunjavaju
uslove ili se skidaju sa liste ukoliko viuslove ili se skidaju sa liste ukoliko višše ne e ne
ispunjavaju propisane usloveispunjavaju propisane uslove
Samo zemljama koje se nalaze na ovoj listi je Samo zemljama koje se nalaze na ovoj listi je
dozvoljeno izvoziti na teritoriju EUdozvoljeno izvoziti na teritoriju EU
Ranije su to bile Odluke:Ranije su to bile Odluke:CD 97/296CD 97/296 i i CD 97/20/ECCD 97/20/EC
Zemlje se stavljaju na ovu listu na osnovu Zemlje se stavljaju na ovu listu na osnovu
procjene sistema kontrole ribljih proizvoda procjene sistema kontrole ribljih proizvoda
provedene na licu mjesta od strane sluprovedene na licu mjesta od strane sluţţbe EUbe EU
Ako se traAko se traţţeni higijenski ulovi ne odreni higijenski ulovi ne odrţţavaju i avaju i
postoji mogupostoji moguććnost ugronost ugroţţavanja zdravlja ljudi avanja zdravlja ljudi
zemlja mozemlja moţţe biti povue biti povuĉĉena sa listeena sa liste
Ovo se moOvo se moţţe izbjee izbjećći ako nadlei ako nadleţţni organ TZ ni organ TZ
trenutatrenutaĉĉno preduzme akcije kontrolisanja no preduzme akcije kontrolisanja
problema i povuproblema i povuĉĉe objekat sa listee objekat sa liste
Lista zemalja (II)Lista zemalja (II)
Procjena/revizija higijenskog sistema Procjena/revizija higijenskog sistema
kontrole od strane slukontrole od strane sluţţbe EUbe EU
Zahtjev Evropskoj uniji (Health and Consumer Zahtjev Evropskoj uniji (Health and Consumer
Protection Directorate Protection Directorate –– General General –– odgovorni odgovorni
organ)organ)
Glavno sjediGlavno sjediššte FVO je u Dablinute FVO je u Dablinu
SluSlužžbeno pismo nadlebeno pismo nadležžnog organa TZnog organa TZ
NadleNadležžni organ FVO ni organ FVO ššalje alje ““UpitnikUpitnik”” zemlji koja je zemlji koja je
podnijela zahtjevpodnijela zahtjev
Cilj: skupljanje visokokvalitetne baze podataka Cilj: skupljanje visokokvalitetne baze podataka
kako bi planirali posjetu TZkako bi planirali posjetu TZ
Posjeta od strane FVO tima TZ (I)Posjeta od strane FVO tima TZ (I)
Uloga nadleUloga nadležžne vlastine vlasti Higijenski uslovi u proizvodnji ribljih Higijenski uslovi u proizvodnji ribljih
proizvoda/proizvoda/žživih ivih šškoljkikoljki Higijenski uslovi u proizvodnim podruHigijenski uslovi u proizvodnim područčjima jima
(npr. riblje farme)(npr. riblje farme) Higijenski uslovi u postrojenjima koja se bave Higijenski uslovi u postrojenjima koja se bave
preradompreradom Kontrole, fiziKontrole, fiziččke inspekcije, inspekcije HACCP ke inspekcije, inspekcije HACCP
sistema ili laboratorijske provjere, sistema ili laboratorijske provjere, sprovedene od nadlesprovedene od nadležžne vlastine vlasti
Inspekcijska posjeta traje jednu sedmicuInspekcijska posjeta traje jednu sedmicu
38
Posjeta od strane FVO tima TZ (II)Posjeta od strane FVO tima TZ (II)
Sastanci sa drSastanci sa drţţavnim organima i drugim avnim organima i drugim
relevantnim organimarelevantnim organima
Inspekcija dokumentacijeInspekcija dokumentacije
Inspekcije HACCP sistemaInspekcije HACCP sistema
Procjena na licu mjesta (Procjena na licu mjesta (proizvodnih pogonaproizvodnih pogona, ,
hladnjahladnjaĉĉa, brodova hladnjaa, brodova hladnjaĉĉa, fabrika brodova, a, fabrika brodova,
ribarskih brodova, ribarskih brodova, proizvodnih podruproizvodnih podruĉĉja i ja i
laboratorijalaboratorija))
Posjeta od strane FVO tima TZ (III)Posjeta od strane FVO tima TZ (III)
Dostavlja nadleDostavlja nadleţţnom organu preliminarni nom organu preliminarni
izvjeizvješštaj o procjenitaj o procjeni
KljuKljuĉĉni momenat ni momenat -- mnoge nejasnomnoge nejasnoćće mogu biti e mogu biti
rijeriješšeneene
Rokovi za podnoRokovi za podnoššenje buduenje buduććih informacijaih informacija
Nakon odobrenja, potvrde odrNakon odobrenja, potvrde odrţţavanja avanja
higijenskih uslova u TZ higijenskih uslova u TZ ćće biti sprovoĊene od e biti sprovoĊene od
strane FVOstrane FVO
Prije nego Prije nego ššto napusti zemlju, FVO timto napusti zemlju, FVO tim::
Cilj EU procjene (I)Cilj EU procjene (I)
Saradnja izmeĊu FVO tima i nadleSaradnja izmeĊu FVO tima i nadleţţnog organanog organa
Transparentnost drTransparentnost drţţavnog sistemaavnog sistema
Detekcija eventualnih nedostatakaDetekcija eventualnih nedostataka
Prepoznati nadlePrepoznati nadleţţni organ TZni organ TZ
NadleNadleţţni organ: odgovoran, pouzdan, ni organ: odgovoran, pouzdan,
spreman za promjene na boljespreman za promjene na bolje
Cilj EU procjene (II)Cilj EU procjene (II)
Ako FVO inspekcija utvrdi ekvivalentnost sa Ako FVO inspekcija utvrdi ekvivalentnost sa
higijenskim standardima EU, predlahigijenskim standardima EU, predlaţţe da se TZ e da se TZ
stavi na listustavi na listu
Ako FVO inspekcija utvrdi da postoji veliki rizik Ako FVO inspekcija utvrdi da postoji veliki rizik
po zdravlje ljudi, EU poduzima trenutne mjere po zdravlje ljudi, EU poduzima trenutne mjere
koje mogu dovesti do zabrane uvoza ribljih koje mogu dovesti do zabrane uvoza ribljih
proizvoda iz TZproizvoda iz TZ
Period nakon inspekcijske posjete (I)Period nakon inspekcijske posjete (I)
FVO tim pravi nacrt izvjeFVO tim pravi nacrt izvješštaja (zakljutaja (zakljuĉĉci, ci,
preporuke i za TZ i za ostale slupreporuke i za TZ i za ostale sluţţbe EU)be EU)
Slanje nacrta nadleSlanje nacrta nadleţţnom organu TZnom organu TZ
Cilj: otkrivanje eventualnih greCilj: otkrivanje eventualnih greššaka ili razlikaaka ili razlika
TZ moTZ moţţe iskoristiti ovaj period da dostavi e iskoristiti ovaj period da dostavi
informacije o preduzetim mjerama vezanim za informacije o preduzetim mjerama vezanim za
preporuke EU tima nakon posjetepreporuke EU tima nakon posjete
Nacrt izvjeNacrt izvješštajataja
Period nakon inspekcijske posjete (II)Period nakon inspekcijske posjete (II)
FVO tim ukljuFVO tim ukljuĉĉuje komentar nadleuje komentar nadleţţnog organa TZ u nog organa TZ u izvjeizvješštaj ili ga dostavljaju kao prilogtaj ili ga dostavljaju kao prilog
Prezentacija Prezentacija -- 25 zemalja 25 zemalja ĉĉlanica na sastankulanica na sastanku––informativni karakterinformativni karakter
ZakljuZakljuĉĉak: internet sajt ak: internet sajt –– osiguranje transparentnosti osiguranje transparentnosti sistemasistema
Bilo koje poboljBilo koje poboljššanje sistema kontrole ribljih proizvoda anje sistema kontrole ribljih proizvoda nakon objave izvjenakon objave izvješštaja netaja nećće biti objavljenoe biti objavljeno
IzvjeIzvješštaj na internetu daje trenutnu sliku situacije u zemlji taj na internetu daje trenutnu sliku situacije u zemlji tokom i neposredno nakon posjetetokom i neposredno nakon posjete
KonaKonaĉĉni izvjeni izvješštajtaj
Zemlja je na listi (I)Zemlja je na listi (I)
FVO ne moFVO ne moţţe sam donijeti odlukue sam donijeti odluku
25 zemalja 25 zemalja ĉĉlanica u SVC na osnovu prijedloga lanica u SVC na osnovu prijedloga
slusluţţbe EU (ukljube EU (ukljuĉĉujuujućći mii miššljenje FVO) moljenje FVO) moţţe e
donijeti odlukudonijeti odluku
Odluka mora biti konaOdluka mora biti konaĉĉno usvojena od strane no usvojena od strane
EU i objavljena u SluEU i objavljena u Sluţţbenim novinama EUbenim novinama EU
Objavljivanjem odluke TZ je dopuObjavljivanjem odluke TZ je dopuššten izvoz u ten izvoz u
sve zemlje sve zemlje ĉĉlanice EUlanice EU
Posebna Odluka Komisije (POK)Posebna Odluka Komisije (POK)
Zemlja je na listi (II)Zemlja je na listi (II)
NadleNadleţţni organ za riblje proizvode prepozant u ni organ za riblje proizvode prepozant u
TZTZ
ŠŠta ta ĉĉini zdravstvenu oznaku ini zdravstvenu oznaku -- ISO kod zemlje, ISO kod zemlje,
broj odobrenja postrojenjabroj odobrenja postrojenja
Model uvoznog certifikata u EU koji mora pratiti Model uvoznog certifikata u EU koji mora pratiti
sve posve poššiljkeiljke
Lista postrojenja odobrenih za izvoz u EU od Lista postrojenja odobrenih za izvoz u EU od
strane nadlestrane nadleţţnog organa TZnog organa TZ
SadrSadrţţaj Posebne Odluke Komisije (POK)aj Posebne Odluke Komisije (POK)
39
Lista postrojenja Lista postrojenja –– druga lista (I)druga lista (I)
Identifikacija liste postrojenja sa odobrenjem za Identifikacija liste postrojenja sa odobrenjem za
izvoz EUizvoz EU
Samo postrojenja sa ove liste imaju dozvolu za Samo postrojenja sa ove liste imaju dozvolu za
izvoz u EUizvoz u EU
Da bi bilo ukjuDa bi bilo ukjuĉĉeno na listu postrojenje mora eno na listu postrojenje mora
podnijeti zahtjev nadlepodnijeti zahtjev nadleţţnom organu zemlje nom organu zemlje
Odgovorni sluOdgovorni sluţţbenici vrbenici vršše reviziju HACCP e reviziju HACCP
sistema, vrsistema, vršše ovjeru postavljenih higijenskih e ovjeru postavljenih higijenskih
uslova i daju izvozniuslova i daju izvozniĉĉki broj za postrojenjeki broj za postrojenje
Glavni razlog uspostavljanja POKGlavni razlog uspostavljanja POK
Lista postrojenja Lista postrojenja –– druga lista (II)druga lista (II)
Izraz postrojenje podrazumijeva:Izraz postrojenje podrazumijeva:
a)a) proizvodni pogon,proizvodni pogon,
b)b) hladnjahladnjaĉĉe,e,
c)c) brodove fabrike.brodove fabrike.
PoPoššto je nadleto je nadleţţni organ prepoznat od strane ni organ prepoznat od strane EU, EU prihvata listuEU, EU prihvata listu
Nakon objave u SluNakon objave u Sluţţbenim novinama EU, lista benim novinama EU, lista postaje slupostaje sluţţbena u svim zemljama bena u svim zemljama ĉĉlanicamalanicama
Svako postrojenje mora biti identificirano sa Svako postrojenje mora biti identificirano sa slusluţţbeno odobrenim brojembeno odobrenim brojem
Glavni razlog uspostavljanja POKGlavni razlog uspostavljanja POK
Lista postrojenja Lista postrojenja –– druga lista (III)druga lista (III)
Riblji proizvodi ostalih postrojenja koja nisu ukljuRiblji proizvodi ostalih postrojenja koja nisu ukljuĉĉena ena na listu ne mogu biti uvezeni na teritoriju EUna listu ne mogu biti uvezeni na teritoriju EU
Lista moLista moţţe biti promjenjivae biti promjenjiva
Svaka promjena mora biti prijavljena sluSvaka promjena mora biti prijavljena sluţţbi EU u bi EU u BriseluBriselu
U sluU sluĉĉaju propusta u provoĊenju higijenskih uslova aju propusta u provoĊenju higijenskih uslova nadlenadleţţni organ brini organ brišše postrojenje sa liste, privremeno ili e postrojenje sa liste, privremeno ili trajnotrajno
Lista je dostupna na:Lista je dostupna na:
https://sanco.ec.europa.eu/traces/output/listsPerActivity_en.htmhttps://sanco.ec.europa.eu/traces/output/listsPerActivity_en.htm##
Glavni razlog uspostavljanja POKGlavni razlog uspostavljanja POK
ZakljuZaključčak (I)ak (I)
Biti u prilici primjenjivati legislativu koja je Biti u prilici primjenjivati legislativu koja je priblipribliţţno jednaka legislativi EUno jednaka legislativi EU
Imati nadleImati nadleţţni organ koji je organizovan na ni organ koji je organizovan na takav natakav naĉĉin da moin da moţţe garantovati efikasno e garantovati efikasno provoĊenje kroz inspekciju i kontrolu svih provoĊenje kroz inspekciju i kontrolu svih dijelova lanca proizvodnje ribljih proizvodadijelova lanca proizvodnje ribljih proizvoda
Imati dobru higijensku praksu i kontrolu u Imati dobru higijensku praksu i kontrolu u proizvodnji ribljih proizvoda, koji dokazuje proizvodnji ribljih proizvoda, koji dokazuje efikasnu implementaciju higijenskih standarda efikasnu implementaciju higijenskih standarda u smislu sigurnosti proizvoda za potrou smislu sigurnosti proizvoda za potroššaaĉĉee
TreTrećća zemlja treba:a zemlja treba:
ZakljuZaključčak (II)ak (II)
Izlazak na evropsko trIzlazak na evropsko trţţiiššte je veliko te je veliko
ostvarenje za treostvarenje za trećću zemljuu zemlju
MeĊutim nikako se ne smije zaboravitiMeĊutim nikako se ne smije zaboraviti
ekonomska dobit koju omoguekonomska dobit koju omoguććuje izvozuje izvoz
zazašštita zdravlja potrotita zdravlja potroššaaĉĉaa
ZakljuZaključčak (III)ak (III)
HACCPHACCP
PoboljPoboljššanje vlastitog sistema i kontrole ribljih anje vlastitog sistema i kontrole ribljih proizvodaproizvoda
Roba postaje konkurentnija u smislu sigurnosti i Roba postaje konkurentnija u smislu sigurnosti i kvalitetakvaliteta
Direktan ili inidrektan uticaj na zdravlje domaDirektan ili inidrektan uticaj na zdravlje domaććih ih potropotroššaaĉĉaa
Efikasnije koriEfikasnije korišštenje ljudskih potencijalatenje ljudskih potencijala
PoboljPoboljššanje organizacije poslaanje organizacije posla
Hvala na pažnji!
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
40
PREZENTACIJA 8.
Tema:
ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM
RAZVOJU
Moto:
„Priznavanja i podizanje na viši nivo ribarstva kao znaĉajne
privredne grane i uloge veterinarske sluţbe u njenom razvoju“
Sarajevo, Veterinarski fakultet,
8. prosinca 2009. godine
Tema:
ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM
RAZVOJU
Moto:
„Priznavanja i podizanje na viši nivo ribarstva kao znaĉajne
privredne grane i uloge veterinarske sluţbe u njenom razvoju“
Sarajevo, Veterinarski fakultet,
8. prosinca 2009. godine
Analiza rizika u proizvodnji
slatkovodne ribe
Kozaĉinski, L., B. Njari, Ţ. Cvrtila Fleck,
M. Smajlović, D. Alagić
Analiza rizika u proizvodnji
slatkovodne ribe
Kozaĉinski, L., B. Njari, Ţ. Cvrtila Fleck,
M. Smajlović, D. Alagić
• pristupanje EU - usuglašavanje i harmonizacija propisa
• zaštita zdravlja i ekonomskih interesa potrošaĉa
• pristupanje EU - usuglašavanje i harmonizacija propisa
• zaštita zdravlja i ekonomskih interesa potrošaĉa
• masovna proizvodnja hrane
• nove tehnologije – produţena odrţivost
• potrošaĉi izbirljiviji
• masovna proizvodnja hrane
• nove tehnologije – produţena odrţivost
• potrošaĉi izbirljiviji
• pojava novih noksi
• prije
– male lokalne epidemije
• danas
– pojava naglih sporadiĉnih otrovanja velikog broja pojedinaca
• primjena kemijskih tvari i lijekova – primarna proizvodnja
• pojava novih noksi
• prije
– male lokalne epidemije
• danas
– pojava naglih sporadiĉnih otrovanja velikog broja pojedinaca
• primjena kemijskih tvari i lijekova – primarna proizvodnja
• uĉinkovitija zaštita zdravlja ljudi – ĉvršća
povezanost veterinarske i sanitarne
sluţbe – razmjena relevantnih podatka o
uĉestalosti bolesti i okolnostima njihovog
nastajanja
• White Paper on Food Safety, Brussels,
2000
• uĉinkovitija zaštita zdravlja ljudi – ĉvršća
povezanost veterinarske i sanitarne
sluţbe – razmjena relevantnih podatka o
uĉestalosti bolesti i okolnostima njihovog
nastajanja
• White Paper on Food Safety, Brussels,
2000
Regulation (EC) No. 178/2002
UtvrĊuje opće principe i zahtjeve zakona o hrani, osnivanje EFSA (European Food Safety
Authority) i utvrĊivanje postupaka po pitanju sigurnosti hrane
Regulation (EC) No. 178/2002
UtvrĊuje opće principe i zahtjeve zakona o hrani, osnivanje EFSA (European Food Safety
Authority) i utvrĊivanje postupaka po pitanju sigurnosti hrane
Regulation (EC) No. 852/2004
higijena namirnica
Pravilnik o higijeni hrane
Regulation (EC) No. 852/2004
higijena namirnica
Pravilnik o higijeni hrane
Regulation (EC) No. 882/2004
sluţbene kontrole koje potvrĊuju sukladnost sa
zakonom o hrani, propisima o zaštiti zdravlja
ţivotinja i dobrobiti ţivotinja
Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se
provode radi verifikacije postupanja i u skladu
s odredbama propisa o hrani i hrani za
ţivotinje….
Regulation (EC) No. 882/2004
sluţbene kontrole koje potvrĊuju sukladnost sa
zakonom o hrani, propisima o zaštiti zdravlja
ţivotinja i dobrobiti ţivotinja
Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se
provode radi verifikacije postupanja i u skladu
s odredbama propisa o hrani i hrani za
ţivotinje….
Regulation (EC) No. 853/2004
utvrĊuje specifiĉna pravila higijene –
higijena namirnica ţivotinjskog
podrijetla
Pravilnik o higijeni hrane
ţivotinjskog podrijetla
Regulation (EC) No. 853/2004
utvrĊuje specifiĉna pravila higijene –
higijena namirnica ţivotinjskog
podrijetla
Pravilnik o higijeni hrane
ţivotinjskog podrijetla
Regulation (EC) No. 854/2004
utvrĊuje specifiĉna pravila organizacije sluţbene
kontrole proizvoda ţivotinjskog podrijetla
namijenjenih prehrani ljudi
Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane
ţivotinjskog podrijetla
Regulation (EC) No. 854/2004
utvrĊuje specifiĉna pravila organizacije sluţbene
kontrole proizvoda ţivotinjskog podrijetla
namijenjenih prehrani ljudi
Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane
ţivotinjskog podrijetla
Subjekti u poslovanju hranomSubjekti u poslovanju hranom Nadleţna tijelaNadleţna tijela
općeopće
specifiĉnespecifiĉne
Povezanost - zdravlje ljudi i ţivotinja Povezanost - zdravlje ljudi i ţivotinja
rizici:
• zoonoze
• ostaci toksiĉnih
tvari u hrani
• promjene u
ekološkom sustavu
rizici:
• zoonoze
• ostaci toksiĉnih
tvari u hrani
• promjene u
ekološkom sustavu
prednosti:
• uzgoj ţivotinja
• ţivotinje kao izvor zaliha sirovina
• radna snaga
• partneri ljudima
• indikatori promjena u okolišu
prednosti:
• uzgoj ţivotinja
• ţivotinje kao izvor zaliha sirovina
• radna snaga
• partneri ljudima
• indikatori promjena u okolišu
41
• pristup sigurnosti hrane
"od farme do stola“
• pristup sigurnosti hrane
"od farme do stola“
• animalna proizvodnja
• zdravlje i dobrobit ţivotinja
• sigurnost hrane
• animalna proizvodnja
• zdravlje i dobrobit ţivotinja
• sigurnost hrane
Prehrambena industrija
OBAVEZE SPH
Pravilnik o higijeni hrane
Prehrambena industrija
OBAVEZE SPH
Pravilnik o higijeni hrane
obveze i zadaci u preuzimanju odgovornosti
svih subjekata u proizvodnji hrane
obveze i zadaci u preuzimanju odgovornosti
svih subjekata u proizvodnji hrane usvojiti i implementirati sve mjere
koje će jamĉiti sigurnost hrane
usvojiti i implementirati sve mjere
koje će jamĉiti sigurnost hrane
HACCP – sustavHACCP – sustav
izuzetak - primarna proizvodnja
Odnosi se na SPH koji se bave bilo kojom fazom proizvodnje, prerade i distribucijom nakon primarne
proizvodnje
izuzetak - primarna proizvodnja
Odnosi se na SPH koji se bave bilo kojom fazom proizvodnje, prerade i distribucijom nakon primarne
proizvodnje
Analiza opasnosti i nadzor kritiĉnih kontrolnih toĉakaAnaliza opasnosti i nadzor kritiĉnih kontrolnih toĉaka
• registracija poslovanja s hranom
• higijenski zahtjevi
• HACCP (svih 7 principa)
• vodiĉi o dobroj praksi
• mikrobiološki kriteriji
• temperaturne kontrole
• registracija poslovanja s hranom
• higijenski zahtjevi
• HACCP (svih 7 principa)
• vodiĉi o dobroj praksi
• mikrobiološki kriteriji
• temperaturne kontrole
ZahtjeviZahtjevi
HACCPHazard Analysis Critical Control Points
(Analiza opasnosti upravljanjem kritiĉnim kontrolnim toĉkama)
HACCPHazard Analysis Critical Control Points
(Analiza opasnosti upravljanjem kritiĉnim kontrolnim toĉkama)
• HACCP = sustav temeljen na znanstvenim spoznajama,
odreĊuje specifiĉne opasnosti i mjere za njihovu kontrolu
• CILJ
zdravstvena ispravnost i higijena hrane = sigurnost hrane
sprjeĉavanje problema
• HACCP ukljuĉuje kontrolu:
– bioloških,
- kemijskih i
- fizikalnih oneĉišćenja
• HACCP = sustav temeljen na znanstvenim spoznajama,
odreĊuje specifiĉne opasnosti i mjere za njihovu kontrolu
• CILJ
zdravstvena ispravnost i higijena hrane = sigurnost hrane
sprjeĉavanje problema
• HACCP ukljuĉuje kontrolu:
– bioloških,
- kemijskih i
- fizikalnih oneĉišćenja
Identifikacija opasnosti koju je potrebno sprijeĉiti, ukloniti ili umanjiti do
prihvatljivih razina
Identifikacija opasnosti koju je potrebno sprijeĉiti, ukloniti ili umanjiti do
prihvatljivih razina
Analiza rizika/opasnostiAnaliza rizika/opasnosti
HACCP
NAĈELO 1
HACCP
NAĈELO 1
• popis mogućih bioloških, kemijskih ili fiziĉkih opasnosti
koje se mogu oĉekivati u svakoj fazi proizvodnje
• odrediti znaĉaj opasnosti, uzimajući u obzir vjerojatnost
pojave opasnosti - posljedice na zdravlje - prioriteti
• navesti mjere nadzora koje postoje a mogle bi se
primijeniti za svaku opasnost
• popis mogućih bioloških, kemijskih ili fiziĉkih opasnosti
koje se mogu oĉekivati u svakoj fazi proizvodnje
• odrediti znaĉaj opasnosti, uzimajući u obzir vjerojatnost
pojave opasnosti - posljedice na zdravlje - prioriteti
• navesti mjere nadzora koje postoje a mogle bi se
primijeniti za svaku opasnost
Analiza rizika/opasnostiAnaliza rizika/opasnosti
Analiza rizika/opasnostiAnaliza rizika/opasnosti
Mikrobiološka
- oneĉišćenje,
- razmnoţavanje i
- preţivljavanje
Kontrola DPP i DHP
Mikrobiološka
- oneĉišćenje,
- razmnoţavanje i
- preţivljavanje
Kontrola DPP i DHP
• U HACCP-u je korištenje mikrobiološkog testiranja rijetko
uĉinkovit naĉin utvrĊivanja KKT-a zbog predugog trajanja
dobivanja rezultata
• Praćenje KKT-a se moţe najbolje postići upotrebom fiziĉkih i
kemijskih testova te promatranjem
• Mikrobiološki kriteriji imaju vaţnu ulogu u verifikaciji rada
cjelokupnog HACCP sustava
• U HACCP-u je korištenje mikrobiološkog testiranja rijetko
uĉinkovit naĉin utvrĊivanja KKT-a zbog predugog trajanja
dobivanja rezultata
• Praćenje KKT-a se moţe najbolje postići upotrebom fiziĉkih i
kemijskih testova te promatranjem
• Mikrobiološki kriteriji imaju vaţnu ulogu u verifikaciji rada
cjelokupnog HACCP sustava
42
Analiza rizika/opasnostiAnaliza rizika/opasnosti
• Hazard – opasnost
• Vjerojatnost pojave (iskustvo, epidemiološki podaci…)
• Ozbiljnost (uĉinak opasnosti)
• Mjere nadzora (aktivnosti – smanjiti ili ukloniti opasnost
da se rizik smanji do prihvatljive granice)
• Opisati opasnost detaljno
• Paziti na odnos uzrok - ishod
• Hazard – opasnost
• Vjerojatnost pojave (iskustvo, epidemiološki podaci…)
• Ozbiljnost (uĉinak opasnosti)
• Mjere nadzora (aktivnosti – smanjiti ili ukloniti opasnost
da se rizik smanji do prihvatljive granice)
• Opisati opasnost detaljno
• Paziti na odnos uzrok - ishod
• Opasnosti koje se vjerojatno neće pojaviti - NE pridavati
posebnu paţnju u HACCP planu
• Pri analizi opasnosti imati na umu razliku izmeĊu sigurnosti i
kvalitete
• Saţetak odluka HACCP tima o analizi opasnosti mora se ĉuvati
• HACCP tim mora uzeti u obzir utjecaj postupaka na pripremu
hrane i skladištenje
• Opasnosti koje se vjerojatno neće pojaviti - NE pridavati
posebnu paţnju u HACCP planu
• Pri analizi opasnosti imati na umu razliku izmeĊu sigurnosti i
kvalitete
• Saţetak odluka HACCP tima o analizi opasnosti mora se ĉuvati
• HACCP tim mora uzeti u obzir utjecaj postupaka na pripremu
hrane i skladištenje
Analiza rizika/opasnostiAnaliza rizika/opasnosti
Mikrobiološki postupci u ocjeni
zdravstvene ispravnosti ribe
Mikrobiološki postupci u ocjeni
zdravstvene ispravnosti ribe
- svrha je pretraţiti ribu i proizvode na prisutnost bakterija ili
organizama od znaĉaja po ljudsko zdravlje
- ocijeniti zdravstvenu ispravnost ribe
- svrha je pretraţiti ribu i proizvode na prisutnost bakterija ili
organizama od znaĉaja po ljudsko zdravlje
- ocijeniti zdravstvenu ispravnost ribe
Razina bakterijske kontaminacije ribeRazina bakterijske kontaminacije ribe
Okolina – vodeni okolišOkolina – vodeni okoliš Bakteriološka kakvoća vodeBakteriološka kakvoća vode
Relativno bogata mikroorganizmima
od105 do 106 CFU / mL
cilijati, protozoa, bakterije, virusi
Makroorganizmi u vodenom okolišu
Neprestana izloţenost
mikroorganizmima
Relativno bogata mikroorganizmima
od105 do 106 CFU / mL
cilijati, protozoa, bakterije, virusi
Makroorganizmi u vodenom okolišu
Neprestana izloţenost
mikroorganizmima
Faktori koji utjeĉu na mikrofloru ribe:
- mikrobiološka ispravnost vode
- temperatura vode,
- blizina naselja ulovnim podruĉjima,
- koliĉina i podrijetlo hrane kojom se hrani riba i
- naĉin ulova/izlova, postupanje s ribom, prerada,
prezentiranje na trţištu…….
Faktori koji utjeĉu na mikrofloru ribe:
- mikrobiološka ispravnost vode
- temperatura vode,
- blizina naselja ulovnim podruĉjima,
- koliĉina i podrijetlo hrane kojom se hrani riba i
- naĉin ulova/izlova, postupanje s ribom, prerada,
prezentiranje na trţištu…….
Bakterije od javnozdravstvenog znaĉenjaBakterije od javnozdravstvenog znaĉenja
• Autohtona mikroflora
Aeromonas hydrophyla, Clostridium botulinum, Vibrio
parahaemolyticus, Vbrio cholerae, Vibrio vulnificus i Listeria
monocytogenes (WHO)
• Bakterije okoliša
- Enteerobacteriaceae (Salmonella spp., Shigella spp., Escherichia
coli)
- druge bakterijske vrste koje mogu uzrokovati oboljenja ljudi
a povremeno su izolirane iz ribe su Edwardsiella tarda,
Plesiomonas shigeloides i Yersinia enterocolitica.
• Autohtona mikroflora
Aeromonas hydrophyla, Clostridium botulinum, Vibrio
parahaemolyticus, Vbrio cholerae, Vibrio vulnificus i Listeria
monocytogenes (WHO)
• Bakterije okoliša
- Enteerobacteriaceae (Salmonella spp., Shigella spp., Escherichia
coli)
- druge bakterijske vrste koje mogu uzrokovati oboljenja ljudi
a povremeno su izolirane iz ribe su Edwardsiella tarda,
Plesiomonas shigeloides i Yersinia enterocolitica.
Koţa
Škrge
Intestinalna mikroflora
Koţa
Škrge
Intestinalna mikroflora
Gram negativna: Pseudomonas,
Moraxella, Vibrio, Flavobacterium,
Acinetobacter, Aeromonas
Gram pozitivna: Micrococcus,
Bacillus
Gram negativna: Pseudomonas,
Moraxella, Vibrio, Flavobacterium,
Acinetobacter, Aeromonas
Gram pozitivna: Micrococcus,
Bacillus
od 102 to 104 bakterija/ cm2od 102 to 104 bakterija/ cm2
od 102 do 106 bakterija/cm2od 102 do 106 bakterija/cm2
do 108 CFU/gdo 108 CFU/g
Mišićno tkivo ţive ribe – sterilno
Bakterije - probavni trakt i koţa – prodiru u mišiće - proces pospješuje rigor
mortis i autoliza
– bakterije - mogućnost razgradnje bjelanĉevina - manji sadrţaj produkata
proteolize (amino-kiseline i ostali niskomolekularni dušiĉni spojevi) u
slatkovodnoj ribi
- mikrobiološka razgradnja tkiva slatkovodne ribe sporija je od razgradnje
morske
- mikroorganizmi - razgradnja bjelanĉevina + druge tvari koje sadrţe dušik, lipidi
u peroksidima, aldehidi, ketoni i niţe alifatske kiseline
- konaĉni proizvodi mikrobiološkog kvarenja ribe - amonijak, sumporovodik i
merkaptani, indol, skatol, itd. - neugodan i ogavan miris i okus
- prodor bakterija u tkivo ribe i mikrobiološka razgradnja poĉinje s autolizom –
procesi teku praktiĉki paralelno – intenzitet ovisi o temperaturi skladištenja
- niska temperatura snaţno inhibira aktivnost mikroorganizama
Mišićno tkivo ţive ribe – sterilno
Bakterije - probavni trakt i koţa – prodiru u mišiće - proces pospješuje rigor
mortis i autoliza
– bakterije - mogućnost razgradnje bjelanĉevina - manji sadrţaj produkata
proteolize (amino-kiseline i ostali niskomolekularni dušiĉni spojevi) u
slatkovodnoj ribi
- mikrobiološka razgradnja tkiva slatkovodne ribe sporija je od razgradnje
morske
- mikroorganizmi - razgradnja bjelanĉevina + druge tvari koje sadrţe dušik, lipidi
u peroksidima, aldehidi, ketoni i niţe alifatske kiseline
- konaĉni proizvodi mikrobiološkog kvarenja ribe - amonijak, sumporovodik i
merkaptani, indol, skatol, itd. - neugodan i ogavan miris i okus
- prodor bakterija u tkivo ribe i mikrobiološka razgradnja poĉinje s autolizom –
procesi teku praktiĉki paralelno – intenzitet ovisi o temperaturi skladištenja
- niska temperatura snaţno inhibira aktivnost mikroorganizama
43
Ocjena higijenske ispravnosti ribe – posebno znaĉenje →
parazitske invazije
Paraziti ili njihovi razvojni oblici mogu uzrokovati:
- oboljenje ljudi
- organoleptiĉke promjene uslijed kojih se riba procjenjuje
higijenski neispravnom za potrošnju
Ocjena higijenske ispravnosti ribe – posebno znaĉenje →
parazitske invazije
Paraziti ili njihovi razvojni oblici mogu uzrokovati:
- oboljenje ljudi
- organoleptiĉke promjene uslijed kojih se riba procjenjuje
higijenski neispravnom za potrošnju
Paraziti riba – uzroĉnici zoonozaParaziti riba – uzroĉnici zoonoza
PARAZIT
Helminthes
BOLEST U
ĈOVJEKA
GLAVNA
NAMIRNICA
INVAZIJSKI
STADIJ
1.Opisthorchis
felineusopistorhoza
slatkovodne
ribemetacerkarija
2.Heterophyes
heterophyesheterofioza
slatkovodne
ribe
metacerkarija
3.Metagonimus
yokogawaimetagonimoza
slatkovodne
ribemetacerkarija
4.Diphyllobothrium
latumdifilobotrioza
slatkovodne
ribeplerocerkoid
5. Anisakis simplex anizakidoza morske ribelarva III.
stupnja
Wikerhauser,T., J. Brglez (1996): Atlas parazita uzroĉnika zoonoza u Hrvatskoj i Sloveniji - izvadak
• jetreni parazit – metilj (ţuĉovodi maĉke, psa, lisice, svinje i ĉovjeka)
• parazit se javlja u podruĉjima uz velike rijeke Europe i Azije
• jetreni parazit – metilj (ţuĉovodi maĉke, psa, lisice, svinje i ĉovjeka)
• parazit se javlja u podruĉjima uz velike rijeke Europe i Azije
1. Opisthorchis felineus1. Opisthorchis felineus
Razvojni ciklus Opisthorchis felineus :Razvojni ciklus Opisthorchis felineus :
1. slatkovodni puţić: pojede jajašce → miracidij i razvije se do
cerkarija
2. riba: mišićje → metacerkarije
1. slatkovodni puţić: pojede jajašce → miracidij i razvije se do
cerkarija
2. riba: mišićje → metacerkarije
Dva posrednika → slatkovodni puţić i ribeDva posrednika → slatkovodni puţić i ribe
Invazija ĉovjeka:
• konzumacija toplinski nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe
Kliniĉka slika:
• većina infekcija je najĉešće asimptomatska (bolovi u trbuhu,
proljev ili zaĉep)
• parazit moţe uzrokovati proširenje ţuĉovoda, hiperplaziju
epitela ţuĉovoda i povećanje jetre – povraćanje, ţutica i anemija
Invazija ĉovjeka:
• konzumacija toplinski nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe
Kliniĉka slika:
• većina infekcija je najĉešće asimptomatska (bolovi u trbuhu,
proljev ili zaĉep)
• parazit moţe uzrokovati proširenje ţuĉovoda, hiperplaziju
epitela ţuĉovoda i povećanje jetre – povraćanje, ţutica i anemija
2. Heterophydae2. Heterophydae
• Crijevni metilji ĉovjeka i drugih kraljeţnjaka
• Razvojni ciklus identiĉan razvoju O. felineus
(dva posrednika, puţić i riba)
• Heterophyes heterophyes
• Metagonimus yokogawai
• Crijevni metilji ĉovjeka i drugih kraljeţnjaka
• Razvojni ciklus identiĉan razvoju O. felineus
(dva posrednika, puţić i riba)
• Heterophyes heterophyes
• Metagonimus yokogawaiutvrĊeni u psa,
svinje i ptica
utvrĊeni u psa,
svinje i ptica
Ĉovjek se invadira konzumiranjem nedovoljno toplinski
obraĊene ili sirove slatkovodne ribe.
Kliniĉka slika:
• slaba invazija - simptomi bolesti mogu izostati
• oboljenje se oĉituje pojavom kroniĉnog proljeva, kolikama i
povraćanjem
Ĉovjek se invadira konzumiranjem nedovoljno toplinski
obraĊene ili sirove slatkovodne ribe.
Kliniĉka slika:
• slaba invazija - simptomi bolesti mogu izostati
• oboljenje se oĉituje pojavom kroniĉnog proljeva, kolikama i
povraćanjem
3. Diphyllobothrium latum3. Diphyllobothrium latum
• široka riblja trakavica
• parazitira u tankom crijevu ĉovjeka, psa, maĉke, svinje i
medvjeda
• razvojni ciklus: dva posrednika - veslonošci i slatkovodne ribe
• široka riblja trakavica
• parazitira u tankom crijevu ĉovjeka, psa, maĉke, svinje i
medvjeda
• razvojni ciklus: dva posrednika - veslonošci i slatkovodne ribe
44
a) Jajašca u vodi - razvija se i izleţe trepetljikava larva, koracidij; b) Pojede li takvu larvu podesan raĉić
(Coppepoda), razvija se sljedeći stadij, procerkoid; c) Pojede li raĉića riba, u njoj se, kao drugom
posredniku, razvije plerocerkoid, dug 1-5 cm, smješten u trbušnoj šupljini, gonadama ili muskulaturi; d)
Razvojni ciklus je završen kada ribu pojede konaĉni nosilac.
a) Jajašca u vodi - razvija se i izleţe trepetljikava larva, koracidij; b) Pojede li takvu larvu podesan raĉić
(Coppepoda), razvija se sljedeći stadij, procerkoid; c) Pojede li raĉića riba, u njoj se, kao drugom
posredniku, razvije plerocerkoid, dug 1-5 cm, smješten u trbušnoj šupljini, gonadama ili muskulaturi; d)
Razvojni ciklus je završen kada ribu pojede konaĉni nosilac.
• u RH u ĉovjeka trakavica nije utvrĊena
• nije utvrĊena njezina larva u ribe
• invazija ĉovjeka nastaje nakon konzumiranja sirove ili toplinski
nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe
• u crijevu ĉovjeka trakavica se razvije za 14 – 40 dana, a moţe
ţivjeti i 25 godina
• većina infekcija prolazi asimptomatski ili se javljaju abdominalni
bolovi, povraćanje i gubitak teţine
• u RH u ĉovjeka trakavica nije utvrĊena
• nije utvrĊena njezina larva u ribe
• invazija ĉovjeka nastaje nakon konzumiranja sirove ili toplinski
nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe
• u crijevu ĉovjeka trakavica se razvije za 14 – 40 dana, a moţe
ţivjeti i 25 godina
• većina infekcija prolazi asimptomatski ili se javljaju abdominalni
bolovi, povraćanje i gubitak teţine
Kemijski rizici
• priobalna podruĉja ili unutrašnjost (rijeke, jezera) →
razliĉiti kontaminanti iz okoliša
• kontaminacije ribe iz otvorenih voda je rjeĊa
- ostaci kemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi
- teški metali koji se akumuliraju u proizvodu u koliĉinama koje
mogu uzrokovati javnozdravstvene probleme
Kemijski rizici
• priobalna podruĉja ili unutrašnjost (rijeke, jezera) →
razliĉiti kontaminanti iz okoliša
• kontaminacije ribe iz otvorenih voda je rjeĊa
- ostaci kemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi
- teški metali koji se akumuliraju u proizvodu u koliĉinama koje
mogu uzrokovati javnozdravstvene probleme
• Sadrţaj teških metala (Pb, Cd, Hg, As)
• Ribom i ribljim proizvodima u odnosu na ostale
namirnice unosi se u organizam više od 50%
ukupne koliĉine teških metala
- Hg i As – više od 95%
• Sadrţaj teških metala (Pb, Cd, Hg, As)
• Ribom i ribljim proizvodima u odnosu na ostale
namirnice unosi se u organizam više od 50%
ukupne koliĉine teških metala
- Hg i As – više od 95%
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Riba Meso i proizvodi Riblji proizvodi Iznutrice UKUPNO
0,0
50,0
100,0
150,0
200,0
250,0
300,0
%
μg/kg
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Riba Meso i proizvodi Riblji proizvodi Iznutrice UKUPNO
0,0
50,0
100,0
150,0
200,0
250,0
300,0
%
μg/kg
Dinamika alimentarnog unosa teških metalaDinamika alimentarnog unosa teških metala
Ostaci antibiotika
- riba iz uzgoja
- nepoštivanje karencije
Ostaci antibiotika
- riba iz uzgoja
- nepoštivanje karencije
Naziv/latinski naziv OPASNOSTI
Paraziti Prirodni
toksini
Histamin Kemijske Lijekovi
Pastrva (akvakultura)
Oncorhynchus aguabonita
Oncorhynchus clarki
Oncorhynchus gilae
Oncorhynchus mykiss
Salmo trutta
Salvelinus fontalis
Salvelinus malma
Salvelinus namaycush
Stenodus leucichthys
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Potoĉna pastrva
/kalifornijska pastrva
Oncorhynchus mykiss
x(4)
(4) Opasnost se ne primjenjuje ukoliko krajnji potrošaĉ mora toplinski obraditi ribu.
Izvor: US Food and Drug Administration, Fish and Fisheries Products Hazards and Controls Guidance, Third Edition,
June 2001
Rizik
Metoda uzgoja….
Preduvjetni programi DPP – DHP…….
HACCP
Analiza rizika (procjena, obavještavanje i upravljanje rizikom)
• biološko oneĉišćenje (patogene bakterije i/ili parazitske invazije koje se
prenose hranom)
• kemijsko oneĉišćenje (zaštitna kemijska sredstva u poljoprivredi, teški
metali)
• primjena veterinarskih lijekova.
Razlozi sumnje za nastanak rizika i sigurnosti hrane
Implementacija sustava HACCP na ribljim farmama - sustav preporuĉen za
potrebe unaprjeĊenja sigurnosti proizvoda akvakulture
Rizik
Metoda uzgoja….
Preduvjetni programi DPP – DHP…….
HACCP
Analiza rizika (procjena, obavještavanje i upravljanje rizikom)
• biološko oneĉišćenje (patogene bakterije i/ili parazitske invazije koje se
prenose hranom)
• kemijsko oneĉišćenje (zaštitna kemijska sredstva u poljoprivredi, teški
metali)
• primjena veterinarskih lijekova.
Razlozi sumnje za nastanak rizika i sigurnosti hrane
Implementacija sustava HACCP na ribljim farmama - sustav preporuĉen za
potrebe unaprjeĊenja sigurnosti proizvoda akvakulture
45
Rizik opasnost („hazard“)
Rizik = funkcija vjerojatnosti štetnih utjecaja na zdravlje, kao i ţestine
tih utjecaja, povezanih s opasnostima u hrani (npr. oboljenje nakon
konzumiranja odreĊene hrane i sl.),
Opasnost = konkretno odreĊena bakterija, pesticid, strano tijelo u hrani
i sl..
Opasnost se povezuje s rizikom s obzirom na njezinu patogenost ili
toksiĉnost, prisutnost u hrani u dovoljnoj koliĉini da izazove bolest, te
veću ili manju ekspoziciju potrošaĉa pojedinim opasnostima, što je
ĉesto povezano s prehrambenim navikama.
Rizik opasnost („hazard“)
Rizik = funkcija vjerojatnosti štetnih utjecaja na zdravlje, kao i ţestine
tih utjecaja, povezanih s opasnostima u hrani (npr. oboljenje nakon
konzumiranja odreĊene hrane i sl.),
Opasnost = konkretno odreĊena bakterija, pesticid, strano tijelo u hrani
i sl..
Opasnost se povezuje s rizikom s obzirom na njezinu patogenost ili
toksiĉnost, prisutnost u hrani u dovoljnoj koliĉini da izazove bolest, te
veću ili manju ekspoziciju potrošaĉa pojedinim opasnostima, što je
ĉesto povezano s prehrambenim navikama.
komunikacija o rizicima u hrani - znaĉaj u okviru sustava analize rizika izmjena
sheme analize rizika preporuĉene od komisije Codex Alimentarius (CAC):
komunikacija o rizicima u hrani - znaĉaj u okviru sustava analize rizika izmjena
sheme analize rizika preporuĉene od komisije Codex Alimentarius (CAC):
Izvor Antunović, B., R. Rubil, V. Poljak, V. Dobranić (2008): Interaktivna komunikacija – novi model
komunikacije o rizicima u hrani. Meso,
Shema 3. Model interaktivne komunikacije o rizicima u hrani – koordinacijsko tijelo prikuplja, obraĊuje,
analizira i interpretira podatke, te ĉini informacije dostupnima zainteresiranim stranama
Shema 3. Model interaktivne komunikacije o rizicima u hrani – koordinacijsko tijelo prikuplja, obraĊuje,
analizira i interpretira podatke, te ĉini informacije dostupnima zainteresiranim stranama
Koordinacijska tijela
(agencije, ministarstva
ili sl.)
Koordinacijska tijela
(agencije, ministarstva
ili sl.)
Srodna ministarstvaSrodna ministarstva
Srodne institucije u
svijetu
Srodne institucije u
svijetuSustav javnog
zdravstva
Sustav javnog
zdravstva
Nevladine
organizacije
Nevladine
organizacije
Industrija hrane,
proizvoĊaĉki cehovi i
komore
Industrija hrane,
proizvoĊaĉki cehovi i
komore
Distributeri hraneDistributeri hrane
Potrošaĉke udrugePotrošaĉke udruge
Sustav referentnih
laboratorija
Sustav referentnih
laboratorija
Akademska zajednicaAkademska zajednica
FarmeriFarmeri
MedijiMedijiObrazovni sustav (škole),
vrtići i sl.
Obrazovni sustav (škole),
vrtići i sl.
Izvor Antunović, B, R. Rubil, V. Poljak, V. Dobranić (2008): Interaktivna komunikacija – novi model komunikacije
o rizicima u hrani. Meso Prof. dr. sc. Lidija KozaĉinskiProf. dr. sc. Lidija Kozaĉinski
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
46
PREZENTACIJA 9.
ZDRAVA RIBA,HIGIJENSKI I
ZDRAVSTVENO ISPRAVAN
PROIZVOD ŢIVOTINJSKOG
PODRIJETLA
ŢELJKA MATAŠIN
Sveuĉilište u Zagrebu Veterinarski fakultet
Zavod za biologiju i patologiju riba i pĉela
1. RIBE
Ribe su sukladno Zakonu o veterinarstvu
(Anon, 2007) „ţivotinje ĉiji su proizvodi
namijenjeni prehrani ljudi….“, (ĉl. 2, br. 50),
koji se ako … „sadrţe ili sadrţe u koliĉinama
većim od dopuštenih, rezidue i druge
oneĉišćivaĉe škodljive za ljudsko zdravlje ne
smiju stavljati u promet za javnu potrošnju“
(ĉl. 87, br. 5).
danas poznato više od 30.000 ţivućih vrsta
niţi kraljeţnjaci koji ţive u vodi
hladnokrvne ţivotinje = temperatura tijela
jednaka temperaturi okoline
ţive u vodi:
- prijenos uzroĉnika bolesti lakši nego zrakom
- voda je kemijski razliĉita od zraka (manje O2)
- organizmi u njoj ţive u svojem izmetu
obzirom na temperaturu vode u kojoj ţive:
- toplovodne (šaranske)
- hladnovodne (pastrvske)
obzirom na tip vodenog sustava:
- u otvorenim vodama (slobodno ţivuće)
- u uzgojnim objektima (uzgajane)
veza riba – ĉovjek, simbol
Vuĉedol, Emeolitiĉka kultura, 3500. do 2700. god. pr. Kr.
P. Hektorović, 1556. god. „Ribanje i ribarsko prigovaranje“
ZDRAV KAO RIBA:
- veterinarske ljekaruše (lijeĉenje nekih bolesti ţivotinja i ljudi ribljim proizvodima (18. st.)
- namirnica ţivotinjskog podrijetla
2. UZGOJ RIBA = PROIZVODNJA MESA RIBA
uzgoj riba ovisi o:
ĉimbenicima okoliša:- kakvoći vode
- koliĉini vode
ribi:
- podrijetlu mlaĊa
- vrsti
- zdravlju i/ili bolesti - izbjegavanje stresa
- hrani i hranidbi
tehnologiji uzgoja:
- ihtiotehniĉkim mjerama
- ihtiosanitarnim mjerama
- ihtiohigijenskim mjerama
3. MESO RIBA
posebno vrijedna namirnica ţivotinjskog podrijetla
kompletna namirnica = moţe zadovoljiti potrebe
potrošaĉa
visoke prehrambene vrijednosti
hranjivo i bogato hranjivim sastojcima
treba ga biti dovoljno za potrebe ljudi – svugdje
da nije otrovno…… ni štetno za ljudsko zdravlje
kvalitetno
iskoristivo za više namjena
itd.
kakvoća mesa riba ovisi o uzgoju
iskoristivost mesa riba:
- meso:
- svjeţe
- termiĉki obraĊeno
- proizvodi od riba
- ljekoviti pripravci:
- riblje ulje
- omega 3-masna kiselina
- i drugi
47
OPASNOST „od riba“ za ljudsko zdravlje zbog:
izravnog dodira riba i/ili vode:- športski ribolov
- prerada riba
- akvaristika
bolesti i posljediĉno nuţnog lijeĉenja → rezidua
rezidua
zoonoza
konzumiranja higijenski i zdravstveno neispravne namirnice ţivotinjskog podrijetla:
- zbog oneĉišćenja
- štetne za ljudsko zdravlje
štetnih tvari u okolišu:
- namjerno unesenih zbog „zaštite okoliša“ (pesticidi)
- sluĉajno dospjelih
ostataka štetnih tvari u okolišu (teški metali)
i drugih…..
Zakon o veterinarstvu kaţe:
ĉl. 83 (1) Ţivotinje za klanje podlijeţu veterinarskom pregledu prije i nakon klanja
ĉl. 83 (3) Proizvode ţivotinjskog podrijetla dopušteno je stavljati na trţište jedino ako su pregledani, proizvedeni i oznaĉeni u skladu s posebnim propisima koji ureĊuju posebna pravila i uvjete o higijeni hraneţivotinjskog podrijetla kojih se moraju pridrţavati subjekti u poslovanju s hranom.
ĉl. 87 (1) Posjednici ţivotinja, veterinarski djelatnici te proizvoĊaĉi ţivotinjskih proizvoda, moraju se pridrţavati propisanih preventivnih mjera i odreĊenih rokova karencije prilikom uporabe lijekova i drugih tvari koje se mogu prenijeti na ţivotinjske proizvode, kako bi se sprijeĉila pojava nedopuštenih rezidua.
ĉl. 87 (2) Posjednik ţivotinja duţan je posjedovati evidenciju o primjeni veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda na ţivotinjama ĉiji su proizvodi namijenjeni prehrani ljudi.
ĉl. 87 (5) Proizvodi ţivotinjskog podrijetla namijenjeni prehrani ljudi, koji sadrţe ili sadrţe u koliĉinama većim od dopuštenih, rezidue i druge oneĉišćivaĉe škodljive za ljudsko zdravlje ne smiju se stavljati u promet za javnu potrošnju.
ĉl. 87 (6) Maksimalno dopuštene koliĉine rezidua i drugih oneĉišćivaĉa …. propisuje ministar.
ĉl. 87 (8) Radi zaštite zdravlja ljudi mjere zabrane lijeĉenja ţivotinja odreĊenim veterinarskim lijekovima, hormonima i drugim tvarima za koje se utvrdi da …. mogu ugroziti zdravlje ljudi, donosi ministar.
VODA
kemijski spoj H i O i spojeva S, Ca, C i drugih elemenata
presudan i sastavni dio svih oblika ţivota
organizmima koji ţive u vodi = ţivotna sredina
za kopnene organizme = samo dio metaboliĉkog sustava
kopnene vode fizikalno-kemijski se razlikuju obzirom na:
- slanost:
- slatka
- otvoreni vodotoci (potoci i rijeke)
- jezera i ribnjaci
- brakiĉka
- morska ili slana
druge pokazatelje kakvoće:
- tvrda – mekana
- kisela – luţnata
- bogata kisikom – siromašna
- itd.
ĉistoću:
- ĉista = prirodna voda
- oneĉišćena = otpadna
oneĉišćenje:
- termiĉko
- mehaniĉko
- kemijsko
- sluĉajno
- namjerno
- organsko
- anorgansko
za ţivot riba moraju biti zadovoljeni osnovni
pokazatelji kakvoće vode (t ºC, O2, pH, i dr.)
vrijednosti:
- poţeljne
- dopuštene
- smrtonosne
OPASNOST od sluĉajno dospjelih štetnih tvari
mikroorganizmi:
- normalni obitavaoci riba
- dospjeli u meso riba iz okoliša
- toksini
- organske tvari
- anorganske tvari
- radioaktivni izotopi
- teški metali
- i drugi
ANIMALNA HIGIJENA = GRANA
VETERINARSKE MEDICINE
ima za cilj:
- postići uravnoteţenost : ţivotinja - okoliš - ĉovjek
- u proizvodnji:
- iskazati maksimalni genetski potencijal
- uz minimalne uĉinke na zdravlje ţivotinje – ribe
zdravlje ribe = stanje koje omogućuje ostvarivanje u potpunosti, a ovisi o:
- ribi
- okolišu, tj. kakvoći vode
- tehnologiji uzgoja
- znanju uzgajivaĉa - izbjegavanje stresa - sprjeĉavanju nastanka bolesti
- i drugom
ĉuvanje zdravlja = zadatak veterinarske sluţbe
oĉuvati zdravlje:
- sprijeĉiti nastanak stresa
- ukloniti uzroĉnika bolesti iz:
- ribe
- okoliša
- postići opću otpornost organizma (riba) prema infekcijama
- stres – vaţan ĉimbenik u zdravlju riba – djelovanje stresoraistovremeno i stalno → slabi imunosni sustav → bolest
oĉuvati zdravlje = zaštititi od bolesnog stanja:
- da bi se više i bolje proizvelo
- da bi se ţivotinje (ribe) manje patile
- da ne treba lijeĉiti:
- opasnosti od ….
- nema rezidua
- da nema uginuća
48
zahtjevi EU:
- vrlo visoki zdravstveni standard ţivotinja
- provoĊenje djelotvorne zaštite i nadzora
- proizvodnja proizvoda bez rizika
oĉuvati zdravlje = zaštititi od bolesnog stanja = sprijeĉiti uginuća
- uginuće riba:
- masovno istovremeno, više vrsta i kategorija riba
- otrovanje
← voda
- ugušenje
- postepeno rastuće, jedne ili nekoliko vrsta i kategorija : ↔bolest
6. BOLESTI RIBA
bolesti riba su rezultat interakcije: domaćin (riba) – uzroĉnik bolesti –okoliš (voda)
sprijeĉiti nastanak bolesti: - kako ?
- ihtiotehniĉkim mjerama
-poboljšati proizvodna obiljeţja riba
smanjiti primljivost za bolest
- osigurati bolji rast i prirast
- ihtiohigijenskim mjerama:- osigurati smještaj i naĉin drţanja najbolje iskorištenje
postojećega
- uz pravilnu prehranu hranu i hranidbu genetskog potencijala
- ihtiosanitarnim mjerama:
- spreĉavanjem unošenja egzotiĉnih bioagresora
- dezinfekcijom
- primjenom lijekova
- imunoprofilaksom
- uklanjanjem uginule i bolesne ribe
- propisima o sprjeĉavanju, suzbijanju i iskorjenjivanju bolesti
- voĊenjenjem ihtiosanitarne evidencije
dezinfekcija:
- ima za cilj:
- odstraniti, uništiti ili smanjiti broj mikroorganizama i/ili nametniĉke
- poboljšati opće higijensko stanje
- poboljšati zdravstvene uvjete
- obuhvatiti:
- sve objekte – ribnjake
- vodu
- površinu ribe i/ili ikre
- predmete, …
- provoditi:
- struĉno
- temeljito
- u svim fazama proizvodnje
- moţe biti:
- profilaktiĉka
- tekuća
- završna
- fizikalna
- kemijska
Sukladno Zakonu o Veterinarstvu, V. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, ĉl. 34 (1) Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavljaju se na svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, na opremi i predmetima koji podlijeţu nadzoru veterinarske inspekcije te objektima, pašnjaĉkim i drugim površinama gdje ţivotinje povremeno ili stalno borave ili se kreću i (2) Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavljaju se radi spreĉavanja i suzbijanja zaraznih bolesti ţivotinja i zoonoza, zaštite zdravstvene ispravnosti proizvoda ţivotinjskog podrijetla i hrane za ţivotinje te veterinarske zaštite okoliša od oneĉišćenja patogenim mikroorganizmima i parazitima.
sprijeĉiti nastanak bolesti tijekom uzgoja ↔ proizvesti zdravu ribu ↔ higijenski i zdravstveno ispravnu namirnicu ţivotinjskog podrijetla
sprjeĉavanjem nastanka bolesti ( proizvodi se):
- zdrave ribe
- veća trţišna vrijednost
- veća proizvodnja
- bolja kakvoća
nema uporabe lijekova itd.
nema karence
nema rezidua u mesu riba
6. Bolesti riba
zarazne
- virusne
- bakterijske
- gljiviĉne
nametniĉke
- ektoparazitarne
- endoparazitarne
ZOONOZE
sukladno Naredbi treba izvršiti: III. Dijagnostiĉke pretrage u svrhu otkrivanja bolesti, 5. Bolesti riba i školjkaša.
bolesno stanje, na osnovu toĉne dijagnoze daje se:
- lijekove i ljekovite pripravke:
- hormoni rasta
- pesticidi
- farmakološki pripravci
uporaba lijekova i ljekovitih pripravaka:
→ korist → izljeĉenje
→ moţebitne štetne posljedice:
- rezistencija
- rezidue
- karenca
primjena lijekova
- da bi riba mogla:
- prevladati stres
- organizirati obranu
- povratiti organizam u „normalno“ stanje
- treba:
- smanjiti broj uzroĉnika bolesti
- usporiti umnaţanje uzroĉnika bolesti
- uništiti uzroĉnika bolesti
- profilaktiĉka:
- zaštita naizgled zdrave ribe
- sprjeĉavanje prenošenja uzroĉnika
- terapijska:
- populacija pokazuje znakove bolesti
- uspjeh lijeĉenja ovisi o:
- pravilno odabranom lijeku
- pravilnoj dozi
- pravilnom naĉinu primjene
49
ribe uzgajane za hranu ljudima (namirnica ţivotinjskog podrijetla):
- ne lijeĉiti sredstvima koja se nagomilavaju i zadrţavaju (trajnije) u tijelu riba
- ne lijeĉiti 7 do 30 dana prije (prodaje) stavljanja u konzum(KARENCA)
izbor lijeka ovisi o:
- vrsti lijeka (… i antibiogramu)
- bolesti
- fazi razvoja bolesti
- ekonomiĉnosti lijeĉenja
primjena lijekova za lijeĉenje riba:
- kupkama (uranjanje)
- ljekovitim hranama
- parenteralno, injekcijama
- lokalno, kroz koţu i/ili škrge
7. HRANA I HRANIDBA RIBA
specifiĉne hranidbene potrebe za:
- svaku vrstu riba
- svaku uzrasnu kategoriju iste vrste
- slobodnoţivuće – ţiva hrana, …
- uzgajane – dodatna hrana…..
sastav i koliĉina hrane ↔ rast i preţivljavanje
proizvodnja hrane → uĉinak na proizvodnju → kvaliteta proizvoda (ribe):
- izbor sirovina
- sastav krmiva
- naĉin proizvodnje
izbor sirovina i udio:
- uravnoteţen
- usklaĊen s hranidbenim potrebama uzgajane vrste
„MASNA“ riba posljedica je:
- hranidbe s visokim sadrţajem masti u hrani
- neuravnoteţenog sastava hrane
- najĉešće, prehranjenost, kroz duţe vrijeme
oblik hrane:
- vlaţna
- suha – komprimirana ili ekstrudirana:
- veći udio masti bez rizika otrovanja denaturiranim masnim kiselinama
- sporije tone:- manji gubici
- bolji rast i konverzija- stabilnija u vodi → manje otpada
- miješana
toksiĉne tvari u hrani su posljedica:
- posljedica obrade sirovina:
- uţeglost masti
- denaturirane masne kiseline
- izbora sirovina
- zdravlje riba:
→ smanjena otpornost na bolesti
→ povećana smrtnost
→ usporen rast
8.TEŠKI METALI
teški metali u vodene sustave ulaze:
-iz atmosfere
- erozijama geoloških tvari
- antropogenim djelovanjem:
- industrija
- promet
- komunalni otpad
- kemijska sredstva
teški metali u organizam riba ulaze:
- hranom:
- zooplankton
- fitoplankton
- fauna
- kroz škrge i koţu
teški metali se bioakumuliraju, ugraĊuju u hranidbeni lanac i biokemijskim procesima vraćaju u atmosferu
ribe:
- akumuliraju teške metale
- koncentriraju teške metale
ZBOG sposobnosti akumulacije i
koncentracije, te biodostupnosti elemenata u
tkivima, RIBE su organizmi koji pokazuju
stupanj oneĉišćenja okoliša (vode), a korisne
su za provoĊenje monitoringa oneĉišćenja
okoliša.
9. REZULTATI DIJAGNOSTIĈKIH
PRETRAGA
Rezultati dijagnostiĉkih pretraga riba i/ili
organa pretraţenih na Zavodu za biologiju i
patologiju riba i pĉela prikazani su u sljedećim
tablicama:
TABLICA 1. GRAM-NEGATIVNE BAKTERIJE
IZDVOJENE IZ RIBAGRAM-NEGATIVNE BOLEST VRSTE RIBA POTVRĐENA
BAKTERIJE KOD NAS
Flavobacterium psychrophilum Bolest hladne vode pastrvske ribe -
F. columnare Kolumnaris bolest morske, slatkovodne i akvarijske -
Flexibacter maritims morske -
Edwardsiela tarda Edvardsieloza jegulja -
E. ictaluri Enterijska septikemija kanalski som -
Yersinia ruckeri Jersinioza (ERM) pastrvske ribe i jegulja + (pastrva)
Citrobacter freundi + (pastrva)
Vibrio anguillarum Vibrioza morske, pastrve, jegulja i atlantski losos + (morske ribe)
V. ordali Vibrioza
V. salmonicida Hladnovodna vibrioza
= “Hitra disease”
V. cholerae + (jegulja)
Vibrio sp. + (jegulja)
Aeromonas salmonicida Furunkuloza pastrvske i druge ribe + (pastrva)
subsp. salmonicida
Aeromonas salmonicida
subsp Eritrodermatitis šarana šaran i druge + (šaran)
s. var. “nova”
Aeromonas sp. Aeromonas infekcije + (pastrva, lubin)
A. hydrophila + (pastrva)
Pseudomonas fluorescens Pseudomonas fluorescens
septikemija pjegavi šaran, morske,
sivoga glavaša pastrve i akvarijske + (pastrva, pjegavi šaran)
Pseudomonas sp. Pseudomonas infekcije pjegavi šaran, morske,
pastrve i akvarijske+ (štuka,lubin, šaran,pastrva)
TABLICA 1a. GRAM-POZITIVNE
BAKTERIJE IZDVOJENE IZ RIBA
GRAM-POZITIVNE BOLEST VRSTE POTVRĐENA
BAKTERIJE RIBA KOD NAS
Mycobacterium sp. Tuberkuloza riba više vrsta -
Renibacterium salmoninarum
Bakterijski nefritis (BKD) pastrvske ribe +
Clostridium botulinum pastrvske ribe -
Lactobacillus pisciola + (jegulja)
Streptococcus sp. + (pastrva, orada)
Staphylococcus sp. + (pastrva)
50
TABLICA 2.
BAKTERIJE ZNAĈAJNI PATOGENI UZROĈNICI ZA
LJUDE IZDVOJENE IZ RIBA ILI OKOLIŠA
BAKTERIJA ZNAKOVI BOLESTI POTVRĐENA
Salmonella sp. otrovanje hranom -
Vibrio spp. otrovanje hranom +
Campylobacter jejuni gastroenteritis -
Plesiomonas shigelloides gastroenteritis -
Edwardsiella tarda proljevi -
Aeromonas hydrophila proljev, septikemije +
Pseudomonas spp. rane +
Mycobacterium marinum mikobakterioza -
Erysipelothrix rhusiopathine vrbanac -
Leptospira interrogans leptospiroza -
Clostridium botulinum botulizam -
TABLICA 3. NAJĈEŠĆE UTVRĐENI NAMETNICI RIBA
Praţivotinje (protozoa)
Ichthyobodo necatrix
Eimeria sp. (kokcidije)
Kudoa sp.
Ichthyophthirius multifiliis
Trichodina sp.
Crvi (helminti)
Dactylogyrus sp.
Gyrodactylus sp.
Diplostomum spathaceum Sanguinicola sp.
Trakavice (cestoda)
Botriocephalus gowkongensis
Caryophyllaeus fimbriceps
Ligula intestinalis Diphylobottrium latum
Valjkasti crvi (nematodi)
Anisakis sp.
Contracaecum sp.
Raĉići (krustacea)
Ergasilus sieboldi i Ergasilus sp.
Lernea cyprinacea
Argulus foliaceus
TABLICA 4. NAJĈEŠĆE UPOTREBLJAVANI
LIJEKOVI ZA LIJEĈENJE
BAKTERIJSKIH BOLESTI RIBA U AKVAKULTURI
TETRACIKLINI
ERITROMICIN
KLORAMFENIKOL
SULFONAMIDI
POTENCIRANI SULFONAMIDI
NITROFURANI
KINOLONI
TABLICA 5. NAJĈEŠĆE UPOTREBLJAVANI
LIJEKOVI ZA LIJEĈENJE
NAMETNIĈKIH BOLESTI RIBA
NaCl
FORMALIN
KMnO4
Jod – organski vezan (Jodofori)
CaO
NIKLOZAMID
INSEKTICIDI (Etiol, Malation, Radation,
Ortodibrom, Dipterex)
TABLICA 6. UGINUĆA RIBA ZBOG
OTROVANJA ILI UGUŠENJA
OTROVNA TVAR ONEĈIŠĆIVAĈI VRSTA RIBA
Feces (izmet) Ţivotinjska farma slatkovodne (podust, jaz,mrena)
Komunalni otpad Kanalizacija Slatkovodne
NaOH (luţina) pamuĉna industrija slatkovodne (sunĉanica, mrena,crvenperka)
? otpadne vode kudeljare slatkovodne
Amonijak
ili nitriti ili kiselina mesna industrija slatkovodne
Kiselina ljevaonica metala slatkovodne
Mravlja kiselina prehrambena industrijaslatkovodne
kem. tvari
za pranje kotlova tvornica za preradu koţe slatkovodne
H2S (u moru) naftna industrija morske (cipal, ovĉica, špar,lumbrak)
Klor bazeni za kupanje slatkovodne (krkuša)
Teški metali
(Cu ili mesing) vodovodna voda u ribarn. slatkovodne
Nafta Galvanizacija Slatkovodne
Derivati nafte naftna industrija Slatkovodne
CHEMEC 531 kemijska industrija Slatkovodne
Malationski prepar. pranje baĉve Slatkovodne
Deherban ili Alon špricana šuma Slatkovodne
50 ili Banvel-D-P špricana pšenica Som
Baylaton
ili Talkord špricana poljop.površina Slatkovodne
Ljepilo razlilo se po površ.vode šaran i dr.
Tablica 7. Teški metali u vodi i muljuELEMENTI
mg/kg RIBNJACI
1 2 3
MULJ
Pb 8 45 36
Zn 33 130 74
Cu 11 42 31
Fe 11040 26400 15400
Mn 230 670 49
Cr 34 71 63
VODA
Pb 3 19 16
Zn 7 31 13
Cu 5 21 14
Fe 78 218 154
Mn 3 10 7
Cr 9 15 17
TEŠKI METALI U
KOŢI I MIŠIĆJU PRETRAŢENIH RIBA
KOŢA +MIŠIĆ ELEMENTI
Pb Cr Mn Fe Cu Zn
ŠARAN 0,20 0,20 3,70 8,09 0,53 4,61
BIJELI
AMUR 0,20 0,13 2,41 4,93 0,34 2,97
GLAVAŠ 0,20 0,30 1,51 11,27 0,56 3,11
SOM 0,22 0,23 0,89 6,77 0,50 4,50
ŠTUKA 0,09 0,18 0,92 4,98 0,30 5,24
10. ZAKLJUĈAK
RIBE VALJA UZGAJATI TAKO DA ONE NAMIJENJENE KONZUMIRANJU BUDU ZDRAVE, ALI PRI TOME VALJA IMATI NA UMU DA JE REALNO:
nemoguće proizvesti bezriziĉnu namirnicu
stupanj riziĉnosti za ljudski uţitak valja dopuniti razmatranjem rizika iz svakodnevnog ţivota
RIBE VALJA UZGAJATI TAKO DA SE POVEĆA PROIZVODNJA, OĈUVA OKOLIŠ I UZGOJI ZDRAVU RIBU = HIGIJENSKI I ZDRAVSTVENO ISPRAVNU NAMIRNICU ŢIVOTINJSKOG PODRIJETLA.
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
51
PREZENTACIJA 10.
GENERIGENERIČČKI MODELI PREDUSLOVNIH KI MODELI PREDUSLOVNIH
PROGRAMA I HACCP PLANOVA ZA PROGRAMA I HACCP PLANOVA ZA
INDUSTRIJU PRERADE RIBEINDUSTRIJU PRERADE RIBE
Prof.dr Milan Prof.dr Milan ŢŢ. Balti. Baltićć, FVM, FVM
dr Mirjana Dimitrijevidr Mirjana Dimitrijevićć, d, docent, FVMocent, FVM
dr NeĊeljko Karabasildr NeĊeljko Karabasil, docent, FVM, docent, FVM
Ivana LekiIvana Lekićć--AranĊeloviAranĊelovićć DVM, FVMDVM, FVM
ulovulov riberibe u u svetusvetu popoĉĉetkom veka 93 miliona tona etkom veka 93 miliona tona godigodiššnjenje
prozvodnja ribe u akvakulturi prozvodnja ribe u akvakulturi >> 40 miliona tona 40 miliona tona godigodiššnjenje
povepoveććanje u akvakulturi 10anje u akvakulturi 10%% proseproseĉĉno godino godiššnje nje povepoveććanjeanje
ulov ribe stagniraulov ribe stagnira
za 30za 30--50 godina proizvodnja ribe i ulova zajedno 50 godina proizvodnja ribe i ulova zajedno dostidostićći i ćće proizvodnju mesa stoke za klanjee proizvodnju mesa stoke za klanje
POTENCIJALNI HAZARDI U POTENCIJALNI HAZARDI U
PRERADI RIBEPRERADI RIBE
biolobiološške hazardeke hazarde
hemijske hazardehemijske hazarde
fizifiziĉĉke hazardeke hazarde
otudaotuda HACCP se HACCP se
primenjujeprimenjuje u u preradipreradi riberibe
Interes za HACCP u preradi Interes za HACCP u preradi
ribe:ribe:
kodkod vevećć postojepostojeććih ih
proizvoĊaproizvoĊaĉĉa a
kod potencijalnih kod potencijalnih
proizvoĊaproizvoĊaĉĉaa
OBAVEZE PROIZVOĐAOBAVEZE PROIZVOĐAČČAA
obaveze iz propisa EUobaveze iz propisa EU
obaveze iz domaobaveze iz domaććih propisaih propisa
PREDUSLOVNI PROGRAMPREDUSLOVNI PROGRAM
izbor mesta izgradnjeizbor mesta izgradnje
ureĊenje kruga objektaureĊenje kruga objekta
snabdevanje vodomsnabdevanje vodom
zbrinjavanje otpadnih vodazbrinjavanje otpadnih voda
materijala za izgradnju objekata (podovi, zidovi, itd)materijala za izgradnju objekata (podovi, zidovi, itd)
oprema (radne povroprema (radne površšine, transport, pranje ruku)ine, transport, pranje ruku)
(sterilizatori, osvetljenje(sterilizatori, osvetljenje))
higijena zapohigijena zaposslenog osobljalenog osoblja
UREĐENJE KRUGAUREĐENJE KRUGA
bazeni za prijem ribebazeni za prijem ribe
bazeni odvojeni za pojedinabazeni odvojeni za pojedinaĉĉne partije, ne partije,
vrstevrste
bazeni za zadrbazeni za zadrţţanu ribuanu ribu
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prostorije (obavezne):Prostorije (obavezne):
prihvat prihvat ţţive ribe, oive ribe, odnosno hlaĊenje dnosno hlaĊenje (pol(poleĊeneeĊene) i ) i zamrznute ribezamrznute ribe
obradu i filetiranje (prostor za obradu ikre)obradu i filetiranje (prostor za obradu ikre)
konfekcionisanje i pakovanjekonfekcionisanje i pakovanje
hlaĊenjehlaĊenje, zamrzavanje i uskladi, zamrzavanje i uskladišštenjetenje
nejestive proizvode i konfskatnejestive proizvode i konfskat
skladiskladišštenje ambalatenje ambalaţţe i repromaterijalae i repromaterijala
potrebe radnikapotrebe radnika
veterinarsku inspekcijuveterinarsku inspekciju
PROSTORIJEPROSTORIJE
Preporuka:Preporuka:
pranje pokretne opremepranje pokretne opreme
proizvodnju ledaproizvodnju leda
za odmrzavanje ribeza odmrzavanje ribe
za glaziranjeza glaziranje
za proizvodnju mehaniza proizvodnju mehaniĉĉki separisanog mesaki separisanog mesa
52
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prihvat ribe:Prihvat ribe:
fizifiziĉĉki odvojeno ki odvojeno ţţiva, ohiva, ohlaĊenalaĊena, odnosno zamrznuta, odnosno zamrznuta
ţţiva ribaiva riba-- bazeni u krugu ili po pogonu bazeni u krugu ili po pogonu
ohlaĊena i zamrznutaohlaĊena i zamrznuta-- poseban prijem, ne moposeban prijem, ne moţţe e istovremenoistovremeno
odvajati partijeodvajati partije
odvojene prostorije za skladiodvojene prostorije za skladišštenje ohlaĊene i zamrznute tenje ohlaĊene i zamrznute riberibe
ohlaĊenaohlaĊena-- 2424°° sata, maksimalno 0sata, maksimalno 0°°CC
zadrzadrţţanaana-- posebna prostorijaposebna prostorija
zamrznutazamrznuta-- --1818°°C ili niC ili niţţaa
zadrzadrţţanaana-- posebna prostorijaposebna prostorija
zadrzadrţţanaana-- do procene (zavrdo procene (završšetka analiza)etka analiza)
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prostorno odvajanje Prostorno odvajanje operacija:operacija:
omamljivanja omamljivanja
iskrvarenjaiskrvarenja
vaĊenja unutravaĊenja unutraššnjih njih organaorgana
odsecanja glaveodsecanja glave
obrada trupaobrada trupa
pranje trupapranje trupa
obrada ikreobrada ikre
osvetljenje 220 Luxosvetljenje 220 Lux--aa
osvetljenje 550 Luxosvetljenje 550 Lux--aa
–– dovoljne kolidovoljne koliĉĉine vodeine vode
–– na nekim mestima stalan na nekim mestima stalan
protokprotok
–– dobra drenadobra drenaţţaa
PROSTORIJA ZA OBRADUPROSTORIJA ZA OBRADU
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prostorije za filetiranje i narezivanje:Prostorije za filetiranje i narezivanje:
popoţţeljno posebna prostorijaeljno posebna prostorija
temperatura 10temperatura 10°°C C
Prostorija za proizvodnju MSMProstorija za proizvodnju MSM::
ako je deo proizvodnog programa ako je deo proizvodnog programa
posebna prostorijaposebna prostorija
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prostorija za pakovanje:Prostorija za pakovanje:
vakuumiranjevakuumiranje
modifikovana atmosfera (MAP)modifikovana atmosfera (MAP)
zamrznutizamrznuti
veza sa prostorijom za filetiranje i veza sa prostorijom za filetiranje i
narezivanje sa prostorijama za skladinarezivanje sa prostorijama za skladišštenjetenje
i zamrzavanjei zamrzavanje
temperatura temperatura 1010°°CC
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prostorije za poleĊivanje i proizvodnju ledaProstorije za poleĊivanje i proizvodnju leda::
ako su kapaciteti veako su kapaciteti većći posebna prostorija i posebna prostorija
za proizvodnju leda i posebna prostorija za za proizvodnju leda i posebna prostorija za
poleĊivanjepoleĊivanje-- direktna komunikacijadirektna komunikacija
temperatura do temperatura do +4+4°°CC
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prostorije za uskladiProstorije za uskladišštenje:tenje:
za poleĊenu ribu za poleĊenu ribu 00°°CC
za ribu pakovanu u MAP do za ribu pakovanu u MAP do +3+3°°CC
za zamrznutu ribu za zamrznutu ribu --1818°°C ili niC ili niţţaa
pposebnoosebno -- tunel za zamrzavanje tunel za zamrzavanje --3838°°C do C do --
4040°°C (vazduC (vazduššno)no)
kontaktno zamrzavanjekontaktno zamrzavanje
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prostorija za odmrzavanje:Prostorija za odmrzavanje:
za delimiza delimiĉĉno odmrzavanje no odmrzavanje +10+10°°CC
odmrzavanje za preradu odmrzavanje za preradu +2+255°°CC
odmrznuta riba odmrznuta riba +7+7°°CC
u vodi samo za neegzinteriranu ribuu vodi samo za neegzinteriranu ribu
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prostorije za nejestive proizvode i Prostorije za nejestive proizvode i konfiskat:konfiskat:
locirane da nema ukrlocirane da nema ukršštanja puteva tanja puteva sa jestivim proizvodimasa jestivim proizvodima
nepropustljivi podovinepropustljivi podovi
temperatura +4temperatura +4°°C, topla i hladna C, topla i hladna vodavoda
zbrinjavanjezbrinjavanje ovlaovlašštena tena organizacijaorganizacija
53
PROSTORIJEPROSTORIJE
Prostorije za velikoprodaju Prostorije za velikoprodaju -- namenskanamenska
poleĊena riba poleĊena riba 00°°CC
pakovana u MAP pakovana u MAP 33°°CC
osvetljenje osvetljenje 550 Lux550 Lux--aa
GENERIGENERIČČKI SAVETIKI SAVETI
IZ CODEX ALIMENTARIUSAIZ CODEX ALIMENTARIUSA
POSEBNA RADNA UPUTSTVAPOSEBNA RADNA UPUTSTVA
Obrada Obrada ţţive, ohive, ohlaĊene i zamrznute laĊene i zamrznute
ribe:ribe:
dati su kroz dva zbirna dijagrama dati su kroz dva zbirna dijagrama
toka proizvodnje u slutoka proizvodnje u sluĉĉajevima ajevima
kada je polazna sirovina:kada je polazna sirovina:
1)1) ţţiva ribaiva riba
2)2) ohlaĊena i zamrznuta ribaohlaĊena i zamrznuta riba
UTOVAR ŢIVE RIBE
TRANSPORT
ISTOVAR I IDENTIFIKACIJA
PRIJEM
OMAMLJIVANJE
ISKRVARENJE, PRANJE
SKIDANJE KRLJUŠTI, PRANJE
EVISCERACIJA, PRANJE
KONFISKAT
KONFISKAT
KONFISKAT
POLEĐIVANJE
SKLADIŠTENJE HLAĐENJEM
FILETIRANJE, NAREZIVANJE
PAKOVANJE MAP
OBELEŢAVANJE
SKLADIŠTENJE
DISTRIBUCIJA
PRIJEM MATERIJALA
ZA PAKOVANJE
SKLADIŠTENJE
PRIJEM MATERIJALA
ZA PAKOVANJE
SKLADIŠTENJE
PAKOVANJEVAKUUM
OZNAČAVANJE
ZAMRZAVANJE
SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEM
ODSECANJE GLAVE
PRANJE
PAKOVANJE
ZAMRZAVANJE
SKLADIŠTENJE
METAL DETEKCIJA
IKRA
OBRADA
PRANJE
PAKOVANJEVAKUUM
METAL DETEKCIJA
ZAMRZAVANJE
SKLADIŠTENJE
OZNAČAVANJE
OZNAČAVANJE
METAL DETEKCIJA
Dijagram 1. Dijagram toka proizvodnje ohlaĊene, zamrznute ribe ukljuĉujući i pakovanje u MAP/vakum kada je polazna sirovina ţiva riba.
PRIJEM OHAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE
ZAMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE
HLAĐENJE SKLADIŠTENJE
KONTROLISANO ODMRZAVANJE
SORTIRANJE
PRANJE
EVISCERACIJA /PRANJE
FILETIRANJE (SKIDANJE KOŢE) NAREZIVANJE
TRIMOVANJEPROSVETLJAVANJE
USITNJAVANJE
MAP ILI VAKUUMPRANJE
MEŠANJE
DODAVANJE ADITIVA
ZAMRZAVANJE
GLAZIRANJE
PAKOVANJE
OZNAČAVANJE
SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEM
MERENJE
METAL DETEKCIJA
OBELEŢAVANJE
SKLADIŠTENJE HLADNO
DISTRIBUCIJA
PROMET
PRIJEM MATERIJALA ZA SKLADIŠTENJE
SKLADIŠTENJE MATERIJALA
PRIJEM ADITIVA
SKLADIŠTENJE ADITIVA
ZAMRZAVANJE
GLAZIRANJE
PAKOVANJE
METAL DETEKCIJA
SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEMM
METAL DETEKCIJA
Dijagram 2. Dijagram toka proizvodnje fileta (narezaka) i MSM ukjljuĉujućii pakovanje (MAP ili vakum) i zamrzavanje kada je polzna sirovina ohlaĊena ili zamrznuta riba
POSEBNA RADNA UPUTSTVAPOSEBNA RADNA UPUTSTVA
Izlov ribe:Izlov ribe:
sprespreĉĉiti fiziiti fiziĉĉka oka oššteteććenjaenja
sprespreĉĉiti stres (variranja iti stres (variranja
temperatura)temperatura)
oprema za lako pranje i dezinfekcijuoprema za lako pranje i dezinfekciju
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
ĉĉista voda , voda za piista voda , voda za pićće ,aeracija , e ,aeracija , odrodrţţavanje temperatureavanje temperature
bez stresa , nehranjena , bez mebez stresa , nehranjena , bez meššanja vrstaanja vrsta
brz transport , bez obrz transport , bez oššteteććenja ribeenja ribe
DRDRŢŢANJE I TRANSPORT RIBEANJE I TRANSPORT RIBE
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
Poznavanje vrstaPoznavanje vrsta
PratePratećća dokumentacijaa dokumentacija
ĈĈistoistoćća vodea vode
DuDuţţina transportaina transporta
Zdravstveno stanje Zdravstveno stanje
(povrede , promene (povrede , promene
polopoloţţaja tela)aja tela)
PRIJEM PRIJEM ŢŢIVE RIBEIVE RIBE
54
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
POTENCIJALNI HAZARDIPOTENCIJALNI HAZARDI : :
bakterijebakterije
parazitiparaziti
biotoksninibiotoksnini
skombro toxiniskombro toxini
hemijski agensi hemijski agensi
fizifiziĉĉki agensiki agensi
PRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBEPRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
Senzorne osobine Senzorne osobine
Zadovoljenje kriterijuma o sveZadovoljenje kriterijuma o sveţţiniini
Hemijski indikatori sveHemijski indikatori sveţţine i kontaminentiine i kontaminenti
SadrSadrţţaj histamina ne veaj histamina ne većći od propisanogi od propisanog
SadrSadrţţaj TVB aj TVB –– N N iliili TMA TMA –– N N ne vene većći od granii od graniĉĉnih nih
vrednosti koji se utvrĊuje za svaku pojedinu vrstu ribevrednosti koji se utvrĊuje za svaku pojedinu vrstu ribe
MikrobioloMikrobiološški kriterijumiki kriterijumi
Strane materijeStrane materije
FiziFiziĉĉke osobineke osobine
PRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBEPRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
Homogenost vrsteHomogenost vrste
Poznavanje vrstePoznavanje vrste
ObuObuĉĉenost osoblja za vrenost osoblja za vrššenje senzorne analizeenje senzorne analize
Eviscerirana riba bez unutraEviscerirana riba bez unutraššnjih organanjih organa
Temperatura svih dolaznih Temperatura svih dolaznih ššararţţii
Temperaturne listeTemperaturne liste
PRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBEPRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
Manipulacija bez oManipulacija bez oššteteććenjaenja
Temperatura skladiTemperatura skladišštenja 0tenja 0°° CC
Redovno beleRedovno beleţţenje temperatureenje temperature
PoPošštovanje principa rotacijetovanje principa rotacije
Plitki sudovi sa ledomPlitki sudovi sa ledom
Zamena leda po potrebiZamena leda po potrebi
SKLADISKLADIŠŠTENJE HLAĐENJEMTENJE HLAĐENJEM
TEHNITEHNIĈĈKA UPUSTVA :KA UPUSTVA :
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
SKLADISKLADIŠŠTENJE ZAMRZAVANJEMTENJE ZAMRZAVANJEM
KONTROLA PROCESA ODMRZAVANJA I TKONTROLA PROCESA ODMRZAVANJA I T°°C ribeC ribe
EVISCERACIJA I PRANJEEVISCERACIJA I PRANJE
FILETIRANJE , SKIDANJE KOFILETIRANJE , SKIDANJE KOŢŢE , TRIMOVANJEE , TRIMOVANJE
PROSVETLJAVANJEPROSVETLJAVANJE
PAKOVANJE (vakuum , MAP)PAKOVANJE (vakuum , MAP)
OBELEOBELEŢŢAVANJEAVANJE
DETEKCIJA METALADETEKCIJA METALA
ZA SVE POSTUPKE KORISTITIZA SVE POSTUPKE KORISTITI
TEHNITEHNIĈĈKA UPUSTVA!!!KA UPUSTVA!!!
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
POTENCIJALNI HAZARDIPOTENCIJALNI HAZARDI ::
ŢŢIVI PARAZITIIVI PARAZITI
POTENCIJALNI NEDOSTACI :POTENCIJALNI NEDOSTACI :
OPEKOTINEOPEKOTINE
PROMENE TEKSTUREPROMENE TEKSTURE
UUŢŢEGLOSTEGLOST
U TOKU OBA PROCESA KORISTITI TEHNIU TOKU OBA PROCESA KORISTITI TEHNIĈĈKA UPUSTVAKA UPUSTVA!!!!!!
ZAMRZAVANJE I GLAZIRANJEZAMRZAVANJE I GLAZIRANJE
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
POTENCIJALNI HAZARDIPOTENCIJALNI HAZARDI ::
MikrobioloMikrobiološški patogeniki patogeni
Hemijska i fiziHemijska i fiziĉĉka kontaminacijaka kontaminacija
Biohemijska kontaminacija (rast conc. HISTAMINA)Biohemijska kontaminacija (rast conc. HISTAMINA)
POTENCIJALNI NEDOSTACIPOTENCIJALNI NEDOSTACI ::
PogrePogreššno obeleno obeleţţavanje avanje
Gubitak kvaliteta materjala za pakovanjeGubitak kvaliteta materjala za pakovanje
OdmrzavanjeOdmrzavanje
Hemijska kontaminacija gorivomHemijska kontaminacija gorivom
KORISTITI TEHNIKORISTITI TEHNIĈĈKAKA
UPUSTVA!!!UPUSTVA!!!
PAKOVANJE , OBELEPAKOVANJE , OBELEŢŢAVANJE TRANSPORTAVANJE TRANSPORT
POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA
PROCESNI KORACIPROCESNI KORACI ::
PRIJEM MATERJALA ZA PAKOVANJEPRIJEM MATERJALA ZA PAKOVANJE
SKLADISKLADIŠŠTENJE REPROMATERJALA (ambalaTENJE REPROMATERJALA (ambalaţţe)e)
TRANSPORT OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBETRANSPORT OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE
PAKOVANJE , OBELEPAKOVANJE , OBELEŽŽAVANJE , TRANSPORTAVANJE , TRANSPORT
55
OPIS PROIZVODA I NAMENAOPIS PROIZVODA I NAMENA
PRIMARNO OBRAĐEN TRUP POLEĐENPRIMARNO OBRAĐEN TRUP POLEĐEN
DomaDomaćći propisi o deklarisanjui propisi o deklarisanju
U roku od 24h riba mora biti transportovana U roku od 24h riba mora biti transportovana
ili zamrznutaili zamrznuta
ĈĈuvati u sudovima koji ne zadruvati u sudovima koji ne zadrţţavaju avaju
otopljenu voduotopljenu vodu
NANAĈĈIN DEKLARISANJAIN DEKLARISANJA
DISTRIBUCIJADISTRIBUCIJA
DomaDomaćće lokalno tre lokalno trţţiiššteteGDE GDE ĆĆE PROIZVOD BITI PRODAVANE PROIZVOD BITI PRODAVAN
00°°C 72h u proizvodnji i u prometuC 72h u proizvodnji i u prometuUSLOVI SKLADIUSLOVI SKLADIŠŠTENJA I ODRTENJA I ODRŢŢIVOSTIVOST
Riba je pomeRiba je pomeššana sa ledom u propusnim ana sa ledom u propusnim
sudovima (plastika , inox)sudovima (plastika , inox)NANAĈĈIN PAKOVANJAIN PAKOVANJA
Sve kategorije potroSve kategorije potroššaaĉĉa , nema specifia , nema specifiĉĉnih nih
ciljnih grupaciljnih grupaKRAJNJI POTROKRAJNJI POTROŠŠAAĈĈ
Od strane potroOd strane potroššaaĉĉa toplotno obraĊena toplotno obraĊen
Za dalju preradu (dimljenje, proizvodnja Za dalju preradu (dimljenje, proizvodnja
konzervi)konzervi)
KAKO KAKO ĆĆE PROIZVOD BITI KORIE PROIZVOD BITI KORIŠŠĆĆEN EN
Trup bez krljuTrup bez krljuššti (sluzi ) , unutrati (sluzi ) , unutraššnjih organanjih organa
Obavljen veterinarski pregledObavljen veterinarski pregled
Proizvod zadovoljava propisane standardeProizvod zadovoljava propisane standarde
VAVAŢŢNE KARAKTERISTIKE PROIZVODA NE KARAKTERISTIKE PROIZVODA
PRIMARNO OBRAĐEN TRUPPRIMARNO OBRAĐEN TRUP
POLEĐENPOLEĐENIME PROIZVODAIME PROIZVODA
GENERIGENERIČČKI MODELIKI MODELI
HACCP PLANOVIHACCP PLANOVI
DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE
POLEĐENE RIBE POLEĐENE RIBE (PASTRMKE)(PASTRMKE)
PRIJEM POLEĐENE RIBEPRIJEM POLEĐENE RIBE
↓↓
SKLADISKLADIŠŠTENJE HLAĐENJEMTENJE HLAĐENJEM
↓↓
SORTIRANJESORTIRANJE
↓↓
PRANJEPRANJE
↓↓
EVISCERACIJA I PRANJEEVISCERACIJA I PRANJE
↓↓
TRIMOVANJE I PRANJETRIMOVANJE I PRANJE
↓↓
AMBALAAMBALAŢŢAA→→POLEĐIVANJEPOLEĐIVANJE←← PROIZVODNJA LEDAPROIZVODNJA LEDA
↓↓
MERENJE I OCENA KVALITETAMERENJE I OCENA KVALITETA
↓↓
FINALNA INSPEKCIJA I OZNAFINALNA INSPEKCIJA I OZNAĈĈAVANJEAVANJE
↓↓
DISTRIBUCIJADISTRIBUCIJA
POTENCIJALNI HAZARDI VEZANI ZA POTENCIJALNI HAZARDI VEZANI ZA
RIBURIBU
BIOLOBIOLOŠŠKI HAZARDIKI HAZARDI ::
PARAZITIPARAZITI
BAKTERIJEBAKTERIJE
KONTAMINACIJA VIRUSIMAKONTAMINACIJA VIRUSIMA
BIOTOKSINIBIOTOKSINI
HAZARDI PRE I U TOKU ULOVA RIBEHAZARDI PRE I U TOKU ULOVA RIBE
NaftaNaftaOstaloOstalo
Biotoksini, Biotoksini,
ScombrotoxiScombrotoxi
nnBiotoksiniBiotoksini
Metali iz Metali iz
sedimenta i sedimenta i
otpadaotpada
TeTešški ki
metalimetaliNorwalk Norwalk
virusvirusEnteroEntero
virusivirusi
Atibiotici, Atibiotici,
promotori rasta promotori rasta
(hormoni), (hormoni),
ostali ostali
veterinarski veterinarski
lekovi I dodatci lekovi I dodatci
hranehrane
RezidueRezidue
veterinarskveterinarsk
ihih lekovalekova
Salmonella, Salmonella,
E. coli, E. coli, VibrioVibrio
parahemolytiparahemolyti
cucu, ,
VibriovulnificVibriovulnific
usus
PatogenePatogene
bakterijebakterije
UdiceUdiceStraneStrane
materijematerije
PesticidiPesticidi, ,
herbicidiherbicidi, ,
algicidialgicidi, ,
fungicidifungicidi, anti, anti--
oksidansioksidansi
((dodatidodati u u hranuhranu))
HemikalijeHemikalije
ParazitiParaziti odod
znaznaĉĉajaaja zaza
javnojavno
zdravljezdravlje
ljudiljudi: :
TrematodeTrematode, ,
Nematode, Nematode,
CestodeCestode
ParazitiParaziti
BIOLOBIOLOŠŠKIKI HEMIJSKIHEMIJSKI FIZIFIZIĈĈKIKI
HAZARDI POSLE ULOVA I U TOKU OBRADE RIBEHAZARDI POSLE ULOVA I U TOKU OBRADE RIBE
GreGrešškeke u u
dodavanjudodavanju i i
nedozvoljeninedozvoljeni
aditiviaditivi
SastojciSastojci i i
aditiviaditivi
ScombrotoxScombrotox
inin, , StaphStaph. .
EnterotoxinEnterotoxin
,,
BotulimumBotulimum
toxintoxin
BiotoksiniBiotoksini
Dezificijensi, Dezificijensi,
sanitrana sanitrana
sredsva, ili sredsva, ili
lubrikanti lubrikanti
(nedozvoljen(nedozvoljen
i)i)
Hepatitis A, Hepatitis A,
RotRota a virusvirusEntero virusiEntero virusi
Fragmenti Fragmenti
metala; metala;
tvrdi ili tvrdi ili
oošštri tri
predmeti predmeti
(kosti, (kosti,
krljukrljuššt)t)
Strane Strane
materijematerije
Dezificijensi, Dezificijensi,
sanitrana sanitrana
sredsva, ili sredsva, ili
lubrikantilubrikanti
HemikalijeHemikalije
ListeriaListeria
monocytogmonocytog
enesenes, ,
Clostridium Clostridium
botulinumbotulinum, ,
StaphyloccoStaphylocco
cuscus aureusaureus
Patogene Patogene
bakterijebakterije
BIOLOBIOLOŠŠKIKI HEMIJSKIHEMIJSKI FIZIFIZIĈĈKIKI
56
GENERIGENERIČČKI MODEL KI MODEL ČČEK LISTA ZA EK LISTA ZA
OCENJIVANJE PREDUSLOVNIH PROGRAMA I OCENJIVANJE PREDUSLOVNIH PROGRAMA I
HACCP PLANOVAHACCP PLANOVA
ĈĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE LOKACIJE KRUGA I EK LISTA ZA OCENJIVANJE LOKACIJE KRUGA I
PROSTORIJA OBJEKTAPROSTORIJA OBJEKTA
ĈĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE EK LISTA ZA OCENJIVANJE
GRAĐEVINSKOGRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO TEHNI/HIGIJENSKO TEHNIĈĈKIH USLOVA U KIH USLOVA U
OBJEKTUOBJEKTU
ĈĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE ODREK LISTA ZA OCENJIVANJE ODRŢŢAVANJA SSOP U AVANJA SSOP U
OBJEKTUOBJEKTU
ĈĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJAEK LISTA ZA OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJA
LOKACIJA I KRUGLOKACIJA I KRUG
o; d; p; nz; npo; d; p; nz; np
izborizbor lokacijelokacije
razdvajanje kruga razdvajanje kruga
na na ĉĉisti I ne isti I ne ĉĉistiisti
ogradaograda krugakruga
kontrolakontrola ulazaulaza u u
krugkrug
veliveliĉĉinaina prihvatnihprihvatnih
bazenabazena
protokprotok vodevode
temperature temperature vodevode
aeracijaaeracija vodevode
bazenibazeni zaza
sumljive/bolesnesumljive/bolesne
ţţivotinjeivotinje
objekat za pranje I objekat za pranje I
dezinfekciju dezinfekciju
transportnih transportnih
sredstavasredstava
LokacijaLokacija i i krugkrug
objektaobjekta
KKomentaromentar
OceneOcene
OdliOdliĉĉno/dobrono/dobro
PrihvatljivoPrihvatljivo
Ne zadovoljavajuNe zadovoljavajuććee
Ne postojiNe postoji
KriterijumKriterijum oceneocenePredmetPredmet oceneocene
GRAĐEVINSKOGRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO TEHNI/HIGIJENSKO TEHNIČČKI KI
USLOVI U OBJEKTUUSLOVI U OBJEKTU
KKomentaromentar
OceneOcene
OdliOdliĉĉno/dobrono/dobro
PrihvatljivoPrihvatljivo
Ne zadovoljavajuNe zadovoljavajuććee
Ne postojiNe postoji
KriterijumKriterijum oceneocenePredmetPredmet oceneocene
o; d; p; nz; npo; d; p; nz; np
GraĊevinskoGraĊevinsko/higijens/higijens
koko--tehnitehniĉĉkiki usloviuslovi
(i.e. (i.e. lakolako odrodržžavanjeavanje i i
ĉĉiiššććenjeenje, , pranjepranje i i
dezinfekcijudezinfekciju, ,
sprespreĉĉenoeno formiranjeformiranje
neneĉĉistoistoććaa):):
SveSve prostorijeprostorije
ODRODRŽŽAVANJE SSOP AVANJE SSOP -- AA
KKomentaromentar
OceneOcene
OdliOdliĉĉno/dobroPrihvno/dobroPrihv
atljivoatljivo
Ne zadovoljavajuNe zadovoljavajuććee
Ne postojiNe postoji
KriterijumKriterijum oceneocenePredmetPredmet oceneocene
o; d; p; nz; npo; d; p; nz; np
TTrening iz oblasti rening iz oblasti
higijene i bezbednosti higijene i bezbednosti
riberibe--
radna uputstva (SOP) radna uputstva (SOP)
za obradu ribeza obradu ribe--
CCP trening (zaCCP trening (za
radnike koji rade na radnike koji rade na
mestima koja su mestima koja su
odreĊene kao kritiodreĊene kao kritiĉĉne ne
kontrolne takontrolne taĉĉke)ke)
Radnici na prijemu Radnici na prijemu
ribe proribe proššli obuku i li obuku i
trening za ocenu svetrening za ocenu sveţţine ine
riberibe
ObuObuĉĉenost enost
radnika u radnika u
proizvodnim proizvodnim
odeljenjimaodeljenjima
OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJAOCENJIVANJE RADNIH OPERACIJA
KKomentaromentar
OceneOcene
OdliOdliĉĉno/dobrono/dobroţţ
PrihvatljivoPrihvatljivo
Ne zadovoljavajuNe zadovoljavajuććee
Ne postojiNe postoji
KriterijumKriterijum oceneocenePredmetPredmet oceneocene
o; d; p; nz; npo; d; p; nz; np
PoPoznavanje vrstaznavanje vrsta
Prepoznavanje Prepoznavanje
povreda i dobrog povreda i dobrog
zdravstvenog stanjazdravstvenog stanja
PraPraććenje enje
dokumentacijedokumentacije
PraPraććenje enje
temperaturetemperature
PraPraććenje enje ĉĉistoistoćće e
vode u tankovimavode u tankovima
Monitoring reziduaMonitoring rezidua
Prijem ribe (ţive)
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
57
PREZENTACIJA 11.
PREZENTACIJA
NORFISH BLAGAJ D.O.O. MOSTAR
DŢEVAD BAŠIĆ
Šef za kvalitet
Sarajevo, 08.12.2009.
DOSADAŠNJA ISKUSTVA
DRUŠTVA "NORFISH BLAGAJ" MOSTAR
U IMPLEMENTACIJI HACCP-a U PRERADI RIBE
VAŢNIJI DATUMI
1951 – Mrijestilište u Blagaju
1974 – Riblja farma Blagaj – Betonski bazeni
1988 – Riblja farma Salakovac – Kavezni uzgoj
2000 – Direktno strano ulaganje – NORFISH BLAGAJ d.o.o.
2002 – Fabrika Salakovac
KLJUĈNE ĈINJENICE
Izvor rijeke Bune sa prosjeĉnim protokom od 43 m3
u sekundi
Kapacitet fabrike 1.000 – 1500 t/godišnje
Kapacitet mrijestilišta 7 miliona kom/godišnje
Kapacitet uzgoja 600 t/godišnje
Norveški know-how u proizvodnji i preradi
Savremena infrastruktura
Proizvodnja prema ekološkim normama
45 zaposlenih
GEOGRAFSKI POLOŢAJ
Salakova
c
RIBLJA FARMA - BLAGAJ
Cjevovod od izvora rijeke Bune
Temperatura vode 9,5 -10,5 °C
Mrijestilište
Kapacitet 7 mil. kom/godišnje
GHP i GMP
SSOP i SOP
Sljedivost
Stalni veterinarski nadzor
Drţavni monitoring (virusi i rezidue)
RIBLJA FARMA -
SALAKOVAC
Proizvodnja 50 gr +
Norveška tehnologija uzgoja
Blizina objektu za preradu
Trenutni Kapacitet 600 t
Saobraćajna infrastruktura
GHP i GMP
SSOP i SOP
Sljedivost
Stalni veterinarski nadzor
Drţavni monitoring (virusi i rezidue)
FABRIKA - SALAKOVAC
Objekat otvoren u januaru 2002
EU standardi
Kapacitet od 1.000 – 1.500 t
58
FABRIKA - SALAKOVAC
HACCP
SSOP – standardne sanitacijske operativne procedure
SOP – standardne operativne procedure
GHP i GMP
Interna i eksterna kontrola kvalitete
Sljedivost
FABRIKA - SALAKOVAC
UV filter
Tunel za zamrzavanje –40 oC
Kvalificirani radnici
Sistem tretiranja klaoniĉkog otpada
PROIZVODI
Svjeţa
Smrznuta rinfuza
Smrznuta vakum
DEFINICIJA
HACCP je racionalan, sistematski i nauĉno
utemeljen pristup kontroli zdravstvene sigurnosti
hrane koji nam omogućava:
Identifikaciju i procjenu zdravstvenih rizika u svim
fazama procesa proizvodnje, prerade i distribucije hrane
Preciziranje pravovremenih mjera neophodnih za
preventivu i kontrolu identificiranih rizika
Osiguranje efektivne implementacije preventivnih mjera
PREDUVJETNI
PROGRAMI
Da bi se HACCP realizirao i kontinuirano provodio potrebno je primjeniti odreĊene preduvjetne programe, u kojima su sadrţane opće aktivnosti koje utiĉu na zdravstvenu ispravnost hrane.
Pod preduvjetnim programima podrazumijevamo:dobru higijensku praksu GHP,
dobru proizvoĊaĉku praksu GMP,
standardne operativne postupke SOP,
standardne sanitarne operativne postupke SSOP.
U Društvu «Norfish Blagaj» kontinuirano se provode GHP i GMP na ribljim farmama u Blagaju i Salakovcu,
HACCP ukljuĉujući i pomenute preduvjetne programe u fabrici za preradu ribe
HACCP
IMPLEMENTACIJA
Formiranje i sastav tima 01.07.2005.,
Prilikom izvoĊenja studije HACCP proveli su
se svi koraci i primjenjeni su svi principi
HACCP,
Jedinstven dijagram toka.
DIJAGRAM TOKA
KKT M1-B
KKT M2-B
KKT M1-B
KKT M3-B
KKT M2-B
KKT M3-B
KKT M1procesni korak ĉišćenje ribe
Kritiĉna granica:bez ostataka utrobe u abdominalnoj šupljini,
temperatura vode u prijemnom tanku treba biti maksimalno 4°C.
Korektivna mjera:ukoliko se prilikom kontrole riba naĊe u uzorku kašeti ili polici za zamrzavanje 1 ili više neadekvatno oĉišćenih riba, obustavlja se proizvodnja, izvrši se provjera cijelog turnusa.
Postupci kontrole praćenja:provjera mašine za ĉišćenje i podešavanje mašine,
trening i obuka radnika,
eventualna zamjena radnika,
ako je temperatura vode u prijemnom tanku iznad 4°C dodaje se led i ponovo mjeri temperatura.
59
KKT M2 procesni korak zamrzavanje ribe u tunelu
Kritiĉna granica:maksimalna temperatura -25°C,
minimalno vrijeme trajanja zamrzavanja 12 sati.
Korektivna mjera:u sluĉaju da se temperatura poveća iznad -25°C. Tada se konsultira radnik za odrţavanje, poziva se serviser, a ako se ne uspije otkloniti kvar i ne otkrije uzrok povećanja temperature u roku od 4 sata, izmješta se riba na odgovarajući temperaturni reţim.
Postupci kontrole praćenja:kontinuirano praćenje temperature putem kontrolnog logera
povremeno praćenje temperature na displeju
KKT M3
procesni korak skladištenje zamrznute ribe
Kritiĉna granica: maksimalna temperatura u skladištu -16°C.
Korektivna mjera:u sluĉaju da se temperatura poveća iznad -16°C. Tada se konsultira radnik za odrţavanje, poziva se serviser, a ako se ne uspije otkloniti kvar i ne otkrije uzrok povećanja temperature u roku od 4 sata, izmješta se riba na odgovarajući temperaturni reţim.
Postupci kontrole praćenja:kontinuirano praćenje temperature putem kontrolnog logera
povremeno praćenje temperature na displeju
VREDNOVANJE
UĈINKOVITOSTI
Analiza ribe:
mikrobiološka
pesticidi i drugi hemijski ostaci
teški metali
radionukleidi
Analiza vode, leda, briseva i drugo,
Kalibracija instrumenata u pakeraju, tunelu za zamrzavanje i komori-skladištu.
DOKUMENTACIJA
Primjena HACCP plana podrţana je odgovarajućom dokumentacijom: planovi, procedure, uputstva, šeme, zapisi.
Ovdje se dokumentira: ubacivanje ribe u fabriku, uzorkovanje ribe, vode, odrţavanje opreme, sanitarne knjiţice, knjiga DDD mjera, utrošak dezinfekcionih sredstava, praţnjenje tankova, praţnjenje septika itd.
Uputstva se odnose na rad radnika na liniji, rukovanje razliĉitim alatima i opremom, veterinarsko-sanitarni red i mjere itd.
Šeme se odnose i na: put sirovina i gotovih proizvoda, kretanje osoblja, kretanje vozila unutar kruga fabrike, prikaz linija za proizvodnju pojedinih proizvoda.
HACCP plan
završni sluţbeni dokument objekta
Procesni
korak
Opis KKT Kritični l i m i t i
Korektivne
mjere
Postupci kontrole
praćenja
HACCP dokumenti Vrednovanje
učinkovitosti
Čišćenje KKT M1-B - Nema ostataka utrobe
u abdominalnoj
šupljini
- Temperatura vode u
prijemnom tanku max
4°C
Ukoliko se prilikom
kontrole riba naĎe u uzorku-k a š e t i i l i p o l i c i z a
z a m r z a v a n j e 1 i l i v i š e
n e a d e k v a t n o o ĉ i š ć e n i h
r i b a , o b u s t a v l j a s e
p r o i z v o d n j a , i z v r š i s e
p r o v j e r a c i j e l o g t u r n u s a
- Provjera mašine za čišćenje i p o d e š a v a n j e m a š i n e
- T r e n i n g i o b u k a r a d n i k a
- E v e n t u a l n a z a m j e n a r a d n i k a
- A k o j e t e m p e r a t u r a v o d e u
p r i j e m n o m t a n k u i z n a d 4 ° C
d o d a j e s e l e d i p o n o v o m j e r i
t e m p e r a t u r a
- Dokument 3.2. šema za
registrovanje pri prijemu ribe
- 4 puta uzorkovanje ribe prema
Pravilniku o uslovima u pogledu
mikrobiološke ispravnosti životnih n a m i r n i c a ( S l . L i s t R B i H 2 / 9 2 , 1 3 i
1 4 / 9 4 )
- 2 p u t a g o d i š n j e u z o r k o v a n j e r i b e
n a l i s t e r i j u m o n o c y t o g e n e s
Zamrzavanje KKT M2-B Max -25°C
Minimalno vrijeme
trajanja zamrzavanja
12 sati
Ukoliko se temperatura
poveća iznad -25°C k o n s u l t i r a t i r a d n i k a z a
o d r ţ a v a n j e , p o z v a t i
s e r v i s e r a , a a k o s e n e
u s p i j e o t k l o n i t i k v a r i n e
o t k r i j e u z r o k p o v e ć a n j a
t e m p e r a t u r e u r o k u o d 4
s a t a , i z m j e s t i t i r i b u n a
o d g o v a r a j u ć i t e m p e r a t u r n i
r e ţ i m i d r ţ a t i m i n i m a l n o 5
s a t i
praćenje temperature na d i s p l e j u p u t e m k o n t r o l n o g
b l o g e r a
p o v r e m e n o p r a ć e n j e
t e m p e r a t u r e n a d i s p l e j u
print blogera Izvještaj o kalibraciji
instrumenata prema Zakonu o
mjeriteljstvu BiH (Sl. Glasnik BiH
broj 19/01)
Uskladištenje KKT M3-B Max -16°C Ukoliko se temperatura
poveća iznad -16°C k o n s u l t i r a t i r a d n i k a z a
o d r ţ a v a n j e , p o z v a t i
s e r v i s e r a , a a k o s e n e
u s p i j e o t k l o n i t i k v a r i n e
o t k r i j e u z r o k p o v e ć a n j a
t e m p e r a t u r e u r o k u o d 4
s a t a , i z m j e s t i t i r i b u n a
o d g o v a r a j u ć i t e m p e r a t u r n i
r e ţ i m i d r ţ a t i m i n i m a l n o 2
s a t a
praćenje temperature na d i s p l e j u p u t e m k o n t r o l n o g
b l o g e r a
p o v r e m e n o p r a ć e n j e
t e m p e r a t u r e n a d i s p l e j u
print blogera Izvještaj o kalibraciji
instrumenata prema Zakonu o
mjeriteljstvu BiH (Sl. Glasnik BiH
broj 19/01)
ZAKLJUĈAK
UvoĊenje HACCP-a je bitno olakšano ĉinjenicom da su se već od ranije u velikoj mjeri provodili preduvjetni programi, radnici su usvojili odreĊena znanja, provodili standarde i procedure u proizvodnji, kako na ribljim farmama tako i u fabrici za preradu ribe.
Protekli period pokazuje prednosti uvoĊenja HACCP-a u Društvu. Pridrţavanjem svih principa i procedura koje HACCP podrazumijeva, postiţe se veća stabilnost Društva i sigurnost da je proizvod odnosno preraĊena riba zdravstveno i higijenski ispravna i bez rizika za zdravlje potrošaĉa što je i krajnji cilj svih subjekata koji posluju sa hranom.
KONTAKT
DŢEVAD BAŠIĆ
Adresa: Salakovac bb, 88 208 Potoci – Mostar, Bosna i Hercegovina
WEB: www.norfish-blagaj.com , e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (36) 500 818, Fax: + 387 (36) 500 823
Mobitel: + 387 (61) 198 012
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA