HYLA herpetological bulletin_vol2012_no1

herpetological bulletin

, l

ipan

j 201

2..1 o

N ,.2102 .loV

Hrvatsko herpetoloko drutvo

Hyla herpetoloki bilten

herpetological bXOOHWLQ

Vol. 2012., No 1.

urednik/editor: Duan Jeli

Hrvatsko herpetoloko drutvo - HYLA

Croatian Herpetological Society - HYLA

Zagreb, lipanj 2012.

Impressum

HYLA, HERPETOLOGICAL B8//(7,1

.OMXQLQDVORY+\OD=DJUHE6NUDHQLNOMXQLQDVORY+\OD=DJUHENaslovna fotografija: Vipera ursinii (D. Jelic)

Izdava/Publisher:

Hrvatsko herpetoloko drutvo - HYLA

Croatian Herpetological Society - HYLA

Prva breznicka 5a, 10 000 Zagreb, Croatia

Urednik/Editor:

Duan Jeli!, prof. biol.

[email protected]

ISSN:

Sadraj: Contents:

O HHD HYLA 2

About HHD HYLA 3

Statut HHD HYLA 4

Zapisnik sa godinje izborne skuptine HHD HYLA (29. lipanj 2012.) ............. 18

Jeli, D. & Karaica, D. - First data on the fauna of amphibians and reptiles of the lower Una River and its coastal area ..................................... ...... 22

Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i njenog priobalnog pojasa ...............................................................

Zlatar, V. - Amphibian fauna of Nature park "umberaksamoborsko gorje" ............ 42

Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "umberaksamoborsko gorje" ..... 43

Jeli, D. Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) in Croatia .. 44

Rasprostranjenost i zatita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) u Hrvatskoj ... 45

koton, J. - Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.) by skeletochronology ... 46

Odreivanje starosti pjegavog dadevnjaka (Salamandra salamandra L.) metodom skeletokronologije ...... 47

avlovi, K. Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax kl. esculetus complex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia ...... 48

Morfoloka i alozimska analiza kompleksa zelenih aba (Pelophylax kl. esculentus kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske .. 49

Mekini, S. - Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) of mountain Mosor ........ 50

Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i gmazova (Reptilia) planine Mosora ........ 51

Karaica, D. Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex (Pelophylax esculentus complex; Ranidae, Anura) from the northwestern area of Croatia ................ 52

Ekoloke znaajke hibridogenetskog kompleksa zelenih aba (Pelophylax esculentus kompleks; Ranidae, Anura) s podruja sjeverozapadne Hrvatske ......................... 53

Buri, I. Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic and morphological characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) ... 54

Populacijske, meristike i morfometrijske znaajke svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) .................... 55

Kudeljnjak, M. Knowledge and attitudes of the students in primary and secondary schools about nature protection ............. 56

Znanje i stavovi uenika osnovnih i srednjih kola o zatiti prirode ..... 58 Vilaj, I. The Adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: population

ecology, microhabitat preferences and thermoregulation .............. 60

Riovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostanita i termoregulacija .................................. 61

Upute autorima 62

Author guidelines . 66

Popisni list za kartiranje herpetofaune Republike Hrvatske .... 70

O HHD HYLA

! " # $$!$$% $% $ &' $ $(%))*+,$ ! -,,,. % % !

!/ $0'( +-!."

! 1234 -1 2 + 3 +4.( /'% ))) ! " % ! " 5) ") !%$16 2 $ % 61#0( $%6107%(!-

$!.(! $! ! %!(( !(08/(9/(16/

6: !;16/

! !86 /"8/08/" 8!0: 7$ !" +?# )@"5)@)-9/. )="@))-16/.

A

About HHD - HYLA

3!

+!(,$-,,,.(,!,!$,$, + ! 4B#

+(+$$,(,

! ! + 3 +-$.$" +$+ 1234-12+3+4.(,+!+(,)))$"""5)!," !) +$ ++ 3 1+6 316 , C! + 6! D! 61#0(36D!

.(+$+!+!(+!

, ! ( 4B#(E!(!

!$

Na tembroj dru

melju 88/01)

tva - Hg

lanka 1), redovyla, na odine u

Hrvatsk

11. Zakovna Sku zasjedu Zagre

kog herpe

ona o uuptina anju od

ebu don

STATUT

etoloko

udrugam Hrvatsdranomnijela je

T

og drutv

ma (Narskog hem 12. se sljede

va - Hyla

rodne Nerpetolorpnja 2i

a

4

Novine okog 2011.

5STATUT

Hrvatskog herpetolokog drutva - Hyla

I

OSNOVNE ODREDBE

lanak 1.Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu i sjeditu Hrvatskog herpetolokog drutva - Hyla, o zastupanju; o ciljevima te djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi; o ostvarivanju javnosti rada Udruge; o lanstvu i lanarini; o pravima i obvezama lanova; o unutarnjem ustroju; o tijelima Udruge, njihovom sastavu, ovlastima, nainu odluivanja, uvjetima i nainu izbora i opoziva, trajanju mandata, te odgovornosti lanova; o imovini i raspolaganju s moguom dobiti, nainu stjecanja imovine; o prestanku postojanja i postupku s imovinom u sluaju prestanka postojanja Udruge te o drugim pitanjima u skladu sa zakonom.

lanak 2.(1) Naziv udruge je Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla. Skraeni naziv udruge je HHD Hyla (u daljnjem tekstu Drutvo).

(2) Uz naziv na hvatskom jeziku Drutvo koristi i naziv na engleskom jeziku koji koji glasi Croatian Herpetological Society Hyla.

(3) Sjedite Drutva je u Zagrebu.

lanak 3.(1) Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla je udruga graana registrirana pri Gradskom uredu za opu upravu Grada Zagreba. Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla je neprofitna, nestranaka, nereligijska, dobrovoljna i nezavisna pravna osoba.

(2) Svrha osnivanja Drutva je djelovanje na podruju edukacije i istraivanja u biologiji, s naglaskom na vodozemce i gmazove, te zatite prirode i okolia.

lanak 4.(1) Drutvo ima znak. Znak Drutva je okrugli s crteom abe gatalinke u sredini peata i upisanima kraticom Drutva HHD Hyla, punim nazivom udruge Hrvatsko herpetoloko drutvo Hyla, te engleskim nazivom Croatian Herpetological Society - Hyla kruno oko crtea.

(2) Drutvo ima peat. Peat je okruglog oblika dimenzija 3,5 cm u pomjeru i sadri znak Drutva.

lanak 5.Drutvo zastupaju Predsjednik, Dopredsjednik i Tajnik. U sluaju njihove sprijeenosti Drutvo predstavlja i zastupa lan Upravnog odbora kojeg ovlasti Upravni odbor.

6II CILJEVI I DJELATNOSTI DRUTVA

lanak 6.

Ciljevi drutva su: promicanje i razvoj znanstvenog i strunog istraivanja te zatite

vodozemaca i gmazova, popularizacija vodozemaca i gmazova, istraivanje i zatita movarnih, krkih, travnjakih, umskih i ostalih

ekosustava te njihovih sastavnica (flora i fauna), vrednovanje, ouvanje i zatita prirode i okolia, poticanje javnog interesa, svijesti javnosti i edukacije, posebice meu

mladima, o bioraznolikosti, ugroenosti vrsta i stanita, odrivom razvoju, zatiti prirode i okolia te biologiji kao znanosti ,

poticanje i unapreenje edukativno-istraivakih djelatnosti civilnog drutva,

povezivanje i suradnja s graanskim, studentskim i drugim organizacijama u Republici Hrvatskoj i svijetu,

poticanje sektorske, meusektorske te meunarodne suradnje u zatiti prirode i okolia.

Drutvo svim raspoloivim sredstvima u okviru vaeih zakona tei svome cilju.

lanak 7.Djelatnosti Drutva su: poticanje i provoenje biolokih istraivanja u svrhu vrednovanja i ouvanja prirodnog bogatstva Republike Hrvatske, poticanje i unaprjeivanje te provoenje programa i aktivnosti zatite bioloke raznolikosti u suradnji s nadlenim institucijama sukladno zakonu, promicanje, potpomaganje i izravni rad na znanstvenim i strunim istraivanjima te programima zatite vezanim uz vodozemce i gmazove, irenje znanja i informacija vezanih za istraivanje i zatitu bioraznolikosti putem javnih predavanja, radionica, skupova, tribina, seminara, teajeva, istraivakih i edukacijskih projekata i programa i sl., sakupljanje, prosljeivanje i razmjena informacija iz podruja istraivanja i zatite prirode,

izdavanje vlastitih tiskanih i elektronikih publikacija (popularnih, strunih i znanstvenih), edukacijsko-interpretacijskih materijala (broura, plakata, letaka, kalendara, pounih tabli i dr.), kao i audio-vizualnih dokumenata vezanih uz bioloka istraivanja i zatitu i popularizaciju prirode,

istraivanja te izrada strunih studija i strunih podloga u svrhu zatite prirode, istraivanja i predlaganje mjera nadlenim institucijama u svrhu izrade planova upravljanja zatienim podrujima ili podrujima ekoloke mree Republike Hvatske te ekoloke mree Europske unije Natura2000 i struno savjetovanje, sudjelovanje u praenju stanja bioloke raznolikosti, monitoringu i upotpunjavanju baza podataka o biolokoj raznolikosti Republike Hrvatske u suradnji s nadlenim institucijama sukladno zakonu,

7 organiziranje i ukljuivanje u mreu organizacija koje provode sline programe te uspostavljanje suradnje sa strunjacima i organizacijama u zemlji i inozemstvu, suradnja s tijelima uprave, organizacijama, te fizikim i pravnim osobama koje dijele jednake ciljeve kao Drutvo,

sudjelovanje u izradi prijedloga, odnosno davanje miljenja o prijedlozima zakona, uredbi, pravilnika, planova, programa, smjernica, preporuka, standarda i drugih akata koji se odnose na podruje djelatnosti Drutva, promicanje volonterizma te ukljuivanje javnosti u zatitarske i istraivake programe i projekte.

lanak 8.

Rad Drutva je javan. Javnost rada Drutvo ostvaruje na naine utvrene ovim Statutom, poimence:1. pravodobnim izvjeivanjem lanstva o radu Drutva i znaajnim dogaajima pisanim izvjeima, elektronskim putem, na posebnim skupovima ili na drugi prikladan nain2. javnim priopavanjem putem tiskanih i elektronikih medija te na drugi prikladan nain.

III LANSTVO

lanak 9.

(1) lanom Drutva moe postati svaka poslovno sposobna fizika i pravna osoba koja prihvati Statut i program rada Drutva.

(2) lanom Drutva mogu postati i osobe bez poslovne sposobnosti ili s ogranienom poslovnom sposobnou, ali bez prava odluivanja u tijelima Udruge.

(3) Iznimno zasluni pojedinci koji su naroitim zalaganjem doprinijeli radu Drutva i/ili istraivanju, ouvanju i zatiti vodozemaca i gmazova mogu biti imenovani poasnim lanovima Drutva. Poasni lanovi drutva imenuju se doivotno i osloboeni su plaanja lanarine.

lanak 10.(1) lanom Drutva postaje se podnoenjem pismene pristupnice koja sadri izjavu o poznavanju i prihvaanju Statuta i drugih dokumenata koje donese Upravni odbor.

(2) Upravni odbor odobrava lanstvo koje postaje pravovaljano nakon uplaivanja lanarine.(3) lanovi Drutva upisuju se u registar lanova.

8lanak 11.Upravni odbor odreuje a Skuptina Drutva potvruje godinji iznos lanarine kao i kolektivne lanarine za pravne osobe. lanarina se odreuje i plaa za godinu dana.

lanak 12.(1) Prava i obveze lana Drutva su: da bude obavijeten o radu Drutva, da bira i bude biran u tijela Drutva, plaanje lanarine, bavljenje aktivnostima Drutva i sudjelovanje u organizaciji i realizaciji programa rada Drutva,

uvanje i podizanje ugleda Drutva, uvanje materijalnih dobara i izvrenje preuzetih obveza.

(2) Pravna osoba izvrava lanske obveze i ostvaruje svoja prava posredstvom jednog predstavnika.

lanak 13.

(1) lanstvo u Drutvu prestaje: dragovoljnim istupom, neplaanjem lanarine; Upravni odbor u pojedinanim sluajevima moe odobriti oslobaanje od plaanja lanarine za tekuu godinu, iskljuenjem zbog nepotivanja Statuta i/ili neispunjavanja preuzetih obaveza prema Drutvu.(2) Odluku o iskljuenju lana iz Drutva u sluaju nepotivanja Statuta i/ili neispunjavanja preuzetih obaveza prema Drutvu donosi Nadzorni odbor, a na prijedlog bilo kojeg lana drutva. Iskljueni lan ima pravo u roku od petnaest dana, raunajui od dana dostave odluke, podnijeti albu Skuptini Drutva. Skuptina je duna rijeiti albu na prvom slijedeem zasjedanju. Odluka Skuptine Drutva o iskljuenju je konana.

IV

UDRUIVANJE I USTROJSTVO UDRUGE

lanak 14.(1) Drutvo se moe udruiti u saveze udruga i u meunarodne udruge. Odluku o udruivanju donosi Upravni odbor a potvruje Skuptina Drutva.(2) Drutvo surauje sa srodnim organizacijama i institucijama na nacionalnoj i meunarodnoj razini radi ostvarivanja ciljeva Drutva.

lanak 15.Radi obavljanja strunih, administrativnih, financijskih i drugih poslova Drutvo moe sa strunim osobama sklapati ugovore o radu ili ugovore o djelu, ovisno o vrsti, obimu i trajanju posla.

9lanak 16.(1) Drutvo moe osnovati svoje podrunice u pojedinim regijama Republike Hrvatske ukoliko u njima postoji najmanje tri graana zainteresiranih za podruje istraivanja i zatite vodozemaca i gmazova Hrvatske ili ukoliko je rad na odreenom podruju izuzetno obiman, toliko da se osnivanjem podrunica olakava rad Drutva.

(2) Odluku o osnivanju podrunice donosi Upravni odbor. Podrunice nemaju pravnu osobnost.

V UPRAVLJANJE UDRUGOM I TIJELA UDRUGE

lanak 17.lanovi Drutva upravljaju Drutvom neposredno na Skuptini i preko izabanih predstavnika u drugim tijelima Drutva.

lanak 18.

(1) Tijela Drutva su: Skuptina Predsjednik Dopredsjednik Upravni odbor (UO u daljnjem tekstu) Nadzorni odbor (NO u daljnjem tekstu)(2) Za svoj rad Predsjednik, Dopredsjednik, UO i NO odgovaraju Skuptini, a Predsjednik i Dopredsjednik i UO.

lanak 19.(1) lan UO i NO koji ne izvrava svoje obveze, djeluje protivno zakonu, Statutu ili teti ugledu Drutva moe biti opozvan. Odluku o opozivu donosi Skuptina sukladno lanku 24. ovog Statuta. Skuptina se mora sazvati u roku od 14 dana od dana podnoenja zahtjeva za opoziv. Na istoj sjednici na kojoj se odluuje o opozivu Skuptina bira novog lana UO i NO, iji mandat tee do isteka mandata prethodnog lana.U sluaju opoziva cijelog UO ili NO, Skuptini mora biti prisutna natpolovina veina svih lanova.(2) lan UO ili NO moe zatraiti svoje razrjeenje prije isteka mandata na koji je izabran, s tim da je duan obavljati svoju dunost do donoenja odluke o razrjeenju.

Skuptina je duna donijeti odluku o zahtjevu za razrjeenje na prvoj sjednici.

10

SKUPTINA

lanak 20.Skuptina je najvie tijelo upravljanja Drutvom. Skuptinu sainjavaju svi lanovi Drutva.

lanak 21.(1) Skuptina moe biti redovita, izborna i izvanredna. Skuptina redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skuptine odrava svake dvije godine. (2) Sjednice Skuptine saziva UO na vlastitu inicijativu. U odluci o sazivanju Skuptine utvruje se dnevni red sjednice, te dan i mjesto odravanja sjednice. (3) UO je duan sazvati sjednicu Skuptine kada to zatrai najmanje 20% lanova Drutva. U svom zahtjevu za sazivanje Skuptine predlagatelji su obavezni predloiti dnevni red sjednice. Ako UO ne sazove sjednicu Skuptine u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 3. ovoga lanka, sazvati e je predlagatelj (odluka treba sadravati prijedlog dnevnog reda, te mjesto i dan odravanja sjednice).

lanak 22.(1) Skuptini predsjedava Predsjednik Drutva. U odsutnosti Predsjednika i Dopredsjednika, Skuptina e na poetku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja e predsjedavati sjednicom. (2) O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno uva u arhivi Drutva.

lanak 23.(1) Skuptina odluuje pravovaljano ako je nazona natpolovina veina svih lanova Skuptine, a odluke donosi veinom glasova nazonih lanova, ako Statutom nije odreena posebna veina. Ukoliko Skuptini ne prisustvuje natpolovina veina lanova, nakon ekanja od 30 minuta odluke donose prisutni lanovi, ali ih mora biti prisutno najmanje 8.Statut Drutva donosi Skuptina veinom glasova ukupnog broja lanova Skuptine Drutva nakon provedene rasprave.

lanak 24.Skuptina Drutva: utvruje smjernice razvitka i djelovanja Drutva, donosi i mijenja Statut Drutva na prijedlog UO, utvruje program rada i financijski plan za slijedeu godinu, donosi druge akte i odluke vezane za rad Drutva, bira i razrjeuje dunosti UO i NO, razmatra i usvaja izvjea o radu Drutva,

11

daje smjernice za rad Drutva, odluuje o albama lanova na odluke o iskljuenju iz Drutva, odluuje o albama na rad Drutva ili tijela Drutva, odluuje o prestanku rada Drutva, obavlja i druge poslove odreene zakonom ili Statutom.

PREDSJEDNIK

lanak 25.Za svoj rad Predsjednik je odgovoran Skuptini Drutva. Predsjednika Drutva bira i imenuje Skuptina na mandat od dvije godine. Predsjednik Drutva ujedno je i lan skuptine te lan UO.

lanak 26.Predsjednik:

upravlja Drutvom u skladu sa zakonom, Statutom, opim aktima Udruge te odlukama Skuptine, UO i NO,

zastupa Drutvo, rukovodi radom Skuptine Drutva, rukovodi radom Upravnog odbora, podnosi izvjee o radu i poslovanju Drutva Skuptini Drutva, promovira interese i programe Drutva, obavlja i druge poslove predviene Statutom i drugim opim aktima Drutva.

lanak 27.U sluaju da Predsjednik ne izvrava svoje obveze, djeluje protivno Statutu, ili teti ugledu Udruge, Skuptina donosi odluku o opozivu sukladno s lankom 19. ovog Statuta.

DOPREDSJEDNIK

lanak 28.Dopredsjednik Drutva bira se na mandat od dvije godine. Dopredsjednik Drutva ujedno je i lan Skuptine te lan UO.

lanak 29.Dopredsjednik pomae Predsjedniku Drutva u ostvarenju rada i ciljeva Drutva. U sluaju sprijeenosti Predsjednika, Dopredsjednik preuzima njegove dunosti.

12

TAJNIK

lanak 30.Tajnika Drutva bira Skuptina na mandat od dvije godine za obavljanje pojedinih struno-administrativnih poslova u Drutvu. Tajnik Drutva vodi registar lanova.

UPRAVNI ODBOR

lanak 31.(1) UO sastoji se od 5 lanova, meu kojima su Predsjednik, Dopredsjednik, Tajnik i dva lana Drutva. (2) UO bira Skuptina Drutva na mandat od dvije godine. (3) U sluaju ostavke lana UO njegovog zamjenika imenuju preostali lanovi UO, ali on ostaje na funkciji sve do potvrivanja mandata novog lana od strane Skuptine. UO odluuje natpolovinom veinom svih lanova UO.

lanak 32.Upravni odbor: upravlja Drutvom u skladu sa zakonom, Statutom, opim aktima Drutva te odlukama Skuptine utvruje prijedlog programa rada i Statuta koji se podnose Skuptini na razmatranje i prihvaanje, brine o izvrenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skuptine Drutva, izrauje prijedlog financijskog plana, kontrolira materijalno i financijsko poslovanje Drutva, donosi odluke o isplatama veim od 20% godinjeg obrauna Drutva, odluuje o promjeni adrese Drutva, odluuje o izboru fizikih i/ili pravnih osoba kojima e se povjeriti obavljanje strunih, administrativno-raunovodstvenih i drugi poslova za Drutvo, predlae poasne lanove Drutva, odluuje o suradnji Dutva sa srodnim organizacijama, osniva podrunice, imenuje komisije i slina tijela prema potrebi, te im odreuje zadatke, brine se o upoznavanju javnosti s radom Skuptine Drutva, obavlja i druge poslove predviene ovim Statutom.

lanak 33.Sjednice UO po potrebi sazivaju lanovi UO. Sjednice se sazivaju dostavljanjem poziva elektronikom potom i/ili na drugi nain. UO odluuje veinom svih lanova UO.

13

lanak 34.Ako je bilo koji lan UO ujedno i zaposlenik Drutva nema pravo glasa u odlukama vezanim uz njegov radni odnos (poput vlastitog zapoljavanja i otputanja, iznosa plae, ocjene rada i sl.).

NADZORNI ODBOR

lanak 35.Nadzorni odbor broji tri lana, a bira ih Skuptina na mandat od dvije godine. lan NO mora biti lan Drutva. lan NO ne moe istovremeno biti i lan UO kao ni zaposlenik Drutva. Nadzorni odbor: nadgleda rad Drutva, kontrolira potivanje Statuta, kontrolira provoenje Programa rada, nadzire financijsko poslovanje te godinji izvjetaj, donosi odluke o iskljuenju lanova Drutva, o svom radu izvjetava Skuptinu.Predsjednika NO biraju lanovi izmeu sebe. Sve odluke NO donosi jednoglasno.

IZVRNA TIJELA UDRUGE

lanak 36.Kako bi Drutvo realiziralo ciljeve sukladne statutu, UO formira izvrna tijela Udruge. UO odreuje pravila djelovanja izvrnih tijela Drutva i imenuje njihove voditelje. Ukoliko je potrebno, UO imenuje sve lanove izvrnih tijela.Izvrna tijela Udruge se formiraju po potrebi, odlukom UO, i mogu biti:- odbor za zatitu prirode- znanstveno-struni odbor- urednitvo asopisa Drutva- odbor za edukaciju- razliite komisije- radne skupine- koordinator aktivnosti- voditelj projekta- direktor Drutva

14

Ured Drutva

lanak 37.Ured Drutva je profesionalno izvrno tijelo Drutva. Sastoji se od svih zaposlenih djelatnika Drutva. U svom djelovanju je u potpunosti podreen Direktoru.

Direktor Drutva

lanak 38.Direktor je zaposlenik Drutva na kojega Predsjednik prenosi operativno voenje aktivnosti Drutva. Direktora imenuje i vodi UO na mandat od 2 godine. Ista osoba moe vie puta za redom biti birana na funkciju Direktora.

Direktor:- vodi Ured Drutva i zaposlenike Drutva,- odgovara za zakonitost djelovanja i poslovanja Drutva,- izvrava obaveze koje mu zadaje UO,- skrbi za realizaciju odluka UO,- u suglasnosti s UO prihvaa kadrovske odluke u vezi Drutva,- izvjetava Predsjednika i UO o rezultatima djelovanja Drutva.

lanak 39.Drutvo provodi aktivnosti u skladu sa ciljevima iz lanka 6. i djelatnostima iz lanka 7. Aktivnosti mogu predlagati svi lanovi, a prihvaa ih Upravni odbor veinom glasova svih lanova Upravnog odbora.

15

VI IMOVINA I NAIN STJECANJA IMOVINE

lanak 40.

Imovinu Drutva ine: novana sredstva, pokretnine, nekretnine, druga imovinska prava.

lanak 41.Drutvo stjee imovinu: od lanarine, od dotacija iz Dravnog prorauna te prorauna regionalnih i lokalnih samouprava, od sredstava dravnih i meunarodnih fondova i organizacija, obavljanjem doputenih djelatnosti, od dobrovoljnih priloga, donacija i sponzorstava, iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

lanak 42.Udruga odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Prihod koji Drutvo ostvari obavljanjem doputene djelatnosti ili od svoje imovine, Drutvo e koristiti za obavljanje i unapreenje svojih djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi.

VII PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

lanak 43.

(1) Drutvo prestaje postojati u sluajevima predvienim zakonom. (2) U sluaju prestanka postojanja Drutva preostala imovina e pripasti pravnom slijedniku kojeg e izabrati Upravni odbor, a koji e postupati povezano sa ciljevima u lanku 6. ovog Statuta. (3) U sluaju prestanka postojanja temeljem odluke Skuptine, ista donosi odluku o prestanku postojanja Drutva dvotreinskom veinom glasova od ukupnog broja lanova Skuptine Drutva.

VIII PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 44.

Tumaenje odredaba ovog Statuta daje Skuptina Drutva. Tumaenje drugih akata Drutva daje Upravni odbor Drutva.

16

lanak 45.Stupanjem ovog Statuta na snagu prestaje vaiti Statut doneen 8. lipnja 2006. godine te izmjene i dopune Statuta doneene 15. svibnja 2008. i 21. lipnja 2010.

U Zagrebu, 12. srpnja 2011. godine

Predsjednik Drutva Marija Kuljeri

Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla

HHD - Hyla Croatian Herpetological Society - Hyla

1. Breznika 5a, 10000 Zagreb Tel: 095 9050736

[email protected], www.hhdhyla.hr Raun: Zagrebaka banka d.o.o. 2360000-1101622534

U Zagrebu, 29.06.2012.

GODINJA IZBORNA SKUPTINA DRUTVA

Prisutni lanovi:

Kuljeri Marija Jeli Duan Hlavati Dina

Horvati Berislav Cesarec Roman

Karaica Bojan

Jeran Nina

Bri-Kosti Krunoslav Lau Boris Kolari Ana

Kapelj Sven

Karaica Dean

Jeli Miel Lonar Mila Svoboda Petra

Zadravec Mario

Zadravec Mladen

Ostali:

Baskiera Senka

Lisii Duje

Dnevni red:

1. Financijski izvjetaj za 2011. god. 2. Aktualni projekti i aktivnosti te prijave na natjeaje 3. Izbor Upravnog odbora te Nadzornog odbora

4. Razno

Napomena: Na skuptini je ostvaren potrebni kvorum za donoenje odluka po Dnevnom redu.

18

Ad.1

Izneseno je Financijsko izvjee za 2011. godinu. U 2011. godinu ulo se s 105.664,00 kn na raunu a zavrilo se s 107.591,00 kn. Dio sredstava na raunu s 31.12.2011. su unaprijed uplaeni iznosi za aktivnosti u 2012. godini. Ukupni priljevi iznosili su 143.174,00 kn a odljevi 141.247,00 kn.

Ukupni prihodi u 2011. godini iznose 108.930,00 kn a rashodi 97.961,00 kn.

Prihodi po kategorijama iznose:

ugovori s JU: 22.826,00 kn

donacije iz dravnog prorauna: 32.000,00 kn donacije iz prorauna JL/RS: 27.500,00 kn donacije ostalih pravnih osoba: 21.000,00 kn

prodaja roba (ZH i dr.): 442,00 kn

donacije graana: 2.988,00 kn lanarine: 1.550,00 kn

Rashodi po kategorijama iznose:

za zaposlenika: 39.576,00 kn

za usluge uklj. raunovodstvo, potarine i ostalo: 5.870,00 kn bankovne usluge: 1.764,00 kn

uredski materijal i porema, sitni inventar: 10.256,00 kn

naknade lanovima za obavljanje aktivnosti (tereni i ostalo): 34.938,00 kn rashodi amortizacije: 2.224,00 kn

Financijski izvjetaj za 2011. godinu je prihvaen.

Ad.2

Iznesen je pregled projekata i aktivnosti ija je provedba u tijeku te aktualnih natjeaja.

Aktivni projekti:

Istraivanje i zatita ovjeje ribice (Proteus anguinus) osigurana sredstva od: Zoological Society of London (10.000 GBP), MAVA-Fondation pour la Nature

(64.000 EUR), MBZ Conservation Fund (8.000 USD); osigurana sredstva do

10.08.2013.

Lokve ivot na kru (Zadarska upanija) osigurana sredstva od: Zaklade Adris (21.000 kn), JU za zatitu prirode Zadarske upanije (10.000 kn), Zadarske upanije (5.000 kn), Fonda za zatitu okolia i energetske uinkovitosti (40% utroenih sredstava, do 34.800 kn); projekt traje do prosinca 2012.

Istraivanje herpetofaune rta Kamenjak JU Kamenjak (10.000 kn) Istraivanje herpetofaune Slavonsko-brodske upanije - DZZP (4.000 kn) Istraivanje Ablepharus kitaibelii JU Papuk (17.000 kn) Istraivanje Mauremys rivulata na podruju Dubrovako-neretvanske upanije JU DZ (30.000 kn) Zmije u gradovima:

dobiveno 6.000 kn od Splitsko-dalmatinske upanije za provedbu "zmijskog

19

telefona" na podruju Splita i okolice, za provedbu je zaduen Stjepan Mekini

Mladenu su se javili vatrogasci iz Porea, voljni platiti da im se odri edukacija o

hendlanju zmija te da njihovi kolege iz ostalih postaja imaju istu situaciju.

Takoer, eka se da Sunica javi kontakt vatrogasaca iz Rijeke kako bi se

eventualno i kod njih neto slino dogovorilo.

zavreni projekti su (preostaje jo samo predaja finalnog izvjetaja): Lokve ekoloke

mree Krapinsko-zagorske upanije i Skriveni svijet-Natura 2000

Aktualne prijave na natjeaje (u tijeku je ocjenjivanje projektnih prijava):

"Roads are (not) barriers" tema su vodozemci i promet,

HHD-Hyla je partner u prijavi, partnerstvo s IUCN-om (prijavitelj) i BIOM-om

(partner),

prijavljeno na IPA TAIB natjeaj za udruge u zatiti prirode i okolia

projekt je proao prvi krug prijave, u tijeku je izrada detaljne projektne prijave

"Kr Kupe" integrirano i odrivo upravljanje gornjeg toka rijeke Kupe,

speleoloki objekti, studije vodenih stanita prema odreenim faunistikim

skupinama, analiza parametara vode i sedimenta, ilegalna odlagalita otpada;

"na" dio: ovjeja ribica, uti muka i veliki vodenjak

prijavljeno na IPA prekogranina suradnja Hrvatska-Slovenija

u tijeku je procjena projektnih prijava

"Western Balkans CSOs network monitoring and advocating for nature

conservation" mrea za zatitu prirode

IUCN je glavni prijavitelj + 10 partnera (Nizozemska, Njemaka, Hrvatska-

BIOM, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Island)

Hyla je suradnik na projektu

prijavljeno na EU natjeaj: Civil Society Facility - Partnership Programmes for

Civil Society Organisations (CSOs) - Support to regional thematic networks

u tijeku je procjena prvog kruga prijava

U pripremi je prijava na natjeaj Nacionalne zaklade za civilno drutvo za pripremu

projekata (tehnika/logistika pomo pri izradi projekata) za slijedee ideje:

odrivo koritenje voda u Hrvatskoj i Hercegovini za prijavu na MAVA fondaciju

projekt za istraivanje kra za prijavu na FP7 natjeaj EU

Trenutno su zaposlene 3 osobe: Duan Jeli na puno radno vrijeme za projekt Proteus;

Marija Kuljeri i Ivona Buri svaka na pola radnog vremena za provedbu projekata i

aktivnosti te za administraciju.

Obavijeteno je lanstvo da je mrea udruga u istraivanju i zatiti prirode osnovana pod

imenom "Institut za bioloku raznolikost" (HIB). Mreu su osnovale slijedee udruge:

HHD-Hyla, BIOM, Hrvatsko drutvo za bioloka istraivanja, Hrvatsko mirmekoloko

drutvo. U tijeku je sreivanje papirologije peat, otvaranje iro-rauna. Predstavnici

HHD-Hyla su Duan Jeli (predsjednik HIB-a) i Marija Kuljeri (lan NO HIB-a).

20

Ad.3

Upravni i Nadzorni odbori u slijedeem sastavu: UO: Marija Kuljeri (predsjednica), Ivona Buri (dopredsjednica), Mila Lonar (tajnica), Boris Lau, Petra Svoboda; NO: Dragica alamon, Olga Jovanovi, Ivan Budinski izabrani su u 2010. godini (izborna skuptina od 21.06.2010.) te im u 2012. godini istjee mandat. Navedeni lanovi odbora razrjeuju se svojih dunosti.

Za nove lanove Upravnog odbora predloeni su slijedei lanovi Drutva: Boris Lau; Ivona Buri; Marija Kuljeri; Mila Lonar; Petra Svoboda

Predloeni lanovi se slau s nominacijama. Novi Upravni odbor je jednoglasno prihvaen (17 glasova za od 17 prisutnih lanova).

Za nove lanove Nadzornog odbora predloeni su slijedei lanovi Drutva: Dragica alamon Krunoslav Bri-Kosti Dean Karaica

Predloeni lanovi se slau s nominacijama te je novi Nadzorni odbor je jednoglasno prihvaen (17 glasova za od 17 prisutnih lanova).

Za Predsjednika Drutva predloen je Boris Lau (slae se s nominacijom) - prijedlog je usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih lanova, kandidat je suzdran. Za Dopredsjednicu Drutva predloena je Ivona Buri (slae se s nominacijom) - prijedlog je usvojen s 17 glasova za od 17 prisutnih lanova (kandidatkinja nije prisutna, telefonskim putem je izjavila da se slae s nominacijom).Za Tajnicu Drutva predloena je Marija Kuljeri (slae se s nominacijom)- prijedlog je usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih lanova, kandidat je suzdran.

Ad.4

Dogovoreno je da se ozbiljnije krene u osnivanje podrunica udruge kako bi se dodatno decentraliziralo djelovanje najaktualnija podruja su Dalmacija (Marija Kuljeri i Stjepan Mekini) te Slavonija (Tomislav Bogdanovi i Miel Jeli). Takoer

se postavilo pitanje da li bi se mogla osnovati podrunica u BiH s obzirom na sve

veu suradnju s herpetolozima u toj zemlji. Treba se raspitati da li je i kako

zakonski to mogue.

Strani dravljani kao lanovi HHD-Hyla: upit da li mogu biti, u raspravi se

komentiralo da se ne vidi razloga da ne bi mogli, potrebno dodatno provjeriti.

Zapisniar:

Boris Lau

Ovjerovitelj zapisnika:

Marija Kuljeri

21

HYLA VOL. 2011. No. 2 Str. 22-41 ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

22

First data on the fauna of amphibians and reptiles of the lower Una River

and its coastal area

Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i njenog priobalnog pojasa

DUAN JELI & DEAN KARAICA

1State Institute for Nature Protection, Trg Maurania 5, 10 000 Zagreb, Croatia 2Croatian Herpetological Society HYLA, Raduka 15, 10 000 Zagreb, Croatia

Corresponding author: DUAN JELI, State Institute for Nature Protection, Trg Maurania 5, 10 000 Zagreb, [email protected]

SUMMARY:

With this paper the authors wanted to gather more information about the presence of reptilian

and amphibian species in the area of lower Una River and its surroundings. For this purpose

field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four

separate occasions in 2009. Here we present the list of 10 amphibian species (plus one

klepton) and 7 reptile species recorded during the course of our study. 11 of these, all together

18 taxa, are in the strictly protected and 7 of them are in the protected category according to

the Croatian Nature Protection Act.

Key words: Amphibia, Reptilia, herpetofauna, Una River, protection, conservation


23

SAETAK:

S ovim radom autori su eljeli prikupiti vie informacija o prisutnosti vodozemaca i gmazova

na irem podruju donjeg toka rijeke Une. U tu svrhu tokom 2009. godine provedena su iscrpna terenska istraivanja u obliku aktivnog pretraivanja terena na pogodnim stanitima.

Ovdje donosimo popis 10 vrsta vodozemaca (plus jedan klepton) i 7 vrsta gmazova

zabiljeenih tijekom naeg istraivanja. 11 od njih nalazi se u kategoriji strogo zatienih, a sedam u kategoriji zatienih svojti prema Zakonu o zatiti prirode Republike Hrvatske.

Kljune rijei: vodozemci, gmazovi, herpetofauna, Una, zatita


24

INTRODUCTION

River Una has a total length of 212 km and it flows through Croatia and Bosnia and

Herzegovina. The Una spring, also known as Vrelo Une, is located at the north-eastern slopes

of the Strabenica Mountain in Croatia and represents one of the deepest explored springs in

Croatia (~ 205 m deep). In its upper parts it is a fast flowing river with mountain

characteristics, but in its lower course it becomes a large lowland river which joins river Sava,

as its right tributary, at the town of Jasenovac (Bognar 2005).

Moderate continental climate of the area along the Una River is characterized by mild

summers with the highest precipitation period from August to December (Table 1.). The most

prominent and interesting geomorphological characteristics (beside numerous rapids, cascades

and waterfalls) of the rivers longitudinal profile are calcareous sinter small barriers (the most

numerous), sinter riverbeds and calcareous sinter caves and islets inhabited by higher, even

forest vegetation (Bognar 2005).

Typical vegetation of the mentioned area are mesophyllous sessile oak and hornbeam forests

(Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Borhidi 1963), while by the mouth of the river Una

and its lower course alluvial forests with black alder (Alnion glutinosae Malcuit 1929) as well

as alluvial willow and poplar forests (Salicion albae So 1930 and Populion albae Br.-Bl.

1931) prevail (Bori et al. 2012).

Whole area of Central Croatia is in climatic sense a kind of transitional area, where a strong

influence of the general climatic circulation, characteristic for these geographical latitudes, is

present, but it is also strongly influenced by the large Panonic lowlands on one side and high

mountains of the Alps and Dinarids on the other side. Mentioned mountains also weaken the


25

influence of the warm climate coming from the Atlantic ocean and Adriatic sea (Crkveni et al., 1974).

Table 1. Climate data for Hrvatska Kostajnica, which represents the climate conditions in the area along the Una River, as part of Central Croatia; Meteorological and Hydrological Service 1998-2008.

Tablica 1. Klimatski podatci za Hrvatsku Kostajnicu, koja predstavlja klimatske uvijete podruja istraivanja uz donje dijelove rijeke Une, kao dijela sredinje Hrvatske; DHMZ 1998-2008

Month

Average air

temperature (C)

Precipitation

(mm)

Una water

level (cm)

January 0,5 73,5 247,3

February 2,5 60,4 250,6

March 6,5 69,3 297,8

April 11,2 97,2 291,1

May 15,8 74,8 174,3

June 19,4 87,2 155,7

July 20,7 79,7 86,5

August 20,2 90,6 84,3

September 15 126,3 169,5

October 11,4 85,8 174

November 5,9 99,9 252,2

December 1 91,6 263,4

; x x = 1036,4 =2446,6

The data about reptile and amphibian species presence, for the research area and surrounding

areas, is only scarcely represented in most of the previous publications (Rossler 1904,

Karaman 1921, Pavleti 1964, Schneider-Jacoby & Ern 1993) and the data for the usual continental species do not exist. Most of the authors just cite occasional findings or samples

deposited in museum collections. Rossler (1904) was the first to mention the finding of the

Vipera ammodytes by Mr. Omikus somewhere around Srb (upper Una area in Lika, Croatia). Later both Karaman (1921) and Pavleti (1964) mention the samples of Natrix natrix and Podarcis muralis from Kostajnica, deposited in the Croatian natural History Museum in


26

Zagreb, but no precise data is given. These two samples actually represent the only literature

data present for our precise research area. Schneider-Jacoby & Ern (1993) in their book

present nine usual species of herpetofauna occurring in Lonjsko polje Nature Park, and this

species are expected in our research area as well.


27

MATERIALS AND METHODS

With this study the authors wanted to remedy the deficiency of data for the Una River area by

gathering information about the presence and precise localities for any reptilian and

amphibian species commonly found in the continental region of Croatia. For this purpose

field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four

separate occasions (08. April, 11. - 12. May, 01. June and 15. June 2009.) during which 20

different localities along the Una River course from Jasenovac to Dvor (Fig 1.) were checked.

Two persons on average conducted the search. The goal was to find species which were never

recorded and to confirm the occurrence of the species already mentioned in the available and

published data sets covering the nearest localities to the Una River area.

Figure 1. Distribution map of the 20 different localities along the course of the lower Una River

Slika 1. Raspored 20 istraivanih postaja uz donji dio rijeke Une


28

RESULTS

This study summarizes the current knowledge of the herpetofauna of the Una River area.

During our research 10 amphibian (plus one klepton species) and 7 reptile species has been

recorded (Table 2.) out of which 11 species are in the strictly protected and 7 of them are in

the protected category. Two of the recorded species, Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) and

Hyla arborea (Linnaeus, 1758), are listed in the Red Book of Amphibians and Reptiles of

Croatia as Nearly threatened while the Dice snake, Natrix tessellata (Laurenti, 1768) is

considered data deficient species (Janev-Hutinec et al. 2006).


29

Table 2. List of the recorded amphibian and reptile species along the course of the lower Una River.

Tablica 2. Popis zabiljeenih vrsta vodozemaca i gmazova na podruju istraivanja uz donji dio rijeke Une

AMPHIBIA

ANURA

Bombinatoridae Bombina bombina

Bufonidae Bufo bufo

Hylidae Hyla arborea

Ranidae

Rana dalmatina

Rana arvalis

Rana temporaria

Pelophylax lessonae

Pelophylax kl. esculentus*

Pelophylax ridibundus

URODELA (CAUDATA) Salamandridae Salamandra salamandra

Ichthyosaura alpestris

REPTILIA

SAURIA

Anguidae Anguis fragilis

Lacertidae

Lacerta viridis

Podarcis muralis

SERPENTES Colubridae

Natrix natrix

Natrix tessellata

Zamenis longissimus

Viperidae Vipera ammodytes**

TESTUDINES Emydidae Emys orbicularis

*the klepton species (a hybrid of Pelophylax lessonae and Pelophylax ridibundus species)

** Vukui I. (pers. comm.) - additional confirmation of this species is needed


30

SPECIES ACCOUNT

Amphibians

Bombina bombina (Linnaeus, 1761) Fire-bellied Toad *

The first record of this species can be found in the report from the Croatian Natural History

Museum dating from 1985, that indicates a find near Jasenovac (and in the Lonjsko polje

Nature Park), created by Jali, Kuini and Perovi (Kobali, 2002). Subsequently, Schneider-Jacoby and Ern (1993) indicate the existence of the Bombina genera at the nearby

area of Lonjsko polje Nature Park. Our research during 2009 confirmed the existence of

Bombina genera in the area of Una River. The Fire-bellied Toad was recorded by us near the

Una River in the Kladnik canal as well as in the canal at Tanac locality by two separate

investigators.

Bombina variegata (Linnaeus, 1758) Yellow-bellied Toad **

As is for the previous species from the same genera, the first record of the Yellow-bellied

Toad near Jasenovac (and in the Lonjsko polje Nature Park) can be found in the report from

Croatian Natural History Museum dating from 1985, created by Jali, Kuini and Perovi (Kobali, 2002). Our field research in the area of the Una River did not confirm the occurrence of this species.

Bufo bufo (Linnaeus, 1758) Common Toad *

In spite of being very common in the continental region of Croatia only one record, from the

report of Schneider-Jacoby and Ern (1993), of the Common Toad for the broader area around

the Una River exists.


31

Our research in 2009 confirmed the occurrence of this species. There was small number of

tadpoles observed in Hrvatska Kostajnica (Ribiki dom, area near the Una River).

Hyla arborea (Linnaeus, 1758) European Tree Frog *

For the Tree Frog species there is none published or recorded data for the area which we are

referring (Una River and its banks). Nonetheless our research has revealed the occurrence of

this species in the three different localities along the coast of the Una River. At Dudunii locality three tadpoles were observed while in Hrvatska Kostajnica two adult individuals of

this species were heard. In addition to the mentioned localities two adult individuals were

observed at the third, Tanac locality.

Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) Common Spadefoot **

The only record of Common Spadefoot in the area of Jasenovac (and Lonjsko polje Nature

Park) can be found in the report from the Croatian Natural History Museum made by Jali, Kuini and Perovi (Kobali, 2002) but our research did not confirm the occurrence of this particular species in the area of the Una River.

Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771) Marsh Frog *

Previous data about the occurrence of the Marsh Frog in the area of our research does not

exist. Despite the mentioned fact our field research detected the occurrence of this species in

eight different localities along the Una River (Divua, Donji Dobrotin, Dubica, Hrvatska

Kostajnica, the road between the Rosulje and Jukii village, Tanac, uplji kamen, Struga Banijska). The adult individuals were found at all mentioned localities with the obvious

habitat differences (canal which flows in the Una River Dubica; fish ponds near the Una

River in Hrvatska Kostajnica (Ribiki dom); pool of water created by digging earth for the


32

house foundations - the road between the Rosulje and Jukii village; stream Struga Banijska). Couple of juveniles were observed at Divue locality and a large number of

tadpoles were recorded in the pool of water nonintentionally created by digging the

foundations for a house (the road between the Rosulje and Jukii village).

Pelophylax lessonae (Camerano, 1882) Pool Frog *

This species was recorded in 1985 by Jali, Kuini and Perovi (Kobali, 2002) at the area of Jasenovac, Krapje, Dol and Lonjsko polje Nature Park. Schneider-Jacoby and Ern (1993)

in their report also mark the occurrence of this species in the area of Lonjsko polje. During

our research in 2009 we confirmed the occurrence of this species by observing only one adult

individual at the Hrvatska Kostajnica (Kuljani) locality.

Pelophylax kl. esculentus (Linnaeus, 1758) Edible Frog *

Jali, Kuini and Perovi recorded this klepton species in their report for the Croatian Nature History Museum in 1985 for the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and

Jasenovac but no other references exist for this species in the area of Una River. Our team

observed this klepton species during the field work in 2009 at utica (Lonjsko polje Nature

Park) locality confirming the previously mentioned find. Despite the fact that this area is quite

near the Una River we recommend that the occurrence of this species in the area along the

Una River should be confirmed with additional observations.

Rana arvalis (Nilsson, 1842) Moor Frog *

The only two records of Moor Frog was made by Jali, Kuini and Perovi (Kobali, 2002) in 1985 at the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac and

Schneider-Jacoby and Ern (1993) at the area of Lonjsko polje Nature Park . Our finding of the


33

adult individual at Tanac locality during the field research in 2009 only confirms the

occurrence of this species along the Una River which passes near the already mentioned areas.

Rana dalmatina (Bonaparte, 1839) Agile Frog * Agile Frog was recorded in the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac

by Jali, Kuini and Perovi in their 1985 report for Croatian Nature History Museum. During our field research in 2009 we observed adult individuals at Kladnik, utica and Tanac

localities. At Kladnik and utica localities individuals were located in flood canals.

Rana temporaria (Linnaeus, 1758) Common Frog *

For this particular amphibian species there is no available data that indicates its presence in

the area of Una River. Nonetheless we were able to observe one individual in the grass along

the coast of the Una River near Dubica locality during our field research in 2009.

Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) Fire Salamander *

Although a very common species in the continental part of Croatia no data concerning the

existence of this species in the area along the Una River is available. During our field research

in 2009 we observed larvae and an adult dead individual at four different localities. Most of

the larvae in small water bodies (puddles) in Dudunii and in the concreted spring uplji kamen. The rest of the larvae were found in the Struga Banijska stream, which was rather

polluted. One adult individual was found dead on the gravel road in Dudunii and one living adult was recorded in Hrvatska Kostajnica.

Ichthyosaura alpestris (Laurenti, 1768) Alpine Newt *

Published data or any kind of available data which could confirm the occurrence of this

species in the area of our research (near the Una River) do not exist. During our research in


34

2009 we observed a great number of adult individuals and larvae at the spring uplji kamen.

They were found in the canal near the road. It is interesting to note that we found 25 males

and 20 females at this locality in one day (11th of May 2009).

Triturus (Lissotriton) vulgaris (Linnaeus, 1758) Smooth Newt **

According to the previous data available to us this species was found and recorded in the

report of Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the Lonjsko polje Nature Park area. Despite the

fact that this area is geographically near to our research area we did not confirm the

occurrence of the Smooth Newt along the coastal region of Una River.

Reptiles

Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) Slow Worm *

The occurrence of Slow Worm was not recorded for the area along the Una River and no data

of this species for the mentioned area of our research exist. We recorded the first data on this

species during our research in 2009. Three adult dead individuals were found (thrown from

the bridge into the shallow water) at Dubica near Una River. The second observation was at

Javornik.

Coronella austriaca (Laurenti, 1768) Smooth Snake ** Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded this species for the area of Lonjsko polje Natural

Park. Even though it is geographically close we did not confirm the occurrence of this species

in the area along the Una River during our field research in 2009.

Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) European Pond Turtle *


35

There is one record of this species in the Lonjsko polje Nature Park made by Schneider-

Jacoby and Ern (1993) which is geographically close to our area of research. The occurrence

of this species was confirmed by our field research during 2009 when we observed one

juvenile individual at Donji Dobrotin and one adult female at Divue. The juvenile was found

along the edge of the stream while the adult female was found in the shallow water along the

bank of the Una River.

Podarcis muralis (Laurenti, 1768) Wall Lizard *

Pavleti (1964) mentions the record of Wall Lizard being found at Kostajnica and Divua localities dating from the 1911 (25th July 1911). A decade after there is another observation

of this species by Karaman (1921) at Kostajnica locality. During our field research in 2009 we

observed many individuals of this species at eight different localities along the Una River

(Kuljani, Hrvatska Kostajnica, spring at the uplji kamen, Struga Banijska, Dubica, Divua,

Tanac, Dudunii). Lacetra viridis (Laurenti, 1768) European Green Lizard *

Data on the presence of this species of lizard does not exist but our field research during 2009

revealed its presence at 11 different localities (Jukii, Javornik, Unani, Donji Dobrotin, Dudunii, Hrvatska Kostajnica, Kukljani, road between Rosulje and Jukii village, Divue, spring at the uplji kamen, Struga Banijska) along the Una River. In total nine adult and three

subadult individuals were observed at the listed localities.

Natrix natrix (Linnaeus, 1758) Grass Snake * The Grass Snake (more accurately Natrix natrix persa) species is mentioned by Pavleti (1964) in the report of Croatian Natural History Museum to be found in Kostajnica locality in


36

1902. Karaman (1921) also observed this species at the same locality. In addition to the

mentioned records Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded the occurrence of both Natrix

natrix helvetica and persa subspecies at Lonjsko polje Nature Park with the description of

localities as being in the lowland areas near Sava river. Our research during 2009 confirmed

the existence of Natrix natrix species at the area along the Una River. Nine individuals were

found in canals by the road and in the Una River itself at three different localities (Hrvatska

Kostajnica, spring at uplji kamen and Tanac).

Natrix tessellata (Laurenti, 1768) Dice Snake *

There is only one record of this species inhabiting the nearest area to the Una River made by

Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the area of Lonjsko polje Nature Park. During 2009 field

research we observed 10 adult individuals of which one was found dead on the road at Struga

Banijska locality. If we include a previously mentioned locality, individuals were found at

nine different localities (Jukii, Dvor, Unani, Divua near the stream atlan, Dubica, Hrvatska Kostajnica, spring at uplji kamen, Struga Banijska and Tanac).

Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) Nose-horned Viper **

Rossler (1904) and Pavleti (1964) mention the finding of the Nose-horned Viper by Omikus at the Srb locality (upper Una area). Besides that there is no other published or other known

data which can confirm the occurrence of this venomous snake at the area of our research or

Una River in whole. We must note that except the potentially highly subjective information

from Vukui I. (the Elektra driver), who claims that he ran over one individual, we do not have any substantial evidence to confirm the occurrence of this species in the area along the

Una River because during our research in 2009 we did not observe individuals which would


37

indicate otherwise. All of local people claim that Nose-horned Viper is common in the area

and authors found a lot of suitable habitats during the survey.

Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) Aesculapian Snake *

This usual and very dispersed snake species in Croatia does not have any previous record in

the available publications and unpublished data which would imply its occurrence at the area

along the Una River. In contrast to this fact our field research during 2009 revealed the

presence of this species along the Una River area. In total six individuals were found from

which three of them were found dead and one was a juvenile individual. The largest dead

individual found was 1,5 m long. All of the individuals were found at four different localities

(Javornik, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica and Kuljani).


38

DISCUSSION

From the data we have gathered during our study of the Una River area it can be noted that

11 amphibian taxa and seven reptile species were found while five more species are known

only from the literature data. Earlier authors for this area mention records of B. variegata, P.

fuscus, T. (Lissotriton) vulgaris, C. austriaca, V. ammodytes with which the total number of

recorded species changes to 22 (plus one klepton P. kl esculentus). We must note that most

of these literature data are at least 19 years old which is a considerable time difference and

may be one of the causes why some species were not found during our survey but are listed in

some records.

The example of this is the record of the Nose-horned Viper species which has been mentioned

by two authors, Rossler (1904) and Pavleti (1964) who were citing the same find (from 01.06.1899) but was not confirmed by us during our survey. Despite the fact that we obtained

the information from the driver who confirms that he found a DOR individual, the bias for

this information cannot be neglected. Nevertheless, authors believe that this species indeed

inhabits the area along the Una River because of quite large amount of preferred habitats.

We have a very similar situation with the Smooth snake which was just recorded by

Schneider Jacoby and Ern (1993) in the area adjacent to the Una River area, wetlands of

Lonjsko polje. Because this species is common in the continental region of Croatia (authors

personal observations) we can suspect that this species is present in the surveyed area.

Authors believe that both of these snake species can be confirmed in the Una River area with

frequent field surveys.

Pelobates fuscus and Lissotriton vulgaris are recorded for the adjacent Lonjsko polje area

only once in 1985 and 1993, respectively. During our survey of the Una River area we did not

encounter individuals of this two species which are common in the eastern continental part of

Croatia, Slavonija (authors personal observation).


39

When we consider all of the species which occurrence we did not confirm, the possibility of

specific herpetofauna species list for the Una River area seems plausible. Nevertheless the

possibility of finding these missing species is viable and additional field research should be

conducted to verify the list of amphibian and reptile species reported in this paper.

Canalization of smaller tributaries which flow in the Una River and the destruction of old

armlets and ponds which Una River creates in the flood periods are the main causes of

concern and threaten the local herpetofauna species. Because the river is relatively cold, fast

flowing and rich in fish the river itself is not the best place for the reproduction of

amphibians. Amphibians are particularly sensitive to pollution caused by industrial and public

canalization which guide waste waters directly into the river.


40

CONCLUSION Despite the fact that we have records dating from the late 19th century they are very scarce

and provide just the guidelines for the current herpetofauna survey of the Una River area.

Trends of the population decline for any species of amphibians or reptiles cannot be known as

a direct result of the missing data. Because of this fact, for the first time, this paper provides a

relatively comprehensive list of the species that inhabit the area along the Una River. It is

necessary to put some additional effort in researching amphibian and reptile species of this

area whereby our list of species would receive further conformation and the state of particular

populations would be clearer.


41

REFERENCES:

Bognar, A. (2005): The Upper Part of the Una River Valley Between Martin Brod and Pritoka

Geomorphological Characteristics. Hrvatski Geografski Glasnik, 67(2): 21-38.

Bori, I., Posavec Vukeli, V., Alegro, A.L. (2012): Flora along the lower course of the Una river (Central Croatia) . Natura Croatica, 21(1): 1-20.

Janev-Hutinec, B., Kleteki, E., Lazar, B., Podnar Lei, M., Skeji, J., Tadi, Z.,. Tvrtkovi, N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, DZZP.

95 pp.

Karaman, S. ( 1921): Beitrge zur Herpetologie von Jugoslavien. Glasn.Hrv. prir.dr. XXXIII:

194-209.

Kobali, A. (2002): Rasprostranjenost vodozemaca Hrvatske prema podacima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Diplomski rad. PMF, Zagreb.

Pavleti, J. (1964): Amphibia i Reptilia zbirke Hrvatskog narodnog zoolokog muzeja u Zagrebu. Hrv. narod.zool. muz. 4: 1-37.

Rssler, E. (1904): Popis reptilian i amfibija hrvatske faune koji su prispjeli "narodnom

zoolokom muzeju" u Zagrebu do koncagodine 1900 [Verzeichnis der Reptilien und

Amphibien der kroatischen Fauna, welchean das zoologische Nationalmuseum in

Zagreb bis zum Schluss des Jahres 1900 eingesendetwurden]. Glasnik Hrvatskoga

narovoslovnog drutva 15: 221-224

Schneider-Jacoby, M. & Ern, H. (1993): Park prirode Lonjskopolje. Hrvatsko ekoloko

drutvo, Zagreb.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 42-43 STUDENT PAPER

SUMMARY

42

Amphibian fauna of Nature park "umberaksamoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Croatia,

[email protected]

Supervisor: Dr. MILORAD MRAKOVI, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Date and place: 04.07.2004., Department of Biology, Faculty of Science, University of

Zagreb

During 2002, twenty two days were spent collecting data in the Nature Park "umberak

Samoborsko gorje". The aims were to identify the sites suitable for breeding of Amhibians as

well as Amphibian species present. A total of 45 sites and 10 Amphibian species were

recorded. Sites have been divided in 4 habitat types: naturally formed ponds, artifically

contained ponds (i.e. walled), watering pond for cattle and small temporary ponds. Habitat

selection of each species were compared based on their presence in each of these categories.

Each species was also investigated regarding their activity on breeding sites and the presence

of the species depending on the altitude. The similarity between 14 systematically observed

sites has been calculated by Srensen index of similarity.


SUMMARY

43

Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "umberaksamoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Hrvatska,

[email protected]

Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, Prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 04.07.2004., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu

Tijekom 2002. godine na podruju Parka prirode "umberak Samoborsko gorje" obavljena su 22 terenska dana, kako bi se utvrdili lokaliteti pogodni za razmnoavanje vodozemaca te

vrste vodozemaca koje na njima dolaze. Ukupno je zabiljeeno 45 lokaliteta i 10 vrsta

vodozemaca. Lokaliteti su razvrstani u 4 tipa stanita: lokve, zidane lokve, pojila i privremene

lokvice. Na osnovu te podijele usporeivana je prisutnost i brojnost te odabir stanita pojedinih vrsta vodozemaca. Takoer su usporeivana razdoblja aktivnosti pojedinih vrsta na mrijestilitima te prisutnost vrsta u ovisnosti o nadmorskoj visini istraivanih lokaliteta.

Srensenovim indeksom slinosti brojano su odreene slinosti izmeu 14 sustavno promatranih lokaliteta.


SUMMARY

44

Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) in Croatia

Student: DUAN JELI, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]

Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Dr. sc. LJILJANA TOMOVI, Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia


Zagreb

The Karst Viper is known to appear in Croatia on five isolated localities: Southern Velebit,

Potak, Dinara, Troglav and Kamenica mountains. All five of these localities make just 9%

of the presently known Karst Viper distribution area on the Balkan Peninsula, while a much

bigger proportion of its distribution area is located in Bosnia and Herzegovina and

Montenegro. The whole distribution area of this taxon is spread over mountainous regions of

6 countries, witch makes the regional cooperation even more necessary for the Karst Viper

protection. In this Graduation Thesis we discuss the rediscovery of the Karst Viper in the

southern parts of Velebit mountain after 109 years, and a newly discovered locality on the

mountain Potak. The Karst Viper in Croatia favors high-mountain dry grasslands, on

southern and southeastern exposures, at altitudes from 1100 to 1900 m above the see level.


SUMMARY

45

Rasprostranjenost i zatita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) u Hrvatskoj

Student: DUAN JELI, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, red. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

Dr. sc. LJILJANA TOMOVI, Doc., Bioloki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16, 11000 Beograd, Srbija

Datum i mjesto: 16.4.2008., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu

Planinski utokrug poznata je trenutno u Hrvatskoj sa ukupno pet odvojenih lokaliteta: juni

Velebit, Potak, Dinara, Troglav i Kamenica. Ovih pet lokaliteta ini tek neto manje od 9% areala ove svojte, dok najvei dio areala ine planine Bosne i Hercegovine. itav areal rasprostire se preko teritorija 6 drava i regionalna suradnja na istraivanjima i zatiti su

neophodni za opstanak planinskog utokruga. Ovim radom opisuje se ponovni nalaz

planinskog utokruga na junom Velebitu nakon punih 109 godina, te otkrie posve novog lokaliteta na planini Potak. Planinski utokrug u Hrvatskoj preferira visoko-planinske suhe

travnjake, J i JI ekspozicije, na visinama izmeu 1100 i 1900m nadmorske visine.


SUMMARY

46

Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.)

by skeletochronology

Student: JELKA KOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]

Supervisor: Dr. GORDANA LACKOVI-VENTURIN, Assoc. Prof, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia


Zagreb

During the period from March 4th until April 23rd 2008 we studied 24 specimens of fire

salamander (Salamandra salamandra L.) cough in the Park Maksimir in Zagreb. We removed

third toe of the hind limb and released animals at the site.The purpose of the study was to

determine an average age, age of sexual maturity of fire salamander on still unknown research

site in the park Maksimir. Also, we wanted to compare methods for making histological

sections and establish reliable procedure for age determination by skeletochronology. We

compared two methods of tissue cutting, in paraffin blocks and with frozen samples in

cryostat. We also compared two types of dyeing, dyeing with hemalaun eosin and Ehrlich

hematoxylin. Results showed that the oldest individual was 19 years old and the youngest was

6 years old. Sexual maturity is reached by the age of 4 to 6 years. The best method for making

histological sections approved to be cutting samples on cryostat and dyeing with Ehrlich

hematoxylin. For statistically correct age determination of population this method should be

provided on bigger sample, with same percentage of both sexes during the whole year. With

our analysis we demonstrate that skeletochronology is a good method for aging fire

salamander, and that is applicable on fingers so there is no need to sacrifice animals.


SUMMARY

47

Odreivanje starosti pjegavog dadevnjaka (Salamandra salamandra L.) metodom skeletokronologije

Student: JELKA KOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Dr. sc. GORDANA LACKOVI-VENTURIN, izv. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska


Na podruju parka Maksimir u Zagrebu, u razdoblju od 4. 3. do 23. 4.2008. godine uhvaene su 24 jedinke pjegavog dadevnjaka (Salamandra salamandra L.). Svakoj od njih je odrezan

trei prst stranje noge, a ivotinje su odmah putene. Cilj istraivanja je bio odrediti starost jedinki i vrijeme postizanja spolne zrelosti pjegavih dadevnjaka na dosad jo neistraenom

podruju parka Maksimir. Osim toga, eljelo se usporediti metode prilikom izrade histolokih preparata i dobiti pouzdan postupak za odreivanje starosti metodom skeletokronologije. Usporedile su se metode rezanja parafinskih blokova i metoda rezanja tkiva u kriostatu.

Takoer su se usporedila dva naina bojenja, hemalaun eozinom i Ehrlichovim hematoksilinom. Rezultati istraivanja su pokazali da je najstarija jedinka imala 19 godina, a

najmlaa 6 godina. Spolna zrelost jedinki nastupa u dobi od 4 do 6 godina ivota. Najbolja metoda za izradu histolokih preparata utvrdilo se da je bila rezanje tkiva na kriostatu te

bojenje Ehrlichovim hematoksilinom. Za statistiki ispravnu procjenu dobne strukture populacije potrebno je metodu primijeniti na veem broju uzoraka, uzorkovati ivotinje razliite veliine i pritom obuhvatiti jedinke oba spola. Ovim radom se pokazalo kako je skeletokronologija dobra metoda za odreivanje individualne starosti jedinki pjegavog dadevnjaka koja se moe primjenjivati na lancima prstiju i na taj nain sprijeiti rtvovanje jedinki.


SUMMARY

48

Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax kl. esculetuscomplex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia

Student: KRISTINA AVLOVI, Biology Student Association, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]


Dr. sc. IVANA BUJ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb,

Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia


Zagreb

Green frogs were sampled in the Bjelovarsko-Bilogorska district during the May of 2007. P. kl. esculentus complex is formed by two species (P. ridibundus and P. lessonae) along with their hybrid P. kl. esculentus. In this complex they show complicated relationships among taxons, which are not fully explained. The aim of this graduation thesis is to show morphological and genetical relationships inside the complex. Five morphometrical features were measured and put in seven ratios. Analysis of allozyme for three enzymes (aspartate aminotransferase, phosphoglucomutase and lactate dehydrogenase) were made by gel electrophoresis. All investigations have confirmed the difference between species and sexes, while the hybrid forms showed intermediate features. Parental species differ in four morphological features: size and shape of metatarsal tubercule, length of the hind leg and stomach coloration. Hybrid form have showed more similarity to P. lessonae species because of existance on the same locality. Parental species are genetically different and hybrid forms have intermediate genetical features. Gene introgression was found only in hybrid forms. We detected transfer of alleles typical for parental species in gonads of hybrids. The alleles of both parental species were found in their gonads. The alleles typical for P. ridibundus species were the most present alleles in females and in hybrid males were found more alleles typical for P. lessonae.


SUMMARY

49

Morfoloka i alozimska analiza kompleksa zelenih aba (Pelophylax kl. esculentus

kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske

Student: KRISTINA AVLOVI, Udruga studenata biologije BIUS, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

Voditelji: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, red. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

Dr. sc. IVANA BUJ, Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska


Istraivanje kompleksa zelenih aba provedeno je tijekom svibnja 2007. godine na podruju Bjelovarsko-Bilogorske upanije. Istraivane su dvije vrste Pelophylax ridibundus i P.

lessonae, te njihov hibrid P. kl. esculentus. Zajedno oni ine P. kl. esculentus kompleks koji pokazuje komplicirane odnose unutar taksona, koji jo nisu potpuno razjanjeni. Cilj ovog

diplomskog rada bio je prikazati morfoloke i genetike odnose unutar kompleksa. Mjereno je 5 morfometrijskih znaajki te su oni stavljeni u 7 meusobnih odnosa. Analiza alozima je raena na principu gel elektroforeze za 3 enzima, a to su aspartat aminotransferaza, fosfoglukomutaza te laktat dehidrogenaza. Na svim razinama istraivanja je ustanovljeno da

postoje razlike izmeu vrsta i spolova te da hibridi pokazuju prijelazna obiljeja za sve znaajke. Morfoloki se roditeljske vrste razlikuju u 4 obiljeja i to su veliina i oblik metatarzalne kvrice, duina stranje noge te boja trbuha. Hibridni oblik je u izvanjskim

karakteristikama pokazao slinost s vrstom P. lessonae to je posljedica obitavanja na zajednikom stanitu. Genetiki su vrste razliite, a hibrid pokazuje intermedijarna obiljeja. Genska introgresija je pronaena samo u hibridnih oblika. U gonadama hibrida potvren je prijenos alela tipinih za roditeljske vrste. U gonadama su prisutni aleli od obje roditeljske vrste. U enki prevladavaju aleli tipini za P. ridibundus, dok u mujaka ima vie onih tipinih za vrstu P. lessonae.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 50-51 MASTER THESIS

SUMMARY

50

Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) of

mountain Mosor

Student: STJEPAN MEKINI, Gata 73, 21253 Gata, Croatia, [email protected]

Supervisor: Dr. NIKOLA TVRTKOVI, Senior Resarch Associate, Croatian Natural History Museum, Demeterova 1, 10000 Zagreb, Croatia

Date and place: 7.4.2010., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

According to data collected during the study period since 2000. until 2009. was found

herpetofauna biodiversity in the mountain Mosor and its vertical distribution. The species

richness of certain altitude belts was calculated as well as their diversity /species turnover/ by WHITTAKER (1960). I tried to explain the reasons set forth changes in the composition of

fauna and to establish the boundaries of species composition. The obtained data were

compared with known data for the altitudinal distribution of reptiles on mountain northern

Velebit and Biokovo mountain (KRYTUFEK et al., 2008). When it is used in the calculation of

species composition similar to Jaccard's similarity coefficient (JC) (LEGENDRE & LEGENDRE,

2003), and between different altitude belts in the mountains with which Mosor compared to

the RUSSELL et al. (1995). Data presented in this master's work are the first systematic data on

the herpetofauna of the mountain areas of Mosor.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 50-51 MASTER THESIS

SUMMARY

51

Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i gmazova

(Reptilia) planine Mosora

Student: STJEPAN MEKINI, Gata 73, 21253 Gata, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Dr. sc. NIKOLA TVRTKOVI, vii znanstveni suradnik, Hrvatski prirodoslovni muzej, Demeterova 1, 10000 Zagreb, Hrvatska


Prema podacima sakupljenim tijekom istraivanja u razdoblju od 2000. do 2009. godine

utvrena je bioraznolikost herpetofaune na podruju planine Mosora i njena vertikalna rasprostranjenost. Izraunato je bogatstvo vrstama pojedinih visinskih pojaseva, te se izraunala njihova raznolikost /species turnover/ prema WHITTAKER (1960). Nastojali su se objasniti razlozi utvrenih promjena u sastavu faune te utvrditi granice promjena sastava vrsta. Dobiveni podaci su se usporeivali s poznatim podacima za visinsko rasprostranjenje gmazova planine sjeverni Velebit i Biokovo (KRYTUFEK i sur., 2008). Pri tome se koristilo

izraunavanje slinosti u sastavu vrsta prema Jaccard-ovom koeficijentu slinosti (JC) (LEGENDRE & LEGENDRE, 2003), a izmeu pojedinih visinskih pojaseva na planinama s kojima se Mosor usporeivao prema RUSSEL i sur. (1995). Podaci prikazani u ovom magistarskom radu prvi su sustavni podaci o herpetofauni podruja planine Mosora.


SUMMARY

52

Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex (Pelophylax esculentus

complex; Ranidae, Anura) from the northwestern area of Croatia

Student: DEAN KARAICA, Hanamanova 1c, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]



Zagreb

We studied 84 specimen of the green frog complex (Pelophylax esculentus complex) caught

in the area of Bjelovarsko-Bilogorska county, in the period from May 2nd until May 6th 2007.

We isolated the stomach content and one femoral bone from each individual. The purpose of

the study was to determine the content of the diet and to do the age analysis of each species

within the P. esculentus complex. Also, we wanted to determine the age at maturity for each

P. esculentus complex species. Results showed that all three species base their diet on the

prey from the class Insecta. The youngest individuals (two years) belong to the P. kl.

esculentus and P. lessonae species while the oldest individual (13 years) belongs to the P.

ridibundus species. The latter species reach sexual maturity by the age of 3 to 4 years. This

study highlights the differences among P. esculentus complex species.


SUMMARY

53

Ekoloke znaajke hibridogenetskog kompleksa zelenih aba (Pelophylax esculentus kompleks; Ranidae, Anura) s podruja sjeverozapadne Hrvatske

Student: DEAN KARAICA, Hanamanova 1c, 10000 Zagreb, Hrvatska,

[email protected]

Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, Prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska


Na podruju Bjelovarsko-Bilogorske upanije, u razdoblju od 02.05. do 06.05.2007. godine uhvaene su jedinke zelenih aba (Pelophylax esculentus kompleksa). Uzorak od 84 jedinke koriten je za izolaciju sadraja eludca i bedrene kosti. Cilj istraivanja bio je odrediti sastav

prehrane i procijeniti dob jedinki pojedine vrste P. esculentus kompleksa. eljela se utvrditi

dob postizanja spolne zrelosti jedinki pojedine vrste. Odreivanje sastava prehrane ukljuivalo je izolaciju i determinaciju ostataka plijena dok se za procjenu dobne strukture uzorka koristila metoda skeletokronologije. Rezultati istraivanja pokazali su da jedinke

prouavanog kompleksa svoju prehranu temelje na plijenu iz razreda Insecta. Najmlae jedinke (dvije godine) pripadaju vrstama P. kl. esculentus i P. lessonae dok najstarija jedinka

(13 godina) pripada vrsti P. ridibundus. Utvreno je da spolna zrelost jedinki P. kl. esculentus i P. lessonae vrste nastupa u dobi od 3 do 4 godine ivota. Ovim radom istaknute

su razlike izmeu vrsta P. esculentus kompleksa unutar promatranog uzroka.


SUMMARY

54

Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic sand morphological

characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)

Student: IVONA BURI, Croatian Herpetological Society HYLA, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]


Dr. sc. LJILJANA TOMOVI, Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia


Zagreb

Karst viper, Vipera ursinii macrops inhabits high mountain grasslands in Croatia, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Montenegro and Albania. It is endemic species for Balkan Dinaric mountain range. For this subspecies there are papers for ecology and distribution range. Only paper with meristic and morphological characters is when they separated subspecies. Our goal was collect data for 3 populations from 3 different localities (Velebit, Croatia; Bjelasica, Montenegro; Bistra, Macedonia) in subspecies distribution range because we wanted to see if there are some differences in meristic and morphological characters of the head. Other question was is there intrapopulation and interpopulation variability of characters. I looked and measured 247 individuals for 4 morphological and 17 meristic characters. Results show that there are statistical significant differences in some characters between populations. Most significant differences are snout to vent lenght, head width, head lenght and head height, number of apical, pileus scales and frequency of preocular scales in contact with nasal. Also there is sexual dimorphism between males and females in snout to vent lenght and number of pileus scales.


SUMMARY

55

Populacijske, meristike i morfometrijske znaajke svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)

Student: IVONA BURI, Hrvatsko herpetoloko drutvo HYLA, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, red. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

Dr. sc. LJILJANA TOMOVI, Doc., Bioloki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16, 11000 Beograd, Srbija


Planinski utokrug, Vipera ursinii macrops nastanjuje visokoplaninske travnjake u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj gori i Albaniji. Smatra se balkanskim endemom dinarskog areala. Dosadanji radovi za ovu podvrstu su bili vezani za rasprostranjenost i

ekologiju planinskog utokruga. Meristike i morfometrijske karakteristike su obraene samo tijekom odvajanja ove podvrste. Cilj istraivanja je bio prikupiti podatke iz 3 populacije sa 3 razliita lokaliteta (Velebit, Hrvatska; Bjelasica, Crna Gora; Bistra, Makedonija) koji se nalaze unutar podruja rasprostranjenosti podvrste kako bi vidjeli da li postoje razlike u meristikim i morfometrijskim karakteristikama glave. Cilj je bio vidjeti da li postoji intrapopulacijska i interpopulacijska varijabilnost navedenih karakteristika. Ukupno sam pregledala i premjerila 247 jedinki planinskog utokruga. U obzir sam uzela 4 morfometrijske karakteristike i 17 meristikih karakteristika glave. Pokazala sam da postoje statistiki znaajne razlike izmeu populacija u sljedeim karakteristikama: ukupna duljina tijela, irina, duljina i visina glave, broj apikalnih, pileusnih ljuska i uestalosti dodirivanja preokularne i nazalne ljuske. Takoer postoji spolni dimorfizam kod mujaka i enki u ukupnoj duljini tijela i broju pileusnih ljusaka.


SUMMARY

56

Knowledge and attitudes of the students in primary and secondary schools about nature

protection

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radia 202, emovci, 48350 urevac, Croatia, [email protected]

Supervisors: Dr. INES RADANOVI, Asoc. Prof., University of Zagreb, Faculty of Science-

Division of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

DUAN JELI, Croatian Institute for biodiversity CIB, Croatian Herpetological Society HYLA, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Croatia


Zagreb

The crises of biodiversity is one of the most important crises today. To be effective, education

about the state of the environment should be directed to the entire public, all socialcategories

and age. Studies indicate children' s education as a priority. Unfortunately, today there is a

loss of connectin with nature, and virtual media occupies a prominent place in the lives of

children. In highlighting the crises of bidiversity the most common media information are

about charismatic species. In this way, less popular organisms are ignored. The research

objectives were: to assess how environmental education enables children to knowledge of

local species and the need for their protection; to assess how the media affect on knowledge

of bidiversity; compare knowledge and attitudes of children from urban and rural areas; to

assess attitudes related to the population of snakes as an example negative public image. The

study was conducted on students sixth grade and second grade of high school. The polling

represented different regions of Croatia, cities and small towns. Below are some of the more

significant results. Students in a much large percentage recognized photographs of the most


SUMMARY

57

exotic animals, as opposed to domestic animal species. They also belive that exotic species

need priority protection. The attitude of the students toward snakes is extremely negative,

regardless of the sex of the students. Studied samples of the textbooks contains too few

articles related to the nature protection, as well as the studied magazines.


SUMMARY

58

Znanje i stavovi uenika osnovnih i srednjih kola o zatiti prirode

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radia 202, emovci, 48350 urevac, Hrvatska, [email protected]

Voditelji: Dr. sc. INES RADANOVI, izv. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

DUAN JELI, Hrvatski instiut za bioloku raznolikost HIB, Hrvatsko herpetoloko drutvo HYLA, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska


Kriza bioloke raznolikosti jedna je od najznaajnijih kriza dananjice. Da bi bilo djelotvorno, obrazovanje o stanju okolia treba usmjeriti na itavu javnost, svih socijalnih kategorija i dobi. Studije ukazuju na djecu kao prioritet obrazovanja. Naalost, danas dolazi do gubitka

veze s prirodom te virtualni mediji zauzimaju istaknuto mjesto u ivotima djece. Isticanje

krize bioloke raznolikosti medijima najrairenije je informacijama o karizmatinim vrstama. One, iako izvan stvarnog okruenja djece, esto se smatraju najugroenijim vrstama.

HYLA herpetological bulletin_vol2012_no1

Documents

Transcript of HYLA herpetological bulletin_vol2012_no1