hum

7UDK 811.163.422627(497.6)1945/1967811.163.4238(497.6)1945/1967

Izvorni znanstveni lanakPrimljen 13. XI. 2012.

Marija MusaFilozofski fakultet Sveuilita u [email protected]

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU

OD 1945. DO 1967. GODINE

Saetak

U lanku se obrauje sociolingvistika tema status hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji u BiH od 1945. do 1967. godine. Iskustvo je poka-zalo da je manje-vie nijekana ili barem zamagljivana historinost hrvat-skoga jezika u Bosni i Hercegovini pa je u jezinim politikama te drave nijekan i sm hrvatski jezik. Unato tomu historinost hrvatskoga jezika u BiH odravala se razliitim izvanlingvistikim (isticanjem niza povi-jesnih, etnikih, kulturnih i drugih posebnosti) i, dakako, lingvistikim sredstvima. Budui da se u lanku govori o poloaju hrvatskoga jezi-ka u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji, a kako se standardni jezik ostvaruje kroz svoje funkcionalne stilove, pozornost je usmjerena na jedan od najzastupljenijih stilova u podruju komunikacije, a to je administrativni funkcionalni stil. Za istraivanje poloaja hrvatskoga je-zika u navedenome razdoblju na planu toga stila istraeni su tekstovi iz slubenih glasila, i to: Slubeni list NR BiH, odnosno Slubeni list SR BiH i Slubeni glasnik optine Mostar. Prikupljena graa analizirana je na leksikoj, fonolokoj, morfolokoj i sintaktikoj razini.

Kljune rijei: hrvatski standardni jezik, Bosna i Hercegovina, jezina politika, javna komunikacija, pravni i stvarni poloaj, sociolingvistika, administrativni stil

8 HUM 9

Marija Musa

Uvod

Jezik je vano obiljeje naroda, njegove kulture, snaga njegova inte-griteta, njegovo priopajno sredstvo bitno za tradiciju, sadanjost i bu-dunost, za ivot i opstanak naroda u posebnosti njegova identiteta pre-ma drugim narodima. Budui da je jezik drutvena pojava ili, kako bi De Saussure rekao, drutvena injenica, odnosno ljudska sposobnost koja se ne moe oitovati izvan drutva, pri njegovu odreenju vanu ulogu imaju izvanjezini, sociolingvistiki i sociopolitiki, kao i drugi imbe-nici. S obzirom na postanak, razvitak, naziv, uporabu i komunikacijske funkcije moe se rei kako je hrvatski jezik izraz povijesti hrvatskoga naroda, osobita dijalekatskoga izvorita, dakle proistek tradicije i kultu-re ija je jezina bit odreena identitetom njegovih govornika.

Ako postoji svijest o povijesnome kontinuitetu nekoga jezika, a ta svijest kad je rije o hrvatskome jeziku postoji, onda je spomenuta historinost kao temeljno podruje drutvene svijesti o jeziku ne-upitna. Ona se povezuje s poetcima pismenosti i prvim pisanim spomenicima koji, poznato je u lingvistici, za svijest o historinosti znae terminus ante quem non. No iskustvo je pokazalo da je manje-vie nijekana ili umanjivana historinost hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini na to ukazuje i njegov status u jezinoj politici, odnosno jezinim politikama te drave. Poznato je da su tijekom svoje povijesti, pa tako i u XX. stoljeu, Hrvati govornici hrvatskoga jezika, ivjeli u nekoliko drava, u nekoliko politikih tvorevina, to je na odreen nain utjecalo i na stabilnost granica jezinoga podruja. Dakako, te su granice jezinoga podruja stabilnije od administrativnih, a uz to one se svaki put i ne podudaraju. No drutvene, politike i sociolingvi-stike prilike koje utjeu na status javnoga jezika dovodile su u ovome razdoblju do toga da su Hrvatima u Bosni i Hercegovini sustavno zaki-dana prava i nijekane jezine posebnosti, unato njihovu ustavnomu, pa i zakonskomu poloaju po kojem bi bili ravnopravni drugim naro-dima u toj dravnoj zajednici.

9prosinca 2012.

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

Osobito vaan dogaaj u povijesti hrvatskoga jezika za njegov sta-tus i poloaj u javnoj komunikaciji u Bosni i Hercegovini1 jest Peti kongres jugoslavenskih slavista to je odran sredinom rujna 1965. u Sa-rajevu. Iako su na kongresu razmatrana pitanja jezinih norma, u sredi-tu rasprava nalo se pitanje jezinih dvostrukosti. Prvi e se put upravo na tome kongresu javno govoriti o problemu tree varijante srpskohr-vatskoga, odnosno hrvatskosrpskoga jezika u Bosni i Hercegovini, a to je sve do devedesetih godina usmjerilo i pravac bosanskohercegovake jezine politike.

Budui da e se u radu govoriti o poloaju hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do 1967. godine, a kako se standardni jezik ostvaruje kroz svoje funkcionalne stilove, pozornost je usmjerena na jedan od najzastupljenijih stilova u podruju komuni-kacije, a to je administrativni funkcionalni stil. Za istraivanje poloaja hrvatskoga jezika u tome razdoblju na planu administrativnoga stila istraeni su tekstovi iz slubenih glasila, i to: Slubeni list NR BiH, odnosno Slubeni list SR BiH i Slubeni glasnik optine Mostar. U radu e se obraditi graa koja po svojoj drutvenoj funkciji mora biti pisa-na stilski neutralnim izrazom jer je rije o korpusu namijenjenu reci-pijentima koji govore razliitim i prema ustavnoj odredbi slubenim jezicima u SFRJ.

Status hrvatskoga jezika u tome razdoblju odreen je ustavima Na-rodne/Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i Narodne/Soci-jalistike Republike BiH. U razdoblju od 1945. do 1967. godine njegov se status mijenja: nominalno od statusa jednoga od etiriju slubenih jezika u SFRJ do onoga stvarnoga u unitaristikome razdoblju u kojem je jezinom politikom ezdesetih gotovo potpuno istisnut iz uporabe u javnoj komunikaciji.

1 O tome se govori i u jednome dijelu autoriina doktorskoga rada to je za ovaj lanak preu-reeno i dopunjeno.

10 HUM 9

Marija Musa

1. Viefunkcionalnost standardnoga jezika

Standardni jezik odreuju njegove bitne znaajke autonomnosti, nor-miranosti, polifunkcionalnosti, stabilnost u prostoru i elastina stabil-nost u vremenu, a karakterizira ga opeobveznost. Budui da je jedna od odrednica standardnoga jezika polifunkcionalnost, i hrvatski standardni jezik razvijen je i viefunkcionalan jezik javne komunikacije. Govorimo li o (su)odnosu jezika i ivota, moe se uoiti kako je zadaa jezika pra-titi ivot, a kako je ivot viefunkcionalan, i u jeziku se to svojstvo ivo-ta mora oitovati. ovjekove su drutvene djelatnosti razliite pa ljudi govore onako kako to od njih trae njihove drutvene djelatnosti. Te se razliitosti oituju i u jeziku.2 Stoga kada se ocjenjuje jezina pravilnost, odnosno normativnost jezinih jedinica, ona se ne utvruje na razini standardnoga jezika kao sustava, nego s obzirom na naela normativ-nosti svakoga njegova funkcionalnog stila. Svi funkcionalni stilovi imaju svoju samostalnost u odnosu na druge stilove. Naime ono to je pravilno ili nepravilno u jednome funkcionalnom stilu, u drugome funkcional-nom stilu ne mora biti takvo. Uzore jezinoj pravilnosti u pojedinome stilu treba traiti u najboljim tradicijama upravo toga stila. Funkcionalni su stilovi zapravo razliita ostvarenja standardnoga jezika. Uspostavlja-jui odnos meu hrvatskim rijeima s obzirom na njihovu normativnu i funkcionalnostilsku uporabu u standardnome jeziku, ne odreuje se nji-hov status (smije/ne smije postojati) u hrvatskome standardnom jeziku, a osobito ne u hrvatskome jeziku kao sustavu. Tim ureenjem bitno je odrediti to je u hrvatskome standardnom jeziku opejezino, stilski ne-utralno, neobiljeeno i iz toga opega, neutralnoga, javnoga i slubeno-ga, opeobvezatnoga, kodificiranoga standarda slijede sve druge oznake pravilno ili nepravilno, potrebno ili nepotrebno i sl.3

Hrvatski standardni jezik samo je jedan od oblika oivotvorenja hr-vatskoga jezika. Taj se idiom nikada ne ostvaruje kao poseban sustav u cijelosti, ve se raslojava tako to se razliito ostvaruje u uredskome poslovanju, politici, diplomaciji, u novinama, na radiju i televiziji, u

2 Usp. J. Sili, Funkcionalni stilovi standardnoga jezika, Zagreb, 2006., str. 38. 39.3 Usp. E. Bari i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Perga-

mena, kolske novine, Zagreb, 1999., str. 52. 53.

11prosinca 2012.


kolstvu, znanosti, u knjievnosti ili u razgovoru. Dakle sudionici kon-kretnoga komunikacijskog ina sporazumijevaju se samo u jednome od funkcionalnih stilova standardnoga jezika.

Prema relevantnoj lingvistikoj literaturi funkcije se jezika proma-traju iz razliitih kutova, teorijskih i konceptualnih. Tako Roman Jakob-son razlikuje est bitnih funkcija jezika, i to: referencijalnu (denotativnu, obavijesnu), ekspresivnu (emotivnu, subjektivnu) konativnu (apelativnu, usmjerenu na primatelja poruke radi izazivanja njegove reakcije), fati-ku (cilj joj je odravanje komunikacije, a ne prijenos obavijesti), metaje-zinu (provjera je istovjetnosti komunikacijskoga kda kako bi se sma-njile mogunosti nesporazuma, osobito u znanosti) i poetsku funkciju (poruka tu vie nije sredstvo komunikacijskoga ina, ve postaje sama sebi cilj, to je odlika ponajprije knjievnoumjetnikih tekstova, ali i raz-govornoga i publicistikoga stila). Dok Malinowski, Bhler i Jakobson govore o jezinim funkcijama u skladu sa strukturalistikom teorijom i odreuju uporabnu stranu jezika, Halliday, predstavnik funkcional-ne lingvistike, naglaava vanost onih funkcija jezika koje su u osnovi samoga jezika, a to su, po njegovu miljenju, ideacijska (odnosi se na iskustvo, realnost), interpersonalna (odreuje status i odnos sudionika komunikacije) i tekstualna funkcija (oituje se u povezivanju niih razi-na u tekst, a sm tekst povezuje sa situacijskim kontekstom).

Osobita podjela jezinih funkcija zastupljena je u poststrukturalnoj stilistici, a posebno u onome njezinu dijelu koji je poznat kao kritika lingvistika.4 Smisao teksta prema kritikoj lingvistici nije jednoznaan i nije sveden samo na znaenje koje mu daje njegov autor. Posebno mje-sto u njegovu prihvaanju ima recipijent krajnji cilj kojemu je upuena poruka i koji svaki tekst interpretira prema svojim drutvenim, kultur-nim, tradicijskim i kognitivnim normama. Poststrukturalizam posebno naglaava vanost sociokulturnih okolnosti u komunikaciji jer jezik nije samo njezino sredstvo, ve njime ljudi demonstriraju svoju pripadnost, na ovaj ili onaj nain, ideologijama i idejama, to je sredstvo pomou

4 Kritika se lingvistika poela razvijati osamdesetih godina XX. stoljea u Velikoj Britaniji, gdje je zaetnik bio sociolingvist Norman Fairclough, zatim lingvisti s britanskoga Sveuili-ta East Anglia i posebno ve spomenuti Michael Halliday.

12 HUM 9

Marija Musa

kojeg ljudi ne komuniciraju tek znaenje rijei, ve znaenje socijalne interakcije i socijalnih mrea iji dio oni predstavljaju; sredstvo (je to) pomou kojega ljudi trae i stvaraju promjenu.5

Po miljenju Marine Katni-Bakari6 postmoderna stilistika, koja je dio socijalne semiotike, prouava ideoloku obiljeenost stilova (ili re-gistara) koja se u pojedinim drutvima podrazumijeva, to vodi zaklju-ku kako nema nevinog izbora. Kritiku lingvistiku ponajvie zanima drutveni kontekst stvorenoga teksta, odnosno odgovori na pitanja o tome zbog ega je tekst napisan, komu je upuen i zato, ima li poiljatelj poruke skrivenih pretpostavk i pristranosti u tekstu.

Kao posljedica borba meu stilovima za presti i mo u drutvu jav-ljaju se razliiti sustavi klasificiranja i kontroliranja svijeta. Izdvojimo kao primjer prevlast administrativnoga stila u SR Jugoslaviji do njezina raspada 1991. godine kada je taj stil svojim znaajkama prodirao u osta-le funkcionalne stilove, odnosno pojavu koju kritika lingvistika naziva preregistracijom registra.

U ovom e se lanku pozornost usmjeriti na administrativni stil jer on ima bitnu ulogu u svakome razvijenom drutvu. Poznato je naime da je ovjekova drutvena aktivnost posebno usmjerena na uspostavu sustava norm, propisa i pravila koji ureuju odnose u zajednici u za-konodavno-pravnoj djelatnosti, administrativno-pravnim poslovima i openito u javnoj komunikaciji.

U radu e se opisivati poseban odabir izraajnih sredstava u teksto-vima koji pripadaju razliitim anrovima toga stila, i to na leksikose-mantikoj, gramatikoj i sintaktikoj razini. Dakle bit e opisane jezine razlike koje su posljedica njihove tipiziranosti za odreena podruja, zanimanja, a kojima taj stil ponajbolje reprezentira znaajke idioma definiranoga odrednicama: slubeni, javni, obvezatni, opeprihvaeni, neutralni (neobiljeeni), odnosno standardni, a sve radi odreenja statusa hrvatskoga jezika u BiH u javnoj komunikaciji u navedenome razdoblju.

5 D. Birch, The Language of Drama: Critical Theory and Practice, Macmillan, London, 1991., str. 71.

6 Usp. M. Katni-Bakari, Stilistika, Ljiljan, Sarajevo, 2001., str. 37.

13prosinca 2012.


2. Status hrvatskoga jezika u BiH u administrativnome funkcionalnom stilu od 1945. do 1967. godine

Administrativni funkcionalni stil primjenjuje se u javnoj komunika-ciji, i to u pravnoj i zakonodavnoj djelatnosti, pisanoj komunikaciji poje-dinaca, dravnih i drutvenih ustanova. Njegove su znaajke neobiljee-nost, jednostavnost, jasnoa, tonost, ekonominost, terminologinost, neemocionalnost, preskriptivnost, nominalnost, kliejiziranost, ograni-enost leksikih i semantikih sredstava. anrovi koji pripadaju ovomu stilu imaju propisivaku, ponekad i imperativnu zadau jer moraju us-postaviti jasna i jednoznana pravila u spomenutoj komunikaciji i dje-lovanju. To je stil na koji snano utjeu sve sociolingvistike promjene, ponajprije politika i ideologija. Zbog este uporabe velikoga broja nje-govih anrova, ali i zbog njegove preskriptivnosti i agresivnosti, velik je utjecaj administrativnoga stila na publicistiko-novinarski, razgovorni, pa i znanstveni stil. U literaturi je uobiajena podjela AFS-a na pet pod-stilova s pripadajuim anrovima: zakonodavno-pravni (ustav, zakon, statut, odluka, rjeenje), drutveno-politiki (deklaracija, povelja, rezo-lucija, referat, izjava), diplomatski (protokol, nota, memorandum), po-slovni (ugovor, dopis, narudba, uplatnica), personalni (prijava, molba, alba, ivotopis).

Pri odreenju poloaja hrvatskoga jezika u razliitim anrovima ad-ministrativnog stila, kao to je ve reeno, posluili su tekstovi objavljeni u slubenim glasilima NR Bosne i Hercegovine i SR Bosne i Hercegovi-ne, i to su Slubeni list NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Slubeni list SR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Slubeni glasnik optine Mostar, Mostar.

2.1. Leksike znaajke

Tekstovi objavljeni u slubenim glasilima SL N/SR BiH (br. 12, 23/1946; 14, 16/1955; br. 24, 26, 44/1965 i SGOM (br. 2, 3, 4, 5, 10, 11, 13 /1966)7 pripadaju razliitim anrovima administrativnoga stila. To su 7 U ovome dijelu rada upotrijebit e se sljedee kratice: AFS administrativni stil, FS funk-

cionalni stil, SL N/SR BiH Slubeni list N/SR BiH, SGOM Slubeni glasnik optine Mo-star. Za broj lista i godinu uporabit e se sljedee oznake: naziv lista/ broj lista/ godina, samo dvije posljednje znamenke/stranica, npr.: SGOM 13/66/7.

14 HUM 9

Marija Musa

zakoni, pravilnici, ukazi, statuti, odluke, naredbe, upute, rjeenja, sudski oglasi, natjeaji i dr. Kako bi se ostvarila potpuna komunikacijska zadaa tih razliitih anrova, veina tekstova ima ve zadane uzorke i sheme prema kojima se sastavljaju, a svojim jezinim i stilskim znaajkama pri-lagoeni su ulozi koja im je namijenjena.

Funkcionalni stilovi imaju znatan broj zajednikih znaajka, na razli-itim normativnim razinama leksikoj, fonolokoj, morfolokoj, tvor-benoj, sintaktikoj, a samo se dio znaajka standardnoga jezika funkci-onalno raslojava. To znai da se ponajprije mora voditi rauna o tome kojemu funkcionalnom stilu pripada ono to se pie: razgovornomu, ad-ministrativnomu, publicistikomu, beletristikomu ili znanstvenomu.

Administrativni funkcionalni stil ima strog odnos prema standar-dnojezinoj normi, dakle dosljedno je slijedi i svi tekstovi pisani ovim stilom moraju biti pisani standardnim jezikom.

Leksik najvie zadaje problema standardnojezinoj normi zbog naj-vie izloenosti promjenama, u leksiku se u cijelosti odraava sve ono to na jezik utjee, a izvanjezine je prirode, i to se na poseban nain treba podvoditi pod standardnojezinu normu. Budui da je leksik AFS-a vrlo siromaan, u najeim anrovima toga stila postoje dvije vrste leksika: opeuporabni i terminoloki. Administrativni stil, kako je ree-no, dominantno se realizira u pismenome obliku, a na leksikome planu za njega su karakteristini kancelarizmi ustaljeni i administrativno-mu stilu svojstveni izrazi i rijei kao to su predmet, dopis, navedeni lanak, stupiti na snagu, iz razloga, na temelju i sl. To su izrazi koji su u AFS uli iz politike, sociologije, prava, vojnih disciplina, ekonomije. Administrativni stil jedan je od funkcionalnih stilova koji najbre rea-giraju na jezine promjene izazvane drutveno-politikim promjenama koje se svode vie-manje na promjene rijei: izvjee (izvjetaj), oporba (opozicija), postrojba (eta).8

U administrativnome stilu vrlo je siromaan izbor leksika jer zadana forma odreuje i njegovu vrstu. Analizirajui jezik slubenih listova u Bosni i Hercegovini, uoava se kako se u razliitim anrovima admi-nistrativnoga stila na leksikoj razini mogu prepoznati razliite vrste 8 J. Sili, Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 4/1996., str. 356.

15prosinca 2012.


leksema koje su svojstvene tomu stilu. To su jo, osim kancelarizama, nazivi razliitih struka, internacionalizmi (osobito su brojni oni latin-skoga i grkoga podrijetla), latinizmi, sinonimi, neobiljeeni antonimi, pleonazmi, fraze i dr.

Iz navedenoga korpusa izdvojeni su sljedei leksemi koji mogu dati stvaran prikaz jezinih prilika u Bosni i Hercegovini i poloaja hrvat-skoga jezika u njoj. Zakonodavni akti koji su bili obvezujui na cijelome podruju Bosne i Hercegovine tiskani su irilicom i latinicom na srp-skome jeziku. Valja naglasiti da je SL N/SR BiH u promatranome razdo-blju gotovo u cijelosti tiskan irilicom, a tek se neke stranice lista (Mali oglasi) ili poslije neki zakoni tiskani latinicom.

Tablica 1SL F/N/SR BiH 1946./1955./1965. SGOM 1966.

Imen

ice

akta, aluminijum, amanetnik, apoteka, august (SLFRBIH,46/11), avgust, barium, begluar, budet, bunar, burad, creva, as (kolski sat), dunum, fasung, finansije, gazdinstvo, hlor, honorisanje, ishrana, isprava, ispravka, kalcijum, kava (SLFRBIH,46/11), kolonista, konkurs, kvalitet, lice, litium, ljekar, mahala, magazin, magnezium, maine, metal, muhur, nabavka, nadletvo, nareenje, naseobina, obim, obnarodovanje, obujam (prsa), organ (narodne vlasti), osnov, ostrvce, pealbar, peat, penzija, plata, podnesak, predlog, preduzee, prenos, porijeklo, porodica, prepis, pretsjednik, pretsjednitvo, rublje, saglasnost, salicium, saradnik, sekretar, skrob, slagalite, spisak, sudija i prisuditelj (Vrhovnog suda BiH), (dnevna) tampa, tambilj, spahija, teritorija, svjedoanstvo, toka, javni tuioc (tuilac/tuitelj), uredba, uputstvo, uslov, vaspita, vanila, zaposlenje, ig, ivina

budet, as / sat, cijepljenje, finansije, fiskultura, inostranstvo, ishrana, izmrzavanje, konkurs, kvalitet, ljekar, metal, nabavka, obdanite, obim, oblast, oboljenje, opravka, porodica, preduzee, pretres (dnevnog reda, prijedloga), prevoz, procenat, putevi, saglasnost, saradnja, saradnik, sauivalac, so, sudija, tambilj, taka, taxi, teritorija, uesnik, uee, uputnica, uputstvo, uslov, vakcinacija, vaspitanje, ig, ivina, vo, voz

16 HUM 9

Marija Musa

Prid

jevi

djeiji, djeji, dosadanji, faktian, kolski put, kvalifikovan, ovlaen, prvostepena odluka, prelazna nareenja, proljetni, revizioni, samovlasna naseljavanja, zainteresovani lanovi, vanredni profesori, srednjokolski, drumski saobraaj, snabdjeven, osiguran stan / obezbijeen stan; portska (haljina), vjetako (bojenje),

angaovan, dokumentovan, finansijski, inostran, lini, nuan, naredni, nadlean, nedjeljni odmor (tjedni), opti akt, optinski, savremen, spoljni, zainteresovan, vanredan

Zam

jenice

ko, neko, niko, svako ko, niko

Broj

evi etverica, ezdesetero

Glag

oli dozvoliti, honorisati, obezbijediti, pribaviti, prihvatati, saobraziti, sprovoditi,

uestvovati, uticati, upraviti

dozvoliti, konsultovati, obezbijediti, obuhvatati, osigurati, preduzimati, regulisati, sprovoditi, saraivati, saoptiti, starati se, uestvovati, uzdrati (se), vaiti

Prilo

zi

djelimino, oteano, docno (najdocnije) shodno, saglasno

Prije

dloz

i po, sa, uslijed, van po, sa, uslijed, van

Vezn

ici

poto poto

Promotrimo li u tablici lekseme koji se nalaze u tekstovima dva-ju slubenih listova u N/SR BiH, vidjet emo da su, u naznaenome

17prosinca 2012.


razdoblju, u uporabi uglavnom leksemi srpskoga jezika,9 posuenice i tuice koje su ulazile u srpski jezik, a nisu svojstvene (ili su uporabno ograniene) hrvatskomu jeziku, rijei koje su obiljeene prostorno, vre-menski, stilski i sl. i u sustavu nisu primjerene administrativnomu stilu. AFS je nominalni stil na gramatikome planu pa u njemu prevladavaju imenice, osobito apstraktne i deverbativne. Evo primjera nekih imeni-ca i njihova ekvivalenta u hrvatskome jeziku: amanet(nik), tur. (zalog, zavjet), budet, franc. (proraun), bure, burad, tal. (bava), as (sat), djelovodnik (urudbeni zapisnik), drum (cesta), fasung, njem. (ono to komu pripada), gazdinstvo (gospodarstvo, imanje), inostranstvo, rus. (inozemstvo), kima, tur. (kraljenica), konkurs, lat. (natjeaj, nadme-tanje), ljekar (lijenik), mahala, tur. (gradska etvrt, ulica), maina, franc. (stroj), muhur, tur. (ig, peat), nadletvo, rus. (vlast, ured), na-seobina, razg. (naselje), obdanite (djeji vrti), obnarodovanje, razg. (proglas, objava zakona), oboljenje (bolest), opravka (popravak, preure-enje), organ /vlasti/ (tijelo), ostrvce (otoi), penzija (mirovina), poro-dica (obitelj), sekretar, tal. (tajnik), sopstvenik (vlasnik), svjedoanstvo (svjedodba), tambilj, tal. (ig, peat), tampa, tal. (tisak), uslov, rus. (uvjet), vakcina (cjepivo), vanila, franc. (vanilija), vaspitanje (odgoj), voz (vlak), uesnik (sudionik), uee (sudjelovanje), ivina (perad).

U navedenim nizovima leksema nisu uvrteni nazivi mjeseci u go-dini jer se u svim brojevima slubenih listova redovito navode njihovi internacionalni nazivi (latinizmi), i to prilagodbe srpskoga jezika (janu-ar, februar mart avgust...), a hrvatskih naziva nema (sijeanj, veljaa, oujak kolovoz). Samo u jednome broju lista SL NRBiH (1946/11) potvrena je uporaba hrvatske inaice august. U Tablici 1 navode se hr-vatski leksemi koji su potvreni u tekstovima SL NRBiH iz 1946. i 1955. godine kao i u nekim listovima SGOM iz 1966. godine kao npr: august 9 Novosadskim zakljucima od 1954. godine unifikacija se na leksikome planu provodila si-

nonimizacijom hrvatskih i srpskih naziva (npr. duik = azot). Izjednaavanjem hrvatskih i srpskih jednakovrijednica omoguivalo se izjednaavanje i prodor srbizama u hrvatski jezik (npr. moreplovac - pomorac). S istim se ciljem provodila fonoloka prilagodba. Konkret-no: umjesto hrvatskoga leksema (npr. sigurnost) uzimao se (i)jekavizirani ekavizam (npr. bezbednost bezbjednost). Iz sinonimskog su se niza uzimali leksemi zajedniki obama je-zicima (npr. sedmica). S veim ili manjim intenzitetom te su promjene trajale do raspada Jugoslavije.

18 HUM 9

Marija Musa

(2 puta), cijepljenje, isprava, kava (3 puta), magazin, obujam, peat, podnesak, rublje, sat, svjedodba, toka, uputnica, uredba, zaposle-nje, ig. Budui da se u spomenutim slubenim glasilima i u rubrici SL NRBiH Mali oglasi ti leksemi javljaju samo u manjem broju tekstova, nuno se namee zakljuak kako su tek pojedini autori/zapisivai tek-stova pisali svojim (prirodnim) jezikom te da jezinom politikom (iako su listovi pisani srpskim jezikom, a u prvom su desetljeu cijeli brojevi tiskani irilicom, osim Malih oglasa koji su tiskani latinicom) jo nije dosljedno proveden jezini unitarizam. To e se dogoditi poslije 1967. godine nakon potpisivanja Deklaracije o poloaju hrvatskoga jezika. Hrvatski leksemi u navedenim tekstovima, unato prikrivenomu jezi-nom unitarizmu pokuaju jezine unifikacije i u onodobnoj zakonskoj regulativi, potvrda su kako i hrvatski jezik ima tradiciju u javnoj komu-nikaciji na podruju Bosne i Hercegovine.

Evo nekoliko primjera iz SL NRBIH iz 1946. godine koji potvruju da su u tim prvim godinama nakon rata i u ovakvim tekstovima zastupljeni leksemi hrvatskoga jezika (hrv. leksemi su podcrtani i zasjenjeni):

Rjeenje o odreivanju najviih cijena za usluge krojaa enske odjee i rublja na teritoriji NR BiH: Izrada enske i djeije odjee po mjeri: Jednostavna enska portska haljina od tofa ili svile; enska haljina na-roito komplikovanog kroja [] Jednostavna enska portska bluza, SL NRBiH, 37/46/456; Okruni narodni odbori objavljuju konkurs za pri-jem uenika u srednjokolske ake domove na svojoj teritoriji najmanje 50 dana prije poetka kolske godine. Konkurs treba da sadri sve uslove za prijem uenika u srednjokolske ake domove. Tekst konkursa mora biti dostavljen upravama svih srednjih i osnovnih kola na teritoriji okruga (SL NR BiH, 6/46/109).

Administrativni stil, kako je ve reeno, ima izrazito imenske zna-ajke pa su u njemu esti nominalizirani sklopovi, odnosno imenice. Meutim i druge vrste rijei koje su izdvojene u tekstovima slubenih glasila mogu potkrijepiti prethodno iznesene injenice o postupnoj pre-vlasti srpskoga leksika u javnoj komunikaciji i o tek rijetkim leksemima hrvatskoga jezika u njima, unato tradiciji i prirodnomu pravu govorni-ka da se njime slue.

19prosinca 2012.


Valja naglasiti da su razlike na fonolokoj razini leksikalizirane pa se o njima govori u okviru prikaza znaajk na leksikoj razini.

Evo kakvo je stanje s ostalim vrstama rijei i zastupljenosti hrvat-skoga jezika u tekstovima slubenih glasila navode se nizovi leksema prema vrstama rijei i njihov ekvivalent u hrvatskome jeziku.

2.1.1. Pridjevi

djeiji (djeji), djeji, dosadanji (dosadanji), drumski saobraaj (ce-stovni promet), faktian (stvaran, injenian), kolski (kolni) put, kvali-fikovan (kvalificiran), najdalje (najdue, najvie), ovlaen (ovlaten), prvostepeni (prvostupanjski), prelazan (prijelazan), osiguran / obez-bijeen, proljetni, samovlasna naseljavanja, snabdjeven (opskrbljen), srednjokolski, revizioni (revizijski), zainteresovani (zaineresirani), vanredni (izvanredni), vjetako (neprirodno, umjetno) bojenje SL N/SR BiH/ 1946./1955./1965./; angaovan (angairan), dokumento-van (dokumentiran), finansijski (financijski), inostran, rus. (inozemni, vanjski), lini (osobni), nadlean, rus. (ovlaten, mjerodavan), naredni (idui, sljedei), nedjeljni (tjedni) odmor, nuan, opti (opi), optinski (opinski), savremen (suvremen), spoljni (vanjski), portski, zaintereso-van (zainteresiran) SGOM 1966.

Meu navedenim pridjevima podcrtani su pridjevi hrvatskoga jezi-ka, koji se javljaju u obama slubenim glasilima: djeji, proljetni, sred-njokolski, osiguran, nuan, portski, a pridjev samovlasan javlja se i u hrvatskome i u srpskome jeziku. Moemo navesti primjer pridjeva i imenice u kojima se provodi alternacija nekadanjega jata s e iza r: pre-lazan, predlog (ekavizacija), iako je izgovor sloga dug iz ega proizlazi da je u ijekavskome refleks ije, dakle: prijelazan, prijedlog i sl.

2.1.2. Zamjenice

U svim pregledanim tekstovima zamjenice imaju oblike koji su svoj-stveni srpskomu jeziku (u zagradama se navodi hrvatski ekvivalent): ko (tko), neko (netko), niko (nitko), svako (svatko), ta (to). Ni u jednome listu nisam pronala hrvatski oblik tih zamjenica.

20 HUM 9

Marija Musa

2.1.3. Brojevi

Dva su broja (osim onih koji su pisani brojkama) pronaena u anali-ziranim tekstovima, i to: brojevna imenica > etverica (etvorica) i zbir-ni broj > ezdesetero, u hrv. jeziku prednost ima sufiks ero, to znai da je oblik zbirnoga broja iz hrvatskoga jezika.

2.1.4. Glagoli

Glagoli su u tekstovima AFS-a zastupljeni u manjem broju od ime-nica zato to je rije o nominalnome stilu u njemu je est postupak kondenzacije, osobito nominalizacijom glagolskih struktura ime je smanjen broj glagola.

Evo njihova popisa i u zagradama navedenih hrvatskih ekvivalenata:

dozvoliti (dopustiti), honorisati (honorirati), konsultovati (konzulti-rati, savjetovati se), obezbijediti (osigurati), obuhvatati (obuhvaati), preduzimati (poduzimati), prihvatati (prihvaati), saobraziti (prila-goditi, ujednaiti, uskladiti), saraivati i suraivati, sprovoditi (pro-voditi), uestvovati (sudjelovati), uticati (utjecati), upraviti alba upravljena protiv lica (usmjeriti), regulisati (regulirati), saoptiti (pri-opiti), starati se (skrbiti se, brinuti se, truditi se), uzdrati se (suzdrati se), vaiti (vrijediti).

Zanimljiv je iskaz koji se vie puta ponavlja u SGOM/1966.: osigura-nim licima se obezbjeuje u kojem se javlja ustaljena sintagma osigu-rano lice (osigurana osoba) nakon ega se iskaz proiruje obezlienim glagolom: se obezbjeuje te se na taj nain javlja sinonimski par hrv. osigurati, osiguran ~ srp. obezbijediti, obezbijeen.

Dva su glagola u pregledanoj grai glagoli hrvatskoga jezika: surai-vati i osigurati, ali oni imaju u istim tekstovima navedene svoje sino-nimske parove, u literaturi nazvane dubletama, to su: saraivati i, kao to je ve reeno, obezbijediti.

21prosinca 2012.


2.1.5. Prilozi, prijedlozi i veznici

Prema najuestalijim prilozima, prijedlozima i veznicima u SL BiH/46/55/65 i SGMO/66, dakle u razdoblju od 1945. do 1967. godine, razvidna je (ve istaknuta) prevlast leksika srpskoga jezika, npr. uesta-li prilozi su: djelimino (djelomino), oteano (oteano), najdocnije (najkasnije supr. od ranije), shodno, rus. (primjereno), saglasno (su-glasno); prijedlozi: sa (s/sa), uslijed (zbog), van (izvan) i veznik: poto, uzroni veznik (u hrv. vremenski veznik).

2.1.6. Nazivlje

Nazivljem zovemo sustav naziva koji se rabi u odreenoj znanstve-noj, tehnikoj ili umjetnikoj grani, a dio je standardnoga jezika te je usklaen s jezinom normom. Osim o jezinoj normi, u nazivlju se mora voditi briga i o struci. Istoznani nazivi u ovome stilu nisu poeljni jer mogu dovesti do nesporazuma. Budui da su odreenost (determini-ranost) i terminologinost bitne znaajke AFS-a, u sljedeim nizovima navode se primjeri nazivlja, kao osobitoga dijela leksika odreenoga je-zika, koji su izdvojeni u tekstovima iz slubenih glasila SL N/SR BiH (br. 12, 23/1946; 14, 16/1955; br. 24, 26, 44/1965):

hemija, hirurgija, hlor, okasta zagrada, istorija, mjesni narodni od-bori, privatno-pravna lica, muziki odgoj, sreski narodni odbori, rejon-ski narodni odbori, zbor agrarnih interesenata, organi narodne vlasti, Ministarstvo trgovine i snabdijevanja, Ministarstvo finansija, opta struna sprema, optenarodna odbrana, optetehniko obrazova-nje, Vrhovni erijatski sud, kimena tenost, mravinja kiselina, eter-na ulja, ugljini dioksid, mineralna voda, visokokvalifikovani radnik, molersko-farbarske usluge, stolarska radnja, farmacija, diplomirani farmaceut, narodna vlast, srpskohrvatski jezik, konkurs, fiziki odgoj / fiziko vaspitanje, fiskulturna sala, Matiarska komisija Instituta za izuavanje jugoslovenskih knjievnosti, diplomirani inenjer graevine i iz SGOM (br. 2-5, 10, 11, 13 /1966); centralni nervni sistem/ centralni ivani sistem, djeiji dispanzer, eksudai(j)a, hospitalizacija, hripavac, imovne prilike, izborno tijelo, konkurs, lini dohodak, mjesni samo-doprinos, morbili, nauno-istraivaki rad, optina, organizaciono-pravni poslovi, odgovorno lice, fiziko lice, osigurano lice, organ samo-

22 HUM 9

Marija Musa

upravljanja, penzija, pernata ivina, sudija za prekraje, saglasnost, Skuptina optine, stepen, arlah, zuboprotetski radovi, zdravstveno osiguranje

U izdvojenome nazivlju moemo uoiti mnotvo internacionaliza-ma latinskoga i grkoga podrijetla koji se u slubenim listovima navode prema fonolokoj prilagodbi svojstvenoj srpskomu jeziku - srp. h () / hrv. k (h): hemija, hirurgija, hlor, istorija, gr. > hrv. kemija, kirurgija, klor, historija; konkurs, lat. > hrv. natjeaj, centralni nervni sistem > hrv. sredinji ivani sistem (sustav); zatim mnotvo posuenica iz ivih jezika: rejonski, franc. > hrv. etvrt grada, rajon(ski), ininjer, fr. > hrv. inenjer, molersko-farbarske usluge, njem. > hrv. soboslikarso-bojadi-sake usluge i dr.

Drugi primjeri pokazuju kako se u vielanim nazivima u pravilu na-laze rijei i oblici srpskoga jezika, kao npr.:

zbor agrarnih interesenata (zanimatelja, dionika), organi (tijela) na-rodne vlasti, Ministarstvo trgovine i snabdijevanja (opskrbe), Mini-starstvo finansija (financija), fiziko vaspitanje (tjelesni odgoj), opta (opa) struna sprema, optenarodna odbrana (openarodna obrana), optetehniko (opetehniko) obrazovanje, kimena tenost (kralje-nina tekuina), mravinja (mravlja) kiselina, eterna (eterina) ulja, visokokvalifikovani (visokokvalificirani) radnik, srpskohrvatski jezik, konkurs (natjeaj), Matiarska (Matina) komisija Instituta za izua-vanje jugoslovenskih (jugoslavenske) knjievnosti; imovne (imovinske) prilike, djeiji (djeji) dispanzer, lini (osobni) dohodak, mjesni sa-modoprinos, nauno-istraivaki (znanstveno-) rad, optina (opina), organizaciono-pravni (organizacijsko-) poslovi, odgovorno lice, fiziko lice, osigurano lice (osoba), organ samoupravljanja, pernata ivina (ivotinja), sudija za prekraje (sudac), Skuptina optine (opine). U etrnaest brojeva slubenih listova izdvojeni su sljedei hrvatski nazivi: ugljini dioksid, mineralna voda, izborno tijelo, zdravstveno osiguranje.

Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata etrdesetih, pedesetih, ali i u prvoj polovini ezdesetih godina XX. stoljea ustavima SFRJ i N/SR BiH zajameno je pravo svim narodima na vlastiti jezik. Meutim, kao to se moe vidjeti, u praksi u jednome obliku slubene, dakle javne komunikacije u AFS-u, prevladava srpski leksik. Jezinom politikom

23prosinca 2012.


ureen jezik javne komunikacije pokazuje tendenciju stvaranja tzv. si-nonimskih parova i sinonimskih nizova (npr. fiziki odgoj / fiziko vas-pitanje / fiskulturna sala [fiskultura je tada pripadala aktivnomu leksi-ku, a danas je zastarjelica, leksem koji pripada leksiku na prijelazu i nije primjeren administrativnomu stilu], muzika / glazba, muziki odgoj / muziko vaspitanje, centralni nervni sistem / centralni ivani sistem, diplomirani ininjer graevine / diplomirani inenjer graevine) unutar kojih su rijetko u uporabi oni koji pripadaju hrvatskomu nazivlju (bez obzira je li rije o hrvatskim leksemima ili internacionalizmima s hrvat-skom prilagodbom), dakle hrvatski se leksemi javljaju tek sporadino.

Postojanje istoznanih naziva za terminoloki sustav nije dobro pa je i u ono vrijeme meu nazivima koji oznauju isti pojam odabran jedan, i to onaj koji je prema terminolokim naelima ondanje jezine politike bio najbolji. Pri sreivanju nazivlja odreene struke jednomu od isto-znanih naziva dana je prednost. Meu sinonimnim nazivima trebalo je uspostaviti normativne odnose te odrediti koji je naziv preporuen, koji doputen, koji zastario, a koji nedoputen. Takvim odabirom redo-vito su hrvatski nazivi10 izostavljani i tako su svakodnevno i govornici hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini bili izloeni utjecaju i prevlasti srpskoga jezika.

10 Hrvatski nazivi mogu nastati prihvaanjem stranih naziva: bit, hardver, softver, stres; pri-hvaanjem internacionalizama latinskoga i grkoga podrijetla ili naziva tvorenih latinskim ili grkim elementima: inflacija, mobilizacija, trauma; hrvatskom tvorbom: licencija ovla-snica, implantat usadak, bypass prjemosnica, stent potpornica, ekvinocij ravnodne-vica, klima podneblje; pretvaranjem rijei opega jezika u nazive (terminologizacijom): tijelo i vrat gitare, grli i ue maternice, kruna, vrat i korijen zuba. Do toga pretvaranja obino dolazi pod utjecajem stranoga jezika, danas najee engleskoga, tj. semantikim posuivanjem: mouse mi, mail pota, web mrea; zatim preuzimanjem naziva iz druge struke (reterminologizacijom): klaster, klin, most, virus, zalihost; povezivanjem rijei u sveze: atmosfera Zemljin omota, hardware raunalna / strojna oprema, software raunalna / programska podrka i sl. Domae rijei imaju prednost pred stranim (npr. obavijest ili podatak pred informacija; knjinica pred biblioteka; raunalo, pisa, zaslon, mrea pred kompjuter / kompjutor, printer, display / displej, web; niz, skup ili zaliha pred set; oteenje pred deformacija; ispitiva pred detektor; usklaivanje pred harmonizacija; odsjeak pred interval; nadzor pred monitoring; umjeravanje pred kalibracija i badarenje; sklapanje, ugradba pred montaa; zalihost pred redundancija; razluivost pred rezolucija; saimanje podataka pred komprimiranje podataka; brojano-slovni pred alfa-numeriki; izravni, mreni, stalni pred on-line, a neizravni, izvanmreni ili povremeni pred off-line).

24 HUM 9

Marija Musa

2.1.7. Internacionalizmi

Posuenice koje u vie jezika imaju isto osnovno znaenje i u osnovi isti izraz nazivamo internacionalizmima.11 Najee potjeu iz klasinih jezika latinskoga i grkoga, a neki su podrijetlom iz ivih jezika (npr.: njem. valcer, tal. balerina).

U razliitim funkcionalnim stilovima moe se uoiti razliit odnos prema internacionalizmima kao i posuenicama iz ivih jezika. U za-konodavno-pravnome podstilu AFS-a esta je uporaba latinskih rijei, spojeva rijei i reenica. Evo primjera iz SL NRBiH u kojima se nabrajaju imena riba i njihov ekvivalent na latinskome jeziku: mladica (Hucho hucho), mladica glavatica (Salmo marmoratus), lipljen (Thymallus thymallus), aran (Ciprinus carpio), plemeniti rak (Actatus fluviatilis), kamenjar rak (Astacus torrentium), a iz SGOM izdvojeni su nazivi bo-lesti, npr.: pleuritis, hepatitis epidemica, polyomielitis, ac. meningitis, stauserpilaptucus,12 to je izraz tradicije, ali i nastojanja da se taj stil svo-jom uenou izdigne od stila svakodnevne komunikacije.13

Sljedei su internacionalizmi pronaeni u odabranim tekstovima slubenih listova u ovome razdoblju:

eksproprijacija (lat. izvlatenje, oduzimanje imovine), ekspropriacioni, faktiki (lat. injenino, stvarno), maksimum (lat. najvea koliina ega), kastriranje, kolonizacija, konfiskovati (njem. konfiszieren, lat. cofiscare: oduzimati za dravnu blagajnu), konfiskovan, legitimacija (lat. legalis zakon; osobna iskaznica), legitimisanje, licenc (lat. litentia slobo-da, dozvola; licenca, licencija), licenciranje, parcelisanje, parcelacija, rentabilan, sekvestriran, spekulisati, spekulacija, sabotaa, uzurpacija, valorizacija.

Meu navedenim internacionalizmima posebno su izdvojeni lekse-mi koji svojim oblikom ne pripadaju sustavu hrvatskoga standardnog 11 Usp. M. Samardija, Hrvatski jezik 4, Zagreb, 1998., str. 52.12 SL NF BiH, Pravilnik o sprovoenju zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u Bosni i

Hercegovini god. II, br. 2, 9. januara 1946, Sarajevo, str. 21; SGOM, Statut Komunalne zajednice socijalnog osiguranja radnika, Mostar, god. II, 18. maj 1966., br. 5., str. 107.-131. i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima i nainu ostvarivanja pojedinih vidova zdravstvene zatite, god. II, 18. maj 1966., br. 5., str. 158.

13 Usp. M. Katni-Bakari, n. dj., str. 92.

25prosinca 2012.


jezika, kao npr. srp. ekspropriacioni / hrv. eksproprijacijski (pridjevi na oni/-ijski); srp. konfiskovati / hrv. konfiscirati (glagoli na -ovati/-ira-ti), a onda i u tvorbi pridjeva ostaje podvojenost konfiskovan/konfisci-ran; srp. legitimisanje, parcelisanje / hrv. legitimiranje, parceliranje (glagolske imenice < od glagola na -isati/-irati: legitimisati, parcelisati / legitimirati, parcelirati), srp. licenc / hrv. licenca, licencija (< lat. liten-tia, razlika u rodu imenica: srp. m. r. / hrv. . r.), srp. spekulisati / hrv. pekulirati i spekulirati (< njem. spekulieren < lat. speculari; glagoli na -isati/-irati). Ti se internacionalizmi u cijelosti ne podudaraju u dva-ma jezicima: razlikuju se tvorbeno (tvorbenim sufiksom) ili kategorijom roda. U tome nizu posebno su oznaeni oblici koji pripadaju samo hr-vatskomu leksiku: licenciranje i parcelacija.

2.1.8. Sinonimija i antonimija

Sinonimija je ograniene uporabe u AFS-u i svodi se uglavnom na terminoloki leksik. Sinonimi su leksemi razliita izraza, a istog ili sli-noga sadraja (mogu biti istoznanice par ili niz zamjenjiv u svim kon-tekstima i bliskoznanice leksemi su zamjenjivi tek u nekim kontek-stima). Funkcionalni stilovi imaju razliit odnos prema sinonimima. U administrativnome stilu sinonimi su nepoeljni zato to se u tome stilu (kao i u ZFS-u) odreeni pojam uvijek nastoji oznai istim nazivom pa se pojava dvaju ili vie izraza za isti pojam oznauje oblino, kao du-bletnost, odnosno istoznanost. Upravo se u anrovima toga stila esto javljaju takve istoznanice (internacionalizam i hrvatski/srpski leksem), npr.:

U sluaju da se u granicama izdvojenog zemljita iz prethodnog la-na nalaze privatni posjedi kao enklave (ostrvca), ovi e se posjedi radi arondacije (zaokruivanja) zamijeniti za istu toliku povrinu(SLBiH, 11/46/21); u svrhu grupisanja (zdruivanja) zemljita; kosanica livada koja se redovito kosi (air), slobodno stojee zgrade (soliteri), duga ku-na haljina ili lafrok, alba (prigovor), ocat (sire, kvasina), spis (pred-met), kositar (kalaj), karbohidrat (ugljohidrat), kvasac (pjenica); bolni-ca (stacionar), bolniko (stacionarno) lijeenje (SGOM, 18/66/472).

26 HUM 9

Marija Musa

Iz navedenih primjera sinonima i sinonimskih nizova razvidno je da se pored sinonimskoga para (niza): internacionalizam ~ srpski leksem, javljaju i oni u kojima se kao parnjak, istoznanica ili dubleta, jer sino-nimija postoji samo u jednome jeziku, javlja ili prevedenica ili turcizam koji je svojstven srpskomu jeziku ili pak par koji ine hrvatski i srpski leksemi standardnojezini i/ili regionalno obiljeeni leksemi. U hr-vatskome jeziku prave su istoznanice par internacionalizam i hrvatski standardnojezini leksem. Svi ostali primjeri nisu istoznanice, odnosno nazivi zamjenjivi u svim kontekstima jer ih tvore i opeuporabni, obilje-eni leksemi koji imaju pridrueno znaenje. U funkcionalnim stilovima koji pripadaju javnoj komunikaciji, a u ovome kontekstu rije je o AFS-u i njegovim anrovima (poslovni, uredski, zakonodavno-pravni i dr.), takvo nizanje leksema nije prihvatljivo zato to regionalno i vremenski obiljeeni leksemi ili leksemi drugoga jezika ne mogu ulaziti u odnose istoznanosti, odnosno sinonimije. No jezinom politikom u BiH i u raz-doblju neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, makar u manjoj mjeri nego sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljea, prisilno se uvode dvostruki nazivi, a meu njima je, to se vie pribliavamo spomenutim desetljeima XX. stoljea, najvei broj leksema srpskoga jezika. Naime u slubenim listovima koji su izlazili u BiH neposredno nakon Drugoga svjetskog rata moe se opaziti da je u razliitim anrovima AFS-a zastu-pljenih u tim glasilima znatan broj leksema hrvatskoga jezika te da se ona smanjuju u tekstovima koji izlaze nakon 1955. godine. Treba pritom napomenuti kako je tada hrvatski jezik prema ustavima N/SFRJ i N/SFR BiH jedan od etiriju slubenih jezika na cijelome dravnom podruju.

Slijedi pregled leksema koji se navode kao sinonimski parovi: 1. arondacija, franc. zaokruivanje (prevedenica)2. bolnica ~ stacionar (< njem. Station bolniko prihvatilite), bol-

niko ~ stacionarno lijeenje3. enklava, franc. enclave < en+ lat. clavis = klju (pol. podruje

unutar drave okrueno i odvojeno od matine drave) ~ srp. ostrvce (= hrv. otoi)

27prosinca 2012.


4. srp. grupisanje (< franc. grupa hrv. skupina) / hrv. grupiranje svrstavanje, razvrstavanje ~ zdruivanje

5. karbohidrat ~ ugljikohidrat6. kosanica (koanica, reg.) livada koja se redovito kosi ~ air (<

tur. cayir)7. hrv. kositar srp. kalaj (< tur. kalay) 8. duga kuna haljina ~ reg. lafrok9. kvasac ~ pjenica10. ocat, srp. (i reg.) sire (< tur. sirke < per. sirke), reg. kvasina11. slobodno stojea zgrada ~ srp. (+ reg.) soliter (< fr. solitaire) 12. spis ~ predmet13. alba ~ prigovor U navedenome nizu leksema najvei je broj obiljeenih leksema kao

to su: ostrvce, grupisanje, kosanica, air, kalaj, lafrok, sire, kvasina, soliter. Preostali leksemi i sinonimski parovi u sustavu su hrvatskoga standardnog jezika i neobiljeeni su, npr. bolnica, ocat, kositar, slobod-no stojea zgrada, arondacija ~ zaokruivanje, kvasac ~ pjenica, spis ~ predmet, alba ~ prigovor.

Antonimija je leksiko-semantiki odnos dvaju leksema koji imaju znaenjsku oprjeku. To su rijei suprotnoga znaenja. U AFS-u anto-nimi se vrlo rijetko rabe, a ako ih ima, onda su neobiljeeni kao u slje-deem primjeru: Ovakvo postupanje je nepravilno i sukobljava se sa pretstavnikim karakterom nae nove vlasti, predstavljajui u isti mah sistem rada starih vlasti.

U reenici imamo antonimski odnos u paru nov ~ star, ali leksemi nemaju obiljeeno znaenje.

2.1.9. Pleonazam

Pleonazam je suvino gomilanje istoznanih rijei u govoru i mogu biti namjerni ili nenamjerni (nastaju kao rezultat loega znanja jezi-ka). To je pojava koja se javlja u izrazito ustaljenim komunikacijskim

28 HUM 9

Marija Musa

praksama, najea je u jeziku birokracije, politike i administracije. Glavna sredstva u takvu diskursu imenske su konstrukcije na mjestu glagolskih, nepotrebna pojanjavanja jedne imenice drugom, udvajanje gramatikih oznaka i dr. Evo nekih primjera: vriti potragu (tragati), vr-iti popis (popisivati), provoditi akciju prikupljanja (prikupljati), provo-diti kontrolu (kontrolirati), provoditi istragu (istraivati); obavljati po-slove zastupanja (zastupati), obavljati poslove nadzora (nadzirati); biti u mogunosti (moi); biti nazoan (nazoiti); u stanju bankrota, u stanju depresije, u stanju rastrojenosti; u procesu preobrazbe, u procesu ue-nja, u procesu izgradnje (imenice stanje i proces stoje uz imenice od kojih svaka ve oznauje stanje, odnosno proces) i sl.

Takvo gomilanje stereotipnih fraza pojednostavljuje komunikaciju (tono se zna to je primjereno kojemu dokumentu, anru ili situaciji), a istodobno pojaava dojam krutosti to se esto navodi kao negativna znaajka administrativnoga stila u cjelini. U odabranim tekstovima iz-dvojeni su karakteristini pleonazmi koji mogu imati razliite varijante, npr.:

ukoliko se u roku od dvije godine dana ; u roku od tri dana, imaju se zakljuiti danom 31 avgusta 1955 godine; neophodno potrebna ze-mljita; oblast poljoprivredne struke, oblast unutranjih poslova i slube katastra; iznad maksimuma, na dan 4. juna 1945., injenice koje su od-lune za donoenje odluke, u roku od tri dana po isteku roka, odreeni vremenski period SL F/N/SR BiH/ 1946./1955./1965./; bolnika (sta-cionarna) zdravstvena ustanova viestruki pleonazmi, u roku od 48 asova / roku od 48 sati (i ovdje se kao sinonimski par javljaju leksemi srp. as ~ hrv. sat), najnunija sanitarna pomagala (u SGOM iz 1966. kao sinonimi se mogu nai pridjevi srp. neophodan ~ hrv. nuan), dva uzastopna mandatna perioda u SGOM /1966. i dr.

2.1.10. Kancelarizmi

Kao osobiti, ustaljeni izrazi i rijei administrativnoga stila kancela-rizmi su brojni u svim analiziranim slubenim listovima. Evo nekih pri-mjera iz SL BiH i SGOM:

29prosinca 2012.


na temelju, na osnovu odluke, odluka o konstituisanju, najvie zakono-davno i izvrno narodno pretstavniko tijelo, izbor odbornika od strane zbora biraa, opseg djelatnosti, opte odredbe; ostaju u vanosti, potreb-na je pismena saglasnost kandidata, 15 dana po objavi, u pogledu izbo-ra narodnog poslanika, ovaj zakon stupa na snagu, u sluaju da se, danom stupanja na snagu; u svrhu osnivanja, mogu iz razloga lakeg i rentabilnijeg obraivanja zemlje, uzeti u obzir, u smislu ovog Zakona..., i to na nain kako ga zakon propisuje, uz odobrenje mjesnih organa na-rodne vlasti, prestaju vaiti, shodno odredbi lana 7. Pravilnika; ostaju na snazi, za sluaj da se, u vezi sa ovim zakonom, vriti nadzor, preu-zimanje se vri zapisniki; raspodjelu inventara vre komisije; u smislu l. 2, pravo na prvenstvo, treba uzeti u obzir, kaznie se za prekraj lice koje lovi odreenu vrstu riba ili rakova u vremenu kada je lov istih zabranjen (SL N/SR BiH/ 1946./1955./ 1965.); na istim ili slinim poslo-vima; na nain odreen u l. 15., stav. 2. ove odluke; struna sprema istog ranga, kad osiguranik zdravstvenu zatitu koristi u smislu lana 127. Osnovnog zakona, naplatu vri, padaju na teret, shodno propisima Rje-enja, moe se isplatiti akontacija na ime ovih trokova; danom stupa-nja na snagu ovog Pravilnika, prestaje da vai Pravilnik; predlaganje mjera u vezi sa tim pitanjem u SGOM 1966. i dr.

Meu navedenim izrazima, rijeima i oblicima rijei mogu se izdvo-jiti srp. (hrv.):

na osnovu (na osnovi), konstituisanju (konstituiranja), opte (ope), saglasnost (suglasnost), shodno, rus. (primjereno), sa (s/a/, prijedlog s u hrv. j. dobiva navezak samo ispred rijei koja zapoinje fonemima s, , z, ili ispred skupinma ks, ps), kaznie (kaznit e), prestaje da vai (prestaje vaiti);hrv.: pretstavniko tijelosrp. i hrv.: na temelju

Evo nekoliko primjera i iz slubenih listova (SL NR BiH, god. II, 9. januara 1946., br. 2, Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji u BiH; Pra-vilnik o sprovoenju zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u Bosni i Hercegovini) str. 21. 89.; SL NR BiH, god. II, br. 3, 16. januara 1946., Za-kon o Vioj pedagokoj koli, str. 56. 57.; SGOM, god. II, 18. maj 1966., br. 5., Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima i nainu ostvarivanja pojedinih vidova zdravstvene zatite, str. 134. 158.):

30 HUM 9

Marija Musa

Grupe lica, koja dobiju zemlju, mogu iz razloga lakeg i rentabilnijeg obraivanja zemlje sklapati ugovore u svrhu zajednikog obraivanja i to najmanje na 10 godina (l. 34.); Agrarnu reformu i kolonizaciji spro-vodi Ministarstvo poljoprivrede i stoarstva uz saradnju organa narodne vlasti i pretstavnika agrarnih interesenata (l.45); Istovremeno treba da se utvrdi (treba se utvrditi) maksimum posjeda, koji se ostavlja dosada-njim vlasnicima i to na nain kako ga zakon propisuje (l. 66); Na teme-lju donesene odluke o dodjeljivanju zemlje pretsjednik agrarne komi-sije ili lan koga on odredi, poto se izvri parcelacija, uvee u posjed one agrarne interesente kojima se zemlja dodjeljuje. Ovaj zakon stupa na snagu danom obnarodovanja u Slubenom listu Federalne Bosne i Hercegovine. (SL NR BiH, 3/46/57.); Poto prethodno, a na osnovu pro-zivanja, utvrdi da sjednici prisustvuje veina lanova Skuptine, pred-sjednik otvara sjednicu, SGOM, 5/66/ 134.

U administrativnim tekstovima u pravilu nema emocionalno-ekspre-sivnih sredstava jer je nuno ostvariti osnovnu zadau tih tekstova prijenos informacija i javno komuniciranje. Na jezinome planu ti bi tekstovi u naelu trebali biti neobiljeeni i objektivni, ali se u rijetkim tekstovima mogu nai i figure (u diplomatskome podstilu npr. gradacija, hiperbola i sl.), prenesena znaenja/fraze i dr., npr: padaju na teret ili npr. parola: smrt faizmu sloboda narodu (ta se parola nalazi na naslovnoj stranici SLBiH u brojevima iz 1946. godine).

2.2. Morfoloke znaajke

Kada se govori o poloaju hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji u Bosni i Hercegovini, taj poloaj se najbolje moe utvrditi analizom leksikih znaajk odabrane grae jer je leksika razina ponajbolji po-kazatelj statusa nekoga jezika u javnoj uporabi u vienacionalnim sredi-nama kao to je Bosna i Hercegovina. Jezine znaajke odabrane grae na drugim jezinim razinama fonolokoj, morfolokoj, sintaktikoj samo su potvrda ili negacija pripadnosti tih jedinica hrvatskomu jezi-ku, tj. njegovu leksiku.14 Morfoloke znaajke analizirane grae pokazat e ujednaenost u tome smislu, to e razliiti oblici rijei, kao i nji-

14 Govorei o leksikim znaajkama veega broja jedinica odabrane grae, nuno je bilo rijei i o njihovim morfolokim znaajkama po kojima jesu ili nisu leksemi hrvatskoga jezika.

31prosinca 2012.


hova znaenja potvrditi prevlast nehrvatskoga jezika u AFS-u iako se mogu potvrditi mnoge iznimke u tekstovima koji su objavljeni upravo u razdoblju od 1945. do 1967. godine.

Vie je puta do sada reeno kako je administrativni stil izrazito imen-skoga karaktera: U njemu je sve podreeno nominalizaciji, tj. imensko-mu posebno imenikomu nainu izraavanja.15 Kako bi se ostvari-la nominalizacija, esta je zamjena samoznanih glagola suznanima i imenicama izvedenim iz glagola (odglagolne ili deverbativne imenice, tj. glagolske imenice) koje su nositeljice leksikoga znaenja. Funkciju suznanih glagola dobivaju glagoli provoditi, obavljati, vriti, utvrditi, npr.:

obavljati popis riba i rakova (popisati ribe i rakove), provoditi popis stanovnitva (popisivati stanovnitvo); vriti kupovinu zemljita (ku-povati zemljite); vriti nadzor (nadzirati); vriti prodaju roba (proda-vati robu), ukazati pomo (pomoi) i sl.

Od morfolokih znaajk tekstova AFS-a izdvojene su sljedee: a) glagolske imenice brojnije su i u obraenoj grai, a u ovome pre-

gledu navode se po abecednome slijedu one koje su najee u slubenim listovima od 1945. do 1967. godine (u zagradi e se na-vesti hrv. ekvivalent):

angaovanje (angairanje), dobijanje (dobivanje), eliminisanje (elimi-niranje), finansiranje (financiranje), funkcionisanje (funkcioniranje), honorisanje (honoriranje), graenje (gradnja), informisanje (infor-miranje), iskoriavanje (iskoritavanje), iznalaenje (pronalaenje), livenje (lijevanje), kandidovanje (kandidiranje), kardijumiziranje (kardijum), koksovanje (koksiranje), konstituisanje (konstituiranje), ko-rienje (koritenje), lokalizovanje (lokaliziranje), nareenje (naredba), obezbjeenje (osiguranje), oploavanje (oplodnja), optenje (od opiti), organizovanje (organiziranje), pakovanje (pakiranje), penzionisanje (penzioniranje), posmatranje (promatranje), preduzimanje (poduzi-manje), prihvatanje (prihvaanje), projektovanje (projektranje), rafi-nisanje (rafiniranje), rasturanje (raspaavanje), referisanje (referira-nje), reformisanje (reformiranje), regulisanje (reguliranje), saoptenje (priopenje), snabdjevanje (opskrbljivanje), spreavanje (sprjeavanje),

15 J. Sili, Funkcionalni stilovi..., str. 66.

32 HUM 9

Marija Musa

sprovoenje (provoenje), sticanje (stjecanje), stimulisanje (stimulira-nje), takmienje (natjecanje), uestvovanje (sudjelovanje), ukuvavanje (ukuhavanje), vakcinisanje (cijepljenje).

Navedene glagolske imenice mogu se razvrstati na glagolske imenice koje su znaajka samo hrvatskoga jezika, a mogu se nai u tekstovima slubenih listova objavljenim neposredno nakon stvaranja NF Repu-blike Jugoslavije i u kasnijim razdobljima: cementiranje, cijaniziranje, koritenje, nadmetanje, nitriranje i sl.; na glagolske imenice koje imaju isti izraz i sadraj u hrvatskome i srpskome jeziku: dodjeljivanje, izdr-avanje, naseljavanje, odobrenje, prisustvovanje, rjeenje, zaposlenje; na glagolske imenice nastale razliitim tvorbenim afiksima u srpskome i hrvatskome jeziku (srp./hrv.): -ovanje/-iranje < glagolskoga afiksa -ova(ti)/-ira(ti): angaovanje (angairanje), kandidovanje (kandidira-nje), pakovanje (pakiranje); iz-/pro- iznalaenje (pronalaenje), pos-/pro- posmatranje (promatranje), pre-/po- preduzimanje (poduzima-nje), spro-/pro- sprovoenje (provoenje); osmatranje (promatranje); graenje (gradnja) i dr.; na glagolske imenice koje su znaajka samo srpskoga jezika, dok su u hrvatskome jeziku njihovi ekvivalenti drugi leksemi: obezbjeenje (osiguranje), rasturanje, razg., ekspres. (rus. turt: tjerati, prasl. *turiti) = hrv. raspaavanje, sabiranje (zbraja-nje), zaptivanje, tur. (stezanje) itd.

Znatan broj izdvojenih glagolskih imenica pripada leksiku srpskoga jezika koji se od hrvatskih leksema razlikuju prema distribuciji pojedi-nih fonema ili fonemskih skupina (srp./hrv.):

j/v dobijanje (dobivanje), /t - iskoriavanje (iskoritavanje), kori-enje (koritenje), t/ ovlaenje (ovlatenje), is/ir u -isanje/-iranje, od gl. tvorb. sufiksa isati/irati: eliminisanje (eliminiranje), funkcio-nisanje (funkcioniranje), informisanje (informiranje), konstituisanje (konstituiranje), penzionisanje (penzioniranje), referisanje (referira-nje), stimulisanje (stimuliranje), i/ije - livenje (lijevanje), i/je - sticanje (stjecanje), t/ - prihvatanje (prihvaanje), e/je spreavanje (sprjea-vanje), v/h - ukuvavanje (ukuhavanje)

33prosinca 2012.


Razlike na fonolokoj razini leksikalizirane su pa se o njima govori u okviru prikaza znaajk na leksikoj razini.

Meu mnogobrojnim opim stvarnim i apstraktnim imenicama ta-koer se moe zapaziti razlika u oblicima imenica koje pripadaju susta-vima dvaju jezika,16 primjerice tu je ve spominjana razlika u kategoriji roda nekih imenica, npr. (srp./hrv.): dokumenta, . r. (dokument, m. r.), grip, m. r. (gripa, . r.), ispravka, . r. (ispravak, m. r.), karantin, m. r. (karantena, . r.), kvalitet, m. r. (kvaliteta, . r.), osnov, m. r. (osnova, . r.), posjeta, . r. (posjet, m. r.), teritorija, . r. (teritorij, m. r.) i sl.

a) U popisu pridjeva izdvojenih iz tekstova slubenih listova posebno se izdvajaju pridjevi koji svojim morfolokim znaajkama upuuju na dva posebna standarda. Takva je i primjerice razlika na fonolokoj razini (a onda i na morfolokoj i leksikoj) u raspodjeli suglasnikih ili samo-glasnikih skupina (srp./hrv.): /t ovlaen (ovlaten), ije/je slije-dei (sljedei), e/ije prelazan (prijelazan); na morfolokoj razini to su razliiti afiksalni morfemi u tvorbi pridjeva, npr. (srp./hrv): -sk(i)/-ni poreski (porezni), kolski (kolni); -oni/-ski - investicioni (investicijski), organizacioni (organizacijski); -ov/-ir kvalifikovani (kvalificirani), zainteresovani (zainteresirani); -k(i)/sk(i) kadrovaki (kadrovski); -/izvanredni (izvanredni) te razlike na leksikoj razini, npr. snabdje-ven (opskrbljen), obezb(ij)een (osiguran) i sl.

b) Za razliku od hrvatskoga standardnog jezika u kojemu je nagla-ena tendencija da i u AFS-u posvojni pridjevi i posvojne zamjenice na -ov, -ev i -in imaju neodreeni vid i imeniku sklonidbu, u srpskome standardnom jeziku provodi se niveliranje nepostojanjem imenike (ne-odreene) sklonidbe posvojnih pridjeva koji zavravaju na -ov, -ev i in, kao i nepostojanje imenike (neodreene) sklonidbe posvojnih zamjeni-ca njegov, njezin, njihov, odnosno zamjenica tipa ovakav, npr. (hrv./srp.): njegov njegova, njezin njezina, njihov njihova (njegov njegovog, njen njenog, njihov njihovoga). U istraenoj grai SL N/SRBiH i 16 O imenicama je ve bila rije u ovome radu. Govorei o jezinim znaajkama tekstova slu-

benih glasila u Bosni i Hercegovini u poglavlju o leksikoj razini, nuan je bio osvrt na fono-loka, morfoloka i druga svojstva koja odreuju razlikovnu posebnost hrvatskoga leksika, stoga se ti sadraji u daljnjem tekstu ne e ponavljati.

34 HUM 9

Marija Musa

SGOM samo se jednom javlja zamjenica njezin, a u svim ostalim njen, odnosno njenoga; njegovog, njihovog.

U sklonidbi odnosne zamjenice koji u pravilu se u obraenim teksto-vima SLBiH i SGOM ne razlikuje A jd. m. r. za ivo i neivo, ve se rabi oblik za ivo koga/kojega, npr.: Srednjokolskim akim domom upravlja upravni odbor doma, koga imenuje Okruni narodni odbor (koji imenu-je Okruni narodni odbor). Samo je jedan primjer u kojemu je pravilna uporaba te zamjenice: Ako na putu koji ima da pree nema javnih sao-braajnih sredstava, advokatu pripada naknada u vidu kilometrae (SL NRBiH, 23/46/57).

Uporaba navezaka u G, D, L pridjeva i zamjenica znaajka je biranoga stila, ali se navesci rijetko mogu nai u tekstovima pisanim administra-tivnim stilom.

c) Jednostavnost i neobiljeenost tekstova AFS-a uvjetuju ograni-enu uporabu glagolskih oblika pa se oni svode na prezent, perfekt i futur prvi. Obiljeena glagolska vremena kao to su aorist, imperfekt, pluskvamperfekt nisu poeljna u ovome stilu.

Na morfosintaktikoj razini slijedi pregled glagolskih oblika koji su najfrekventniji u analiziranoj grai:

- P r e z e n t ima naglaenu propisivaku funkciju, a pritom je e-sta uporaba svevremenskoga prezenta, npr.: Roditelj svojim pot-pisom potvruje da je primio na znanje obavjetenje kole upisa-no u knjiicu; direktor Zavoda ima svog zamjenika; obezbjeuje zakonitost rada; donosi program rada; organizuje rad u Zavodu (SLBiH i SGOM)

- F u t u r I . u analiziranoj grai u pravilu se tvori kao jednostavan glagolski oblik, to je norma srpskoga jezika, npr.: konstatovae, obezbijedie, izvrie se, primjenjivae se, preduzimae, valori-zovae, finansirae, upozorie itd. Potvreni su i rijetki primjeri FI koji su tvoreni prema hrvatskoj normi: Takvo lice treba bolniki lijeiti, uputiti e ga u bolnicu (uputit e ga u bolnicu), SGOM, 10/66/ 468.

35prosinca 2012.


- U izricanju budue radnje esto se umjesto futura I. rabi prezent modalnih glagola, i to u sloenome glagolskom predikatu vezom glagola trebati, morati, moi, htjeti, smjeti + da + prezent, npr.: po-litika potroakih kredita treba da bude (treba biti), treba da do-prinese (treba pridonijeti), treba da se temelji (treba se temeljiti) itd. Samo je u nekoliko primjera upotrijebljena hrvatska tvorba - sveza prezenta modalnoga glagola +infinitiv, npr.: treba usmje-riti; mora biti dostavljeno, treba uzeti u obzir i dr.

- esta je uporaba treega lica ili obezlienih i pasivnih konstrukci-ja: dozvoljava se, obezbjeuje se, odreuju se, proglaavaju se, sainjava se, stara se, smatra se, tampa se, propisuje se.

- Isto tako vrlo su esta skraivanja: Ovdje navesti (umjesto inf. bolje je navedi/navedite) naziv preduzea gdje je lice zaposleno u vrijeme polaganja ispita; Vie brige posvetiti obuhvatu fizikim vaspitanjem djece predkolskog uzrasta, kao i uenika viih razre-da osnovnih kola. Preduzeti mjere u cilju irenja fizike kulture studenata (SL NRBiH, 12/46/26) i sl.

- Kao primjeri pasivnih konstrukcija mogu se navesti sljedee kon-strukcije: alba upravljena protiv lica, zapaeno je, obavljeno je, predvedeno je, licencirano je, povraeno je kao premlado (vraeno), ocijenjeno je i dr. U tvorbi pasivnih konstrukcija esta je tvorba glagolskim pridjevom trpnim pomou nastavaka -t, -ta, -to: obraunat, izraunat, prodat, udata (-n, -na, -no > obra-unan, izraunan, prodan, udana), npr.: Ako osiguranik ili lan porodice osiguranika kome je izdata zdravstvena legitimacija boravi van mjesta , on koristi zdravstvenu zatitu na osnovu zdravstvene legitimacije (SGOM, 13/66/468); Svjedoanstvo IV razreda gimnazije u Bijeljini izdato godine 1924/25 izgubio sam i proglaavam ga nevaeim. Finci Jozef, Bijeljina; kola je duna da evidenciju o izdatim potvrdama uva u arhivi najmanje tri godine (SLBiH, 13/66/346). I primjeri u kojima se s i z zamjenju-ju palatalnim i nisu sukladni hrvatskomu standardnom jeziku: doneen, preveen, (donesen, prevezen) i sl. Od ostalih glagolskih

36 HUM 9

Marija Musa

oblika esto je u uporabi i m p e r a t i v u zapovjednim anrovima i parolama.

- U tekstovima AFS-a na morfosintaktikoj razini u uporabi p r i -j e d l o g a mogu se nai ustaljene konstrukcije pogrjeke: u pri-jedlonim se izrazima prijedlog po rabi umjesto drugih prijedloga (npr. nakon, na, prema, poslije): po objavljivanju, po donoenju rjeenja, po podnoenju zahtjeva, po zavrenom putovanju (nakon objavljivanja, nakon donoenja rjeenja, nakon podnoenja zahtje-va, nakon zavrenoga putovanja), po osnovu rada (na osnovi rada / temeljem rada) itd.

- Potvreni su i primjeri pravilne uporabe: prema odluci mjesnog narodnog odbora, prema Pravilniku o sadraju i nainu voenja evidencije i dokumentacije; pogrjena je uporaba i prijedloga putem u sljedeem primjeru: uenici upuuju svoje molbe putem uprave kole (uenici upuuju svoje molbe preko uprave kole); pri-jedlog s(a) u slubenim listovima u pravilu se javlja s naveskom bez obzira na fonemski sastav rijei koja slijedi iza njega (u skladu sa srpskom fonolokom normom): sa korienjem (s koritenjem), sa uspjehom (s uspjehom), dodue uz samo rijetke iznimke.

d) Meu veznicima posebno se izdvaja veznik poto jer se u dva-ma jezicima rabi u razliitu znaenju. Naime u srpskom je jeziku poto uzroni, dok je u hrvatskome jeziku vremenski veznik. Primjeri uzro-noga znaenja jesu reenice: Poto prethodno, a na osnovu prozivanja, utvrdi da sjednici prisustvuje veina lanova Skuptine, predsjednik otvara sjednicu (SGOM, 5/66/ 134) i dr.

Mogu se ipak potvrditi, osobito u grai objavljenoj u prvim posli-jeratnim godinama, i primjeri u kojima je taj veznik uporabljen u vre-menskome znaenju: Na temelju donesene odluke o dodjeljivanju zemlje pretsjednik agrarne komisije ili lan koga on odredi, poto se izvri par-celacija, uvee u posjed one agrarne interesente kojima se zemlja do-djeljuje (SL FBiH, 23/46/57); agrarna komisija uvest e u posjed novog agrarnog interesenta poto odstrani ranijeg koji je privremeno bio uve-den u posjed (SL F BiH, 12/46/26).

37prosinca 2012.


2.3. Sintaktike znaajke

Govorei o tekstovima AFS-a, tonije o njihovim leksiko-seman-tikim, morfolokim i morfosintaktikim znaajkama, bila je rije i o razliitim postupcima, kao to je nominalizacija, kondenzacija i sl., koji su svojstveni apstraktnim stilovima kakav je i taj stil te o posebnim spo-jevima rijei unutar toga stila, to ulazi u podruje i njihove sintaktike strukture.

O nekim znaajkama reenice, osnovne, nekontekstualizirane jedi-nice takvih tekstova, u razliitim anrovima AFS-a u literaturi se mogu nai nesuglasni stavovi: jedni misle da je reenica toga stila kratka,17 a drugi kau da su reenice po pravilu duge, sa nizom zavisnih ili neza-visnih sureenica, tako da ponekad nije jednostavno razumjeti sve smi-saone odnose meu njima, to je u suprotnosti sa stalnom tenjom za razumljivou, komunikativnou toga stila18.

Reenica je esto sastavni dio perioda koji je uobiajen u AFS-u. Red rijei u tim je tekstovima ustaljen lanovi reeninoga ustroja imaju svoje mjesto: gramatiki je subjekt na prvome mjestu, a gramatiki pre-dikat na drugome. Taj neobiljeeni redoslijed odnosi se i na obavijesni subjekt i na obavijesni predikat. Inverzija u kojoj bi obavijesni predikat bio ispred obavijesnoga subjekta nije uobiajena.

Enklitika se nalazi na drugome mjestu izmeu subjekta i predi-kata, bez obzira na svoju vielanost, npr.: Optinski sekretarijat za in-spekcijske poslove e utvrditi naine sprovoenja inspekcijskog nadzora (Optinski e sekretarijat za inspekcijske poslove utvrditi naine spro-voenja inspekcijskog nadzora). Zatim, nesroni atribut dolazi iza rijei koju poblie odreuje, npr. suglasnost Savjeta meuopinskih zajednica.

Reeninu funkciju ponekad u tim tekstovima imaju ustaljeni izrazi i kondenzirane sintagme (npr.: Ukoliko se zakon primijeni). U AFS-u, kao i u drugim tekstovima apstraktnih stilova, kao najei rabe se slje-dei konektori (vezna sredstva na razini teksta): meutim, naprotiv, za

17 Usp. J. Sili, Funkcionalni stilovi..., str. 73.; B. Toovi, Funkcionalni stilovi, Institut fr Slavistik der Karl-Franzens-Universitt Graz, Graz, 2002., str. 295.

18 M. Katni-Bioki, n. dj., str. 92.

38 HUM 9

Marija Musa

razliku od toga, naime, drugim rijeima, to jest, tonije reeno, dakle, prema tome, osim toga, uz to i sl.

Iako po Siliu samostalnost reeninoga sadraja nekontekstualizi-ranost reenice daje prednost nezavisnosloenim reenicama nad zavi-snosloenim, dakle koordinacija dominira nad subordinacijom zbog prirode administrativnih tekstova vrlo su este upravo zavisnosloene reenice. Administrativni je stil odreen svojom propisivakom zada-om, njime se propisuju i oblikuju nedvosmislene tvrdnje pa su u skladu s tom zadaom u administrativnim tekstovima este pogodbene reeni-ce i reenice s propisivakim, imperativnim znaenjem. Pogodbene su reenice gramatiki podijeljene na stvarne, mogue i nestvarne, zato se pogodbenost rijetko izraava prijedlonim/nominalnim konstruk-cijama, a i kad se izraava, onda su to u pravilu konstrukcije vezane za apstraktne funkcionalne stilove. To osobito vrijedi za konstrukcije s poprijedloenim prijedlonim izrazom u sluaju, npr. U sluaju kie (predstava se odgaa), U sluaju rata (ugovor ne bi vrijedio) i sl.19

Evo nekih primjera pogodbenih reenica koje su u inverziji i zapoi-nju pogodbenim veznikom ako:

Ako se radi o vonjacima propisno zasaenim i propisno njegovanim, onda je maksimum posjeda od 30 do 40 dunuma. Ako je lice nezemljo-radnikog zanimanja, lan porodice koja se iskljuivo bavi poljoprivre-dom, viak obradive zemlje dodjeljuje se; Ako to ne uini, kaznie se po zakonu o suzbijanju spekulacije i privredne sabotae; Ako se narodni odbori ne sporazume, o raspodjeli odluuje nadleni narodni odbor sre-za, odnosno Izvrno vijee NRBiH (SLNRBiH, 16/55/157); Ako se vlasnik, odnosno dralac stoke, ne javi u odreenom roku, ili se javi pa odbije da primi stoku, stoka e se prodati (SGOM, 11/ 66/265); Ako radnik za dolazak na posao i povratak sa posla moe da koristi razna sredstva javnog saobraaja, naknadie mu se razlika trokova za prevoz onim sredstvom kod koga je prevoz najjeftiniji (SGOM, 5 /66/154).

Iako se u literaturi navodi kako u hrvatskome jeziku nisu uobiajene u pogodbenim reenicama konstrukcije s poprijedloenim prijedlonim

19 I. Pranjkovi, Funkcionalni stilovi i sintaksa, Suvremena lingvistika, sv. 41-42, br. 1-2, Zagreb, 1996., str. 523.

39prosinca 2012.


izrazom/nominalnom konstrukcijom u sluaju20 (u sluaju poplave, u sluaju ratne opasnosti i sl.), u analiziranoj grai AFS-a potvreni su i ovi primjeri: U sluaju da se u granicama izdvojenog zemljita iz pret-hodnog lana nalaze privatni posjedi kao enklave (ostrvca), ovi e se posjedi radi arondacije (zaokruivanja) zamijeniti za istu toliku povr-inu (SLBiH, 12/46/21).

Reenice u AFS-u esto imaju propisivako, imperativno znaenje koje se znaenjski ostvaruje ustaljenim spojevima rijei, kao to je veza obezlienoga oblika glagola imati (u 3. l. jd.) i infinitiva glagola, npr.: ima se donijeti; ima se zakljuiti danom; ima se prilikom proljetne sjetve obraditi; ali i drugim spojevima rijei koji imaju propisivako znaenje: proglaavaju se nevaeim, prestaju vaiti, naknada se ne priznaje i sl. Evo nekoliko reenica koje mogu posluiti kao primjeri takva znaenja:

Zabranjuje se ispaa sitnoj stoci u poljima i na seoskim panjacima u vremenu koje odredi zbor biraa za svoje podruje; Uhvatninu plaa vlasnik odnosno dralac stoke (SGOM, 11/66/265-267). [] vlasnici od-nosno draoci vonjaka ili pojedinih vonih stabala i vinograda duni su da do 15. februara 1967. godine provedu sljedee agrotehnike mje-re i zimska prskanja: da iskre sva suha stabla i okote vinove loze, da prorijede guste kronje... obavezni su vriti zimsko prskanje (SGOM, 13/66/458). Promjenu izabranog ljekara i zdravstvene ustanove u toku godine, osigurano lice moe zahtijevati u sluajevima: c) kada osigu-rano lice i ljekar nisu ostvarili potrebnu saradnju u lijeenju (SGOM, 13/66/ 466). Osigurano lice iz prethodnog stava duno je da naknadno dokae svoje pravo na koritenje zdravstvene zatite (SGOM, 13/66/468). Propisivanje, izdavanje i naplaivanje lijekova vri se po vaeim propi-sima (SGOM, 13/66/472) i sl.

Zakljuak

Zapravo, s lingvistikoga motrita jezina je politika sociolingvisti-ka kategorija koja je sastavni dio ope politike jednoga drutva i provo-di se djelovanjem politikih institucija koje su svojom kontrolom ivo

20 Usp. isto, str. 523.

40 HUM 9

Marija Musa

prisutne u svim kanalima javne komunikacije. Zbog toga je nuna svi-jest o tome da jezik politike snano modificira sve oblike javne komu-nikacije. Drutveni kontekst u ijem se okviru ostvaruje jezina politika odreen je mnotvom izvanlingvistikih i lingvistikih imbenika, kao to su demografski, gospodarstveni, kulturni, drutveni, politiki i prav-ni. Njihov meusobni utjecaj uvijek je interferirajui, a jezina politi-ka drutvenu svijest o jeziku najee usmjeruje prema interesima one drutvene skupine koja je najmonija i koja je na vlasti.

Nakon provedena istraivanja moe se zakljuiti da je hrvatski jezik u razdoblju od 1945. do 1967. godine iskljuen iz slubene javne admi-nistrativne komunikacije. Uporaba hrvatskoga jezika, a poslije i tzv. za-padne varijante (kao njegove istoznanice), koja prema legislativi u bo-sanskohercegovakome standardnojezinom izrazu treba biti jednako zastupljena u jeziku javne komunikacije kao i istona varijanta (srpski jezik ijekavskoga izgovora), pa i onda kad se govori o treoj varijanti, od-nosno mijeanju dviju varijanata na bosanskohercegovakome podru-ju, gotovo je zanemariva (tek se u nekim sluajevima javljaju i potisnuti neuobiajeni u BiH hrvatski leksemi da bi se uspostavila ravnotea u odnosu na druge jezine udjele).

Slubeno je dakle onemogueno svako nametanje jezine unitariza-cije, pa i poslije tzv. bosanskohercegovakoga standardnojezinog izra-za, a aktualna politika brojnijega naroda upravo preferira taj izraz.

Literatura

- Auburger, L., Hrvatski jezik i serbokroatizam, Maveda: HFDR, Rijeka, 2009.

- Babi, S., Hrvatski jezik u politikom vrtlogu, Pelivan, Zagreb, 1990.

- Banac, I., Hrvatsko jezino pitanje, Most/The Bridge, Zagreb, 1991.

41prosinca 2012.


- Baoti, J., Knjievnojezina politika 1970.-1990. borba za za-jednitvo i ravnopravnost, Jezik u Bosni i Hercegovini, zbornik ra-dova, ur. S. Mnnesland, Bemust, Sarajevo, 2005., str. 435. 477.

- Baoti, J., Status specifinosti hrvatskoga standardnog jezika u konceptu knjievnojezine politike u BiH, Hrvatski jezik u XX. stoljeu, zbornik radova, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.

- Bari, E. i dr., Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 2005.- Bari, E. i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik

i jezikoslovlje, Pergamena, kolske novine, Zagreb, 1999.- Birch, D., The Language of Drama: Critical Theory and Practice,

Macmillan, London, 1991.- Brozovi, D., O problemima varijanata, Jezik, XIII/2, Zagreb,

1965/66., str. 33. 46.- Brozovi, D., Standardni jezik: Teorija, usporedbe, geneza, povi-

jest, suvremena zbilja, Matica hrvatska, Zagreb, 1970. - Brozovi, D., Specifine gramatike znaajke hrvatskoga knji-

evnog jezika, Mostarski dani hrvatskoga jezika, zbornik radova, Mostar, 1999., str. 9. 21.

- Bugarski, R., Jezik u drutvu, Prosveta, Beograd, 1986.- Filipovi, R., Teorija jezika u kontaktu, JAZU i kolska knjiga,

Zagreb, 1986.- Finka, B., I jedinstvo jezika i knjievne varijante, Jezik, XIV

(1967.), br. 3, str. 65. 75.- Frani, A. Hudeek, L. Mihaljevi, M., Normativnost i

viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2005.

- Funkcionisanje jezika u vienacionalnim zemljama, ur. B. Toovi, Institut za jezik, Sarajevo, 1990.

- Grubii, V., Hrvatski jezik nakon II. svjetskog rata, Hrvatska revija, 2, Mnchen Barcelona, 1985., str. 272.-286.

42 HUM 9

Marija Musa

- Hrvatski knjievni jezik i pitanje varijanata, posebno izdanje a-sopisa Kritika, sv. 1, Zagreb, 1969.

- Jonke, Lj. Peti kongres jugoslavenskih slavista u Sarajevu (Neki nesporazumi o osnovnim pitanjima), Hrvatski knjievni jezik 19. i 20. st., Zagreb, 1971., str. 331. 335. (Isto: Jezik, 1965./66., XIII/1, str. 30. 32.)

- Jonke, Lj., Problematika norme hrvatskoga knjievnog jezika u sinkronijskom i dijakronijskom aspektu, Norme i normiranje hr-vatskoga standardnog jezika, zbornik radova, ur. M. Samardija, Matica hrvatska, Zagreb, 1999., str. 104. 113.

- Katii, R., Novi jezikoslovni ogledi, kolska knjiga, Zagreb, 1986.- Katni-Bakari, M., Stilistika, Ljiljan, Sarajevo, 2001.- Lisac, J., Nacionalno u srednjojunoslavenskim organskim i

drugim idiomima, Jezik i demokracija, zbornik radova, Sarajevo, 2001.

- Mami, M., Usklaenost jezinoga zakonodavstva i jezine prakse, Pravni status, jezik, mediji, obrazovanje, kultura: Zbor-nik radova sa znanstvenoga skupa, Neum, 27. i 28. listopada 2005., Hrvatsko drutvo za znanost i umjetnost i Sveuilite u Mostaru, Mostar, 2006., str. 192. 211.

- Musa, ., Hrvatski jezik u BiH s obzirom na njegov zakonski i stvarni poloaj u drutvu, Filologija, knj. 48, Zagreb, 2007., str. 115. 134.

- Pranjkovi, I., Funkcionalni stilovi i sintaksa, Suvremena lin-gvistika, sv. 41-42, br. 1-2, Zagreb, 1996., str. 519. 527.

- Pranjkovi, I., Hrvatski jezik od godine 1945. do 2000., Hrvat-ski jezik 20. stoljea, zbornik radova sa znanstvenog skupa 2005., Matica hrvatska, Zagreb, str. 2006., 29. 58.

- Samardija, M., Utjecaj sociopolitikih mijena na leksik hr-vatskoga jezika u XX. st., Croatica, 45-46, Zagreb, 1997., str. 177. 192.

43prosinca 2012.


- Samardija, M., Jezik i identitet, Osvit, 2-3, Mostar, 1999., str. 68. 72.

- Samardija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb, 1998.- Samardija, M., Stranputicama hrvatskoga jezinog i pravopi-

snog pitanja u BiH nakon 1945., Mostarski dani hrvatskoga jezika, zbornik radova, Mostar, 1999., str. 93. 103.

- Sili, J. Pranjkovi, I. Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

- Sili, J., Funkcionalni stilovi standardnoga jezika, Disput, Zagreb, 2006.

- Simeon, R. Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva, Matica hr-vatska, Zagreb, 1969.

- Stani, Lj., Demokratska drutva afirmiraju razliitost, Jezik i demokracija, zbornik radova, Sarajevo, 2001., str. 213. 224.

- kiljan, D., Jezina politika, Naprijed, Zagreb, 1988.- kiljan, D., Javni jezik, Antibarbarus, Zagreb, 2000.- Toovi, B., Funkcionalni stilovi, Institut fr Slavistik der Karl-

Franzens-Universitt Graz, Graz, 2002.

44 HUM 9

Marija Musa

STATUS OF CROATIAN LANGUAGE IN BIH IN ADMINISTRATIVE-FUNCTIONAL STYLE FROM

1945 TO 1967

Abstract

The article deals with sociolinguistic topic status of Croatian langua-ge in public communication in BiH from 1945 to 1967. Experience has shown that historicity of Croatian language in Bosnia and Herzegovina was more or less denied or at least obfuscated, therefore the Croatian language was denied in language politics of that country. Despite that historicity of Croatian in BiH was preserved by different non-linguistic (pointing out many historical, ethnic, cultural and other particularities) and of course linguistic means. Since the paper deals with position of Croatian language in public communication in Bosnia and Herzegovina and since the standard language is realized through its functional styles, attention is directed to one of the most represented styles in the area of communication administrative functional style. Texts from the official organs Official Journal NR BiH or Official Journal SR BiH and Official Gazette of Mostar Municipality were analyzed for the needs of research on position of Croatian language in the mentioned period and on that style plan. Collected materials were analyzed at the lexical, phonological, morphological and syntactical level.

Key words: Croatian standard language, Bosnia and Herzegovina, lan-guage politics, public communication, legal and real position, sociolin-guistics, administrative style

hum

Documents

Transcript of hum