HTZ Glasnik 45

www.hrvatska.hr

STRUČNO-INFORMATIVNO GLASILO HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE 45

SVIBANJ 2 0 1 3

Stanje na tržištima

Tema broja

Francuska

� � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � �

Vijesti iz predstavništava

Novosti

red vama je prvi, redizajnirani broj ovogodišnjeg HTZ glasni-ka. U proteklom smo razdoblju svoje aktivnosti usmjerili na

što bolju organizaciju rada u pripremi nadolaze�e sezone kako bismo maksimal-no iskoristili svoje prednosti u postizanju jednog od glavnih ciljeva: ponavljanja izvanrednih prošlogodišnjih rezultata u turizmu.

Iza nas je uspješna sezona prezentacija na klju�nim emitivnim tržištima, kao i razdoblje u kojem smo primili brojna priznanja i nagrade. Spomenimo tako da su nas Belgijanci proglasili najpoželj-nijim odredištem, naše Predstavništvo u Moskvi nagra�eno je za doprinos u promidžbi Hrvatske na tržištu Ruske federacije i za 20 godina sudjelovanja na moskovskom sajmu MITT, a iz Finske su u sije�nju stigle sjajne vijesti: na tamoš-njem sajmu MATKA proglasili su nas najzanimljivijom stranom destinacijom po odabiru javnosti. Povodom skorog ula-ska Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska turisti�ka zajednica �e tijekom mjeseca lipnja na inozemnim tržištima prove-sti kampanju oglašavanja u tiskovnim medijima i na televizijama pod sloganom „Hrvatska – nova turisti�ka zvijezda Europske unije“. Tako�er, ova poruka bit �e snažno iskomunicirana u svim pro-midžbenim aktivnostima koje Hrvatska turisti�ka zajednica provodi u okviru Internet oglašavanja na deset inozemnih tržišta u mjesecu lipnju.

Sve je ve�i broj turisti�kih udruženja i stru�njaka u turizmu koji odabiru upravo Hrvatsku za svoje godišnje konferen-cije. U sije�nju je vode�a mreža neza-visnih putni�kih agencija u Francuskoj AS Voyages (Selectour Afat) održala u Dubrovniku kongres za putni�ke agente, a u travnju je u Splitu Finsko udruženje organizatora putovanja i turoperatora odr-žalo godišnju skupštinu posjetivši brojna turisti�ka mjesta u Dalmaciji i upoznav-ši se s mogu�nostima našeg turizma. Udruženje britanskih turisti�kih agencija (ABTA) u Dubrovniku �e u listopadu održati svoj godišnji kongres, a dolazak oko 500 britanskih stru�njaka iz turisti�-kog sektora i najutjecajnijih predstavnika putni�kih agencija prilika je za kreiranje dojmova koji �e se zna�ajno odraziti i na budu�e dolaske iz Velike Britanije.

Iza nas je nova Zlatna penkala koju smo u Zadru dodijelili inozemnim novina-rima koji su u protekloj godini a� rma-tivno pisali o Hrvatskoj. Proglasili smo

Meri Mateši�Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice

Poštovani �itatelji,

UVOD

i Europsku destinaciju izvrsnosti na temu pristupa�ni turizam, koju je dobio Ruralni turizam Stancija 1904 iz Istre. Proveli smo javne pozive za potpore manifestacijama, turisti�kim zajednicama na turisti�ki nerazvijenim podru�jima te za turisti�ke inicijative i proizvode na turisti�ki nerazvijenim podru�jima. Pred nama je sada organizacija poslovnih radionica Buy Croatia, a do sada je u Istri organizirana posebna prezentacija za inozemne turisti�ke agente koji nude bici-klisti�ke programe. U prva �etiri mjeseca Hrvatsku je posjetilo 283 turisti�ka agenta i 91 inozemni predstavnik medija.

U skladu s operativnim marketinškim pla-nom i Programom rada Hrvatske turisti�ke zajednice, uvodimo novosti u upravljanju destinacijama koje su od iznimne važ-nosti za u�inkovito produljenje sezone i podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Prvenstveno tu su razvoj DMO i DMC-ova. Cilj projekta razvoja DMO-a je osposobljavanje sustava turisti�kih zajednica kao i Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice za aktivno preuzimanje uloge i primjenu novih znanja i tehnologija u upravljanju destinacijama i turisti�kim marketingom te njihovo djelovanje na principima destinacijske menadžment or-ganizacije (DMO) koje uskla�uju interese te razvijaju i ja�aju partnerske odnose i zajedni�ko djelovanje javnog i privatnog sektora pojedine destinacije. Organizira-mo i niz edukativnih radionica za sustav turisti�kih zajednica te javni i privatni turisti�ki sektor kako bi se pove�ale u�in-kovitost i primjena najnovijih osnovnih i naprednih marketinških znanja, tehno-logija i trendova u poslovanju turisti�kih zajednica i subjekata javnog i privatnog turisti�kog sektora.

Novosti o�ekuju i Glavni ured Hrvat-ske turisti�ke zajednice koji je tako�er u procesu reorganizacije, u cilju da se kadrovski i organizacijski prihvate trendovi i odgovori na nove zahtjeve globalnog tržišta.

Prošle je godine donesen tranzitni Opera-tivni marketinški plan hrvatskog turizma za 2013. godinu prema kojem je izra�en i Program rada, a na sjednici Turisti�kog vije�a Hrvatske turisti�ke zajednice od 12. travnja 2013. donesena je odluka o raspisivanju otvorenog postupka izrade Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2020. godine, od kojeg se o�ekuje kompletan zaokret u marketinškim aktivnostima i komunikaciju s tržištem, posebice putem novih medija. Ovaj strateški dokument �e de� nirati cjelokupni okvir strateškog i operativnog djelovanja Hrvatske turisti�-ke zajednice u pogledu strategije brenda, marketinga po proizvodima/klasterima, tržišne komunikacije, distribucije i proda-je vrijednosti, odnosa s javnoš�u, razvoja i unaprje�enja marketinške infrastruk-

ture, razvoja proizvoda i brojnih drugih aktivnosti. Završetak izrade strateškog marketing plana te njegovo usvajanje na tijelima Hrvatske turisti�ke zajednice o�ekuje se tijekom jeseni, kako bi ujedno bio i temeljnim dokumentom kojim �e se Hrvatska turisti�ka zajednica rukovoditi pri izradi Programa rada za 2014. godinu.

U ovom broju HTZ glasnika posebno smo obradili tržište Francuske, a donosimo i redovite rubrike o aktivnostima Glavnog ureda i Predstavništava Hrvatske turi-sti�ke zajednice, kao i novosti iz sustava turisti�kih zajednica i turisti�kog sektora te se nadamo da �e Vam ovaj broj svojim informacijama biti od koristi u svakod-nevnom radu.

I na samom kraju ovog uvodnika, želim naglasiti da smo svi svjesni kako je pred nama izuzetno izazovna sezona, ne samo zbog ekonomske situacije na emitivnim tržišnima ve� i zbog uvo�enja novog viznog režima za tržišta Ukrajine, Rusije i Turske, budu�i da upravo s ovih pod-ru�ja zadnjih nekoliko godina bilježimo kontinuirani rast. No s druge strane, 2013. godina ostat �e zapam�ena po ulasku Hrvatske u Europsku Uniju, što �e dodatno osnažiti promidžbu i prepoznat-ljivost Hrvatske kao turisti�ke destinacije u državama �lanicama ovog tržišta od 500 milijuna stanovnika. Stoga, kada se pod-vu�e crta, ponavljanje odli�nih turisti�kih brojki iz 2012. godine bio bi odli�an uspjeh, no znaju�i koliki trud i rad su svi turisti�ki subjekti uložili u pripremu sezone, vjerujem da ovaj cilj možemo ostvariti. Stoga Vam, poštovani �itatelji, kolegice i kolege iz turisti�ke branše, želim turisti�ku 2013. godinu.

Vaša,

P

� � � � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � � �

3�

� �

� �

� �

�

Sadržaj52

43

6

53

46

Francuska

AustrijaBelgija�eškaItalijaJapanMa�arskaNizozemskaNjema�ka

6244346525356565760

TEMA BROJASTANJE NA TRŽIŠTIMA

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

BROJ 45 � SVIBANJ 2013.

4

� �

� �

� �

� �

84

78

29

80

94

74

70 71

SADRŽAJ

PoljskaRusijaSAD i KanadaSkandinavijaSlova�kaSlovenijaŠpanjolskaŠvicarskaVelika Britanija

VIJESTI IZ GLAVNOG UREDAVIJESTI IZ SUSTAVANOVOSTI

707171747880849294

96108116

IMPRESSUM

NakladnikHrvatska turistička zajednicaIblerov trg 10/4, p.p. 25110 000 ZagrebHrvatska

Za nakladnikaMeri Matešić

Tel: +385 1 46 99 333Fax: +385 1 45 57 827www.hrvatska.hrwww.facebook.com/croatia.hrwww.youtube.com/croatiaissuu.com/croatia.hrE-mail: [email protected]

Glavna urednicaViviana Vukelić

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� � � � � � � � � � � � � � � � �

BROJ

45

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Tekst NovostiSlužba za informiranje

LekturaKatarina Cvijanović

Tisak AKD, svibanj 2013.

FotografijeArhiva HTZ-a, arhiva TZ IstreDavor Puklavec, PIXSELL

Suradnica glavne urednicePetra Posilović

Urednik Stanja na tržištimaIgor Borojević

DizajnVelimir MiljkovićJakša ŠurinaOrganizacija - Kreativna agencija, Pula

5�

� �

� �

� �

�

Francuska � � � � � � � � � � �

Posljednjih godina Fran-cuzi su, pod pritiskom gospodarske krize, manje putovali u inozemstvo, više ostajali “kod ku�e”, smanjili novac za poje-dine dijelove putovanja, ali odlaska na godišnji odmor i dalje se nerado odri�u. Doduše, kriza je ozbiljno ugrozila potro-ša�ki optimizam gra�ana, što se negativno odraža-va na putovanja u 2013. tijekom koje 62 posto is-pitanika, prema 67 posto u 2012. godini, namjerava turisti�ki putovati. Ja�a trend ljetovanja kod ku�e, putovanja u jeftinije destinacije i traženja jef-tinijeg smještaja, tj. rasta broja kra�ih putovanja u bliže destinacije tijekom cijele godine.


6

� �

� �

� �

� �

HTZ Glasnik

rancuzi su zahtjevni gosti, sve se više odlu�uju za kvalitetu, ali ujedno traže cijenu koja im odgovara, tj. najbolju vrijednost za novac. Vole dati smisao svojim putovanjima i pomno ih pripremaju, uspore�uju

informacije i osmišljavaju sadržaje. U stresnom okruženju današnjice, francuski turist traga za opuštanjem, novim isku-stvima i doživljajima. Traže se raznovrsni programi vezani za speci� �ne teme (kultura, avantura, rekreacija…), koji ostav-ljaju prostor za otkrivanje i improvizaciju, destinacije s jakom autenti�nosti, tj. destinacije koje su se jasno o�itovale kad je rije� o zaštiti okoliša.

Doga�aji u svijetu u velikoj mjeri odre�uju odabir desti-nacija. Francuski turist traži potpunu sigurnost i izbjegava krizna podru�ja, bilo da je rije� o politi�kim ili zdravstvenim problemima.

U ovom se kontekstu Hrvatska idealno pozicionira, tim više što ove godine postaje konkurentnija zahvaljuju�i novim jeftinijim letovima, novim klub proizvodima francuskih turoperatora koji na ljestvici cijena zauzimaju povoljnija mjesta (što Hrvatskoj omogu�uje privla�enje dijela gostiju koji odustaju od Tunisa) te op�enito bogate ponude nešto jeftinijih oblika smještaja (privat-ni smještaj, kamping…) koje Francuzi u velikoj mjeri traže.

� � � � � � � � � � � � � � �

OP�E INFORMACIJE O TRŽIŠTU�

Francuska je jedna od politi�kih i gospodarskih osovina Europske unije i peta svjetska gospodarska sila. U njoj živi 12,97 posto europskog stanovništva, �ime je na drugomu mjestu, nakon Njema�ke te ispred Velike Britanije. Francuska je tre�e emitivno europsko turisti�ko tržište i šesto u svijetu.

Gospodarsko stanje u Francuskoj

Tijekom 2012. francuski je BDP stagnirao, a za 2013. pred-vi�a se lagani pad (-0,1 posto). Bilježi se i pad industrijske proizvodnje od 1,9 posto, pad izvoza industrijskih proi-zvoda od 4,4 posto, pad potrošnje ku�anstava od 2,5 posto, pad opsega kredita poduze�ima (-5,8 posto) i ku�anstvima (-19,2 posto). Sve ve�a porezna optere�enja poduze�a (+13,1 milijardi eura, tj. 5,2 posto njihove bruto dobiti) i ku�anstava (+14,8 milijardi eura, tj. 1,1 posto njihovih bruto primanja) znatno optere�uje doma�u potrošnju. Dodatni je rizik neiz-vjesnost vezana za negativan razvoj tržišta nekretnina (-12 posto u 2012.). U trenutku izostanka rasta, stopa nezaposle-nosti bilježi povijesni rekord od 10,2 posto, a predvi�a se da bi trebala premašiti 11 posto aktivnog stanovništva do kraja 2013. Uz pretpostavku da recesija u Europi završi, Francuska bi trebala po�eti ostvarivati pozitivne rezultate tek u 2014., uz predvi�eni rast BDP-a od 0,5 posto do 0,7 posto.

Francuska u brojkama � 65,8 milijuna stanovnika� 552 000 km² — država je podijeljena u 22 regije / 95

departmana te devet prekomorskih regija� peta svjetska gospodarska sila, s BDP-om po stanovniku

od 32 420 € � Stopa inflacije: 2 posto (2012.)� Stopa nezaposlenosti: 10,2 posto (2012.)

TEMA BROJA � FRANCUSKA

F

Tekst priredila: Marina Tomas - BilletDirektorica PredstavništvaHrvatske turističke zajednice u Francuskoj

� � � � � � � � � � � � � � �

Fra

nc

usk

a

7�

� �

� �

� �

�

� Stopa rasta BDP-a (2012.): 0 posto� Evolucija kupovne mo�i (2012.): -0,4 posto� Prosje�na mjese�na neto pla�a: 1605 € � Najmanja mjese�na pla�a: 1398,37 €� 24,5 posto stanovništva mla�e je od 20 godina, udjel

stanovništvo starijeg od 60 godina je 23,4 posto.� Životni vijek: 84,8 godina za žene i 78,4 godine za muš-

karce. Prosje�na dob za mirovinu je 62 godine. Standard francuza starije životne dobi stvara pretpostavku za visoku pokretljivost tog dijela stanovništva.

� Najve�i gradovi: Pariz 12,09 mil. — šire podru�je, 2,2 mil. sam grad Pariz te Lyon 2,1 mil., Marseille 1,7 mil., Toulouse 1,2 mil., Lille 1,15 mil., Bordeaux 1,1 mil., Nice 1 mil., Nantes 0,85 mil., Strasbourg 0,75 mil., Grenoble 0,66 mil., Rennes 0,65 mil., Rouen 0,64 mil., Toulon 0,6 mil., Lens 0,54 mil.

� 170 zra�nih luka, velik broj u odnosu prema drugim europskim državama.

Francuska je važno emitivno tržište

Unato� jakom doma�em turizmu, koji obuhva�a 75 posto ostva-renih putovanja, Francuska je šesto emitivno svjetsko tržište, nakon Kine, SAD-a, Njema�ke, Velike Britanije i Rusije. Kada je u pitanju potrošnja, na tre�emu je mjestu u Europi s 29,1 milijardi eura, nakon Njema�ke sa 63 mil. eura i Velike Britanije s 39,8 mil. eura. Unato� jakom trendu ostanka “kod ku�e”, Fran-cuska ostvaruje devet posto inozemnih dolazaka u Europi.

Francuska je “svjetski prvak u godišnjim odmorima”

Francuzi službeno imaju pet tjedana pla�enog odmora na godinu. Više od 30 posto stanovništva raspolaže s više od 30 dana odmora na godinu, zahvaljuju�i posebnim dogovorima unutar poduze�a te nadoknadi prekovremenih sati. Uz to, velik dio stanovništva (posebno u pariškoj regiji) ima od 48 do 60 dana odmora na godinu, jer im je radni tjedan 35 sati. Potencijal francuskog tržišta proizlazi me�u ostalog i iz te specifi�nosti koja omogu�uje da putuju više puta. U uspo-redbi s europskim prosjekom (26 dana), ili pak Njema�kom (27 dana), Nizozemskom (25 dana), Belgijom (24 dana) i Velikom Britanijom (23 dana), može se re�i da je Francuska svjetski prvak u godišnjim odmorima.

Profil francuskoga gosta Velika ve�ina aktivnog stanovništva želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Manji dio Francuza odabire isklju�ivo koncept more/sunce (24 posto), ve�i se dio opredjeljuje za kulturu (34 posto), prirodne

ljepote (23 posto) ili aktivni odmor (14 posto). Za sportske (16 posto) i avanturisti�ke sadržaje (14 posto) opredjeljuju se ve�inom mladi do 35 godina, dok se dobna skupina od 50 do 64 godine ve�inom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Francuski je turist sklon putovati tragom novih otkri�a, zanimati se za kontinentalna podru�ja i putova-nja izvan glavne sezone, no poznat je po tomu što je jako zahtijevan. Francuzi nerijetko smatraju kako je bolje platiti malo više, ali dobiti uslugu primjerene kvalitete. Žele biti posebni i bježe od “šablonskih programa”. Nužno je razli-kovati takve goste od kategorije koju je najviše “generirao” internet – “improvizatora” koji kupuju putovanja u posljed-nji trenutak i kojima je cijena važnija od odredišta. Prosje�-na dob francuskog turista je 44 godine, 47 posto putovanja u inozemstvo ostvaruju Francuzi stariji od 50 godina, 38 posto mla�i od 50 godina, 52 posto putovanja ostvaruju parovi, 21,5 posto samci, 69 posto Francuza putuje bez djece, 48 posto putovanja ostvaruju muškarci, a 52 posto žene. Bitni segmenti za hrvatski turizam su DINKS � parovi bez djece koji putuju izvan sezone te imaju dobru kupovnu mo�, zatim seniori koji raspolažu slobodnim vremenom a imaju dobru kupovnu mo� te putuju cijelu godinu, mladi u dobi od 14 do 24 godine koji ostvaruju 25 posto putovanja u inozemstvo te obitelji s djecom koje putuju tijekom škol-skih praznika. Op�enito stanovnici velikih gradova (više od 100 000 sta-novnika) imaju ve�u sklonost putovati u inozemstvo. Me�u njima su najmobilniji stanovnici pariške regije, koji �ine 1/3 francuskih turista sa stopom putovanja od 87 posto i 6,5 ostvarenih putovanja na godinu (prosjek je 5,2). Francuz najviše putuje u svojoj zemlji, gdje ostvaruje 4,3 putovanja na godinu (najve�a stopa u Europi), tj. �ak do osam putova-nja za kategoriju visokih prihoda. To se doga�a najviše zbog velikog broja slobodnih dana te sklonosti ve�em broju kra�ih putovanja. Francuz na godinu u prosjeku ostvaruje 1,4 puto-vanja u inozemstvo. Prosje�no potroši 887 eura: 690 eura za kra�a i srednje udaljena putovanja i 1340 eura za udaljena putovanja, a o�ekivanja su vezana za kvalitetu, dobru vrijednost za no-vac, udobnost, gostoljubivost, odsutnost ograni�enja (vize, cijepljenje).

Putovanja Francuza u 2011. godini

U 2011. je broj Francuza koji su putovali na odmor bio stabilan (75,9 posto). Francuzi su produljili putovanja u svojoj zemlji, ali skratili ona u inozemstvu. Broj no�enja porastao je više nego broj putovanja. Potrošnja je tako�er porasla, pod utjecajem rasta broja no�enja i rasta cijena. Francuzi su u 2011. ostvarili 224,9 mil. putovanja (+2,6 posto) i 1.263,5 mil. no�enja (+3 posto). Od toga su u inozemstvu ostvarili 22,37 mil. putovanja (+6,8 posto) i 204,29 mil. no�enja (+6,19 posto, bez DOM-TOM regi-ja) što je 11 posto ukupnog broja putovanja. Na Europu se odnosi 74,4 posto putovanja u inozemstvo ili 16,6 mil. putnika. Najve�i konkurent Hrvatske na francuskom tržištu je Francuska, koja nudi bogatu i razli�itu turisti�ku ponudu. Svake godine u francuskim odredištima ljetuje od 51 do 53 posto Francuza koji ne prakticiraju putovanja u inozemstvo. U 2011., barem jedanput na godinu putovalo je 76,7 posto Francuza, od �ega 73,4 posto u Francusku, a 25,9 posto u inozemstvo. Omjer putovanja u Francuskoj i inozemstvu stabilan je u posljednje tri godine. Prosje�na duljina boravka u inozemstvu je 9,4 no�enja, u Francuskoj 5,4 no�enja.


8

� �

� �

� �

� �

Fra

nc

usk

a

Evolucija putovanja Francuza u inozemstvo 1999. – 2010. (u 000)

Godina Broj putovanja Evolucija

1999. 15,70

2000. 16,40 +4,4 posto

2001. 15,90 -2.6 posto

2002. 17,10 +6.7 posto

2003. 17,36 +1,8 posto

2004. 19,10 +10,02 posto

2005. 20,92 +9.5 posto

2006. 20,91 -0,1 posto

2007. 20,84 -0,4 posto

2008. 20,04 -4 posto

2009. 20,62 +2,9 posto

2010. 20,94 +1,5 posto

2011. 22,37 +6,8 posto

Izvor: Secrétariat d’Etat au Tourisme (bez DOM-TOM regija)

Odmorišne destinacije Francuza

Kada su u pitanju putovanja u inozemstvo, Francuzi se u velikoj mjeri opredjeljuju za europske destinacije, koje ostva-ruju 74,3 posto dolazaka i 61,8 posto no�enja. Španjolska je na �elu, slijedi je Italija. Afri�ki je kontinent na drugomu

Barem jedno putovanje u 2011. ostvarilo je 76,7 posto francuskog stanovništva starijeg od 15 godina, od �ega 73,4 posto u Francuskoj i 25,9 posto u inozemstvu.

mjestu, s destinacijama u kojima prevladavaju kupališni turizam (Tunis) i kultura (Maroko, Egipat). SAD je tako�er važno odredište Francuza, kao i Kanada koja ima prednost kao frankofonsko podru�je, jednako kao i francuski otoci Guadeloupe i Martinique. Azija, posebice jugoisto�ni dio (Vijetnam, Tajland) napreduje posljednjih godina.

Najposjećenije destinacije Francuza u 2012.

ZEMLJA Francuski turisti Evolucija2012. Komentari

Španjolska 8.969.000 +7 postoŠpanjolska ostaje prva destinacija Francuza – razlozi su geografska pri-

stupačnost, brojni letovi i paket-aranžmani turoperatora, veličina zemlje i bogata turistička ponuda.

Italija 4.900.000 -2 postoItalija raspolaže istim adutima kao i Španjolska kada je u pitanju francuska publika, s time da se u Francuskoj ne promiče kupališni turizam. Cijene su

više nego u Španjolskoj.

Velika Britanija 3.740.000 +3 posto Odličan rezultat za Veliku Britaniju, zahvaljujući Olimpijskim igrama u Londonu i city break putovanjima.

Portugal 2.150.000 +12 posto Važan je etnički turizam, zbog jake dijaspore, ali i sve većeg zanimanja Fran-cuza za destinaciju. Lisabon bilježi odličan rezultat za 2011. i 2012. godinu.

Maroko 1.800.000 +0 posto Frankofonija i atraktivne cijene važni su aduti za ovu destinaciju. Zbog arapskog proljeća znatno su opala putovanja u 2011.

Njemačka 1.400.000 +3 posto Poslovna putovanja i city break prevladavaju u Berlinu.

SAD 1.450.000 -3 posto Sjedinjene Američke Države su u trendu te i dalje privlače Francuze u veli-kom broju, zahvaljujući povoljnom tečaju i odredištima kao što je New York.

Belgija 2.200.000 +1 posto Uglavnom kraća putovanja, zbog geografske pristupačnosti (samo 2.30 sati vlakom iz Pariza).

Turska 1.032.000 -9 posto Turska je iskoristila povlačenje francuskih turista iz Tunisa u 2011.

Tunis 985.000 +17 posto Tunis je pao sa 7. na 10. mjesto u 2012. Za 2013. se predviđa “povratak” destinacije na tržište.

Grčka 977.000 -2 posto Grčka je u 2011. iskoristila transfer rezervacija francuskih gostiju iz Tunisa.

Martinique / Guadeloupe 767.626 +12,50 posto Francuski Antili privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.

Nizozemska 675.000 +1 posto Uglavnom kraći boravci, zbog blizine − Amsterdam je udaljen samo 3.30 sata vlakom iz Pariza.

Švicarska 670.000 -1.7 posto Privlači goste zbog geografske pristupačnosti: kraća putovanja, poslovna putovanja i skijanje.

Tajland 573.000 +11 posto Jugoistočna Azija bilježi veliki porast zanimanja Francuza u posljednjih nekoliko godina.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


Putovanja u Francuskoj73,4 %

Putovanja u inozemstvo25,9 %

AzijaOceanija;6%

Amerika;8%

Afrika; 13%

Francuski Odmor

9�

� �

� �

� �

�

Kina 490.000 +0 posto Kina je bila najavljena kao nova prva svjetska destinacija, ali trpi štetu zbog čestih zdravstvenih problema.

Austrija 519.000 -0,5 postoPristupačna destinacija: veliki broj city break putovanja u Beč (pristupačan iz četiriju francuskih gradova), obiteljska putovanja u planine Tyrola. Većina

Francuza (2/3) u Austriju putuje ljeti.

Kanada 462.000 -0,5 posto Frankofonska regija Québec oduvijek je privlačila Francuze.

Hrvatska 423.000 +6 posto Hrvatska nastavlja privlačiti francuske turiste unatoč pomanjkanju izravnih letova iz pokrajine.

Irska 420.000 +0 posto Irska je odmah nakon Hrvatske, ima odlične zrakoplovne veze i snažno komunicira na francuskom tržištu.

Egipat 385.000 +11 posto Egipat je izgubio 6. mjesto na ljestvici (pao je s 15. na 21. mjesto). Za 2013., situacija je i dalje nestabilna i ne očekuje se dobar rezultat.

Réunion 350.000 -1 posto Francuski otoci privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.

Mauricijus 302.000 -4 posto Francuski otoci privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.

U 2012. je broj dolazaka Francuza porastao u Španjolskoj (+7 posto), Portugalu (+12 posto) i Hrvatskoj (+6 posto). Turska (-9 posto) i Gr�ka (-2 posto) su u padu, dok Maro-ko stagnira (0 posto). Pozitivni su bili Tunis i Egipat, koji unato� porastu i dalje trpe posljedice arapskog prolje�a: rast (+17 posto) koji je Tunis ostvario u 2012. nije nadoknadio drasti�an pad (-30 posto) u 2011. Jednako vrijedi i za Egipat, koji se polako oporavlja s porastom od 11 posto francuskih turista u 2012., nastavno na pad od 42 posto u 2011. Tunis je tako sa 7. mjesta najomiljenijih destinacija Francuza pao na 10., dok je Egipat s 15. pao na 21. mjesto. Hrvatska se s 20. popela na 19. mjesto zahvaljuju�i svojemu porastu od 6 posto te uzmaku Egipta.

Treba napomenuti da su vode�e �etiri destinacije za Francu-ze zemlje s kojima Francuska grani�i, što uvelike olakšava turisti�ki promet te favorizira kra�a i city break putovanja (vrijedi za Italiju, Veliku Britaniju, Belgiju i Španjolsku, ali i za Njema�ku koja svoju poziciju ponajprije duguje velikom broju poslovnih i city break putovanja).

Turisti�ki sektor u Francuskoj

� 7,12 posto BDP-a� 812 245 zaposlenih � 237 434 poduze�a � 43,3 milijardi eura potrošnje stranih gostiju � 7,5 milijardi eura pozitivnog salda platne bilance (više

nego prehrambena ili automobilska industrija) � 81,4 milijuna dolazaka stranih gostiju, što je stavlja na

prvo mjesto turisti�kih destinacija na svijetu � 200 milijuna putovanja u Francuskoj koja su sami Fran-

cuzi ostvarili u 2011.

Važnost turisti�kog sektora u Francuskoj

U 2011. je 51,4 posto Francuza koji su otputovali na odmor ostalo isklju�ivo u Francuskoj. Me�u onima koji su putovali samo je 25,9 posto otputovalo u inozemstvo. Za usporedbu: 50 posto Nijemaca, Nizozemaca, Belgijanaca i Britanaca odlu�uje se na odlazak u inozemstvo, što naravno ne zna�i da Francuzi nisu ljubitelji putovanja. Iako je istina da Nijemci više putuju u inozemstvo, njih smatraju pristašama masovnog turizma koji su, � nanciraju�i projekte u hotelijerstvu (npr. Kanarski otoci), donekle sami utemeljili. Dok Nijemce u velikoj mjeri privla�e sun�ane destinacije koje nude “all inclusive” pakete, Francuzi su u prvome redu ljubitelji kulturnog turizma.

Trend ostajanja “kod ku�e” stvara se zahvaljuju�i prednosti-ma koje daje radni tjedan od 35 sati i snažnom razvoju kom-panija koje nude jeftinije letove. Francuzi sve više izabiru kra�e programe i kulturne vikende u europskim gradovima. Bliže europske destinacije koje nude te sadržaje imaju pred-nost u odabiru Francuza koji radije putujuju kako bi otkrili destinaciju nego samo “sunce i more”.

Podaci za francuski turizam u 2012. godini

� Udjel Francuza koji su otputovali na odmor: 74,8 posto� Broj ostvarenih putovanja: -0,1 posto � Kratka putovanja u Francuskoj: +0,6 posto� Dulja putovanja u Francuskoj: -0,3 posto� Kratka putovanja u inozemstvo: +2 posto� Dulja putovanja u inozemstvo: -4,1 posto� Boravak u komercijalnom smještaju: -2,4 posto� Boravak kod prijatelja, obitelji: +4,4 posto� Potrošnja: -0,6 posto

Strani turisti u Francuskoj: novi rekord 81,4 milijuna u 2011. godini

Unato� nestabilnim me�unarodnim kretanjima, turisti�ki sektor ostaje dinami�an, s rastom od 4,8 posto kada je rije� o me�unarodnim dolascima. Francuska ostaje prva recep-tivna sila s 81,4 milijuna dolazaka, iako je porast u stranim dolascima smješta ispod europskog prosjeka. Dolasci iz BRIC zemalja porasli su za 17 posto u 2011., no taj je po-rast upola manji nego dvije godine prije. Broj no�enja koje su stranci ostvarili u Francuskoj tako�er je u porastu. Taj je rast viši od onog u dolascima jer putovanja dulje traju. Po-rasli su, iako manje nego oni s drugih kontinenata, i dolasci i no�enja iz europskih zemalja. Potrošnja turista u porastu je od 8,4 posto.

Organizirani turisti�ki promet u Francuskoj

Distribucija i prodaja u Francuskoj se organiziraju putem integriranih kompanija, distribucijskih agencijskih mreža, velikih supermarketa, online agencija te izravno putem turo-peratora.


10

� �

� �

� �

� �

Fra

nc

usk

a

Integrirane kompanije Nouvelles Frontieres Distribution 1.030 mil. eura 286 prodajnih punktova

Club Med Voyages 279,7 mil. eura 42 prodajna punkta 168 zaposlenih

Voyageurs du Monde 260 mil. eura 23 prodajna punkta 822 zaposlena

Fram Agences 246,6 mil. eura 60 prodajnih punktova 295 zaposlenih

Voyages Kuoni 35,5 mil. eura 13 prodajnih punktova 54 zaposlena

Distribucijske mrežeAS Voyages 2.550 mil. eura 1217 prodajnih punktova 4000 zaposlenih

Havas Voyages CWT 2.112 mil. eura 450 prodajnih punktova 2687 zaposlenih

American Express 1.600 mil. eura 50 prodajnih punktova 1700 zaposlenih

Tourcom 1.570 mil. eura 580 prodajnih punktova 1750 zaposlenih

Manor 1.300 mil. eura 220 prodajnih punktova 880 zaposlenih

Veliki supermarketiE. Leclerc Voyages 389.5 mil. eura 178 prodajnih punktova 658 zaposlenih

Voyages Carrefour 234 mil. eura 102 prodajna punkta 627 zaposlenih

Voyages Auchan 33,6 mil. eura 10 prodajnih punktova 95 zaposlenih

Casino Vacances 18,5 mil. eura 1 prodajni punkt 18 zaposlenih

Prodaja putem internetskih stranica online agencijeVoyages-sncf.com 2.800 mil. eura 6.975.000 posjeta mjesečno

Go Voyages 800 mil. eura

Opodo 700 mil. eura 1.395.000 posjeta mjesečno

Promovacances 1.367.000 posjeta mjesečno

Voyage Privé 1.364.000 posjeta mjesečno

Izravno putem turoperatoraGroupe Club Méditerranée 1.353 mil. eura 1.219.000 osoba 13.340 zaposlenih

Pierre & Vacances 1.163 mil. eura 3.715.000 osoba

Go Voyages 1.074 mil. eura 2.513.944 osobe 621 zaposlen

Nouvelles Frontières Gr. 1.052 mil. eura 1.450.000 osoba 2777 zaposlenih

Thomas Cook France NC mil. eura

Groupe Marmara 593,60 mil. eura 1.250.000 osoba 690 zaposlenih

Voyages Fram 410 mil. eura 437.000 osoba 836 zaposlenih

Groupe Voyageurs 260,50 mil. eura 126.053 osobe 823 zaposlena

Look Voyages 246 mil. eura 275.485 osoba 408 zaposlenih

Kuoni France 220,30 mil. eura 85.500 osoba 374 zaposlenih

Turisti�ki sektor u Francuskoj vrlo je odijeljen. Ne postoji jasna razlika izme�u turoperatora i putni�kih agencija jer 40 posto agencija osmišljava putovanja. Francuska ima oko 400 turoperatora, od kojih je samo stotinjak poznato širokoj publici te 3500 putni�kih agencija, od �ega 180 agencija MICE i incentiv specijalizacije. Integriranim distribucijskim mreža-ma kao što su AS Voyages i Havas Voyages pripada 70 posto agencija, ili pak mrežama nezavisnih agencija kao što je Tour-com. Pro� liraju se dvije konkurentne profesije koje se sve više suprotstavljaju � velike distributivne mreže i turoperatori.

Jaki trendovi u sektoru

� Turoperatori sve više preuzimaju kontrolu nad cijelim lancem turisti�ke usluge � produkcija, distribucija, inter-netske stranice BtoC i BtoB, prijevoz, smještaj.

� Turoperatori razvijaju višestruku distribuciju: pozivne centre, internet, svoje putni�ke agencije.

� Turoperatori prodaju sve više ostvaruju putem interne-ta, na svojim stranicama ili stranicama specijaliziranih online agencija � sve manje u tradicionalnim putni�kim agencijama (56 posto u 2008. prema 37 posto u 2012.).

� Distribucija u velikim komercijalnim središtima znatno se razvila u posljednjih deset godina.


Raspodjela prodaje turoperatora

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

11�

� �

� �

� �

�

Problemi i promjene s kojima se susre�u profesionalci u turisti�kom sektoru

Godina 2012. bila je loša za francuske turoperatore. Uz teško gospodarsko stanje i velik pad kupovne mo�i Fran-cuza, trebalo se nositi sa složenom politi�kom situacijom u njima važnim odredištima, primjerice Tunis, Egipat i Gr�ka. Nove tehnologije i oblici potrošnje sve više utje�u na navike potroša�a - “last minute” rezervacije postale su “super last minute” rezervacije. Radi se o globalnom trendu koji je izazvao velike promjene u turisti�kom sek-toru. Francuzi uvijek traže najpovoljniju cijenu, sve je više internetskih rezervacija, posebno putem “online privatnih prodaja”, �iji promotori (voyageprive.com vo�a je u Fran-cuskoj) objavljuju izvanredne poslovne rezultate. No ovaj trend prikriva važan problem i to jako zabrinjava. Naime, ti distributeri ve�inom samo preprodaju aranžmane tradici-onalnih turoperatora s popustom, što zna�i da ti popusti umanjuju i ina�e niske marže turoperatora. Turoperatori su na neki na�in “odrezali granu na kojoj sjede” omogu�uju�i stalnu rasprodaju, što zbunjuje potroša�e. Takve rasprodaje putem interneta ne mogu turoperatorima postati dugotrajni na�in poslovanja jer preniske marže ne omogu�uju njihov opstanak. Uz spomenuto, otvoren je dodatni prostor za pure player agencije, koje rade izravno s receptivnim agencija-ma, preska�u�i turoperatore. Situacija je postala za�arani krug koji su turoperatori sami potaknuli kada su se našli zate�eni izme�u nedovoljne prodaje u mrežama turisti�kih agencija i imperativne potrebe prodaje zaliha. Treba ista-knuti i da dio turoperatora nije uspio predvidjeti promjene u ponašanju i potrebama potroša�a te je nudio stereotipne proizvode, što im je dodatno otežalo poslovanje.

Trenuta�no stanje glavnih turoperatora (“majors” � Tho-mas Cook, TUI France, Fram…) odražava to stanje koje istodobno ubrzava promjene tradicionalne distribucije. Tu-roperatori su se suo�ili s “multikanalnom politikom” svojih partnera, turisti�kih agenata i mreža turisti�kih agencija i nisu imali drugi izbor osim ubrzati uklanjanje posred-nika. Mreže poput AS Voyages, TourCom, Manor, koje rade izravno s u�lanjenim agencijama, znatno pove�avaju marže. Turoperatori (Voyageurs du Monde, PlanèteVO…) koji su krenuli u smjeru prodaje svojih proizvoda bilježe pozitivne rezultate, unato� lošem gospodarskom stanju, a za ostale je, bez vrlo reaktivne reorganizacije njihova poslovanja, budu�nost nesigurna (ili nepredvidiva).

Važnost interneta za pripremu i rezervacije putovanja

Internet je i dalje glavni izvor informacija francuskim turistima. E-turizam se sve više razvija, a trend je potaknut porastom broja smartphonea.

Mišljenja koja turisti nakon putovanja objavljuju na druš-tvenim mrežama u velikoj mjeri utje�u na odabir putova-nja. Danas je nazo�nost destinacije na društvenim mrežama nezaobilazna — 20 posto e-turista tražilo je potvrdu svog odabira na društvenim mrežama. Došlo je vrijeme “hi-per-konektiranosti”, kada pojedinci tijekom putovanja u prosjeku raspolažu �ak s tri sredstva za priklju�ivanje na internet, na �elu s mobilnim telefonom. Taj bi trend trebao ja�ati, s obzirom na to da se mobilni internet mnogo brže razvija nego fiksni.

E-turizam na francuskom tržištu u 2012. godini:

� E-turizam vode�i je u trgovini na internetu te obuhva�a 56 posto transakcija, tj. promet od 17,7 milijardi €, s porastom od 7 posto u 2012.

� 60 posto francuskih turista pripremilo je putovanje putem interneta, a 42 posto ga je i rezerviralo.

� Cijene koje se postižu na internetu u prosjeku su 20 posto niže nego u tradicionalnim kanalima.

� 35 posto korisnika interneta organiziralo je putovanje mobilnim telefonom.

� 10 posto korisnika mobitela kupilo je uslugu putem smartphonea.

� 20 posto korisnika interneta koristilo se društvenim mrežama u pripremi putovanja.

� 96 posto korisnika podložno je mišljenjima prijatelja i ocjenama na društvenim mrežama.

POLOŽAJ HRVATSKE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU

Rezultati u 2012. godini

Unato� objektivnim (gospodarsko stanje u Francuskoj, porast stope nezaposlenosti, pad kupovne mo�i) i subjek-tivnim �imbenicima, promet s francuskog tržišta u 2012. porastao je za šest posto u dolascima i �etiri posto u no�enjima. To je vrlo dobar rezultat, ako se uzme u obzir da su Francuzi prošle godine op�enito manje putovali. Razlog su novi letovi prema Hrvatskoj, strategija usmjere-nosti promidžbe na regije koje do sada nisu bile dovoljno poznate francuskoj publici (Istra, Zadar, Zagreb) te pro-midžba predsezone i posezone, tj. zimskih programa. Na taj smo na�in otvorili mogu�nost za poboljšanje prostorne i vremenske raspore�enosti francuskih gostiju u Hrvatskoj. S obzirom na krizu i manju platežnu mo� Francuza radi se o najprimjerenijoj strategiji, jer je destinacija cjenovno pristupa�nija u posezoni i zimi. Uspješna realizacije akcije “Dubrovnik, grad za sve sezone” u studenom 2011./ožujku 2012., upu�uje na realnu mogu�nost da se sezona produlji, a model bi se mogao proširiti i na druga odredišta (Zagreb, Split) kao city break destinacije i to tijekom cijele godine. Istina je da je Dubrovnik tradicionalno Francuzima naj-poznatije odredište, no njihovo se zanimanje posljednjih nekoliko godina postupno usmjerilo i na sve druge jadran-ske regije, pa i na kontinentalni dio Hrvatske. Ta evolucija važna je za razvoj francuskog tržišta, jer je pritisak na Dubrovnik prevelik i realno nema dovoljno kapaciteta za francuske turoperatore u regiji. Pozicioniranje turisti�ke ponude Dubrovnika na hotele s pretežno pet zvjezdica te cijene koje iz toga proizlaze dodatna su zapreka ve�ini francuskih turoperatora.

Novi izravni letovi Pariz – Zadar i Marseille – Zadar (Ryan Air) te Pariz – Pula (Ryan Air) i ostvarene PR aktivnosti na tržištu omogu�ili su razvoj tržišta u zadarskoj i istarskoj regiji. Rezultati su konkretni: +15 posto, tj. 42 000 dolazaka u zadarskoj regiji, +12 posto, tj. 56 000 dolazaka u istarskoj regiji. Osim toga, s obzirom na specifi�ne turisti�ke sadržaje (kultura, gastronomija, priroda i parkovi) te se regije – Istra i Kvarner te Zadar i Lika – mogu posje�ivati i izvan sezone.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


12

� �

� �

� �

� �

Fra

nc

usk

a

Rezultati francuskih turoperatora

Na po�etku sezone 2013. rezervacije francuskih turope-ratora za mediteranske destinacije op�enito su kasnile, a za Hrvatsku su bile pozitivne: +3,5 posto za putnike koji uzimaju samo let (2204 osobe), +9,9 posto u paket-aran-žmanima (24 058 osoba), što je 3000 osoba više u uspo-redbi s 2012. Porast su bilježile i pojedine konkurentske destinacije, npr. Gr�ka i Turska, dok su Španjolska i Italija zaostajale, jednako kao Egipat i Tunis. Maroko i dalje stagnira. Za 2013. predvi�a se rezultat sli�an onom iz 2012. Sasvim je sigurno da �e Egipat i dalje biti u lošem položaju, sve do kraja 2013., kao i Tunis, s obzirom na i dalje napeto politi�ko stanje te predsjedni�ke i parlamentarne izbore �ije održavanje nije najbolje za ostvarenje uspješne ljetne sezone. Maroko bi mogao ostvariti uspješan tržišni povra-tak. Zimske rezervacije porasle su za 20 posto, Kanarski otoci dobro se prodaju, jednako kao i Sicilija, novi izazov turoperatora Héliades i Marmara, koji ondje otvaraju klub proizvode. Italija bi op�enito trebala ostvariti dobar rezul-tat. Hrvatska, nova �lanica Europske unije od 1. srpnja, tako�er se dobro pozicionira novim proizvodima turope-ratora Fram, Top of Travel i Plein Vent. Turska, s novim Eldoradorom u Bodrumu te najnovijim Club Medom u Beleku “ostaje u utrci”, kao i Gr�ka. Kada su u pitanju daleke prekomorske destinacije, u porastu su Meksiko, francuski Antili, Burma i Mauricijus.

Analiza konkurencije

Hrvatska je u o�ima Francuza nova mediteranska destina-cija s bogatom turisti�kom ponudom, pošte�ena negativnih u�inaka masovnog turizma, destinacija koja gradi svoj turisti�ki uzlet na održivom razvoju i idealnom spoju pri-rodne i kulturne baštine. Kao takva, Hrvatska ima poziti-van imidž, a klijent koji se zanima za destinaciju željan je novih saznanja i otkri�a te na taj na�in valorizira bogatu i raznovrsnu ponudu destinacije.

Grčka je u 2012. primila 15,5 milijuna stranih turista prema 16,5 milijuna u 2011., što je pad od šest posto. Pad se u 2012. osjetio i na francuskom tržištu (s 1 150 000 putnika na 977 000), što se tuma�i �injenicom da je ta destinacija u 2011. iskoristila pad Tunisa, ali nije u jednakoj mjeri nastavljeno i 2012. U Gr�koj su njema�ki gosti na prvome mjestu s 2,1 milijuna dolazaka, ispred Velike Britanije (1,9 milijuna dolazaka), Francuske (977 000 dolazaka), Rusije (875 000 dolazaka) i Italije (848 000 dolazaka). Tih pet tržišta �ini 45 posto ukupnih dolazaka u Gr�koj te se kao receptivno tržište smjestila na 10. mjestu u Europi i 17. u svijetu. Turizam u Gr�koj tako�er je podložan sezonalnosti: sedam posto putovanja ostvaruje se od sije�nja do ožujka, 25 posto od travnja do lipnja, 54 posto od srpnja do rujna i 14 posto od listopada do prosinca.

Turska – s obzirom na ostvarene rezultate i dosadašnji trend, destinacija bi trebala zabilježiti dvoznamenkaste po-make. Turska ima odli�ne rezultate na francuskom tržištu: 928 000 francuskih turista u 2010., 1 140 459 u 2011. i 1 032 565 u 2012. Turska vlada lansirala je vrijedan pro-gram stvaranja novih proizvoda kako bi obogatila turisti�-ku ponudu (do sada uglavnom sunce/more unutar podru�ja izme�u Izmira i Antalye), nastoje�i zaštititi lokacije poput

Kapadokije. Ipak, proizvod sunce/more temelj je turizma u Turskoj, �ime su i bili uspješni u povla�enju francuskih turista iz Tunisa.

Italija – u 2012., 4,9 milijuna francuskih turista posjetilo je Italiju s glavnim motivom otkrivanja kulturne baštine, slijede plaža i planinski odmor. Hrvatska bi mogla preuzeti dio tržišta kada su u pitanju plaže, jer u tom segmentu ima daleko bolju ponudu i povoljne cijene.

Španjolska – od milijarde putovanja koja su Europljani ostvarili u 2011., �ak 13 posto bilo je u Španjolskoj, koja time postaje prva destinacija Europske unije. Slijede Itali-ja i Francuska s udjelom od devet posto za svaku od njih. U 2012. je francusko receptivno tržište zabilježilo porast od sedam posto, s 8 969 000 dolazaka. Španjolska ostaje prva destinacija Francuza: geografska pristupa�nost, mno-gi letovi i paket-aranžmani turoperatora, veli�ina zemlje i bogata turisti�ka ponuda pridonijeli su tom uspjehu. Op-�enito, 2012. bila je uspješna za španjolski turizam, s 57,7 milijuna dolazaka (+2,7 posto). Španjolski brand snažan je na me�unarodnom planu, a strateški je cilj geografska razli�itost dolazaka i produljenje sezone te bolja iskorište-nost turisti�kog sektora.

Tunis je zbog arapskog prolje�a znatno pao na tržištu – sa sedmog mjesta na ljestvici najposje�enijih destinacija Fran-cuza pao je na deseto mjesto (2012.). Posljedice arapskog prolje�a i dalje se osje�aju. Ipak, u 2012. zabilježen je po-rast od 17 posto s francuskog tržišta, u odnosu prema 2011. kada su zabilježili pad od 30 posto. Unato� svemu, Tunis je još prva destinacija Francuza kada je rije� o organizi-ranom prometu. Prema podatcima udruge CETO za 2012., s 413 211 putnika u paket-aranžmanima Tunis ostvaruje porast prometa od 14 posto. No taj se porast dogodio jer su imali mnoge “rasprodaje”. U 2013. predvi�a se povratak na razinu rezultata iz 2010., tj. sedam milijuna turista prema šest milijuna u 2012. Cilj za 2016. je deset milijuna stranih turista, zahvaljuju�i raznovrsnoj turisti�koj ponudi (posebi-ce kulturnog sadržaja, pustinje, talasoterapije). Maroko je relativno blago pogo�en arapskim prolje�em. Dolasci s francuskog tržišta relativno su stabilni (1,8 mili-jun dolazaka u 2012). Frankofonija i atraktivne cijene važ-ne su prednosti te destinacije, koja je posljednjih godina pokrenula duboku transformaciju turisti�ke ponude (Plan Vision 2010, te Plan Azur/Vision 2020). Dominantna ideja je valorizirati i staviti u prvi plan sve doma�e.

Organizirani i pojedina�ni promet s francuskog tržišta u Hrvatskoj

Od 418 000 francuskih dolazaka u Hrvatskoj, 40 posto odnosi se na organizirana putovanja, a ostalih 60 posto �ine pojedina�na putovanja u vlastitoj organizaciji prijevoza i smještaja, naj�eš�e prema planiranim itinererima.


� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

13�

� �

� �

� �

�

Pregled nekoliko najvažnijih turoperatora koji u ponudi imaju Hrvatsku

Top of Travel

Predlaže bogat i raznovrstan program u Hrvatskoj, veliki broj putovanja, grupnih i pojedinačnih. Turoperator, koji je 2011. godine slavio 13 godina postojanja, posluje po jednostavnom konceptu - omogućiti putniku da ode u najbližu zračnu luku i da otputuje u destinacije koje nude “opuštanje i otkrivanje”. Top of Travel za Hrvatsku nudi velik broj letova iz 15-ak francuskih gradova, svaki tjedan, od polovice travnja do početka listopada, s kombinacijama ulaska i izlaska između Pule, Dubrovnika i

Splita. Ove godine, Top of Travel održava prisutnost u Hrvatskoj označujući Hotel Nimfu kao “Top Clubs by Top of Travel”. “Top Club” nova je linija proizvoda koja je pokrenuta ove godine samo u pet destinacija.

Visit EuropeJedan je od vodećih francuski turoperatora za Hrvatsku. Njegova je ponuda bogata i različita, nudi putovanja, kružna putova-nja, all inclusive proizvode, putovanja automobilom, vikende itd. Snaga ovog turoperatora je u velikim zalihama kapaciteta i reaktivnosti. Treba istaknuti i velik broj regionalnih letova: 17 francuskih uzletišta s vlastitim charterskim lancem. U 2013.,

Visit Europe širi svoju ponudu u dubrovačku regiju, hotelom Lafodia Sea Resort.

Look VoyagesPrisutan je u svim segmentima ponude te se sve bolje plasira otkad je destinacija poboljšala kvalitetu smještaja. Look

Voyages bio je jedan od prvih francuskih turoperatora u destinaciji koji je ponudio “klub proizvod” s frankofonskom animacijom.

Plein Vent

Jedan od prvih turoperatora u Hrvatskoj - sudjelovao je u lansiranju destinacije, sa sloganom “kvaliteta po niskoj cijeni”. Ovaj ekonomski model predlaže jednu destinaciju, jedan proizvod, jedan izlet i jamči polazak. U zrakoplovnom prijevozu turoperator se oslanja na matičnog turoperatora Fram, s kojim zakupljuje kapacitete - jamči kvalitetu i strogo izabrani proizvod te stalnu

kontrolu usluge. Ove godine, Plein Vent prvi je turoperator koji Francuzima otvara mogućnost boravka u zadarskoj regiji u renoviranom hotelu Adria.

CroisiEuropePrva europska brodarska kompanija stara 34 godine, prva je kad je riječ o riječnoj plovidbi u Europi. Hrvatsku komercijalizira

pod firmom CroisiMer počevši od 2007., s brodom “La Belle de L’Adriatique” (200 putnika) koji je iste godine sagradio za plovidbu Jadranom.

Thomas Cook

Ulaže u klub proizvode i nudi proizvode različitih razina cijena. Originalnost temelji na zanimljivim gastronomskim i kulturnim etapama i degustacijama domaćih proizvoda. Grupa Thomas Cook objedinjuje tri velike francuske marke: Thomas Cook, Jet Tours i Aquatour (za polaske iz sjevernog dijela Francuske). Thomas Cook nudi nekoliko proizvoda u Hrvatskoj: ture, jedno

putovanje automobilom koje uključuje Zagreb te ove godine prvi put otvara svoj Thomas Cook village Waterman Supetrus na Braču.

FramOd početka je prisutan u Hrvatskoj iako je stagnirao u rezultatima i u ponudi. U 2013. je Hrvatska reaktivirana atraktivnim bit-nim pomakom u raznovrsnosti ponude: Fram je udvostručio broj letova prema Hrvatskoj - iz sedam gradova prema Dubrovniku

i od ove godine prema Splitu. Fram otvara svoj hotel klub Framissima u hotelskom kompleksu Elaphusa Bluesun na Braču te novi hotel klub Olé Bluesun Bonaca.

Jet ToursNudi veliki broj proizvoda, različitih kategorija smještaja. Zanimljivi su proizvodi koji kombiniraju nekoliko otoka, te ture i kružna putovanja iz Splita i Dubrovnika, gdje slijeću letovi iz Pariza i pokrajinskih gradova. Turoperator očekuje porast širenjem polaza-

ka iz pokrajine..

Croatie ToursSpecijalist za putovanja à la carte. Nudi različite kombinacije u Hrvatskoj te pokriva sve vrste prijevoza, smještaja, iznajmljiva-nja, putovanja automobilom, pješačke obilaske, boravke u svim regijama i na dvadesetak hrvatskih otoka. Ove godine nudi tri

nove ture automobilom a tema je kulturna i prirodna baština, posebno na Kvarneru.

Bemex ToursSpecijalist za Hrvatsku od 1985. − nudi široku lepezu smještaja za sve vrste potražnje. U zrakoplovnom su prijevozu vrlo

prilagodljivi, kombiniranim rutama open-jaws. Brošura za individualce je sveobuhvatna i operativna od travnja do listopada. Za skupine, Bemextours predlaže vikend boravke, incentive i teambuilding te privatne brodove za kružna putovanja à la carte.

Novasol Specijalist za iznajmljivanje kuća, u posljednjih je nekoliko godina zabilježio odlične rezultate u Hrvatskoj. Nudi bogat izbor kvalitetnih proizvoda u Istri i Kvarneru, nešto slabiji na južnom dijelu obale.

Atalante Specijalist za avanturistički turizam i bilježi veliko zanimanje za Hrvatsku. Unatoč malim brojkama, radi se o kvalitetnom proi-zvodu koji se kreće uzlaznom putanjom.

Interhome Specijaliziran za iznajmljivanje kuća i stanova − 70 posto rezervacija odnosi se na jednotjedni boravak, 23 posto na dvotjedni.

Comptoir des Voyages

Specijaliziran za visoko kvalitetne programe à la carte. Novi proizvodi: city break u Zagrebu i kratka putovanja po Hrvatskom zagorju.

Hrvatska kod francuskih turoperatora

Posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala jedna od važnijih turisti�kih destinacija u Francuskoj. Uspjeh i dina-mika napretka destinacije u prethodnom desetlje�u povukli su za sobom veliko zanimanje profesionalaca i rijetki su turo-peratori koji je ne uvrste u ponudu. Op�enito re�eno, rezultati francuskih turoperatora ve� su nekoliko godina stabilni, što pokazuje da je Hrvatska kao mediteranska destinacija dobro smještena u segmentu organiziranih putovanja. Francuski turoperatori isti�u odre�ene probleme s kojima se susre�u na terenu: manjak slobodnih kapaciteta u hotelima (posebice u srpnju i kolovozu), manjak fleksibilnosti i pouzdanosti hote-lijera u kriznom razdoblju, promjenu cijena koje katkad rastu neovisno o mogu�im ulaganjima u kvalitetu. Turoperatori tako�er isti�u manjak kvalitetnih hotela s tri zvjezdice te sta-lan rast cijena, jer je Hrvatska u prosjeku skuplja od mnogih mediteranskih odredišta.

CETO (www.ceto.org) udruženje je francuskih turoperatora te okuplja oko 70 članova. SNAV (www.snav.org) udruga je francuskih putničkih agencija.


14

� �

� �

� �

� �

Fra

nc

usk

a

Individualni promet s francuskog tržišta

Uz organizirana putovanja potrebno je razvijati i individualna putovanja, što nije jednostavno kad nema dostatno zrako-plovnih linija, pogotovo jeftinijih. Nacionalne zrakoplovne kompanije nerijetko su preskupe za individualna putovanja, posebno s obzirom na trenuta�no gospodarsko stanje u Francu-skoj. Najve�a zapreka razvoju francuskog tržišta jest mali broj jeftinih letova prema Hrvatskoj, posebice iz provincije. Naime, izvan Pariza, u sezoni postoje samo letovi Lyon � Split, Lyon � Dubrovnik, Mulhouse � Dubrovnik te Marseille � Zadar. Ne postoji nijedan izravan redoviti let ni low cost iz velikih gradova Nantesa, Bordeauxa, Toulousea ili Lillea. Stanovnici tih regija, koje imaju veliki emitivni potencijal, trenuta�no su ovisni o charterskim letovima, kombiniranim letovima (koji su �esto skupi) ili dolascima automobilom (koji mogu trajati i dva dana, ovisno o regiji). Za ve�inu Francuza, posebno u pariškoj regiji iz koje stiže najviše putnika, Hrvatska je predaleko da bi putovali automobilom. Istraživanje Tomas 2011. pokazuje da 84 posto turista koji posje�uju Hrvatsku dolazi automobilom (Nijemci, Austrijanci, Talijani, �esi, Slovenci), prema osam posto koji putuju zrakoplovom. Razvoj individualnog prometa s francuskog tržišta treba promišljati pove�anjem broja zra�nih linija te poticanjem prometa u regijama iz kojih je Hrvatska dostupna automobilom.

Zrakoplovne veze prema Hrvatskoj u 2013.(bez charterskih linija turoperatora)

CROATIA AIRLINES Paris CDG − Split, ponedjeljkom, srijedom i subotom Paris CDG − Dubrovnik, četvrtkom, petkom i nedjeljom Paris CDG − Zagreb, svaki dan od travnja do listopada Lyon − Split, subotom od travnja do listopada

AIR FRANCE Paris CDG − Zagreb, svaki dan

BRUSSELS AIRLINES Bruxelles (Belgique) − Zagreb, svaki dan

LUXAIR Luxembourg (Lux) − Dubrovnik, nedjeljom, od 21. travnja do 6. listopa-da – novo u 2013.

RYANAIR Paris Beauvais − Zadar, srijedom i nedjeljom, od 31. ožujka 2013 – novo u 2013.Paris Beauvais − Pula, srijedom i subotom, od 24. ožujka – novo u 2012.Marseille − Zadar, ponedjeljkom i petkom, od 1. travnja – novo u 2012.Charleroi (Belgique) − Rijeka, ponedjeljkom i petkom, od 1. travnja 2013. – novo u 2013.Charleroi (Belgique) − Zadar, ponedjeljkom, utorkom i subotom, od 26. ožujka Charleroi (Belgique) − Pula, ponedjeljkom i subotom, od 25. ožujka

TRANSAVIAParis Orly − Dubrovnik, petkom, od 26. travnja do 27. rujna – novo u 2012.Paris Orly − Split, petkom, od 26. travnja do 4. listopada – novo u 2012.

EASYJET Lyon − Dubrovnik, utorkom i subotom, od 6. srpnja do 31. kolovoza – novo u 2013.Paris CDG − Dubrovnik, svaki dan osim srijede, od 1. srpnja do 1. rujna Paris CDG − Split, svaki dan, od 5. srpnja do 1. rujna Bâle Mulhouse − Split, subotom, od 20. travnja Genève (Suisse) − Split, subotom, od 20. travnjaGenève (Suisse) − Dubrovnik, subotom, od 18. svibnja

Navike i ponašanje francuskog turista

Francuski je turist ljubitelj kulturnih i prirodnih sadržaja, sklon je putovanjima na tragu novih otkri�a, zainteresiran je za kontinentalna podru�ja i putovanja izvan sezone. No poznat je po tomu što je mnogo zahtjevan.

Prema istraživanju Tomas 2011., Francuzi se u Hrvatskoj najviše zanimaju za aktivni turizam i kulturu. U ovom kontekstu, novi letovi za Zadar dobrodošli su jer su Francuzi uz kulturu posebno zainteresirani za prirodu i nacionalne parkove.

Grafi�ki prikaz pokazuje da je Hrvatska destinacija koja je prikladna za putovanja, za razliku od Tunisa i Španjolske, u kojima su turisti pretežno stati�ni te upražnjavaju manje aktivnosti. Ova pozicija Hrvatske svjedo�i o raznolikosti njezine turisti�ke ponude, a trebala bi oja�ati zahvaljuju�i novim jeftinim letovima koji otvaraju mogu�nost kombi-niranja ulaska i izlaska u destinaciju. Analiza prema vrsti smještaja potvr�uje da se Francuzi rado odlu�uju za hotele i turisti�ka naselja (62 posto), za kamping i privatni smje-štaj (38 posto).


� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

15�

� �

� �

� �

�

Prostorna raspore�enost francuskih gostiju u Hrvatskoj

Dolasci 2010.

Dolasci 2011.

Dolasci 2012.

Evolucija 2012./2011.

Istra 50.995 50.112 55.964 +12 posto

Kvarner 40.111 38.685 40.500 +4 posto

Zadar 36.000 35.800 41.000 +15 posto

Šibenik 36.713 35.683 33.949 -4,8 posto

Split 69.520 75.425 75.400 +0 posto

Dubrovnik 101.320 101.097 107.000 +6 posto

Grad Zagreb 23.100 26.987 26.080 -3 posto

Kontinentalni 39.700 43.130 43.700 +1 posto

S više od 180 000 dolazaka, splitska i dubrova�ka regija još bilježe gotovo polovicu dolazaka s francuskog tržišta (43 posto). No potrebno je istaknuti veliku evoluciju dolazaka u istarskoj i zadarskoj regiji, s porastom od 12 posto i 15 posto, što se nastavlja na uvo�enje novih letova, a upu�uje na mogu�nost razvoja tih regija na francuskom tržištu.

Bolja “prostorna raspore�enost” francuskih turista u Hrvat-skoj trend je koji bi se trebalo nastaviti. Primjerice, Francu-ska je tre�e emitivno tržište u kontinentalnoj Hrvatskoj, s 43 000 dolazaka u 2011., nakon Italije i Austrije.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Dolasci francuskih gostiju u kontinentalnoj Hrvatskoj

Dolasci iz Francuske po mjesecima

Dolasci 2012.

Noćenja 2012. Indeks Dolasci

2011.Noćenja

2011. Indeks Indeks 2012./2011.

Siječanj 1.295 3.265 1,35 1.112 3.019 1,30 116,46 108,15

Veljača 1.923 4.333 1,65 1.724 4.002 1,44 111,54 108,27

Ožujak 3.524 9.399 1,90 2.736 6.680 1,61 128,80 140,70

Travanj 22.907 76.240 4,59 24.803 79.450 4,71 92,36 95,96

Svibanj 45.659 156.212 4,57 48.065 154.900 5,60 94,99 100,85

Lipanj 47.470 163.215 1,94 46.301 167.180 1,98 102,52 97,63

Srpanj 80.461 357.151 1,70 81.036 355.088 1,79 99,29 100,58

Kolovoz 126.608 612.070 2,68 111.599 553.325 2,55 113,45 110,62

Rujan 55.760 189.469 2,32 52.441 189.705 2,58 106,33 99,88

Listopad 15.232 48.348 2,72 13.126 42.842 2,68 116,04 112,85

Studeni 2.652 7.407 1,79 2.348 5.952 1,52 112,95 124,45

Prosinac 2.021 5.615 1,80 2.216 5.597 1,86 91,20 100,32

Dolasci francuskih gostiju po periodu

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


16

� �

� �

� �

� �

Fra

nc

usk

a


Prednosti i nedostatci hrvatske turisti�ke ponude

Prednosti Nedostatci

Ljepota krajolika, bogatstvo kulturne baštine.

Autentičnost i očuvana priroda.

Raznolikost turističke ponude koja može zadovoljiti sve segmente potražnje s francuskog tržišta.

Blizina destinacije, izostanak administrativnih zapreka.

Općenito dobar imidž destinacije. Hrvatska se na francuskom tržištu istaknula kao jedna od najdojmlji-

vijih “priča o uspjehu” na području turizma.

Aktivna uloga Hrvatske turističke zajednice na trži-štu, na planu promidžbe i potpore turoperatorima.

Idealna destinacija za supstituciju “kriznih” destinacija Magreba.

Nedovoljno letova, posebno iz “provincije”. Unatoč tomu što postoje jeftiniji letovi prema Hrvatskoj,

njihov broj nije dostatan, posebno prema određenim regijama (Kvarner, Istra, pa i Zadar).

Nedostatak klub proizvoda s francuskim animatorima.

Nedostatak hotela s tri zvjezdice (posebno u dubrovačkoj regiji).

Razina usluge nije uvijek primjerena (prijam, hotel-ska usluga, hrana u restoranu).

Još nedovoljno poznavanje određenih regija – Lika/Karlovac, Slavonija, središnja Hrvatska - unatoč ulo-

ženim naporima. Riječ je o dugoročnom procesu.

Nepraktične plaže za obitelji s djecom, preveliko opterećenje obalnog područja ljeti.

Mogućnosti Opasnosti

Otvaranje novih jeftinijih linija koje će omogućiti više dolazaka u regijama Istre, Kvarnera i Zadra.

Izravni let Croatia Airlinesa iz Pariza u Dubrovnik u zimskom razdoblju (ako se nastavi).

Potencijal emitivnog tržišta za produljenje sezone - tržište seniora predstavlja 18 posto francuskih tu-rista, dok radnici i osobe s nižom stručnom spremom čine 46 posto. Prvi imaju mogućnost putovati izvan sezone, a drugi traže povoljne cijene. Postoji, dakle,

potencijal za razvijanje predsezone i posezone te zimskog razdoblja.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Kontekst gospodarske krize i pad kupovne moći Francuza.

U kriznom razdoblju Francuzi su skloni ostajati “kod kuće”. U određenim segmentima klijentele, cijena

postaje važnija od destinacije.

Francuzi rezerviraju sve kasnije i događa se da tada ne nalaze mjesta u hrvatskim hotelima.

Porast cijena smještaja koji uvijek ne prati poboljša-nje kvalitete – vrijednost za novac.

Mjestimična precijenjenost hotela s četiri i pet zvjezdica.

Predvi�anja za 2013.�godinu

Godina 2013. trebala bi potvrditi dobre rezultate iz 2012. Strategija nastupa na tržištu posebno je istaknula razvijanje programa iz “provincijskih gradova”, produljenje sezone i bolju prostornu raspore�enost te valorizaciju hrvatskih regija i raznolikosti turisti�kog proizvoda. O�ekujemo i pozitivne u�inke vezane za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

17�

� �

� �

� �

�

Noviteti za 2013. godinu

Mnogobrojne su novosti s francuskog tržišta u 2013.godini.

Noviteti francuskih turoperatora u 2013.Francuski su turoperatori svjesni da u Hrvatskoj postoje mogućnosti za razvoj njihove aktivnosti. Iako za njih razvijanje

novih programa pretpostavlja i novi poslovni rizik, sve ih više širi svoju produkciju te u ponudi imaju nove regije.

Nova odmorišna putovanja Nove ture

Fram otvara tri nova proizvoda na Braču:- Hotel-Club 4* Framissima

- Hotel-Club 3* Olé- Hotel 3* Bonaca

Comptoir des Voyages nudi novi jedinstven proizvod na tržištu – petodnevno putovanje po Hrvatskom za-gorju. Obilaze se Veliki Tabor, Trakošćan i Varaždin.

Plein Vent se instalira u zadarskoj regiji, u kojoj francuski turoperatori još nisu brojni. Novi proizvod je

hotel Adria u Biogradu na Moru.

Salaun nudi turu po regiji “Grand Tour de l’ex-Yougo-slavie”, veći dio putovanja je u Hrvatskoj, sedam od ukupno trinaest dana: Opatija, Šibenik, Trogir, Split i

Dubrovnik.

Visit Europe širi produkciju u dubrovačkoj regiji s novim programom u hotelima Grand Hotel Orebić i

Lafodia.

Solotour, specijalist za grupna putovanja predlaže novi city break u Dubrovniku.

Novi letovi u 2013.Počevši od 2012., uvedeni su mnogi niskotarifni letovi. U 2013. uvedena su dva dodatna leta.

Ryanair omogućuje novu vezu, dva puta na tjedan, Paris Beauvais - Zadar. Francuzi iz istočne regije imaju

mogućnost putovati u Rijeku iz susjedne Belgije no-vim letom Charleroi - Rijeka.

EasyJet otvara novu liniju Lyon – Dubrovnik, dva puta na tjedan u srpnju i kolovozu.

STRATEGIJA I PUTANJA DESTINACIJE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU Francusko smo tržište po�eli obra�ivati 1998. godine, kada je otvoreno Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Pari-zu. Iza nas je 15-godišnji rad koji možemo podijeliti u tri faze:

� Lansiranje “nove” destinacije 1999. – 2005.� Zrelost i u�vrš�enje destinacije 2006. – 2010.� “Novi polet” destinacije.

Butlerov dijagram – životni ciklus destinacije

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Parizu uteme-ljeno je u lipnju 1998. u uvjetima “de� cita imidža” Hrvatske kao turisti�ke destinacije na francuskom tržištu te negativnih konotacija vezanih za rat u našoj zemlji. Trebalo je krenuti “od nule”, stvoriti jasan i pozitivan imidž te kvalitetno pozicionirati destinaciju. Djelotvoran slogan koji je tada Hrvatsku lansirao na tržištu bio je “Croatie. La Méditerranée s’agrandit” – strategija se temeljila na kvalitativnom pozicioniranju destinacije, a nit vodilja bila je autenti�nost. Kvaliteta naših kampanja oglašava-nja privukla je i izbirljiviju publiku koja se zainteresirala za sve oblike naše turisti�ke ponude, ne samo za proizvod sunce/more (koji ograni�uje razvoj tržišta, i prostorno i vremenski). Odnosi s medijima imali su odlu�uju�u ulogu � ukupna vrijednost re-portaža i priloga kao rezultata PR aktivnosti od 2000. do 2004. dosegnula je 58,3 mil. eura (2474 pisana, radijska i TV priloga).

Broj dolazaka s francuskog tržišta je s 31 600 u 1999. pora-stao na 220 600 u 2003. godini. Slijedila je faza oboga�ivanja komunikacijske poruke novim sadržajima (od 2003. do 2005.) - “Croatie, la Méditerranée retrouvée” – Hrvatska, Mediteran kakav je nekada bio. Inzistiranjem na raznolikosti i bogatstvu turisti�ke ponude željele su se otkriti mnogobrojne mogu�nosti koje Hrvatska pruža. Cilj je ostvaren, s obzirom na to da je u ovoj fazi broj dolazaka porastao najprije na 400 000 u 2004., a zatim na rekordnu 591 000 u 2005., kada je Hrvatska proglašena destinacijom godine. Hrvatska je jedina destinacija koja je na francuskom tržištu ostvarila takav razvoj i kao takva je �esto “školski primjer” uspjeha. Time završava faza lansiranja desti-nacije i slijedi faza zrelosti destinacije te stabilizacije rezultata. Godina 2006. je prekretnica u višegodišnjem uzlaznom trendu – �etiri godine destinacija bilježi pad dolazaka i no�enja, sve do 2010. godine. Faza “novog poleta” pro� lira se s 2011., kada de-stinacija ponovno po�inje lagano rasti da bismo u 2012. ostvarili rezultat od 418 500 dolazaka i 1 600 000 no�enja.


18

� �

� �

� �

� �

Fra

nc

usk

a

Broj dolazaka i no�enja ostvarenih u Hrvatskoj

FRANCUSKADolasci Noćenja

apsol. indeks 1989. = 100 apsol. indeks 1989. = 100

1989. 199.865 100 901.070 100

1990. 181.233 91 91 765.644 85 85

1991. 37.297 21 19 149.989 20 17

1992. 15.989 43 8 54.593 36 6

1993. 19.910 125 10 86.295 158 10

1994. 27.261 137 14 138.760 161 15

1995. 18.788 69 9 75.562 54 8

1996. 27.000 144 14 71.000 94 8

1997. 34.647 128 17 110.470 156 12

1998. 41.914 121 21 144.867 131 16

1999. 31.646 76 16 87.818 61 10

2000. 57.193 181 29 180.449 205 20

2001. 74.719 131 37 224.510 124 25

2002. 134.708 180 67 418.172 186 46

2003. 220.636 164 110 688.715 165 76

2004. 392.911 178 197 1.241.729 180 138

2005. 591.098 150 296 1.920.288 155 213

2006. 505.139 85 253 1.707.718 89 190

2007. 473.806 94 237 1.664.973 97 185

2008. 439.095 93 220 1.635.494 98 182

2009. 393.192 90 197 1.510.894 92 168

2010. 388.320 99 194 1.464.114 97 162

2011. 394.482 101,6 197 1.483.546 101 165

2012. 418.500 106 212 1.538.500 104 180

Izvor: DZS


Dolasci i no�enja francuski turista od 1989. do 2012. godine

19�

� �

� �

� �

�

Prva faza – “lansiranje” destinacije na francuskom tržištu (1999. – 2005.)

Tržište smo po�eli obra�ivati 1998., kada je otvoreno Predstav-ništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Parizu, a u pet godina (1999. – 2005.) broj dolazaka narastao je 12 puta (+1768 posto). Još bolje rezultate bilježimo kada su u pitanju no�enja, s pora-stom od 2086 posto. Na ovaj na�in, francusko je tržište premašilo razinu rezultata iz 80-ih godina, no više je od broj�anog porasta zna�ila kvalitativna promjena u strukturi gostiju (u odnosu prema predratnim godinama). Pro� l i kvaliteta francuskih gostiju koji dolaze u Hrvatsku bili su bitno odre�eni kvalitetom naše komu-nikacije na tržištu. Dokazali smo da se potražnja s francuskog tržišta savršeno podudara s postoje�om hrvatskom turisti�kom ponudom, što je bila naša pretpostavka od po�etka. Ono što treba posebno istaknuti (u fazi “lansiranja” Hrvatske kao destinacije na francuskom tržištu) evolucija je od de� cita imidža, do imidža destinacije u trendu u relativno kratkom razdoblju. Hrvatska se, zahvaljuju�i toj evoluciji, istaknula na francuskom tržištu kao jedna od najdojmljivijih “pri�a o uspjehu” u turizmu.

Evolucija francuskog tržišta prema Hrvatskoj 1999. - 2005.

Godina Dolasci % Noćenja %

1999. 31.646 87.818

2000. 52.000 +66% 170.500 +94%

2001. 74.719 +43% 224.510 +31%

2002. 134.708 +80% 418.172 +86%

2003. 220.636 +64% 688.715 +65%

2004. 392.911 +77% 1.235.545 +79%

2005. 591.098 +50% 1.920.288 +55%

Dinamika rasta dolazaka i no�enja 1999. - 2005.

Druga faza – u�vrš�enje i stabilizacija destinacije na tržištu (2006. – 2010.)

Nakon višegodišnjega eksponencijalnog rasta te “eksplozije” broja dolazaka i no�enja u 2005., slijedi razdoblje (od 2006. do 2010.) tijekom kojeg Hrvatska bilježi uzmak na tržištu.

Prekretnica je bila 2006., a razlozi su bili vezani za nagli rast cijena, PDV, te ukidanje subvencija za organizirani promet. Kombinacija �imbenika dovela je u pitanje konkurentnost destinacije na tržištu te percepciju njezine vrijednosti za novac u o�ima potroša�a. Tomu treba dodati ste�aj velikoga francuskog turoperatora Marsansa, specijalista za Hrvatsku, i nedostatak novih programa (vezano za pomanjkanje letova).

Evolucija rezultata izme�u 2005. (vrhunac) i 2011. (povratak rasta)


2005. 591.098 +50% 1.920.288 +55%

2006. 505.139 -15% 1.707.718 -11%

2007. 473.806 -5% 1.664.973 -3%

2008. 439.095 -7% 1.635.494 -2%

2009. 393.192 -8% 1.510.894 -6%

2010. 388.320 -1,5% 1.464.114 -3%

2011. 394.000 +1,5% 1.483.000 +1%

U ovoj fazi trebalo je razraditi prvotne kampanje koje su djelovale na planu pozicioniranja i prepoznatljivosti destinacije te otvoriti mogu�nost vrednovanja bogatstva našega turisti�kog proizvoda, privla�e�i nove segmente populacije. Trajna stabilizacija francuskog tržišta, razvi-janje programa u do tada manje zastupljenim regijama i produljenje sezone bili su glavni ciljevi. Slijedila je faza razvoja branda na tržištu u suradnji s turoperatorima, u sklopu kampanje co-brandinga koja je funkcionirala kroz razli�ite segmente ponude.

Tema more/kultura bio je argument ve�ine naših izravnih konkurenata na Mediteranu (koji su na marketinškom planu vrlo agresivni). Kako bismo se istaknuli, trebalo je inzistirati na komparativnim prednostima destinacije, ponajprije na autenti�nosti.

Nakon uspješnog lansiranja bilo je nužno Hrvatsku pozi-cionirati kao unikatnu, nepodložnu modnim kretanjima te “pozitivno zahtjevnu”, u smislu da je treba više puta otkri-vati. Trebalo je tako�er “dokazati” da Hrvatska posjeduje bogatu i raznovrsnu ponudu. Uloga komunikacije bila je presudna u izbjegavanju rizika “banaliziranja” destinacije.


20

� �

� �

� �

� �

Fra

nc

usk

a

U ovoj je fazi trebalo oja�ati i kvalitativni karakter destinaci-je, kako bi se opravdala cijena ve�a nego kod nekih konku-renata – Gr�ke, Turske, Tunisa. Trebalo je privu�i goste ja�e kupovne mo�i, goste u potrazi za drugim sadržajima osim proizvoda sunca/mora. Negativni u�inci u destinacijama koje su upravo na tome temeljile svoju turisti�ku ponudu, uništenja, u pojedinim slu�ajevima, prouzro�ena masovnim turizmom i nekontroliranom izgradnjom (što nanosi štetu kra-joliku i stanovništvu), postali su primjeri koje se u Hrvatskoj ne smije slijediti. Profilirali su se novi trendovi kulturnog turizma i održivoga ekološkog turizma – kontekst u kojemu se Hrvatska mogla istaknuti.

Oja�ati konkurentnost mogli smo samo podizanjem kvalitete (kako je doživljava tržište), tj. postizanjem još boljeg odnosa vrijednost za novac. Hrvatska se u Francuskoj nikada nije do-minantno pozicionirala putem cijene, nego kvalitetom. Ono što je trebalo istaknuti bila je autenti�nost okruženja koju su druge destinacije izgubile te bogatstvo i kvaliteta turisti�ke ponude. Danas se još osje�aju pozitivni u�inci te strategije jer ponuda destinacije ima snažnu konotaciju prirodne i kulturne baštine, a ne samo kupališnog turizma. To nam je omogu�ilo da iz godine u godinu razvijamo putovanja izvan sezone.

Tre�a faza – “novi polet”, vra�anje destinacije u pozitivan trend

“Novi polet” destinacije trebalo je promišljati kroz promidž-bu regija/odredišta/programa koji su na francuskom tržištu još u fazi “lansiranja”: Istra, Kvarner, Zadar, Zagreb, zimski programi (kra�a city break putovanja i dulji programi za starije osobe) u Dubrovniku i Splitu itd.

Naime, može se re�i da se dubrova�ka i splitska regija danas nalaze u fazi u�vrš�enja, jer su solidno predstavljene u klasi�nim programima turoperatora, mada nešto slabije kada su u pitanju letovi. U uvjetima recesije i globalno slabije prodaje, uspjeli smo se u 2011. vratiti u pozitivan trend rasta, s +1,5 posto u dolascima i +1 u no�enjima. Trend je dodatno istaknut u 2012., s +6 posto u dolascima i +4 posto u no�enji-ma. Nekoliko �imbenika utjecalo je na te rezultate: postav-ljanje novih letova, strategija promidžbe i širenja regija koje do sada nisu bile dovoljno poznate francuskoj publici (Istra, Zadar, Zagreb) te promidžba predsezone, posezone i zimskih programa.


2011. 394.000 +1,5% 1.483.000 +1%

2012. 418.500 +6% 1.538.500 +4%

Posebno isti�emo dobre rezultate u zadarskoj regiji, s +13 posto u dolascima, te u istarskoj regiji s +11 posto – rije� je o dvjema regijama koje smo posebno promovirali, s obzirom na nove mogu�nosti i nove letove koji omogu�uju postizanje dobrih rezultata i u predsezoni i u posezoni, tj. od travnja do kraja listopada.

Zimske programe uspjeli smo pokrenuti zahvaljuju�i stva-ranju proizvoda “Dubrovnik, grad za sve sezone” i vikend-aranžmanima koje smo osmislili u suradnji s destinacijskim

menadžmentom, Croatia Airlinesom i francuskim turopera-torima. Ovaj program zamišljen je u sklopu strateškog cilja desezonalizacije, s naglaskom na kulturni i gastro-enološki sadržaj. Akcija je rezultirala pove�anjem u francuskim do-lascima od 142 posto za regiju Dubrovnika i 21 posto plusa globalno za Hrvatsku, od sije�nja do ožujka 2012. godine. Intenzivna PR aktivnost i mnogobrojni napisi u medijima omogu�ili su dobru promidžbu novog proizvoda.

Zahvaljuju�i novim letovima koji Francuzima omogu�uju otkrivanje novih, manje poznatih regija i putovanja izvan sezone, otvaraju se mogu�nosti za postizanje bolje prostorne i vremenske raspore�enosti francuskih dolazaka i no�enja. Uz destinacije koje i dalje bilježe veliki uspjeh – Split i Dubrov-nik – napreduju nova odredišta – Istra i Zadar te Zagreb, koji ta-ko�er isti�emo kao city break destinaciju tijekom cijele godine.

Kampanja oglašavanja (2011. i 2012.) koja se temeljila na geo-marketingu i preciznoj segmentaciji tržišta omogu�ila je selektivniji pristup ciljanim skupinama i optimizaciju ulože-nih sredstava. Intenzivna PR aktivnost popratila je promidž-bu predsezone i posezone te otvaranje novih odredišta.

Nekoliko primjera promidžbenih aktivnosti u ovom razdoblju

PR aktivnosti – Vrijednost objavljenih materijala u 2012. iznosila je 5.648.698 € (prema 2.805.462 € u 2011.), s 409 objavljenih �lanaka i reportaža (prema 268 u 2011.). Realizi-rali smo važne reportaže i posebna izdanja u �asopisima Géo, Destination i Revue de l’Histoire. Objavili smo i 24 priop�e-nja za medije, a veliki su napori uloženi u ažuriranje posto-je�ih vodi�a o Hrvatskoj (Le Routard, Le Petit Futé, Guide Vert Michelin, Géoguide, Guest Guide), koji su u Francuskoj važan nositelj turisti�ke promidžbe.

Oglašavanje – Svrha komunikacije u distributivnim mre-žama agencija AS Voyages i Havas Voyages bila je poticati organizirani promet. Oglašavanje u medijima bilo je više usmjereno na poticaj individualnog prometa, mada ono ne isklju�uje poticanje organiziranog prometa, s obzirom na to da se polazišta charterskih letova u velikom broju poklapaju s odabranim podru�jima oglašavanja. Oglašavali smo se u regionalnim izdanjima najja�ih nacionalnih �asopisa te na taj na�in ostvarili u�inkovitu segmentaciju tržišta, radi optimi-zacije utrošenih sredstava. U 2012. smo objavili 82 oglasa, uklju�uju�i one s partnerima, što je omogu�ilo, u svakom pojedinom slu�aju, udvostru�avanje broja oglasa.

Organizirana su tri važna kongresa agenata – Dubrov-nik je bio doma�in dvaju kongresa najja�ih distribucijskih mreža putni�kih agencija u Francuskoj: Havas Voyages (koja okuplja 460 agencija) u studenom 2011. i AS Voyages (koja okuplja 1200 agencija) u sije�nju 2012. godine. Umag je bio doma�in kongresu Udruženja francuskih putni�kih agencija “SNAV Ile de France” u svibnju 2012. godine.

Kulturna sezona Hrvatske u Francuskoj: Festival “Cro-atie, la voici” – Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajed-nice u Parizu pridružilo se organizaciji Festivala Hrvatske u Francuskoj, “Croatie, la voici”, te je osmislilo i provelo više promidžbenih aktivnosti kako bi spojilo kulturu i turizam. Francuska publika posebno je zainteresirana za kulturne sadržaje, koji su oduvijek bili jedan od temelja naše komuni-kacije. Ovo je bila prilika da se promidžbom hrvatske kulture poja�a imidž i atraktivnost destinacije.


21�

� �

� �

� �

�

Mega projekt “Village de la Croatie” – Na prestižnoj lo-kaciji u Parizu, središnjem trgu Place du Palais Royal, publi-ci je tijekom deset dana predstavljena Hrvatska. Prezentacija je zamišljena kao kombinacija izložbe HGK “Be Croative” i turisti�ke promidžbe hrvatskih regija.

Zanimanje medija

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Parizu osmislilo je u�inkovitu strategiju komunikacije s medijima, koja je donijela znatne rezultate kada su u pitanju kvaliteta i obujam objavljenih materijala. Sofisticirane metode i alati segmentiranja baze podataka omogu�uju ciljani pristup po tematikama i medijima, a online marketing i društvene mreže ve� su nekoliko godina u središtu našeg djelovanja.

Za 2013. bilježimo golemo zanimanje francuskih medija za Hrvatsku, nakon naših inicijativa i mnogih priop�enja. Ustvr�ujemo da je strategija promidžbe Zadra i Istre donijela o�ekivane rezultate, jer su poznavanje i svijest o tim regijama kod novinara znatno oja�ali.

Objave u 2013.:

…5 od 7 najja�ih “news ” �asopisa u Francuskoj� Le Point (14/03), tri stranice o samostanima u Dalmaciji,

naklada: 500 000 primjeraka� Nouvel Observateur (07/03), jedna stranica o Dalmaciji,

naklada: 644 000 primjeraka� Parisien Magazine (24/05), tri stranice o Dubrovniku,

naklada: 650 000 primjeraka� Parisien magazine (15/03), pola stranice o Istri, naklada:

650 000 primjeraka� M le Magazine du Monde (travanj), jedna stranica o

Istri, naklada: 310 000 primjeraka� Figaro Magazine (lipanj), osam stranica o Zadru i Pakle-

nici, naklada: 530 000 primjeraka

…2 velika �asopisa o kulturnim i društvenim temama � Valeurs Actuelles (28/02), �etiri stranice o Zagrebu,

naklada: 105 000 primjeraka� Telerama Sortir (20/03), jedna stranica o Dubrovniku,

naklada: 300 000 primjeraka

…9 �asopisa za putovanja, nekoliko naslovnica� Grands Reportages (svibanj), 40 str. i naslovnica o Hr-

vatskoj, naklada: 60 000 primjeraka� Horizons Monde (lipanj), 20 str. o Hrvatskoj, naklada:

50 000 primjeraka� Voyages et Hôtels de Rêve, 12 str. o Hrvatskoj, naklada:

50 000 primjeraka� Lonely Planet Magazine (lipanj), tri stranice o Dubrov-

niku, naklada: 90 000 primjeraka� Petit Futé Magazine, �etiri stranice i naslovnica o Istri,

naklada: 90 000 primjeraka� Désirs de Voyages spécial Croatie (28/04), 15 str. o

Hrvatskoj, naklada: 70 000 primjeraka� Grands Reportages (kolovoz), deset stranica o Zagrebu,

naklada: 60 000 primjeraka� Rando Balades (kolovoz), šest stranica o Hrvatskoj,

naklada: 31 000 primjeraka

…4 ženska �asopisa, s nakladom ve�om od 450 000 primjeraka� Santé Magazine (svibanj), �etiri stranice op�enito o

Hrvatskoj, naklada: 465 000 primjeraka� Maxi (lipanj), �etiri stranice o Zadru i Dalmaciji, nakla-

da: 625 000 primjeraka� Avantages (kolovoz), �etiri stranice o Splitu i Dalmaciji,

naklada: 600 000 primjeraka� Madame Figaro (srpanj), dvije stranice o Splitu i Dalma-

ciji, naklada: 522 000 primjeraka

…2 gastronomska �asopisa s nakladom ve�om od 150 000 primjeraka � Maxi Cuisine, pet stranica o Hrvatskoj, naklada: 318 000

primjeraka� Marmiton magazine (travanj), devet stranica o hrvatskoj

gastronomiji, naklada: 150 000 primjeraka

…2 od 3 najvažnija stru�na �asopisa � Tour Hebdo (05/04), dvije stranice o Zagrebu� L’Echo Touristique (svibanj), pet stranica o Hrvatskoj

…najja�i regionalni, dnevni �asopisi � s ciljem promidžbe novih letova iz regija� Le Dauphiné Libéré (svibanj), jedna stranica o Dubrov-

niku, naklada: 268 000 primjeraka� La Voix du Nord (svibanj), jedna stranica o Kvarneru i

Istri, naklada: 300 000 primjeraka

Strategija i izgledi za 2013. godinu

U skladu s globalnom strategijom, nastavljamo promicati predsezonu i posezonu te kontinentalni turizam. Francuzi naj�eš�e borave u Hrvatskoj u svibnju, lipnju i rujnu, no po-stoji velik prostor za napredovanje, što se posebno odnosi na travanj i listopad. Na osnovi u�injenog nastavljamo promicati kontinentalne regije, gdje je Francuska ve� sada tre�e strano tržište (unato� geografskoj udaljenosti). Zanimljivi programi otvaraju nove mogu�nosti – city break programi “Zagreb, nova europska metropola” i “Dubrovnik, grad za sve sezone”, “Discover the heart of Croatia” (Krapina, Hrvatsko zagorje i Samobor).

S obzirom na strateške odrednice bolje prostorne i vremenske raspore�enosti inozemnih gostiju te o�ekivanja i potražnju s francuskog tržišta, potrebno je i dalje raditi na promidžbi sljede�ih proizvoda:

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


22

� �

� �

� �

� �

Fra

ncusk

a

Brend Ciljana perspektiva Glavne zapreke Strategije

Sunce & More

Produljiti sezonu

Promijeniti percepciju o proizvodu

Veći broj letova

Nedostatak kapaciteta u visokoj sezoni

Loša percepcija Francuza kad je riječ o hrvatskim plažama

Nedostatak letova iz provincije i općenito visoke cijene letova

Usmjeravati na predsezonu i posezonu

Komunicirati o kvaliteti i čistoći mora

Poticati potražnju kako bi niskotarifne kompanije uvele nove letove

Kultura / baština / ture

Bogatija ponuda turoperatora

Veći broj letova

Jednolična ponuda turoperatora

Nedostatak letova iz “provincije”, općenito visoke cijene letova

Informirati turoperatore o mogućnostima različitosti proizvoda


Ruralni turizam / Eno-gastronomija

Bolja prepoznatljivost proizvoda

Bolja ponuda

Bolji smještaj


Nedovoljna prepoznatljivost proizvoda

Nedorađenost ponude u nekim regijama

Neadekvatnost smještajnih kapaciteta

Nedostatak programa kod turoperatora

Specifična komunikacija

Valorizacija proizvoda koji su odgovarajući potražnji s francuskog tržišta

Komunicirati o proizvodima koji su adekvatni potražnji s francuskog tržišta


Aktivni odmor / avanturistički

programi / priroda


Veći broj letova




Jednolična ponuda turoperatora




Kampovi

Bogatija/odgovarajuća ponuda

Promijeniti percepciju o proizvodu

Bolja ponuda

Nedorađenost ponude u nekim regijama i u nekim kampovima

Percepcija udaljene i skupe destinacije

Nedostatak odgovarajućih parkinga “aires de stationnement”

Valorizacija proizvoda koji su odgovarajući potražnji s francuskog tržišta

Komunicirati o geografskoj pristupačnosti te o dobrom odnosu kvalitete i cijene

Komunicirati o proizvodima koji su odgovarajući potražnji s francuskog tržišta

Mladi / provod


Veći broj letova




Nedovoljno programirano kod turoperatora




Hrvatska kao brand

Veći broj letova

Veća investicija

Utjecati na percepciju vrijednosti za novac

Nedostatak niskotarifnih letova i letova iz provincijskih gradova

Nedostatna investicija u komunikaciju u odnosu prema konkurentnim

destinacijama

Percepcija skupe destinacije (letovi i hotelski smještaj)

Poticati potražnju kako bi kompanije uvele nove letove

Optimizirati investiciju zahvaljujući učinkovitom i ciljanom marketinškom pristupu

Kvalitativno pozicionirati destinaciju kako bismo opravdali cijenu


ZAKLJU�AK Francuska je u recesiji, stopa nezaposlenosti je rekordna, kriza se osje�a snažno, iako je manjih razmjera nego u nekim drugim europskim zemljama. No nadamo se da ta situacija ne�e bitno ugroziti putovanja u inozemstvo u 2013., iako se može o�ekivati da �e Francuzi (kao i do sada) u velikom broju odmor provoditi u svojoj zemlji. Pritom ne smijemo zaboraviti da Hrvatska za Francuze ostaje relativno skupa destinacija, koja se uvijek ne uklapa najbolje u kategoriju najbolje vrijednosti za novac. Jedan od razloga su i cijene zrakoplovnog prijevoza. Unato� tomu što se niskotarifni letovi izme�u Francuske i Hrvatske po�inju razvijati, njihov je broj nedovoljan i ne pokriva sve emitivne regije, tj. ne može se usporediti s tržištima kao što su Njema�ka ili Velika Britanija. Nedostatak letova iz “provincije” sprje�ava nas da se u�inkovito

suprotstavimo destinacijama poput Gr�ke i Turske. Dostupnost je, dakle, najve�a zapreka razvoja prometa, jer Hrvatska ima odli�an imidž te je kao destinacija dobro postavljena na francuskom trži-štu. Pokretanje nekoliko novih jeftinijih letova trebalo bi poja�ati konkurentnost destinacije – na taj �emo na�in mo�i dodatno razvijati regije koje su do sada Francuzima bile teže dostupne. Me�utim, još postoji bitna zapreka razvoju individualnog prome-ta, jer nema letova iz ve�ine francuskih gradova (osim Pariza).

Poboljšanje prostorne i vremenske raspore�enosti francuskih gostiju putem promicanja sadržaja kao što su kultura / priro-da / gastronomija / city break programi, trebalo bi omogu�iti daljnje širenje tržišta. Više nego ikada, u trenutku kada se na tržištu doga�a preraspodjela udjela odre�enih konkurentnih destinacija, za Hrvatsku �e biti važno optimizirati vrijednost za novac, kao jednu od važnijih komparativnih prednosti.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

23�

� �

� �

� �

�

Stanje na tržištima

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Tekstove priredili:

Ranko Vlatkovi� Direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji

Ivan NovakDirektor Predstavništva HTZ-a u Belgiji

Klaudio Stojni�Direktor Predstavništva HTZ-a u Češkoj

Dario Matoševi�Direktor Predstavništva HTZ-a u Italiji

Edouard Tripkovi� KatayamaDirektor Predstavništva HTZ-a u Japanu

Marin Skenderovi�Voditelj Predstavništva HTZ-a u Mađarskoj

Igor �upahinDirektor Predstavništva HTZ-a u Nizozemskoj

Mato Radi� Direktor Predstavništva HTZ-a u Njemačkoj - Frankfurt

Romeo DraghicchioVoditelj ispostave HTZ-a u Njemačkoj - München

Bojan BaketaDirektor Predstavništva HTZ-a u Poljskoj

Mladen FalkoniDirektor Predstavništva HTZ-a u Rusiji

Andreja Cvitkovi� Direktorica Predstavništva HTZ-a u SAD-u

Paul Šiki�Direktor Predstavništva HTZ-a u Skandinaviji

Nora HenterovaVoditeljica Predstavništva HTZ-a u Slovačkoj

Goran Blaži�Direktor Predstavništva HTZ-a u Sloveniji

Sanja Jeli� DandaDirektorica Predstavništva HTZ-a u Španjolskoj

Zlatko DeželjinDirektor Predstavništva HTZ-a u Švicarskoj

Tonko Rilovi� Direktor Predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji


24

� �

� �

� �

� �

HTZ Glasnik

Fra

nc

usk

a

STANJE NA TRŽIŠTIMA

Sta

nje

na

trži

štim

a

UVOD

skladu s podatcima Hrvatske turisti�ke zajednice, turisti�ki promet (strani i doma�i gosti) u travnju je bio manji od prošlogodišnjeg, uz indeks 93,78 u dolascima te indeks 89,4 u no�enjima. Ipak,

zamje�uje se razlika u ostvarenjima doma�ih i stranih gosti-ju. Naime, stranci su u travnju ostvarili 432 058 turisti�kih dolazaka, što je pad od 7,24 posto, te 1 289 411 no�enja, što je pad od 11,85 posto. Istodobno, doma�i su gosti ostvarili 82 541 dolazak, što je pad od 0,49 posto te 215 617 no�enja, što je pad od 2,27 posto. S obzirom na to da su uskrsni blagdani bili ranije nego prošle godine, nešto slabiji rezultat u travnju bio je o�ekivan (istodobno je ožujak bio odli�an, s rezultatom od +15,7 posto u dolascima te +27,96 posto u no�enjima), pa ga ne treba smatrati alarmantnim u kontekstu na�elno pozitivnih o�ekivanja za sezonu, posebice uzmemo li u obzir da travanj u ukupnim no�enjima na godišnjoj razini sudjeluje s udjelom od samo 2 do 3 posto.

Prikupljeni pokazatelji za razdoblje od sije�nja do travnja gotovo su identi�ni prošlogodišnjima. U tom vremenu ukupni pokazatelji (doma�i i strani gosti) turisti�kih dolazaka govore o padu od 0,63 posto, dok su no�enja u padu od 1,18 posto. Stranci su ostvarili pad od 1,86 posto u dolascima te 2,57 posto u no�enjima (rije� je o 691 133 dolazaka i 2,03 mil. no�enja), doma�i su gosti zabilježili rast od 0,07 posto u do-lascima i 3,81 posto u no�enjima (rije� je o 225 685 dolazaka i 603 252 no�enja).

Najave za svibanj, koji je mnogo važniji u ukupnom godišnjem prometu, u svim su segmentima smještaja vrlo dobre. Razlog je, me�u ostalim, ve�i broj praznika i blagdana koji omogu-�uju spajanje nekoliko produljenih vikenda, a dobre prognoze potvr�uju i preliminarni pokazatelji zna�ajnijih hrvatskih strukovnih udruga iz podru�ja turizma (KUH, UPUHH i dr.) te podatci turoperatora i agencija na ve�ini stranih tržišta. Dobar turisti�ki svibanj trebao bi donijeti “startnu prednost” s kojom �emo u�i u vrhunac sezone, tijekom kojeg o�ekujemo rezultat barem jednak prošlogodišnjem.

O�ekivanja i ciljevi teku�e sezone zasnovani su na objek-tivnim procjenama, ali i složenim okolnostima na globalnoj razini, zbog �ega je još tijekom njezine pripreme i samo po-navljanje rezultata prethodne sezone definirano kao uspjeh. S jedne strane, na rezultate sezone 2013. utjecat �e porast po-tražnje s mnogih tržišta, gdje �e ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti dodatni pozitivni poticaj našim komunikacij-skim aktivnostima. Dosadašnji rezultati turisti�kog prometa pozitivni su na tržištima Belgije, �eške, Danske, Finske, Kanade, Norveške, Nizozemske, Poljske, Velike Britanije, SAD-a i Švicarske. S druge strane, opasnost je svakako pro-širenje krize i mogu�i pad turisti�ke potražnje na nekim nama najvažnijim turisti�kim tržištima, primjerice Slovenije, Italije i Ma�arske, te zaoštravanja turisti�ke cjenovne utakmice, u �emu prednja�i dio konkurenata koji gotovo dampinškim cijenama nastoje vratiti izgubljene tržišne udjele. To se ponajprije odnosi na Egipat, Tunis i Gr�ku, no �injenica je da spomenute zemlje svojom ponudom uglavnom privla�e druk�iji oblik gostiju od onih koji posje�uju Hrvatsku.

Pregled rasta i pada broja dolazaka i noćenja po tržištima (u %), od siječnja do travnja 2013. (ukupno)

Udjel stranih tržišta u ukupnom broju turističkih noćenja ostvarenih od siječnja do travnja 2013. (u %)

U nastavku slijede izvješ�a o stanju na tržištu prikupljena u suradnji s mrežom Predstavništava Hrvatske turisti�ke zajed-nice u inozemstvu.

U

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

25�

� �

� �

� �

�

Zadovoljstvo je izvješ�e s austrijskog tržišta po�eti podatcima s netom završenog kongresa najve�ega austrijskog Udruženja organizatora putovanja i autobusera (ÖRV). Naime, na 53. kongresu održanom u Therme Laa a.d. Thaya objavljeni su po-datci o trima vode�im destinacijama u 2012. godini � na prvo-mu je mjestu Italija, s 1,9 milijuna putnika i porastom prometa od 6,5 posto, na drugomu je mjestu Njema�ka, s 1,5 milijuna putnika i porastom prometa od 17,2 posto (kod Njema�ke treba istaknuti da u statistiku ulaze i poslovna putovanja), a na tre�emu je mjestu Hrvatska, s milijun putnika i porastom od 8,6 posto. Treba istaknuti kako je Hrvatska ve� drugu godinu u “top 3 destinacije” Austrijanaca u programima turoperatora i autobusera. Valja spomenuti i snažnu potražnju za novim hotelskim krevetima u Hrvatskoj svih najve�ih austrijskih turoperatora, koji su vrlo zadovoljni najavom Ministarstva turizma RH u vezi sa skorom privatizacijom hotelskih tvrtki u �ijem je posjedu i veliki broj hotelskih kreveta koji trenuta�no nisu u uporabi. Stavljanjem u promet novih hotelskih kreve-ta mo�i �emo odgovoriti zahtjevima pove�ane potražnje na austrijskom, ali i na tržištu drugih zemalja.

Kada govorimo o bukingu, potrebno je ponoviti kako su rani Uskrs te jako loše vrijeme doveli do laganog zastoja u bukingu tijekom prvog tromjese�ja, no odmah je slijedilo ne-uobi�ajeno toplo vrijeme, s temperaturama i do 30 stupnjeva, što je omogu�ilo otvaranje mnogobrojnih bazena i kupališta na jezerima i uzrokovalo daljnju stagnaciju bukinga. Ipak, promidžbena TV kampanja Hrvatske turisti�ke zajednice, koja je 1. svibnja po�ela na nacionalnoj televiziji ORF te na komercijalnim postajama, vremenski je dobro planirana i zasigurno �e marketinški posti�i dobar u�inak te potaknuti daljnje zanimanje za Hrvatsku.

Ve�ina partnera uvjerenja je kako �e ovu sezonu obilježiti ka-sni buking, a cijene ostaju jedan od bitnih �imbenika u odabiru destinacije. Anketa u �asopisu News (2. svibnja 2013.) pod naslovom “Wie teuer ist Ihr Urlaubsland” Hrvatsku je u odno-su prema konkurentskim zemljama, Turskoj, Italiji, Gr�koj i Španjolskoj, cjenovno dobro smjestila u ve�ini kategorija.

Pritom treba istaknuti da je za Austrijance vrijednost eura u Hrvatskoj 20 posto ve�a nego u njihovoj zemlji, a bolja od nas jedino je Turska. U ovom trenutku optimisti�no gledamo na rezultate svibnja, mjeseca s nekoliko dobro raspore�enih blagdana, koji �e omo-gu�iti “spajanja” s vikendima, tj. ve�i broj kra�ih odmora. U prilog tomu govori i anketa u stru�nom tjedniku TAI Touri-smuswirschaft Austria & International pod nazivom “Von New York bis Großarl, keine Schablone für kurzurlaub”, provedena kod najve�ih organizatora putovanja (3. svibnja 2013.). REWE – Martin Fast, TUI Österreich - Josef Peterleitner, Dertour Austria – Gerhard Berger navode kako �e tijekom skorih blag-dana, osim vlastite zemlje, Austrijanci najviše tražiti bliže de-stinacije, dostupne automobilom (Italija i Hrvatska). Naravno, u trendu su i zrakoplovni aranžmani za europske metropole, primjerice Barcelonu, Rim, Pariz, London i Berlin.

Iz zaprimljenih statisti�kih podataka te u razgovorima i s najve�im organizatorima putovanja doznajemo trenuta�ne pokazatelje prodaje.

AUSTRIJA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Od siječnja do travnja 2013.

2013. 2012. Indeks 2013./2012.

Zemlja dolasci noćenja % ukupnih noćenja dolasci noćenja % ukupnih

noćenja dolasci noćenja

Austrija 75.512 257.748 9,77 78.970 269.910 10,11 95,62 95,49


26

� �

� �

� �

� �

TERRA REISEN

Osoba 2012. Osoba 2013. Indeks

Dalmacija Fewo: 6.036 5.519 -8,6 postoDalmacija Hoteli: 10.474 9.358 -10,7 postoDalmacija ukupno: 16.510 14.877 -9,9 posto

Istra Fewo: 10.074 8.722 -13,4 postoIstra Hoteli: 7.528 7.994 +6,2 postoIstra ukupno: 17.602 6.716 -5,0 posto

Kvarner Fewo: 4.735 4.786 +1,1 postoKvarner Hoteli: 7.680 8.353 +8,8 postoKvarner ukupno: 12.415 13.139 +5,8 posto

Hrvatska Fewo: 20.845 19.027 -8,7 postoHrvatska Hoteli: 25.682 25.705 +0,1 postoHrvatska ukupno: 46.527 44.732 -3,9 posto

Trenuta�ni je buking slabiji od prošlogodišnjeg, no minus je u odnosu prema travnju smanjen, a financijski je rezultat �ak i bolji od prošlogodišnjeg.

GRUBER REISEN — Trend lošeg bukinga i dalje je zamje-tan. Trenuta�no bilježe 12 420 putnika, što je minus od 15,1 posto u odnosu prema prošloj godini. Od navedenog broja, 2956 putnika otpada na charterske goste, gdje je minus u odnosu prema prošloj godini 12,5 posto.

SPRINGER REISEN — Uz Hrvatsku, prodaju i Gr�ku. Isti�u kako se Gr�ka uspješno “vra�a na tržište”, što se dijelom odrazilo i na rezervacije za Hrvatsku. Ipak, zadovoljni su tre-nuta�nim rezultatom, koji je neznatno slabiji u odnosu prema prošloj godini. Osobito su zadovoljni dosadašnjom realizaci-jom grupnih aranžmana u predsezoni.

ITS BILLA — Vrlo su zadovoljni trenuta�nim bukingom, koji je u odnosu prema prošloj godini bolji za 11 posto.SABTOURS — Zadovoljni su dosad u�injenim, buking im je stabilan, posebno je uspješan autobusni program za Istru i Kvarner.

F.T.I — Stanje na tržištu u odnosu prema prošloj godini je puno teže, što se odražava i na trenuta�ni buking. Ipak, re-zultat Hrvatske bolji je nego lani. Osobit razvojni potencijal vide u predsezonskim i posezonskim programima koje i ove godine dobro prodaju.

EUROTOURS — Bilježe znatan pad u odnosu prema prošloj godini. Djelomi�no su se usmjerili na druge zemlje, a kada je rije� o Hrvatskoj, trenuta�no bilježe 22 214 gostiju, što je u odnosu prema 2012. godini pad od 19 posto.

NOVASOL — Jedan je od najve�ih ponuditelja privatnog smještaja, apartmana i vila. Pozitivan trend bukinga (dvozna-menkasti rast) prisutan je i dalje, iako je travanj donio blago usporavanje.

INTERHOME — Ovaj specijalist za prodaju privatnog smje-štaja, apartmana i vila više je nego zadovoljan dosadašnjim bukingom, koji je u odnosu prema prošloj godini bolji za 6,2 posto. Istra je stabilna, kvarnerski su otoci u znatnom plusu, Kvarnerska rivijera solidna, no najbolji su rezultati za Dal-maciju (osobito otoka).

Na kraju, možemo zaklju�iti kako �e svibanj zasigurno po-ništiti blagi zaostatak koji je u odnosu prema prošloj godini nastao tijekom travnja, �ime bi se u razdoblje “udarnih” ljet-nih mjeseci trebalo u�i s blagom prednosti u odnosu prema 2012.godini.

BELGIJA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Belgija 13.020 38.654 1,47 9.838 26.805 1,00 132,34 144,20

Prodaja turisti�kih aranžmana u travnju ove godine za belgij-ske je turoperatore znatno bolja nego lani. Uskrsni praznici te prvosvibanjski vikend tradicionalno su po�etak ljetne turisti�ke sezone, a krovna udruga belgijskih turoperatora ABTO navodi kako je potroša�ka klima u zemlji ove godine znatno povoljnija. Tomu u prilog govori i �injenica da je do sredine ožujka prodano više od milijun ljetovanja, što je porast od �etiri posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je segment putovanja bilježio pad od �ak osam posto. Za taj su rezultat svakako zaslužne mnoge akcije ranog bukinga s popustima do �ak 30 posto, bonovima za vjerne goste u iznosima od 2 do 50 eura, besplatnim putovanjima za djecu, dodatnim besplatnim no�enjima, raznim popustima za osobe starije od 50 godina itd., sve sa željom da se u ranoj fazi ostvari što ve�i broj rezervacija.


Sta

nje

na

trži

štim

a

27�

� �

� �

� �

�

Kako u nedavno objavljenom �lanku isti�u vode�e belgijske dnevne novine Het Laatste Niews, Belgijci �e ove godine šte-djeti na svemu, ali ne i na odlasku u sun�ane i toplije krajeve, iako �e pritom biti jako oprezni kada su u pitanju cijene.

U istraživanju vode�eg belgijskog turoperatora JETAIR-a, utvr�eno je da 56 posto gra�ana namjerava potrošiti jednaki iznos za ljetovanje kao i lani, 28 posto ih namjerava potrošiti manje, a 9 posto potrošit �e više nego prošle godine. Belgijci navode da �e radije štedjeti pri kupnji novog automobila (48 posto), ku�anskih aparata (48 posto) ili ra�unala (47 posto), nego na putovanjima.

Unato� uglavnom nesmanjenom izdvajanju za odmor i mno-gim popustima, Belgijci ne traže jeftine proizvode, nego �e ove godine biti još oprezniji i zahtjevniji kada su u pitanju kvaliteta, cijena i udobnost putovanja (bez presjedanja i zau-stavljanja), s polascima iz zra�nih luka u blizini itd.

Zato i ne iznena�uje što su ove godine “all inclusive” ponude popularnije nego prije, s obzirom na to da obiteljima omo-gu�uju gotovo potpunu kontrolu troškova, što se ne može sa sigurnoš�u re�i u slu�aju boravka s uslugom polupansiona.

Segment aranžmana sa zra�nim prijevozom, u kojem pre-vladavaju “all inclusive” ponude (76 posto), u porastu je od �ak 7,6 posto, dok aranžmani s vlastitim prijevozom bilježe blagi rast od samo 0,5 posto. Kao “all inclusive” odredište najtraženija je Turska, koja bilježi rast od 13,3 posto, osobito na štetu destinacija sa sli�nom ponudom, poput Egipta (-3,7 posto) i Tunisa (-23 posto). Udjele koje je izgubila lani uve-like nadokna�uje i Gr�ka, koja ostvaruje rast od 18,5 posto. Španjolska (-7,7 posto), Portugal (-4,1 posto), Francuska (-1,8 posto) bilježe pad, a Italija (+3 posto) i Hrvatska (+8,4 posto) rast.

�EŠKA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Češka 6.636 30.537 1,16 6.681 28.438 1,07 99,33 107,38

Da je u �eškoj recesija još prisutna pokazuje daljnji pad indu-strijske proizvodnje, koji je u prvom tromjese�ju 2013. iznosio 5 posto, u prvome redu radi proizvodnje automobila, jer je po�etkom godine zabilježen pad narudžbi od 15 posto. Samo 20 posto malih i srednjih tvrtki o�ekuje pozitivne rezultate do kraja godine, 30 posto o�ekuje negativne rezultate, a 46,5 posto rezul-tate jednake prošlogodišnjima. Na pad izvoza najviše utje�e kriza u eurozoni, iako se o�ekuje blagi oporavak izvoza na pojedina tržišta, primjerice Njema�ke, Austrije, Poljske i Rusije.Zabilježena mjese�na in� acija u ožujku iznosila je 2,8 posto, dok je stopa nezaposlenosti bila 8 posto. Ministarstvo rada i socijalne skrbi izradilo je strategiju otvaranja novih radnih mjesta, �iji su klju�ni ciljevi: potpora mladima i apsolventima, potpora zapo-šljavanju majki i dugoro�no nezaposlenih, projekt školovanja i prekvali� kacija, za što je izdvojeno 7 milijardi CZK.

Vlada ove godine ne planira uvoditi dodatne poreze, kako bi se porezna politika stabilizirala u uvjetima niske razine povjerenja u gospodarstvo i negativnih o�ekivanja gospodarskih subjekata. �eška narodna banka predvi�a gospodarski pad od 0,5 posto u

2013., dok bi u 2014. trebao slijediti rast od 1,8 posto. Od idu�e godine o�ekuje se porast potražnje iz inozemstva, posebice u posljednjem tromjese�ju 2013.

Istraživanje Attitude of Europeans towards Tourism pokazalo je da su �esi u svojim odmorišnim preferencijama na razini gra�ana ostalih zemalja Europske unije: 45 posto ispitanika bira odmor u vlastitoj zemlji, 49 posto u zemljama EU, 32 posto pu-tuje izvan EU. Ve�ina želi glavni odmor provesti u inozemstvu, a “dodatni” u vlastitoj zemlji. Boravak u vlastitoj zemlji prosje�no je sa sedam dana skra�en na pet dana.

Udruženje turoperatora ACK�R provelo je istraživanje me�u �lanicama u vezi s novim trendovima �eških turista. Ljetni se godišnji odmor skra�uje te sada u prosjeku traje 8,2 dana, a �eški gosti postaju sve zahtjevniji i traže bolji smještaj. Tipi�an �eški odmor nije samo ležanje na plaži, nego se ponajprije traže lijepa priroda i aktivnosti tijekom odmora. �esi o�ekuju posebne doživljaje i sve �eš�e prakticiraju kra�e odmore, kako bi mogli putovati više puta na godinu. Obitelji s djecom traže mogu�nost izleta, vodene sportove, ali i kulturne doga�aje. Agencije uvode dje�je klubove s animacijom, doru�ak i ve�eru bez roditelja, mini vrti�e i te�ajeve plivanja.

Komentari turoperatora vezani uz prodaju (op�enito te u Hrvatskoj)

101 CK ZEMEK – Prodaja je usporena – traže se jeftiniji apar-tmani i pansioni s jeftinom hranom. Najbolje se prodaju Egipat i Tunis, koji s letom stoje kao i hrvatski hoteli bez troškova prijevoza. Slijede Bugarska i Turska te Gr�ka, gdje se najviše pro-daju aranžmani koji uklju�uju smještaj bez prehrane. Kažu kako Hrvatska postaje vrlo kvalitetna destinacija, ali za �ehe sve �eš�e


28

� �

� �

� �

� �

preskupa – smatraju kako prodaju možemo poboljšati ponudom kvalitetnih dodatnih sadržaja, primjerice sportskih i kulturnih.

CK NOVALJA — Nudi samo Hrvatsku, proširuje destinacije u ponudi, radi �ega ostvaruje i bolji buking — trenuta�no +30 posto (lani +37 posto). Ne osje�aju utjecaj krize na prodaju te predvi�aju dobru sezonu.

CD TRAVEL — Bilježe pad prodaje u odnosu prema prošloj godini (-15, -20 posto), ravnomjerno svih destinacija, za što pretpostavljaju da je rezultat krize. Veliku konkurenciju stvaraju ponude vlasnika apartmana na internetu i o�ekuju da �e se takav trend nastaviti.

VITKOVICE TOURS — Zanimanje za ljetni odmor na Ja-dranu u skladu je s op�im stanjem na tržištu. Navode kako su u medijima prisutne informacije o ulasku Hrvatske u EU te porastu cijena, što uzrokuje odgodu prodaje. U takvoj situaciji dobro prolaze neki konkurenti, npr. Gr�ka, Bugarska i Egipat, koje se na �eškom tržištu pojavljuju s dampinškim cijenama. Smatraju kako velik broj “posebnih i akcijskih” ponuda stvara dojam loše prodaje za Hrvatsku te traže ve�u financijsku potporu u promidžbenim aktivnostima.

CK KELLER — Prodaja je standardna – nakon razdoblja first minute popusta, aranžmani se prodaju i prema kataloškim ci-jenama. Uskoro �e po�eti s last minute ponudama za ostatak

predsezone. Zamje�uju se sve �eš�e akcijske ponude naših hotelijera, što navješ�uje lošiju prodaju u nekim terminima.

CK VICTORIA — Prodaja se poboljšala i u travnju pokrenula. Nadaju se dobroj sezoni (kao i prošle godine).

CK QUICKTOUR — U travnju je prodaja bila nešto lošija nego lani jer gosti �ekaju last minute ponude. Hrvatska se prodaje sli�no kao i sjeverna Italija.

MEDITERAN TRAVEL — Prodaja je na istoj razini kao i lani, iako uz nešto bolji financijski rezultat. Dobro se prodaje sjeverni Jadran, otoci nešto lošije.

TIPATOUR — Prodaja je u travnju bila bolja za 10 posto u odnosu prema prošloj godini. Bolje se prodaju apartmani, posebno sa šest ili osam kreveta. Nešto lošije prodaju se hotelski kapaciteti i glavna sezona.

AQUARIUS ADRIATIC — U sije�nju i velja�i zabilježena je bolja prodaja od prošlogodišnje (+20 posto). U ožujku se dogodio pad u usporedbi s 2012., a zatim je travanj bio sli�an prošlogodišnjem. Navode kako mnogi turisti �ekaju last minute ponude. Trenuta�no bilježe prosje�ni porast od 5 do 7 posto, u glavnoj sezoni o�ekuju porast od 10 do 15 posto.

ITALIJA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Italija 77.720 170.104 6,45 88.629 198.285 7,43 87,69 85,79

Gospodarska kriza u Italiji nastavlja se, s ozbiljnim posljedicama za turisti�ko tržište. Prošle je godine kupovna mo� obitelji sma-njena za 4,8 posto, što je najve�i pad u posljednjih 17 godina. Pre-ma istraživanju Trademark Italia, ljeto 2013. donijet �e pad od 7 posto u dolascima i no�enjima. Znakovit je podatak kako je samo 22 posto Talijana ve� odlu�ilo gdje �e i kada provesti na godišnji odmor, 23,5 posto ih namjerava putovati, ali ne znaju ni kada ni kamo. Prema podatcima iz istog istraživanja, ove �e godine, u odnosu prema 2012., 5,4 milijuna Talijana manje otputovati na godišnji odmor, �ime �e turisti�ka industrija izgubiti 2,7 milijardi eura (brutto). To �e negativno utjecati i na sezonska zaposlenja, �iji �e se broj smanjiti za 250 do 300 tisu�a.

Broj Talijana koji za odmor radije odabiru inozemstvo (�iji je broj radi krize ve� prošle godine prepolovljen), ove �e se godine ponovo drasti�no smanjiti (-16 posto). Jedini segmen-ti koji bi mogli biti “pošte�eni” toga su krstarenja te jeftinija zajedni�ka putovanja.

Na manji broj talijanskih dolazaka upozorava i Španjolska, za koju je Italija jedno od najvažnijih tržišta. Naime, u sije�-nju i velja�i broj talijanskih posjetitelja u toj zemlji pao je za 26 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Istodobno se trenuta�na pozicija Hrvatske na talijanskom tržištu može definirati rije�ima jednog od turoperatora: “Trži-šte stagnira. I pored ‚mostova’ 25. travnja i 1. svibnja brojke su lošije nego prošle godine, koja tako�er nije bila izdašna. Individualnih rezervacija ima, ali se grupna putovanja ne uspijevaju ostvariti � napuniti autobus gotovo je nemogu-�e. Vjerujemo kako �e se prodaja pokrenuti u posljednjem trenutku, no tražit �e se isplativa rješenja.”

Drugi turoperator govori o relativno dobroj prodaji u prva �etiri mjeseca, no tek zahvaljuju�i posebnim � rst minute akcijama, gdje su ponu�eni popusti od 20 posto u odnosu na katalošku ci-jenu. O�ito je da na dramati�no oslabljenom talijanskom tržištu cijena postaje klju�an �imbenik odabira odmorišne destinacije.


Sta

nje

na

trži

štim

a

29�

� �

� �

� �

�

JAPAN � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Japan 25.790 35.884 1,36 30.129 40.187 1,51 85,60 89,29

Japanska nacionalna turisti�ka organizacija (JNTO) objavila je 24. travnja podatke o dolascima stranih turista u Japan te putovanjima Japanaca u inozemstvo tijekom ožujka 2013. Dok je receptivni turizam Japana u navedenom mjesecu zabilježio rast od 26,3 posto u odnosu prema istom razdoblju 2012. (857 000 dolazaka), u odlascima je došlo do pada od 4,9 posto (1 652 000 japanskih putnika u inozemstvu).

U prvom tromjese�ju Japancima su najatraktivnija odredi-šta azijske zemlje, pa tako Južna Koreja ostvaruje 675 800 dolazaka (+37 posto), Tajvan 409 000 (+34,4 posto), Kina 255 500 (-27,3 posto), a Hong Kong 147 100 dolazaka (+29,1 posto). Izvan azijskog kontinenta izdvaja se SAD, sa 172 300 dolazaka (+8,8 posto) te Ujedinjeno Kraljevstvo, s 46 400

dolazaka (+5,4 posto). Ukupno, prvo je tromjese�je završilo s 2.255.100 dolazaka turista u Japan (+18 posto) te 4.439.639 odlazaka japanskih turista u inozemstvo (-4,3 posto).

Statistike Hrvatske turisti�ke zajednice u prva tri mjeseca tako�er pokazuju pad turisti�kog prometa Japanaca, no u travnju se tržište oporavlja, tj. bilježi se pozitivan indeks u dolascima i no�enjima, a nadamo se da �e taj trend zadržati i ostatak sezone.

Treba uzeti u obzir �injenicu da je Japan sve više usmjeren na ja�anje vlastite turisti�ke industrije, tj. manje djeluje na podru�ju poticanja odlazaka izvan zemlje (što su �inili dugo godina). Na internetskim stranicama Japanske agencije za tu-rizam (JTA) nedavno je objavljeno da �e se poduzeti mnoge mjere kako bi Japan postao zemlja s najvišom razinom usluge u turizmu. Osnovana je i radna skupina zadužena za usposta-vu na�ina koji bi trebali pomo�i u ostvarenju te složene zada-�e. Neke od osnovnih tema kojima �e se radna skupina baviti (što može biti zanimljivo i za hrvatski turisti�ki sektor, kao komparativna informacija o smjerovima djelovanja drugih relevantnih receptivnih turisti�kih zemalja) su:

1. povisiti op�u razinu turisti�ke usluge i time oja�ati brend Japana kao turisti�ke destinacije

2. poboljšati na�ine upravljanja i produktivnost u hotelskoj industriji

3. osigurati visoku razinu sigurnosti putovanja4. djelovanje uskladiti s trendovima u turisti�koj industriji5. poboljšati kvalitativnu strukturu turisti�ke radne snage.

MA�ARSKA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Mađarska 9.762 30.404 1,15 11.370 32.416 1,21 85,86 93,79

Nesuglasice izme�u Europske unije i ma�arske vlade se na-stavljaju – mediji uglavnom izvješ�uju o najavljenim sank-cijama ako Ma�arska ne održi kriterij prora�unskog de� cita manjeg od tri posto. I dalje je aktualan spor s EU vezan za nedavne promjene ma�arskog ustava, dok se u politi�kom ži-votu vode rasprave o razli�itim pristupima u odnosu s Unijom. Ma�arski premijer Viktor Orban i dalje smatra kako posljedice gospodarske krize trebaju zajedni�ki snositi gra�ani i me�una-rodne tvrtke, koje unato� krizi ostvaruju zaradu. Vlada ustraje na smanjivanju troškova struje, plina, komunalnih usluga i pove�anju mirovina, unato� kritikama iz EU te najavama in-terventnih mjera. Novi predsjednik Ma�arske središnje banke


30

� �

� �

� �

� �

najavio je program pomo�i malim i srednjim poduzetnicima – kreditima s kamatama do dva posto. Nacionalna je valuta u odnosu prema velja�i oja�ala, no te�aj je i dalje nepovoljan za gra�ane koji planiraju putovati u inozemstvo. U svakom slu�aju, gospodarska kriza osje�a se na svakom koraku. Prema podatcima Ma�arskog ureda za statistiku (KSH) u �etvrtom tromjese�ju 2012. godine BDP je pao 2,7 posto, industrij-ska proizvodnja u ožujku 2013. pala je za 2,9 posto, dok je vrijednost izvoza (u forintama) pala za 0,4 posto. Trenuta�na nezaposlenost je 11,8 posto, dok je in� acija u ožujku iznosila 2,2 posto. Prosje�na neto pla�a u sije�nju 2013. bila je 146 600 HUF (oko 499,00 eura), što je 3,9 posto više u odnosu prema istom mjesecu prošle godine.

Podatci turoperatora o bukingu u travnju ve�inom su pozitiv-ni, iako je rije� o vrlo malim apsolutnim brojkama.

Neckermann +1,6 posto 2.553 osoba

La Grotta -18,0 posto 2.000 osoba

Campus C lub +10,0 posto 500 osoba

Isztria 94. +41,6 posto 203 osobe

Budaguide -5,0 posto 194 osobe

Autoclub Travel +35,4 posto 172 osobea

Kompas (slobodna procjena) +20,0 posto

ne daju podatak o apsolutnim pokazateljima

Turoperatori s optimizmom o�ekuju glavnu sezonu, svjesni kako je loše vrijeme u travnju znatno utjecalo na odluke o putovanjima (što je osjetila i Ma�arska, kao receptivna turi-sti�ka zemlja). Naravno, presudan �e �imbenik biti financij-ska (ne)mogu�nost ma�arskih gra�ana da ostvare putovanja – odluke o odlasku na odmor donosit �e se u posljednji tre-nutak, ali �e cijena biti važna, tj. tražit �e se odnos vrijed-nosti za novac. Ma�arska nacionalna turisti�ka organizacija (Magyar Turizmus Zrt.) nastavlja poja�anu promidžbenu kampanju, okrenutu doma�im gostima. U suradnji s udrugom hotelijera i ugostitelja nudi velike popuste i uporabu ve� tra-dicionalnih kartica i �ekova za putovanja. Na razli�ite na�ine (ponajviše nagradnim igrama, natje�ajima za fotografije i sl.) gra�ani se nastoje potaknuti na putovanja, uz naglasak na bi-ciklizmu, jahanju, ribolovu, kampiranju i sl. Promidžbeni je program prilago�en ponudi tijekom razli�itih godišnjih doba; prolje�e – aktivni turizam, ljeto – vodeni sportovi i festivali, jesen – vinske ceste, zima – wellness i zdravstveni turizam.

Osim vlastite nacionalne turisti�ke organizacije, promidžbu u Ma�arskoj poja�avaju i drugi konkurenti, primjerice Tunis, Turska, Cipar, Španjolska i Italija, ali i susjedne zemlje – Au-strija, Slova�ka i dr. Jasno je kako u takvom kontekstu nije jednostavno predvidjeti rezultate skore turisti�ke sezone, no sigurno je da �e ona biti obilježena složenim gospodarskim okolnostima, smanjenom kupovnom mo�i ma�arskih gra�ana i agresivnom promidžbom konkurenata (osobito doma�eg turizma).

NIZOZEMSKA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Nizozemska 11.958 39.416 1,49 8.539 27.804 1,04 140,04 141,76

Prema posljednjim statisti�kim podatcima od 15. travnja, bu-king turoperatora i agencija je �etiri posto slabiji nego u isto vrijeme prethodne godine (Francuska -16 posto, Portugal -8 posto, Italija -10 posto). Hrvatska bilježi minus od 10 posto, a jedine su u plusu zrakoplovne destinacije, Gr�ka i Turska (+4 posto). U kontekstu još uvijek vrlo aktualne recesije, Nizozemci se ponašaju oprezno i optimiziraju rashode.

Kada govorimo o rezultatima Hrvatske, treba istaknuti da trenuta�no nešto lošija organizirana prodaja ne mora biti

klju�ni pokazatelj na osnovi kojeg bi se trebao donositi za-klju�ak o o�ekivanjima u sezoni. Naime, velik dio prodaje ostvaruje se putem razli�itih “individualnih” kanala, tj. ne registrira se u sustavima organizatora putovanja. S druge strane, �injenica je kako su u predsezoni autobuseri ostva-rili i nešto bolji buking nego lani, posebice kada je rije� o putovanjima koja obuhva�aju i nekoliko susjednih zemalja. U velikom su porastu autobusna putovanja koja obuhva�aju nekoliko susjednih zemalja. Tako�er, kapaciteti Easy Jeta i Transavie za Split gotovo su rasprodani � letovi branda Arke Fly (TUI) za Pulu dobro su popunjeni, s time da je jedan let u ljetnom razdoblju prekinut. Treba imati na umu i da Ryanair iz Dusseldorfa � Wezze (Njema�ka) i Charleroia (Belgija) tako�er u Hrvatsku dovode odre�en broj Nizoze-maca iz grani�nih podru�ja.

Za sada je sigurno da se kampovi dobro pune, privatni smještaj, vile i apartmani nešto lošije, jednako kao i hoteli. Turoperatori koji su znatnije povisili cijene, bilježe slabije rezervacije od onih koji su bili umjereni s podizanjem cijena. Uz ovogodišnji (ali i ina�e prisutan) izraziti trend last minute bukinga u toj zemlji opasnost je u �injenici da bi Nizozemci


Sta

nje

na

trži

štim

a

31�

� �

� �

� �

�

mogli nai�i (i ve� dijelom nailaze) na zaustavljanje bukinga, s obzirom na to da �e kapacitete osigurati gosti s tržišta koja su odmor rezervirala ranije (Nijemci, Skandinavci…) Zato, kada je rije� o nizozemskomu tržištu, name�e se zaklju�ak kako je rast ponajprije mogu� u predsezoni te posebice po-

sezoni, s obzirom na to da je prostor za rast u glavnoj sezoni ograni�en. Tako�er, treba istaknuti da posljednji podatci turoperatora govore o zna�ajnijem “bu�enju” bukinga s po�etkom svibnja, što ulijeva optimizam u pogledu daljnjeg razvoja i prodaje.

NJEMA�KA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Njemačka 93.057 408.382 15,48 96.308 430.653 16,14 96,62 94,83

GFK je potkraj travnja objavio nove podatke o potroša�kom optimizmu Nijemaca, zaklju�uju�i kako su trenuta�no vrlo skloni potrošnji. Namjera štednje u travnju je dosegnula rekordno nisku razinu (posebice doga�aji vezani za štedne depozite na Cipru). O�ekivanja vezana za rast prihoda tako-�er su narasla, pa je indeks potroša�kog povjerenja dosegnuo razinu od 6,2 boda, što je najbolji rezultat od listopada 2007. Ostali pozitivni �imbenici su stabilnost tržišta rada i porast realnih osobnih dohodaka te niska inflacija.

Optimizam se osje�a i u turisti�kom sektoru. Primjerice, najve�i njema�ki turoperator TUI zbog pove�ane je potražnje zakupio 3500 dodatnih zrakoplovnih sjedala tijekom blagda-na Duhova, ponajprije prema Turskoj (Antalya) i Mallorci. Više mjesta zakupljeno je prema glavnim gr�kim otocima te Egiptu i Kanarima.

TUI je istražio i kamo Nijemci vole putovati tijekom Duhova (iz regija Baden Württemberg i Bavarske). Redoslijed desti-nacija je:

1. Mallorca2. Turska3. Njemačka4. Grčka5. Italija6. Kanarsko otočje7. SAD8. Španjolska9. Azija10. Austrija.

U spomenutom istraživanju isti�e se kako �e 20 posto go-stiju tijekom Duhova putovati kra�e (do tri dana), oko 40 posto uživat �e u jednotjednom odmoru, 22 posto putovat �e 11 dana, dok �e gotovo 18 posto ispitanika putovati dva tjedna i više. Jednako kao i TUI, za dodatnim zakupom zrakoplovnih sjedala posegnuli su i ostali vode�i njema�ki turoperatori. Tako je FTI pove�ao kapacitete za Tursku, a Neckermann i Alltours za glavne gr�ke otoke. Prodaja za Gr�ku kod vode�ih njema�kih turoperatora trenuta�no je u jednoznamenkastom plusu, npr. kod TUI-a je to 9 posto, što je znatno bolje nego u posljednje dvije godine, no još dosta lošije od rezultata iz vremena prije krize (istraživa-nje “Reiseanalyse” govori kako je tijekom 2012. u Gr�ku otputovalo 1,3 milijuna Nijemaca, što je ispod nekadašnjih rezultata). Prema toj analizi Hrvatsku je posjetilo oko dva milijuna Nijemaca.

Iz razgovora s ve�im njema�kim turoperatorima doznaje-mo da je buking op�enito dobar (uz odre�ene iznimke), što uglavnom vrijedi i za Hrvatsku.

1. TUI trenuta�no prognozira da �e godinu završiti s bla-gim (jednoznamenkastim) minusom. Napominju kako su u ovo doba lani bilježili veliki (dvoznamenkasti) plus, a ponavljanje tih rezultata bio bi velik uspjeh. Kao razloge koji ne idu u prilog boljim brojkama na-vode raniji Uskrs i vrlo loše vrijeme u cijeloj Europi


32

� �

� �

� �

� �

sve do kraja travnja. O Hrvatskoj govore u kontek-stu kratke sezone, relativno visokih cijena hotela i manjkavosti odre�enih elemenata ponude (servis, jelo, �isto�a, buka gradnje itd.). Unato� odre�enim pobolj-šanjima, ponuda letova je i dalje ograni�ena (npr., na-vode problem prekida letova Croatia Airlinesa izme�u Hamburga i Pule te Hamburga i Splita). Tursku isti�u kao vjerojatnog “pobjednika sezone”.

2. Thomas Cook za sada bilježi 15 posto ve�i buking za Split te 10 posto za Dubrovnik. Vrlo su zadovolj-ni prodajom te prognoziraju kako �e 2013. završiti s plusom. Prvi put nude vlastiti proizvod pod markom “Sentido” na Bra�u. Buking u automobilskom se-gmentu u Istri i Kvarneru tako�er je u jednoznamen-kastom plusu. Kada je rije� o konkurentima, dobro prodaju Bugarsku (gdje imaju mnogo svojih hotela), Mallorcu i Tursku, nešto lošije Tunis, Egipat (zbog politi�kog stanja) i Gr�ku.

3. I.D. Riva Tours, najve�i specijalist za Hrvatsku, trenuta�no bilježi financijski minus od 7 posto te -4 posto u fizi�kom prometu. Rani Uskrs i dugo razdo-blje hladnog vremena, svakako se osje�aju u bukingu tijekom ranog prolje�a, tako da procjenjuju kako �e godinu završiti s rezultatom sli�nim prošlogodišnjem.

Ja�aju ponudu za tržišne segmente posebnih interesa - proširenjem flote za brodska putovanja (dva nova broda) te novom ponudom kamping “mobil-homeova”. Tijekom prolje�a ostvarili su nekoliko posebnih gru-pnih putovanja � jedno vlakom u Opatiju (500 ljudi) te nekoliko u Istru (ukupno 2800 osoba).

4. DER Touristik – Köln (REWE) u segmentu zrakoplov-nih putovanja za Split i Dubrovnik bilježe jedno-znamenkasti minus, dok je automobilski program u dvoznamenkastom plusu. Ipak, nadaju se oporavku rezultata u dijelu zrakoplovnog programa, tj. blagom plusu do kraja sezone. U konkurentskim zemljama sta-nje bukinga je: Italija - lagani minus, Gr�ka i Egipat - minus, Turska i Španjolska - solidan plus.

5. FTI isti�e kako je buking na prošlogodišnjoj razini, što su ujedno i njihova o�ekivanja do kraja godine.

6. DERtour – Frankfurt zadovoljan je bukingom – bi-lježe dvoznamenkasti plus i nadaju se da �e ga zadrža-ti sve do kraja godine. U Hrvatskoj se odli�no prodaju automobilski programi. Od konkurencije Cipar, Egipat i Gr�ka bilježe minus, a ostatak destinacija iz njihova programa je u dvoznamenkastom plusu.

POLJSKA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Poljska 23.979 74.533 2,83 20.880 57.301 2,15 114,84 130,07

Zbog pada potražnje na tržištima Europske unije, poljski izvoz bilježi slabije pokazatelje od o�ekivanih, što se odražava i na smanjenje stope rasta poljskog BDP-a (pred-vi�anja za 2013. govore o rastu od 1,3 posto, u usporedbi s prijašnjim predvi�anjima rasta od 2 posto te o rastu od 2,2 posto u 2014.). Unato� padu investicija koje su podupi-rali fondovi EU, može se ustvrditi kako je poljsko gos-podarstvo u dobrom stanju, što me�u ostalim pokazuje i

posljednji podatak o stopi inflacije (iz ožujka 2013.), koja je na godišnjoj razini iznosila 1 posto te blagom padu ne-zaposlenosti (14,3 posto, tj. 0,1 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine).

Sektor turizma

Prvi ve�i “val” poljskih turista u Hrvatskoj je zabilježen u posljednjem vikendu travnja 2013., kao “posljedica” dugog vikenda (1. i 3. svibnja državni su praznici). U skla-du s navedenim možemo ustvrditi kako smo u predsezoni zabilježili odli�ne pokazatelje iz Poljske, posebice u se-gmentu nautike. Potražnja za informacijama o Hrvatskoj u Predstavništvu Hrvatske turisti�ke zajednice u Poljskoj na razini je prošle godine (turoperatori, agencije, individualni turisti), što uz dobre po�etne brojke, �injenicu da su u ovoj godini znatno poboljšane zrakoplovne veze izme�u Poljske i Hrvatske te informacije organizatora putovanja o dobroj prodaji, ulijevaju optimizam kada su u pitanju pozitivna o�ekivanja na razini cjelokupne turisti�ke godine, tj. izgle-dan daljnji rast s poljskog tržišta, koje je prošlo desetlje�e ušlo u krug najvažnijih za hrvatski turizam.


Sta

nje

na

trži

štim

a

33�

� �

� �

� �

�

RUSIJA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Rusija 7.806 31.440 1,19 7.072 28.730 1,08 110,38 109,43

Prodaja ljetnih paket-aranžmana na ruskom emitivnom turisti�kom tržištu u punom je jeku — neke se destina-cije dobro prodaju, neke su na razini rezultata iz prošlih godina. Zamje�uje se potpuni “povratak” Gr�ke u krugu sredozemnih zemalja te snažan porast broja putovanja u Španjolsku i Crnu Goru, koja je najviše dobila time što je ostala jedna od rijetkih “morskih” receptivnih destinacija Europe u koju ruski turisti mogu putovati bez viza (zbog �ega je u povoljnijem položaju od konkurencije, pa tako i Hrvatske).

Prodaja za Hrvatsku ne te�e onako brzo kako smo na-viknuti posljednjih godina. Više je nego vidljivo da su skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i to što je od 1. travnja 2013. za turisti�ka putovanja u RH potrebna viza, negativno djelovali na putovanja u našu zemlju. Rije� je o o�ekivanom procesu koji se dogodio i drugim zemljama u sli�noj situaciji, što je (gledano u prosjeku) rezultiralo padom turisti�kog prometa iz Rusije i to oko 15 posto. Problem je, primjerice, last minute prodaja, gdje je viza nepremostiva zapreka. Ipak, trenuta�ne okolnosti poka-zuju kako se u našem slu�aju dogodio pad bukinga ve�i od o�ekivanog. Vidljivo je kako je neizvjesnost vezana za odobravanje i izdavanje viza u trenutcima kada su ruski turoperatori i turisti�ke agencije željeli potanko znati uv-jete pod kojima �e poslovati s našom zemljom (naravno, u pogledu vizne politike). Rije� je o razdoblju najkasnije do kraja sije�nja 2013. koje je ostavilo odre�ene posljedice. Turoperatori, koji po�etkom velja�e zaklju�uju ugovore sa zrakoplovnim kompanijama i ulažu znatna sredstva, odlu-�ili su ne riskirati te su zakupili znatno manje zrakoplova nego prošle godine. Ve�ina njih smanjila je programe i zakup charterskih letova prema našoj zemlji, a neki su od Hrvatske gotovo potpuno odustali, tj. Hrvatsku sveli na minimum u ukupnim programima (npr., veliki organi-zator putovanja Amigo tours, jedan od pet najuspješnijih turoperatora za Hrvatsku prema broju gostiju). Jedan od klju�nih turoperatora za Hrvatsku, Ascent travel, prakti�ki je napustio charterske programe putovanja prema RH (a

prijašnjih je godina bio jedan od predvodnika tih progra-ma) i u ovoj se godini usmjerio samo na redovite letove. Sli�no je i s turoperatorom Paks, jednim od nositelja orga-niziranih programa u RH, koji nije zakupio nijedan char-terski let te se tako�er oslanja na redovite linije. S druge strane, redovitih letova sada je više, posebice nakon što je broj charterskih letova znatno smanjen. Naravno, progra-mi temeljeni na redovitim letovima poslovno su druk�iji, znatno su skuplji i ugrožavaju naš konkurentski položaj na tržištu organiziranoga turisti�kog prometa. Najve�a posljedica odustajanja tržišnog lidera Ascent travel od charterskih programa je izbacivanje Hrvatske i iz progra-ma više srednjih i malih turoperatora, koji su prodavali Hrvatsku putem podzakupa na charterima Ascenta. Dakle, rije� je o negativnoj “lan�anoj reakciji” smanjenja ponude organiziranih programa.

Lošu situaciju i deficit zrakoplovnih charterskih progra-ma prema našoj zemlji djelomi�no je nadoknadilo to što su s Hrvatskom po�eli poslovati veliki ruski turoperator Biblio Globus i ruski TUI, koji je postavio veliki broj zrakoplova i zakupio poprili�ne smještajne kapacitete. Njihov je plan bio “popuniti” praznine na tržištu nastale suspenzijom programa drugih subjekata – u velja�i (kada su radili zakupe) bili su vrlo optimisti�ni, no posljednji podatci koje su dostavili predstavništvu Hrvatske turisti�-ke zajednice u Rusiji govore kako je prodaja za Hrvatsku vrlo slaba te su zbog toga ve� dva programa iz Hrvatske preusmjerili u Crnu Goru. Neki od ve�ih turoperatora još optimisti�no gledaju na skoru sezonu, a dio pro-daje, barem u moskovskoj regiji, te�e dobro. U prvom redu rije� je o programu turoperatora Paks, turoperatora Erzog Reg tours itd. Veleposlanstvo RH sredinom travnja solidno se ekipiralo u Moskvi te po�elo ubrzano raditi, a uvjet za zaustavljanje daljnjeg pada upravo je njihova u�inkovitost. Stavimo li po strani Moskvu, i dalje zabri-njavaju ostale ruske regije, iz kojih je prema Hrvatskoj do sada ostvarivano oko 30 posto ukupnoga turisti�kog prometa i gdje se dogodila najja�a redukcija programa te je najviše oslabjelo zanimanje za putovanja u Hrvatsku. Te su regije posebno pogo�ene jer još nisu po�eli raditi planirani “vizni centri”, što bi riješilo problem potrebe putovanja potencijalnih gostiju po vizu u Moskvu, gdje ju je u ovom trenutku jedino mogu�e ishoditi (imajmo na umu zemljopisnu veli�inu Rusije, udaljenost i troškove koje to iziskuje). Turisti se radije okre�u destinacijama za koje je ve� dulje poznato kako rješavaju predmetnu problematiku. Nažalost, ova turisti�ka poslovna godina prvi je put pod utjecajem elemenata koji su izvan poslov-no-komercijalnog kruga djelovanja. Hrvatska turisti�ka zajednica i Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Rusiji na te elemente nisu mogli utjecati, no neovisno o okolnostima, svoje su zada�e i planove na ruskom tržištu potpuno ostvarili, a ambicija im je o�uvati i poboljšati tržišnu poziciju naše zemlje u Rusiji.


34

� �

� �

� �

� �

SAD I KANADA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



SAD 20.538 48.584 1,84 16.725 41.936 1,57 122,80 115,85

Kanada 4.537 15.275 0,58 3.647 11.119 0,42 124,40 137,38

Ameri�ka je vlada objavila posljednju reviziju gospodarskih podataka za prošlu godinu, koji su pozitivni, uz rast malopro-daje i izvoza te rast u gra�evinskom podru�ju te porast prodaje nekretnina. Ipak, posljednje tromjese�je godine donio je usporavanje rasta BDP-a, ponajprije zbog straha od “� skalnog ponora” te drasti�nog smanjenja javne potrošnje. Po�etkom 2013. rast se ipak nastavlja, uz daljnji oporavak sektora nekret-nina, pad nezaposlenosti te poja�anu osobnu potrošnju.

BDP SAD-a

Ekonomisti koje je CNN anketirao za reportažu o kretanju nezaposlenosti u SAD-u predvi�aju da �e do kraja 2013. godine u toj zemlji biti otvoreno 2 240 000 novih radnih mje-sta, dok �e ta brojka tijekom 2014. biti uve�ana za još toliko radnih mjesta (što bi zna�ilo pad stope nezaposlenosti od 6,7 posto do kraja 2014.). Ipak, The Conference Board izvješ�uje kako je indeks potroša�kog povjerenja u ožujku pao na 59,7 bodova, s razine od 68 bodova u velja�i.

NOVA RADNA MJESTA OD TRAVNJA 2012. DO TRAVNJA 2013.

Novosti na turisti�kom tržištu

Godišnji American Express Luxury Summit, netom održan u Kaliforniji, donosi nekoliko zaklju�aka zanimljivih za analizu trendova na tržištu putovanja. Jedan od zaklju�aka je kako se u svijetu putovanja pojavila nova klasa klijenata: bogati, relativno mladi putnici s me�unarodnim “mindsetom” i rede� niranim o�ekivanjima turisti�kih usluga. Vanderslice, vode�i �ovjek Hiltona odgovoran za brendove Waldorf Astoria i Conrad, isti�e da se njihova kompanija koristi tehnologijom kako bi se razliko-vali od drugih brandova te mogli ponuditi odgovaraju�u uslugu za razli�ite vrste luksuznih klijenata. Luksuzni hoteli ve� dugo vremena znaju kako se treba ponašati prema posebnim gostima, u �emu im danas tehnologija dodatno može pomo�i. Primjerice, nakon što obave rezervaciju u jednom od njihovih hotela, klijent odmah dobiva povratni e-mail concierga i spremni su pomo�i ako klijent ima bilo kakve dodatne zahtjeve. Uveli su i mobilnu aplikaciju dostupnu na osam jezika, Conrad Concierege, putem koje gosti mogu naru�iti jutarnje bu�enje pet dana unaprijed, javiti hotelu kada žele da im se ujutro dostavi kava itd. Sljede�i korak je automatski check in u hotel koji �e omogu�iti gostima da se prijave ve� iz zra�ne luke, tako da �e ih klju� sobe �ekati spreman. Robert Frank, urednik za CNBC, govorio je o tomu tko su novi ameri�ki bogataši. Rekao je da dolaze iz središnjih saveznih zemalja SAD-a, a bogatstvo su ostvarili u energetskom sektoru. Oni ne kupuju skupe automobile, nego skupe traktore, a žene su uglavnom zadužene za organizaciju putovanja.


Sta

nje

na

trži

štim

a

35�

� �

� �

� �

�

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku i dalje intenzivno komunicira s organizatorima putovanja, koji najavljuju odli�ne rezultate i isti�u pove�anu potražnju za pu-tovanjima u Hrvatsku. Problem su visoke cijene zrakoplovnih

karata i nedostatak izravnih zrakoplovnih linija, što svakako upu�uje na to da bi o�ekivano dobar ovogodišnji rezultat uz navedeni pozitivni pomak svakako mogao biti još bolji.

SKANDINAVIJA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Danska 2.403 8.416 0,32 2.194 8.335 0,31 109,53 100,97

Finska 5.490 20.542 0,78 2.854 10.654 0,40 192,36 192,81

Norveška 4.258 15.238 0,58 3.249 11.391 0,43 131,06 133,77

Švedska 5.661 19.519 0,74 5.784 18.246 0,68 97,87 106,98

UKUPNO 17.812 63.715 2 14.081 48.626 2 126,50 131,03

Gospodarsko stanje u Skandinaviji i dalje je nepromijenje-no - zbog slabe potražnje iz zemalja Europske unije, izvozno usmjerena skandinavska gospodarstva nikako ne uspijevaju za-bilježiti ve�i postotak rasta BDP-a. Vlade razli�itim mjerama pokušavaju održati gospodarstvo u “pozitivnoj zoni”, no sve ve�a nezaposlenost upu�uje na to da oporavak još nije blizu. U posljednje su vrijeme sve glasniji analiti�ari koji upozo-ravaju da rekordno niske eskontne stope ne mogu probuditi gospodarstvo, nego samo nepotrebno pove�ati javni dug. Ipak, turisti�ki sektor uglavnom bilježi pozitivne rezultate. Zrakoplovni promet iz Švedske u travnju je zabilježio rast od �etiri posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine � u porastu su bili i me�unarodni i unutarnji promet. Norwegian air nastavlja s pozitivnim brojkama � u travnju su zabilježili porast prometa od 36 posto u odnosu prema istom mjesecu prošle godi-ne, s tim da im je popunjenost bila 2 posto manja nego lani. Prema turoperatoru Spies, danske obitelji i dalje u prvom redu biraju tradicionalne charterske destinacije za ljetni odmor. Vrlo su zadovoljni ovogodišnjom prodajom, koja trenuta�no bilježi rast od 12 posto. Udjel all inclusive aranžmana u stalnom je porastu – primjerice, prije pet godina iznosio je 7-8 posto, a ove je godine oko 40 posto prodanih paket-aranžmana uklju�i-valo hranu i pi�e. Resia je nedavno objavila novu anketu o naj-popularnijim ovogodišnjim ljetnim destinacijama, na kojoj je Hrvatska na visokomu petomu mjestu.


36

� �

� �

� �

� �

1. Španjolska2. Turska3. Grčka4. Cipar5. Hrvatska. Resia predvi�a da �e ovu sezonu obilježiti: � trening putovanja� bukiranje putem tableta� dostupnost na internetu� first minute buking.

Trenuta�ni rezultati prodaje turoperatora na razini su prošle godine, što sve subjekte na tržištu �ini zadovoljnima, iako je ostalo dosta neprodanih kapaciteta.

Aurinkomatkat — najve�i finski turoperator do sada je prodao oko 50 posto kapaciteta za Hrvatsku — Dubrovnik im je jedna od bolje prodavanih ljetnih destinacija, ako se gleda postotak prodaje zakupljenog kapaciteta.

Apollo (Kuoni) — trenuta�na prodaja hrvatskih destinacija bolja je nego u isto vrijeme prošle godine, osobito je dobra prodaja iz Finske i Švedske. Uz Hrvatsku, govore o dobroj prodaji gr�kih destinacija. Thomas Cook (VING — Švedska) — u ovu godinu ušli su s znatno ve�im kapacitetom za Hrvatsku, vrlo su zadovoljni trenuta�nom prodajom. Autobuser Gislev Rejser — trenuta�no bilježi slabiju pro-daju hrvatskih destinacija u odnosu prema prošloj godini, ali treba uzeti u obzir da je 2012. bila rekordna. Ipak, ve� sada najavljuju porast kapaciteta za Hrvatsku za sljede�u godinu. Trenuta�ni rezultati prodaje svakako su pozitivni, no nepoznani-ca su i dalje individualni gosti, osobito automobilisti iz Danske koji kasno rezerviraju putovanja jer o�ekuju da �e vremenski uvjeti u Skandinaviji biti povoljniji te last minute ponude turoperatora. Ono što može zabrinjavati su podatci o znatnom sniženju cijena u Gr�koj i Španjolskoj, što bi moglo potaknuti odre�eni broj turista da godišnji odmor provedu u tim zemljama.

SLOVA�KA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Slovačka 4.224 15.658 0,59 4.431 16.076 0,60 95,33 97,40

Kakvo je stanje na slova�kom tržištu neposredno prije po�etka ljetne turisti�ke sezone najbolje pokazuju rezultati istraživanja Barometer Cetelem 2013 (Barometer Cetelem analizira stajališta i ponašanje europskih potroša�a), prove-dena na 12 europskih tržišta, uklju�uju�i Slova�ku. Slova�ki ispitanici vrednovali su svoju zemlju i život u njoj s 3,7 bodova, od mogu�ih 10 (što je za 0,3 boda manje nego u istraživanju provedenom lani). Klju�ni problem i dalje je manjak sredstava za život (�ak 71 posto ispitanika) i rapidni rast nezaposlenosti. Rezultati spomenutog istraživanja potvr-�uju i ocjene Statisti�kog ureda Slova�ke, koji govori o padu maloprodaje (-2 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine) te sve ve�oj nezaposlenosti (trenuta�no 14,9 posto). Gospodarski je rast i dalje usporen, na što utje�u i problemi u mnogim drugim zemljama eurozone, koje su važan trgova�ki partner Slova�ke.

Takvo stanje utje�e i na turisti�ka kretanja. Turisti�ke su agencije u ožujku i travnju zabilježile pad prodaje, posebi-ce nakon završetka razdoblja first minute prodaje (i drugih posebnih ponuda i pogodnosti). Trenuta�ni pokazatelji pojedinih slova�kih turoperatora i putni�kih agencija znatno se razlikuju, u rasponu od pada, preko stagnacije, sve do blagog porasta prodaje. Ipak, svi se uglavnom slažu da prodaja, s obzirom na aktualno stanje, ipak zadovoljava. S obzirom na gospodarsku neizvjesnost, Slovaci su pri kupnji turisti�kih aranžmana sve oprezni-ji – velik dio njih �eka posljednji trenutak za planiranje i kupnju odmora, gdje �e presuditi financijska situacija. Naravno, procjene stru�njaka govore kako pozicija Hrvat-ske kao omiljenoga ljetnog odredišta slova�kih turista nije ugrožena, a dodatni poticaj potražnji svakako je i aktualna promidžbena kampanja Hrvatske turisti�ke zajednice, koja je po�ela 25. travnja.

Omiljeno prijevozno sredstvo za putovanje u Hrvat-sku Slovacima je i dalje osobni automobil. Zrakoplovni charteri i dalje nisu traženi (zbog relativne zemljopisne blizine) a za sezonu 2013. iz Slova�ke su planirane redo-vite sezonske zrakoplovne linije na relacijama: Bratislava � Zadar � Bratislava (15. lipnja � 7. rujna 2013.), Brati-slava � Split � Bratislava (2. srpnja � 27. kolovoza 2013.), Košice � Rijeka � Košice (20. lipnja � 5. rujna 2013.), Bratislava � Košice � Rijeka (20. lipnja – 5. rujna 2013.), Košice � Bratislava � Split (14. lipnja – 13. rujna 2013.) – osigurava ih slova�ki zrakoplovni prijevoznik DANUBE WINGS.


Sta

nje

na

trži

štim

a

37�

� �

� �

� �

�

SLOVENIJA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Slovenija 100.422 256.277 9,72 117.141 340.545 12,76 85,73 75,25

Slovenija ve� dulje proživljava velik pad životnog standarda, uz porast nezaposlenosti, teško gospodarsko stanje i neizvjesnost vezanu za rješenje krize, što svakako nije najbolje vrijeme za trošenje i kupnju, ponajmanje proizvoda i usluga koje se smatraju luksuznima (gdje se u odre�enoj mjeri svrstava i turizam). Sve to rezultiralo je i kašnjenjem bukinga u odnosu prema prošloj godini � turoperatori su sumnji�avi i vrlo oprezni u davanju procjena za glavnu sezonu. Uz glavne kataloge, svi slovenski turoperatori objavili su i posebne priloge s prvosvibanjskim programima. Dok je ukupna prodaja u zaostatku za prošlogodišnjom, buking tijekom prvosvibanjskih praznika djelomi�no je povratio optimi-zam partnera, koji se ipak nadaju da �e dosegnuti prošlogodišnje pokazatelje (npr. najve�i turoperator s programima za Hrvatsku Relax). Svi su turoperatori po�eli vrlo agresivnu konkurentsku borbu te aktivno, of� ine i online, oglašavaju svoje ponude. Na-ravno, valja spomenuti kako organizirana putovanja iz Slovenije

prema Hrvatskoj �ine samo 17 posto ukupnog prometa, no manji buking pokazatelj je pove�ane opreznosti kupaca, sklonosti šted-nji i racionalizaciji troškova pri planiranju putovanja. Isto tako, veliki hotelski sustavi u Hrvatskoj po�eli su agresivniju individu-alnu prodaju, što dodatno ubrzava tržišnu utakmicu.

Potroša�i o�ito u pove�anom broju �ekaju posebne akcije, a za o�ekivati je kako �e birati jeftiniji smještaj te skra�ivati odmor.S druge strane, recentna istraživanja Eurobarometra o kretanjima za 2013. godinu ponovno govore o visokoj usmjerenosti slo-venskih gostiju prema Hrvatskoj te visokoj razini zadovoljstva odmorom u našoj zemlji tijekom protekle godine, što je svakako razlog za optimizam, ali ne i jamstvo da �e se ponoviti rekordna 2012. godina.

Rani Uskrs odvratio je dio Slovenaca od odlaska na odmor u Hr-vatsku, tako da je prvi ve�i val slijedio tek tijekom prvosvibanj-skih praznika, koje Slovenci spajaju s praznikom Osvobodilne fronte. U skladu s istaknutim može se o�ekivati kako �e svibanj donijeti solidan rezultat iz Slovenije, približno na razini prošlogo-dišnjeg, što bi bio dobar po�etak ulaska u glavnu sezonu.

Govore�i o glavnoj sezoni treba istaknuti da je još rano za preci-znije procjene � zanimanje koji bilježi naše predstavništvo u Lju-bljani vrlo je veliko, a dodatni bi poticaj trebao biti pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, tj. ublaživanje grani�nih procedura te daljnje politi�ko “približavanje” dviju zemalja. Naravno, jedan od klju�nih poticajnih �imbenika svakako je i aktualna promidžbena kampanja Hrvatske turisti�ke zajednice na slovenskom tržištu, za-tim ve�i broj B2B i B2C akcija te aktivnosti koje predstavništvo provodi u suradnji sa subjektima hrvatskoga javnog i privatnog sektora.

ŠPANJOLSKA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Španjolska 9.652 20.820 0,79 11.004 22.941 0,86 87,71 90,75

Španjolsko je gospodarstvo u prvom tromjese�ju 2013. i da-lje u padu, uz daljnji rast cijena te stope nezaposlenosti, koja iznosi 27,16 posto (nezaposleno je 6 202 700 ljudi).

Novosti na turisti�kom tržištu

S obzirom na loše gospodarsko stanje, rani Uskrs te loše vre-menske uvjete, turoperatori isti�u kako je dosadašnja prodaja aranžmana bila ograni�ena. Izlasci ljetnih kataloga popra�eni

su relativno skromnom promidžbenom kampanjom “early boo-kinga” s popustima od sedam posto. Potrošnja je smanjena, no po�etni podatci vezani za programe za Hrvatsku nisu toliko loši � zrakoplovne kompanije javljaju kako je 70 posto kapaciteta iz Madrida u Hrvatsku ve� prodano, dok je iz Barcelone prodano oko 50 posto kapaciteta. S obzirom na to da nema nadoknade za “izgubljene” kapacitete zrakoplovne kompanije Easy Jet na relaciji Madrid � Dubrovnik te s obzirom na teško stanje u Iberiji, broj sjedala iz Madrida prema našoj zemlji ove je godine smanjen za 15 posto, što je svakako nepovoljna okolnost.


38

� �

� �

� �

� �

Nakon nestanka grupacije Orizonije s tržišta (drugoga naj-ve�eg turisti�kog vertikalnog holdinga u zemlji), u segmentu turoperatora pojavio se novi turoperator Proyecto Europa, za kojega se vjeruje da je “nasljednik” Orioznije, tj. da �e pre-uzeti njihove aranžmane (Iberojet i Condor Vacaciones imali su i programe te velik broj putnika za Hrvatsku).

U sektoru se o�ekuje ekstremni last minute buking.

Zra�ni promet

Nakon pove�anja pristojba nekoliko puta, španjolske zra�ne luke uvode dodatnu “taksu za zra�nu sigurnost”. Svaki putnik koji se ukrca u zrakoplov u bilo kojoj španjolskoj zra�noj luci

morat �e platiti taksu od 0,58 eura. U sektoru se neprestano navodi kako ta pove�anja znatno utje�u na smanjenje konku-rentnosti Španjolske. U prvomu tromjese�ju 2013., španjolske zra�ne luke bilježe pad prometa � pad broja putnika od 8,2 posto te pad broja letova od 16 posto (u usporedbi s istim raz-dobljem prošle godine). Od 49 španjolskih zra�nih luka, samo �etiri bilježe rast (Asturias, Reus, Badajoz i Huesca). Najve�i pad bilježi Madrid (-14,3 posto putnici, -15,1 posto letovi), slijedi ga Barcelona (-4,7 posto putnici, -9,6 posto letovi).

Receptivni turizam

U ožujku 2013., u Španjolsku je doputovalo 3,9 milijuna stranih turista, ili 7,9 posto više nego u ožujku 2012. Od sije�nja do ožujka španjolski receptivni turizam bilježi rast od 2,3 posto u odnosu prema istom razdoblju 2012. (ukupno 9,4 milijuna turi-sta). Italija, koja je duboko utonula u gospodarsku krizu i dalje bilježi najve�i pad (-20,7 posto). Francuska i skandinavske ze-mlje najviše su pridonijele pozitivnim rezultatima, što se najviše odrazilo na Kataloniju. U ožujku je 80,5 posto stranih turista u Španjolsku doputovalo zrakoplovom, 17,7 posto cestovnim putom. U tom razdoblju dolasci zrakoplovom bilježe rast od 6,5 posto, a cestovni dolasci rast od �ak 16,1 posto. Najve�i ukupni porast potrošnje u ožujku 2013., u odnosu prema istom razdo-blju prošle godine, ostvarili su Francuzi (43,5 posto) i Skandi-navci (25,7 posto), dok je op�enito prosje�ni trošak na dan po osobi pove�an za 5,1 posto (iznosi 110 eura). Na dan najviše troše Skandinavci (124 eura), slijede Francuzi (106 eura).

ŠVICARSKA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Švicarska 11.730 33.624 1,27 10.141 30.811 1,15 115,67 109,13

U kontaktima s klju�nim švicarskim turoperatorima prikupljeni su podatci o trenuta�noj prodaji i o�ekiva-njima vezanim za ovogodišnju turisti�ku sezonu. Ve�ina partnera navodi kako buking te�e željenim tijekom – u pravilu bilježe pozitivan trend tijekom svih ovogodišnjih mjeseci, a najave za svibanj i lipanj tako�er su pozitiv-ne. Trenuta�no slobodnih kapaciteta ima još u kolovozu,

no svi o�ekuju kako �e se oni relativno brzo prodati. Osobito je pozitivna informacija da se posezona tako�er prodaje odli�no.


Sta

nje

na

trži

štim

a

39�

� �

� �

� �

�

U stru�nom turisti�kom �asopisu Travel Inside objavljena je tablica stanja rezervacija na švicarskom tržištu od sije�nja do travnja 2013., za šest najve�ih turoperatora (prema odabra-nim tržištima). U skladu s tom tablicom možemo ustvrditi kako je Hrvatska u pozitivnom trendu, ali ni konkurenti ne

stoje loše, iznimka su Tunis, Egipat i djelomice Italija.Gospodarski pokazatelji Švicarske i dalje su stabilno pozitiv-ni, što zna�i da kupovna mo� gra�ana nije upitna, tj. sve na-znake govore o pove�anom zanimanju za turisti�ka putovanja u inozemstvo, što obe�ava i dobar rezultata naše zemlje.

VELIKA BRITANIJA � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


2013. 2012. Indeks 2013./2012.



Vel. Britanija 20.470 69.925 2,65 17.959 64.396 2,41 113,98 108,59

ABTA, udruženje putni�kih agencija, zajedno je s partneri-ma po�ela veliku kampanju usmjerenu na krajnje korisnike kako bi podignula svijest o potrebi zaštite pri rezerviranju i pla�anju odmora. Naime, u želji da smanje ukupne troškove odmora, tisu�e prevarenih potroša�a svake godine bukiraju i pla�aju putovanja putem raznih lažnih agencija. ABTA inzi-stira na tomu da potroša�i, kada žele rezervirati odmor, naj-prije provjere je li agencija s kojom posluju njihova �lanica, provjere njezin bonitet i koriste se sigurnim na�inom online pla�anja. U kampanji se isti�e kako je kupnja putem njihovih �lanica najsigurnija.

Još traju rasprave vezane za pove�anje APD (air passenger duty) takse, tj. poreza na putovanja zrakoplovima. Škot-ska nacionalna stranka (Scotish National Party) pozvala je politi�are svoje zemlje da bez obzira na strana�ku pripadnost glasuju protiv porasta APD-a. Za njih je taj porast još jedan dokaz kako Škotska može doživjeti ekonomsku štetu jer nema utjecaj na vlastite poreze (što se koristi u politi�ke svr-he, s obzirom na to da �e se sljede�e godine u rujnu održati referendum o neovisnosti Škotske).Stalno se prati i komentira stanje na Cipru te se procjenjuje kako �e se ono odraziti na broj turista iz Velike Britanije koji u tu zemlju putuju na odmor. Unato� padu broja turista za vrijeme Uskrsa, ne o�ekuje se daljnji pad tijekom ljeta. Stanje se stabiliziralo te je prisutno uvjerenje turoperatora da �e u toj zemlji ponoviti brojke iz prošle godine. Zanimljiv je podatak da je u posljednjih 10 godina broj turista iz Velike Britanije na Cipru pao za 600 000 (s 1,6 mil. na 1 mil.) te se Cipar suo�ava sa žestokom konkurencijom Hrvatske, Turske, Tunisa i Egipta.

Državni zavod za statistiku objavio je kako je u prvom tro-mjese�ju ove godine BDP porastao za 0,3 posto � o�ekivalo se da �e Velika Britanija ponovno u�i u recesiju, što se ipak nije dogodilo te je nacionalna valuta funta oja�ala u odnosu prema euru. Ipak, troškovi života stalno rastu, pa Britanci žele što je više mogu�e uštedjeti na odmoru, kojeg se unato� svemu ne odri�u. Kiša koja je padala tjednima i niske tem-perature svakako su povoljno utjecale na pove�anu prodaju aranžmana za odmor.

Online agencija Directline Holidays objavila je podatke za pet zemalja koje daju najbolji omjer cijene i kvalitete a me�u njima je i Hrvatska. Prema istraživanju, Turska i Gr�ka daju najbolju vrijednost pri all inclusive odmoru, Španjolska u polupansionima, a Hrvatska u ponudi soba s doru�kom.

Post Office Travel Money objavio je istraživanje koje poka-zuje kako su neka odredišta pojeftinila u odnosu prema 2012. godini, unato� padu vrijednosti funte prema euru. Odredišta koja su najviše pojeftinila u usporedbi s prošlom godinom su u Španjolskoj i Portugalu. Zanimljivo je da je na popisu i Split gdje su cijene, prema istraživanju, niže za 5,2 posto. Smatraju kako je to još jedan razlog zbog kojeg sve više Britanaca Hrvatsku odabire kao odmorišno odredište.

Travelzoo anketa, provedena na 2445 ispitanika, pokazala je da 2/3 ispitanika koji planiraju putovati u tre�em tromjese�ju ove godine još nisu rezervirali odmor. Istodobno, 65 posto ispitanika preferira bliža odredišta � Španjolska ostaje na prvomu mjestu,a slijedi je Francuska. Gr�ka, koja je bila na drugomu mjestu, pala je na deveto, dok je Hrvatska odli�na �etvrta.

Prema dostupnim podatcima vode�ih britanskih turoperatora s hrvatskim programima stanje prodaje i dalje je vrlo stabilno, tj. u porastu u odnosu prema prošloj godini (kre�e se od 10 do 20 posto). Explore Travel potpisao je ugovor s Monarch Airlinesom o korištenju njihovih letova s Gatwicka za Dubrovnik od po�etka svibnja do kraja listopada. Predstavljen je i poseban brand za Hrvatsku, Explore Croatia.Nastavlja se i oglasna kampanja Hrvatske turisti�ke zajednice u tiskanim medijima te na londonskim autobusima, a po�ela je i online kampanja. Sve to pridonijelo je porastu upita za ljetovanje u Hrvatskoj. Objavljeni su i mnogobrojni �lanci o našoj zemlji, posebno o Dubrovniku, ali i festivalima koji �e se ove godine odr-žati u Hrvatskoj te su posebno istaknuti festivali za mlade, gdje se Hrvatska smješta kao jedna od vode�ih destinacija.


40

� �

� �

� �

� �

Vijesti izpredstavništava� � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


42

� �

� �

� �

� �

HTZ Glasnik


AUSTRIJA

Uspješne promidžbene aktivnosti na austrijskom tržištuPredstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Austriji u ovu je godinu ušlo aktivno, a sve više ja�a suradnja s najve�im turoperatorima i medijima. Godina je po�ela konferencijom za novinare 8. sije�nja 2013. godine u Be�u, gdje je u sklopu Udruženja Corps Touristique, predstavljena Trend studija za 2013. godinu koju je provela stru�na institucija IMC FH Krems tourism FACTORY. Anketa je pokazala da je Hrvatska i dalje u trendu te da se nalazi me�u najtraženijim destinacijama.

Najve�i turisti�ki sajam u Austriji “Ferien-Messe” u Be�u održao se od 10. do 13. sije�nja 2013. godine na kojem se me�u 800 izlaga�a iz 70 zemalja predstavila i Hrvatska tu-risti�ka zajednica. Posje�enost sajma ove godine bila je više nego odli�na, sajam je obišlo više od 148 000 posjetitelja. Proizvode i trendove iz Hrvatske, Hrvatska turisti�ka zajed-nica predstavila je na štandu veli�ine 88 m² gdje su, uz op�u turisti�ku ponudu, bili predstavljeni programi i ponuda mno-gih hrvatskih turisti�kih subjekata: Cresanka Cres, HGK Oto-�ac, Imperial Rab, spa&sport resort Sv. Martin, kamp Šimuni Pag, Milenij Hoteli Opatija te Turisti�ka zajednica Šiben-sko-kninske županije. Prvi dojmovi sa sajma te istraživanja stru�nih institucija i turoperatora pokazuju da se Austrijanci ni u 2013. ne�e odre�i godišnjih odmora u inozemstvu, a da im je pritom Hrvatska izrazito privla�na destinacija.

Sajam “Ferien-Messe” u Beču posjetio je i Gordan Bakota, Veleposlanik RH u Austriji

Predstavljanje Hrvatske nastavilo se u Austriji s najve-�im turoperatorima u Loipersdorfu 21. i 22. sije�nja 2013. godine, kada je Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Austriji zajedno s turoperatorom Gruber Reisen održalo edukaciju za agente prodaje. Na prezentaciji je sudjelovalo 50-ak agenata što je vrlo dobar odziv s obzirom na to da se takva vrsta prezentacije prvi put organizirala.

Edukacija za agente prodaje u Loipersdorfu

Promidžbene aktivnosti nastavljene su prezentacijom u impozantnom trgova�kom centru Plus City u Linzu na sajmu Reisemarkt koji organizira najve�i turoperator iz Gornje Au-strije Sabtours. Dana 15. i 16. velja�e 2013. godine nastupom na svojemu štandu hrvatska turisti�ka ponuda predstavila se mnogobrojnoj publici.

Prezentacija u trgovačkom centru Plus City u Linzu

U Linzu je od 25. do 27. sije�nja 2013. godine Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Austriji nastupilo u vlastitoj organizaciji na sajmu Ferien Messe na kojem vlada veliko zanimanje za Hrvatsku. Na sajmu su tako�er nastupili Turi-sti�ka zajednica Raba te Hotel Milenij iz Opatije. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Be�u, Ranko Vlatkovi� na sajmu je obavio više razgovora s autobuserima iz Gornje Austrije, a s Mader Reisenom iz Kasdorfa dogovo-rena je prezentacija Hrvatske kroz promidžbene filmove.

Sajam Ferien Messe u Linzu

Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

43�

� �

� �

� �

�

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Austriji ve� tradicionalno organizira prezentacije za turisti�ke agente s najve�im turoperatorom Terra Reisen, koji je prošle godine u Hrvatsku doveo više od 82 000 putnika. Ove godine prezenta-cije su održane u Innsbrucku 6. ožujka, Riedu 7. ožujka, Be�u 12. ožujka, Leibnizu 13. ožujka te u Wolsbergu 14. ožujka. U pet gradova prezentacijama je nazo�ilo više od 130 agenata. Pored nacionalne prezentacije, agente se nastoji obavijestiti i o novostima u sektoru poput smanjenja stope poreza u turizmu te izvijestiti o novim investicijama. Uz nacionalnu prezentaciju nastoji se svake godine predstaviti i po jedna naša turisti�ka regija, a ove je godine to bila Turisti�ka zajednica Kvarnera.

Prezentacija za turističke agente u Innsbrucku

Konzul RH u Austriji Branimir Lončar, voditelj štanda Vedran Huljev i Direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice Ranko Vlatković na sajmu Austrian Boat Show u Tullnu

U Tullnu je od 28. velja�e do 3. ožujka 2013. godine održan nauti�ki sajam Austrian Boat Show. To je najvažniji i najve�i stru�ni nauti�ki sajam u Austriji, tj. u središnjem i isto�nom djelu Europe. Na sajmu je sudjelovalo 350 izlaga�a iz 20 zemalja koji su predstavili novosti u nauti�koj ponudi. Ponude jedrenja i ronje-nja tako�er su bile jako zastupljene pa zato i ne iznena�uje što je i ovogodišnji posjet bio jako dobar – 45 000 posjetitelja. Hrvatska je bila jedina zemlja koja je svoju nauti�ku ponudu predstavila na vlastitom štandu, veli�ine 30 m². Koliko je austrijsko nauti�ko tržište važno za Hrvatsku govori i podatak udjela velikog broja hrvatskih marina i tvrtki koje se bave charterom i ronjenjem, koje su predstavile svoju ponudu na sajmu. Isto tako nije zanemariva ni �injenica da Austrijanci u mnogobrojnim nauti�kim udruženji-ma imaju više od 50 000 registriranih nauti�ara, od kojih veliki broj njih više puta u godini plovi hrvatskim Jadranom. Tako�er, ništa manje nije zanemariv podatak da se za austrijske nauti�are

redovito organiziraju i ispiti za dobivanje dozvola u Rijeci, a ako tomu dodamo da je nauti�ki turizam i u strategiji razvoja hrvatskog turizma istaknut kao jedan od deset klju�nih razvojnih proizvoda koji �e se u idu�im godinama još snažnije razvijati, prisutnost na sajmu još više time dobiva na zna�enju. Osobito je važno istaknuti kako su veliko zanimanje nauti�ara izazvala i mnogobrojna predavanja stru�nih nauti�kih novinara o novom zakonu i porezu koji se uvode našim ulaskom u Europsku uniju, a koji su bili organizirani u danima održavanja sajma. Na otvorenju sajma je ,uz direktora Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajedni-ce Ranka Vlatkovi�a, bio i konzul Republike Hrvatske u Austriji Branimir Lon�ar.U Be�u je 10. travnja predstavljena turisti�ka ponuda Istre. Prezentacija se održala u Althotelu uz nazo�nost 80-ak novinara, privrednika i somelijera koji su bili obaviješteni o posebnosti-ma istarske ponude na razli�itim podru�jima od turisti�ke do gastronomske. Nazo�ni su imali prigodu doznati o ponudi vina iz Istre, a prezentaciju su predvodili poznati vinari, Arman, Clai i Kozlovi�, a predstavljena su i vina proizvo�a�a Pilato te Agrolagune. Maslinova ulja predstavila je obitelj Smilovi� te predstavnici Agrolagune. Tako�er svoje proizvode predstavila je i obitelj Zigante, ponu�a� vrsnog pršuta Edi Dunis te proizvo�a� sira Aleš Winkler. Prigodom prezentacije novinari su se najviše zanimali za kvalitetu ponude i autenti�ne istarske bio-proizvode, od tartufa, sira, maslinova ulja, šparoga itd. Ovakve prezentaci-je koje Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Austriji organizira ve� više godina pokazale su se izrazito važnima jer se Austrijanci svrstavaju u naše najbolje goste koji vrlo dobro poznaju našu gastronomsku ponudu, cijene i kvalitetu. Radio Wien, koji prati više od 300 000 slušatelja na dan, sva-ke nedjelje organizira turisti�ku emisiju od 10.00 do 12.00 sati, a 28. travnja Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajedni-ce u Austriji uživo je predstavilo hrvatsku turisti�ku ponu-du te su slušatelji doznali i o novim poreznim olakšicama, najavljenim investicijama u ovoj godini, a skorim ulaskom u EU od 1. srpnja dostupnost naših destinacija u koje Austri-janci idu u vlastitom prijevozu �e biti još i brža. Potrebno je istaknuti da se u emisiji uvijek nastoji predstaviti i jedno turisti�ko odredište, a ove je godine to bila Baška.

Iz austrijskog tiska mogu se izdvojiti objave u sljede�im tiskovinama:

� Tip Travel Industry – “Setzt die Segel”� Tiroler Tageszeitung – “Eine Altstadt freut sich”� Blitzlicht Revue – “Kastav – kleine Stadt mit großer

Tradition”� Für Mich – “Auf ins Paradies”� Ischler Woche – “Opatija – ein Stück Heimat in der

Kvarner Bucht”� Kronen Zeitung Kärnten – “Feine Strände und tolle

Buchten in Dalmatien”� KTZ Kärntner Tageszeitung – “Mit der KTZ den

Frühling auf der Insel Krk erleben”� Sport aktiv – “Frühstart in den Frühling”� Ausflug & Urlaub – “Istra Inspirit”� Auto Touring – “Istrien von innen”� Besser Wohnen – “Reif für die Insel”� Für Mich – “Zauber des Meeres”� Krone.tv – “Frühling in Rovinj”� Motomobil – “Zeitreise zur Adria”� Motorradmagazin – “Über den Dächen von Opatija”� Land der Berge/Radwelt – “Bike & Climb bei Winnetou”� Onrail – “Der kakanische Sehn suchtsort”� Sport aktiv – “Istrien: Viel mehr als bloss“mit Wettergarantie”� Yacht Revue – “Miš-Maš”.


44

� �

� �

� �

� �

Iz austrijskog tiska


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

45�

� �

� �

� �

�

BELGIJAHrvatska najpoželjnija destinacija za odmor u BelgijiVode�a belgijska organizacija za testiranje tržišta i proizvoda TEST ACHAT / TEST AANKOOP u rezultatima istraživanja ljetovanja i odredišta objavljenim po�etkom ožujka 2013. go-dine, u kojima je sudjelovalo 3 236 Belgijaca, objavila je da je Hrvatska omiljeno odredište za ljetni odmor. Belgijci su u istra-živanju posebno istaknuli prekrasne hrvatske krajolike, o�uvanu prirodu, �isto�u mora i voda op�enito, povoljne i prihvatljive cijene te mnogobrojne zanimljivosti. Kao jedini negativan ele-ment, Belgijci isti�u sve više turista koji posje�uju našu zemlju. Hrvatska je u ukupnom poretku osvojila 86 od 100 mogu�ih bodova te se time svrstala na prvo mjesto ispred mnogih drugih uglednih i omiljenih odredišta. Tu su vijest objavile i vode�e belgijske dnevne novine: De Standaard, Het Laatste Nieuws, De Morgen itd. Organizacija TEST ACHAT / TEST AANKOOP utemeljena je 1957. godine prema uzoru na sli�ne britanske i ameri�ke organizacije koje u središte svojega javnog djelovanja stavljaju potroša�a � � zi�ku osobu, zaštitu njegovih temeljnih ljudskih prava, gospodarskih interesa i dostojanstva. TEST ACHAT / TEST AANKOOP tako�er aktivno sudjeluje u pobolj-šanju proizvoda i usluga, koje se kupcu nude provo�enjem ra-zli�itih usporednih ispitivanja i testova proizvoda isti�u�i pritom proizvode koji nude najbolji omjer cijene i kvalitete.

Proteklo razdoblje su na belgijskom tržištu obilježile mno-gobrojne prezentacije hrvatske turisti�ke ponude te pojedinih hrvatskih regija. U nastavku donosimo presjek aktivnosti.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Belgiji 9. sije�-nja 2013. godine predstavilo je hrvatsku turisti�ku ponudu u trgova�kom centru Woluwe Shopping Center koji se nalazi u rezidencijalnoj briselskoj �etvrti Woluwe u kojoj, me�u ostalim, stanuju i mnogobrojni djelatnici institucija EU i NATO saveza. Za predstavljanje u tomu trgova�kom centru izabran je po�etak go-dine jer je rije� o prvom tjednu popusta u trgovinama što privla�i veliki broj posjetitelja. Tijekom �itavog tjedna nastupa trgova�ki je centar ukupno posjetilo više od 180 000 ljudi. Zanimanje za Hrvatsku bilo je golemo, a u suradnji s lokalnim turisti�kim agen-tima, u europskom duhu i s obzirom na ponudu dvaju susjednih i prijateljskih zemalja, prezentacija je održana u suradnji s kolega-ma iz Predstavništva Slovenske turisti�ke organizacije u Briselu, što su posjetitelji vrlo pozitivno ocijenili. Zajedni�ka prezentacija ujedno je i doprinos racionalizaciji sredstava i podjeli troškova te zahvaljuju�i tomu i ve�oj prisutnosti na tržištu.

Predstavljanje hrvatske turističke ponude u trgovačkom centru Woluwe

U suradnji s belgijskim turoperatorom Caractere, specijali-ziranim za smještaj u tzv. šarm i boutique hotelima diljem Mediterana, Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Belgiji predstavilo je 10. sije�nja 2013. godine hrvatsku turisti�ku ponudu ispred 60-tak svojih agenata u belgijskom gradu Antwerpenu. U katalogu toga uglednog turoperatora, na gotovo 60 stranica predstavljeno je više od 40 hrvatskih hotela i 12 razli�itih programa diljem Hrvatske zajedno uz ponudu hotela i programa po Francuskoj, Španjolskoj, Por-tugalu, Italiji, Gr�koj i Sloveniji. Za prezentaciju je odabran upravo Antwerpen jer je rije� o drugom najmnogoljudnijem, ali gospodarski i financijski najsnažnijem belgijskom gradu.

Prezentacija Hrvatske s belgijskim turoperatorom Caractere u Antwerpenu

Na po�etku skupa direktor predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Bruxellesu Ivan Novak pozdravio je nazo�ne te je prikazan promidžbeni film Hrvatske turisti�ke zajednice, a generalna direktorica ujedno i vlasnica Caracterea, Carmen Van den Bossche osobno je svojim agentima predstavila brojne male, luksuzne i boutique hotele diljem Hrvatske od Zagreba, preko središnje Hrvatske pa sve do Istre, Dalmacije, otoka i Dubrovnika, koje ima u svojoj ponudi zajedno s više razli�itih itinerera kroz Hrvatsku za goste koji ne žele bo-raviti samo na jednomu mjestu ili u jednom hotelu. Carmen Van den Bossche velika je zaljubljenica u Hrvatsku i vrlo dobra poznavateljica hrvatske turisti�ke ponude. Kako bi se agentima Caracterea što bolje približile atraktivnosti i poseb-nosti hrvatske turisti�ke ponude organizirana je i degustacija hrvatskih vina, a doga�aju su se na poziv Caracterea odazvali i njihovi hrvatski partneri iz hotela Korana Srakov�i� iz Kar-lovca. Tijekom ve�eri ostvareni su mnogi kontakti, a agenti su iskazali golemo zanimanje za dodatne informacije o Hr-vatskoj. Podsjetimo, Caractere je u 2012. godini u Hrvatsku doveo oko 3000 gostiju, �ime se prema broju dovedenih put-nika svrstava me�u prvih 10 belgijskih turoperatora. Klijenti koji svoje putovanje rezerviraju preko Caracterea prili�no su zahtjevni, ali vrlo pristojni te visoke platežne mo�i.

Sredinom sije�nja dva vode�a belgijska autobusera, Reizen Lauers u Flandriji (blizu Antwerpena) i Voyages Leonard u Valoniji (blizu Liegea) neovisno jedan o drugomu organizi-rali su lokalni godišnji turisti�ki sajam na kojima je Pred-stavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Belgiji sudjelovalo tre�i put. Svakome od autobusera je na taj sajam u idili�nim belgijskim selima, u garažu u kojoj ina�e parkiraju i održa-vaju svoje autobuse uspjelo privu�i oko 10 000 posjetitelja, ina�e redovitih i vjernih klijenata. Na navedenim sajmovima izlagalo je više od sto izlaga�a koji su dobavlja�i jednog ili


46

� �

� �

� �

� �

drugog autobusera. Velikom broju posjetitelja koji su u ne-kim trenutcima �ak i u redovima ispred vrata �ekali na ulazak svakako su pridonijeli i savršena organizacija te neprestani prijevozi posebnim autobusima izme�u Antwerpena i Liegea i sajma te razne pogodnosti za rani buking. Zanimljiv pro-gram privukao je mnoge obitelji s djecom, ali i osobe tre�e dobi u potrazi za novim idejama za odmor. Ina�e, oba auto-busera su u ovoj sezoni dodatno pove�ala ponudu aranžmana za Hrvatsku u svojim katalozima, a sudjelovanjem Pred-stavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Belgiji i brojnim savjetima na oba sajma nastojalo se pridonijeti boljoj prodaji aranžmana za Hrvatsku. Zanimanje publike za Hrvatsku bilo je veliko, a posjetitelji su postavljali puno pitanja i tražili konkretne informacije. Tako�er, 10. sije�nja 2013. godine još je jedan belgijski autobuser, Reizen Verhoeven, organizirao “dane otvorenih vrata” za svoje najvjernije i najbolje klijente.

Hrvatski turizam predstavljen na turističkim sajmovima vodećih belgijskih autobusera

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Belgiji, u su-radnji s HGK Županijskom komorom Split, predstavilo je 21. sije�nja 2013. godine hrvatsku turisti�ku ponudu na sajmu Vakanz u Luksemburgu. Iako je rije� o maloj državi od samo pola milijuna stanovnika, važno je istaknuti da je luksembur-ški BDP gotovo tri puta ve�i od prosjeka EU i da su sta-novnici Luksemburga skloni putovanjima u toplije krajeve. Izrazito dobru posje�enost sajma i velik zanimanje publike dokazuje više od 20 000 posjetitelja. Na sajmu je sudjelovalo 200-tinjak izlaga�a iz cijelog svijeta, a ponajviše s Medite-rana. Sudjelovanje Hrvatske turisti�ke zajednice ove godine je utoliko važnije uzme li se u obzir da najve�i luksemburški turoperator Luxairtours u 2013. godini od travnja do listopa-da jedanput na tjedan uvodi let i program iz Luksemburga za Dubrovnik. Nadalje, uz potporu i poticaj Hrvatske turisti�ke zajednice, Turisti�ke zajednice Dubrova�ko-neretvanske županije i vode�ega luksemburškog turoperatora Luxairtours 22. travnja 2013. godine organizirano je studijsko putovanje tijekom kojeg je 15-tak belgijskih i luksemburških putni�-kih agenata posjetilo Dubrova�ko-neretvansku županiju. To je bio prvi let luksemburškoga nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika Luxair koji �e, sve do listopada, letjeti jedanput na tjedan iz Luksemburga u Dubrovnik. Agenti su izrazili ve-

liko zadovoljstvo vi�enim te istaknuli kako su bili više nego ugodno iznena�eni kvalitetom hotelskog smještaja i hrvatske turisti�ke ponude op�enito. Osim samih gra�ana Luksembur-ga, Luksemburgu gravitiraju i susjedne zapadnonjema�ke, isto�nofrancuske i južnobelgijske pokrajine, pa zato vjeru-jemo da �e zahvaljuju�i uvo�enju ove linije porasti i broj gostiju i iz spomenutih regija. Luxairtours u 2013. godini predvi�a 25 rotacija ukupnog kapaciteta od 2000 sjedala te program u 10-ak hotela u Dubrova�ko-neretvanskoj županiji, a s obzirom na dobar buking ove godine razmatra i pove�ati kapacitet za sljede�u sezonu.

Sajam Vakanz u Luksemburgu

Nakon uspješno odra�enoga sajamskog nastupa po�etkom velja�e u Antwerpenu, koji je posjetilo gotovo 77 000 ljudi (10 posto više nego lani), hrvatski se je turizam od 31. sije�nja do 4. velja�e 2013. godine tradicionalno predstavio i u Briselu na najve�em turisti�kom sajmu u Belgiji SALON DES VACANCES / VAKANTIESALON. Sudjelovalo je 750 izlaga�a iz cijelog svijeta, a sajam je obišlo 105 413 posjetitelja (3 posto više nego lani). Dobroj posje�enosti pogodovalo je i tipi�no loše belgijsko vrijeme, ali i kvalitet-na kampanja koju je provodio sajam u suradnji s razli�itim medijima. Pozornost mnogobrojnih posjetitelja je i dalje privla�io hrvatski štand koji je i ove godine zasigurno bio jedan od najatraktivnijih, najsuvremenijih i najposje�enijih na cijelomu sajmu.

Sajam u Antwerpenu


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

47�

� �

� �

� �

�

Dobroj posje�enosti hrvatskog štanda i velikom zanimanju za hrvatski turisti�ki proizvodom svakako su pridonijele i �etiri nedavno objavljene reportaže o Hrvatskoj koje je objavila belgijska državna televizija VRT te komercijalna televizi-ja VTM. Posjetitelji su uglavnom dolazili s planiranim i konkretnim pitanjima vezano za turisti�ku ponudu Hrvatske, koju Belgijci smatraju atraktivnim i bliskim odredištem za odmor. Tijekom pet dana sajma podijeljen je i veliki broj pro-midžbenih materijala. Na štandu Hrvatske turisti�ke zajedni-ce sudjelovali su i suizlaga�i: Katarina Line iz Opatije, Valal-ta iz Rovinja, kamp Soline iz Biograda, Turisti�ka zajednica Grada Zagreba te belgijski turoperator Interhome.

Salon des Vacances / Vakantiesalon u Briselu

Turisti�ka zajednica Krapinsko-zagorske županije, uz potpo-ru Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice te u suradnji s Predstavništvima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turisti�ke zajednice u Bruxellesu, 21. velja�e 2013. godine u Bruxellesu je predstavila bogatu turisti�ku i eno-gastronom-sku ponudu svoje županije. Prezentacija je održana u atrak-tivnim prostorijama Predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, koja je i ugostila ovaj doga�aj i pružila svu potrebnu logisti�ku potporu. U ime doma�ina i hrvat-skoga gospodarstva, nazo�ne je najprije pozdravila direkto-rica Predstavništva Hrvatske gospodarske komore Dragica Martinovi� isti�u�i kako je turizam jedna od najuspješnijih grana hrvatskoga gospodarstva. Nazo�ne su u kratkom obra-�anju pozdravili i veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji Mario Nobilo, direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Bruxellesu Ivan Novak te direktorica Turisti�ke zajednice Krapinsko-zagorske županije Sanja Škrinjar. Prikazan je i promotivni film “Zagorje – bajka na dlanu”, a Ernest Svaži�, direktor Turisti�ke zajednice Krapinskih toplica, održao je i polusatnu prezentaciju destinacije i turisti�ke ponude. Nakon glazbenog predaha u izvedbi poznatoga i nagra�ivanog usno-harmonikaša Tomislava Golubana, u knjižnici Predstavništva Hrvatske gospodarske komore održana je poslovna radionica na kojoj su sudjelovali predstavnici belgijske turisti�ke indu-strije te predstavnici prodaje i marketinga vode�ih zagorskih turisti�kih ku�a, koji su uspostavili i prve kontakte u suradnji s belgijskim turoperatorima. Prezentacijama su zagorski turisti�ki djelatnici nastojali skrenuti pozornost europske turisti�ke branše na ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao njezine 28. �lanice te istaknuti Hrvatsko zagorje kao desti-naciju s lepezom atraktivnih motiva za suvremenog turista istraživa�a. Nakon prezentacije i poslovne radionice, oko �etrdeset uzvanika, predstavnika vode�ih belgijskih turope-

ratora, turisti�kih novinara, predstavnika Europske komisije ovlaštenih za turizam, nazo�ilo je bogatoj ve�eri koju su pripremili zagorski šefovi Ivica Žulj iz Terma Jezer�ica i To-mislav Koži� iz Bluesun Hotela Kaj, dok su enološku ponudu zastupala vrhunska autohtona zagorska vina. Posluživanje brojnih, raznovrsnih, autohtonih i tipi�nih specijaliteta Hrvat-skog zagorja oduševilo je sve nazo�ne jer su prvi put mogli kušati neka od tih jela i vina. Me�u prisutnima je bilo mnogo onih kojima je to prvi susret s turisti�kom i gastronom-skom ponudom Hrvatskog zagorja, a svi su uzvanici izrazili oduševljene uspješnom prezentacijom i ljepotama Hrvatskog zagorja.

Prezentacija turističke ponude Krapinsko-zagorske županije u Bruxellesu

Turisti�ke zajednice Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dal-matinske, Dubrova�ko-neretvanske i Li�ko-senjske županije u suradnji i uz potporu Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Bruxellesu, od 4. do 8. ožujka 2013. godine predstavile su svoju bogatu turisti�ku ponudu na roadshow prezentaciji u središnjoj dvorani briselskoga glavnog kolodvora Gare Centrale / Centraal Station. Briselski glavni kolodvor najvažniji je i najprometniji u Belgiji. Kroz njega svaki dan pro�e oko 150 000 putnika. S obzi-rom na središnje mjesto unutar kolodvora, odmah ispred šaltera za prodaju karata, te znatan promet putnika (s obzirom na to da se kroz glavni kolodvor ulazi i u briselsku podzemnu željeznicu), posje�enost prvog dana prezentacije bila je izvrsna. Posjetitelji su iskazali veliko zanimanje za hrvatsku turisti�ku ponudu i želju da odmor provedu u nekom od mnogobrojnih dalmatinskih i li�kih odredišta. Hrvatska je jedino turisti�ko odredište koje se tom prigodom predstavljalo na spomenutoj lokaciji. Istodobno s roadshow prezentacijom, u suradnji s popularnim, besplatnim dnevnim novinama “Metro” koje imaju oko milijun �itatelja, uglavnom putnika u vlaku ili podzemnoj željeznici, objavljen je i oglas te organizirana nagradna igra u kojoj su �itatelji mogli


48

� �

� �

� �

� �

osvojiti nagradno putovanje u Dalmaciju. Na oglasu je tako�er objavljena obavijest o održavanju roadshow prezentacije na glavnom kolodvoru, što je tako�er pridonijelo dobroj posje�e-nosti hrvatskog štanda. Promidžbene su aktivnosti spomenutih pet županija na belgijskom tržištu izrazito važne iz više razloga: zbog letova prema dalmatinskim odredištima, bogate i raznovrsne turisti�ke ponude, mogu�nosti aktivnog odmora te široke palete aranžmana kod belgijskih turoperatora, koji sa svojim brošurama i promidžbenim materijalima tako�er sudjeluju u ovoj akciji, ali i zbog �injenice da su Belgijci dobri potroša�i i spadaju me�u goste koji su spremni izdvojiti dosta novca za odmor.

www.visitcroatia.be

Om deel te nemen, surf naarOm uw kansen op winst te verhogen, bezoek de Kroatië stand, die zich uitzonderlijk bevindtin de grote hal van het station Brussel Centraal van 04 tot en met 08 maart om 13 u.

uw volgende vakantieWIN

www.metroclub.be

in

WIN ...SURF NAAR WWW.METROCLUB.BE

Oglas o održavanju roadshow prezentacije u besplatnim dnevnim briselskim novinama “Metro“

Roadshow prezentacija u središnjoj hali briselskog glavnog kolodvora Gare

Od medijskih objava svakako treba istaknuti reportaže o Dalmaciji. Belgijska državna televizija u lipnju 2012. go-dine snimala je na podru�ju Splitsko-dalmatinske i Dubro-va�ko-neretvanske županije reportažu u sklopu putopisne televizijske emisije Vlaanderen Vakantieland koja se prika-zuje na prvom programu (Een) belgijske državne televizije VRT. Prva reportaža koja je obuhvatila grad Split i život na Mediteranu na hrvatski na�in, putovanje trajektima s otoka na otok, tzv. island hopping, te Blato i grad Kor�ulu emitirana je 5. i 6. sije�nja u najgledanijem terminu i trajala je 20 minuta. Prema podatcima dobivenim s televizije u subotu 5. sije�nja gledalo ju je 709 787 ljudi, a emisija je imala tržišni udjel od 44,9 posto. Reprizu u nedjelju gledalo je 350 152 ljudi, a tržišni udjel bio je 24,1 posto.

Reportaže u okviru putopisne televizijske emisije Vlaanderen Vakantieland

Druga reportaža prikazana je 12. i 13. sije�nja i obuhvati-la je grad i otok Hvar, Paklene otoke, otok Bra� s Bolom i Pu�iš�ima te dijelove poluotoka Pelješca (Ston). Drugu reportažu gledalo je 735 305 ljudi, a ostvarila je tržišni udjel od �ak 49,6 posto dok je nedjeljnu reprizu gledalo 338 772 ljudi, a njezin tržišni udjel bio je 24,1 posto. Emisija je popularna upravo zbog neposrednog, jednostavnog i neformalnog kontakta voditelja s jednostavnim, autohtonim i tipi�nim sugovornicima s pomo�u kojih prepri�ava pri�u o destinaciji. Dalmacija je predstavljena kao jedinstvena, posebna, autohtona destinacija snažnoga mediteranskog ka-raktera i hrvatskog identiteta, prekrasne i o�uvane prirode, zemlja s tisu�u prekrasnih otoka, o�uvane i zanimljive kul-turne baštine, brojnih kurioziteta te otvorenih, simpati�nih


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

49�

� �

� �

� �

�

i gostoljubivih ljudi koji govore više stranih jezika, me�u njima �ak i nizozemski. Reportaža je nastala kao rezultat višegodišnje suradnje VRT-a i Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Bruxellesu koje je uz pomo� i u or-ganizaciji djelatnika sustava turisti�kih zajednica na terenu i Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice organizira-lo cijelo putovanje, osmislilo itinerer i ve�i dio sadržaja, pronašlo relevantne sugovornike i organiziralo dvotjedni boravak televizijske ekipe u Hrvatskoj. U realizaciji i snimanju spomenute emisije sudjelovali su mnogi turisti�ki profesionalaci i gra�ana na terenu koji su sa svojim velikim entuzijazmom i zalaganjem pridonijeli u predstavljanju Hr-vatske kao poželjne, gostoljubive turisti�ke destinacije koju treba doživjeti u svako doba godine.

Promidžbene aktivnosti u prvom tromjese�ju zaokružene su održavanjem konferencije za novinare 13. ožujka 2013. go-dine u poslovnom klubu Cercle de Lorraine u središtu Bri-sela. Ta godišnja konferencija za belgijske i luksemburške novinare održava se kako bi se tamošnje medije obavijestilo o novostima u hrvatskoj turisti�koj ponudi u 2013. godi-

ni. Na konferenciji je sudjelovalo dvadesetak novinara iz razli�itih pisanih i elektroni�kih medija. Nazo�ne je uvodno pozdravila direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši�. U govoru je istaknula važnost i ulogu medija u stvaranju pozitivne slike o Hrvatskoj kao poželjnoga turisti�kog odredišta doživljaja i životnog stila te zahvalila novinarima na dosadašnjoj promidžbi Hrvatske na belgijskom tržištu. Prezentaciju o hrvatskom turizmu održao je i direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Belgiji Ivan Novak, koji je istaknuo kompara-tivne prednosti Hrvatske pred konkurentskim odredištima te napomenuo kako Hrvatska na belgijskom tržištu postaje sve važnije i poželjnije odredište. Tom prigodom Hrvatska turisti�ka zajednica dodijelila je i simboli�no priznanje za 20-godišnji predani rad u promidžbi hrvatskog turizma u Belgiji gospodinu Armandu Cattoiru, ina�e velikom prijate-lju i zaljubljeniku u Hrvatsku koji u Istri ljetuje svake godi-ne još od daleke 1978. godine. Na konferenciji za novinare Hrvatske turisti�ke zajednice bio je i prvi ministar turizma RH Janko Vraniczany Dobrinovi�.

Tiskovna konferencija u poslovnom klubu Cercle de Lorraine


50

� �

� �

� �

� �

Iz belgijskog tiska

4544 VAB-MAGA ZINE FEBRUA R I 2013 FEBRUAR I 2013 VAB-MAGA ZINE

D O O R A N N E L I E S VA N O P P E N

IK NIP VAN EEN KOFFIE EN STAAR IN DE MISTIGE VERTE NAAR HET EILAND KRK. OM ME HEEN HANGT HET ZACHTE GEROEZEMOES VAN TOERISTEN DIE GENIETEN VAN EEN ONTBIJT MET HET OCHTENDZONNETJE IN HET GEZICHT. OP DIT TERRAS ZOU IK DE HELE DAG KUNNEN ZITTEN EN OUDERWETSE POSTKAARTEN VOLSCHRIJVEN.

KroatiëKRONKELEND

ADRIATISCHE ZEECHEEEE ZEElangs de

4746 VAB-MAGA ZINE FEBRUAR I 2013 FEBRUAR I 2013 VAB-MAGA ZINE

1. In Opatija kronkelt de

kustweg langs keizer-

lijke villa's, verborgen

rotsstranden en uitno-

digende plekjes om tot

rust te komen.

2. Senj, het koudste

plekje aan de Adriati-

sche kust.

3-4. Van streekge-

rechten tot verborgen

restaurants in kleine,

steile straatjes; ook cu-

linair valt er in Kroatie

heel wat te ontdekken.

O patija heeft die stijlvolle sfeer uit vervlogen jaren die ik me voorstel bij een vakantie aan de Adriatische kust. Het toerisme in de kleine Kroatische kuststad flo-

reerde al in 1845, toen de Oostenrijkse adel de Kvarner baai ontdekte. Vandaag leidt de twaalf kilometer lange boulevard Lungomare langs kleurrijke villa’s uit de 19de eeuw, verbor-gen rotsstranden en uitnodigende terrassen tot aan de idyl-lische haven van Lovran.

GEPASSIONEERDE VISSERSVanuit mijn verblijfsoord Krk – spreek uit als Kirk – rijd ik in anderhalf uur naar Opatija. Niet dat je Krk moet verlaten om van de Kroatische cultuur te proeven. Het eiland zelf heeft voldoende te bieden voor twee weken cultuur, zon en gastro-nomie. De eilandbewoners kozen al in 1886 voor het toerisme en dat zie je. Tijdens de zomer verwelkomen de 12.000 in-woners zomaar evenveel toeristen. Terwijl ik door de straten van Krk – het stadje heeft dezelfde naam gekregen als het ei-land – loop, worden me brochures van hotels, campings, au-toverhuur en daguitstappen in de hand gedrukt. Het voor- en najaar verwennen je nog steeds met bijna-zomerse temperatu-ren, terwijl de rust op het eiland dan terugkeert. Voor ik me aan enkele daguitstappen waag, verken ik het ei-land zelf. Ik word zowaar verliefd. Op het stadje Vrbnik, de wijnvelden en verborgen restaurants in kleine, steile straatjes. Op het kloostereiland Košljun, dat enkel per boot bereikbaar

is. Op het Glagolitische schrift en de ge-schiedenis erachter. Maar het meest van al word ik verliefd op de verse vis.Een toevallige voorbijganger toont trots twee emmers met enorme roofvissen. Het lijkt wel alsof elke inwoner van Krk droomt van het vissen. Mijn hotelier

houdt ervan om ’s nachts octopussen te vangen, en mijn gids, Marinko, ver-telt gepassioneerd over het speervissen. “Vis moet drie keer weken”, lacht Mar-inko. “Eén keer in de zee, één keer in de olie en één keer in de wijn.”

MINIDAGUITSTAP De stad Rab, op het gelijknamige ei-land, telt slechts drie straten. Nou ja, ideaal voor een rustige daguitstap. In één van de straten, Grnja Ulica, tel ik meteen vijf kerken met vier historische torens die je een adembenemend zee-zicht beloven. Verloren lopen kan in dit kleine stadje niet, maar het wordt me al snel duidelijk dat dit bezoek lan-ger kan duren dan verwacht. Ik slen-ter langs kleine winkels die uitpuilen van toeristische prullaria, restaurants en cafés. Ook al is het stadsplan maar een handpalm groot, ik verlies de tijd uit het oog. Jammer, want ik wou nog op de fiets springen en urenlang – met de geur van pijnbomen in mijn neus – langs de waterkant fietsen.De zandstranden in Lopar en Kampor en de verdoken, wilde stranden maken van het eiland Rab een geliefd vakan-tieoord. Met de ferry steek je snel over van Rab naar Krk; toch kies ik ervoor een omweg te maken langs het vas-

1 4

3

2

Terwijl vijf jaar geleden iedereen naar Wenen of Bratislava trok voor een cultureel event, staat Zagreb nu met stip op de kaart van designers en artiesten.

Novasol is in Kroatië de groot-ste aanbieder van vakantie-huizen. Istrië, Dalmatië en de Kvarner baai bieden een bre-de waaier aan mogelijkheden. Nieuw zijn de woningen die over een eigen aanlegsteiger beschikken. Extra troef: in de huurprijs zijn steeds elek-triciteit, water, verwarming, beddengoed, eindschoon-maak, toeristische belasting en annuleringsbescherming inbegrepen.

EEN NOVASOL VERBLIJF IN ISTRIË!

Win een verblijf in Istrië ter waarde van € 1250* en kies zelf je ideale vakantiehuis!Surf naar WWW.VAB.BE en geef het antwoord op de volgende vraag: Wat is de naam van de koele wind uit het Velebit-gebergte? A Bora | B Dora | C Flora Je vindt het antwoord in de tekst.

*Dit is van toepassing op de huurprijs en exclusief de bijkomende kosten. Niet in combinatie met overige acties en niet inwisselbaar tegen contanten.Verblijf dient plaats te vinden voor 31-12-2013.

4948 VAB-MAGA ZINE FEBRUAR I 2013 FEBRUAR I 2013 VAB-MAGA ZINE

den iedereen naar Wenen of Bratislava trok voor een cultureel event, staat Za-greb nu met stip op de kaart van desig-ners en artiesten. Toch kies ik niet voor een concert, maar laat ik me meevoe-ren naar de ontmoetingsplaats van de echte Zagrebbers: de gezellige straten

in de oude stad met haar cafés, terras-sen en straatmuzikanten. Hier leeft een mediterrane flair. Mannen keuvelen op een stadsplein met een biertje in de hand, terwijl kinderen elkaar achterna rennen in het donker. Kraampjes ver-kopen warme kastanjes, suikergoed en

1. Truffeljager Sandra

heeft alle moeite haar

honden in bedwang te

houden wanneer de be-

ruchte witte truffel uit

Istrië haar geur afgeeft.

2. Laat je in Zagreb

meevoeren door de

straten van de oude

stad.

3. Vis moet drie keer

weken, zeggen de Kro-

aten. Een keer in de

zee, een keer in de olie

en een keer in de wijn.

1 2

PRAKTISCHEen huurauto heb je hier niet nodig. Reisagentschappen organiseren DAGTRIPS bij de vleet. Met de bus of per boot bezoek je het eiland Krk, de omliggende eilanden en de hoofdstad Zagreb.Organiseer je je trip liever zelf? Geen probleem. Een goed georganiseerde FERRYVERBINDING brengt je van het ene eiland naar het andere. De overzettijden vind je op WWW.KROATIE.ORG.

TIPSZin om je reis op CULINAIR vlak wat bij te peperen? Ga dan zeker eens kijken op WWW.COLOURSOFISTRIA.COM. Je vindt er een kalender met de verschillende gastronomische evenementen in Istrië.

VLUCHTENVia CROATIA AIRLINES vlieg je vanaf € 160 rechtstreeks heen en terug van Brussel naar Zagreb. Deze vluchten kun je ook boeken via WWW.BRUSSELSAIRLINES.COM. Daarnaast heeft Croatia Airlines talrijke aanbiedingen vanuit Brussel naar een hoop andere steden in Kroatië. INFO: WWW.CROATIAAIRLINES.COM/NL/AANBIEDINGEN.

OVERNACHTENHet BEST WESTERN HOTEL ASTORIA in Zagreb is rustig gelegen op wandelafstand van het oude stadsdeel en biedt – tegen betaling – parkeerplaats voor autoreizigers. VANAF € 75 PER NACHT OP EEN

TWEEPERSOONSKAMER | INFO: WWW.BESTWESTERN.COM.

Het HOTEL BRISTOL in Opatija is een aanrader, met een uitgebreid spa- en kinderprogramma, zowel tijdens als na het toeristische seizoen. VANAF € 59 PER NACHT OP

EEN TWEEPERSOONSKAMER | INFO: WWW.VI-HOTELS.COM/EN/BRISTOL.

CARACTÈRE biedt heel wat luxereizen aan naar Kroatië, waaronder ook naar Istrië en de Kvarner baai. INFO: WWW.CARACTERE.BE.

T O E R I S T I S C H E I N F OW W W. V I S I T C R O AT I A . B E | W W W. K VA R N E R . H R / N L /

bloemen, stadsmuzikanten spelen lo-kale volksliedjes. Zagreb bruist niet alleen in het donker. ’s Morgens wandel ik over de Dolac Market – de dagelijkse levensmidde-lenmarkt van Zagreb met haar typisch rode parasols – en probeer een plekje te vinden op een van de vele terrassen. Mijn gids vertelt me dat het flaneren over de markt – of beter, door de straten in de buurt van de markt – hier een ei-gen woord heeft: spica. Tienduizenden hippe studenten, modieuze mannen en knappe vrouwen willen hier zien en gezien worden. Verder vond ook het Museum of Bro-ken Relationships haar plek in het hart van Zagreb, én werd ontzettend popu-lair. Geen wonder met dit charmante volkje. Elke gebroken relatie laat in het museum een relikwie achter – van trouwjurk tot gebroken vaas, van lief-desbrief tot zwaar geschut – met een dichterlijke tekst. Een gebroken hart houd ik er niet aan over, maar het ver-langen Zagreb beter te leren kennen, dat is er wel.

Ik word zowaar verliefd. Op de wijnvelden en verborgen restaurants. Op het kloostereiland Košljun dat enkel per boot bereikbaar is. Maar het meest van al op de verse vis.

3

teland en het stadje Senj te bezoeken, de koudste plek aan de Adriatische Zee. De bora, een koude wind uit het Velebitge-bergte, waait door een pas tot in de stad. Het intrigeert me. Ik merk niets van de koude, en met de zon op m’n neus geniet ik op een terras van charmante taferelen. Vissers lozen hun waren en proberen schreeuwend verse vis aan voorbijgan-gers te verkopen, oude dames omhelzen elkaar op een bankje aan de haven en souvenirwinkels uit vervlogen jaren openen hun deuren.

BINGOOmdat Kroatië gastronomisch nog zoveel meer te bieden heeft dan zeevruchten en vers gegrilde vis, trek ik naar het truffelfestival in Livade, vlak bij de indrukwekkende, om-muurde stad Motovun. Restaurant Zigante is er het truffel-restaurant bij uitstek. In oktober en november organiseren zij elk weekend een truffelfestival, waar ze niet alleen de smaak-beruchte witte truffel presenteren, maar ook lokale wijnen, kazen en wildpasteien laten proeven. Op het festival drink ik een glas met Sandra, een jonge vrouw uit de buurt. Als ik haar vraag wat voor werk ze in dit afge-legen oord kan vinden, moet ze lachen. Sandra is een truf-feljager. Net als haar man, haar vader en haar moeder. Tot mijn grote vreugde nodigt ze me meteen uit op een van haar dagelijkse zoektochten naar het goud uit Istrië. Veertien hon-den heeft de jonge vrouw. Zes daarvan kunnen truffels vin-den, de rest wordt opgeleid. Sandra gaat dagelijks zo’n acht uur op stap. Twee keer vier uren, telkens met twee honden. “Truffels zoeken is als bingo spelen”, lacht ze. “De ene keer vind je niets, de andere keer is het raak.” Vorig jaar vond haar vader een grote truffel die zo zuiver was dat hij 1800 euro opbracht. Bingo.

TRUFFELSOMMELIER“Cekaj! Idemo!”, roept Sandra haar honden toe. “Langzaam! Stop!” We hebben alle moeite om haar viervoeters bij te be-nen. Sandra legt me uit dat een truffel haar geur pas afgeeft als ze rijp is om geplukt te worden. Soms kunnen meerde-re truffeljagers en hun honden dezelfde truffel voorbij lopen zonder haar te vinden. Maar haar honden hebben duidelijk een goede neus. In het eerste uur vinden we zowaar twee truffels. De honden blijven rennen en snuffelen, maar graven doen ze niet meer. Ik hou het voor bekeken en wandel terug naar restaurant Zi-gante, waar een truffelmenu op me wacht. Een menu mét truffelsommelier: een ober in elegante, witte handschoenen die aan tafel verse truffel voor me schaaft, die me vertelt hoe hij truffels uit Italië kan onderscheiden van Kroatische truf-fels door de geur en die me overtuigt de delicatesse nooit naast andere etenswaren in de koelkast te bewaren. Verse truffel uit Istrië is immers te overheersend van geur.

ZIEN EN GEZIEN WORDENVoor ik naar huis vlieg, wil ik Zagreb zien. En dat kan niet op een dag. Het nachtleven in Zagreb is zo intens dat ik hier minstens één nacht moet doorbrengen. Terwijl vijf jaar gele-

44 PASAR JANUARI 2013

SlavoniëKROATIË

Zagreb

SLAVONIË

PASAR JANUARI 2013 45

>

Op 1 juli wordt Kroatië het achten twintigste lid van de EU. Een land met ruime toeristische

Slavonië.

Dobberend op de Drava brengt een pontje enkele gezinnen terug van een dag tussen de dieren van de Zoološki vrt. Op de terrassen bij het torenhoge Hotel Osijek tokkelen muzikanten op de tamburica, een

soort mandoline die mee het geluidsdecor van Sla-vonië maakt. Joggers en fietsers gaan richting Most Mladosti, de sierlijke Brug van de Jeugd, één van de symbolen van Osijek. Wat verderop sporen van een verdwenen brug, in 1566 aangelegd door een Turkse sultan. Wég dus, net als de Ottomaanse be-zetter die in 1688 de duimen legde voor de Oos-tenrijkers.Op het plein rond de 19de-eeuwse Vader des Vader-lands Ante Starčević kijken we naar de 90 meter hoge spits van de Petrus-en-Pauluskathedraal. Bin-nen wijst een gids naar kogelgaten in de fresco’s, aandenken van de oorlogsjaren 1991-1995. De tram klieft tussen de bomenrijen langs de Europska Avenija met zijn prachtige art-nouveauhuizen. We stappen uit aan Tvrđa, de Habsburgse citadel die van Osijek een militair bolwerk moest maken. Restaurant Slavonska Kuća serveert een dampen-de kom fiš paprikaš, pittig gekruide riviervis, bij een fonkelend karafje Kroatische witte wijn. De straatlantaarns werpen stemmig licht op glorieu-ze barokke gebouwen, studenten en ander jong volk vullen roezemoezend het Drievuldigheids-plein. Prettig, de kennismaking met de vierde stad van Kroatië.

het andere Kroatië

Herman Cole Herman Cole en Mia Steel

Links:De Petrus-en-Paulus-

plein rond de 19de-eeuwse Vader des Vaderlands Ante

De boot in en met

door het moerasach-

VAREN februari 2013 97VAREN februari 2013 97

H E T EI L AN D R ABKroatië

98 februari 2013 VAREN

VAREN ReisverhaalVAREN Reisverhaal

Duizend en één eilandenVoor de . kilometer lange kustlijn van Kroatië liggen . grote en kleine eilanden, waarvan er slechts effectief bewoond worden. Tussen deze eilanden verschuilt zich ‘Rab’, het meest groe-ne eiland in de Adriatische zee en waarschijnlijk ook één van de mooiste. Van op het vasteland lijkt dit nochtans allesbehalve een paradijs, want door de sterke winden vanuit het binnenland is de noordoostkant van het eiland zo goed als onleefbaar en heeft het meer weg van een maanlandschap. Rab ligt tussen de kuststeden Rijeka en Zadar en is enkel bereikbaar over water. Het eiland is ongeveer kilometer lang en kilometer breed en heeft een totale oppervlakte van km. Van de . inwoners wonen er ongeveer de helft in de rustieke hoofdstad en de meesten leven van landbouw, visserij of toerisme.

Het Mediterraan klimaat zorgt voor milde winters en aangename zomers op dit mooie eiland. Met slechts negen bewolkte dagen in de zomer is het eiland één van de zonnigste plekjes in Europa. Het water rond het eiland is in de zomer vaak warmer dan graden, wat het ideaal maakt voor wateractiviteiten of fascinerende duik-tochten.

De Kroatische kust wordt steeds populairder als vakantiebestemming en dit is ook niet verwonderlijk: stukjes ongerepte natuur, azuurblauwe baaien, vriendelijke mensen en de zon die je dagelijks toelacht. Wat vele reizigers echter niet weten is dat er voor het vasteland nog vele kleine paradijsjes verborgen liggen, met hun eigen schoonheid en uitgesproken karakter.

Eén van deze Adriatische schatten is Rab, een eiland dat alles heeft voor een onvergetelijke vakantie.

Tekst en foto’s: Monique Loopman

Klein, maar een grote geschiedenisDe geschiedenis van het eiland begint al in de achtste eeuw voor Christus, wanneer het eiland een thuis werd voor kleine vissers- en veehoudergemeenschappen. Het eiland zou echter niet lang rust kennen, want werd al snel erkend als strategisch punt in de Adriati-sche zee. Pas in de tweede eeuw voor Christus komt er een eerste periode van vrede wanneer de Romeinen, de Grieken, de Liburnia-nen en de Illyrianen weten te onderdrukken.

Wanneer het Romeinse rijk uit elkaar valt wordt Rab beurtelings deel van het Ostrogotische en later het Byzantijnse rijk. De Byzan-tijnse bezetters moeten echter al snel plaats ruimen voor het Slavi-sche volk dat in de e en e eeuw zijn intrek neemt op het eiland en er vandaag de dag nog verblijft. Langzaam aan worden Slavi-sche namen gegeven aan de dorpen en plaatsen en eindelijk krijgt het eiland zijn huidige naam: Rab.Desondanks dat de Slaven zich het eiland hadden toegeëigend, bleef het onderhevig aan verschillende territoriale twisten. Zo werd het eiland achtereenvolgens door de Kroaten, Hongaren en Veneti-anen bezet. Ook gedurende de twee wereldoorlogen wordt Rab heen en weer geschoven tussen verschillende partijen en pas na

SIBENIK

KVARNER

ISTRIE

RAB De stad Rab is bekend om haar kerktorens en ligt als een schip in zee, aan de ene zijde heeft men de grillige oevers

behouden en heeft men zo een mooie maar kronkelige wandelweg gecreëerd. Aan de andere zijde heeft men de oevers mooi betegeld en zo een lange rechthoekige haven aangelegd. De stad telt vier kerktorens waarvan de hoog-tes zijn afgestemd op de gemiddelde dagtemperatuur van de vier seizoenen.

Dit honderdjarige park is een verademing voor wandelaars in deze tijd vol met stress. Men heeft er mooie wandelpa-den aangelegd die slingeren tussen het groen, op het ene moment ziet men de zee met steile kliffen, op het andere moment wandel je enkel tussen de verschillende bomen en planten. De Zilverden, Zwarte grove den, Cypres, Zwarte Es, Kurkeik en Ceder zijn maar enkele van de planten die je hier kan bewonderen.

De prachtige baai ‘Supetarska’ Draga in het noorden van het eiland Rab, een ideale bestemming voor watersportliefhebbers


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

51�

� �

� �

� �

�

�EŠKAHrvatska predstavljena na sajmu Holiday World u PraguHrvatska turisti�ka ponuda predstavljena je od 7. do 10. velja�e �eškoj publici na sajmu Holiday World u Pragu. Na površini od 64 m2 predstavljene su sve hrvatske turisti�ke re-gije te nauti�ka ponuda uz samostalni nastup kampa Straško, koji se predstavio kao suizlaga�. Veliku pozornost posjetitelja ove je godine izazvala Središnja Hrvatska, a posebno ih je zainteresirala brošura Lika – Karlovac te su podijeljeni svi raspoloživi primjerci. Na sajmu su sudjelovala 894 izlaga-�a iz 46 zemalja svijeta na površini ve�oj od 23 000 m2. S obzirom na trenuta�no stanje na �eškom tržištu turoperatori potvr�uju prodaju ljetovanja na prošlogodišnjoj razini ili �ak nešto višu te se i ove godine o�ekuje dobar buking.

Nastavak promidžbenih aktivnosti na �eškome tržištu nasta-vio se od 8. do 10. ožujka 2013. godine, kada se u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Pragu Hrvatska predstavila kao glavni partner festivala “Oko svijeta” u gradu Ostravi na sjeveroistoku zemlje. “Oko svijeta” je najve�i festival svoje vrste u �eškoj s dugogodišnjom uspješnom tradicijom.

To je zanimljiv putopisni festival usmjeren na egzoti�ne i na europske destinacije uz mogu�nost sudjelovanja na predavanjima poznatih �eških svjetskih putnika, putopisaca, pustolova, alpinista i ostalih. Reportaže i predavanja u dvjema dvoranama pratile su originalne fotogra� je i kra�i � lmovi. U sklopu festivala održan je i manji turisti�ki sajam na kojemu se predstavila i Hrvatska na prigodnom štandu s ciljanom ponudom za individualne goste koji teže aktivnom odmoru, �emu je bila prilago�ena i ponuda poput biciklisti�kih i pješa�kih staza, nacionalnih parkova i prirodnih ljepota te vodenih sportova, primjerice ronjenja i nautike.Drugi dio festivala održao se od 22. do 24. ožujka 2013. godine u Pragu, gdje se Hrvatska predstavila kao jedan od glavnih partnera. Festival je, kao i u Ostravi, bio popra�en i manjim turisti�kim sajmom u sklopu kojeg se predstavila i Hrvatska na posebno ure�enom štandu s ciljanom turisti�kom ponu-dom za individualne goste, koji teže aktivnom odmoru kao što su: biciklisti�ke i pješa�ke staze, nacionalni parkovi, hrvatske planine i rijeke, vodeni sportovi, ronjenje i nautika. Iako se radi o specifi�noj i zahtjevnoj publici, dobra ponuda Hrvatske je i ondje privukla veliku pozornost te su podije-ljene velike koli�ine promidžbenog materijala. Festival je posjetilo više od 2000 ljudi.

Festival “Oko svijeta” u Pragu

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice organiziralo je kon-ferenciju za novinare 4. travnja 2013. godine u hotelu Intercon-tinetal Praha. Godišnju konferenciju za �eške novinare Hrvatska turisti�ka zajednica održava svake godine prije po�etka turi-sti�ke sezone, radi što bolje informiranosti o destinaciji, zatim kako bi što bolje izvijestila partnere na tržištu, turoperatore te predstavnike medija o novostima i investicijama u skoroj sezoni te o rezultatima ostvarenima u protekloj turisti�koj godini. U

Sajam Holiday World u Pragu

Festival “Oko svijeta” u Ostravi


52

� �

� �

� �

� �

uvodnom dijelu nazo�nima se obratila direktorica Glavnog ure-da Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši� koja je iskoristila prigodu da medijima i partnerima zahvali na trudu koji ulažu u promidžbi Hrvatske i u dovo�enju turista s toga emitivnog tržišta važnog za našu zemlju. Hrvatsku kao turisti�ko odre-dište predstavio je direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u �eškoj Klaudio Stojni�. Uz investicije i novosti u hrvatskom turizmu predstavio je i odli�ne rezultate s �eškog tržišta u 2012. godini. Nakon završetka konferencije slijedilo je druženje s novinarima i turoperatorima.

Godišnja konferencija za češke novinare

ma. U svojemu obra�anju Mateši� je istaknula kako Hrvatska u srpnju 2013. i službeno postaje �lanica Europske unije što �e dati veliki poticaj turizmu i otvoriti nove mogu�nosti ulaganja i podizanja kvalitete turisti�ke ponude. Ujedno je zahvalila svim novinarima na njihovu doprinosu u promidžbi hrvat-skog turizma na talijanskom tržištu. Novinare je pozdravio i hrvatski veleposlanik u Italiji Damir Grubiša, koji je ujedno održao kratki i vrlo zanimljivi govor s naglaskom na bliskost i prijateljstvo dviju zemalja, njihovu povezanost te zahvalio vjernim talijanskim gostima koji su uvijek znali cijeniti i uživati u posebnostima destinacije i raznolikosti ponude. Hr-vatsku turisti�ku ponudu predstavio je direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice Dario Matoševi� i posebno ista-knuo prirodnu i kulturnu baštinu, enogastronomsku ponudu te jedinstvenost i raznolikost destinacije, koja može zadovoljiti i najzahtjevnijega gosta, no gdje svi mogu odabrati i odmor pri-lago�en osobnim interesima. Gastronomija je na osobit na�in zainteresirala nazo�ne jer se na prezentaciju Daria Matoševi�a izvrsno nastavila prezentacija hrvatskih vina, koju je vodio Sandi Paris, somelijer i višestruki prvak Hrvatske. Uzvanici su imali prigodu probati izvrsna hrvatska vina, no i više doznati o podneblju i posebnosti regija u kojima se proizvode. Uspješno predstavljanje na poseban je na�in obogatio i generalni konzul, Ivan �ani Maršan, koji je izvedbama hrvatskih pjesama iza-zvao oduševljenje svih nazo�nih.

Tradicionalni susret s novinarima u Milanu

Od ostalih sajamskih nastupa, hrvatski je turizam predstav-ljen na sajmovima u Vicenzi i Napulju.

Sajam “Gitando”, Vicenza

Od 21. do 24. ožujka 2013. godine Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Milanu u suradnji s Kamping udruže-njem Hrvatske i Top Camping udrugom sudjelovalo je na


ITALIJAHrvatska predstavljena na Me�unarodnom sajmu turizma u Milanu Hrvatska turisti�ka zajednica nastupila je na Me�unarodnom sajmu turizma u Milanu (Borsa Internazionale del Turismo – BIT) od 14. do 17. velja�e 2013. Na jednom od najve�ih europskih sajmova turizma ove je godine sudjelovalo više od dvije tisu�e izlaga�a iz �ak 120 zemalja, uz šezdeset tisu�a agenata i profesionalaca u turizmu, 84 tisu�a posjetitelja i 3500 registriranih novinara, koji su vijesti o sajamskim aktivnostima prenijeli cijelom svijetu. Kao i svake godine, u organizaciji Hrvatske turisti�ke zajednice u Milanu je 15. velja�e 2013. u hotelu Principe di Savoia održan tradicional-ni susret s novinarima. Nazo�ilo je 60 uglednih talijanskih novinara iz vode�ih televizijskih i tiskovnih medija. Uvodno se uzvanicima obratila direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši� koja se osvrnula na prošlo-godišnju turisti�ku sezonu te izvijestila o uspješnim rezultati-

Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

53�

� �

� �

� �

�

specijaliziranom sajmu “Gitando” u Vicenzi. Poseban dio izložbenog prostora imala je talijanska nacionalna udruga kampista Confedercampeggio pod nazivom “Ciao campeggio show”. Pod pokroviteljstvom Me�unarodne federacije kampi-sta (FICC) 23. ožujka 2013. godine održan je radni susret na kojemu je direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajed-nice u Milanu Dario Matoševi� predstavio hrvatsku turisti�ku ponudu, osobito kampinšku ponudu Hrvatske. Istog dana po-slijepodne, u suradnji s talijanskim nacionalnim udruženjem kampista Federcampeggio i udrugom Top Camping, održana je posebna radionica o kampingu. Predstavljanje hrvatskih novosti i trendova u kampingu održao je direktor Predstav-ništva Hrvatske turisti�ke zajednice Dario Matoševi�, a nazo�nima su se obratili Josipa Cveli� Bonifa�i�, izvršna direktorica operacija za razvoj kampova u Valamaru i Jerko Sladoljev, predsjednik Izvršnog odbora Top Camping udruge. Na radionici je sudjelovalo oko 15 hrvatskih i 10 slovenskih kampova. Sajam je posjetilo 30 000 ljudi (20 posto više nego prošle godine) što govori o velikoj zainteresiranosti talijan-ske publike za kampinšku ponudu i sve vrste programa za slobodno vrijeme. Osim op�e turisti�ke ponude posjetitelji su tražili kataloge biciklisti�kih staza, karavaninga, wellness ponude i kulturno turisti�kih manifestacija. Sude�i prema posje�enosti sajma i mnogim upitima pozitivni dojmovi sa sajma pobu�uju optimizam u još jednu dobru sezonu.

Sajam “BMT“, Napulj

U Napulju se od 4. do 6. travnja 2013. godine održao sajam “BMT“ (Borsa Mediterranea del turismo), gdje su se ve� sedamnaestu godinu zaredom okupili profesionalci u turizmu, turoperatori, turisti�ke agencije te mnogi poslovni subjekti kako bi predstavili doma�u i me�unarodnu ponudu za skoru sezonu. Sajam je posjetila Ivona Toki� iz ureda Predstavništva u Milanu te se sastala s turoperatorima i brodskim prijevozni-cima i dogovorila aktivnosti koje �e se ostvariti do kraja lipnja. Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Milanu osiguralo je promidžbene materijale za taj sajam te za sajam Travelexpo u Palermu koji se održao od 19. do 21. travnja 2013. godine.

Posebne prezentacije na talijanskome tržištu održale su Turisti�-ka zajednica Istre i Turisti�ka zajednica Kvarnera. Naime, u sje-dištu izdava�a Touring Club Italiano u Milanu, 6. ožujka 2013. godine talijanski �asopis “Qui Touring” predstavio je posebno proljetno izdanje posve�eno Istri. Dvomjese�nik koji otkriva i iscrpno opisuje mnoge destinacije, za naslovnicu je odabrao Rovinj i naslov “Istra - poluotok skrivenog blaga”. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Milanu Dario Matoševi� dao je kratak uvod u turisti�ku ponudu i potencijale Istre, a o kojima je opširno govorio Denis Ivoševi�, direktor Turisti�ke zajednice Istarske županije. Uredništvu toga turisti�-kog �asopisa zahvalio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu Ivan �ani Maršan. Na gotovo 180 stranica u nakladi od 60 000 primjeraka talijanskim se �itateljima prikazala Istra prepuna noviteta i dinami�nih turisti�kih sadržaja, njezina prirodna ljepota, bogata kulturna i povijesna baština, velik broj manifestacija te vrhunska enogastronomija. Pula, Pore� i Rovinj opisani su kao tri važna odredišta istarske obale, Brijuni kao božansko oto�je, wellness ponuda, biciklizam koji se ostvaruje u punom sjaju, a sve s naglaskom na enogastronomsku ponudu za koju urednici isti�u: “Ne smijete propustiti!”

Proljetno izdanje časopisa “Qui Touring” posvećeno IstriSajam “Gitando” u Vicenzi


54

� �

� �

� �

� �

Zatim je 17. travnja u Milanu Turisti�ka zajednica Kvarnera predstavila op�u ponudu destinacije s naglaskom na outdoor aktivnosti, Gorski kotar te projekt Kvarner Gourmet i Kvarner Food. Direktorica Turisti�ke zajednice Kvarnera Irena Perši� Živadinov istaknula je sva bogatstva Kvarnera, mogu�nosti aktivnog odmora, zdravstvenog i wellness turiz-ma te je nazo�ne izvijestila o programu Kvarner Family koji gostima jam�i kvalitetu, a Nedo Pinezi� govorio je o svim mogu�nostima i cijenama obiteljskog smještaja. U jednom dijelu prezentacije bilo je i predstavljanje knjige Marca Allemana koju je posvetio jednom od najpoznatijih talijan-skih skladatelja Luciu Dalli. Još dok je bio u osnovnoj školi Lucio Dalla posjetio je otok Krk i oduševio se ljepotama, ljudima i prirodom tog otoka. “Lucio Dalla mi je �esto govorio o tom jednostavnom životu koji mu je dao inspira-ciju za njegove pjesme i znao je re�i kako se na Kvarneru dobro jede”, izjavio je Marco Alemanno. Goste je pozdravio i Ivan �ani Maršan, generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu. Nakon završetka prezentacije, poznati ugostitelj Nenad Kukurin pripremio je kvarnerske specijalitete za sve uzvanike.

Tako�er, u sklopu mnogobrojnih aktivnosti na tržištu hrvat-ska nauti�ka ponuda predstavljena je na Adriatic Sea Fo-rumu koji se održao 21. i 22. ožujka 2013. godine u Trstu. Na tomu me�unarodnom doga�aju posve�enom pomorskom turizmu na Jadranu sudjelovalo je više od 40 govornika iz raznih zemalja. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Milanu Dario Matoševi� održao je prezentaciju te posebno istaknuo nauti�ki turizam. Nakon toga, u organi-zaciji Udruženja stranih turisti�kih ureda u Italiji, 28. ožuj-ka održana je tradicionalna poslovna radionica s talijanskim novinarima i kolegama iz ostalih stranih predstavništava. Nazo�ili su mnogi novinari s kojima su se razmijenila isku-stva i ideje o budu�im zajedni�kim projektima te najavile nove inicijative za skoru turisti�ku sezonu. Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Milanu sudjelovalo je na sastanku s Hrvatskom zajednicom i konzulatom RH u Mila-nu koji rade na postavljanju spomenika Ru�eru Boškovi�u u Planetariju u parku Indro Montanelli, u središtu Milana. Od po�etka ove godine zabilježena je dinami�na i poja�ana suradnja s mnogim talijanskim medijima, dogovorena su mnoga studijska putovanja novinara, a od važnijih svakako treba istaknuti dogovorene reportaže za dva državna progra-ma TV RAI, RAI 2 “Sereno variabile” te RAI 3 “Alle falde del Kilimangiaro”.

iane S

pa - S

ped.

In A.

P. - D

.L. 35

3/20

03 ar

t. 1, c

omm

a 1, L

O/M

I Mila

no - B

elgio

€ 8,00

- Fra

ncia

€ 10,7

0 - G

erm

ania

€ 8,80

- Gre

cia €

7,30 -

Gra

n Bre

tagn

a Igs

6,00

- Lus

sem

burg

o € 8,

00 - M

alta €

5,87

-- Po

rtoga

llo (C

ont) €

6,70

- Sviz

zera

chf 1

4,00 -

Sviz

zera

Can

ton T

icino

chf 1

2,50 -

Princ

ipato

di M

onac

o € 10

,70- S

pagn

a € 7,

80

Mensile n. 240 aprile 2013 € 3,90 in Italia

E DINTORNI

DOVE IN PROVENZA, A L’ISLE-SUR-LA-SORGUE, FRA BED & BREAKFAST E MERCATINI DI BROCANTE COME VISITARE LE NUOVE ARCHITETTURE DI ROTTERDAM A PREZZI LOW COST QUANDO FINO A GIUGNO A PARIGI PER IL FESTIVAL DELL’IMMAGINARIO

SPALATO, LA CITTÀ PALAZZO CON LOCALI E RISTORANTI

TRA LE COLONNE ROMANE

DÜSSELDORFA SORPRESA, UNA CAPITALE DELL’ARTE CONTEMPORANEA

FIANDREA BRUGES, GIOIELLI GOTICI E GIOVANI CHEF

Croazia

ANDALUSIALE ULTIME LINCI TRA I QUERCETI

DELLA SIERRA MORENA

VALENCIALA NUOVA META DELLA MOVIDASPAGNOLA

AUSTRIASULLA STRADA

ALPINA FRA TIROLO

E CARINZIA

Iz talijanskog tiska


Predstavljanje Kvarnera u Milanu

Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

55�

� �

� �

� �

�

JAPANBrojne emisije o odredištima i turisti�koj ponudi HrvatskeU suradnji s japanskim producentom Naomasaom Furu-kawaom prošle je godine prikazana dvosatna emisija o Du-brovniku uz zajedni�ki koncert japanskog AUN-J Classic Orchestrai Dubrova�koga simfonijskog orkestra. Emisija je do sada emitirana dva puta i vidjelo ju je nekoliko milijuna gledatelja. U budu�nosti se planiraju još tri do �etiri nove emisije o Hrvatskoj što �e zasigurno pridonijeti popularnosti Hrvatske u Japanu.

U emisiji “Svijet gleda Hrvatsku” predstavit �e se novinari iz cijeloga svijeta sa svojim pogledom na Hrvatsku, a prikazat �e se i ugo�aj te novinari s ovogodišnje “Zlatne penkale” koja je održana u Zadru. Koncept emisije zamišljen je da se od nominiranih novinara zatraži pravo korištenja emisija te da se japanskoj publici predstave isje�ci iz svake emisije. Svaki nomi-nirani novinar bio bi intervjuiran, a emisija bi trajala 60 minuta što �e prikazati kolaž reportažu i razli�ite poglede na hrvatsku turisti�ku ponudu.Najpoznatija japanska balerina, trenuta�no je voditeljica na televiziji, tijekom karijere trebala je nastupati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, no zbog Domovinskog rata nije imala prigodu ostvariti suradnju. Emisija pod nazivom “Tamiyo Kusakami posje�uje Hrvatsko narodno kazalište” predstavit �e Tamiyo Kusakami koja nakon nekoliko godina ipak ispunjava svoj san i posje�uje tri japanske balerine koje nastupaju u za-greba�kom HNK-u. Uz susret s trima balerinama i posjetu HNK planira se snimati i putovanje po Hrvatskoj gdje �e se predstaviti poznata turisti�ka odredišta u trajanju od 60 ili 120 minuta. Uz to, Naomasa Furukawa razmišlja o konceptu dodatne emisije u kojoj bi željeli predstaviti i zagreba�ki maraton. U Japanu je maraton sve popularniji te je u posljednjih nekoliko godina sve više osoba koje rekreativno tr�e i sudjeluju na mara-tonima i izvan njega. U sklopu emisije “Maraton u UNESCO-voj svjetskoj baštini” planira se snimiti emisija o maratonu na Plitvi�kim jezerima i predstaviti japanskoj publici.

Posljednjih godina aktivne žene u tridesetim i �etrdesetim godinama dominiraju kao nova kategorija turista kada je rije� o inozemnim putovanjima i svake se godine pove-�ava njihov udjel u ukupnom broju japanskih turista. Još nedovoljno visok prosjek poznavanja engleskog jezika ne dopušta uvijek željeni odabir putovanja. Miki tourist je jedan od ako ne i najvažniji japanski turoperator i u povodu 20. godišnjice diplomatskih odnosa Hrvatske i Japana planira stvoriti novi stil putovanja namijenjen mladim ženama koje vole samostalno odlu�ivati koliko �e dugo i gdje provesti svoje putovanje. Miki tourist plani-ra izraditi plan putovanja koji odgovara željama mladih žena. Izabrat �e se deset odredišta u Hrvatskoj i u svakom gradu ponudit �e hotele i/ili sobe koje �e mlade žene mo�i slobodno izabrati. Tako�er �e svaki tjedan obilaziti sve gradove kako bi turisti mogli slobodno odlu�ivati u kojem �e gradu ostati koliko dana. U svakom gradu organizirat �e se suradnja s trgovinama, restoranima, bistroima i drugim uslužnim djelatnostima i svi turisti Miki tourista imat �e pokaznicu zahvaljuju�i kojoj �e pri kupnji usluge dobiti popust ili prigodan dar. Prigodom svakog posjeta turist �e na pole�ini pokaznice dobiti pe�at i kada ih skupi 20 su-djeluje u nagradnoj igri koju �e organizirati Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Japanu.

Prvi dan travnja održana je izložba fotografija Pierra Lama pod naslovom “Marko Polo – Putovi svile”. �ini je 100 fo-tografija koje prikazuju Zagreb, Plitvi�ka jezera, Istru, Split, Kor�ulu i Dubrovnik. Na sve�anom otvorenju bila je hrvatska veleposlanica u Japanu Mira Martinec koja je održala prigo-dan govor. Nakon toga posjetitelje je pozdravio Pierre Lam. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice Edou-ard Tripkovi� Katayama vodio je sve�ano otvorenje izložbe koju je posjetilo nekoliko stotina ljudi. Tijekom izložbe i bo-ravka Pierra Lama u Tokiju snimljen je dokumentarni film o cijelom projektu koji �e se prikazivati u edukativne svrhe na sveu�ilištima u Hong Kongu. Sve umjetni�ke djelatnosti koje radi imaju dobrotvornu svrhu i dosad je pomogao stotinama djece diljem svijeta kako bi im omogu�io bolje uvjete života i školovanje. Pierre Lam je prije tri godine posjetio Hrvatsku. Po zanimanju je lije�nik, ali se godinama bavi fotografijom, operni je pjeva�, a producirao je dva mjuzikla u kojima je i nastupao. Do sada je mnogo puta izlagao o temi “Putovi svile od Kine do Turske”. Kako je Marko Polo ro�en u Kor�uli, putovi svile doveli su ga do Hrvatske. Izložba fotografija održala se na 45. katu južnog vidikovca Tokyo Metopolitan Government Office zgrade tijekom Golden Week razdoblja kada Japan ima najviše državnih praznika u kratkom razdo-blju. Izložbe “Marko Polo – Putevi svile” planiraju se održati tijekom godine u gradovima Osaki i Nahi (Okinawa) u Ja-panu i Zagrebu. Sve izložbe, osim one u Tokyo Metopolitan Government Officeu organizirat �e se u dobrotvorne svrhe, a prikupljeni novac donirat �e se djeci stradaloj u potresu u ožujka 2011. godine u regiji Tohoku.

MA�ARSKAHrvatska uspješno predstavljena na sajmu u Budimpešti

U Budimpešti je od 28. velja�e do 3. ožujka održan 36. me-�unarodni sajam turizma UTAZAS 2013. – najve�i turisti�ki sajam u ovom dijelu Europe te istodobno 7. specijalizira-ni me�unarodni sajam za kampiste “Karaván Szalon” i 6. specijalizirani sajam za ljubitelje biciklizma “VI. PORT.hu Bringaexpo”. Isto tako je vrijedan pozornosti i posebni program “Vital Expo”, koji se održao istodobno. Na 26 400 �etvornih metara svoju su ponudu predstavila 483 izlaga�a iz 30 zemalja. “Po�asni inozemni gost” sajma bila je Slova�ka, koja je turisti�ku ponudu izložila na 140 m², “po�asni doma�i gost” bio je grad Nyiregyhaza, koji je ponudu izložio na 110 m², dok je “posebna tema sajma” bio kulturni turizam, a “po�asni gost kulturnog turizma” bio je grad Kalocsa. Hrvatska je za ma�arske gra�ane i u 2012. godini zadržala poziciju najvažnije inozemne odmorišne destinacije, a to je i glavni razlog sudjelovanja Hrvatske na tom sajmu. I ove su godine na štandu Hrvatske turisti�ke zajednice sudjelovali i suizlaga�i i to: Turisti�ka zajednica Grada Zagreba te hotel Bun�i� iz Vrbovca. Hrvatski štand posjetili su veleposla-nik Republike Hrvatske Gordan Grli� Radman i generalna konzulica Republike Hrvatske u Pe�uhu Ljiljana Pancirov. Uz mnoge turisti�ke djelatnike iz Hrvatske i Ma�arske, štand je posjetilo i više predstavnika ma�arskih medija te javnog života. Na sajmu je podijeljen sav promidžbeni materijal, a štand Hrvatske turisti�ke zajednice bio je dobro pozicioniran te vrlo dobro posje�en u sve dane trajanja sajma.


56

� �

� �

� �

� �

Sajam turizma UTAZAS u Budimpešti

Tako�er, Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Ma�arskoj odradilo je zajedni�ki roadshow s turoperatorom “Terra Reisen” u gradovima: Pécsi, Gy�ri, Szegedu i Budim-pešti. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Ma�arskoj Marin Skenderovi� predstavio je hrvatsku turi-sti�ku ponudu, a direktor Terra Reisena Csaba Csákány novi katalog i aktivnosti za ovogodišnju sezonu.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Ma�arskoj u dogovoru s Turisti�kom zajednicom Zadarske županije orga-niziralo je nagradno darivanje (7 dana za 4 osobe u apartman-skom naselju Zaton) na tradicionalnom Katoli�kom balu. Pokrovitelji bala bili su kardinal Péter Erd� i gradona�elnik Budimpešte István Tarlós, a na manifestaciji je sudjelovalo nekoliko ministara, državnih tajnika i ostalih uglednih osoba iz ma�arskoga javnog života. Na balu je bilo više od 1000 gostiju. Tako�er, s Turisti�kom zajednicom grada Biograda dogovorena je glavna nagrada (2 puta po 7 dana za dvije osobe – puni pansion, u hotelu Adria, u Biogradu na Moru) u akciji pozivanja na pretplatu serije 20 opereta – DVD prilozi u nekoliko novina s visokom nakladom. Podijeljeno je 300 000 promidžbenih materijala i posebno su istaknute glavne nagrade, koje �e se naknadno izvla�iti.

NIZOZEMSKA Hrvatska u središtu zanimanja nizozemskih medijaOd sije�nja do kraja travnja u mnogim nizozemskim �aso-pisima objavljeno je dosta zanimljivih �lanaka i reportaža o razli�itim dijelovima Hrvatske me�u kojima izdvajamo neke. � U “Glossy” �asopisu za žene “Talkies” objavljena je

reportaža o aktivnom turizmu od Splita do Dubrovnika. Novinarka opisuje aktivnosti kao što su: rafting na Ceti-ni, hodanje po Biokovu, kajak oko Dubrovnika, jahanje i vožnja bicikla u Konavlima.

� Novinar Michiel Van Dam u �asopisu “Promotor” objavio je još jednu u nizu odli�nih reportaža o Hrvat-skoj. Ovaj put pisao je o “Danima Winnetoua” održanim prošle godine u Starigradu Paklenici i kaubojskom ran�u “Buffalo Bill” u Vrsima kod Zadra.

� Novinar Theo Molenar je u �asopisu “Reisbijbel” obja-vio veliku reportažu s mnogim fotografija o putovanju dugom 1500 km od Slavonskog Broda preko Istre do Dubrovnika i Konavala. Putovanje je za doma�e sudioni-ke i strane novinare organizirala agencija Terra Nautika zajedno s Ekološkom udrugom iz Konavla.

Talkies119

TEK

ST: S

UZA

NN

E VA

N D

ER H

OU

T

Talkies 118TRAVEL TRAVEL

VERRASSEND KROATIË

Ontdek de geheime sterrenstekMET EEN KUSTSTROOK VAN 5835 KILOMETER(!) EN MINSTENS HONDER-

DEN EILANDEN IS KROATIË DE IDEALE BESTEMMING VOOR EEN VAKANTIE

VOL ZON, ZEE EN STRAND. STERREN ALS BEYONCÉ (DE EERSTE FOTO VAN

HAAR ZWANGERE BUIK WERD DAAR GEMAAKT TERWIJL ZE GENOOT VAN

EEN VAKANTIE OP HET PITTORESKE EILAND HVAR) EN HUBBY JAY-Z, BILL

GATES EN NAOMI CAMPBELL KOMEN AL JAREN IN KROATIË (OF HRVATSKA

IN HET KROATISCH). MAAR DAARNAAST BIEDT HET LAND OOK EEN GRO-

TE VARIATIE AAN NATUUR EN CULTUUR. HET IS SCHITTEREND, PUUR EN

ABSOLUUT EEN BEZOEK WAARD!

In slechts een paar uurtjes vliegen hebben we regenachtig Amsterdam inge-

ruild voor zonnig Split, waarvandaan we Kroatië van een heel andere kant gaan

leren kennen. Hoe verleidelijk de kuststrook ons ook toelonkt, deze week gaan

we cultuur snuiven en vooral heel actief doen. Net wat voor ons… Lady goes

Vagebond!

Gelukkig beginnen we met de categorie cultuur en worden we door onze

(Nederlandse) gids rondgeleid door de oude stad Split. De geschiedenis van

de stad gaat terug tot het jaar 300, toen keizer Diocletianus hier zijn paleis

bouwde. Het 30.000 vierkante meter grote paleis is altijd bewoond gebleven

en vormt nu de binnenstad van het tegenwoordig grotere Split. Terwijl we door

de kleine steegjes wandelen is het bijna onvoorstelbaar dat mensen nu nog in

zo’n historisch decor leven. Heel bijzonder! Niet voor niets is een groot deel van

dit stadscentrum op de Werelderfgoedlijst van UNESCO geplaatst.

Even later laten we de oude stad achter ons en lopen we via de boulevard

naar een konoba, wat een authentiek Dalmatisch restaurant is. Hier worden

vooral vis en zeevruchten geserveerd, gerechten waar de Kroatische keuken

bekend om staat.

BOMBA!

Girls will be girls en dat mogen we ook nog heel even blijven, want de volgende

dag begint met een massage in de wellness van ons hotel, Hotel Atrium. Het

is het laatste moment van ontspanning voor het eerste avontuur van deze reis:

we gaan raften op de Cetina rivier. Aangekomen bij het vertrekpunt moeten we

er meteen aan geloven en zo worden onze zorgvuldig gekozen outfits verruild

voor een wetsuit, zwemvest, waterschoenen en… een helm. Gewapend met

peddels gaan we te water en onder leiding van onze (heel leuke) gids is het

eigenlijk helemaal niet zo moeilijk de rivier te bedwingen.

Tot het moment waarvoor de gids ons in het begin al waarschuwt: als hij

‘bomba’ roept moeten we snel op de bodem van de boot hurken omdat we

dan per waterval gelanceerd worden. In de eerste plaats betekent dit dat ik

klem kom te zitten onder de man voor me – dacht hij dat mijn hurken beter

zouden zitten dan de zijne? – en in de tweede plaats dat we een enorme

golf water over ons heen krijgen. Onder het mom van ‘altijd blijven lachen’

peddelen we dapper door en even later kunnen we het zelfs niet laten een

frisse duik te nemen. Eenmaal terug in de boot lijkt avontuur nummer één

RICH AND FAMOUS

DAT KROATIË EEN PRACHTIGE VAKANTIE-

BESTEMMING IS, IS GEEN GEHEIM ONDER

DE INTERNATIONALE BEROEMDHEDEN.

ACTRICE EVA LONGORIA WERD ER AL

DANSEND GESPOT EN MICROSOFT-BAAS

BILL GATES TIPTE KROATIË ZELFS IN EEN

INTERVIEW. WIL JE CELEBS TEGENKOMEN,

DAN HEB JE IN DUBROVNIK DE BESTE KANS.

OUD-TENNISER JOHN MCENROE WERD HIER

GEZIEN EN ACTEUR MORGAN FREEMAN

WAS ZELFS EREGAST TIJDENS HET BEKENDE

DUBROVNIK FILM MEETING FESTIVAL. MAAR

OOK STERREN ALS ROBERT DE NIRO, TOM

CRUISE, STEVEN SPIELBERG, GWYNETH

PALTROW, CLINT EASTWOOD, BEYONCÉ

EN VELE ANDEREN HEBBEN DE PRACHTIGE

STRANDEN, TALRIJKE VERBORGEN BAAIEN

EN HEERLIJKE KEUKEN VAN KROATIË ONT-

DEKT. EN WAT GOED GENOEG IS VOOR HEN,

IS ZEKER GOED GENOEG VOOR ONS!

achter de rug te zijn. De rivier is vanaf dit punt vooral rustig en dus kunnen

we ondertussen genieten van de zon, de (vooral mentale) rust en de werkelijk

prachtige, groene natuur. Oké, we geven toe, dit is leuk! En des te lekker-

der smaakt de vis die we, eenmaal aangekomen bij het eindpunt in Omiš,

geserveerd krijgen. Deze komt samen met een flinke portie aardappelen en tra-

ditioneel gebakken brood met dalmatinski pršut en kackavalj; lokale gerookte

ham en kaas. Lekker!

VOORAL NIET NAAR BENEDEN KIJKEN!

Moe maar voldaan rijden we door naar Makarska, wat bekend staat om haar

boulevard met palmbomen. Met uitzicht op zee en een haven vol plezierjachten

komen we de avond hier prima door en kijken we uit naar de volgende morgen.

Het lachen vergaat ons wel een beetje als we na een bezoekje aan de wellness

in de auto richting Nationaal Park Biokovo zitten, waar we een wandeling gaan

maken. Dit park wordt gekenmerkt door haar indrukwekkende bergen, met als

hoogste top de 1700 meter hoge St. Jure. Wat óns vooral opvalt zijn de smalle

wegen, de steile afgronden en het ontbreken van vangrails! Met het angst-

zweet op onze bovenlip kijken we naar buiten. Gelukkig wordt de auto na een

tijdje geparkeerd, waarna we te voet verder gaan. Dat is beter!

De wandelroute is rotsachtig en groen tegelijk en vanaf het topje van de berg

hebben we een prachtig uitzicht over de zee. Via dezelfde route lopen we terug

naar de auto en rijden we naar Metkovic.

HISTORISCH HOOGTEPUNT

Hier stappen we aan boord van een lade. Dit traditionele bootje was vroe-

ger heel belangrijk voor de lokale

bevolking; ze gebruikten hem

om hun handel te verplaatsen.

En bij gebrek aan een motor,

zoals deze vandaag achter de

boot hangt, werden deze des-

tijds voortgesleept door vrou-

wen, die op de kade liepen. Het

is wel duidelijk dat Kroatische vrouwen nooit hebben hoeven vechten voor

emancipatie… Sterker nog, zij hebben hier de broek aan, begrijpen we van

onze gids. En dat wordt nog eens extra duidelijk nadat zijn vrouw hem een aan-

tal keer belt om hem wat orders door te blaffen. Met gepijnigd gezicht verzekert

hij ons echt nog steeds van haar te houden…

De lade brengt ons eerst naar het archeologische museum Narona, wat ge-

bouwd is rondom de overblijfselen van de Romeinse stad Narona. Binnen be-

vindt zich een deel van een oude tempel met daarin een collectie marmeren

beelden van Romeinse keizers, net voor of na het jaar 0 gemaakt. Het is heel

bijzonder om te zien hoe mooi ze dit destijds gemaakt hebben!

Onderweg naar stop nummer twee krijgen we lunch op de boot en ook die

staat helemaal in het teken van lokale traditie. Naast brood – dit herkennen we

nog – krijgen we brudet en polenta geserveerd, iets wat vroeger veel gegeten

werd. De brudet is een bouillon van pikante paprika met daarin paling en hele

kikkers (ja! Van die gewone kikkers die aan de rivier leven) en polenta is een

soort ingedikte pap van griesmeel en maïs. Het blijkt niet echt een lekkernij,

maar het moet toch geprobeerd worden. Kom maar door

met die kikkerbilletjes! Voor het dessert meren we aan en

mogen we zelf mandarijnen plukken van de bomen op de

plantage van onze kapitein en die zijn héél lekker. Bijzon-

der leuk is ook de discussie over het lekkerste voedsel en

vlees tussen onze jonge gids en onze kapitein op leeftijd.

Deze neemt het op voor de Serven en hun – volgens hem

– allerbeste vlees ter wereld. Hij snoert de jonge Kroati-

sche gids de mond door hem duidelijk te maken dat hij

te jong is om te weten wat lekker is en geen idee heeft

waarover hij praat omdat ie amper in Servië is geweest,

laat staan het vlees daar heeft geproefd. Onze gids neemt

de woorden van harte aan van de oudere man. De toon

is gezet.

LOVE LONGER

Next is Dubrovnik! Voor we daar zijn, moeten we eerst een

stukje door Bosnië Herzegovina rijden – over een lengte

van zo’n twintig kilometer onderbreekt dit land Kroatië.

Voor een avond vol eten en drinken stoppen we eerst in

Pelješac, waar we award winnende wijnen proeven bij Vi-

narija Miloš, en daarna in Ston. Hier schuiven we aan in

Vila Koruna, waar trots het motto ‘eat oysters, love longer’

aan de muur prijkt. En dat is dus ook precies wat ons

te wachten staat: we krijgen een viergangendiner voorge-

schoteld wat helemaal in het teken staat van oesters.

Het is al laat als we Dubrovnik bereiken, maar zelfs in het

donker is het uitzicht prachtig. Van bovenaf kijken we op

de haven en hier schitteren de lichtjes heel mooi over het

water heen. En dat wordt alleen maar beter als we de vol-

gende ochtend afgezet worden in het historische centrum

van de stad. Dubrovnik wordt als een van de mooiste ste-

den van de Adriatische kust beschouwd en daarom ook

Talkies 120Talkies 120TRAVEL

Talkies123Talkies 122 TRAVEL

SOUVENIRS VAN KROATISCHE DESIGNERS. ZO OOK

SOUVERNIRSHOP UJE

LEKKERSTE KROATISCHE GERECHTEN

(ANTUNINSKA 6)

OLIJFOLIE EN SPEELGOED

DE ALLERLEKKERSTE PANNENKOEKEN!

TO DO’S & TO GO’S DUBROVNIK

KIJK OP SLH.COM VOOR DE

MOOISTE SMALL LUXURY

HOTELS IN KROATIË

Talkies 122TRAVEL

WAAN JE IN WEELDE

DE ZOMER DUURT IN KROATIË EEN

STUK LANGER DAN BIJ ONS EN ZO

KUN JE HIER VAN APRIL TOT EN MET

OKTOBER HEERLIJK VAN DE ZON GE-

NIETEN. IS HET EENS WAT MINDER

ZONNIG, DAN KUN JE EEN SPA BE-

ZOEKEN, TOUR DOEN, LEKKER ETEN

EN WINKELEN.

wel de 'Parel van de Adriatische Zee' genoemd.

De oude, compleet ommuurde vestingstad van

Dubrovnik staat dan ook op de Werelderfgoedlijst

van UNESCO. Onze gids wijst ons de weg.

Voor de Blasiuskerk staat Roland, de schutspa-

troon van de stad. Historische monumenten zijn

verder het Franciscanerklooster (met een mooie,

14e-eeuwse kruisgang), de nog intacte zeer

oude apotheek en het aparte Dogepaleis. De

oude haven werd al gebruikt toen de Levantijnen

hier in de 7e eeuw binnenvoeren. De vele roodge-

dakte patriciërshuizen en paleizen stammen uit de

17e eeuw.

Ook wijst de gids ons op de tekenen van de afgelo-

pen oorlog, waarin de stad gedeeltelijk gebombar-

deerd is. Inmiddels is dit weer gerestaureerd, maar

het verschil zie je wel en het is een bizarre gedachte

dat iemand zo’n stuk historie plat probeert te bran-

den. Het is voor ons de eerste keer dat de wonden

van de oorlog zo goed te zien zijn en het is duidelijk

dat deze nog veel verser zijn dan wij in Nederland

gewend zijn. Kroatië is ook pas sinds 1991 onaf-

hankelijk van het voormalige Joegoslavië.

Dan wijken we wat meer af van de hoofdstraat

(‘Stradun’) en stuiten we, via de vele trappen in de

stad, op tal van winkels. Terwijl de mannen in ons

gezelschap gaan kanoën rondom de stadsmuur –

welke overigens ook te bewandelen is – storten wij

vrouwen ons op het ondersteunen van de plaatse-

lijke economie door te gaan shoppen. In de ves-

tingstad vinden we zowel internationaal bekende

merken als Kroatisch design en ook allerlei winkels

met delicatessen en grappige hebbedingen.

HORTSIK!

Na zo’n middag van gelukzalige ontspanning is het

weer tijd voor een verse dosis inspanning en zo

rijden we de volgende morgen naar Konavle. Hier

beginnen we de dag met de activiteit waar ik het

meest tegenop zie… We gaan paardrijden! Geluk-

kig krijg ik het kermispaard en even later stappen

we rustig de natuur in. Held op sokken die ik ben,

heb ik wel even nodig om aan het paard te wen-

nen. Maar al snel durf ik mijn ogen van het paard

te houden en ontdek ik dat het hier ook zo mooi is!

Tussen al het groen is het heerlijk genieten van de

zon en stilte en uitzicht op de zee. Al ben ik wel blij

als de stal na een ronde van zo’n twee uur weer in

zicht komt. Leuk dat ik dit toch gedaan heb maar…

ik ben vooral héél blij dat ik mijn benen weer bij

elkaar kan doen. Au!

Activiteit nummer twee vandaag is daarentegen een

wat minder grote uitdaging voor ons Hollanders: we

gaan fietsen. Dat wil zeggen, mountainbiken, maar

na een toch behoorlijk inspannende paardrijrit wordt

de route van vanmiddag flink ingekort. Uiteindelijk

zitten we maar een klein half uurtje op de fiets,

al leent het gebied zich perfect voor de mooiste

mountainbiketochten. De omgeving is heel berg-

achtig en hier kun je zowel on- als off-road urenlang

fietsen.

EEN ERVARING RIJKER

Om het af te leren gaan we ’s avonds

nog één keer naar het oude centrum

van Dubrovnik, wat er ook na zonson-

dergang prachtig uitziet. Het is heerlijk

om hier door de historische hoofd-

straat te slenteren. Na een uitgebreid

diner in één van de vele restaurants

aldaar is het tijd om afscheid te ne-

men van Kroatië. Al was deze reis niet

in alle opzichten ‘our cup of tea’, het

was absoluut een mooie ervaring!

EDITOR SUZANNE OP WEG NAAR NATUURPARK BIOKOVO

MANDARIJNTJES PLUKKEN! HANDWERK


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

57�

� �

� �

� �

�

promotor

60

anderd de laatste decennia, het ingrijpen van

de mens blijft voornamelijk beperkt tot be-

schermende maatregelen, zoals het uitbrei-

den van natuurgebieden, waar we hier ech-

ter wél op de motor van mogen genieten.

Kom daar in Nederland maar eens om. En de

Kroatische natuur is nog net zo mooi als in

de Winnetoufilms. Nee: nog mooier, want

een bioscoopstoel haalt het niet bij een mo-

torzadel wat krachtige indrukken betreft.

‘We moeten langzaam rijden. De weg is

rotsig en smal’, precies zoals de weg door

het Slangendal waar Winnetou en Old

Shatterhand doorheen moesten om de

goudschat van de US Army te vinden. In-

genieur Knezic die de weg aanlegde be-

loofde volgens de legende zijn werklieden

een kilo goud voor elke kilo steen die ze

opbliezen en wegschepten.

Goud, goud, goud. Winnetou’s Apachen

hadden op deze berg Tulove Grede ook

hun Nuggit-tsil goudschat verstopt. Maar

wij komen voor een andere schat. Boven-

op de Mali Alanpas wapperen vlaggen bo-

ven Winnetouposters. De Nederlandse

driekleur hangt ondersteboven, maar dat

zet het opperhoofd der Amsterdammers

meteen even recht. Dan gaan we allemaal

te voet verder, klauterend over de grijze

rotsen naar de ‘groene weide’, voor onze

Duitse en Oostenrijkse groepsgenoten een

hoogtepunt in hun Winnetoubeleving.

Een oudere man geeft mij, inmiddels ook

met het uiterlijk van een oudere man op-

gezadeld, zijn boek met Winnetoufoto’s ca-

deau. Jongens onder elkaar. ‘Na de oorlog

en de grauwheid van de Wiederaufbau ver-

vulde Winnetou een sterke behoefte. Er

kwam weer kleur in het leven, de films

droegen broederschap, vriendschap en

vreedzaamheid uit. Mensen die daarmee

opgroeiden dragen Winnetou daarom in

hun hart, daarom komen ze ook naar deze

bijeenkomst. Winnetou geeft ons nog

steeds hoop en een goed gevoel’.

Aan het eind van het programma hebben

veel deelnemers het moeilijk. Niet alleen

squaws en papooses pinken een traantje

weg bij de stenen ‘grafheuvels’ van Nscho-

tschi en Intschu-tschuna, vader en zuster

van Winnetou die onder Tulove Grede stier-

ven. Ook het opperhoofd van de Mescale-

ro-apaches zelf sneefde onder de drama-

tische rotspieken van in de armen van Old

Shatterhand, waarna hij naar goed india-

nengebruik in een speciaal daarvoor door

de filmcrew gevelde en de Mali Alanpasweg

opgesleepte dode boom werd bijgezet.

Tijd om afscheid te nemen. Pierre Brice

wordt per jeep de hobbelige ‘groene wei-

de’ opgereden om daar een plaquette in te

huldigen die de herinnering moet vereeu-

wigen, aan het gebeuren van de laatste da-

gen en aan de films uit onze jeugd die we

maar niet willen loslaten.

De bussen met andere deelnemers zijn

weer op weg naar de grauwe alledaagse

werkelijkheid in Duitsland en Oostenrijk.

Maar een aantal getrouwen weet van geen

ophouden en springt weer in het zadel.

Daar mauwen de suikerzoete violen en

mondharmonica al! Handen wijzen met

het V-teken naar elkaar, rusten daarna kort

op het hart. Hoka hey! Naar alle windstre-

ken stuiven de motoren weg, in het zadel

de mannen die eeuwig jong zullen blijven,

net als Winnetou en Old Shatterhand uit de

Karl Mayfilms. Ugh! Promotor heeft ge-

sproken!

Trip | De Schat van Winnetou in Kroatië

Hutten bouwen, fikkie stoken: vroeger was geluk

zo gewoon. Jongens leefden hun fantasieën

buiten uit, niet achter een beeldscherm.

De route kun je downloaden op anwbmotor.nl/promotor

Iz nizozemskog tiska Do sredine svibnja novinari su bili na nekoliko putovanja a najzanimljivija su putovanja novinara Vincenta Vrijesa koji je posjetio Šibenik i Zagreb kako bi za �asopis “Heroes” izvi-jestio o Draženu Petrovi�u, �lanak novinara Arjena Muldera koji piše o wellness i spa hotelima u Dubrovniku i okolici te �lanak novinara Marca Leegwatera koji piše o sve posje�eni-jem Adriatic Boat Showu u Šibeniku.

U pripremi za drugu polovinu svibnja i lipnja su putovanja dvojice novinara blogera. Jednog u kontinentalni dio Hr-vatske i jednog u Splitsko-dalmatinsku i Šibensko- kninsku županiju. Uz to priprema se i veliko me�unarodno moto-ga-stro novinarsko putovanje sa sudionicima iz sedam zemalja od Marije Bistrice preko kvarnerskih otoka, Istre do Gorskog

kotara. Kada je Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajedni-ce u Nizozemskoj još prije šest godina po�elo predstavljati novinarska motoristi�ka putovanja, u Hrvatskoj nije postojala nijedna putni�ka agencija koja se bavila iznajmljivanjem mo-tora. Danas postoje tri i to u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, a svaka od njih raspolaže s više od desetak motora. Tako�er, ove je godine Predstavništvo Hrvatske turisti�ke za-jednice u Nizozemskoj po�elo sa serijom gastro-eno prezen-tacija po Nizozemskoj za gastronomske i turisti�ke novinare.

Turisti�ka zajednica Kvarnera predstavila se od 8. do 10. velja�e 2013. godine u Amsterdamu i to s op�om ponudom destinacije s naglaskom na outdoor aktivnosti, podru�je Gor-skog kotara te projekt Kvarner Gourmet i Kvarner Food. S pomo�u PowerPoint prezentacije uzvanicima su se približile mogu�nosti koje regija Kvarnera pruža – od niza ozna�e-nih pješa�kih, biciklisti�kih, planinarskih staza i putova, penjališta, pa sve do smještajnih kapaciteta i gastronomske ponude te regije. Nakon završetka prezentacije, nazo�nima su predstavljeni i projekti Kvarner Gourmet i Kvarner Food te su svi uzvanici degustirali kvarnerske specijalitete. Prezen-tacija je organizirana u suradnji s Turisti�kom zajednicom Kvarnera, a vodili su je direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Amsterdamu Igor �upahin i Vlasta Ma-strovi�, savjetnica u Turisti�koj zajednici Kvarnera. Tako�er, Turisti�ka zajednica Kvarnera predstavila se 9. i 10. velja�e 2013. godine na specijaliziranom outdoor sajmu “Fiets en Wandelbeurs” u Amsterdamu na kojem je promidžbenim ma-terijalima zainteresiranim gostima približila mogu�nosti koje regija Kvarner ima u outdoor segmentu. Ovo je druga godina za redom da Turisti�ka zajednica Kvarnera nastupa na tom specijaliziranom sajmu s velikim posjetom ciljane publike, koja traži konkretne programe i mogu�nosti za odmor, a koje svakako Kvarner nudi, posebice podru�je Gorskog kotara. Naime, nizozemskim gostima upravo je taj dio ponude vrlo zanimljiv i privla�an.

Studijsko putovanje novinara u Konavle


58

� �

� �

� �

� �

Prezentacija Kvarnera i Gorskog kotara u Amsterdamu

Tako�er, u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti�ke zajednice u Nizozemskoj, Turisti�ka zajednica i predstavnici hotelijera Krapinsko-zagorske županije održali su 20. velja�e 2013. godine prezentaciju prirodnih atrakcija i eno-gastro ponude jedne od najrazvijenijih hrvatskih županija kontinen-talnog turizma. Na skupu je bilo oko 30 vode�ih turisti�kih novinara iz Nizozemske, koji su iskazali veliko zanimanje za tu izrazito atraktivnu, a nizozemskim turistima manje poznatu turisti�ku regiju. Predavanje je po�elo uvodnim go-vorima direktora Predstavništva Igora �upahina i direktorice Turisti�ke zajednice županije Sanje Škrinjar, nakon �ega je prikazan promotivni film “Zagorje � bajka na dlanu”. Nakon završetku filma slijedila je polusatna prezentacija destinacija i turisti�ke ponude, a zatim i nastup Tomislava Golubana,

Prezentacija prirodnih atrakcija i enogastro ponude Krapinsko-zagorske županije u Amsterdamu

koji je na usnoj harmonici odsvirao tradicionalne zagorske pjesme. Šefovi kuhinja hotela Bluesun Kaj i Terme Jezer�ica predstavili su eno-gastro ponudu Hrvatskog zagorja, nakon �ega je slijedio i domjenak.

Potkraj travnja u Den Haagu u restoranu “Grapes and Olives” PR agentica Turisti�ke zajednice Istre Joke Maassen održala je prezentaciju Istre s naglaskom na eno-gastro mogu�nosti regije, a uvoznik istarskih vina u Nizozemskoj Zlatan Buzon, vlasnik tvrtke “Terra magica”, predstavio je vina proizvo�a�a Coronice i Trapana te ulja Ipsa. Za pripremanje istarskih spe-cijaliteta bili su zaduženi direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Nizozemskoj Igor �upahin i direktor tvrtke Sail Point Alen �ehi�.


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

59�

� �

� �

� �

�

NJEMA�KAEdukativne radionice i roadshow prezentacije pridonijele promidžbi hrvatskog turizma u Njema�kojIntenzivna promidžba hrvatske turisti�ke ponude na njema�kom je tržištu odra�ena aktivnostima kao što su edukativne radionice s turisti�kim agentima, sajmovi, roadshow i posebne prezentaci-je, a nisu izostale ni mnoge medijske objave u tisku.

Ono na �emu su Predstavništvo i ispostava Hrvatske turisti�ke zajednice u Njema�koj intenzivno radili bile se edukativne radi-onice i susreti s turisti�kim agentima radi što bolje prezentacije hrvatskoga turisti�kog proizvoda te radi dodatnog informiranja o turisti�kim kretanjima u našoj zemlji. Radionice su održane diljem Njema�ke, odra�ene su u suradnji s turoperatorima i na njima su sudjelovali mnogi agenti. U nastavku donosimo iscrpne informacije.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Frankfurtu sudje-lovalo je i kao partner na poslovnim radionicama u organizaciji turoperatora Thomas Cook / Neckermann. Na tim su radionica-ma turisti�ki partneri na posebnim štandovima zainteresiranim turisti�kim subjektima dijelili informacije i promidžbene materi-jale o svojim destinacijama. Hrvatska je predstavljena 8. sije�nja u gradu Chemnitzu pred 80 agenata, 9. sije�nja u gradu Erfurtu pred 50 agenata, 10. sije�nja u Coburgu pred 55 agenata te 16. sije�nja u Münchenu. Hrvatska turisti�ka ponuda izazvala je ve-liko zanimanje, a agenti su izrazili zadovoljstvo zbog uvo�enja novih zra�nih linija Croatia Airlinesa, kojima se Erfurt povezao s Pulom i Splitom. Ispostava Hrvatske turisti�ke zajednice u Münchenu održala je tri prezentacije hrvatske turisti�ke ponude

s turoperatorom Thomas Cook / Neckermannom. Prezentacije na kojima je bilo po pedeset agenata prodaje turisti�kih agencija održane su 16. sije�nja u Münchenu, 30. sije�nja u Konstanzu te 31. sije�nja u Lörrachu.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Njema�koj na-stavilo je s promidžbom hrvatske turisti�ke ponude na roadshow prezentacijama. Hrvatska turisti�ka ponuda predstavljena je 4. velja�e u Wiesbadenu, 5. velja�e u Dortmundu te 6. velja�e u Bad Oeynhausenu. Prezentacije su organizirane s turopera-torom Novasolom, a ta je suradnja prigoda da se djelatnicima raznih turisti�kih agencija predstavi program turoperatora, �ija su specijalnost ponude za privatni smještaj i ku�e za odmor te Hrvatska u cjelini kao atraktivna destinacija za odabir ljetnog odmora, s obzirom na to da se svake godine u Njema�koj bilježi porast potražnje za takvim turisti�kim aranžmanima. Tako�er, hrvatska turisti�ka ponuda predstavljena je 18. ožujka u Berlinu, 19. ožujka u Hamburgu te 20. ožujka u Bremenu.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Njema�koj sudje-lovalo je na roadshow prezentaciji agencije ITS u sklopu grupa-cije REWE Touristik, jer je ITS za Hrvatsku vrlo važan partner i drugi najve�i turoperator u Njema�koj putem kojeg je u 2012. godini 6 615 000 osoba otišlo na odmor. Tema ovogodišnje roadshow prezentacije bila je “obiteljski odmor“. Prezentacije su održane na sjeveru Njema�ke gdje su agentima predstavljene novosti u hrvatskoj turisti�koj ponudi i to 18. velja�e u Pader-bornu, 19. velja�e u Hannoveru, 20. velja�e u Hamburgu te 21. velja�e 2013. godine u Papenburgu, a ukupno je sudjelovalo 130 agenata. Sudionici su bili oduševljeni te je zabilježeno i veliko zanimanje za Hrvatsku.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Frankfurtu je u suradnji s njema�kim turoperatorom ITS-om, 11. ožujka 2013. godine predstavilo hrvatsku turisti�ku ponudu 30-ak svojih agenata u njema�kom gradu Koblenzu. Prezentacije su se nastavile 12. ožujka u gradu Darmstadtu te 13. ožujka

Roadshow prezentacije u suradnji s turoperatorom Novasol Roadshow prezentacije u sjevernoj Njemačkoj


60

� �

� �

� �

� �

u gradu Karlsruhe pred 40-ak agenata. Na po�etku svake prezentacije prikazan je promidžbeni film Hrvatske turisti�-ke zajednice, a predstavnica turoperatora ITS-a svojim je agentima predstavila hotele diljem Hrvatske. Ove godine je u njihovu katalogu pod imenom “KROATIEN” na gotovo 100 stranica predstavljena ponuda razli�itih hotela i progra-ma diljem naše zemlje. Tijekom ve�eri ostvareni su mnogi kontakti, a agenti su iskazali veliko zanimanje za dodatne informacije o Hrvatskoj.

Predstavljanje hrvatske turističke ponude u suradnji s njemačkim turoperatorom ITS

Roadshow prezentacija u Erfurtu

Roadshow prezentacija u Dresdenu

Godišnji skup autobusera u pokrajini Nordrhein Westfalen

Od 15. do 21. travnja Ispostava Hrvatske turisti�ke zajednice iz Münchena sudjelovala je zajedno s münchenskim turoperatorom FTI-jem na nacionalnom roadshowu za agente prodaje turisti�kih agencija, namijenjenom hrvatskoj turisti�koj ponudi. Roadshow prezentacije zamišljene su kao predstavljanje širem krugu agenata prodaje kojima se nastoji motivirati agente da prodaju aranžma-ne za Hrvatsku. Glavni doga�aj održan je 17. travnja u hotelu Best Western u Münchenu, a u sklopu roadshowa Hrvatska se, osim u Münchenu, predstavila i agentima u Dresdenu i Erfurtu, Kalsruheu i Giessenu. Osim ispostave Hrvatske turisti�ke zajedni-ce iz Münchena na roadshowu je sudjelovala Turisti�ka zajednica Kvarnera s hotelskim tvrtkama Millenium iz Opatije, Imperial s Raba i Liburnia Riviera Hoteli iz Opatije. Iscrpna ponuda za


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

61�

� �

� �

� �

�

Hrvatsku na roadshowu je predstavljena pred više od 350 agenata koji su imali prigodu doznati o novostima u turisti�koj ponudi hrvatskih tvrtki te o novostima u destinacijama.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice sudjelovalo je 12. travnja u Münsteru na godišnjem skupu udruge autobusera u pokrajini Nordrhein Westfalen gdje je Hrvatska pred 120 sudi-onika-autobusera predstavljena kao destinacija za predsezonu i posezonu. Jedna zemlja/regija može sudjelovati na njihovoj godišnjoj skupštini, a ove godine to je bila Hrvatska. Hrvatska turisti�ka ponuda tako�er je bila predstavljena svojim štandom gdje su se nazo�nima dijelile informacije. Na taj na�in Hrvat-ska je dobila veliku pozornost me�u autobuserima u pokrajini Nordrhein Westfalne, najve�oj u Njema�koj koja ima oko 18 milijuna stanovnika.

Skorim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobivaju na atrak-tivnosti svi prekograni�ni turisti�ki projekti koji su ostvareni sa susjednim zemljama u proteklim godinama. Istarska je županija sa susjednim slovenskim op�inama Koper, Izola i Piran provela mnoge projekte koje je su� nancirala Europska unija i koji mogu pridonijeti prepoznavanju istarskog poluotoka kao zaokruženo-ga turisti�kog proizvoda te mogu pridobiti i dodatnu medijsku pozornost na emitivnim tržištima. Ispostava Hrvatske turisti�ke zajednice u Münchenu i Turisti�ka zajednica Istarske županije u suradnji s agencijom Spirit Slovenia organizirala je 10. travnja prezentaciju za medije i turoperatore najatraktivnijih turisti�kih projekata koji vežu podru�ja na istarskom poluotoku uz hrvat-sko-slovensku granicu. Kao klju�ni projekti izabrani su oni koji mogu utjecati na motiv dolaska bavarskih gostiju u Istru i koji mogu biti dodatna atrakcija za predsezonu i posezonu. Prekogra-

ni�na biciklisti�ka staza Parenzana, koja se proteže od Trsta do Pore�a i koja je cijela osposobljena za vožnju biciklom, posebno je zanimljiva radi raznolikih krajolika kojima prolazi i radi o�u-vanih objekata na trasi, primjerice mnogobrojni tuneli i vijadukti koji su sastavni dio trase. Uz Parenzanu predstavljeni su projekti Heart of Istria i Revitas koji su proizvod za turiste koji odmor žele upotpuniti upoznavanjem kulturnih znamenitosti Istre. Heart of Istria �ine �etiri tematska itinerera kroz Istru s obiju strana granice. Itinereri obuhva�aju putove istarskih kaštela i kulturnih krajolika, putove sakralne umjetnosti, putove arhitektonskog naslije�a istarskih gradova i putove arheoloških parkova u Istri. Svrha projekta Revitas bila je oživiti istarsko zale�e i turizam u tomu podru�ju te su zato obnovljene neke povijesne gra�evine u kojima su otvoreni turisti�ki info punktovi. Prezentacija je orga-nizirana u me�unarodnom Presse Clubu u Münchenu i na poziv ispostave Hrvatske turisti�ke zajednice odazvalo se �etrdeset predstavnika medija i turoperatora. Nakon uvodnih govora vodi-telja ispostave Hrvatske turisti�ke zajednice iz Münchena Romea Draghicchia i direktorice slovenskog predstavništva u Njema�koj Majde Dolenc slijedile su prezentacije projekata koje su održale Ivana Štrkalj i Ivana Sili�a sa slovenske strane te An�ela Kujun-dži� Salihbegovi� s hrvatske strane. Nakon prezentacija te pita-nja predstavnika medija slijedila je degustacija istarskog pršuta i vina. Predstavnici medija iskazali su zanimanje za predstavljene projekte i ustvrdili da �e oni ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postati još zanimljiviji posjetiteljima iz Bavarske koji �e boraviti u Istri ili koji �e radi njih odlu�iti putovati u Istru.

Kada govorimo o Bavarskoj valja spomenuti kako je prvi proljet-ni charterski vlak I. D. Riva Toursa u suradnji s Bahn Touristik Expressom ove godine, u predsezonskom razdoblju, 18. travnja stigao na željezni�ku postaju Opatija-Matulji, sa 600 njema�kih gostiju, �lanova “Zajednice udruga ratnih veterana i vojni�kih društava iz okruga Rosenheim” u južnoj Bavarskoj, a s njima je stigao i predstavnik te zajednice Obmann Pius Grafom. Gosti su boravili u hotelima Liburnia u Opatiji od 18. do 21. travnja, a tijekom boravka razgledali su Rijeku, otok Krk te obišli vinarije i restorane u Vrbniku. Želja I. D. Riva Toursa, kao organizatora turisti�kog dijela putovanja, jest da tu organizaciju posjeta 600 njema�kih gostiju prihvate kao priliku da istaknu Hrvatsku kao zemlju ljubaznih doma�ina te da potaknu njema�ke goste na ponovni dolazak i širenje dobrih dojmova o Hrvatskoj kao turi-sti�koj destinaciji. Sljede�i planirani charterski vlak je za Rijeku u lipnju ove godine.Ovogodišnja promidžba na sajmovima po�ela je sudjelova-njem na poslovnim radionicama i na sajmovima u Njema�koj. Hrvatska turisti�ka zajednica tako je doma�i nauti�ki turizam

Predstavljanje prekograničnih turističkih projekata s područja Istre


62

� �

� �

� �

� �

predstavila na specijaliziranom nauti�kom sajmu “BOOT”, koji se održao u Düsseldorfu od 19. do 27. sije�nja 2013. godine. To je vode�i sajam nautike i nauti�ke opreme u Njema�koj na kojem se ove godine okupilo �ak 1650 izlaga�a iz 63 zemlje svijeta kako bi predstavili nove trendove u nautici, plovilima, vodenim sportovima i zabavi na vodi. Tržište chartera se u posljednjih nekoliko godina pokazalo primamljivim i predvi�a mu se opti-misti�na 2013. godina, a me�u ponudama najboljih destinacija je i Hrvatska kao najpoželjnije odredište na Mediteranu te drugo najpoželjnije nauti�ko odredište u Europi.Nakon toga slijedio je sajam turizma i kampinga u Stuttgartu. Tijekom devet dana posjetilo ga je 220 000 ljudi, a na sajmu je izlagalo gotovo 2000 izlaga�a iz 96 zemalja. Uo�i otvorenja naj-ve�ega europskog turisti�kog sajma za široku publiku njema�ki autoklub ADAC tradicionalno je organizirao sve�anu dodjelu nagrada najboljim europskim kampovima i predstavljanje vodi�a za kampiste za ovu sezonu. Camping Gala, koja je ove godine organizirana 11. sije�nja, okupila je velik broj predstavnika branše kampinga iz Njema�ke i inozemstva. Novosti u ovo-godišnjoj dodjeli nagrada i u ADAC-ovu vodi�u za kampiste bile su velike. ADAC je u suradnji s nizozemskim ANWB-om organizirao zajedni�ka obilaženja kampova i objedinjeni na�in ocjenjivanja. Od izdanja vodi�a za 2013. godinu ocjenjuje se pet elemenata: sanitarije, parcele, opskrba, ponuda zabavnih sadržaja i mogu�nosti za kupanje. Svaki od tih elemenata ocjenjuje se pojedina�no u dvjema kategorijama. Ako su za svaku katego-riju ispunjeni kvalitativni i kvantitativni kriteriji, dodjeljuje se zvjezdica za pojedini element ponude, a ako kamp uspije u svih pet elemenata dobiti zvjezdice, dodjeljuje mu se oznaka Best Camping 2013. Od više od 2800 ocijenjenih kampova u južnoj Europi koji su ušli u vodi�, 79 je dobilo oznaku Best Camping 2013. Me�u najboljim u Europi su i �etiri hrvatska kampa: Park Umag, Lanterna, Valalta i Zaton. ADAC je dodijelio i nagrade za najbolje kampove u pet posebnih kategorija. Kamp Zaton proglašen je jednim od triju najboljih u kategoriji “Family” koja ozna�uje kampove koji su posebno pogodni za boravak obitelji i djece. U ADAC-u o�ekuju, nakon 2012. kao rekordne godine za kampove, nastavak pozitivnog trenda u tom segmentu ponude za njema�ke goste.

Kamp Zaton dobio posebno priznanje za kvalitetu u kategoriji ADAC BestCamping “Najbolji kamp za obitelji“

S najboljim idejama i ponudama za odmor i slobodno vrijeme sajam Reisen Hamburg održao se od 6. do 10. velja�e 2013. godine predstavljaju�i oko 800 izlaga�a iz cijelog svijeta. U osam izložbenih dvorana nudile su se turisti�ke destinacije. Tema ovogodišnjeg sajma bila je pješa�enje. Reisen Hamburg je najve�i sajam za odmor, kamping, outdoor i biciklizam u sjevernoj Njema�koj. U pet dana obišlo ga je više od 75 000 posjetitelja, a izlagalo je više od 800 izlaga�a iz cijelog svijeta u osam sajamskih dvorana.

Štand Hrvatske turističke zajednice na sajmu f.re.e. u Münchenu

Najve�i turisti�ki sajam u Bavarskoj, münchenski f.re.e. koji se održao od 20. do 24. velja�e i ove je godine u svim danima nastupa bio dobro posje�en te je zabilje-žio 110 tisu�a posjetitelja dok je izlaga�a bilo 1500 iz 50 zemalja. Sajam f.re.e veže razne oblike turisti�ke ponude i programa za slobodno vrijeme. Važne teme bile su biciklizam, karavaning, vodeni sportovi, mobilnost i wellness. Me�u omiljenim oblicima ponude za godišnji odmor ostaju svakako krstarenja, daleka putovanja te mediteranske destinacije i odmor u vlastitoj zemlji. Hr-vatski je štand bio vrlo dobro posje�en tijekom svih dana nastupa, a posjetitelji su se na štandu ponajprije raspiti-vali o kampovima i o ponudi na našoj obali. Hrvatska se s nizom doga�aja na štandu i u sklopu sajma predstavila i kao budu�a zemlja partner.


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

63�

� �

� �

� �

�

Radni sastanak na štandu Hrvatske turističke zajednice

Posebni gosti na štandu Hrvatske turisti�ke zajednice bili su Janica i Ivica Kosteli� �iji je dolazak privukao mnogobrojne predstavnike medija i posjetitelje koji su imali prigodu upo-znati naše vrhunske sportaše te dobiti autogram.

Janica i Ivica Kostelić na štandu Hrvatske turističke zajednice u Münchenu

Drugog dana sajma, održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati protekle turisti�ke go-dine i novi trendovi za ovu sezonu. Najzanimljivija tema predstavnicima medija bile su novosti koje �e pristupanje Europskoj uniji donijeti gostima, a kao novina ovogodišnje konferencije nametnula se proba hrvatskih autohtonih vinskih sorti. Konferencija je održana drugog dana sajma i tom je prigodom direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši� njema�kim novinarima predstavila rezultate protekle turisti�ke sezone u Hrvatskoj te istaknula planove za daljnji napredak i razvoj Hrvatske kao turisti�ke destinacije. Spomenula je uspješnu turisti�ku sezonu 2012. godine i porast broja no�enja od �ak 10 posto s njema�kog tržišta te iznijela podatke o sve ve�oj popularnosti Hrvatske kao svjetski poznate turisti�ke destinacije. Tako�er, poseb-no je istaknula važnost pristupa Hrvatske Europskoj uniji, navode�i kako hrvatski turizam nakon 1. srpnja 2013. godine o�ekuje novi zamah, pove�ana prepoznatljivost destinacije i doma�ega turisti�kog proizvoda te prilika za poja�ane marke-tinške aktivnosti. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju bit �e pove�ana mobilnost gostiju iz EU-a, �ijih �e pola milijarde stanovnika u hrvatske destinacije putovati bez putovnice i

Tiskovna konferencija na sajmu f.re.e. u Münchenu o važnosti pristupa Hrvatske u EU


64

� �

� �

� �

� �

vize. Direktorica Mateši� navela je i kako se u Hrvatskoj tre-nuta�no provode mnoge nove investicije i turisti�ki projekti te zahvalila njema�kim novinarima na potpori i intenzivnoj promociji hrvatskih destinacija u medijima isti�u�i kako su njihovi �lanci pridonijeli pozitivnom ugledu Hrvatske kod njema�kih gostiju. Mnogobrojnim se novinarima, uz direk-toricu Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice, obratio i voditelj ispostave Hrvatske turisti�ke zajednice u Münchenu Romeo Draghicchio. Direktor Predstavništva Hrvatske turi-sti�ke zajednice u Njema�koj Mato Radi� ukratko je novina-rima izložio novi operativni marketinški plan i glavne ciljeve za novu turisti�ku sezonu te izvijestio nazo�ne o novitetima u hrvatskoj turisti�koj ponudi i promidžbenim aktivnosti-ma Hrvatske turisti�ke zajednice na njema�kom tržištu. U izlaganju o prednostima Hrvatske kao turisti�ke destinacije Mato Radi� je posebno istaknuo bogatu o�uvanu kulturnu i povijesnu baštinu, eno-gastro ponudu, festivale koji u Hrvat-sku privla�e turiste iz svih dijelova svijeta te nove investicije u hrvatskom turizmu. Na kraju prezentacije Mato Radi� je istaknuo važnost modernih alata komunikacije u turizmu, na-pominju�i kako je Facebook stranica Love Croatia jedna od najboljih pet stranica turisti�kih zajednica u svijetu. Na kraju konferencije za novinare održana je i kratka prezentacija o hrvatskim vinima, s naglaskom na sljubljivanje hrane i vina.

Novinarima je hrvatsku eno-gastro ponudu približio Thomas Brandl, vinski novinar i �lan raznih stru�nih komisija na vinskim manifestacijama, a ponajprije veliki zaljubljenik u Hrvatsku. Sajam f.re.e iz godine u godinu privla�i sve više posjetitelja koji se redovito vra�aju na taj sajam, a posjetitelji uglavnom odluku o godišnjem odmoru donose na sajmu ili odmah nakon njega.

Hrvatska se u sklopu sajma f.re.e. predstavila i nauti�arima na ADAC-ovoj tradicionalnoj manifestaciji Skippertreffen. Okupljeni nauti�ari imali su prigodu slušati predavanja o temama koje se izravno ti�u nauti�kog segmenta, primjerice o sigurnosti na moru te o destinacijama za nauti�are. Najak-tualnija tema na ovogodišnjem Skippertrefffenu bio je skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i novi propisi vezani za uvoz, carinjenje i oporezivanje brodova pod zastavom Europ-ske unije. Branimir Ma�er iz Hrvatske gospodarske komore izvijestio je o postupku puštanja u slobodan promet plovila koja se nalaze u postupku privremenog uvoza u Hrvatskoj i o njihovu upisu u hrvatske registre. Tako�er, izvijestio je o skorim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koji se mora uskladiti s pravnim ste�evinama EU. Nakon izlaganja, prisutni nauti�ari, novinari i predstavnici mnogobrojnih udru-ga postavili su veliki broj pitanja koja se vežu poglavito za puštanje u slobodan promet plovila starijih od osam godina i plovila koja su izgubila status robe Zajednice. Nastup na Skippertreffenu služio je kao dodatno objašnjenje zainteresi-ranim nauti�arima o svim postupcima koje moraju poduzeti kako bi regulirali status svog plovila prije pristupanja Hrvat-ske Europskoj uniji.Od 28. velja�e do 3. ožujka 2013. godine u Nürnbergu Hr-vatska turisti�ka zajednica nastupila je na 45. tradicionalnom sajmu Freizeit. Glavna tema tog vode�eg sajma bile su slo-bodne aktivnosti i turizam u sjevernom dijelu Bavarske. Važ-na tema sajma bio je i kamping te novi oblici kampera koji su tek izašli na tržište. Taj je segment kao i obi�no predstavio najve�u ponudu vozila za slobodno vrijeme u Bavarskoj. Ve-�ina izlaga�a ocijenila je nastup vrlo uspješnim što se moglo zaklju�iti i prema ve�im narudžbama i dogovorenim poslo-vima. Tako�er, istodobno je održan i specijalizirani kamping sajam u Essenu, ujedno najve�i turisti�ki sajam u pokrajini Sjevernoj Rajni i Vestfaliji. Uz ponudu o destinacijama u

Njema�koj i diljem svijeta bila je prisutna i ponuda kampinga te opreme za rekreaciju. Taj je sajam najve�i proljetni sajam za putovanja, kampiranje i biciklizam u pokrajini. Posjetilo ga je više od 90 000 ljudi, a u pet dana izlagalo je 1098 izla-ga�a iz 43 zemlje.

Prezentacija hrvatske eno-gastro ponude

Ožujak je obilježio nastup na berlinskom ITB-u, jednom od najvažnijih svjetskih turisti�kih sajmova. ITB je za Hrvatsku osobito važan, a praksa je pokazala da je i naj-bolji pokazatelj turisti�kih kretanja u sezoni koja slijedi. Zadobiti povjerenje Nijemaca, najpoznatijih svjetskih


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

65�

� �

� �

� �

�

putnika, cilj je svih svjetskih turisti�kih odredišta. Stru�ni sajam �ini ITB Berlin najvažnijom poslovnom platformom za globalnu turisti�ku ponudu. Za stru�ne posjetitelje sajam je idealno mjesto za dogovaranje poslova, susrete s poslovnim partnerima, upoznavanje novih trendova, kon-cepata i mogu�nosti suradnje te svakako prigoda za širenje postoje�ih kontakata.

Štand Hrvatske turističke zajednice na sajmu ITB u Berlinu

Prvog dana sajma Hrvatska turisti�ka zajednica je na kon-ferenciji za novinare predstavila turisti�ku ponudu naše zemlje. Na konferenciji se okupilo pedesetak predstavnika njema�kih, poljskih i hrvatskih medija, a u uvodnom govoru direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši�, osvrnuvši se na turisti�ku sezonu koja je za nama, zahvalila im je na doprinosu za iznimne turisti�ke rezultate Hrvatske u 2012. godini. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Frankfurtu, Mato Radi� predstavio je presjek turisti�ke ponude po pojedinim regijama te se posebno osvrnuo na specifi�ne oblike turizma i naše najja�e turisti�ke prednosti, primjerice mnogobrojne otoke, nacional-ne parkove i parkove prirode, UNESCO-ve gradove, brojna nematerijalna dobra te povijesna odredišta i nauti�ki turizam. Na kraju prezentacije prikazan je novi spot za Porsche, sni-mljen na otoku Pagu, a direktor Predstavništva Hrvatske tu-risti�ke zajednice u Frankfurtu Mato Radi� istaknuo je kako se hrvatske prirodne ljepote sve više prepoznaju kao idealno mjesto za razli�ite promidžbene i filmske uratke.

Hrvatska je u posljednjih nekoliko mjeseci bila predstavljena u mnogim tiskovinama, od stru�nih izdanja, dnevnika, specijalizi-ranih tiskovina, pa sve do �asopisa za žene. Izdvajamo najvažni-je. Njema�ki autoklub ADAC je u svojemu �asopisu Motorwelt dva puta ove godine preporu�io Hrvatsku svojim �itateljima. U rubrici za putovanja, u izdanju za velja�u, kao destinaciju za gradski i kulturni turizam me�u pet odabranih mjesta uvršten je Dubrovnik. Preporu�en je radi ugodne klime i bogate kulturne ponude. Odabrani gradovi u kojima gost može ve� u prolje�e uživati u blagoj klimi i kulturnoj ponudi, uz Dubrovnik, bili su Marseille (europska kulturna prijestolnica za 2013. godi-nu), Cadiz na jugu Španjolske, Funchal na atlantskom otoku Madeira i Ascona u švicarskom Kantonu Ticino. U istoj rubrici u travanjskom izdanju Motorwelta redakcija je preporu�ila automobilistima osam destinacija za prolje�e. Me�u izabranim destinacijama je i Istra. Ve� u naslovu �lanka Istra se isti�e kao gastronomska destinacija te se preporu�uje posjet raznim istarskim znamenitostima poput pulske Arene, Huma, Motovuna i starogradske jezgre Rovinja. Istra se tako u Motorweltu našla

u društvu najvažnijih destinacija za njema�ke automobiliste uz Južni Tirol, obalu Balti�kog mora, zapadnonjema�ku pokrajinu Mosel, Korušku, Emiliu Romagnu, Bodensko jezero i belgijski grad Brugge. Motorwelt je tiskano izdanje s najve�om nakladom u Njema�koj i dijeli se na ku�ne adrese �lanova ADAC-a. Tiska se u više od 13 milijuna primjeraka i od velja�e ove godine dostupan je i kao aplikacija za smartphone.

Tiskovna konferencija na sajmu ITB u Berlinu

U drugom ovogodišnjem izdanju �asopisa za žene “Freundin”, pod naslovom “Tako �emo putovati u 2013.” na prvoj stranici reportaže koja predlaže destinacije za odmor i oblike odmora spominje se i Hrvatska pod podnaslovom “Odmor s pet zvjezdica po cijeni od tri zvjezdice”. U tekstu se isti�e da, iako se znalo da naša duga obala nudi kristalno �isto more i predivne kutke, ipak se odmor provodio u Italiji ili Francuskoj, što �e se u 2013. godini zasigurno promijeniti. Hrvatska postaje �lanica europske obitelji i nudi dobar odnos kvalitete i cijene što se više ne može re�i za druge destinacije. Kao “tip” spominje Istru, navode�i da je i Angelina Jolie oduševljena Brijunima. �asopis izlazi u nakladi od 420 tisu�a primjeraka te ga pro�ita 1,89 milijuna �itatelja.

TV Magazin “TV hören und sehen” s impresivnom nakladom od 730 tisu�a primjeraka i 3,38 milijuna �itatelja u sije�nju je tako�er objavio reportažu na �etiri stranice o Hrvatskoj pod naslovom “Najdublje plavetnilo Europe” te nastavlja “Raj dolazi u Europu – u ljeto Hrvatska postaje punopravna �lani-ca EU”. Njezino najve�e blago je u moru – fantasti�an oto�ni svijet. Tekst se nastavlja u zanesenom tonu i kao preporuke se spominju Dubrovnik, Mljet, Bra�, Hvar, Split te Nacionalni park Krka. Vrijednost objave procijenjena je na 145 tisu�a eura.


66

� �

� �

� �

� �

Me�u ostalim vrijednim reportažama potrebno je spomenuti i �la-nak o Istri u gastronomskom �asopisu “Lust auf Genuss Hotspot Istra: Glamour za sladokusce”. Autorica spominje da uz naj�iš�e more na Mediteranu i bogatu kulturnu baštinu, ova “trendy” regija nudi obilje proizvoda poput tartufa, morskih plodova, maslinova ulja i vina. Nakon uvoda u ponudu poluotoka autorica preporu�uje najbolja mjesta u Istri koja treba posjetiti: restorane, hotele, vinare i proizvo�a�e maslinova ulja te preporuku vikend-gourmet rute. Spomenuto je izdanje prodano u 182 219 primjera-ka te je procijenjena vrijednost reportaže 62 tisu�e eura.

Hrvatska u časopisu za žene “Freundin”

Istra u gastronomskom časopisu “Lust auf Genuss Hotspot Istra: Glamour za sladokusce”

U ožujskom broju Inflight Lufthansa Magazina objavljena je dvojezi�na naslovna reportaža (njema�ki i engleski jezik) o hrvatskoj obali “Kolossale Küste: Eine kroatische Reise” ili “Croatia`s answer to Highway No. 1: A breathtaking coast and blue, blue waves”. Autor Marc Bielefeld vodi nas na �etverodnevno putovanje od Zadra do Cavtata s preporukama najboljih lokacija koje se trebaju posjetiti te restorana, ho-tela, suvenira i zanimljive knjige za plažu poput “Buick Ri-viera” Miljenka Jergovi�a, a kao dobru glazbu za put “Ne�u više jazz kantati” Tamare Obrovac. Zanimljiva reportaža popra�ena je živopisnim fotografijama Arthura F. Selbacha. To izdanje Lufthansa Magazina distribuirano je u 271 135 primjeraka s dosegom od 1,46 milijuna �itatelja. Vrijednost reportaže procijenjena je na 430 300 eura. Reportaža je dos-tupna i na novoj Lufhansa Magazin aplikaciji za iPad.

Reportaža o Hrvatskoj u Inflight Lufthansa Magazinu


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

67�

� �

� �

� �

�

Reportaže o Hrvatskoj objavljene su u vode�im specijalizira-nim izdanjima za nauti�are: Boote i Yacht. U magazinu Boote (distribucija 40 000 primjeraka) autorice Siegrun Scheiter i Bodo Müllera putovanje vodi po hotspot destinacijama i re-storanima za mega jahte od Kornata do Cavtata. Vrijednost re-portaže na 11 stranica procijenjena je na 64 900 eura. Za Yacht �asopis piše Michael Amme i na osam stranica predstavlja savjete i insider tips za skoru sezonu od marina do uvala, izleta na kopno, gastronomske ponude, no�nog života, mogu�nosti kupnje i sli�no. Vrijednost reportaže je 75 770 eura, distribuci-ja 48 500 primjeraka uz doseg od 0,21 milijuna �itatelja.

Reportaže o Hrvatskoj u vodećim specijaliziranim izdanjima za nautičare: Boote i Yacht

Od ostalih objava u poznatim �asopisima važno je spomenuti i reportažu Thomasa Brandla o gastronomskoj i enološkoj ponudi Istre u travanjskom izdanju gastronomskog �asopisa Weinwelt. U reportaži su predstavljeni poznati istarski vinari, primjerice Giorgio Clai, Gianfranco Kozlovi�, Bruno Trapan, Marino Markeži�, Mladen Rožani� te restorani i konobe, primjerice Stari Podrum, San Rocco u Brtonigli, La Grisa, Monte Mulini, designer hotel Lone uz naravno putopisne opise lokacija u unutrašnjosti Istre i na njezinoj obali. Autor je u Istri boravio u travnju prošle godine. Procijenjena vrijednost repor-taže na šest stranica je 34 020 eura. �asopis je distribuiran u 30 424 primjerka i �ita ga 0,16 milijuna ljudi.

I 48 I

Hausgebrauch wurde immer produziert in der Familie. Aber das, was Giorgio heute je nach Jahr auf 20 000 bis 25 000 Flaschen zieht, ist schon „bastanza specifico“ (ziem-lich speziell), wie der 55-jährige im istrisch-venezianischen Dialekt erklärt. Der Autodi-dakt macht so ziemlich alles genau so, wie man es in der Weinbauschule nicht lernt: Im Rebgarten arbeitet er biodynamisch unter strenger Beachtung der Mondphasen, seine sechs Rebsorten auf sieben Hektar Land pflegt er von Hand, alle Trauben vergären spontan, selbst die weißen lässt Clai manch-mal monatelang mit den Schalen im Holzfass mazerieren.

Was dabei herauskommt, mitunter zum eige-nen Erstaunen des Winzers, sind Weine, für die es eine eigene Kategorie geben müsste: orangefarben. Der „Sveti Jakov“ 2010, reinsor-tig aus der autochthonen Malvazija Istarska gewonnen, duftet intensiv nach Agrumen-

schale, Aprikose, kandierten Früchten und Karamell, spürbare Tannine erobern den Gaumen mit Macht. Das salzig-mineralische Finish bleibt endlos haften. Clais „Ottocento“, ein Verschnitt aus Malvazija, Chardonnay, Sauvignon Blanc und Pinot Gris, erinnert gleichfalls an einen Qvevri-Wein aus Geor-gien: eckig, kantig, mit Mandel- und Walnuss-aromen, polyphenoler Struktur und großer Lebendigkeit auf der Zunge. Ein Monument, das in keine Schablone passt. Ein bisschen so wie sein Schöpfer. „Gottseidank bin ich in Istrien geboren!“, steht als Motto auf Giorgio Clais Hauswand zu lesen. In der Tat ist die 100 Kilometer lange und bis zu 70 Kilometer breite Halbinsel mit ihrer wechselhaften Geschichte ein eigener Mikrokosmos irgend-wo zwischen Kroatien, Italien, Slowenien – zu dem der nördliche Zipfel gehört – und Österreich. Von 1815 bis zum Ende des Ers-ten Weltkrieges war Istrien Teil der Habsbur-ger Monarchie. Anderswo an der Adria mag

es feinere Sandstrände geben, die das inter-nationale Massenpublikum anlocken. In Istrien setzt man seit einigen Jahren auf Qua-litätstourismus mit dem Anspruch, eine der großen Genießerdestinationen Europas mit Meereszugang zu werden.

Niemand kann dies so überzeugend erklären wie Denis Ivosevic, seit 2010 Direktor des Tourist Boards von Istrien. Der 44-jährige mit Uni-Abschlüssen in Ökotourismus, italieni-scher Literatur und Philosophie erinnert sich an seine Anfangsjahre: „Nach dem Krieg mit den Serben 1995 lag der Tourismus am Boden, unsere früheren Gäste gingen woan-ders hin – wir mussten uns komplett neu erfinden.“ Heute spielt der Badetourismus natürlich auch eine Rolle in Istrien. Aber seit ein paar Jahren entdecken mehr und mehr Feinschmecker das reizvolle Hinterland der Küste mit Künstlerdörfern wie Grožnjan oder Zavrsja, dem Städtchen Motovun, dem

Die Weingegend Motovun lädt nicht nur zum Wandern, sondern auch zu Ausflügen in die idyllisch gelegenen Dörfer

I weinreisen I

Trüffelzentrum Livade oder Momjan und Buje. Im Nordwesten Istriens hat sich ein „kulinarisches Dreieck“ entwickelt, in dem sich an schönen Wochenenden halb Triest zu treffen scheint. Das verwundert keineswegs: Man isst einfach besser in Istrien …

Die Konoba Stari Podrum („Alter Keller“), idyllisch an einem Bach gelegen, ist ein herr-lich unprätentiöses Landlokal. Chefin Mira Zrnić hobelt in der Küche großzügig Trüffeln aus dem Tal über die hausgemachten „Fuži“-Nudeln, dazu gibt’s luftgetrockneten Schin-ken („Pršut“), Rührei mit wildem Spargel und frische Pilze vom Rost, von den charmanten Töchtern Ingrid Franceschini und Marinka Zrnić mit viel Herzlichkeit serviert.

Wenige hundert Meter weiter zeugt der ein-drucksvolle Kellereibau Gianfranco Kozlovićs von Istriens Aufbruch in ein neues Zeitalter. Der 47-jährige Oenologe zaubert aus der frü-

her als recht einfach verschrienen Malavazija-Traube mit Hilfe modernster Kühltechnik und schonender Verarbeitung mineralisch-frische Weißweine, die perfekt zu den Fischen und Meeresfrüchten von der Küste passen. Die Top-Tropfen aus der Einzellage Santa Lucia, teilweise im Akazienholzfass ausgebaut, gehen zwar nicht unbedingt als Leichtweine durch – aber begeistern trotz mehr als 14 Volumenprozent Alkohol mit ausgeprägtem Kräuterduft, Aromen von voll-reifen Melonen und Ananas, getrockneten Feigen und sehr komplexer Struktur. Gian-franco Kozlović, eher der Typ stiller Tüftler als ein großer Selbstdarsteller, hat es auch geschafft, die wilde, ungebärdige rote Teran-Rebe zu zähmen. Im Verschnitt mit Merlot und Cabernet Sauvignon wird die tanninstar-ke Traube deutlich zugänglicher und weicher, ohne die typische, tiefdunkle Beerenfrucht zu verlieren. Auf 25 Hektar Fläche baut Kozlović seine charaktervollen Kreszenzen an, fast in

Sichtweite zur slowenischen Grenze. Wenn 450 Kilometer Luftlinie westlich von Istrien, im piemontesischen „Trüffel-Mekka“ Alba Gourmets aus der ganzen Welt sich an schwarzen oder weißen Trüffeln gütlich tun, dann essen sie nicht selten ein Stück Istrien mit – viele Händler kommen extra aus Ita-lien, um sich dort mit dringend benötigtem Nachschub einzudecken. Zwischen 700 und 1 000 Euro kostet das Kilo schwarze Sommer-trüffeln, das Kilo weiße Trüffeln (Tuber mag-natum pico) wechselt für Beträge zwischen 2 200 und 2 800 Euro den Besitzer. Die Quali-tät der unterirdisch wachsenden Knollen aus dem Mirna-Tal und dem Wald von Motovun ist sehr hoch. Wer vor Ort die Probe aufs Exempel machen will, kommt an einem Besuch des legendären Trüffel-Restaurantes Zigante in Livade nicht vorbei. Besitzer Gian-carlo Zigante nennt heute ein kleines Trüffel-Imperium sein eigen, mit Läden in sechs ist-rischen Städten und Versand via Internet

Während der Saison fast die Leibspeise in Istrien: Trüffel

Rund um das Künstlerdorf Groznjan findet man viele der istrischen Spezialitäten

Im Hotel und Restaurant La Grisa in Bale lässt es sich gut leben ...

Wein hat in Istrien einen extrem hohen Stellenwert

Gastronomska i enološka ponuda Istre u časopisu Weinwelt


68

� �

� �

� �

� �

O gastronomiji u Istri piše i Bertram Job za nadregionalne dnevne novine “Süddeutsche Zeitung”. U središtu reportaže pod naslovom “Ivicas Spürnase” su istarsko bijelo zlato, tj. tartu� . Novinar prati traga�a Ivicu u lov na tartufe, posje�uje kultni restoran Zigante u Livadama, uživa u pogledu koji mu se pruža iz sobe u hotelu Kaštel u Motovunu ili u šetnji uli�icama Buze-ta, Ro�a, divi se freskama u Beramu, susre�e bicikliste na ruti Parenzana i vra�a se u Njema�ku prepun dojmova o ljepotama unutrašnjosti Istre. Vrijednost reportaže procijenjena je na 55 995 eura, a naklada tih dnevnih novina je 424 664 primjerka.

Autor Stefan Ruzas i dobitnik prošlogodišnje nagrade “Zlatna penkala”, objavio je pri�u u tjednom �asopisu “Focus” o novom licu Hrvatske “Schickes Europa” u kojoj predstavlja dizajnerske hotele i to Lone, Amabilis, Monte Mulini, Lafodia te Iadera. Reportaža na dvije stranice “vrijedna” je 103 920 eura, distribu-irana je u 573 760 primjeraka i novine �ita 4,54 milijuna ljudi. Od sije�nja do ožujka ove godine Hrvatska je u turisti�kom smi-slu spomenuta 1046 puta u raznim tiskanim izdanjima u Njema�-koj. Ukupna procijenjena vrijednost tih objava je 5.015.145 eura.

Giorgio Clai ist mit sich und der Welt erkenn-bar im Reinen. Verschmitzt lächelnd sitzt er auf der Bank im Schatten vor dem Haus, Gat-tin Vesna an der Seite, nimmt einen kräftigen Schluck seines „Sveti Jakov“ und genießt den weiten Blick über Weinberge, Olivenhaine, Obstgärten und Kalksteindörfer hinunter ans Meer bei Novigrad. Direkt an der alten Rö -mer straße Via Flavia, die sich hier kurven-reich über die Hügel windet, liegt für ihn das Paradies auf Erden. Einen Wegweiser zum Weingut Clai gibt es nicht, aber auf den ver-zichtet dessen Besitzer gerne: „Wer mich sucht, der findet mich auch – hier wissen doch alle, wo ich wohne.“ Zwölf Jahre ist es her, dass die Clais ihr Restaurant „La Pergola“ im italienischen Triest aufgegeben haben, um in Giorgios Heimatdorf Krasica im Nordwes-ten der Halbinsel Istrien den Neustart als Winzer zu versuchen. Etwas Wein für den

Frischer Fisch, Olivenöl, Trüffel und guter Wein: Das Touristenziel

an der Adria wandelt sich immer stärker zu einer Destination für

anspruchsvolle Gourmets …

Der Ort Rovinj lockt Urlauber mit einer schmucken Altstadt und wunderschöner Lage am Meer

VON BERTRAM JOB

E in Radiobeitrag über diese Ge-gendmüsste wohlmit demGebellderHunde beginnen.Man hört sievon frühmorgens bis spätabends

immer wieder in dem sonst so ruhigen TalderMirna. Als seien sie in demdünnbesie-delten Landstrich in der Mehrheit – undwahrscheinlich ist das auch so.

Ivica Kalcic hält jedenfalls gleich sechsanseinemHausaußerhalbderkleinenOrt-schaft Livade. Zwei davon hat er an diesemMorgendabei. Viel zu erwarten sei von denhalbhohenMischlingen aber nicht, erklärtder pausbäckigeMannmit demkugelrun-den Bauch. Weil die Tiere am Abend zuvornochgegessenhätten, fehle ihnender letz-te Antrieb, ihrer feinen Nase zu folgen.Danntauchenwirgemeinsamindiemodri-geWelt ausMooreichen und Birken ein.

Ein paar kleine Exemplare von TuberMagnatumPico stöbern IvicasHundeden-noch auf. Womit er mal wieder bestätigtwäre, der spezielle Ruf der Region. Nir-gendwo in Istrien stecken so viele weißeTrüffeln in der Erde wie in den Eichenwäl-dern zu Füßen von Motovun, der altenBergfestung an der Mirna – sodass sichdas aufgeregte Gekläffe, das sich mit denNebelschleiern über die Landschaft legt,praktisch von allein erklärt.

„Als ichgelernthabe,Akkordeonzuspie-len,musste ich jedenTagüben“, sagt Ivica,der früher ineinerOberkrainer-Kapellege-

spielt hat. „Und so ist es auchmit den jun-gen Hunden. Sie brauchen drei, vier Jahre,bis sie richtig ausgebildet sind.“DasweißeGoldvonIstrien–es liegtoftnureineHand-breit,manchmalaberaucheinenMeterun-ter dem Boden und ist mehr oder wenigerschnell mit dem scharfkantigen Handspa-tenzuTagegefördert.Darumversuchensoviele ihr Glück. Immer auf der Suche nachdem „Jackpot“, wie hier mehr als hundertGramm schwere Knollen genannt werden.100 Gramm bringen am Markt zwischen200 und 300 Euro, also ein Drittel einesdurchschnittlichenMonatslohns.

Längst nicht alle machen sich wie Ivicadie Mühe, die offizielle Lizenz des Land-wirtschaftsministeriums zu erwerben.Kontrolliert aber wird das kaum, und dieNachfrage bleibt hoch. Denn nach der Su-che kommendieGourmets, die sich in die-sen Breiten an den gedeckten Tisch setzen

wollen. So wie in der Enoteca der FamilieZigante in Livade, wo Italiener und Öster-reicher, Japaner und Amerikaner für einTrüffel-Menü ihre Kreditkarten zücken.

Es waren die Zigantes, heißt es, die inden Zwanzigerjahren damit begannen, dieTrüffeln aus der istrischen Erde zu holen.Und es ist Gianfranco, ihr bodenständigerNachfahre, der mit seinen Hunden 1999hier im Tal die größte Trüffel der Weltfand: 1,31Kilo, damit kamer insGuinness-Buch.Seitdemwill jeder inseinemprämier-tenRestaurant speisen,woaucheinemaß-stabsgetreue Nachbildung des Findlingszu bestaunen ist. Das unscheinbare Liva-de: plötzlich „the place to be“.

Es hat offenbar so eine geschäftstüchti-ge Sippe gebraucht, um den Kult um diemüffelnde Knolle anzuschieben. Und lan-ge sah es so aus, als träume ganz Istrienwie dieses Dörfchen an der Mirna vor sichher: ohne ein Bewusstsein davon, welcheSchätze hier für Bewohner und Besucherparat liegen. Eine unschuldigeLandpome-ranze, die nicht recht um ihre Reize weiß.

Urlaub in Istrien, daswar lange ein Syn-onymfür denAufenthalt an seiner äußers-ten Kante. Adriatische Sommerfreudenvon Pula bis rauf nach Rovinj, Porec, Novi-grad.NurwerdieHitze unddasGewimmelmeidenwollte, wagte sich für einenhalbenTag ins Landesinnere – und genoss diegeschwungene,andieToskanaerinnerndeLandschaft. Aber wo gab es Hotels oderRestaurants, die zum Bleiben einluden?

Das ist inzwischen deutlich besser ge-worden, und so spricht sich nun herum,dass die westlichste Region Kroatiensnoch etwas zu bieten hat: das Hinterland.Man muss nur ein bisschen danach stö-bern, Mensch wie Hund. Im historischenKern von Motovun etwa, auf 288 MeternHöhe, gibt es wieder ein passables Hotelmit grandiosem Ausblick: das Kastel. Undein Filmfestival, das Ende Juli Cineastenaus halb Europa anzieht: mit unabhängi-genProduktionen,dieaufdemPlatzanderPfarrkirche über die Leinwand flimmern.

OderdaskleinstädtischeBuzet, 15Auto-minuten weiter nordwestlich gelegen:Wieeine Miniatur des Hradschins thront diemittelalterliche Altstadt hinter der Wehr-mauerüberdemLand. „Wir sinddasganzeJahr hier, egal wie viele kommen“, sagt diejunge Frau mit der Designerbrille an derRezeption des Hotels inmitten der Alt-stadt. „Und das ist der Unterschied. DieLeute an der Küste arbeiten nur vier, fünfMonate imJahr, dannhabensiegenugver-dient. Es ist eine andere Einstellung.“

Manchmal sind von hier oben Gleit-schirmfliegerauszumachen,diedasgegen-überliegende Cicarija-Bergmassiv alsStartrampe benutzen. Oder Radfahrer mitMountainbikes, die der reichen Geschich-te dieser Region auf der Spur sind. Illyrer,Römer, Byzantiner, Franken, Kroaten undSlowenen: Reichlich viele haben hier –wieaufder ganzenHalbinsel– vorübergehendgeherrscht und ihre Spuren hinterlassen.

Das kleine, in Stein gehauene Roc: einebefestigte, 1000 Jahre alte Siedlung, in dervor allem das kroatische Schrifttum unddie Druckkunst aufblühten. Hinter demStadttor ein ganzes Ensemble vonKirchenundKapellenmit frommenBotschaften inglagolitischer Schrift, dem urslawischenAlphabet. Das winzige, weltberühmteHum: angeblich der kleinste Fleck aufdemGlobus, der Stadtrechte genießt. Einekompakte Festung, die Riesen der Legen-denachausdenRestendesGesteins form-ten, das sie für die Städte an der Mirnabrauchten. Die fast 800-jährige Pfarrkir-che von Vrh mit der steinernen Kustodia.Die berühmten Fresken der Friedhofskir-che im Bergdorf Beram. Irgendetwas isthier alle zehn Kilometer zu entdecken.Und alle fünf lockt eine Konoba: ein Land-gasthaus, in dem die Schätze der regiona-len Küche mit rustikalem Charme understaunlicher Raffinesse aufgetischt wer-den. Darum sind Touren der beste Wegdurch Istrien: Rumliegen geht am Meer,hier ist Bewegung angesagt.

Biker etwa liebenvor allemden interna-tionalen Radweg, welcher der Parenzanafolgt, einer alten Schmalspurbahn, die vonTriest über Slowenienbis nachPorec führ-te.Das ist auf istrischer Seite ein gut60Ki-lometer langer Ritt über Viadukte, durchTunnel und entlang zahlreichen aufgege-benenBahnhöfen. Vorbei an der 3000 Jah-re alten Ortschaft Buje, den Galerien imerhaben gelegenen Künstlerdorf Groz-njan, Livade,Motovununddem italienischgeprägten Vizinada.

„Der Weg zu Gesundheit und Freund-schaft“ ist der offizielle Name der Route,die nach der Jahrtausendwende auch mitEU-Mitteln umgebaut wurde. Dahintersteckt auchderWunsch, dass dieAnimosi-tät zwischen Italienern und Kroaten, diesich gerade in Istrien wechselseitig mobb-tenundvertrieben, inzwischenGeschichteseinmöge. Für die Feinschmecker, die nunüber neue Weinstraßen fahren, ohnehineine Selbstverständlichkeit: Hauptsache,es gibt ein paar gute Jahrgänge, die mankosten undmitnehmen kann.

Wie oft wird es in diesen Tagen spät beiKlaudio, der nahe Motovun das WeingutTomaz führt. Selber schuld: Wenn derfreundliche Schrank von einemMann, eingelernter Metzger, seinen Gästen selbstgemachte Wurst und Trüffelkäse zu denWeinproben reicht, will keiner so schnellnach Hause gehen. Lieber noch einenkühlenMalvazija, einen lieblichenMuskatoder den rubinroten Teran, für den Klau-diomehrere Preise erhalten hat.

Früher hätten die Leute hier nur zwi-schen Rot und Weiß unterschieden, sagtKlaudio. Und die Winzer hätten sich nichtgerade zerrissen, als sie in der jugoslawi-schen Republik ihren Soll abliefern muss-ten. In den vergangenen Jahren hat eineneueGeneration vonWeinbauern dafür anantike Zeiten angeknüpft. Schon die Rö-mer schwärmten von denWeinen und Oli-ven, die aus der zehnten Provinz Venetia etHistria in Amphoren geliefert wurden.

Jetzt gebe es auf der Halbinsel schonmehr als 100 Weingüter, sagt Klaudio, diezusammenrund6000Hektarbewirtschaf-teten – „das schafft eine gesunde Konkur-renz“. Und plötzlich geht es ihm nicht an-ders als der FamilieZigante imbenachbar-tenLivade:SolventeÖsterreicherund Itali-ener, aberauchDeutscheundRussenkom-men aus dem Norden, um seine hoch ge-handelten Produkte zu verkosten.

Ach ja, die Hunde: Natürlich hat auchKlaudio welche, undwenn er Zeit hat, gehtermit ihnen indenEichenwald, aufTrüffel-suche. ImRadiowürdenwir zumEnde alsowieder Hundegebell hören; es ist die Titel-melodie dieser Gegend, die ein Land vollerSchätze besingt.

Mirna

2 kmSZ-Karte

Livade

SLOWENIEN

I S T R I E N

Motovun

Butoniga-Stausee

Hum

BuzetRoc

KROATIEN

Zagreb

44

E751

Ivicas SpürnaseUrlaub in Istrien, das war lange ein Synonym für den Aufenthalt am Meer. Das hat sich geändert. Vor allem im Hinterland der kroatischen Halbinsel

besinnt sich eine neue Generation von Bauern, Winzern und Gastronomen auf das kulinarische Erbe

Eine neue Fahrradstreckesoll helfen, dass Kroaten undItaliener sich näher kommen

Nirgendwo in Istrien stecken so viele weiße Trüffeln in der Erde wie in den Eichenwäldern zu Füßen von Motovun. In der alten Bergfestung an der Mirna befindet sich heute ein Hotel. FOTOS: HRVOJE POLAN/AFP

Anreise: Flug nach Triest, von dort mit dem Auto inrund einer Stunde bis Livade.Unterkunft: In Buzet: Hotel Vela Vrata, Über-nachtung pro Person 60 bis 80 Euro, Tel.:00385/52/49 47 50, www.velavrata.net; in Motovun:Hotel Kastel, DZ mit Frühstück 80 bis 100 Euro, Tel.:00385/52/68 16 07, www.hotel-kastel-motovun.hr;B&B Villa Borgo, DZ 60 Euro, Tel.: 00385/52/68 17 08.Essen und Trinken: Restaurant Zigante in Livade, Tel.:00385/52/66 43 02, www.restaurantzigante.com;Erstklassige Konoba: Stari Podrum in Momjan, Tel.:00385/52/77 91 52; Weingut Tomaz: Vina Tomaz,Kanal 36, 52424 Motovun, Tel.: 00385/52/68 17 17,www.vina-tomaz.hrTrüffel: Im Sommer werden schwarze, im Herbstweiße Trüffel gesucht. Kontakt zu Ivica Kalcic: Tel.:00385/98/99 48 096.Allgemeine Auskünfte: Kroatien Tourismus,www.croatia.hr

36 REISE Donnerstag, 14. März 2013, Nr. 62 DEFGH

Gastronomija Istre u dnevnim novinama “Süddeutsche Zeitung”


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

69�

� �

� �

� �

�

POLJSKAPoznati poljski putopisac Robert Mak�owicz snimio putopise na KvarneruVelika poljska televizijska zvijezda, svjetski putopisac i prija-telj Hrvatske, Robert Mak�owicz ponovno je snimio emisiju u Hrvatskoj, ovaj put na kvarnerskom podru�ju. Po�etkom ožujka 2013. godine Robert Mak�owicz i njegova ekipa su za potrebe 2. programa poljske televizije snimili tri emisije i to na Rabu, Krku, Cresu, Lošinju i u Rijeci što je ukupno 21 emisija snimljena u svim dijelovima Hrvatske. Tri emisije o kvarnerskom podru�ju emitirane su 28. travnja, te 5. i 12. svibnja. Svaku od emisija prosje�no pogleda oko 3,5 milijuna gledatelja, a do sada Robert Mak�owicz je u 14 godina svojih putovanja po svijetu snimio više od 330 emisija. Ina�e, Mak�owicz ve� više godina provodi nekoli-ko mjeseci u Hrvatskoj, to�nije na Pelješcu, gdje je kupio i ku�u.

Ove godine, sedmi put u Hrvatskoj realiziran je projekt “Uživo iz Hrvatske”. Program je rezultat suradnje najutjecajnije informacijske TV postaje TVN 24 i Predstavništva Hrvatske tu-risti�ke zajednice u Poljskoj. Taj su projekt poljski marketinški stru�njaci i turoperatori ocijenili najboljim kao primjer uspješne nacionalne turisti�ke promidžbe u Poljskoj. Ove je godine pro-jekt ostvaren od 10. do 21. svibnja 2013. godine. Ekipa spome-nute televizijske postaje se tijekom boravka u Hrvatskoj svaki dan javljala od pet do osam puta uživo, svaki dan iz drugog mjesta, od Rovinja do Cavtata. Uz spomenuta javljanja, nave�er je tri puta, tako�er uživo, na tematskom kanalu TVN Meteo bio realiziran program iz hrvatskih mjesta. Projekt “Uživo iz Hrvatske” uklju�ivao je i 370 spotova od �ega je 270 emitirano u najgledanijim terminima na postajama TVN 24 i TVN Meteo.

Županijske turisti�ke zajednice Kvarnera i Dalmacije uspješ-no su se predstavile na turisti�kom sajmu u Gda�sku, koji se održao od 12. do 14. travnja ove godine. Posjetitelji su poka-zali veliko zanimanje za promidžbene materijale, a sajamski nastup bio je oboga�en nastupom dua BIG iz Makarske. Prvog dana održavanja sajma u Gda�sku, Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Poljskoj organiziralo je prezentaciju i konferenciju za novinare spomenutih turisti�kih zajednica i poljskoga zrakoplovnog prijevoznika Eurolot, koji �e ove godine povezivati �etiri poljska grada, me�u njima i Gda�sk, s jadranskom obalom. Na prezentaciji i konferenciji za novinare sudjelovalo je oko 30 predstavnika medija.

Kadrovi iz putopisa Robert MakłowiczaPredstavljanje Kvarnera u Gdańsku


70

� �

� �

� �

� �

Kadrovi iz emisije “Uživo iz Hrvatske”

RUSIJAPriznanje Hrvatskoj turisti�koj zajednici za rad na promidžbi Hrvatske u Rusiji

Najve�i moskovski sajam turizma MITT dodijelio je prizna-nje Predstavništvu Hrvatske turisti�ke zajednice u Moskvi za doprinos u promidžbi Hrvatske na ruskome tržištu te i za dvadeset godina uspješne suradnje i odanosti toj turisti�koj priredbi. Sajam se ove godine održao od 20. do 23. ožujka, a sve�ana ceremonija dodjele nagrade organizirana je 20. ožujka u moskovskom hotelu Ritz Carlton. Nagradu je u ime Hrvatske turisti�ke zajednice preuzeo direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Rusiji Mladen Falkoni, koji je organizatorima sajma te mnogim turisti�kim djelatnicima i medijima zahvalio na dugotrajnoj uspješnoj suradnji. Dodjeli priznanja za rad Hrvatske turisti�ke zajednice posvjedo�ili su mnogobrojni hrvatski partneri nazo�ni na sajmu te ruske turisti�ke tvrtke i turoperatori koji u svojoj ponudi imaju i Hrvatsku. Uz Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice, nagra�ena su i predstavništva Ma�arske i Dubaija. Hrvatska turisti�ka zajednica na sajmu MITT tradicionalno predstavlja hrvatski turizam, a osobito posljednjih deset godina od kada je otvoreno i aktivno djeluje Predstavništvo.

Tako�er, u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Moskvi, 22. sije�nja 2013. godine održane su poslovna radionica, konferencija za novinare i prezentacija o hrvatskoj turisti�koj ponudi za predstavnike medija. Odaziv je bio iznimno dobar, a sudjelovale su 32 hrvatske tvrtke i više od 200 ruskih turoperatora te turisti�kih tvrtki, a na konferenciji je bilo 100 novinara. Izravni kontakt s turo-peratorima iz Rusije dao je mogu�nost mnogim hrvatskim partnerima da dogovore suradnju i pove�aju turisti�ki promet s tog tržišta u pojedina turisti�ka odredišta naše zemlje. Doga�aj se može ocijeniti izrazito uspješnim ne samo prema broju hrvatskih i ruskih sudionika, nego i prema kvaliteti ostvarenih kontakata koji omogu�uju još snažnije djelovanje na ruskom tržištu.

SAD i KANADAHrvatska sve zastupljenija u ameri�kim medijimaHrvatska je na novogodišnje jutro predstavljena kao hit destinacija u jednom od najgledanijih jutarnjih programa u Americi, “The Today Show” televizijske ku�e NBC, koji sva-ko jutra gleda 4286 milijuna Amerikanaca. Emisiju su pratile fotografije i promidžbeni video Hrvatske koji su dogovoreni u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku. Hrvatska je na taj na�in predstavljena na jednom od najgledanijih televizijskih kanala u Americi i to u udar-nom terminu.

Najgledanija ameri�ka TV postaja za putovanja, The Travel Channel, uklju�ila je Hrvatsku u novu emisiju pod nazivom “Putovanje života”. Jednosatna emisija u kojoj se pred-stavljaju dvije destinacije, Hrvatska i Italija, premijerno je prikazana 27. sije�nja 2013. godine. The Travel Channel TV postaju gleda 95 milijuna Amerikanaca. Poznati ameri�ki vo-ditelji predstavili su najbolje od Hrvatske i Italije, uklju�uju-�i hotele, plaže, ekskluzivna iskustva te naravno eno i gastro ponudu. Premijeru emisije prati i serija �lanaka o Hrvatskoj, na vrlo popularnoj internetskoj stranici TV postaje Travel Channel (www.travelchannel.com) koja ima gotovo milijun posjetitelja na mjesec.Od samog po�etka na pripremi emisije aktivno je sudjelovalo Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku, a serije �lanaka o razli�itim temama ra�ene su u suradnji s mnogim putopisnim novinarima.

The New York Times, ameri�ke dnevne novine s gotovo najve�om nakladom, uvrstio je Stari Grad na Hvaru na po-pis “46 places to go in 2013.”, preporu�uju�i putnicima da otkriju ne samo Hvar nego i Stari Grad te mirnije dijelove otoka. Istodobno, jedan od najprestižnijih �asopisa za puto-vanja, National Geographic Traveler, u izdanju za velja�u 2013. preporu�io je Zadar kao jednu od najboljih malih europskih luka.

Hrvatska je u velja�i bila zastupljena u medijima s 25 �la-naka u 21 objavi od kojih možemo izdvojiti huffingtonpost.com koji je uklju�io InMusic Festival u �lanak o festivalima koje treba posjetiti ove godine, forbes.com donosi pri�u o najboljim plažama te uklju�uje Hrvatsku, travelchannel.com nastavlja seriju �lanaka u Hrvatskoj s dva nova �lanka, a Recommend magazin i Travel Weekly izvijestili su o Pica-ssovoj izložbi. Tijekom ožujka o Hrvatskoj je objavljeno 35


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

71�

� �

� �

� �

�

�lanaka u 38 objava. Me�u ostalih isti�u se huffingtonpost.com, theknot.com, Washington Post, The Globe and Mail, canadianliving.com itd. O Picassovoj izložbi u Zagrebu izvi-jestili su San Francisco Chronicle i kanadski Globe and Mail. U travanjskom izdanju kanadskog �asopisa specijaliziranog za gastronomska putovanja “Taste and Travel”, objavljen je �lanak “Movable Feast; East of Adriatic” o kontinentalnoj Hrvatskoj novinarke Diane Penwill. �lanak na osam strani-ca u boji opisuje gastro i eno putovanje središnjom Hrvat-skom te Slavonijom i Baranjom. U �lanku su zastupljena tradicijska hrvatska jela kao i popis preporu�enih restorana. Novinarka je na putovanju po Hrvatskoj bila prošle godine u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku. Na internetskoj stranici financijskog �asopi-sa Forbes, objavljen je �lanak – Vodi� kroz Istru novinarke Marcy Gordon koja je ovog prolje�a boravila u našoj zemlji

u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku. Hrvatska je tako�er u travnju bila zastupljena u sljede�im medijima: New York Magazine, New York Times, Fodors.com, http://www.travelandescape.ca te drugim.

Sajmovi i ostale tržišne aktivnosti

U New Yorku je od 18. do 20. sije�nja 2013. godine odr-žan jubilarni, deseti New York Times Travel Show, najve�i turisti�ki sajam u Americi na kojemu je, me�u 500 izlaga�a iz svijeta, svoju turisti�ku ponudu predstavila i Hrvatska. U organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku mnogobrojnim turisti�kim medijima, putni�kim agencijama i svima koji su posjetili sajam tradicionalno smješten u Jacob K. Javits Centru, dane su sve informa-


72

� �

� �

� �

� �

Iz američkog tiska

cije za ugodan odmor i putovanje u Hrvatsku. The New York Times Travel Show jedan je od najve�ih sajmova u Sjevernoj Americi koji je, prema prvim procjenama, ove godine posjetilo više od 25 000 ljudi. Prije samog sajma u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku, u prostorijama Hrvatskog konzulata, održani su sastanci hrvatskih turisti�kih subjekata i ameri�kih organi-zatora putovanja. Na prezentaciji su bile turisti�ke zajednice Zagreba i Kvarnera, Zra�na luka Zagreb, Hoteli Baška te agencije Uniline, Katarina Line i Inspiration Croatia koji su svoju ponudu predstavili ameri�kim turisti�kim djelatni-cima. Veliko obostrano zanimanje turisti�kih djelatnika za putovanja u Hrvatsku te sjajne najave koje dolaze sa sjever-noameri�kog tržišta dobar su uvod u ovogodišnju turisti�ku sezonu. Takvo zanimanje najutjecajnijih ameri�kih medija te objavljeni rezultati istraživanja ameri�ke kompanije Travel Leaders, koji isti�u kako više od tre�ine ameri�kih putni�-kih agenata smatra da je Hrvatska najvažnija “dolaze�a” destinacija u Europi za 2013. godinu, rezultat su odra�enih promotivnih aktivnosti Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku. Hrvatska �e i ove godine biti važna europska destinacija na sjevernoameri�kom tržištu, a ame-ri�ki i kanadski turisti su zanimljivi jer putuju u predsezoni i posezoni te su poznati i kao dobri potroša�i koji uglavnom odsjedaju u hotelima visoke kategorije.

Direktorica Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku Andreja Cvitkovi� predstavila je ponudu Hrvat-ske uz turisti�ku zajednicu grada Dubrovnika na sve�anom doga�aju u Harvard Clubu New York koji je organiziran uz potporu grada Dubrovnika te u sklopu kojeg je održan i koncert Buce i Sr�ana, poznatoga dubrova�kog dua. Doga�a-nju su nazo�ili brojni mediji, organizatori putovanja te važne osobe iz kulturnog i poslovnog svijeta New Yorka.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku je tijekom velja�e i ožujka poja�ano sura�ivalo s organiza-torima putovanja u Americi i Kanadi, a zaklju�ci su kako �e prodaja aranžmana za Hrvatsku za ovu i idu�u godinu donijeti porast turisti�kog prometa. U ožujku su uspostav-ljeni kontakti s još nekoliko važnih agenata i turoperatora s kanadskog tržišta, tj. iz Quebeca � Transat, Preference Vacations, Club Voyages... koji su u svoje programe za 2013. i 2014 uvrstili Hrvatsku. U porastu je potražnja i agenata i izravno klijenata za promidžbenim materijalima i informacijama za putovanja u Hrvatsku. Tako�er, održan je i poslovni sastanak ameri�kih agencija u New Yorku te predstavnika hotelske grupacije Istraturist Umag koji je direktorica Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u New Yorku Andreja Cvitkovi� organizirala u prostorijama Hrvatskog konzulata u New Yorku.


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

73�

� �

� �

� �

�

SKANDINAVIJAFinci proglasili Hrvatsku najzanimljivijom stranom destinacijom Hrvatska je ovogodišnja dobitnica nagrade “Finnish Travel Award 2013.” za najzanimljiviju stranu destinaci-ju prema odabiru javnosti, koju svake godine dodjeljuje uprava najve�eg i najutjecajnijega turisti�kog sajma u Finskoj “Matka Travel Fair”. Nagradu je direktoru Pred-stavništva Hrvatske turisti�ke zajednice za Skandinaviju Paulu Šiki�u predao direktor sajma Christer Haglund, koji je �estitao Hrvatskoj na uspješnim promidžbenim aktivnostima na skandinavskom tržištu. Hrvatska je tako ve� na samom otvorenju sajma, koji se u Helsinkiju održao od 17. do 20. sije�nja, dobila odli�nu promidžbu svoje turisti�ke ponude te dodatnu potvrdu o sve ve�oj popularnosti me�u stanovnicima Finske i susjednih zema-lja. Na sajmu je Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajed-nice u Skandinaviji predstavilo svoju turisti�ku ponudu na štandu veli�ine 48 m² uz dva suizlaga�a: Turisti�ku zajednicu Grada Zagreba i turisti�ku agenciju Atlas. U sklopu sajma organizirana je i poslovna radionica pod nazivom “Global Workshop”, na kojoj su zainteresiranim predstavnicima finskih putni�kih agencija predstav-ljene prirodne i kulturne ljepote hrvatskih destinacija. Uspostavljeno je mnogo vrijednih kontakata s vode�im ljudima iz turisti�kog sektora u Finskoj, a uz Hrvatsku turisti�ku zajednicu na radionicama su sudjelovali i pred-stavnici iz turisti�kih agencija Alfa travel, Katarina Line i Uniline te hotelska ku�a Maistra.

U prvom tromjese�ju održano je više posebnih prezentacija i sajamskih priredbi na kojima su predstavljene hrvatske turisti�ke regije i to kako slijedi.

Hrvatska turisti�ka ponuda uspješno je predstavljena na turisti�kom sajmu “Reiselivsmessen Oslo 2013.” održanom od 11. do 13. sije�nja. Na sajmu su se okupili izlaga�a iz dvadeset zemalja, a obišlo ga je više od 45 tisu�a posjetite-lja. O kvaliteti i posje�enosti sajma Reiselivsmessen govori i podatak da je s radom po�eo tek prošle godine, a ve� se ove godine uspješno nametnuo kao vode�i turisti�ki sajam u Norveškoj, koji u idu�im godinama o�ekuje još ve�i porast broja izlaga�a. Dan prije otvorenja sajma, Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Skandinaviji sudjelovalo je na poslovnoj radionici “Travel Match” na kojoj se okupilo više od 300 me�unarodnih predstavnika turisti�kih agencija i hotelijera. Uz Hrvatsku turisti�ku zajednicu na poslovnoj su radionici sudjelovale i hrvatske turisti�ke agencije Alfa travel, Atlas i Katarina Line te hotelijerska ku�a Mai-stra. Norveške su agencije pokazale veliko zanimanje za hrvatska odredišta, nastavljaju�i trend rasta popularnosti Hrvatske na skandinavskom podru�ju.

Zatim je 15. sije�nja u prostorijama Veleposlanstva RH u Helsinkiju održana prezentacija hrvatskog turizma. Oku-pljenim predstavnicima finskih medija, putni�kih agencija i zrakoplovnih prijevoznika obratili su se hrvatski veleposlanik u Finskoj Krešimir Kop�i� i direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice za Skandinaviju Paul Šiki� koji je održao prezentaciju te odgovarao na mnogobrojna pitanja zainteresi-ranih posjetitelja.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice za Skandina-viju samostalno je nastupilo na sajmu ADVENTUR 2013. u Vilniusu od 1. do 3. velja�e 2013. Ondje se predstavilo 120 izlaga�a iz 12 zemalja, a u tri dana sajam je posjetilo 16 500 ljudi. Zanimanje za hrvatska odredišta bilo je tradici-onalno veliko te su u tri dana podijeljeni svi promidžbeni materijali.

Nagrada “Finnish Travel Award 2013.” na sajmu “Matka Travel Fair” u Finskoj

Poslovna radionica “Global Workshop“


74

� �

� �

� �

� �

Sajam u Vilniusu

U suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti�ke zajednice u Skandinaviji, 27. velja�e je u Gamle Logen u Oslu, Turisti�ka zajednica Istarske županije predstavila ponudu Istre turisti�-kim agencija i predstavnicima medija. Uvodno su nazo�ne pozdravili direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajed-nice u Skandinaviji Paul Šiki� te veleposlanik RH u Norveš-koj Mario Horvati�, nakon �ega je slijedila prezentacija Istre. U izlaganju su sudjelovali Daniela Fanjkuti� iz Turisti�ke zajednice Istarske županije, Marinela Koli� iz Turisti�ke za-jednice grada Pule te Ljubo Zajkovski iz Arenaturista i Bojan Matoševi� iz Maistre. U sklopu izlaganja prikazan je i vide-ospot o Istri “Krasna zemljo” nakon �ega su slijedila pitanja zainteresiranih, a svim sudionicima prezentacije predani su prigodni promidžbeni materijali o Hrvatskoj i Istri.

Od 21. do 24. ožujka održan je sajam TUR 2013. u Gothe-nburgu. Na štandu površine 72 m², uz hrvatsku turisti�ku ponudu predstavili su se i suizlaga�i: Valalta, Imperial Rab, Scandjet i Incoming Europe. Dan prije po�etka sajma organizirana je poslovna radionica na kojoj je sudjelovalo i Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice za Skandinavi-ju. Od posebnih prezentacija na sajmu, Scandjet je organi-zirao dvije prezentacije gdje su se predstavljale hrvatske destinacije koje nude u svom programu, a na jednoj od pre-

zentacija sudjelovao je i zadarski dogradona�elnik Dražen Grgurovi� koji je predstavio Zadar.

Hrvatska turisti�ka zajednica je i ove godine predstavila svoju ponudu na sajmu Ferrie for Alle u Herningu od 22. do 24. travnja. Na štandu površine 64 m² ponudu su predstavili i suizlaga�i: Kamp Straško, Imperial Rab, Valalta, Istraturist Umag, Valamar i Arenaturist. Turisti�ka zajednica Kvarnera je u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti�ke zajedni-ce u Skandinaviji, u sklopu sajma održala posebnu prezenta-ciju bogate turisti�ke ponude Kvarnera te posebno istaknula kampinšku ponudu kvarnerskih otoka. Okupljenim novinari-ma i turisti�kim agentima na prezentaciji su se obratili i ve-leposlanik Republike Hrvatske u Danskoj Ladislav Piv�evi� te direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Skandinaviji Paul Šiki�. Uz prezentaciju Kvarnera, osobito kampova otoka Raba, Krka, Lošinja i Cresa, okupljenima su bili prikazani i atraktivni promidžbeni filmovi o destinaciji, podijeljeni promidžbeni materijali s brojnim informacijama te su imali prigodu probati autohtone kvarnerske slastice.

Predstavljanje Hrvatske u Gamle Logen u Oslu

Sajam TUR u Gothenburgu


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

75�

� �

� �

� �

�

Predstavljanje kamping ponude Kvarnera u Danskoj

Turisti�ka zajednica Kvarnera je u Švedskoj, gdje desetu go-dinu za redom charterski vlak povezuje Stockholm i Gothe-nburg namijenjen isklju�ivo turisti�koj branši koja putuje iz glavnoga grada Stockholma na turisti�ki sajam TUR u Gothenburgu kako bi predstavila turisti�ku ponudu Kvarnera. U vagon-restoranu su putnicima, me�u kojima su bili novina-ri i agenti, podijeljeni promidžbeni materijali. U razgovoru s predstavnicima Turisti�ke zajednice Kvarnera putnici su više doznali o kvarnerskim atrakcijama i mogu�nostima izravnog leta iz Stockholma u Zra�nu luku Rijeka, letovima Ryan Aira, dva puta na tjedan, po�evši od 1. travnja pa do 25. listopada 2013. Turisti�ka zajednica Kvarnera sudjelovala je u Gothe-nburgu i na poslovnoj radionici “Connect”.

Turisti�ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Turi-sti�ka zajednica Bola na Bra�u u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti�ke zajednice u Skandinaviji predstavili su u Stockholmu turisti�ke zanimljivosti srednje Dalmacije i otoka Bra�a. Prezentacija se održala 23. travnja u poslovnom centru Nalen pred 55 vode�ih švedskih novinara i turisti�kih agenata.

Hrvatske ljepote kulturne i prirodne baštine predstavile su se na roadshow prezentacijama u Helsinkiju i Stockhol-mu. U trgova�kom centru Kamppi posjetiteljima su svoje županije predstavile Turisti�ke zajednice Zadarske, Split-sko-dalmatinske, Dubrova�ko-neretvanske i Li�ko-senj-ske županije, a prezentacija je privukla veliko zanimanje publike, kojoj je podijeljen sav promidžbeni materijal. Promidžbi spomenutih županija pridružili su se i finski turoperatori koji u ponudi imaju programe za Hrvatsku. U Stockholmu je održana roadshow prezentacija u organiza-ciji Hrvatske turisti�ke zajednice, na jednoj od najpromet-nijih željezni�kih postaja u gradu T-centralen. Promidžba hrvatskog turizma trajala je od 22. do 24. travnja, a uz Hrvatsku turisti�ku zajednicu, svoju su ponudu predstavile Turisti�ke zajednice Zadarske, Šibensko-kninske, Split-sko-dalmatinske, Dubrova�ko-neretvanske i Li�ko-senjske županije.

Roadshow prezentacija u Stockholmu

Istodobno sa sajamskim nastupima odra�ena je i ve�ina promidžbene kampanje, a uz oglašavanje u tisku i na inter-netu, ove se godine pristupilo i promidžbi putem vanjskog oglašavanja i to u Kopenhagenu i Stockholmu. Objavljene su i mnogobrojne reportaže u vode�im dnevnim listovima i �asopisima. Po�etkom godine je finski turisti�ki �asopis Mondo proglasio Hrvatsku najboljom obiteljskom destina-cijom u 2013. godini. Aftonbladet (Resa) je u posljednjem broju objavio reportažu o Splitu u kojoj opisuje kako je grad iz tranzitnog postao “cool” grad vrijedan posjeta svih koji su željni provoda i zabave. �asopis Nya Allt om Resor u repor-taži na osam stranica nazvanoj “Na krstarenju u Hrvatskoj”, autorica Elisabet Axås i Lottie Molund opisuje krstarenje na “MS Afrodita” od Splita do Hvara te isti�e kako je to najbolji na�in upoznavanja obaju otoka i uživanja u kristalno �istomu moru, naj�iš�em na cijelom Mediteranu. U istom broju su otoci Bra� i Hvar proglašeni jednim od otoka na Mediteranu koje svakako treba posjetiti. Danski Vagabond objavio je zanimljivu reportažu o Zagrebu koji autor opisuje kao veliki lounge bar na otvorenom.


76

� �

� �

� �

� �

Iz skandinavskog tiska


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

77�

� �

� �

� �

�

SLOVA�KASajamske aktivnosti obilježile po�etak godine u Slova�koj Od sije�nja do travnja Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Slova�koj ostvarilo je mnoge promidžbene ak-tivnosti koje su pridonijele daljnjem predstavljanju hrvatske turisti�ke ponude. Kao prvu od ovogodišnjih aktivnosti spo-menut �emo nastup na turisti�kom sajmu ITF Slovakiatour 2013., što je najvažnija prezentacija turizma na slova�kom tržištu. Ovogodišnji 19. me�unarodni velesajam turizma ve� tradicionalno je održan u drugoj polovici sije�nja, od 24. do 27. sije�nja, u prostorijama izložbenog i kongresnog centra INCHEBA EXPO u Bratislavi. Istodobno su održane izložbe “Po�ovníctvo a oddych” (Lov i odmor) te specijalizirana izložba “Wellness i Fitness”. Na sajmu, koji se održao na po-vršini od 17 500 m², sudjelovalo je 410 izlaga�a iz 21 zemlje. Zanimanje gotovo 73 tisu�e posjetitelja premašilo je sva o�ekivanja organizatora. Hrvatska turisti�ka ponuda pred-stavljena je na slova�kom tržištu na izložbenom prostoru od 64 m². Ve� tradicionalno na dan otvorenja sajma hrvatski je štand posjetio slova�ki predsjednik Ivan Gašparovi�, o koje-mu je op�enito poznato da je ljubitelj našega Jadrana i ondje redovito provodi godišnji odmor. Za štand Hrvatske, kao ve� godinama najposje�enije inozemne turisti�ke destinacije slo-va�kih turista, iskazano je golemo zanimanje posjetitelja te je podijeljeno mnoštvo promidžbenog materijala. Štand su za vrijeme sajma posjetili i mnogi partneri, novinari te mnogo-brojni predstavnici hrvatskih turisti�kih subjekata.

Sajam ITF Slovakiatour u Bratislavi

U sklopu sajma, 25. sije�nja održana je, u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti�ke zajednice u Slova�-koj, posebna prezentacija otoka Vira. Turisti�ku ponudu otoka Vira predstavili su direktor tamošnje op�inske tvrtke “Vir turizam” Zdenko Mi�i� i direktor Ureda Turisti�ke zajednice virske op�ine Šime Vu�eti�. Na prezentaciji je bilo pedesetak slova�kih turoperatora, turisti�kih agen-cija i predstavnika slova�kih medija. Zanimanje slova�-kih posjetitelja bilo je više nego o�ekivano, a u sklopu prezentacije gostovali su producenti i glumci slova�ke filmske komedije “Tak fajn” snimane na Viru te slova�ka pjeva�ka zvijezda Peter Cmorík, koji je na radost gostiju prezentacije izveo veliki hit – glazba iz spomenutog filma. Daljnje osvježenje bio je i nastup klape Vir na prezentaciji i na štandu.

Prezentacija otoka Vira u Bratislavi


78

� �

� �

� �

� �

Nakon sajma, slijedilo je predstavljanje grada Crikvenice, Novog Vinodolskog te regije Kvarner u Bratislavi koje je održano 12. ožujka. Prezentaciju su održali: predstavnica Turisti�ke zajednice Kvarnera Renata Vincek, Marijana Biondi�, direktorica Turisti�ke zajednice grada Crikvenice, Iris Bruketa, direktorica Turisti�ke zajednice op�ine Novi Vi-nodolski te Vladimir Butkovi�, direktor Turisti�ke zajednice grada Novog Vinodolskog. Nakon uvodnih govora voditeljice Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Slova�koj Nore Henterové te Jakše Mulja�i�a, veleposlanika RH u Slova�koj, Renata Vincek predstavila je regiju Kvarner, dok je Marijana Biondi� posebno predstavila turisti�ku ponudu Crikveni�ko-vinodolske rivijere. Kao zanimljivost istaknula je kako je na njihovu podru�ju Slovaca svake godine sve više. Na prezentaciji turisti�kih potencijala gradova Crikve-nice i Novog Vinodolskog te op�ine Novog Vinodolskog su-djelovalo je dvadesetak predstavnika slova�kih turoperatora i putni�kih agencija i novinara te se pokazala vrlo uspješnom.

Zatim je od 14. do 17. ožujka Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Slova�koj predstavilo hrvatski turizam na sajmu “Motocykel – Boatshow – Rýbárstvo – Vo�ný �as” (Motocikl – Boatshow – Ribarstvo – Slobodno vrijeme), koji se održao u prostorijama izložbenog i kongresnog centra INCHEBA EXPO u Bratislavi. Na me�unarodnom sajmu na površini od 12 000 m² sudjelovalo je gotovo 120 izlaga�a, a predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Slova�koj se ve� tradicionalno predstavilo na samostalnom štandu od 8 m². Iako je ove godine sudjelovalo nešto manje izlaga�a nego

proteklih godina, sajam je zabilježio rekordni broj posjetite-lja, više od pedeset tisu�a. Tema je bila predstaviti slova�koj javnosti ponudu specijaliziranih segmenata hrvatskog turizma kao što su nauti�ki turizam, biciklizam, ronjenje, pustolovni turizam, ribolov i sl.

Serija prezentacija hrvatskih turisti�kih regija na slova�-kom tržištu završila je predstavljanjem Dalmacije. Od 19. do 23. ožujka Turisti�ke zajednice Dalmacije predstavile su se ve� tradicionalno prije po�etka nove turisti�ke sezone. U prezentaciju �etiriju dalmatinskih županija (Zadarska,

Prezentacija Crikvenice i Novog Vinodolskog u Bratislavi Sajam “Motocykel – Boatshow – Rýbárstvo – Voľný čas” u Bratislavi


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

79�

� �

� �

� �

�

Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrova�ko-neretvanska županija) ove se godine uklju�ila i Turisti�ka zajednica Li�ko-senjske županije. Spomenute županije održale su roadshow prezentaciju u prostorijama trgova�kog centra Polus City Center u Bratislavi i u prostorijama trgo-va�kog centra Europa u gradu Banská Bystrica. Slova�kom tržištu predstavili su svoju turisti�ku ponudu uz velik izbor promidžbenog materijala te nastup “Ansambla Dalmacija”. Velika posje�enost prezentacija ponovo je potvrdila golemo zanimanje Slovaka za turisti�ka odredišta u Hrvatskoj. Tako-�er, u sklopu spomenute roadshow prezentacije, Turisti�ke zajednice Orebi�a, Pelješca, Dubrova�kog primorja i otoka Mljeta održale su 21. ožujka prezentaciju u hotelu Šachti�ky (u blizini grada Banská Bystrica) za desetak slova�kih turo-peratora te novinara iz središnje Slova�ke.

Roadshow prezentacija Dalmacije

U proteklom razdoblju organizirana su studijska putovanja novinara iz mjese�nika “Dimenzie” i utjecajnog dnevnika “Sme”. Glavni urednik �asopisa “Dimenzie” “snimio” je turisti�ku ponudu Istarske županije polovinom travnja. Novi-narka dnevnika ““Sme” se s fotografom, na svojemu studij-skom putovanju, usredoto�ila na odabrana odredišta zadarske regije, a od sije�nja do svibnja studijska putovanja agenata ostvarili su i slova�ki turoperatori – Aquamarin, Satur Travel i Ferrotour. S obzirom na skoru turisti�ku sezonu, proteklo je razdoblje obilježila poja�ana suradnja sa strankama te partnerima, turoperatorima i putni�kim agencijama.

SLOVENIJAPoja�anim promidžbenim aktivnostima do slovenskih gostiju u HrvatskojPredstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Sloveniji po�elo je promidžbene aktivnosti na sajmu Alpe Adria – Tu-rizem in prosti �as 2013. Na tom vode�em turisti�kom sajmu u regiji od 24. do 27. sije�nja 2013. godine predstavilo se više od 300 izlaga�a iz 15 država. U �etiri dana posjetilo ga je izme�u 10 i 15 tisu�a ljudi, koji su me�u ostalim dozna-li o mnogim novostima u hrvatskoj turisti�koj ponudi. Uz Hrvatsku turisti�ku zajednicu na sajmu se predstavilo još pet suizlaga�a te Udruga iznajmljiva�a iz Vodnjana uz nastup doma�e folklorne skupine.

Sajam Alpe Adria – Turizem in prosti čas

U sklopu sajma održane su i prezentacija Vukovarsko-srijemske županije te radionica hrvatskih i slovenskih turisti�kih djelatnika. Tako�er, 25. sije�nja 2013., održana je radionica hrvatskih i slo-venskih turisti�kih djelatnika te je predstavljena turisti�ka ponuda Vukovarsko-srijemske županije. Prezentaciji je nazo�io i direktor Turisti�ke zajednice grada Iloka Ivica Mili�evi� koji je pozvao sve slovenske ljubitelje prirode, dobre hrane i vina da posjete lijepu slavonsku regiju. Nazo�ne je dodatno uputio i u ponudu regije te izvijestio slovenske novinare i ostale goste o najzanimlji-vijim doga�ajima idu�ih mjeseci te o svim kulturnim, povijesnim i prirodnim bogatstvima tog kraja. Nakon predstavljanja Turisti�-ke zajednice Vukovarsko-srijemske županije održana je poslovna radionica na kojoj su slovenski i hrvatski turisti�ki djelatnici


80

� �

� �

� �

� �

Pokal Vitranc u Kranjskoj Gori

U ožujku su pripreme za predsezonsko razdoblje bile na vrhuncu te je odra�eno nekoliko važnih prezentacija ukupne regionalne i lokalne turisti�ke ponude Hrvatske.Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Sloveniji je tako u suradnji s Turisti�kom zajednicom Istarske županije 9. i 10. ožujka sudjelovalo na jednom od najvažnijih sportskih doga�aja u Sloveniji – Pokalu Vitranc 2013. u Kranjskoj Gori. Veliki sportski doga�aj koji se održava krajem zime iznimno je pogodan za oglašavanje ponajprije predsezonske ponude, što je cilj te dio strategije kojom se želi produljiti glavna ljetna sezona. Pokal Vitranc je medijski vrlo popra-�en te ga digitalnim putem prati više od milijun ljudi, dok ga je uživo gledalo oko 3000 ljudi. Predstavništvo Hrvatske

zajedni�ki oblikovali najbolju ponudu za skoru predsezonu i sezonu. Na radionici su sudjelovali svi slovenski turoperatori i 25 hrvatskih tvrtki, a za vrijeme stanke održana je degustacija slavonskih gastronomskih i enoloških proizvoda.

Po�etak velja�e obilježile su pripreme za veliki me�unarodni koncert klapa i u povodu toga je u predstavništvu Hrvatske turisti�ke zajednice u Ljubljani organizirana konferencija za novinare. Na prezentaciji su goste i mnogobrojne novinare pozdravili direktor predstavništva Hrvatske turisti�ke zajed-nice u Sloveniji Goran Blaži� i jedan od glavnih organizatora iz AMC studija Miro Šincek. Kao posebni gost nastupio je Oliver Dragojevi� koji je tom prigodom izrazio zadovoljstvo što je dio jednog tako velikog doga�aja.

Međunarodni koncert klapa


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

81�

� �

� �

� �

�

turisti�ke zajednice u Sloveniji i Turisti�ka zajednica Istarske županije su se na Pokalu predstavili i na promocijskom štandu u VIP salonu na kojem je podijeljen veliki broj pro-midžbenih materijala, a bila je provedena i velika nagradna anketa s pomo�u koje se htjelo što više doznati o navika-ma slovenskih gostiju te o njihovim željama i planovima. Tako�er, Turisti�ka zajednica Istarske županije je u suradnji s poznatim istarskim vinarima Ravalico, Cattunar, Novacco, Danijel Kraljevi� – “Cuj”, te Zigante osigurala lijepe darove za mnogobrojne slovenske i strane novinare koji su popratili taj veliki sportski doga�aj. Dakako da je posebnu vrijednost doga�aju dodala veli�anstvena pobjeda Ivice Kosteli�a, koji se odmah nakon pobjede odazvao pozivu Hrvatske turisti�ke zajednice i na štandu oduševljenim obožavateljima dijelio autograme i fotografirao se s njima.

Nadalje, u prostorijama Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Sloveniji svoju su ponudu predstavile Turisti�ka zajednica grada Crikvenice i Turisti�ka zajednica Novog Vinodolskog te op�ine Vinodol. Prezentaciji je nazo�ila i predstavnica Turisti�ke zajednice Kvarnera Renata Vincek koja je predstavila novi projekt Kvarner Gourmet i Kvarner Food, a radi poticanja bolje turisti�ke valorizacije ugostitelj-ske ponude i stvaranja prepoznatljivog brenda kvarnerske kuhinje. Najavila je i tjedan rapske kuhinje, koji se od 8. do 12. travnja 2013. godine održao u hotelu Slon u Ljubljani. Nakon uvodnoga govora direktora predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Sloveniji Gorana Blaži�a mnogobroj-ne je slovenske novinare i predstavnike agencija pozdravila direktorica Turisti�ke zajednice grada Crikvenice Marijana Biondi� te istaknula kako taj turisti�ki biser kvarnerskog za-ljeva nudi sve više. Rekla je kako su zahvaljuju�i prirodnim ljepotama i odli�noj klimi, zatim mnogim hotelima i lje�i-lištima te bogatom privatnom smještaju destinacija koja je gostima zanimljiva u svim godišnjim dobima. Dodaju�i tomu vrlo bogatu ponudu kulturnih i zabavnih doga�aja tijekom cijele godine pozvala je i ina�e brojne slovenske goste da ih posjete i ove godine te da sami dožive posebnosti te bogate turisti�ke destinacije.

Prezentacija turističke zajednice grada Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodol.

Tradicionalno, svoju ponudu su i ove godine zajedni�ki pred-stavile Turisti�ka zajednica Kvarnera i Turisti�ka zajednica op�ine Baška. Direktorica Turisti�ke zajednice op�ine Baška Majda Šale i gradona�elnik Baške Toni Jurani� predstavili su dva velika projekta “BAŠ OVCA” i “BAŠKA u EU”. S pro-jektom “BAŠ OVCA” – odmor za dušu i tijelo ve� nekoliko godina obilježavaju dolazak prolje�a bogatim gastronom-skim i enološkim programom. Tako�er, ove godine Baška,

zajedno sa svojim prijateljima, na poseban na�in obilježava ulazak Republike Hrvatske u punopravno �lanstvo Europske unije. Upravo zato od travnja do srpnja ugoš�uje kulturno-umjetni�ka društva, izložbe i gastronomske specijalitete iz Slovenije, Italije, Austrije, Njema�ke, �eške, Slova�ke, Ma-�arske i Poljske. Osam tjedana za osam nacija u kombinaciji s hrvatskim baš�anskim tjednom zasigurno �e ponuditi nešto novo � “djeli� Europe” iz zemalja iz kojih dolaze najvjerniji gosti Baške.

Predstavljanje Turističke zajednica Kvarnera i Turističke zajednice općine Baška

U sklopu Dana rapske kuhinje koji su se od 8. do 12. trav-nja 2013. godine održali u ljubljanskom hotelu Slon, 11. travnja je za predstavnike medija te slovenskih turisti�kih agencija i hotelijera održana prezentacija regije Kvarner s naglaskom na otok Rab. U uvodnom dijelu nazo�ne je po-


82

� �

� �

� �

� �

zdravio direktor Turisti�ke zajednice grada Raba Nedo Mi-keli� nakon �ega je slijedila prezentacija otoka i njegovih potencijala koju je održao voditelj marketinga Turisti�ke zajednice grada Raba Luka Per�ini�. Istaknuo je kako je Rab zahvaljuju�i mediteranskoj blagoj klimi, zdravstve-nom i aktivnom turizmu destinacija koja je zanimljiva cijelu godinu. Posebno je rekao kako je Rab Slovencima brzo i lako dostupna destinacija te kao takva vrlo primje-rena za vikend odmore. Tako�er, Rab nudi kilometre ure-�enih biciklisti�kih i pješa�kih staza, a koje Slovenci kao poznati ljubitelji aktivnog turizma veoma rado posje�u-ju. Nakon toga je direktorica Turisti�ke zajednice Kvarne-ra Irena Perši� Živadinov uzvanike izvijestila o programu Kvarner Family koji ve� dvije godine pomaže privatnim iznajmljiva�ima smještaja te ujedno gostima jam�i kvali-tetu. Tako�er, predstavila je projekte Kvarner gourmet i Kvarner Food nove brendove kvarnerske turisti�ke regije kojima �e se na tomu podru�ju marketinški zaokružiti pri�a o primorsko-goranskoj gastronomiji. Istaknula je kako je to temelj za osmišljavanje gastronomskih tura, u koje se onda mogu uklopiti wellness, outdoor aktivnosti, kulturna ponuda, manifestacije i sli�no. Na kraju prezenta-cije, goste je pozdravio i hrvatski veleposlanik u Sloveniji Svjetlan Berkovi� koji je izrazio zadovoljstvo i uvjerenje da �e dvije države ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i dalje razvijati dobre susjedske odnose, a od kojih �e ko-risti imati i jedna i druga strana. Prezentaciju je uz obilje promidžbenih materijala upotpunila ponuda kvarnerskih i rapskih slastica poput poznate rapske torte, kvarnerskog škampa, šparoga itd.

Prezentacija Kvarnera i otoka Raba

U kontekstu ulaska Hrvatske u Europu, a u suradnji s TV Vaš kanal iz Novog Mesta organizirana je serija emisija pod nazivom “Hrvaška – dežela mnogih doživetij”, a kao dio strategije kojom se želi promicati kontinentalni dio Hrvatske. Prva je ponudu svog kraja predstavila Varaž-dinska turisti�ka zajednica, a u nekoliko sljede�ih tjedana predstavile su se još i Me�imurska, Krapinsko-zagorska, Zagreba�ka, Karlova�ka te Koprivni�ko-križeva�ka župa-nija. Tako�er, iz istog se razloga Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Sloveniji odlu�ilo da �e po�etkom svibnja organizirati studijsko putovanje za slovenske no-vinare te im na taj na�in pobliže predstaviti njima najbliže hrvatske kontinentalne regije Me�imurje, Zagorje, Kra-pinsku i Karlova�ku koje imaju izvrsnu turisti�ku ponudu s naglaskom na wellness, aktivni odmor, gastronomiju i enologiju.

Predstavljanje Međimurske županije na slovenskoj televiziji

Predstavljanje Koprivničko-križevačke županije na slovenskoj televiziji

U svrhu pripreme turisti�ke sezone te prvosvibanjskih prazni-ka, promidžbene aktivnosti hrvatskog turizma na slovenskom tržištu zaokružene su predstavljanjem hrvatskog turizma na 20-ak slovenskih radijskih postaja. Rije� je o suradnji s produkcijskom emisijom “Dobro jutro Slovenija”, koja se emitira na nacionalnim i lokalnim radijskim postajama diljem Slovenije. Tom je prigodom direktor Predstavniš-tva Hrvatske turisti�ke zajednice u Sloveniji Goran Blaži� govorio o novostima i prednostima koje �e doživjeti Hrvatska i njezini posjetitelji ulaskom Hrvatske u EU, dok je djelatni-ca Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Sloveniji Tanja Petkovi� predstavila neke od mnogobrojnih kulturnih, sportskih i gastronomskih manifestacija u kojima �e gosti mo�i uživati u predsezoni. U emisiji je sudjelovala i direk-torica marketinga turisti�ke agencije Kompas Irena Soban koja je tom prigodom predstavila ponudu za Jadran 2013. u predsezoni te istaknula kako za putnike pripremaju dodatne povoljnosti i iznena�enja duž cijele hrvatske obale.Tako�er, direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajedni-ce u Sloveniji Goran Blaži� uživo je gostovao na dvjema slo-venskim radijskim postajama � na Radio Potepuhu i Zelenom valu. Tom je prigodom izdvojio najzanimljivije doga�aje i ponude za ovogodišnju sezonu.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

83�

� �

� �

� �

�

ŠPANJOLSKAHrvatskoj prestižno priznanje za najbolju me�unarodnu destinaciju u BraziluOcjenjiva�ki sud Udruženja brazilskih turisti�kih novinara (ABRAJET) proglasio je 18. travnja 2013. godine Hrvatsku najboljom me�unarodnom destinacijom za turiste iz Brazila te joj dodijelio priznanje u sklopu godišnjih nagrada “Os Dez Mais do Turismo” (Najboljih deset u turizmu). Ta se nagra-da smatra najve�im i najvažnijim turisti�kim priznanjem u Brazilu, a ve� 28 godina dodjeljuje je Brazil Travel News, medijska grupacija koju �ini nekoliko vode�ih brazilskih tu-risti�kih �asopisa i televizijskih emisija. Pri odabiru najbolje me�unarodne destinacije, novinari ne biraju pobjednika me�u ve� nominiranim zemljama, nego u konkurenciju ravnoprav-no ulaze sve zemlje svijeta, a proteklih je godina to priznanje dodijeljeno tradicionalno popularnim odredištima za goste iz Brazila, poput Orlanda, Velike Britanije i Floride. Nagra-da je bila dodijeljena na posebnoj sve�anosti 7. svibnja u São Paolu. To važno priznanje još je jedna potvrda sve ve�e popularnosti Hrvatske me�u brazilskim turoperatorima i turi-sti�kim novinarima, koji su veliko zanimanje za našu zemlju iskazali u proteklih nekoliko godina i prigodom sudjelovanja na posebnim poslovnim radionicama “Buy Croatia” u organi-zaciji Hrvatske turisti�ke zajednice. Poslovne radionice bile su upotpunjene i studijskim putovanjem novinara i agenata, a rezultat toga bilo je i održavanje Skupštine južnoameri�kog turoperatora “Europamundo” u listopadu 2011. godine u Za-grebu. Priznanje prati i poja�ana medijska promidžba unutar programa grupacije Brazil Travel News u idu�ih nekoliko mjeseci, �ime �e o Hrvatskoj doznati još više turoperatora, agenata i drugih �lanova industrije, ali i turisti. Kao jedan od najve�ih turisti�kih medijskih sadržaja grupacije Brazil Travel News isti�e se tjedna emisija TV Travel News koju prati više od šest milijuna Brazilaca, a koja donosi novitete iz industrije i destinacija. Od ostalih medija isti�emo Brazil Travel News Magazine, mjese�nik posve�en destinacijama koji se distribuira i �lanovima industrije i turistima, kvartalni �asopis Trading te godišnji �asopis Lua de Mel posve�en destinacijama za provo�enje medenog mjeseca.

Najavljeni izravni letovi u sezoni 2013. za Hrvatsku su sli�-ni kao i prošle godine: iz Barcelone leti Croatia Airlines za Zagreb te Vueling za Zagreb, Split i Dubrovnik; iz Madrida Iberia za Zagreb i Dubrovnik te Air Nostrum za Split; iz Bilbaa Air Nostrum za Dubrovnik. U odnosu prema prošloj godini nema izravnog leta Air Nostruma u sezoni iz Valen-cije u Dubrovnik te leta Easy Jeta iz Madrida u Dubrovnik. Nažalost, radi promjene politike unutar Iberije, zrakoplovna kompanija nije spremna pove�ati kapacitet na rutama za Hrvatsku, koje su uglavnom pod zakupom turoperatora, a druge zrakoplovne kompanije u sklopu grupacije Iberije (Iberia Express, Vueling i Air Nostrum) nemaju pravo letjeti na rutama koje organizira Iberija.

FITUR, glavni turisti�ki sajam u Španjolskoj i jedan od naj-ve�ih europskih turisti�kih sajmova, ove se godine održao tri-deset i tre�i put. Važnost sajma ogleda se u �injenici da svake godine na njemu sudjeluje 167 zemalja i oko 9000 izlaga�a. Hrvatska turisti�ka zajednica predstavlja se na štandu od 97,5 m², a osim op�e turisti�ke ponude, svoje programe i odredišta predstavlja i sedam suizlaga�a: Turisti�ka zajednica Šiben-sko-kninske županije, Turisti�ke zajednice grada Šibenika

i Grada Zagreba, putni�ke agencije Adriana Travel, Abacus Tours, Amathus Travel, Canavia Travel i Kompas Zagreb.

Španjolski nacionalni heroj policajac Ruben Guiterrez, koji je potkraj sije�nja od naleta podzemnog vlaka, koji je jurio, spasio španjolsku gra�anku i time ugrozio svoj život, bio je gost na štandu Hrvatske turisti�ke zajednice na sajmu FI-TUR u Madridu. U izjavi koju je nakon hrabrog pothvata dao španjolskoj nacionalnoj televiziji spomenuo je sli�an doga�aj u Nacionalnom parku Plitvi�ka jezera kada je iz jezera spasio �etverogodišnju djevoj�icu. Policajac je tom prilikom iskazao svoje oduševljenje ljepotama naše zemlje, promoviraju�i je na najbolji mogu�i na�in, za što su mu veleposlanik Neven Peli-cari� i direktorica Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Madridu Sanja Jeli� simboli�no zahvalili te darovali boravak u Nacionalnom parku Plitvi�ka jezera i butelju hrvatskog vina. Na kraju posjeta policajac, koji �e za svoje juna�ko djelo pri-miti Zlatnu medalju grada Madrida, fotogra� rao se s osobljem štanda, djelatnicima Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajed-nice i veleposlanikom te je još jedanput iskazao oduševljenje prirodnim ljepotama Hrvatske, a osobito Plitvi�kih jezera.

Španjolski nacionalni heroj policajac Ruben Guiterrez na štandu Hrvatske turističke zajednice u Madridu

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je i u razli�itim inicijativama i doga�anjima u sklopu sajma:

� Natje�aj “XVIII edición CONCURSO AL MEJOR PRO-DUCTO DE TURISMO” za najbolje turisti�ke proizvode u organizaciji �asopisa Aire Libre – za najbolji me�u-narodni turisti�ki proizvod u kategoriji kulture gdje je nominirana Istra Inspirit.


84

� �

� �

� �

� �

� Radionica Hosted Buyers – profesionalna radionica na kojoj su sudjelovali turoperatori iz cijelog svijeta na temelju koje su obavljeni razgovori s raznim zainteresi-ranim turoperatorima iz Brazila, Meksika i Argentine.

� Gymkana Viajera – inicijativa za posjetitelje sajma kako bi ih se motiviralo da posjete štandove sudionika, koju je organizirala tvrtka Minube. Zainteresirani posjetitelji dobili su putovnicu u koju su skupljali pe�ate po štandovi-ma zemalja sudionika rute, nakon što su to�no odgovorili na zadana pitanja. Cilj “igre” bio je skupiti sve pe�ate te sudjelovati u nagradnom izvla�enju. Štand Hrvatske turi-sti�ke zajednice sudjelovao je u tom projektu te osigurao dvije nagrade, pašku �ipku i kola�i�e cukarine. Inicijativa je dobro prošla te je utjecala na porast posjeta štandu.

� Tako�er, Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Špa-njolskoj sudjelovalo je na prezentaciji “Destinacija Europa 2020.” koju je organizirala Europska komisija za putovanja (European Travel Commission). ETC je zadužen za promo-ciju europskog turizma na udaljenim tržištima te okuplja 33 nacionalne turisti�ke zajednice, a �iji �lan je i Hrvatska turisti�ka zajednica. Promidžbene aktivnosti usmjerene su na emitivna tržišta SAD-a, Kanade, Brazila i Kine te smanje-nju barijera kad je rije� o povezanosti, prijevozu, zaštiti potroša�a i viza; a sve radi dolaska ve�eg broja posjetitelja iz dalekih destinacija, ponajprije u predsezoni i posezoni.

Izložba fotografija pod nazivom “Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio”, �iji autori su španjolski fotografi specijalizira-ni za putovanja, po�ela je 14. velja�e 2013. u glavnom gradu regije Kastilja i Leon – Valladolidu u prostorijama gradske turisti�ke zajednice koja se nalazi u središtu grada. Na otvo-renju je bilo oko 50 uzvanika. Ideja izložbe bila je predstav-ljanje itinerera za Hrvatsku te je zamišljena da se postavi i u drugim španjolskim gradovima te da se na taj na�in predstavi hrvatska turisti�ka ponuda širokoj publici, ali i da se iskoristi za promidžbu Hrvatske turisti�kim agencijama.

Izložba fotografi ja “Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio” u Valladolidu

Nakon Valladolida izložba je postavljena i u mjestu Vi-llamayoru blizu Salamance u regiji Catilja i Leon. Mogla se razgledati od 5. do 28. travnja u prostorijama gradske knjižnice. Izložba je bila organizirana u suradnji s Uredom za turisti�ku i kulturnu promidžbu te regije i gradona-�elnikom Villamayora. Ideja je da se postavi i u drugim španjolskim gradovima te da se na taj na�in predstavi Hrvatska širokoj publici.

Izložba fotografi ja “Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio” u Villamayoru


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

85�

� �

� �

� �

�

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je na petoj dodjeli nagrada španjolskog medija specijaliziranog za krstarenja “Cruise News”, no ove godine Hrvatska nije dobila nagradu ni u jednoj kategoriji (bili smo nagra�eni ve� tri puta u kategoriji najbolja luka i najbolja de-stinacija). Industrija krstarenja pokušava se prilagoditi krizi ali, unato� tomu, ta industrija i dalje raste.

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je 28. velja�e 2013. godine kao izlaga� na po-slovnim radionicama za turisti�ke agente u Lleidi i Zara-gozi u organizaciji UCAVE-a (Udruge turisti�kih agencija Katalonije). Radionice su bile mjesto susreta i poslovnih dogovora tridesetak razli�itih poslovnih subjekata (turisti�kih zajednica, zrakoplovnih kompanija, turoperatora) i predstav-nika lokalnih turisti�kih agencija. Na njima je sudjelovalo oko 70 agenata koji su �lanovi UCAVE-a i Udruge turisti�kih agencija Aragona. S udrugom UCAVE postoji jako dobra suradnja i jako je važna jer okuplja male i srednje agencije i turoperatore u Kataloniji. S druge strane potpora agencijama u Zaragozi je tako�er vrlo važna jer se posljednjih nekoliko godina od tamo organiziraju charterski letovi za Dubrovnik.

Poslovne radionice u Lleidi i Zaragozi

Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Španjol-skoj predstavilo je hrvatsku ronila�ku ponudu na sajmu ronjenja Dive Travel Show u Madridu od 1. do 3. ožujka 2013. godine. Ove se godine pove�ao broj izlaga�a s 200 na 221 (s tim da su dodatno Aqua Lung, Mares i Cressi na svojim štandovima imali veliki broj suizlaga�a – roni-la�kih centara), izlaga�ku površinu s 4000 m² na 7200 m² te sa 12 000 na 15 700 posjetitelja s procjenom da su oko 70 posto posjetitelja ronioci. Novost je bio profesionalni dio sajma koji se održao 1. ožujka 2013. godine i posjeti-lo ga je oko 1100 osoba. To je peti specijalizirani ronila�-ki sajam na kojem je nastupila Hrvatska, iako ni ove godine nisu sudjelovale ronila�ke sekcije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Brojnim posjetiteljima predstavlje-na je ronila�ka ponuda i dane su informacije o hrvatskoj turisti�koj ponudi, prirodnoj i kulturnoj baštini, izravnim letovima itd. Sudjelovanje na sajmu i izrazito zanimanje publike potvrdili su potencijal za razvoj tog segmenta putovanja te je iskazana potražnja za odre�enim proi-zvodom u Hrvatskoj: paket-aranžmanima koji pružaju mogu�nost posjeta kulturnim i prirodnim atrakcijama u zemlji uklju�uju�i ronjenje.

Sajam ronjenja Dive Travel Show u Madridu


86

� �

� �

� �

� �

Od 15. do 17. ožujka 2013. godine održan je sajam SEVA-TUR u San Sebastianu na kojem je predstavljena i hrvatska turisti�ka ponuda. Sajam je namijenjen ve�inom individual-noj publici, a sudjelovalo je 80 nacionalnih i me�unarodnih odredišta te ga je obišlo 17 500 posjetitelja što je tri posto više nego prošle godine. S obzirom na to da je sjeverni dio Španjolske tre�a emitivna regija u toj zemlji iz koje tijekom ljeta u ponudi postoje izravni letovi za Hrvatsku (Bilbao – Dubrovnik) te charterski letovi, nastup na sajmu je dobra prilika da se budu�im turistima približe ljepote naše zemlje te mogu�nosti provo�enja godišnjeg odmora u Hrvatskoj. U sklopu sajma djelatnici Predstavništva Hrvatske turisti�ke za-jednice u Španjolskoj održali su prezentaciju o Hrvatskoj za studente Odsjeka za turizam fakulteta Deusto iz grada Bilbaa.

Sajam SEVATUR u San Sebastianu

Potaknuti najavom o premijernom prikazivanju prve epizode tre�e sezone planetarno popularnog serijala Game of Thrones u Dubrovniku, Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Madridu i Turisti�ka zajednica grada Dubrovnika osmislili su i s pomo�u sponzora realizirali boravak TV ekipe španjolske TV postaje Canal Plus i dvoje istaknutih španjolskih bloge-ra – Maria Dolores Garcia Martina i Galo Martina tijekom ožujka u Dubrovniku. Popularnost serijala Game of Thrones u Španjolskoj je vrlo velika, a važnost španjolskog tržišta za Dubrovnik tako�er neupitna. Boravak novinara u Dubrovniku uklju�ivao je obilazak svih lokacija snimanja serijala, nazo�-nost pretpremijernom prikazivanju prve epizode, ve�eru s tematskim jelima iz toga serijala i snimanje niza kratkih pri-loga s Dubrov�anima koji su sudjelovali u logisti�kom radu na snimanju. U suradnji zrakoplovne kompanije Vueling i hotela Valamar Lacroma Dubrovnik, pokrenuta je i nagradna igra s glavnim zgoditkom – boravkom u Dubrovniku. Prijed-log suradnje s TV postajom Canal Plus, koja ima ekskluzivno pravo emitiranja HBO serijala u Španjolskoj, dobio je svoj oblik nakon završetka putovanja novinara u Dubrovnik. Prije svakog nastavka serijala bit �e emitirane posebne emisije koje traju oko 20 minuta od kojih �e 5-6 minuta biti posve�e-no Dubrovniku.

Drugi dio promidžbe Hrvatske, Dubrovnika i hotela Valamar Dubrovnik Babin kuk bila je kampanja koja prati pokreta-nje aplikacije Vive Poniente koju je Canal Plus razvio za iPhone, iPad i Android smartphone i tablete kojom se komu-nicira putem interneta, televizije i socijalnih mreža http://www.canalplus.es/juego-tronos/vive-poniente/. Interakcija s ljubiteljima serijala potaknuta je upravo nagradnom igrom, s najvrednijom nagradom – putovanjem u Dubrovnik, boravkom

u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik te naravno tematskim razgledavanjem grada “Putovima Igre prijestolja” uz suradnju Vuelinga i kompanije Valamar Dubrovnik Babin kuk, Pred-stavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Madridu i Turisti�ke zajednice grada Dubrovnika.


Promidžbena kampanja za serijal “Game of Thrones“ u Dubrovniku

Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

87�

� �

� �

� �

�

Uz sve akcije koje provodi Canal Plus treba dodati aktivnosti zrakoplovne kompanije Vueling koja najavljuje da �e u lipnju imati promidžbenu akciju / nagradnu igru na svojoj Facebook stranici na temu Game of Thrones i s nagradnom igrom pro-movirati letove za Dubrovnik. Na završetku emitiranja tre�e sezone serijala Canal Plus �e prenositi izvla�enje nagrada, kada �e jedan dio emisije biti posve�en Dubrovniku. Uz na-vedeno na blogu YONOMEABURRO http://yonomeaburro.blogspot.com/ objavljeno je nekoliko zapisa iz Dubrovni-ka kao i na stranici Ocholeguas http://www.ocholeguas.com/2013/04/01/europa/1364808692.html.

Procijenjena marketinška vrijednost svih aktivnosti na španjolskom tržištu, uz sve TV priloge i objavljene napise te nagradnu igru na mobilnim aplikacijama, je oko 364 tisu�e eura, uz promotivne efekte koji se multipliciraju upravo putem modernih sredstava komunikacije. Uz promidžbu Du-brovnika kao odredišta snimanja serijala Game of Thrones, navedene aktivnosti u Španjolskoj prva su kampanja koja se ciljano obra�a ljubiteljima serijala na stranim tržištima.

Od 15. do 18. travnja Predstavništvo Hrvatske turisti�ke za-jednice u Španjolskoj organiziralo je roadshow s poslovnim radionicama u �etiri španjolska grada (Valencija, Madrid, Bilbao i Barcelona), a u suradnji sa španjolskim predstavniš-tvima turisti�ke zajednice �eške, Poljske, Ma�arske i Velike Britanije. Svaka je turisti�ka zajednica mogla pozvati samo po pet sudionika iz svoje zemlje, a prijave su bile prema principu “first come first serve”. Takve akcije u suradnji s drugim predstavništvima daju niz prednosti kao optimizaciju

ulaganja, bolji odziv agenta radi cjelovitije ponude, kontakti s novim agencijama koje rade druge zemlje, ali ne uklju�uju Hrvatsku. Hrvatski izlaga�i koji su sudjelovali na roads-howu su: Amathus, Dubrovnik Travel, Elite, Gulliver, Travel Europe i Uniline. Odziv španjolskih agencija bio je dobar, sudjelovalo je 325 agenata i turoperatora.

Od 19. do 21. travnja 2013. godine održan je sajam SITC u Barceloni, koji je drugi najvažniji turisti�ki sajam u Španjol-skoj. Sudjelovalo je 1068 izlaga�a i suizlaga�a; na 32 800 m² iz 50 zemalja i 14 autonomnih pokrajina, a obišlo ga je 101 230 posjetitelja i 4156 profesionalaca. Hrvatsku turisti�ku ponudu, uz Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Ma-dridu, predstavili su i suizlaga�i: Turisti�ka zajednica Grada Zagreba te Turisti�ke zajednice Zadarske, Splitsko-dalmatin-ske i Dubrova�ko-neretvanske županije. Zanimanje za Hrvat-

Poslovne radionice u četiri španjolska grada (Valencija, Madrid, Bilbao i Barcelona)


88

� �

� �

� �

� �

sku bilo je veliko jer Katalonci jako dobro poznaju Hrvatsku i odre�eni se broj putnika vra�a drugi put provesti godišnji od-mor u Lijepoj Našoj. Katalonija je važno tržište, s obzirom na izravne letove iz Barcelone u Zagreb, Split i Dubrovnik, koje imaju prijevoznici Croatia Airlines i Vueling. Katalonci putuju organizirano u kružnim turama, koriste � y & drive programe, dosta ih putuje i samostalno, a zanima ih obiteljski, aktivni te nauti�ki turizam. U sklopu sajma, u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Madridu održana je i prezenta-cija Hrvatske na susretu blogera te sudjelovanje na workshopu ACAV-a (Udruga turisti�kih agencija Katalonije).

Sajam SITC u Barceloni

Online te�aj

Na online te�aju “Stru�njak za Hrvatsku”, održanom 20. ožujka 2012. bilo je 1430 osoba. Od ukupnog broja registriranih osoba, 824, tj. 58 posto je iz Španjolske, 230, tj. 16 posto iz Portugala te 337 ili 24 posto iz Brazila. Komentari i povratna informacija agenata o te�aju su vrlo pozitivni te �e Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice i dalje promovirati tu korisnu inicijativu. U svibnju je predvi�ena promidžbena akcija te�aja u Portugalu u suradnji sa zrakoplovnom kompanijom TAP.

Promidžbena kampanja na autobusima u Barceloni

Od 23. do 25. travnja 2013. godine održan je prvi sajam WTM LA (World Travel Market Latin America), u São Paulu, namijenjen isklju�ivo profesionalnom sektoru. Ove godine Njema�ka je bila zemlja partner.Do ove godine glavni profesionalni skupovi u Brazilu bili su: ABAV (Udruga turisti�kih agencija) u Rio de Janeiro i BRAZTOA Workshop (Udruga turoperatora s 98 �lanica) u São Paulo. Reed Travel Group je na sajmu WTM LA postavio poseban prostor za BRAZTOA kako bi turoperatori mogli iskoristiti sajam za svoje kontakte. Na sajmu je sudjelovalo više od 1200 izlaga�a (oko 20 posto više nego što je bilo predvi�eno) iz 44 zemlje, a posje-tilo ga je više od 17 000 ljudi. ETC (European Travel Commission) je tako�er sudjelovao sa svojim štandom na kojem je Hrvatska kao zemlja �lanica mogla sudjelova-ti, a od hrvatskih tvrtki na sajmu su kao posjetitelji bili Amathus Travel i Uniline.


Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

89�

� �

� �

� �

�

I ove godine Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice odradilo je promidžbenu kampanju u lokalnoj suradnji s partnerima koja je počela u travnju. Kampanja je krenula s autobusima u Barceloni u suradnji s kompanijom Croatia Airli-nesom te s oglasima u tisku, i to u časopisima Viajeros, Viajar, Viajar de la Vanguardia, Destinos de El Periodico de Catalunya te u časopisu zrakoplovne kompanije Air Nostrum Aladierno. Također, vrlo je važna cijela kampanja vezana za promidžbu Hrvatske i Dubrovnika u sklopu serije Game of Thorones.

U prva četiri mjeseca ove godine Hrvatska je bila prisutna u raznim medijima od kojih ističemo:

■ reportažu o Splitu na 13 stranica u španjolskom časopisu Viajar

■ reportažu u Lonely Planetu na četiri stranice, o Plitvica-ma i klapskom pjevanju

■ reportažu o kongresnom turizmu u specijaliziranom časopisu Farma Eventos

DubrovnikCroacia, declarada patrimonio de la humanidad en 1979. Su zona antigua alberga el palacio del emperador romano Dio-cleciano, convertido en centro fortificado de la ciudad. En-tre sus infraestructuras hotele-ras, podemos destacar Le Me-ridien Lav (reconocido en 2008 como el mejor hotel para con-gresos de Europa en los pre-mios World Travel Awards). Es además principal punto de partida hacia las numerosas is-las croatas.

Otros destinos interesantes son Rijeka, Varazdin, Cavtat, Crikvenica, Novi Vinodols-ki (Novi SPA Hotels & Re-sorts), Opatija (Hotel Ambasa-dor), Osijek, Isla de Brac, Isla de

Krk, Isla de Hvar, Rijeka, Sibe-nik, Varazdin o Zadar.

Nuevas InversionesEn Zagreb está prevista la cons-trucción de un nuevo aeropuer-to aunque las fechas están aún sin definir.

El Hotel Antunovic, en Za-greb, se está reorganizando para convertirse en un centro de congresos con 20 salas cuya su-perficie total sumará 2.500 m2, pudiendo acoger la mayor sala a unos 1.000 participantes.

En la península de Babin Kuk, en Dubrovnik, se inau-guró en 2009 el Valamar La-crota Resort, el mayor hotel de congresos en Dubrovnik; dis-pone de una gran sala de con-

gresos multifuncional con una superficie de 890 m2 y capaci-dad para 1.000 personas que puede dividirse en 4 espacios, también cuenta con siete salas pequeñas para conferencias, un gran vestíbulo y una zona para exposiciones con una superficie total de 532 m2. El Ministerio de Turismo ha ofrecido apo-yo financiero para estimular la construcción de cuatro nuevos centros de congresos en dife-rentes lugares de Croacia.

¿Qué comer y beber en Croacia? Por último, no podemos olvi-dar que uno de los reclamos que más agradece el congresista o el viajero de negocios es, en nume-rosas ocasiones, el culinario.

En esta página y la siguiente: Split.

FarmaEVENTUS

|4| ENE|FEB13

65OX IGENO

Furor balcánicoCROACIA

Suiza es un país para esquiar. Finlandia es un país para celebrar la Navidad. Marruecos es un paraje desértico. Y Croacia, como Grecia y España, es un país de sol y playa, ¿no es cierto? Hay países marcados por estereotipos turísticos, y las paradisíacas playas e islas y encantadores pueblos de la costa croata han logrado que otras bondades naturales del país balcánico pasen desapercibidas… ¡hasta ahora

que os las descubrimos!Por Francisco Javier González

Denis, el Capitán del"Méndula", es unhombre delgado,

atractivo, con un nervio que ledomina la voz. El movimientoy la forma enérgica, pero cari-ñosa, con que ordena limpiarel barco, arriar las velas, girarel timón, hacer todo lo necesa-rio para que el “Méndula” -suniño mimado- reluzca. Mariopequeño es el marinero queestá pendiente de las órdenes

de “Sparrow” -como llama ca-riñosamente al Capitán Denis-y lo mismo tira el ancla, quelleva la “zodiac” a tierra bajola mirada de su superior. Ma-rio grande es el mecánico. Ivanel cocinero, Josip su ayudan-te. También está Slavko, elhombre para todo, que prepa-ra el comedor, sirve la comida,ofrece las copas y siempre tie-ne una sonrisa y una buenapalabra que regalar. Ésta es la

Texto y Fotos: Manena Munar

CroaciaCRUCERO

La primera vez que se visitan las IslasDálmatas es curioso observar comolas protagonistas de los puertos sonlas entrañables goletas; y es que,rara vez, se ven ya en ningún otrolugar. Su solo nombre evocaaventura, epopeyas marinas,romances... Una de estasembarcaciones, de recienteconstrucción, es la llamada“Méndula” (Almendra) y la travesía abordo de ella, recorriendo Dalmacia,probablemente sea la forma másagradable y completa de conocer elarchipiélago croata. Así es como lohemos hecho y os lo relatamos.

Islas Dálmatas“Un capricho para navegar entre islas”Islas Dálmatas“Un capricho para navegar entre islas”

Vi to enUna vez más la mañana ama-nece radiante cuando el “Mén-dula” fondea para coger ga-solina en un pueblo pequeño:la cuna del Capitán, que seña-la la casa de sus padres, a laorilla del mar. Aquella delmuro tapizado con buganvillaroja, desde la que madre yhermano saludan con lamano, mientras el padre dis-cretamente sentado en unbanco observa la maniobra desu hijo y mira con orgullo al“Méndula”, que destaca entreotras embarcaciones. Antesde zarpar la madre de Denisse asegura de que le llegue asu hijo una botella de vino yalgún que otro manjar casero

que “Sparrow” compartirácon el resto.El próximo objetivo será elpueblecito costero de Omis,para una vez allí desembarcary embarcar de nuevo en unalancha, que surcará las aguasesmeraldas del río Cetina.

Korchula - Supuestacuna de Marco PoloDe camino a Korchula un gru-po de delfines salieron de lasaguas y saltaron con gracejoa saludar al “Méndula”. Esanoche durante la “Cena delCapitán”, cada cual habló unpoco “más” sobre su propiavida, mientras las notas de loscantos croatas en las goletasvecinas, entraban por una

ventana, salían por la otra yse unían al vaivén de las

olas. Terminó la cena ylas seis goletas atraca-das en Markaska seconvirtieron en una,por donde la gentepaseaba a sus an-chas, uniéndose alas canciones y al

vino que se compartía con ge-nerosidad entre todas los bar-cos, aquella, muy especial,noche del verano dálmata.Korchula bien mereció una pa-rada y un buen paseo por laisla, supuesta cuna de MarcoPolo. Calles construidas enforma de espina de pescado,para que circule el aire, con lacatedral de San Marcos, laIglesia de Todos los Santos yla vista enfrente de la penín-sula de Peljesac.El crucero finaliza, el “Méndula”regresa a Dubrovnik y el pasa-je desembarca ansioso por vi-

sitar el “Grad” – el casco an-tiguo de la ciudad-. Uno de loslugares más hermosos de Eu-ropa. Y lo es por la arquitectu-ra de sus edificios protegidospor la Muralla y por su situa-ción estratégica, a orillas delmar. Llega la hora del adiós. Besos,abrazos, teléfonos, y la satis-facción de haber compartidouna bonita experiencia graciasa la belleza de las islas, y so-bre todo gracias al “Méndula“ y a su tripulación.Más información en:www.travelplan.es

El “Mendula”

Markaska

BROJ 45 ■ SVIBANJ 2013.

90

■ ■

■ ■

■ ■

■ ■

� reportažu na šest stranica “Croacia Slim” u �asopisu Yo Dona

� reportažu “Croacia, Furor balcanico” u �asopisu Oxyge-no, o prirodi i pustolovnom turizmu, tako�er na šest stranica

� reportažu o dalmatinskim otocima u �asopisu specijalizi-ranom za nauti�ki turizam “Skipper”

� reportažu o Dubrovniku kroz seriju “Igra prijestolja” u �asopisu Experpento

� reportažu na �etiri stranice o raznim scenarijima snima-nja filmova u �asopisu “Rutas del mundo”

� intervju s direktoricom Predstavništva Hrvatske turisti�-ke zajednice u Španjolskoj Sanjom Jeli, na dvije stranice u tjedniku Publituris

� �lanak o Dubrovniku na dvije stranice u lifestyle tjedniku Caras

� reportažu na 13 stranica te naslovnicu u �asopisu Viajar.

Iz španjolskog tiska

43

Fevereiro 20

13

ISS

N1984-7777

Ano 3 | no 43 | R$ 12

CHILEDESERTO DO ATACAMA, esqui em VALLE NEVADO e PORTILLO e os encantos de SANTIAGO, dos LAGOS ANDINOS e da PATAGÔNIA

CROÁCIAEla é a SENSAÇÃO DA EUROPA, com suas CIDADES HISTÓRICAS e um LITORAL INCRÍVELEla é a SENSAÇÃO DA EUROPA, com suas CIDADES HISTÓRICAS e um LITORAL INCRÍVEL

BARBADOSA ex-colônia britânica tem praias deliciosas e muita diversão

PORTODá para curtir (sem gastar muito!) a cidade que é um show de cultura em Portugal

City tours:

Descubra por que RECIFE e OLINDA estão na moda!

Nove HOSTELS baratos e CHIQUES pelo mundo

A PÉ EM NOVA YORKConheça os pontos mais bacanas em Manhattan

82 83

Foto

: Shu

tter

sto

ck

Resgate lá no fundo da memória o que você sabe sobre a Croácia. Come-

çando pelos registros mais recentes, os fãs de séries de televisão já devem ter

ouvido falar na cidade medieval de Dubrovnik, que serve de cenário para

a premiada Game of Thrones, da HBO. Já os boleiros podem se lembrar da

seleção de camisa quadriculada que jogou contra o Brasil na Copa de 2006

(e perdeu de um a zero). E se alguém disser que lá fica a região da Dalmácia,

você logo vai sacar que esta é a terra natal do cachorro dálmata. Mas, se vol-

tarmos ainda mais no tempo, a memória se torna turva e pesada: entre 1991 e

1995, quando buscava tornar-se independente da Iugoslávia, o país da Euro-

pa Central foi alvo de uma série de ataques devastadores por parte da vizinha

Sérvia, que resultou na morte de pelo menos 10 mil croatas.

CROÁCIABELEZA QUE

RENASCEO país da Europa Central conquista o mundo com sua cultura rica e uma costa de beleza ímpar, que sobreviveu até à guerra civil dos anos 1990 Por Cristiane Sinatura

84 85

em, se essas são as suas referên-cias, prepare-se para abastecer o arquivo mental com novas en-tradas, porque a Croácia, uma das mais recentes estrelas do

turismo europeu, vai dar o que falar entre os viajantes brasileiros. Em julho próximo, o país passa a integrar a União Europeia, mas, boa notícia para nós, o euro não vai substituir a moeda nacional – o kuna, que vale três vezes menos que o real. Ou seja: os brasileiros vão, logo, logo, invadir a Croácia.

ZAGREB A DAMA DE FERRO

Era comecinho de verão quando che-guei à capital Zagreb, que tem pouco mais de 1 milhão de habitantes. O calor ainda não tinha dado as caras, mas o sol já se es-tendia até os domínios da noite – eram nove horas e ainda estava claro. Perguntamos ao motorista da van (nossa primeira amostra de que o país é exímio em produzir filhos bonitos) se havia perigo em circular pelas ruas da cidade quando estivesse escuro. Ele riu, achou a pergunta estranha. “Não há problema nenhum. De onde vocês são?”.

CROÁCIA

Foto

s: d

ivul

gaç

ão

BDe violência, para esse povo, basta o pas-

sado bélico nem tão distante assim. Como ca-pital, Zagreb, que fica na região norte do país, foi a que mais sofreu com os bombardeios da Sérvia. Há quem diga que não é muito polido tocar no assunto “guerra” com os locais, mas não foi bem o que pareceu. A maioria conversa abertamente sobre isso. Damjan, o guia croa-ta que fala um português lusitano impecável (e dá outra mostra dos bons genes nacionais), arrumou até uma justificativa bem-humorada para a inimizade nutrida pelos vizinhos: “Acho que é porque comer carne demais deixa a pes-soa violenta. E os sérvios comem muita carne”.

Ao contrátrio do humor de Damjan, o dia seguinte acordou mais para outono – chuvoso, cinza e frio. Um clima que combina bem com o estilo arquitetônico da chamada Cidade Bai-xa, o centro “moderno” marcado por constru-ções turronas herdadas dos tempos socialistas. As vias planas e muito bem arborizadas pedem para ser percorridas a pé. Especialmente o trecho conhecido como Ferradura Verde, um conjunto de oito praças que engloba importan-tes instituições e espaços públicos de Zagreb, como a estação ferroviária, a Academia de Artes e Ciências, as faculdades, a Biblioteca Univer-sitária, o Teatro Nacional e o Jardim Botânico.

Tem gente passeando com cachorros por toda parte. Cachorro, não: pas. É como se diz em croata. Achei bonito que, no impronunciável idioma do país, uma palavra tão simples como a nossa “paz” denomine o melhor amigo do ho-mem. Ponto inicial do cinturão verde, a pra-ça Ban Josip Jelacic é o coração de Zagreb. O nome e a estátua que a adornam são homenagens ao ban (governante) croata do século 19, época em que o país pertencia ao Império Austro-Húngaro. Todas as principais vias conduzem à praça, banhada também pelas linhas de tram – os bondes azuis com ar retrô que fazem o transporte público da cidade (compre os tíquetes nas bancas de jornal antes de embarcar!).

Aos poucos, conforme se percorre a pra-ça, um cheiro delicioso começa a tomar conta do ar. Seguindo o rastro, desembocamos no mercado de rua Dolac, uma tradição zagre-bense. Todos os dias, produtores locais ar-mam barracas de toldo vermelho para vender frutas, verduras, flores, tudo muito fresco. O olho brilha, a boca saliva. Em um galpão ao lado, funciona o mercado de peixes, e, um andar abaixo da praça, o de carnes e embu-tidos. O cotidiano da cidade atinge seu ápice na praça vizinha de Cvjetni – principalmente

A Torre Lotrscak (acima), do século 13, é famosa pelo lendário canhão cujo tiro ecoa pela cidade todos os dias, às 12h. O tram (pág. ao lado) confere um ar retrô a Zagreb. O Cemitério Mirogoj (abaixo) é considerado um dos mais belos da Europa

Foto

s: S

hutt

erst

ock

86 87

CROÁCIA

Em sua parte alta, a capital Zagreb revela heranças medievais

estampado com dois brasões de armas: o de Zagreb e o do antigo reino triplo formado por Croácia, Eslavônia (uma região hoje anexa ao nordeste do país) e Dalmácia (no sul). Lá está o xadrez alvirrubro e também a kuna – em português, “marta”, o animal que dá nome à moeda croata por conta do valor que sua pele tinha na Idade Média. Ao redor da igreja, es-tão as sedes dos outros três poderes: o Parla-mento, o Executivo e o Judiciário – a Croácia é hoje uma república parlamentarista.

Seguindo em frente, surge a atração cul-tural mais inusitada de Zagreb: o Museum of Broken Relationships. Batizado assim mesmo, em inglês, ele traduz um sentimen-to universal: a dor do coração partido. O acervo reúne itens pessoais doados por anô-nimos do mundo todo, com legendas tragi-cômicas explicando a história da separação.

O museu fica bem perto do Strossmayer, um passeio público todo arborizado que vem desde a Cidade Baixa e culmina em um mi-rante com uma das melhores vistas de Za-greb. No verão, o espaço sedia apresenta-ções ao ar livre, como teatrinhos infantis e concertos de jazz. Aqui desemboca também o trem funicular que, percorrendo apenas 66 metros, é um dos mais curtos trajetos do mundo. A estação fica ao pé da Torre Lotrs-cak, do século 13, famosa pelo canhão Gri-ckim, cujo tiro ecoa todos os dias às 12 horas. Dizem que a tradição foi instituída quando a bala atravessou o Rio Sava e foi parar em um acampamento turco-otomano, atingindo em cheio o prato de comida do líder.

Na prática, o canhão tem uma relação bem mais interessante com a comida: descen-do por uma escadinha estreita, chegamos até o restaurante Pod Grickim Topom – em por-tuguês, “debaixo do canhão Grickim”. Com ingredientes frescos vindos diretamente do mercado Dolac, a casa serve pratos típicos de várias regiões do país, em um ambiente char-moso e requintado. De entrada, um enorme prato cheio de presunto cru, azeitonas, queijo de ovelha produzido na ilha de Pag e risoto de tinta de lula servido em conchinhas. Para acompanhar, uma seleção de vários sabores de rakijas, destilado típico dos Bálcãs feito a partir da fermentação de ervas, ameixa, mirti-lo, anis, mel ou visco. Depois, peixe e a tradi-cional peka, um prato de carne com legumes, que assam sob uma tampa em forma de sino coberta com cinzas quentes.

Zagreb também se orgulha de seu cemitério, Mirogoj – uma verdadeira ci-

nas manhãs de sábado, quando os croatas se dedicam a um ritual chamado spica: simples-mente sentar em uma das muitas cafeterias e apreciar um kava (vulgo café), que vem curto e forte, parecido com o italiano.

É nesse miolinho também que se con-centram as lojas – e não há nada mais au-têntico que comprar gravatas justamente no país onde elas foram criadas. No século 17, o uniforme dos soldados croatas incluía uma espécie de lenço amarrado no pescoço – o cravat. A peça caiu no gosto dos fran-ceses e pronto – era o que faltava para virar moda em todo o mundo, até hoje. A rede de lojas mais fa-mosa se chama, jus-tamente, Croata.

Na parte alta de Za-greb estão as áreas históricas, nascida da união de duas vilas medievais inimigas – a eclesiás-tica Kaptol e a comercial Gradec, cada uma sobre o topo de uma colina (daí a divisão da cidade entre alta e baixa). Em Kaptol, tudo gira em torno da Catedral de Zagreb, edifício gótico construído em 1093 e em constante re-forma desde então. Símbolo máximo do cato-licismo nacional, a igreja guarda o túmulo do arcebispo Aloizije Stepinac, um ferrenho opo-sitor do governo iugoslavo, que teria morrido

envenenado. Em frente à Catedral, ficam dois dos monumentos mais famosos da capital: o Pilar de María com os Anjos e a fonte Herman Bollé, ambas do século 19.

A ligação de Kaptol com Gradec é feita pela Rua Tkalciceva, antes um riacho que delimitava a fronteira das duas vilas – di-zem que, durante os embates entre elas, as águas chegavam a se tingir de sangue. Ater-rado, o ribeirão deu lugar à rua mais pop de Zagreb, repleta de bares e cafés. Entre os mais disputados está o Cica, famoso por sua

grappa, um destilado de origem italiana. Já quem chega a Gra-dec pela praça Ban Josip Jelacic, cruza a Porta de Pedra, única reminiscente dos cin-co portões que prote-

giam a vila medieval. Hoje a passagem é uma espécie de santuário, que reúne bilhetinhos com votos e agradecimentos, além de fiéis de todo o mundo fazendo suas orações. Isso porque a pintura da Virgem com Jesus que adorna uma das paredes foi a única coisa a passar ilesa por um incêndio em 1731.

Poucos passos ladeira acima, mais um símbolo do catolicismo croata: é a Igreja de São Marcos, construída no século 13. Ela é famosa por seu incrível telhado colorido,

A Catedral de Zagreb (acima), do século 11, vive em constante reforma e, por isso mesmo, mescla vários estilos arquitetônicos. Abaixo, os barquinhos que circulam pelos Lagos Plitvice, próxima parada do nosso roteiro

Foto

s: d

ivul

gaç

ão, C

ristia

ne S

inat

ura

e Sh

utte

rsto

ck

Em sentido horário: a Igreja de São Marcos

e seu telhado bordado com

brasões de armas; o acervo curioso do Museum of Broken

Relationships, que celebra a dor

de um coração partido; e a rakija,

destilado típico dos Bálcãs com

diversos sabores

88 89

dade fúnebre onde todo mundo, desde 1872, acaba por se encontrar: católicos e protestantes, judeus e muçulmanos, ricos e pobres, ilustres e anônimos. Há desde túmulos simples até mausoléus colossais, arcadas, estátuas, memoriais e monumentos pomposos.

No caminho até lá, passamos de van pela área residencial nobre da cidade. É onde fica o apartamento de Damjan, o guia. “Eu venho de uma família rica”, diz ele, sem nenhuma arrogância. Soaria mal, não fosse um estrangeiro que talvez desconheça a força da palavra “rico” em português. Ou talvez a própria concepção de riqueza na Croácia seja diferente. Afi-nal, estamos em um país onde a taxa de desemprego beira os 21% e o salário médio equivale a 750 euros. É, a economia na-cional pode não estar exatamente um mar de rosas, mas os croatas, há tanto tempo acostumados a lidar com problemas sérios, parecem não perder a alegria de viver.

PLITVICEUM TESOURO DA NATUREZA

Saindo de Zagreb, pegamos a estrada e seguimos 150 quilômetros até o Parque Na-cional dos Lagos Plitvice. Esta é uma das atrações mais procuradas do país, por conta de sua beleza impressionante – basta olhar ao redor para entender.

A reserva natural é tombada como patrimônio pela Unesco desde 1979. Trata--se de uma área florestal de 300 quilôme-tros quadrados no coração dos Bálcãs, for-mada por 16 lagos – 12 superiores e quatro inferiores –, que se interligam por cascatas, algumas tão altas que dão até vertigem. A cor da água varia conforme a quantidade de

CROÁCIA

Uma das atrações mais visitadas da Croácia, o Parque Nacional dos Lagos Plitvice (acima) é famoso pela cor de suas águas, pelas inúmeras cascatas que mudam o tempo todo e pela fauna riquíssima, de pássaros a ursos

algas e minerais presentes – nesse dia era um verde-jade absurdo, quase impossível de acreditar que fosse real.

Tão inconstantes quanto a cor dos lagos são as cascatas, que mudam o tempo todo. Feito areia entre os dedos, a água escorre pe-las formações rochosas sedimentadas, que se moldam e remoldam, dando origem a novas e diferentes quedas. A mais alta delas, Veliki Slap, tem 78 metros. Mas o show só pode ser visto de longe – é totalmente proibido nadar. Molhar a mão só para sentir a temperatura da água (e beber um pouco, claro) é inevitável.

E a riqueza vai além: a floresta abriga tam-bém pássaros, linces, veados, lobos, kunas e

ursos marrons – estes, símbolo do parque. Dizem que é possível escutá-los no alto das montanhas à noite, mas que eles nunca tres-passam para a área onde circula gente.

Para conhecer o parque, existem várias opções de trajeto, que não necessariamen-te precisam ser feitas com guia. As trilhas percorrem o interior da vegetação e se-guem à beira dos lagos, às vezes até em cima deles, atravessando pontes estreitas de madeira, que se congestionam com o fluxo de turistas na alta temporada – e o medo de se desequilibrar e cair na água?

Alguns trajetos incluem a travessia de um dos lagos a bordo de ferry boats –

quem quiser pode alugar seu próprio bar-quinho e sair remando.

Quatro hotéis se espalham pelos Lagos Plitvice, com diárias a partir de 300 kunas (algo em torno de 100 reais). Há também área de camping (desde sete euros por dia) e, no inverno, é possível esquiar.

Como quase tudo na Croácia, o lugar tem relação estreita com a guerra – infestado de mi-nas, passou até a integrar a lista de patrimônios mundiais em perigo. As bombas foram desati-vadas depois, mas, de qualquer forma, não é aconselhável se embrenhar sozinho pela mata. Um alívio saber que um tesouro tão precioso como Plitvice hoje está em boas mãos.

90 91

CROÁCIA

SPLITO RECANTO DO IMPERADOR

Seguimos outros 300 quilômetros em direção à Dalmácia, no sul do país. A estra-da vai, pouco a pouco, descortinando o azul do Mar Adriático. Estava na hora de conhe-cer as famosas praias. De litoral a Croácia entende bem: com quase 6 mil quilômetros, sua costa é formada por baías, penínsulas e um total de 1.250 ilhotas.

Nossa primeira parada era Split. Vale di-zer que ela fica a apenas três horas de barco da Itália. Ou seja, a riviera croata, dona do terceiro maior porto do Adriático, já virou fi-gurinha fácil na rota dos cruzeiros europeus.

A proximidade com a Itália e o passa-do intimamente ligado ao Império Romano podem ser percebidos facilmente. O grande atrativo do balneário é o Palácio de Diocle-ciano, residência de veraneio construída a mando do imperador romano no século 4. Feito da mesma pedra da Casa Branca ame-ricana, o conjunto arquitetônico, hoje bas-tante alterado por “puxadinhos” modernos,

tem 215 metros de comprimento e mura-lhas de até 26 metros de altura.

Hoje, entre água e palácio, fica a Riva, o movimentado calçadão de mármore onde tu-ristas bronzeados desfilam dia e noite – mui-tos com seus iates e suas lanchas ancorados na marina anexa. Parte da Riva é tomada pelas mesas dos bares e restaurantes, que passam a alta temporada lotados, a qualquer hora do dia, dividindo a fachada com lojas e empórios.

Com todas essas intervenções modernas, é difícil imaginar a grandiosidade original do palácio, uma das mais bem preservadas he-ranças romanas do mundo. A área interna, de 38 mil metros quadrados, é tomada por rue-linhas labirínticas, onde vivem 3 mil pessoas. Numa boa, elas penduram varais de roupa fora das janelas, puxam “gatos” de eletricida-de e cuidam de suas jardineiras floridas. No fim das contas, aí é que está o charme.

Claro que também há muita história para ser vista. A estrutura dos subterrâne-os do palácio permanece praticamente a mesma. Entre as peças preservadas, está a banheira de pedra do imperador, uma

espécie de ancestral do ofurô, e uma das doze esfinges egípcias que adornavam a praça central do palácio, o Peristilo.

É esse pátio, aliás, que reúne as construções mais antigas do complexo, como o Templo de Júpiter e o mausoléu de Diocleciano, hoje anexado à Catedral de Saint Duje – o padroeiro de Split e, por iro-nia do destino, um dos cristãos perseguidos pelo imperador. Entre junho e setembro, ao meio dia, o Peristilo revive os tempos antigos, com atores encenando um desfile liderado por Diocleciano. Depois, soldados romanos circulam pela praça, de prontidão para fotos.

Para ver outra tradição de Split, basta seguir o coro de vozes graves que cantam pelas ruas. Um grupo de homens com trajes típicos da Dalmácia apresenta a klapa, um canto nascido no século 19 para celebrar o amor, o vinho, a pátria, o mar. Um CD, 100 kunas. É coisa para turista ver (ou ouvir) mesmo.

Fora do limite das muralhas, a Porta de Ouro – a principal, a julgar pela imponên-cia de suas ruínas – é guardada pela estátua de oito metros de altura do... Mago Merlin? Que nada: é o bispo Gregório de Nin, que, no século 10, defendia o direito de rezar

missas na língua local, ao invés do latim determinado pelo papa. O dedão desgasta-do da estátua negra vem da crença de que, quem o afaga, terá sorte na vida.

O dia em Split acaba bem em um dos restaurantes típicos da costa dálmata, que muito fazem lembrar a Itália mediterrânea. Em uma rua próxima à Riva, o Sperun é pro-digioso em servir pescados, frutos do mar e hortaliças dos mais frescos, tudo de origem local. O peixe assado vem tenro e saboroso, acompanhado do marcante vinho dálmata.

Mas e aí, onde entram as praias? A maioria é feita de pedras, não areia, e o mar tem água consideravelmente fria. Pelo menos para nós, brasileiros – um casal de europeus não estava nem aí e mergulhou do píer sem hesitar.

Praia boa mesmo é a de Bacvice, essa sim de areia e com estrutura de duchas, ca-deiras, restaurantes... É de Split, ainda, que saem os barcos para as ilhas de Brac, Vis e a badalada Hvar, tida como a “Saint Tropez croata” – é onde ficam as enseadas realmen-te bonitas. Mas, em qualquer uma, o pôr do sol é sempre um espetáculo – talvez por conta de sua posição geográfica, a Croácia parece ser abençoada com entardeceres sen-sacionais. Esperto, esse Diocleciano...

Foto

s: d

ivul

gaç

ão e

Shu

tter

sto

ck

Em Split, na Dalmácia, as praias se destacam pela cor absurda do Mar Adriático, que banha ainda 1.250 ilhotas pela costa do país

Além das praias, Split ostenta o portentoso Palácio de Diocleciano (acima, à esq.), onde o imperador romano passava suas férias no século 4. Hoje, atores fantasiados (acima) encenam espetáculos durante a alta temporada

92 93

DUBROVNIK A PÉROLA DO ADRIÁTICO

A estrada que leva até o último desti-no da nossa viagem é uma delícia: uma via estreita à beira de um penhasco projetado sobre o Adriático. Entre Split e Dubrovnik, ainda mais ao sul, são pouco mais de 200 quilômetros – 25 deles pela costa da vizi-nha Bósnia, que esticou um braço em meio ao território croata para ter acesso ao mar (passaportes são exigidos pela alfândega ro-doviária na entrada e na saída).

Logo na chegada, Dubrovnik já se deixa vislumbrar como um destino lindo e muito cobiçado. Não é difícil entender o motivo. Vendo do teleférico que sobe o Monte Srd, as cores da cidade gritam e duelam entre si, dis-putando a atenção do observador. Mas essa é uma batalha totalmente harmoniosa. Quem ganha, no final, é o conjunto da obra: o azul

intenso do Adriático, o anil do céu ensolarado da Dalmácia, o terracota dos telhados moder-nos e o cinza das muralhas medievais.

O centro histórico, ou Cidade Velha, re-mete ao passado glorioso da antiga Repúbli-ca de Ragusa, fundada no século 12, a par-tir de um vilarejo de pescadores eslavos e refugiados gregos. As enormes muralhas de proteção provam que, desde sempre, ela foi um território desejado, principalmente por fazer a ponte estratégica entre Adriático e Bálcãs. As influências do domínio venezia-no, que vigorou entre 1205 e 1358, podem ser vistas especialmente na arquitetura. A maior parte das construções sucumbiu a um terremoto devastador no século 17.

Depois veio a guerra: Dubrovnik foi, junto com a capital Zagreb, a cidade que mais sofreu. Passou por um cerco que du-rou sete meses e por uma série de bom-bardeios. Um mapa turístico relaciona os

lugares atingidos, muitos dos quais ainda preservam as marcas de bomba.

O acesso à Cidade Velha pela Porta de Pile conduz à Fonte Onofrio, de 1438. Água fresca para o calor que, no auge do verão, escancara-se em mais de 30 graus. Mas o sol escaldante não afugenta os turistas, que, em alta temporada, superlotam o ponto alto da cidade: a caminhada sobre as muralhas, que têm dois quilômetros de comprimento e até 25 metros de altura (o equivalente a um prédio de oito andares). O cenário vis-to do alto é um dos mais deslumbrantes do país e talvez da própria Europa.

De volta ao chão, os principais atrati-vos estão ao longo da rua principal, de 300 metros de extensão, chamada Placa. Os lo-cais advertem: quem pisa nas canaletas que margeiam a rua não se casa. Mas a verdade é que Dubrovnik parece inspirar o contrá-rio: celebrar o matrimônio na Cidade Velha

CROÁCIA

Foto

s: d

ivul

gaç

ão e

Shu

tter

sto

ck

No extremo sul da Croácia, Dubrovnik

impressiona pelo conjunto de

muralhas medievais que se debruçam sobre o Adriático.

O restaurante Proto (pág. ao lado) é

exímio em servir peixes e frutos do

mar de acordo com antigas receitas de pescadores locais

94

Era uma tarde de quarta-feira em Split, dia de jogo da Eurocopa: Croácia contra Itália. As turmas começavam a se encontrar na Riva e a ocupar as mesas dos bares, todos devidamente preparados com telões e bandeiras. Todo mundo usava, se não a camisa quadriculada da seleção, pelo menos um lenço, uma bandana, qualquer adereço xadrez. Cacei um lugar para sentar pouco antes de começar o jogo e, para entrar no clima, mandei vir uma Karlovacko, a cerveja mais famosa do país. A Itália abriu o placar e, mais tarde, a Croácia buscou o empate. Os croatas são torcedores contidos: não gritam, não xingam, não esmurram a mesa. Comemoram felizes, mas sem estardalhaços. Em comum com a gente, a palavra “torcida”, assim mesmo, em português, que os fãs do time Hajduk de Split tomaram emprestada para se autodenominar. Praticamente o país do futebol.

EU CURTI

virou moda entre estrangeiros. Mais de 100 casais vêm todo ano para selar os laços e, de quebra, já emendar a lua de mel. Pelo menos duas noivas, todas de branco e se-guidas pelos noivos ofegantes, circulavam pela Placa naquela tarde, aplaudidas e foto-grafadas por uma horda de turistas.

Pelas ruelas que se emaranham ao redor da Placa, há muitos restaurantes típicos e lojinhas vendendo produtos locais, como joias, saqui-nhos aromatizantes de lavanda, bonequinhos em trajes dálmatas, suvenires em formato de coração vermelho, azeites, vinhos e o papren-jak – um biscoito feito de mel e pimenta preta. Também há 2 mil pessoas morando aqui, em casas do século 16. As construções seguem a estrutura padrão da época: loja no térreo, quartos e sala no primeiro andar e cozinha no último, para isolar o cheiro de comida e preser-var o resto da casa em casos de incêndio.

Mas é claro que, no passado, os gover-nantes de Ragusa tinham direito a uma re-sidência bem mais opulenta. E ela segue de pé: é o Palácio do Reitor. O edifício gótico, com elementos renascentistas e barrocos, hoje funciona como museu, com acervo de mobília, moedas e objetos da época.

A Catedral de Assunção da Virgem é ou-tro destaque na cidade. Ela guarda relíquias de São Brás, padroeiro de Dubrovnik, como seu crânio e um osso do braço protegidos em armaduras de ouro. Já no Mosteiro Francisca-no, a atração é mais estética que religiosa: a farmácia anexa, que reivindica para si o título de mais antiga do mundo, é famosa pelo seu antiquíssimo creme facial antirrugas. E ainda, também com status de atração turística, tem o restaurante Proto, que serve peixes de acordo com as antigas receitas de pescadores locais.

Com tudo isso, dá até para esquecer que Dubrovnik também tem praias – o que seria uma injustiça. A melhor e mais movimentada é Banje, a poucos minutos da Cidade Velha. O bairro de Lapad concentra os hotéis e resorts à beira-mar. Para mais sossego, a dica é pegar os barcos que saem do porto antigo até as ilhas de Mljet e Lokrum (nudistas, sorriam!). Pelo menos eu, depois disso tudo, voltei ao Brasil abastecida de registros inesperados sobre a Croácia – e, certamente, eles não vão parar no

, com

Próxima à Porta de Pile, que dá acesso à Cidade Velha, a Fonte Onofrio, de 1438, garante água fresca aos turistas que dominam Dubrovnik no verão

CROÁCIA

g , p ,g , p ,ês, que os fãs do time Hajduk de Split tomaramês, que os fãs do time Hajduk de Split tomaramautodenominar. Praticamente o país do futebol.autodenominar. Praticamente o país do futebol.

Foto

: Shu

tter

sto

ck

Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va


91�

� �

� �

� �

�

é porque já está na hora de voltar.

A jornalista Cristiane Sinatura viajou a convite do

Escritório Nacional de Turismo da Croácia

apoio da Vital Card.

fundo da memória tão cedo. Se isso acontecer,

Najve�i švicarski turisti�ki sajam Fespo Zürich po 23. put otvorio je svoja vrata od 31. sije�nja do 3. velja�e 2013. godine. U pet dvorana svoju je ponudu publici predstavilo više od 600 izlaga�a iz 40-ak zemalja svijeta. Osim klasi�ne ponude dalekih putovanja Latinskom Amerikom, Australijom ili Sjevernom Amerikom valja spomenuti i da je jedna dvorana nudila ponudu golfa, wellnessa, zdravstvenog turizma i ronje-nja, koji su danas jedni od naj�eš�ih razloga putovanja. Bilo je i ponude raznih kružnih putovanja te autobusnih putovanja. Zemlja partner sajma ove su godine bili Maldivi. U društvu mediteranskih zemalja, nastupila je i Hrvatska. Na hrvatskom štandu veli�ine 64 m², Hrvatska turisti�ka zajednica izložila je op�u turisti�ku ponudu Istre, Kvarnera, Dalmacije i kontinen-talne Hrvatske, a posebno su kao suizlaga�i ponudu predstavili Imperial Rab, Jadranka kampovi Mali Lošinj, Turisti�ka zajed-nica grada Zagreba i Turisti�ka zajednica otoka Krka. Zanima-nje za Hrvatsku bilo je izrazito dobro. Hrvatska ima turisti�ke proizvode poput aktivnog odmora, nautike, kulturnog turizma koje Švicarce zanimaju, a blizina tržišta dodatni je adut kojim

Sajam Fespo u Zürichu

se u posljednjih nekoliko godina i koristimo. Svakako �e tome pridonijeti i sada ve� vrlo dobra zra�na povezanost od ožujka do listopada, a koja �e u odnosu prema lani biti bogatija za još sedam letova. Sajam, kao i štand Hrvatske turisti�ke zajednice posjetili su i veleposlanik RH u Švicarskoj Aleksandar Heina te generalni konzul RH u Zürichu Hrvoje Cvitanovi�. Predstavili su se i naj-ve�i turoperatori u Švicarskoj: ITS, Kuoni, FTI te nekoliko zra-koplovnih kompanija. Prema procjenama sajam je posjetilo više od 70 000 ljudi, što je oko 5000 više posjetitelja nego lani. Sve to potkrepljuje tvrdnju da unato� internetu ima još mnogo onih koje informacije o tomu kamo �e otputovati na godišnji odmor skupljaju i provjeravaju neposrednim kontaktom na sajmovima.Autobuser Twerenbold je od 21. do 23. ožujka organizirao sajam u svojim novim garažnim prostorijama u Baden-Rüti-hofu u kantonu Aargau. Sajam je bio vrlo dobro posje�en. U tri ga je dana obišlo više od 3000 ljudi te je oko 10% posjeti-telja na sajmu rezerviralo putovanje u Hrvatsku.Kao rezultat studijskih putovanja novinara objavljeni su mno-gobrojni �lanci o Hrvatskoj i to kako slijedi. Novinar Wino Leuenberger objavio je �lanak o Zagrebu i okolici na 23 stranice u �asopisu “Aertze Medico Journal”. U �lanku opisuje Zagreb kao velegrad te isti�e kako je grad jako pregledan i u šetnji se može vidjeti i posjetiti velik broj znamenitosti, što �ini grad još šarmantnijim. Zagreb je grad �ija pri�a nema kraja, �ijoj �arob-nosti pridonose mnogobrojni gosti. San i stvarnost u carstvu kulture. Opisuje mnogobrojne ka� �e, restorane, kazališta, crkve. Tako�er spominje Medvedgrad i okolicu Zagreba.

ŠVICARSKAMnogobrojne medijske objave u švicarskim medijimaPredstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Švicarskoj ovogo-dišnje je promidžbene aktivnosti po�elo sudjelovanjem na sajmu Ferienmesse koji se u Bernu održao od 10. do 13. sije�nja 2013. godine. Na osobito dobro posje�enom štandu veli�ine 30 m² uz Hrvatsku turisti�ku zajednicu nastupilo je i osam suizlaga�a: turoperator Unique Travel i turoperator Croaticum, Turisti�ka zajednica Kvarnera, Turisti�ka zajednica dalmatinskih županija, Valamar, Adriana Travel, Imperial Rab i Grad hotel Adriatic Opatija. Posjetitelji štanda izrazili su veliko zanimanje za hrvat-ska odredišta, a posebno vesele dojmovi gostiju koji su u Hr-vatskoj ve� bili i žele je ponovno posjetiti. Me�u posjetiteljima sajma bio je i gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Švicarskoj Davor Pomykalo, koji je izlaga�ima iska-zao potporu te im poželio mnogo uspjeha u daljnjem radu. Sajam Ferienmesse u Bernu jedan je od najve�ih turisti�kih sajmova u Švicarskoj, a na njemu se ve� dvadeset godina, uz op�a puto-vanja i odredišta, izlažu i ponude iz sve popularnijih segmenata autobusnog i zdravstvenog turizma. Da je Švicarcima Hrvat-ska svake godine sve popularnije odredište, potvr�uju i brojke zrakoplovnog prijevoznika SkyWork, koji je u prošloj godini znatno poja�ao broj letova prema Hrvatskoj. Tako �e, primjerice ove godine, od po�etka travnja do kraja listopada SkyWork letjeti tri puta na tjedan u Zagreb, Rijeku i Split, a od po�etka lipnja do kraja listopada jedanput na tjedan i u Zadar.

Devetnaesti ženevski sajam “Vacances” održan je od 18. do 20. sije�nja 2013. godine. To je jedini sajam koji privla�i posjetitelje iz svih regija francuskoga govornog podru�ja, a ove ga je godine posjetilo više od 20 000 ljudi. Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Švicarskoj nastupilo je na sajmu, a kao suizlaga� bila je Turisti�ka zajednica Zadarske županije. Najve�e su zanimanje, kao i proteklih godina, posjetitelji iskazali za segmente individu-alnih i kružnih putovanja, zatim za wellness, golf i hotele visoke kategorije. Sajam je posjetio i hrvatski veleposlanik u Švicarskoj Aleksandar Heina. Turoperatori iz toga dijela Švicarske bilježe stalni rast rezervacija doma�ih destinacija, �emu zasigurno prido-nosi i poboljšanje zra�ne povezanosti izme�u te regije i dalma-tinskih gradova Splita i Dubrovnika. Tako je kompanija EasyJet uvela dva nova leta, pa sad svaku subotu leti prema Splitu od travnja do listopada svake godine, a u ljetnoj sezoni, od srpnja do rujna, �ak pet puta na tjedan. Za Dubrovnik EasyJet leti subotom jedanput na tjedan od sredine svibnja do sredine listopada, a tri puta na tjedan od po�etka srpnja do kraja kolovoza.

Sajam “Vacances“ u Ženevi


92

� �

� �

� �

� �


Zagreb u časopisu “Aertze Medico Journal”

JOURNAL JOURNAL76 77

L&P Leuenberger & Partner / Tourism and Travel Promotion

ZZagreb bietet das mondäne Flair einer

Grossstadt, hat sich aber zur Freude

seiner Einwohner und Gäste die

Offenheit für persönliche

Begegnungen bewahrt. Die Stadt

ist überschaubar und man kann

zwischen Hotel und Theater,

Oberstadt und den alten Strässchen

der Unterstadt alles gut zu Fuss

erreichen. Dies schafft Raum für eine

warme und persönliche Atmosphäre.

Es liegt etwas Besonderes im Schein

der Gaslaternen der Oberstadt

und dem Lied der Strassensänger.

Die Zagreber Cafés am frühen Abend,

wenn die Dämmerung das Tageslicht

verdrängt, das Flackern der Kerzen in

der Kathedrale oder das Steinerne Tor

haben ihren ganz eigenen Charme.

Und während der schnelle,

geschäftige Rhythmus im Spiel von

Licht und Schatten unbemerkt

verschwindet, erwacht jener andere,

der zu zeitlosen und modernen

Theaterstücken und Konzerten oder

zu ruhigen Stunden in Restaurants

und Clubs einlädt. Zagreb ist eine

ganz besondere Stadt, eine nie

zu Ende erzählte Geschichte, zu deren

Magie auch die Gäste beitragen.


WWenn man eine Stadt auch wirklich

erleben möchte, dann geht man am

besten auf den Markt. Bunte Stände

und Verkäufer in malerischen Trachten

gehören zum typischen Bild des Dolac.

Der grösste der Zagreber Märkte

wird auch liebevoll der «Stadtbauch»

genannt. Hier braucht man sich

keine Sorge um genmanipulierte

Lebensmittel zu machen. Man kauft

frischen Fisch, duftendes Obst und

Gemüse, besten Qualitätskäse und

vielleicht einen bunten Blumenstrauss.

Wir geniessen den Duft frischen

Obstes, bewundern die Blumen,

kaufen einige Souvenirs und eine

hübsche, handbestickte Bluse.

Der Dolac-Bummel ist ein besonderes

Ritual für viele Zagreber und

Touristen. Fast täglich, jedoch vor

allem an Samstagen, treffen sich hier

spontan Bekannte und Freunde auf

ein Schwätzchen. Zum Marktritual

gehört natürlich auch die Tasse

Kaffee am Denkmal des Zagreber

Vagabunden Petrica Kerempuh

und ein Treffen mit guten Freunden.


DDas Kroatische Nationaltheater

nimmt unter den vielen

beeindruckenden Wahrzeichen

der Stadt Zagreb einen besonderen

Stellenwert ein. Wenn es Nacht wird,

beginnt hier ein Leben,

in dem Traum und Wirklichkeit

verschmelzen, in dem wir von

der Kunst in andere Welten versetzt

werden. So ist es schon seit 1895,

als der österreichische Kaiser Franz

Joseph mit einem Hammerschlag

verkündete: Das Stück kann beginnen.

Und auch heute noch wird hier

gespielt, gesungen und getanzt.

Das Theater erzählt zeitlose

Geschichten auf der Bühne, von der

Bühne und von denjenigen, die mit ihr

leben… Das neubarocke Gebäude

des Theaters ist im Mittelpunkt und

Wahrzeichen des Marschall-Tito-

Platzes. Das beliebte Motiv ist oft

auch auf Ansichtskarten der Stadt

Zagreb abgebildet.

JOURNAL 82

ZZagreb kennenlernen heisst auch

Zagreb sehen und spüren, mit den

Augen und mit dem Herzen erleben.

Die vielen Grünflächen, Promenaden

und Alleen sind ein weiteres Kapitel

in der unendlichen Liebeserklärung

an diese Stadt. Zum Beispiel die

Strossmayer-Promenade, die Mitte

des 19. Jahrhunderts gebaut und

später nach dem Bischof Josip Juraj

Strossmayer benannt wurde. Wenn

Sie nun im Schatten der Kastanien auf

einer Parkbank sitzen, könnte es Sie

vielleicht interessieren, dass sich

in einem der Gebäude, das Mitte des

19. Jahrhun derts zum Mädchengym-

nasium wurde, früher auch ein Café

befand, das von vielen Zagreber

Prominenten besucht wurde. Unter

ihnen war auch der unkonventionelle

Dichter und Schriftsteller Antun

Gustav Matos. Die Zeit vergeht,

die Menschen und die Strassen ändern

sich, und da wo einst ein Café war,

ist heute das Staatliche Hydrometeo-

ro logische und Geophysische Institut.

Und Matos ist immer noch da.

Seine Statue sitzt entspannt auf

einer Bank (Bild unten) auf der

Promenade und leistet uns Gesell-

schaft an diesem Ort der Romantik

und lehrt uns, dass alles vergeht

und nur die Schönheit bleibt…

JOURNAL83

D A L M A T I E N Wo Kroatien am schönsten ist

Mitteldalmatien, der an der Adria

befindliche Küstenstreifen von Kroatien,

präsentiert sich völlig uneitel und ungekünstelt.

Traditionsbewusstsein zeigt sich in den Städten

und auch bei den Einwohnern, welche sich

besonders durch ihre ausgeprägte

Gastfreundlichkeit auszeichnen. Fast überall

begegnet man einem Stück Geschichte dieser

von zahlreichen Einflüssen geprägten Region.

In der über 2000-jährigen Vergangenheit

Kroatiens haben Illyrer, Griechen, Römer,

Karolinger, Byzantiner, Venezianer und

schliesslich die Habsburger ihre bis heute

unauslöschlichen Spuren hinterlassen.

L&P LEUENBERGER & PARTNER

TOURISM AND TRAVEL PROMOTION

WINO E. LEUENBERGER

Kultur, Natur und Lifestyle in Mitteldalmatien

Wanderwege zum Wasserfall S K R A D I N S K I B U K

Der kroatische Nationalpark Krka umfasst

den rund 45 Kilometer langen Flussabschnitt

der Krka zwischen Knin und Skradin sowie den

Unterlauf des Nebenflusses Ikola und ist für seine

kaskadenförmig angeordneten Seen weltbekannt.

Der Fluss Krka, der bei Šibenik in die Adria fliesst,

hat hier zusammen mit dem Karst eine einzigartige

Naturlandschaft gebildet. In mehreren Kaskaden

stürzt der Fluss bis zu 45 m in die Tiefe und bildet

aber nicht nur die herrlichen Wasserfälle, sondern

überschwemmt auch die umliegenden Wälder.

Spazierwege führen durch den gesamten Natur-

park, der sich im Sommer grosser Beliebtheit

erfreut. Oft führt der Weg über leicht begehbare

Holzstege. Einige davon eröffnen dem Besucher

einen fantastischen Blick über den grössten

Wasserfall, den einzigartigen Skradinski Buk.

In Solin stösst man auf die Ruinen der antiken

Stadt Salona, die im 4. Jahrhundert vor Christus

entstanden sein soll. Salona war der Hafen

der illyrischen Delmater, hier lebten Griechen

und Römer. Julius Cäsar rief Salona 48 v.Chr.

als Sitz der römischen Provinz Dalmatien aus.

Der Stadtkern hatte die Form eines Trapezes,

von Mauerwerk umgeben und mit Türmen

befestigt, zudem gab es hier städtische Basiliken,

später entstand hier eine monumentale Kathedrale

mit Taufraum sowie Thermen. Noch heute kann

man das Peristyl der Thermen erkennen, den

Baderaum mit den Öfen sowie die Umkleideräume,

aber auch altchristliche Objekte neben der Basilika,

die mit dem Wirken des hl. Dujam in Verbindung

stehen. Im südlichen Teil sind die Überreste

eines Forums, Tempels sowie eines Theaters

aus dem 1. Jahrhundert noch erhalten.

griechischen Theaters. Während man für das klassische Theater eine Bühnen-wand hinter der halbkreisförmigen Orchestra benötigte, war das für die römi sche Variante hinderlich, da man ja die Kämpfe von allen Seiten betrachten wollte.

Kämpfe auf Leben und Tod im blutigen Sand. Das beeindruckendste von Salona ist das alte Amphitheater (Abbildung ganz rechts unten). Hier fanden ca. 12 000 Zuschauer Platz. Auch heute kann man noch sehr gut die ursprüngliche Form und Gestaltung erkennen. Dieses römische Bauwerk, in dessen Arena sich blutige Kämpfe zwischen Gladiatoren und wilden Tieren abspielten, konnte fast 19 000 Zuschauer aufnehmen. Das Amphitheater ist eine römische Weiterentwicklung des

Das antike S A L O N A

Das mittelalterliche Trogir liegt 25 Kilometer

westlich von Split und darf ohne Übertreibung

als Museumsstädtchen bezeichnet werden.

Seine vollständig erhaltene historische Altstadt

und die Vielzahl an Sehenswürdigkeiten

und kulturhistorischen Kunstwerken machen Trogir

zu einem vielbesuchten Ferienziel an der Küste von

Dalmatien. Trogir wurde im 3. Jahrhundert v.Chr.

von den Griechen gegründet und erhielt

ursprünglich den Namen «Tragurion», was mit

«Ziegeninsel» übersetzt werden kann. Die Römer

trennten die Siedlung, die damals noch auf einer

Halbinsel lag, durch einen Kanal vom Festland

ab und bald schon wurde «Tragurium» zum

wichtigen Handelshafen dieser Region.

Im 11. Jahrhundert erhielt Trogir das Stadtrecht

und wurde zum Bischofssitz erhoben.

T R O G I R älteste Stadt in Dalmatien

Ein ausgiebiger Bummel über die schöne Palmenpromenade führt zum Domini-ka ner klos ter, das im 14. Jh. ausserhalb der Stadtmauern gegründet wurde. Die gotische Kirche mit einem prächtigen Renaissancegrabmal und die Kunst samm-

lung des Klosters lohnen einen Abstecher zu dem ehrwürdigen Gemäuer. Auch die Festung Kamerlengo nahe dem Markus-Tor ist einen Ausflug zum südwestlichen Ende der historischen Altstadt wert. Bei all den Attraktionen von Trogir sollte man es dennoch nicht versäumen, durch die vielen verwinkelten Gässchen mit Torbögen zu bummeln, die auf Plätze führen, auf denen Restaurants und Cafés zum entspannenden Verweilen einladen oder die Läden zur Shoppingtour locken.

Dalmacija u časopisu “Aertze Medico Journal”

Vij

esti

iz

pre

dst

avn

išta

va

93�

� �

� �

� �

�

VELIKA BRITANIJASajamske prezentacije i mnoge objave o Hrvatskoj u britanskim medijimaNastupi na turisti�kim sajmovima, odli�an medijski pu-blicitet i suradnja s turoperatorima obilježili su prva �etiri mjeseca na britanskom tržištu. Hrvatska turisti�ka ponuda predstavljena je tijekom sije�nja, velja�e i ožujka na �etiri sajma u Velikoj Britaniji i Irskoj. Na sajmu Holiday World Travel Show u Dublinu od 25. do 27. sije�nja samostalno je nastupila Dubrova�ko-neretvanska turisti�ka zajednica. Na The Destinations Holidays & Travel Show sajmovima u Manchesteru i Londonu predstavile su se �etiri dalma-tinske županije: Dubrova�ko-neretvanska, Splitsko-dalma-tinska, Šibensko-kninska i Zadarska kojoj se ove godine pridružila i Li�ko-senjska. Na Travelshowu od 9. do 10. ožujka svoju je ponudu predstavila agencija Katarina line putem partnera Kontikitravela. Spomenuti su sajmovi izra-zito dobro posje�eni te je podijeljena velika koli�ina pro-midžbenog materijala. Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Londonu održalo je 30. sije�nja prezentaciju o Hrvatskoj u Rotary Clubu u Catffordu, Kent. Prezentaciji je nazo�ilo tridesetak �lanova koji su iskazali veliko zani-manje za Hrvatsku. Tako�er, 1. ožujka održana je prezen-tacija Turisti�ke zajednice grada Dubrovnika u prostorija-ma Veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu. Tema je bila “Dubrovnik - a city for all seasons”. Bili su nazo�ni novinari i agenti te je sama prezentacija bila uspješna. Ne-koliko britanskih turoperatora izdalo je samostalne brošure Hrvatske prepoznaju�i na taj na�in potencijal destinaci-je, ali i zato što smatraju da �e se tako pove�ati prodaja. Me�u njima su Prestige Holidays, Sail Croatia, odnosno njihova agencija MEDexperiance te Anatolian Sky. Stanje na tržištu je stabilno i prema svim sadašnjim pokazatelji-ma o�ekuje se da �e ve�i broj Britanaca otputovati na go-dišnje odmore u usporedbi s prošlom godinom. Svi vode�i turoperatori predvi�aju porast prodaje paket-aranžmana, što je nakon nekoliko godina uzastopnog pada veliki zao-kret. Ve�ina agencija koje imaju Hrvatsku u svom progra-mu je vrlo optimisti�na što se ti�e skore sezone.

Svi najve�i turoperatori JET2.com-Jet2Holidays, Mo-narch-Cosmos, TUI Travel-Thomson Holidays, Prestige Holidays, Saga Holidays, Croatian Villas predvi�aju dvo-znamenkasti rast (izme�u 15 i 30 posto) u odnosu prema 2012. godini. Najve�i porast trebala bi imati Istra jer je poja�an broj letova prema Puli. Zadar bi isto tako trebao imati porast jer se kompanija Rayanair nakon dvije godi-ne vratila s letovima iz Dublina. Unato� otkazivanju le-tova Croatia Airlinesa s Gatwicka prema Zagrebu (�etiri puta na tjedan) broj letova prema Zagrebu u usporedbi s prošlom godinom je pove�an jer je British Airways uveo dnevni let. Post Office je objavio godišnji barometar troškova za “city break“ kategoriju koja se svake godine korigira, ovisno o kretanju cijena u destinaciji te te�a-ju britanske funte prema valuti u destinaciji. Na prvom je mjestu Budimpešta, a Dubrovnik koji se s 13. popeo na visoko šesto mjesto sigurno se smjestio na ljestvici gradova koje turisti iz Velike Britanije najradije posje�u-ju. City break postaje sve traženiji proizvod i na njemu bi trebalo sve više raditi. Tijekom prva �etiri mjeseca u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Londonu i PR agencije Rooster, a u suradnji sa županij-

Leuenberger je tako�er objavio i �lanak “Dalmatien” u �asopisu “Aertze Medico Journal”. U �lanku na 19 stranica opisuje Dalmaciju kao najljepšu regiju. Svugdje je utkan dio povijesti. Prekrasna kulturna i prirodna baština. Posebno isti�e gostoljubivost i tradiciju.

Od dodatnih prezentacija valja spomenuti kako se u organiza-ciji Unique Travela 9. travnja u Zürichu održala prezentacija o Hrvatskoj. Istarsku županiju predstavila je An�ela Kujundži� Salihbegovi�, a na prezentaciji je bilo 28 agenata. Uz to, 26. velja�e Predstavništvo Hrvatske turisti�ke zajednice u Švicar-skoj sudjelovalo je na radionici Meeting Suisse u Luganu. Ra-dionica predstavlja susret talijanskih turoperatora i švicarskih agenata iz kantona Ticino. Me�u osamdesetak izlaga�a bili su i predstavnici Valamara te Istraturista iz Umaga, dok je agenata bilo stotinjak. Svrha radionice bila je švicarske turoperatore i agente iscrpno izvijestiti o hrvatskoj turisti�koj ponudi.

Prezentacija Unique Travela o Hrvatskoj u Zürichu


94

� �

� �

� �

� �

skim te lokalnim turisti�kim zajednicama jedanaest novi-nara bilo je u posjetu Hrvatskoj. Od toga je pet novinara u travnju bilo na studijskom putovanju u Istri. Britanski mediji su od po�etka godine objavili nekoliko afirmativ-nih reportaža i vijesti o Hrvatskoj me�u kojima može-mo izdvojiti: The Times je donio pri�u o Zagrebu kao idealnoj kratkoj, zimskoj, vikend-destinaciji. �lanak je na zanimljiv na�in pokazao zagreba�ku kulturu življenja, predstavio muzeje i osvrnuo se na raznolikost gastronom-ske ponude. The Sun je objavio pri�u o Puli koja postaje sve važnije odredište britanskih turista. To je odredište koje je zanimljivo svim generacijama zbog spoja tradicije i modernih doga�aja, ponajprije festivala elektroni�ke glazbe. Sainsbury’s Magazine u �lanku o Slavoniji pod naslovom “For Vine Lovers” isti�e gastronomsku ponudu

Prezentacija Turističke zajednice grada Dubrovnika u prostorijama Veleposlanstva RH u Londonu


te dodaje da je Slavonija plodonosna ravnica ispreple-tena velikim i mirnim rijekama, bogata vinogradima i mnogobrojnim vrlo kvalitetnim, nagra�ivanim vinima. Manchester Evening objavio je �lanak o Splitu, gradu za-nimljivom zbog rimske povijesti i arhitekture, kulturnog naslije�a, kristalno �istog mora i mogu�nosti za aktivni turizam. Irish News u �lanku o Zagrebu isti�e da je to jedan od najstarijih gradova u Europi te da su gra�ani Zagreba vrlo prijateljski naklonjeni turistima. Tako�er isti�e vrlo raznoliku gastronomsku ponudu i mno-gobrojne muzeje, a posebno Muzej prekinutih veza. Starov �lanak o Rabu i Krku isti�e prirodne ljepote tih otoka, gastronomsku ponudu, stare povijesne gra�evine, zidine i crkve. Diver, specijalizirani �asopis koji piše o ronjenju, objavio je �lanak o Lošinju i mogu�nostima koje ljubitelji-ma morskih dubina pruža more oko otoka. Piše o moru ide-alnom za ronjenje i istraživanje našeg podmorja. Isti�e da u muzeju u Velom Lošinju stoji izložen kip Apoksiomena koji je potpuno obnovljen, nakon što je otkriven 1996. godine.

U Air Lingusovu in-flight �asopisu objavljen je �lanak o najljepšim plažama u Hrvatskoj. Mnogo je �lanaka objavlje-no o Dubrovniku. Tako je primjerice National Geographic Traveller objavio �lanak pod nazivom “Pearlofthe Adriatic”. Sredinom ožujka po�ela je oglasna kampanja na britanskom tržištu objavom oglasa u tiskanim medijima (Guardian 23. velja�e, Mail on Sunday 24. velja�e, The Times 2. ožujka, Telegraph 9. ožujka, Daily Express 16. ožujka, The Times 23. ožujka) te oglasima na poznatim londonskim autobusima. Nakon objave prvih oglasa pove�ali su se telefonski i e-mail upiti individualnih gostiju koji traže informacije i dostavu promidžbenih materijala o Hrvatskoj.

Kampanja oglašavanja na crvenim autobusima u Londonu V

ijes

ti i

z p

red

stav

niš

tav

a

95�

� �

� �

� �

�

Vijesti iz Glavnog ureda� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


96

� �

� �

� �

� �

VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

Sajmovi i prezentacije u prvom kvartalu 2013. godineU prva tri mjeseca odra�eno je najintenzivnije razdoblje sajamskih nastupa i prezentacija. Hrvatski je turizam u organizaciji Hrvatske turisti�ke zajednice predstavljen na 27 sajmova. I ove godine nastavljen je koncept suizlaganja na štandu prema kojem turisti�ki gospodarstvenici imaju mo-gu�nost zakupa 4,3 i više m² suizlaga�kog prostora štanda. Veli�ina suizlaga�kog prostora ovisi o vrsti štanda koji se koristi za pojedini sajamski nastup. Važno je napomenuti da svi pultovi suizlaga�a imaju ugra�ene posebne videozaslone na kojima mogu prikazivati promidžbene filmove. Uz to, sva-ki suizlaga�, uz naziv i logotip, ima i svoj QR kôd s pomo�u kojeg posjetitelji vrlo lako mogu prona�i dodatne sadržaje koje tvrtke žele predstaviti posjetiteljima.

U prva tri mjeseca 2013. godine Glavni ured nastupio je na jedanaest nacionalnih prezentacija i to u Utrechtu, Be�u, Stuttgartu, Bratislavi, Madridu, Briselu, Pragu, Milanu, Münchenu, Budimpešti i Berlinu. U tim gradovima održali su se sajmovi posebno važni za hrvatski turizam na kojima se hrvatska turisti�ka ponuda predstavila na �etiri pulta, a svaki pult predstavljao je pojedinu županiju: Istru, Kvarner, Dalmaciju te Zagreb i kontinentalnu Hrvatsku. Od nacional-nih prezentacija do kraja godine održat �e se još u studenom nastup u Londonu na sajmu WTM. Do sada je ostvareno jedanaest nastupa na info punktovima, gdje se nisu predsta-vili na �etiri regionalna pulta nego su zbog uštede prostora brošure bile izložene na dva nacionalna pulta. U listopadu slijede još nastupi s dva info punkta.Uz sudjelovanje na op�im turisti�kim sajmovima, od sije�nja do ožujka Glavni ured Hrvatske turisti�ke zajednice nastupio je još na dva nauti�ka i tri kampinška sajma te na jednoj kon-gresnoj burzi. Do kraja godine planiran je nastup na dvjema kongresnim burzama te na dvama sajmovima specijaliziranim za kulturni turizam.

Štand Hrvatske turističke zajednice

Usporedno s drugim mediteranskim destinacijama te pro-matraju�i sajmove na kojima nastupaju Glavni i Kongresni ured Hrvatske turisti�ke zajednice, možemo zaklju�iti da na svim tim sajmovima sudjeluju i nacionalni turisti�ki uredi, primjerice Cipra (u 2013. godini na 66 sajmova), Egipta, Malte (sudjeluju na 45 sajmova), Tunisa i Turske (sudjelu-ju na 129 sajmova u 2013.), dok s druge strane nacionalni

Vij

est

i iz

Gla

vn

og

ure

da

97�

� �

� �

� �

�

turisti�ki uredi Francuske, Italije (sudjeluju na 21 sajmu), Gr�ke (sudjeluju na 18 sajmova), Portugala (sudjeluju na 11 sajmova) i Španjolske (sudjeluju na 14 sajmova) sudjeluju na znatno manje sajmova.

Kada analiziramo trenuta�no dostupne podatke o posje�e-nosti sajmova, koje su dali organizatori sajmova, za ve�inu se utvr�uje da su imali ve�i ili manji pad broja posjetitelja (npr. Utrecht 17,9 posto, Be� 1,5 posto, Madrid 1,7 posto, Ljubljana 9,4 posto, Milano 6,5 posto, München 8,3 posto, a Budimpešta �ak 27,3 posto). S druge strane, samo manji broj sajmova zabilježilo je znatniji rast posjetitelja (Brisel 4,1 posto, Prag 3,6 posto, Beograd 2,5 posto, Pariz 5,5 posto, Helsinki 7,6 posto te Nürnberg 3,3 posto). Bez obzira na navedeno, na nekim su tržištima i dalje sajam-ski nastupi najbolji na�ini komunikacije s obzirom na novac kojim raspolažu.

Tijekom svibnja i lipnja Hrvatska turisti�ka zajednica donijet �e okvirni plan sajamskih nastupa u 2014. godini, koji �e biti u dogovoru s Predstavništvima Hrvatske turisti�ke zajednice te u skladu s prvim odrednicama strateškoga marketinškog plana i op�enito kretanjima u marketingu.

U 2013. godini planirano je 14 poslovnih radionica, a do kra-ja ožujka održano je šest. Poslovna radionica u Utrechtu bila je specijalizirana za obiteljske i male hotele, pa je i to razlog zašto je sudjelovao manji broj tvrtki. Sve ostale organizirane radionice,bile su izrazito dobro posje�ene. Radionice u Kini su, kao i dosadašnjih godina, organizirane u suradnji sa Slo-venskom turisti�kom organizacijom.

R.B. Zemlja Grad Mjesec DanBroj

hrvatskih sudionika

Broj hrvatskih

tvrtki

Broj stranih

sudionika

Broj stranih tvrtki

Ukupan broj

sudionika

Ukupan broj

tvrtki

1. Nizozemska Utrecht 1 9 14 9 14 11 28 20

2. Rusija Moskva 1 22 41 30 189 144 230 174

3. Slovenija Ljubljana 1 25 55 25 29 15 84 40

4. Ukrajina Kijev 1 24 29 21 109 78 138 99

5. NR Kina Shanghai 4 12 11 7 107 63 118 70

6. NR Kina Guangzhou 4 15 10 7 113 49 123 56

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Studijska putovanja novinara i suradnja s novinarimaOd 1. sije�nja do 30. travnja 2013. godine Hrvatsku su u potpunoj organizaciji Hrvatske turisti�ke zajednice posjetila 52 strana predstavnika medija. U djelomi�noj organizaciji Hrvatske turisti�ke zajednice Hrvatsku je posjetio 31 strani predstavnik medija. Iz toga se zaklju�uje da su na studijskim putovanjima u Hrvatskoj boravila 83 strana predstavnika medija U istom razdoblju Hrvatska turisti�ka zajednica je u suradnji sa svojim predstavništvima organizirala pet konferencija za novinare.

Milano, 15. veljače 2013. – tijekom ve�ere u hotelu Prin-cipe di Savoia održana je konferencija za novinare i pred-stavljen je hrvatski turizam. Prezentaciju je održao direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Milanu Dario Matoševi�, a novinare je pozdravila i direktorica Glavnog

ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši�. Tijekom ve�ere predstavljena su i degustirana hrvatska vina, a prezen-taciju je vodio poznati hrvatski somelijer Sandi Paris.

Prezentacija hrvatske enogastro ponude u Milanu

Poslovne radionice u Kini


98

� �

� �

� �

� �

München, 21. veljače 2013. – u sklopu münchenskog saj-ma f.re.e. održane su konferencija za novinare i prezentacija hrvatskog turizma. Prezentaciju je održao direktor Predstav-ništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Frankfurtu Mato Radi�, a okupljene novinare pozdravila je direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši�. Nakon održanih prezentacija novinarima je predstavljen i dio hrvatske vinske kulture koju je prezentirao Thomas Brandl, njema�ki novinar koji izvještava o vinima i �lan raznih stru�nih komisija na vinskim manifestacijama, veliki zaljubljenik u Hrvatsku te poznavatelj hrvatskih vina.

Berlin, 6. ožujka 2013. – u sklopu nastupa na berlinskom sajmu ITB održane su konferencija za novinare i prezentaci-ja koju je vodio direktor Predstavništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Frankfurtu Mato Radi�. Uvodni govor održala je direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši�. Nakon toga je njema�ki novinar Thomas Brandl, stru�njak za vina, predstavio hrvatska vina a održana je i degustacija.

Tiskovna konferencija na sajmu ITB u Berlinu

Bruxelles, 13. ožujka 2013. – u uvodu tradicionalne kon-ferencije za novinare u poslovnom klubu Cercle de Lorraine u središtu Bruxellesa okupljenim novinarima obratila se direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši�, a hrvatski turizam predstavio je direktor Predstav-ništva Hrvatske turisti�ke zajednice u Belgiji Ivan Novak.

Susret s belgijskim medijima

Prag, 4. travnja 2013. – konferencija za �eške novinare održana je kako bi se tamošnje medije izvijestilo o novostima u hrvatskoj turisti�koj ponudi u 2013. godini. Prezentaciju o hrvatskom turizmu održao je direktor Predstavništva Hrvat-

ske turisti�ke zajednice u �eškoj Klaudio Stojni�. Konfe-renciji je nazo�ilo 50-tak novinara i poslovnih partnera, a okupljene novinare pozdravila je i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši�.

Tiskovna konferencija u Pragu

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Studijska putovanja agenataU razdoblju od 1. sije�nja do 30. travnja 2013. godine Hrvat-ska turisti�ka zajednica sufinancirala je studijska putovanja 20 ameri�kih, 20 belgijskih, 15 �eških, 90 francuskih, 13 in-dijskih, 5 japanskih, 55 njema�kih, 38 slova�kih, 10 rumunj-skih i 17 švedskih agenata. S obzirom na na�in sufinanciranja studijskih putovanja agenata razlikujemo pet modela koji se razlikuju s obzirom na organizatora i inicijatora studij-skog putovanja. Unutar modela sufinanciranja iznosi koji se odobravaju ovise o tomu dolaze li strani agenti u Hrvatsku zrakoplovom, autobusom, vlakom ili brodom pa u skladu s tim paušal koji se daje po osobi po danu iznosi 50 ili 25 eura.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Hrvatska doma�in sastanaka i godišnjih skupština stranih udrugaOsim aktivne organizacije studijskih putovanja novinara i tu-risti�kih agenata, Hrvatska turisti�ka zajednica sudjelovala je u organizaciji godišnjih sastanaka i skupština stranih udruga. Spomenimo sljede�e:

As Voyages

Vode�a mreža neovisnih putni�kih agencija u Francuskoj AS Voyages (Selectour Afat) održala je od 24. do 27. sije�nja 2013. godine u Dubrovniku kongres za putni�ke agente. Mreža ima više od 1200 �lanica u Francuskoj, a u svoje-mu poslovanju nudi ne samo odmorišna, nego i poslovna putovanja. Sto osamdeset agenta, �lanova AS Voyagesa, u sklopu kongresa obišli su turisti�ke znamenitosti županije te im je bila predstavljena i turisti�ka, kulturna i enološ-ko-gastronomska ponuda Dubrovnika i okolice. Program boravka po�eo je dolaskom sudionika u Dubrovnik, koji su odmah održali sjednice i sastanke. Idu�eg dana sudionici su,


Vij

est

i iz

Gla

vn

og

ure

da

99�

� �

� �

� �

�

nakon radnog dijela kongresa, razgledali Dubrovnik. Ston na poluotoku Pelješcu posjetili su 26. sije�nja prijepodne i ondje kušali doma�e specijalitete. Poslijepodne su se vratili u Dubrovnik i nastavili radni dio programa, a sljede�i dan otputovali su u Francusku.

AFTA

Udruga finskih organizatora putovanja i turoperatora AFTA (Association of Finnish travel Agents) održala je godišnju skupštinu u Hrvatskoj u hotelu Le Meridien Lav u Podstrani od 27. do 30. travnja. Na kongresu je bilo 110 sudionika, me�u kojima i predstavnici najve�ih turoperatora u Finskoj: Aurinkomatkat, Apollo, Finmatkat, Lomamatkat, Finland tra-vel bureau. Hrvatska turisti�ka zajednica je, u suradnji s Turi-sti�kom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije, sudioni-cima skupa osigurala poseban program za vrijeme boravka. Na sve�anom otvorenju predstavljena im je op�a turisti�ka ponuda, dok je za ostale dane bio organiziran program radi bližeg upoznavanja turisti�ke ponude te županije.

Godišnja skupština Udruge finskih organizatora putovanja i turoperatora AFTA

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Potpore manifestacijama u 2013. godini

U skladu s Programom rada, Hrvatska turisti�ka zajednica �e u 2013. godini � nancijski poduprijeti nekoliko kulturnih, zabav-nih, sportskih, enološko-gastronomskih i ostalih manifestacija regionalno, nacionalno i/ili me�unarodno važnih i koji su glavni motiv dolaska turista u destinaciju, a koje pridonose :

� unapre�enju/oboga�ivanju turisti�kog proizvoda/ponude pojedinog odredišta i Hrvatske u cjelini

� razvoju sadržaja koji omogu�uju produljenje turisti�ke sezone

� pove�anju ugostiteljskog i drugoga turisti�kog prometa, posebice u predsezoni i posezoni te na kontinentu

� stvaranju prepoznatljivog ugleda hrvatskog turizma.

Krajnji rok za dostavu kandidatura u Glavni ured Hrvatske turisti�ke zajednice bio je do 25. ožujka 2013. godine. Na Javni poziv pristigle su 634 kandidature.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Potpore turisti�kim zajednicama na turisti�ki nerazvijenim podru�jimaHrvatska turisti�ka zajednica objavila je novi Pravilnik o potporama turisti�kim zajednicama na turisti�ki nerazvije-nim podru�jima. Na temelju toga pravilnika na internetskim stranicama Hrvatske turisti�ke zajednice www.croatia.hr i Ministarstva turizma www.mint.hr objavljen je i Javni poziv za potpore turisti�kim zajednicama na turisti�ki nerazvijenim podru�jima u 2013. godini. Krajnji rok za dostavu kandida-tura u Glavni ured Hrvatske turisti�ke zajednice bio je 29. ožujka 2013. godine, a pristiglo je nešto više od 400 kandi-datura.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Oglašavanje na internetuMnoštvo internetskih tehnologija i mnogi medijski kanali koji su korisnicima diljem svijeta dostupni putem internetske mreže omogu�uju brz i jednostavan pristup velikom broju korisnih i raznovrsnih informacija. S obzirom na manjak slo-bodnog vremena i zahtjevnu dinamiku življenja, ljudi se sve više okre�u traženju potrebnih informacija putem interneta. Na taj na�in je prisutnost odre�enog brenda na internetskoj mreži postao nezaobilazan �imbenik uspjeha i promocije. Gledaju�i segment turizma, potencijalni korisnici na interne-tu sve �eš�e traže informacije vezane za željeno odredište u kojemu žele provesti godišnji odmor. Za vrijeme pretraživa-nja na internetu korisnici su izloženi velikom broju vijesti, informacija i razli�itih internetskih stranica, bombardirani su razli�itim oglasima i vrlo �esto ne mogu prona�i relevantan i tražen podatak. Zato je važno korisniku ponuditi to�no ono što traži koriste�i se tehnologijom oglašavanja i usmjerava-nja na odre�enu ciljnu skupinu. Oglašavanje putem interneta je tehnološko-marketinška grana koja svaki dan raste i u današnjem svijetu postaje nezaobilazan �imbenik u izgradnji ugleda vlastitog proizvoda i pojedinog brenda te ostvarivanja novih poslovnih iskoraka u odnosu prema konkurenciji. U skladu s time, Hrvatska turisti�ka zajednica provodi više internetskih marketinških aktivnosti radi promidžbe vla-stitoga turisti�kog proizvoda kako bi postala kvalitativno i kvantitativno konkurentna u zahtjevnoj i kompleksnoj tržiš-noj utakmici. Pružanjem relevantnog oglasa korisniku koji pretražuje na internetu postiže se zadovoljstvo kod korisnika i stvara ve�a kvaliteta samog brenda.

U skladu s Programom rada za 2013. godinu, tijekom prvog kvartala Hrvatska turisti�ka zajednica u nizu svojih online aktivnosti provodi oglašavanje na portalima na važnim trži-štima te oglašavanje putem pretrage na Googleovoj tražilici.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Oglašavanje na portalima u 2013. godiniOglašavanje na portalima u 2013. godini provodi se na tržištima Austrije, Njema�ke, Italije, Slovenije, Nizozemske, Francuske, �eške, Slova�ke, Belgije, Poljske, Švicarske, Španjolske, Velike Britanije, Švedske, Norveške, Danske i Finske. To se oglašavanje provodi putem bannera (slikovnih oglasa) na najposje�enijim internetskim portalima odabranim na preporuku predstavništava Hrvatske turisti�ke zajednice i u suradnji sa specijaliziranim promotivnim agencijama.


100

� �

� �

� �

� �

Banneri (slikovni oglasi) koji se koriste različitih su standar-dnih veličina koje je odredio Interactive Advertising Bureau (IAB). Portali su odabrani na temelju zamijećenog dosega publike na spomenutim tržištima, a uglavnom spadaju u kate-goriju portala koji su usko vezani za turizam te u kategoriju informativnih portala. Oglašavanje na tim portalima provodi se u suradnji sa specijaliziranim promotivnim agencijama. Model oglašavanja obuhvaća model CPM, tj. zakup prema 1000 dojmova na pojedinome medijskom prostoru. Takvo online oglašavanje dio je brendinške strategije kojom se kod korisnika, uz namjenski poslane vizualne poruke, jača svijest o brendu.

Oglašavanje na portalima

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

Oglašavanje za pretraguRealizacija oglašavanja za pretragu događa se putem Go-ogleove tražilice te Google AdWords programa ciljanog oglašavanja. Cilj svake tražilice je stvoriti odanost korisnika te zato oglašivači imaju interes u zakupu ključnih riječi i ostvarivanju vidljivosti kod ciljanih potrošača. Googleov dominantni položaj na svjetskom tržištu razlog je zašto je Hrvatska turistička zajednica odabrala Googleovu tražilicu i Google AdWords servis. U tom dijelu online oglašavanja zakupljen je model CPC (Cost Per Click). On se odnosi na plaćanje prema ostvarenom kliku na oglas, koji se aktivi-ra na osnovi određenih i ciljanih ključnih riječi i fraza za tekstualne oglase. Google oglasi su kratki, sastoje se od jedne linije naslova i dviju linija tekstualnog sadržaja te uočljive internetske adrese na koju oglas vodi korisnika. Oglašavanje za pretragu provodi se na austrijskom, švicarskom, češkom, njemačkom, danskom, britanskom, španjolskom, francuskom, talijanskom, nizozemskom, švedskom, slovenskom i slovač-kom tržištu. Radi pravodobne primjene noviteta koje takav način oglašavanja omogućuje te pravodobne intervencije pri bilo kakvoj izmjeni plana ili realokaciji sredstava, Služba za internet Hrvatske turističke zajednice usko surađuje sa struč-njacima iz Googlea.

Primjer oglasa na Googleovoj tražilici

Direktorica Meri Matešić posjetila Istarsku razvojnu turističku agencijuU uredima Istarske razvojne turističke agencije (IRTA) 19. ožujka 2013. godine u Puli je održan radni sastanak direktorice Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić s predstavni-cima istarskog turizma, direktorom Turističke zajednice Istre Denisom Ivoševićem i direktorom IRTA-e Sinišom Miljevićem. Upoznavanje s tijekom aktivnosti na pripremi sezone i dočeka go-stiju u povodu uskrsnih blagdana uveli su sugovornike u glavnu temu sastanka – predstavljanje Istarske razvojne turističke agen-cije, njezine organizacijske strukture i aktivnosti koje provodi te rada kontaktnog centra Istre kojim rukovodi.

Nakon donošenja strateških dokumenata razvoja elektroničkog marketinga ‹Strategija e-marketinga› i ‹Izvedbeni plan Kontakt i prodajnog centra: e-Istra›, u sklopu kojih je određen novi po-slovni model, IRTA je postala nositelj najvećeg dijela aktivno-sti na području e-marketinga koji je najvažniji dio rada. Online komunikacije su među najvažnijim aktivnostima predviđenima u 2013. godini s naglaskom na rast i razvoj. Rad na području online komunikacija potpora je uspješnom repozicioniranju i restrukturiranju Istre kao turističke destinacije. Osnovni predu-vjet za učinkovitu provedbu projekta e-marketinga je suradnja Turističke zajednice Istarske županije, IRTA-e, turističkih zajednica gradova i mjesta, hotelskih kompanija i ostalih pru-žatelja usluga u turizmu na području županije, u čijoj koordi-naciji Turistička zajednica Istre aktivno sudjeluje. Suradnja s IRTA-om s jedne je strane usmjerena k razvoju destinacijskoga internetskog portala Istre i društvenih mreža te s druge strane, u sklopu Info i prodajnog centra Istre, poboljšanju sustava izravne prodaje smještajnih kapaciteta.

U razgovoru s djelatnicima Info i prodajnog centra Istre, direktorica Meri Matešić izvijestila je o radu centra koji kori-snicima nudi informativne i prodajne usluge. Tijekom 2012. u info sustav i internetske stranice uneseni su podatci za go-tovo 4000 apartmana, 170 kuća za odmor i 500 soba čime se nastavlja izravna suradnja s lokalnim turističkim zajednicama i iznajmljivačima, a u svrhu predstavljanja i izravne prodaje smještajnih kapaciteta unutar tog dijela smještajne ponude u destinaciji.

Direktorica Meri Matešić u razgovoru s djelatnicima Istarske razvojne turističke agencije

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■


Vij

est

i iz

Gla

vn

og

ure

da

101■

■ ■

■ ■

■ ■

■

Ciljevi zadani za ovu godinu jesu porast ostvarenih rezerva-cija, porast poslanih ponuda za smještajne usluge, nastavak davanja potpore važnijim turisti�kim projektima kao što je Istra Inspirit, te pokretanje novog kruga izobrazbe agenata pozivnog centra. Kao aktivnost koja je po�ela tijekom 2012. godine, u 2013. se nastavlja i komunikacija sa zajednicom putem društvenih mreža, posebice Facebooka i Twittera.Misija rada Istarske razvojne turisti�ke agencije provodi se preuzimanjem aktivne uloge u kreiranju razvoja turizma Istre te poticanjem konstruktivne suradnje na svim razinama kako bi se modernizirali razvojni procesi u kojima se ispreple�u zajedni�ki interesi privatnog i javnog sektora. Suradnja pri-vatnih subjekata, zatim suradnja javnih subjekta te posebno suradnja privatnog i javnog sektora s posebnim naglaskom na jedinice lokalne samouprave, središte su rada IRTA-e jer se na taj na�in želi utjecati na brži i jasno definirani razvoj s osnovnom misijom povezivanja interesa razvoja i prona-laženja najboljih rješenja u provedbi Master plana razvoja istarskog turizma, a s osnovnim ciljem repozicioniranja i restrukturiranja Istre kao turisti�ke destinacije.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Ministar turizma Darko Lorencin posjetio Glavni ured Hrvatske turisti�ke zajedniceMinistar turizma Darko Lorencin posjetio je 21. ožujka Glavni ured Hrvatske turisti�ke zajednice i razgovarao s direktoricom Meri Mateši�. Lorencin je na sastanku istaknuo važnost Hrvatske turisti�ke zajednice u promidžbi hrvatskog turizma u zemlji i svijetu te zahvalio na mnogobrojnim aktivnostima kojima Hrvatska turisti�ka zajednica predstavlja zemlju kao poželjnu turisti�ku destinaciju. Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši� �estitala je ministru Lorencinu na imenovanju i zaželjela mu mnogo uspjeha te istaknula kako se raduje budu�oj suradnji, s obzirom na to da je ministar turizma istodobno predsjednik Hrvatske turisti�ke zajednice. Tako�er je novomu ministru predstavila svoj tim te zada�e i aktivnosti Hrvatske turisti�ke zajednice prema Programu rada i operativnom marketinškom planu te izvijestila o aktualnom stanju na tržištu.

Meri Matešić i Darko Lorencin u prostorijama Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednic e

“Prema informacijama o stanju prodaje na klju�nim emi-tivnim tržištima, situacija je stabilna i pozitivna, no stanje

treba stalno pratiti i pravodobno se prilagoditi promjenama. Rastu rezervacija zasigurno je pridonio i vrlo uspješan nastup Hrvatske na do sada održanim sajamskim nastupima, ali i mnoge druge tržišne aktivnosti koje provodimo”, istaknula je Mateši� dodaju�i da je Hrvatska turisti�ka zajednica provo-dila oglašavanje na ciljanim tržištima. Tako�er, Meri Mateši� je ministra Lorencina izvijestila i o dosadašnjoj realizaciji promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu, koje provodi Glavni ured u suradnji s predstavništvima Hrvatske turisti�-ke zajednice u inozemstvu. Ministar Lorencin zahvalio je na opširnoj prezentaciji isti�u�i da je spreman za izazove koji ga �ekaju. Tako�er je rekao kako Ministarstvo turizma i Hrvatska turisti�ka zajednica moraju snažno sura�ivati, za što su temelji ve� postavljeni. “Moramo dati sve od sebe kako bismo imali što bolje rezultate te unositi poboljšanja da budemo još bolji”, istaknuo je ministar turizma.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Održane sjednice Turisti�kog vije�a i Sabora Hrvatske turisti�ke zajedniceNa 13. sjednici Turisti�kog vije�a Hrvatske turisti�ke zajednice održanoj 12. travnja 2013. godine, kojoj je predsjedao ministar turizma Darko Lorencin, donesena je odluka o raspisivanju otvorenog postupka nabave usluga izrade Strateškoga marke-tinškog plana hrvatskog turizma za vrijeme od 2014. do 2018. godine. Operativnim marketinškim planom hrvatskog turizma za 2013. (OMPHT 2013.) te Programom rada Hrvatske turisti�-ke zajednice za 2013. godinu kao izvedenicom OMPHT-a, na sjednici je zaklju�eno kako �e Glavni ured Hrvatske turisti�ke zajednice, prihva�aju�i potrebu za sveobuhvatnom inovacijom u pogledu nacionalne strategije marketinga u turizmu, do kraja 2013. godine izraditi Strateški marketinški plan hrvatskog turiz-ma za �etiri godine, od 2014. do 2018..

13. sjednica Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice

Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši� izvijestila je kako u sklopu promidžbenih ak-tivnosti na dalekim tržištima i ove godine Hrvatska turisti�ka zajednica sura�uje sa Slovenskom turisti�kom organizaci-jom te je tako organizirala poslovne radionice u Kini, i to 12. travnja u Shanghaiu te u Guangzhou 15. travnja 2013. godine, a radionice su predvi�ene za nositelje hrvatske turi-sti�ke ponude i kineskih turisti�kih agencija. Radionice su odli�na prigoda za sažimanje turisti�ke sezone, ali i plani-ranje dodatnih promidžbenih akcija u predsezoni i posezoni


102

� �

� �

� �

� �

koje bi dodatno pove�ale turisti�ki promet s kineskog tržišta, istaknula je Mateši�.

Tako�er je izvijestila o aktualnom stanju na najvažnijim emitivnim tržištima, a prema trenuta�nim najavama i pro-gnozama, daljnji rast dolazaka, unato� krizi, o�ekuje se s njema�kog, nizozemskog, �eškog i slovenskog tržišta. Ve�ina stranih tržišta nalazi se u “zoni” pozitivnih pokazatelja, dok manji broj tržišta bilježi minuse, što je i o�ekivano uzmemo li u obzir aktualne krizne gospodarske okolnosti.

Nakon sjednice Turisti�kog vije�a održana je i 5. sjednica Sabora Hrvatske turisti�ke zajednice na kojoj je jednoglasno prihva�eno izvješ�e o ostvarenju Programa rada Hrvatske turisti�ke zajednice s izvješ�em o financijskom poslovanju za 2012. godinu. Tako�er, jednoglasno je prihva�eno izvješ�e Nadzornog odbora o poslovanju Hrvatske turisti�ke zajednice za 2012. godinu koje je predstavila predsjednica Nadzornog odbora Hrvatske turisti�ke zajednice Ivana Kolar.

Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši� opširno je predstavila odra�ene aktivnosti Hrvatske turisti�ke zajednice u protekloj godini te istaknula kako je Hrvatska turisti�ka zajednica u 2012. godini uspješno provela programske zadatke u granicama zadanim Progra-mom rada te je djelovala u skladu sa zakonima i aktima Hr-vatske turisti�ke zajednice te odlukama Sabora i Turisti�kog vije�a koji su do tada bili doneseni.

U 2012. godini Hrvatska je odli�no iskoristila svoje pred-nosti od kojih se isti�u odli�na prometna dostupnost, dobra “vrijednost za novac”, sve kvalitetnija ponuda, vrlo visok stupanj zadovoljstva gostiju itd., istaknula je direktorica Meri Mateši�. Zaklju�ila je kako su aktivnosti Hrvatske turisti�ke zajednice i predstavništava te ispostava u inozemstvu znatno pridonijele daljnjoj afirmaciji Hrvatske na me�unarodnom turisti�kom tržištu, poboljšanju ugleda i položaja hrvatskog turizma te da su obavljene sve klju�ne promotivne i tržišne aktivnosti utvr�ene Programom rada za 2012. godinu i odlu-kama Turisti�kog vije�a Hrvatske turisti�ke zajednice.

5. sjednica Sabora Hrvatske turističke zajednice

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Održan sastanak o važnosti upravljanja destinacijamaUpravljanje destinacijama bila je glavna tema sastanka Koor-dinacije turisti�kih zajednica županija 17. travnja 2013. go-dine kojemu je prisustvovao i ministar turizma i predsjednik Hrvatske turisti�ke zajednice Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši�. Uvodno, ministar je na sastanku istaknuo važnost upravlja-nja našom turisti�kom budu�noš�u te naglasio kako je s tim ciljem pripremljena i Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine koja daje konkretne smjernice i aktivnosti koje je u tom smislu potrebno poduzeti. Podsjetio je kako je u intenzivnoj pripremi i raspisivanje javnog poziva za Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Glavna tema sastanka Koordinacije bila je predstavljanje realizacije Projekta razvoja DMO. Prezentaciju projekta održao je dr.sc. Miroslav Dragi�evi�, direktor tvrtke Horwath Consulting Zagreb, koja je u otvorenom postupku nabave iza-brana kao najpovoljniji Izvo�a�.

Predstavnici TZŽ, Glavnog ureda i Ministarstva turizma na radnom sastanku

Cilj projekta razvoja DMO je osposobljavanje sustava tu-risti�kih zajednica kao i Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice za aktivno preuzimanje uloge i primjenu novih znanja i tehnologija u upravljanju destinacijama i turisti�kim marketingom, te njihovo djelovanje na principima destinacij-ske menadžment organizacije (DMO) koje uskla�uju interese, te razvijaju i ja�aju partnerske odnose i zajedni�ko djelova-nje javnog i privatnog sektora pojedine destinacije. Proces tranzicije sustava turisti�kih zajednica na svim razinama, kao i Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice trebao bi pridonijeti u�inkovitijem upravljanju razvojnim procesima i horizontalnim i vertikalnim destinacijskim lancem vrijedno-sti, dinamiziranju lokalne ekonomske aktivnosti, unapre�enju proizvoda/ponude, te pove�anja konkurentnosti pojedinih destinacija i hrvatskog turizma u cjelini. Dobre primjere upravljanja destinacijama Kvarnera i Istre prezentirali su Renata Vincek savjetnica u TZ Primorsko-goranske županije i Denis Ivoševi� direktor TZ Istarske županije. Tako�er, mi-nistar je najavio i izmjenu Zakona o turisti�kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kako bi se turisti�ke zajed-nice prilagodile spomenutim strateškim dokumentima i još u�inkovitije upravljale odredištima, što je nužno za podizanje


Vij

est

i iz

Gla

vn

og

ure

da

103�

� �

� �

� �

�

konkurentnosti i ostvarenje zacrtanih ciljeva iz Strategije. Nakon toga su direktori županijskih turisti�kih zajednica iznijeli svoja iskustva primjene zakona na terenu. U nastavku sastanka nazo�ni su informirani o projektu ocjenjivanja kva-litete i turisti�kih nagrada koje �e se dodjeljivati na Danima hrvatskog turizma.

Nakon radnog dijela, direktorica Meri Mateši� iskoristila je priliku i zahvalila na suradnji kolegi Šimi Vlaši�u dugogo-dišnjem direktoru TZ Šibensko-kninske županije obzirom na odlazak u mirovinu.

Meri Matešić i Šime Vlašić

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Sve�ano dodijeljene godišnje nagrade “Zlatna penkala” stranim turisti�kim novinarimaNagrade “Zlatna penkala” u Zadru su 20. travnja 2013. godine u crkvi sv. Donata predali direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši� i pomo�nik mi-nistra turizma Davor Ižakovi�. Dobitnici Grand Prix nagrade “Zlatna penkala” za 2012. godinu, koju Hrvatska turisti�ka zajednica dodjeljuje stranim novinarima za najve�i doprinos promidžbi hrvatskog turizma u svijetu su Marie Claire Digby, novinarka �asopisa The Irish Times i Verica Maruši�, novi-narka TV postaje Vaš kanal. Mary Claire Digby iz Irske vrlo �esto piše o enogastronomiji, ima i svoju tjednu kolumnu, Food File u �asopisu The Irish Times Saturday. “Zlatnom penkalom” nagra�ena je za tekst objavljen u �asopisu The Irish Times, a koji na slikovit i vrlo informativan na�in u �lanku “On The Truffle Trail” opisuje istarsku gastronomsku

ponudu. Slovenska novinarka Verica Maruši� dobila je “Zlat-nu penkalu” za polusatnu emisiju “V objemu hrvaških mest” koja je prošle godine emitirana u udarnom ve�ernjem terminu televizijske postaje Vaš kanal. “Zlatna penkala” dodjeljuje se u dvije kategorije: za najbolji tiskani materijal i najbolju TV ili radijsku emisiju, a bilo je nominirano 18 radova iz tiska, 11 TV priloga i dva radijska priloga.

Verica Marušič, dobitnica Grand Prix nagrade “Zlatna penkala” za 2012. godinu

Marie Claire Digby, dobitnica Grand Prix nagrade “Zlatna penkala” za 2012. godinu

Zajednička fotografija nagrađenih


104

� �

� �

� �

� �

Ovogodišnja, deveta sve�ana dodjela “Zlatne penkale” organi-zirana je u crkvi svetog Donata u Zadru. Za trodnevni boravak više od 20 novinara u Hrvatskoj, koji dolaze s naših klju�nih emitivnih tržišta, Turisti�ka zajednica grada Zadra je u su-radnji s Hrvatskom turisti�kom zajednicom priredila poseban program za novinare kako bi doživjeli Hrvatsku na autenti�an na�in, uvjerili se u o�uvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost naših ljudi, probali i razli�itu gastronomsku ponudu te sa sobom ponijeli nezaboravna iskustva i doživljaje o kojima �e govoriti svojim prijateljima ili �e o njima pisati. Gotovo sva turisti�ka odredišta u Hrvatskoj prošle su godine u našoj organizaciji posjetila 552 novinara, rekla je direkto-rica Hrvatske turisti�ke zajednice Meri Mateši�. Istaknula je kako su sve reportaže stranih novinara objavljene u svjetskim medijima neizmjerno važne za promidžbu hrvatskog turizma, a Hrvatska turisti�ka zajednica od osnivanja 1992. godine, do-ma�in je mnogim medijskim predstavnicima iz cijelog svijeta.

U želji da istakne vrijednosti profesionalnog pristupa izvje-š�ivanja u Hrvatskoj, Hrvatska turisti�ka zajednica utemeljila je nagradu “Zlatna penkala” za najbolje tekstove te radijske i televizijske priloge o hrvatskom turizmu. Mjesto dodjele nagrade mijenja se svake godine, a dosad su dodjele nagrade “Zlatna penkala” održane u Zagrebu, Splitu, Rovinju, Opatiji, Dubrovniku, �akovcu, Osijeku i Oto�cu.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Ruralni turizam Stancija 1904 ovogodišnji pobjednik izbora EDEN s temom “Pristupa�an turizam”Ruralni turizam Stancija 1904 proglašen je Europskom desti-nacijom izvrsnosti (EDEN) 2012./2013., 23. travnja u Višnjici, a tema je bila “Pristupa�an turizam”, dok su za �etiri pratitelja izabrani grad Daruvar, Terme Jezer�ica, grad Varaždin i Terme Tuhelj. Odlu�ilo je to stru�no povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika Ministarstva turizma, Hrvatske turisti�ke zajednice i Hrvatske udruge paraplegi�ara i tetraplegi�ara, nakon pred-stavljanja šest destinacija koje su ušle u uži krug ovogodišnjeg izbora: grad Daruvar, Ruralni turizam Stancija 1904, Terme Jezer�ica, Terme Tuhelj, grad �akovec i grad Varaždin.

Ruralni turizam Stancija 1904 smješten je na stogodišnjem ima-nju u srcu Istre, u mjestu Smoljancima, a sastoji se od tradicij-skih istarskih ku�a, obnovljenih i opremljenih u ku�e za odmor s apartmanima. Imanje od šest tisu�a �etvornih metara okruženo je suhozidom, a na njemu je ure�en park s 200 godina starom ladonjom (Celtis australis), zatim dje�je igralište i parkiralište.

Za osobe s invaliditetom predvi�ena su dva apartmana visokog standarda. Dnevni boravak, terase i ostali objekti dostupni su svima, a jelovnik je otisnut i na Brailleovu pismu. U planu je izgradnja bazena, tuševa i sun�ališta, svjetlosnog alarma za gluhonijeme i vrpce za slijepe osobe. U tijeku je izrada cjenika smještaja, hrane i pi�a na Brailleovu pismu te posebnog ulaza na daljinsko upravljanje. Svetvin�enat, mjesto udaljeno tri kilometra od Stancije, iznimne je kulturno-povijesne vrijedno-sti s mnogobrojnim doga�ajima, a u kojem je u tijeku obnova renesansnog Kaštela, mjesta održavanja mnogih manifestacija i doga�aja, koji �e biti pristupa�an i osobama s invaliditetom.

Glavni ured Hrvatske turisti�ke zajednice poslao je u prosincu po-ziv turisti�kim zajednicama za sudjelovanje u izboru za Europsku destinaciju izvrsnosti 2012./2013. o temi “Pristupa�an turizam”, a natje�aj je bio otvoren do 30. sije�nja 2013. godine. Turisti�-ke zajednice županija bile su dužne izvijestiti svoj niži ustroj i, u skladu s objavljenim kriterijima, prijaviti kandidate za izbor nacionalnog pobjednika. Osnovani su tim i povjerenstvo u koje je Glavni ured imenovao tri �lana, Ministarstvo turizma je dalo jed-nog �lana, a jednog �lana imenovala je Hrvatska udruga paraple-gi�ara i tetraplegi�ara. Zada�a povjerenstva bila je izabrati deset najboljih kandidata, posjetiti ih i ocijeniti te izabrati pet � nalista. Na adresu Glavnog ureda Hrvatske turisti�ke zajednice pristiglo je 10 kandidatura i to za destinacije: grad Daruvar, grad Krapinu, Terme Jezer�icu – Donju Stubicu, Tuheljske toplice Tuhelj, grad Varaždin, grad Vrgorac, grad �akovec, grad Karlovac, mjesto Topusko te Ruralni turizam Stancija Smoljanci � Svetvin�enat.

Na javni su se poziv ove godine mogle prijaviti destinacije koje su turisti�ki pristupa�ne, odnosno koje razvijaju turisti�ku ponu-du tako da bude dostupna svim osobama, bez obzira na � zi�ka ograni�enja, invaliditet ili godine. U skladu s preporukama Europske komisije, to podrazumijeva odredište bez zapreka


Vij

est

i iz

Gla

vn

og

ure

da

Prezentacija EDEN kandidata u Višnjici

105�

� �

� �

� �

�

(infrastruktura i objekti), prijevoz pogodan za sve korisnike, za-tim aktivnosti, doga�aje i zanimljivosti u kojima mogu sudjelo-vati sve osobe te marketing, booking sustav, internetske stranice i usluge, to jest informacije dostupne svima. Nacionalni kriteriji podrazumijevali su, me�u ostalim, djelomi�nu ili potpunu pristupa�nost prometne povezanosti, zatim prometne infrastruk-ture, javne ustanove te smještajne, ugostiteljske, rekreacijske, kulturne, zabavne i ostale ponude u destinaciji. Podsje�amo, radi stvaranja europske mreže najljepših mjesta održivog turizma, Europska komisija je 2006. godine pokrenula projekt EDEN (European Destination of Excellence), izbor europskih destinacija izvrsnosti, u kojem se s �lanicama Europske unije, kao zemlja kandidatkinja, natje�e i Hrvatska. Projekt se zasniva na nacionalnim natjecanjima koja rezultiraju izborom turisti�ke destinacije izvrsnosti za svaku zemlju, a glavni je cilj privu�i pozornost na vrijednosti, raznolikost i zajedni�ka obilježja europskih turisti�kih odredišta te nagra�ene umrežiti. Nagra-�ena podru�ja uglavnom su slabije poznata europska odredišta, smještena u zemljama �lanicama i zemljama kandidatkinjama.

Prvi nacionalni pobjednik EDEN-a o temi “Turisti�ka destina-cija na ruralnom podru�ju” bio je Sveti Martin na Muri, zatim �ur�evac � grad Picoka, o temi “Turizam i lokalna nematerijalna baština”, dok je pobjednik 2008./2009. godine o temi “Turizam i zašti�ena podru�ja” bio Nacionalni park Sjeverni Velebit. Grad Nin odnio je pobjedu 2009./2010. kada je tema bila “Turizam uz vode”, a Pustara Višnjica bila je pobjednik 2010./2011., kada je tema bila “Turizam i prenamjena � zi�kih lokaliteta”. U godinama 2011./2012. zada�a dosadašnjih zemalja sudionica u projektu bila je promocija projekta EDEN i destinacija izvrsnosti.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Hrvatska turisti�ka nagrada

Potkraj sije�nja u dnevnim novinama (Ve�ernji list, Slobodna Dalmacija, Novi list, Glas Istre, Jutarnji list i Glas Slavonije) objavljen je Natje�aj za dodjelu Hrvatske turisti�ke nagrade za 2012. godinu te su zaklju�no s 31. ožujkom 2013. godine zaprimljeni prijedlozi za dodjelu godišnje nagrade “Anton Šti-fani�” za pojedince i tvrtke ili ustanove te za dodjelu Hrvatske turisti�ke nagrade za životno djelo. Pristiglo je 19 prijedloga, od kojih je pet za nagradu za životno djelo, šest za godišnju nagra-du u kategoriji pojedinac te osam u kategoriji tvrtka ili ustanova. Pristigli prijedlozi bit �e dostavljeni �lanovima Povjerenstva za utvr�ivanje prijedloga za dodjelu Hrvatske turisti�ke nagrade, koji �e na sjednici Povjerenstva donijeti prijedlog nagrada Turi-sti�kom vije�u Hrvatske turisti�ke zajednice.Tako�er, na sjednici Turisti�kog vije�a održanoj 12. travnja 2013. godine donesen je novi prijedlog da se nagrada dodijeli najviše trojici pojedinaca te najviše trima tvrtkama i/ili usta-novama i/ili udrugama. Prijedlog je i da se nagrada dodjeljuje do kraja teku�e godine, a ne kao do sada do 15. srpnja teku�e godine za prethodnu godinu ili dulje razdoblje.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Promotivna kampanja za strana tržišta

Za potrebe oglašavanja na stranim tržištima, Služba za izda-vaštvo realizirala je prilagodbu oglasa iz kampanje Brojevi s motivom otoka Raba. Tako su, u skladu sa zahtjevima tržišta, prilago�eni i banneri za internet u odgovaraju�e formate s moti-vom otoka Mljeta i Plitvi�kih jezera. Izmijenjen je i promidžbe-ni TV spot “Brojevi” koji traje 20 sekundi.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Predstavljen � lm o turisti�koj ponudi za osobe s invaliditetomDokumentarno-turisti�ki � lm pod nazivom “Turizam bez zapre-ka”, koji je su� nancirala Hrvatska turisti�ka zajednica, predstav-ljen je 18. ožujka 2013. godine u hotelu The Westin. Film je sni-mljen na dvama jezicima – hrvatskom i engleskom, a svrha mu je upozoriti na civilizacijsku razinu brige o osobama s invaliditetom dostojnu europskih i svjetskih standarda. Film je snimio OBZOR-FILM d.o.o., a redatelj i scenarist je Nikola Juri�.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

NASTUPI NA KONGRESNIM I INSENTIVNIM BURZAMA

Conventa, Ljubljana, 16. – 17. sije�nja 2013.

Kongresni i insentivni ured Hrvatske turisti�ke zajednice nastupio je na kongresnoj i insentivnoj burzi “Conventa” koja se održala u Ljubljani 16. i 17. sije�nja 2013. godine. Na burzi je sudjelovalo 112 izlaga�a iz jugoisto�ne Europe od kojih su 23 iz Hrvatske. Izlaga�i su se susreli s oko 300 kupaca na unaprijed dogovorenim sastancima. Hrvatski kongresni i insentivni ured zajedno s kon-gresnim uredima destinacija organizirao je inspekcijska putovanja kupaca s Convente u Hrvatsku (Opatija, Umag, Sv. Martin na Muri) što je uz kontakte koji se ostvaruju na burzi najvažniji dio izravne prodaje hrvatskih kongresnih i insentivnih kapaciteta.

Kongresna i insentiv burza “Conventa“ u Ljubljani

IMEX, Frankfurt, 21. – 23. svibnja 2013.

Hrvatski kongresni i insentivni ured i ove je godine nastupio na kongresnoj i insentivnoj burzi IMEX koja se održala od 21. do 23. svibnja 2013. godine u Frankfurtu. Kongresne i insentivne burze najvažnije su okupljalište me�unarodne kongresne i insentivne ponude i potražnje te specijaliziranih medija i isklju�ivo su na-mijenjene poslovnim ljudima. Organizatori sajmova osiguravaju izlaga�ima sastanke s visoko kvalitetnim kupcima kroz poseban “Hosted Buyers” program gdje na burze dovode najvažnije kupce, predstavnike medija, korporacija i organizacija sa svih pet kontinenata i � nanciraju njihov dolazak. Zajedno s 23 suizlaga�a Hrvatski kongresni i insentivni ured Hrvatske turisti�ke zajednice predstavio je kongresnu i insentivnu ponudu Hrvatske putem 11 prezentacija za skupine kupaca iz Europe, Kine, Rusije i SAD-a koje je održao direktor Hrvatskoga kongresnog i insentivnog ure-da Nikola Ra�i�, a održano je i više od 60 pojedina�nih sastanaka.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


106

� �

� �

� �

� �

NASTUPI NA POSEBNIM PREZENTACIJAMA I POSLOVNIM RADIONICAMA – ME�UNARODNIM SUSRETIMA KONGRESNE I INSENTIVNE PONUDE I POTRAŽNJE

Successful Meetings University – International, New York, 8. – 10. ožujka 2013.

Na susretu kongresne i insentivne ponude i potražnje uz Hrvat-ski kongresni i insentivni ured, bili su zastupljeni i kongresni uredi iz Europe i svijeta te važniji hotelski lanci i zrakoplovne kompanije. Tijekom dva dana pokazano je veliko zanimanje za Hrvatsku. Svaki od 20 pojedina�nih sastanaka s organizatorima kongresa i insentiva trajali su 20-ak minuta tako da je cjelod-nevni program bio potpuno popunjen.

International MICE Forum, Moskva, 17. i 18. ožujka 2013.

Na poslovnoj radionici � susretu kongresne i insentiv ponude i potražnje stol Hrvatskoga kongresnog i insentivnog ureda posje-tilo je osamnaest predstavnika ruskih i me�unarodnih korporaci-ja, organizatora kongresa i insentiva sa sjedištem u Rusiji.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

AKTIVNOSTI UREDA ZA KULTURNI TURIZAM

Roadshow radionice – Short Breaks: Culture, Nature, Wellness. Brescia, Bologna

Ured za kulturni turizam Hrvatske turisti�ke zajednice sudje-lovao je na B2B radionicama pod nazivom: Roadshow Short Breaks: Culture, Nature, Wellness, u Bresci 8. travnja i Bologni 9. travnja. Radionice je organizirala TTG ITALIA – talijan-ska tvrtka poznata po, osim izdanju TTG turisti�kog �asopisa, organiziranju segmentiranih poslovnih radionica u cijeloj Italiji te svake druge godine sajma kulturnog turizma u Firenzi. Na radionici u Bresci, na kojoj je sudjelovalo 40 predstavnika lokalne turisti�ke industrije, iskazano je veliko zanimanje za Hrvatsku, pa tako 80 posto predstavnika TO/TA i predstavnika CRAL-a ima Hrvatsku u svojoj ponudi, a ostatak je želi uvrstiti. Na radionici u Bologni za podru�je pokrajine Emilia Romagna sa 71 predstavnikom turisti�ke industriji pokazano je još ve�e zanimanje, a talijanske partnere zanimalo je sve – od ljetnih paketa do kulturnih ruta, biciklisti�kih tura te nauti�kih kra�ih i duljih putovanja. Iskustva talijanskih partnera koji u ponudi imaju Hrvatsku pozitivna su i svi se nadaju da �e, unato� krizi koja u Italiji vlada, mo�i ponoviti prošlogodišnje rezultate. Na radionici je sudjelovala i Turisti�ka zajednica Grada Zagreba te Milenij hoteli iz Opatije. Oba nastupa mogu se ocijeniti više nego uspješnima jer su svi partneri pokazali visoku razinu moti-vacije i interesa u zastupanju aranžmana za Hrvatsku.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Roadshow radionice

Edukacijski seminar za kulturni turizam u Grubišnom Polju

Jedan od ciljeva Ureda za kulturni turizam Hrvatske turisti�ke za-jednice je sustavno poticati, razvijati i koordinirati inicijative razvo-ja kulturno-turisti�kih proizvoda. Kako bi nositeljima kulturno-tu-risti�ke ponude pomogli u stvaranju kulturno-turisti�kih proizvoda, Ured organizira edukativne seminare za kulturni turizam. U organizaciji Ureda za kulturni turizam Hrvatske turisti�ke zajednice, Turisti�ke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije i Turisti�ke zajednice grada Grubišnog Polja, 25. travnja 2013. go-dine u Centru za kulturu i informiranje Dr. Franjo Tu�man u Gru-bišnom Polju održan je edukacijski seminar za kulturni turizam o temi “Razvoj regionalnoga kulturno-turisti�kog touring proizvo-da”. U sklopu seminara Edvin Jurin (McCann Erickson Croatia, Momentum, Weber Shandwick) održao je predavanje u kojim je nazna�io kako povezati potencijale lokalnih atrakcija u jedinstve-ni touring proizvod. Iznimno vrijedan nastavak predavanja �inila je edukativna radionica tijekom koje su sudionici seminara na prikladnim primjerima iz prakse interaktivno istraživali i donosili mogu�a rješenja te predvi�ali razvoj potencijalnih proizvoda.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


Vij

est

i iz

Gla

vn

og

ure

da

107�

� �

� �

� �

�

Vijesti iz sustava

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


108

� �

� �

� �

� �

HTZ Glasnik

VIJESTI IZ SUSTAVA

Na Cresu osnovana Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma

Na sjednici skupštine Turisti�ke zajednice grada Cresa 27. ožujka 2013. godine, kojom je predsjedao gradona�elnik i predsjednik Turisti�ke zajednice Kristijan Jurjako, osnovana je Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma otoka Cresa. Za predsjednika te skupine izabran je Ljubo Fornari�, poduzetnik, ugostitelj i vlasnik obiteljskog smještaja, a uz njega �e biti uklju�eni predstavnici mjesnih odbora Orlec, Valun, Martinš�ica, Dragozeti�i i Beli te predstavnik vrlo aktivne Udruge iznajmljiva�a obiteljskog smještaja grada Cresa., Direktorica Turisti�ke zajednice grada Cresa Sanja Živanovi� istaknula je potrebu poboljšanja obiteljskog smje-štaja, ure�enja, promidžbe, edukacije, ali i uporabe interneta u svakidašnjoj komunikaciji radi bolje popunjenosti, produ-ljenja sezone i bolje obaviještenosti gra�ana – iznajmljiva�a. To �e ujedno biti jedna od osnovnih zada�a te nove oto�ne strukovne udruge. Uvjet za ostvarenje ve�ih koristi od turiz-ma me�usobna je bolja povezanost iznajmljiva�a obiteljskog smještaja, ugostitelja, brodara, proizvo�a�a autohtonih cre-skih proizvoda, ali i hotelijera, agencija – kako bi se stvarala nova, atraktivna ponuda zanimljiva turistima i u razdoblju izvan glavne turisti�ke sezone. Dobra suradnja s Turisti�kom zajednicom Kvarnera, koja je rezultirala brendiranjem ugosti-teljskih objekata oznakom kvalitete “Kvarner food”, nastavit �e se i dodjeljivanjem oznake kvalitete za obiteljski smještaj “Kvarner family”.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Zagreb – kongresna zvijezda jugoisto�ne Europe

Na kongresnoj burzi “Conventa”, koja se održala u Ljubljani 16. i 17. sije�nja 2013. godine, Zagreb je osvojio nagradu “Meetings star” kao najbolje kongresno odredište jugoisto�ne Europe. Kako bi dobila to priznanje, hrvatska je metropola morala zadovoljiti više tajno ispitivanih kategorija kao što su kvaliteta infrastrukture, atraktivnost turisti�kih lokaliteta, dostupnost itd. Uz Zagreb kao odredište, priznanje je dobio i zagreba�ki hotel Esplanade kao najbolji luksuzni hotel (“The best luxury city meeting hotel”). Sve�ana dodjela nagrada održana je 16. sije�nja u Cankarjevu domu, a nagradu je pre-uzeo voditelj Kongresnog ureda Turisti�ke zajednice Grada Zagreba Zlatan Mufti�. Turisti�ka zajednica Grada Zagreba izuzetno cijeni osvojenu nagradu te posebno isti�e �injeni-cu da je prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u prvih devet mjeseci 2012. godine održano 2 274 poslovnih skupova, koji �ine gotovo polovicu svih održanih skupova u Republici Hrvatskoj.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Novi vizualni identitet Turisti�ke zajednice Daruvar-Papuk

Turisti�ka zajednica Daruvar-Papuk je u 2012. godini predstavila novi vizualni identitet za podru�je daruvarskog turizma “DA – Voli život”, logotip sa sloganom koji odražava glavno obilježje Daruvara i njegova okruženja. Odre�enim spektrom “živih boja” (zelena, crvena, plava, naran�asta, ljubi�asta i sme�a), koje su odabrane za svaki turisti�ki proizvod, isti�u se snažna identifikacijska obilježja Daruvara kao što su termalne vode, multikulturalnost i eno-gastronom-ska razli�itost. U skladu s novim marketinškim smjernicama,

Vij

esti

iz

sust

ava

109�

� �

� �

� �

�

Turisti�ka zajednica Daruvar-Papuk ove je godine predsta-vila novu internetsku stranicu (www.visitdaruvar.hr) koja tekstualnim sadržajem i kvalitetnim fotografijama izvještava svakog posjetitelja o ljepotama grada te bogatoj i razli�itoj turisti�koj ponudi daruvarskog podru�ja. Nova internetska stranica Turisti�ke zajednice Daruvar-Papuk je dinami�na, suvremenog dizajna, lako razumljiva, prevedena na dva stra-na jezika (engleski i �eški) te predstavlja Daruvar kao odredi-šte koje uistinu voli život, jer se nalazi na izvorima ljekovite termalne vode, izvorima zdravlja, iscjeljenja i osvježenja. Tako�er, predstavlja Daruvar kao mjesto u kojem se pružaju mogu�nosti uživanja i rekreacije u o�uvanom prirodnom okolišu, kao mjesto zabave na tradicionalnim manifestacija-ma, mjesto uživanja u kvalitetnim vinima i doma�oj hrani, a svojom preglednoš�u i sadržajem poziva �itatelje da posjete Daruvar – Ždralov grad.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Projekt “Tradicijska kuhinja Karlova�ke županije”

Turisti�ka zajednica Karlova�ke županije po�etkom velja-�e 2013. godine predstavila je projekt “Tradicijska kuhinja Karlova�ke županije”, a suradnik na projektu i autor dijela tekstova je Veljko Barbieri. U projekt se aktivno uklju�ila i Udruga kuhara Karlova�ke županije, kojom je u vrijeme kada je projekt pokrenut predsjedala Ivana Vukmani�. Karlova�ka županija ima izuzetne resurse kada je u pitanju gastronomska ponuda, primjerice slatkovodnu ribu, divlja� te bogatstvo samoniklih šumskih plodova, gljiva i kestena. Svoj dopri-nos dali su 18 hotela i restorana s karlova�kog podru�ja te poljoprivredni proizvo�a�i, vinari, sirari, p�elari te tako, uz tradicijska jela, knjiga sadržava i pri�e o tradiciji proizvod-nje sireva, tradiciji autohtonoga ogulinskog kupusa, pri�u o proizvodnji vina, karlova�koj pivovari te o proizvodnji meda i proizvoda od meda. Uz Karlova�ku županiju projekt su poduprli: grad Karlovac, Karlova�ka pivovara, Ceh ugosti-telja Karlova�ke županije te Hrvatska gospodarska komora. Cilj je ponuditi ono što svijet traži, a to su upravo autohtona jela koja se ne mogu ponuditi ako nema proizvo�a�a autoh-tonih proizvoda koji �e ih ponuditi restoranima u kojima se pripremaju takva jela, istaknuo je predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni, koji je kao predstavnik stru-ke sudjelovao u prezentaciji. Uz to je rekao da je izdavanje takve kuharice na�in da se ta jela sa�uvaju. Knjiga je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku te je vrijedna dopuna turi-sti�koj promidžbi Karlova�ke županije. Za idejno rješenje, grafi�ku pripremu i fotografije zaslužan je studio Identitity iz Karlovca.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Nova brošura Turisti�ke zajednice Karlova�ke županije “Jeste li znali…?”

U izdanju Turisti�ke zajednice Karlova�ke županije objavljen je novi turisti�ki vodi� �ija je svrha promijeniti mišljenje o Karlova�koj županiji i potaknuti zanimanje za Karlovac i okolicu. Istodobno, želja izdava�a bila je da bližem i daljem okruženju i na taj na�in prikažu Karlovac i okolicu kao zanimljivo podru�je mnogobrojnih izletni�kih mogu�nosti. Brošura je prikaz mnogih zanimljivosti podru�ja koje danas obuhva�a Karlova�ku županiju i vjeruju da �e biti poticaj za posjet i otkrivanje prema osobnim sklonostima svakog posje-titelja. Tematske cjeline na zanimljiv na�in �itatelju govore o �injenicama prema kojima su na neki na�in posebni i prema

kojima se njihov kraj razlikuje od okruženja. Autor tekstova i izbora zanimljivosti je Goran Majeti�, a grafi�ko oblikova-nje, koncept i dio fotografija izradio je studio Identity iz Kar-lovca. Projekt su financirali Karlova�ka županija te gradovi Karlovac i Zagreb, a brošura je tiskana u 10 000 primjeraka.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Predstavljen Program razvoja turizma op�ine Dugopolje

U Dugopolju je po�etkom ožujka predstavljen Program razvoja turizma op�ine Dugopolje, strateški razvojni doku-ment s pojedina�no razra�enim projektima iz podru�ja javne turisti�ke infrastrukture. Uz analizu postoje�eg stanja, Pro-gram sadržava i viziju razvoja turizma u op�ini te resursnu osnovu s kojom Dugopolje trenuta�no raspolaže. Naru�itelj Programa bila je prošle godine osnovana Turisti�ka zajedni-ca op�ine Dugopolje, a za izradu je zaslužna konzultantska tvrtka Mare projekti iz Splita. Program se zasniva na razvoju aktivnog i sportskog turizma s naglaskom na špilju Vranja�u u naselju Kotlenice i planinu Mosor kao budu�a turisti�ka odredišta. Izradi Programa prethodile su dvije radionice i jedna javna tribina kako bi svi zainteresirani subjekti iz podru�ja turizma i ugostiteljstva, ali i predstavnici javnih službi i lokalne samouprave iz dugopoljske op�ine mogli dati svoje prijedloge i smjernice za razvoj turizma u tom do sada turisti�ki neatraktivnom dijelu Dalmatinske zagore. Turizam u Dugopolju dopunit �e gospodarske mogu�nosti lokalnog stanovništva, a gostima ponuditi mjesto ugodnog boravka nadomak svih važnijih srednjodalmatinskih znamenitosti, promi�u�i održivost i štite�i lokalne resurse i vrijednosti. Dugopolje �e svojim bogatim rekreativnim, zabavnim, sport-skim i autohtonim sadržajima omogu�iti kvalitetan i ugodan boravak u prirodnom okruženju svim svojim stanovnicima i gostima.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Nova Turisti�ka karta Križevaca i Kalni�kog prigorja

Turisti�ka zajednica grada Križevaca izdala je u ožujka novu turisti�ku kartu na hrvatskom i engleskom jeziku. Karta pokriva podru�je grada Križevaca i Kalni�kog prigorja (Kalnik, Gornja Rijeka, Sv. Petar Orehovec, Sv. Ivan Žabno) i na vizualno zanimljiv na�in predstavlja mnoge sadrža-je i atrakcije, daje pregled kulturnih sadržaja, mogu�nosti smještaja, turisti�ku ponudu, sportske aktivnosti i staze te kalendar doga�aja. U njoj je dan pregled glavnih i sporednih cesta, biciklisti�kih putova, planinarskih staza i putova te �e svakom putniku pomo�i da pomno istraži nepoznate kutke Kalni�kog prigorja, otkrije zanimljive povijesne spomenike, posjeti starinske vinogradarske klijeti, proba lokalne proizvo-de. Karta se može nabaviti u Turisti�kom uredu u Križevcima i Kalniku, smještajnim objektima u gradu te na internetskoj stranici Turisti�ke zajednice grada Križevaca (www.tz-kri-zevci.hr).

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Do po�etka glavne turisti�ke sezone pokre�e se aplikacija SECRET ZADAR

Turisti�ka zajednica grada Zadra u svojemu svakidašnjem djelovanju nastoji pratiti suvremena tehnološka dostignu�a i uvrstiti ih u svoj program rada i djelovanja, a kvalitetnije i uspješnije pozicioniranje Zadra na stranom i doma�em


110

� �

� �

� �

� �

turisti�kom tržištu nastoji posti�i u�inkovitim i mjerljivim oglašavanjem, poboljšanjem internetskih stranica odredišta, dizajnom, razvojem aplikacija. Velika pozornost posve�uje se internetskim stranicama www.tzzadar.hr koje su dvije godine zaredom na najve�em nacionalnom natje�aju za najbolje internetske stranice uvrštene me�u najbolje u zemlji i regiji. Uvažavaju�i veliku važnost mobilnih tehnologija, Turisti�ka zajednica grada Zadra razvila je i mobilnu ina�icu svojih internetskih stranica (http://m.tzzadar.hr). Tako�er, upravo se radi na razvijanju vlastite aplikacije za android i iOS platforme, koja �e biti gotova prije glavne turisti�ke sezone. S pomo�u aplikacije SECRET ZADAR mo�i �e se dozna-ti zanimljivosti i nedovoljno poznate �injenice o važnim i zanimljivim zadarskim spomenicima, doga�ajima te osobama iz povijesti grada i sl., a omogu�it �e i izravan pristup putem mape na kojoj je prikazana pojedina lokacija te kratki opis i fotografije, uz mogu�nost dijeljenja fotografija i opisa na društvenim mrežama. Aplikacija �e se preuzimati bez napla-te. U svakidašnjem poslovanju i komunikaciji s gostima vrlo je važno i povezivanje s društvenim mrežama pa tako Turi-sti�ka zajednica grada Zadra ima svoj profil na Facebooku (Zadar Tourist Board) i stranicu (Like Zadar), te Instagram (#likezadar) i profil na Twitteru.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Kosy i Dharma – “friški” rije�ki hosteli

U Rijeci su otvorena dva nova hostela Kosy i Dharma, �ime se dodatno poboljšala ve� sada dobra ponuda te vrste smještaja. Hostel Kosy smješten je u središtu grada, u blizini poznatoga Kosog tornja, a gleda izravno na gradsku šetnicu Korzo. Svoje ime duguje, uz blizinu Kosom tornju, prija-teljskoj i ugodnoj “cosy” atmosferi kojom hostel zra�i. Nudi 19 ležaja u raznobojnim sobama i spavaonicama. Smješten na Pe�inama, Hostel Dharma uvodi novosti na više na�ina – jedinstveni je primjer prenamjene industrijskog prostora za turisti�ke svrhe, a promi�e i holisti�ki pristup turizmu, što uz no�enje uklju�uje vegetarijansku prehranu te razli�ite oblike aktivnog odmora – jogu, opuštaju�e tehnike, meditaciju, izlete u prirodu. Uz 48 ležaja, na raspolaganju su vegetari-janski bistro i višenamjenska dvorana, otvoreni i vanjskim korisnicima.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Imidž brošura

Turisti�ka zajednica grada Novog Vinodolskog u 2013. godini izdala je novu imidž brošuru “City of nature, beauty & history”. Dizajnirao ju je akademski slikar Ivan Balaževi�. Brošura obuhva�a op�enite podatke, podatke o smještaju (hoteli, turisti�ke agencije) te podatke vezane za kulturni turizam u Novom Vinodolskom. Tako�er daje prikaz mnogo-brojnih zanimljivosti Novog Vinodolskog kao što su Nebeski labirinti, Vidikovci, Staklena kapelica te prikaz tradicionalnih manifestacija (Ružica Vinodola, Me�unarodni ljetni karneval). Brošura sadržava i opis okolnih turisti�kih mjesta, tj. Povila i Klenovice. Upotpunjena je prekrasnim fotogra� jama, a preve-dena je na �etiri jezika: hrvatski, engleski, njema�ki i talijan-ski. Izdana je kako bi budu�i gosti bili što bolje obaviješteni o zanimljivostima i turisti�koj ponudi Rivijere Novi Vinodolski. Naklada brošure je 30 000 primjeraka.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Originalni lošinjski suvenir

Na poziv za odabir Originalnoga lošinjskog suvenira za 2013. godinu, koji Turisti�ka zajednica grada Malog Lošinja provodi ve� sedmu godinu zaredom, javilo se 26 autora sa 67 suvenira. Komisija je odabrala 17 suvenira koje je izradilo 11 autora. Ovogodišnja novost jest da je kao podtema biran i originalni suvenir otoka Suska, a u vezi s tim odabrana su tri suvenira. Prijavljeni suveniri morali su ispunjavati uvjete povezanosti s cresko-lošinjskim oto�jem i biti kvalitetno izra�eni od prirodnih materijala. Paletom autohtonih proizvo-da kojom su proizvo�a�i potaknuti na suradnju te inovacijom i kreativnoš�u autora suvenira, oboga�ena je turisti�ka ponu-da toga podru�ja. Svi proizvo�a�i koji su ove godine dobili certifikat za autohtoni suvenir, kao i svi dosadašnji, ve� petu godinu zaredom imaju mogu�nost prodavati proizvode na Miomirisnim festivalima u organizaciji Turisti�ke zajednice grada Malog Lošinja, a tada im grad omogu�uje besplatnu javnu površinu u svrhu poticaja proizvodnje i napretka ra-zvoja malih obrta i zanata. Grad Mali Lošinj �e i dalje davati na uporabu besplatne javne površine za potrebe Miomirisnog festivala koji �e se u predsezoni, od 1. travnja do 15. lipnja te u posezoni, od 15. rujna do 15. listopada, održavati svake subote ujutro na malološinjskom trgu.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Sokol grad

Nakon gotovo pola stolje�a dogradnje, preure�enja i obno-ve, Sokol grad u Konavlima je od 1. travnja 2013. godine otvoren posjetiteljima. Njime upravlja Društvo prijatelja dubrova�ke starine, a rije� je o prvorazrednoj srednjovjekov-noj atrakciji, utvrdi koja je u posjedu Dubrov�ana od 1420. godine. Izgra�en na stancu podno kamenih klisura što se iz-dižu iznad Dunave, s pogledom na konavosku plodnu dolinu te još od ilirskih vremena Sokol grad stoji i prkosi burnim stolje�ima. Slojevi zemlje koji su se stolje�ima taložili podno stanca na kojem je izgra�en otkrili su kako je to mjesto bilo naseljeno još u bakrenom dobu (2000. godina prije Krista). Prona�ene su i bakrene zdjele koje tome svjedo�e. U obnov-ljenoj tvr�avi bit �e izloženi svi nalazi na�eni podno tvr�ave i u njoj. Njezinom obnovom od prihoda Društva prijatelja du-brova�ke starine, stekli su se uvjeti za primanje posjetitelja.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Turisti�ka zajednica grada Pore�a predstavila novi vizualni identitet: “You complete us…”

Turisti�ka zajednica grada Pore�a je 13. ožujka 2013. godine predstavila svoj novi vizualni identitet: “You complete us…”, �iji je autor Studio Sonda, u suradnji s Davorkom Tumpi� i Anselmom Tumpi�em. Pozivni natje�aj u kojem je u prvom krugu pozvano deset, a u drugom krugu jedanaest izvo�a�a službeno je zaklju�en u prosincu 2012. godine. Ocjenjiva�ki sud proglasio je najboljim rješenjem prijedlog Studija Sonda jer je ponudio najbolja rješenja za osnovne zadatke koji su se tražili u natje�aju, to jest ponudio je dojmljiv, privla�an (moderan) i funkcionalan vizualni identitet koji �e znatno pridonijeti Pore�u pri u�estalim promidžbenim aktivnosti-ma. Tako�er �e biti prepoznatljiv te jedinstvenim pristupom privu�i pozornost sadašnjega i budu�eg posjetitelja, a ujedno posjeduje visoku aplikativnost na sve vrste promidžbenih materijala.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

VIJESTI IZ SUSTAVA

Vij

esti

iz

sust

ava

111�

� �

� �

� �

�

Nova internetska stranica Turisti�ke zajednice grada Paga

Turisti�ka zajednica grada Paga je 1. ožujka 2013. godine pustila u rad obnovljenu i redizajniranu internetsku strancu namijenjenu budu�im turistima, ali i iznajmljiva�ima soba i apartmana u Pagu. Svrha te stranice bila je informativnost te da svi koji žele posjetiti Pag na njoj na�u potrebne infor-macije na �etiri jezika: engleskom, njema�kom, talijanskom i poljskom, a u budu�nosti �e se prevesti na još nekoliko stranih jezika, prema statistici zemalja dolazaka. Na stranici su predstavljeni podatci o bogatoj kulturnoj baštini grada Paga, poznatoj paškoj �ipki, paškom siru te ostali gastro-nomski specijaliteti, popis iznajmljiva�a soba i apartmana, hotela, kampa, restorana, karte koje pokazuju kako do�i do Paga uz korisne poveznice, jednodnevni izleti i sve aktivnosti koje grad nudi. Na stranici �e biti i najave doga�aja te sve aktualnosti vezane za rad Turisti�ke zajednice, istaknula je direktorica Turisti�ke zajednice grada Paga Željka Mileti�. Iznajmljiva�ima je omogu�ena online prijava gostiju te im je postavljen primjerak ispunjavanja uplatnice pri uplati boravišne pristojbe i turisti�ke �lanarine. Uz to, na stranici se mogu prona�i svi propisi vezani za turisti�ku djelatnost.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

OTKRIJ SVOJE ENO JAstrebarsko

Turisti�ka zajednica grada Jastrebarskog osmislila je novi projekt pod nazivom OTKRIJ SVOJE ENO JAstrebarsko, u sklopu kojeg je izra�ena i Vinska putovnica – podregija Ple-šivica, kojom je dodatno oboga�en turisti�ki sadržaj Plešivice i grada Jastrebarskog. Brošura je predstavljena 12. ožujka 2013. godine u vinskom baru “Dobra vina”, u Green Gold centru u Zagrebu, a na promociji je bilo stotinjak uzvanika, me�u kojima su bili mnogi uglednici, predstavnici državnih institucija, predstavnici medija, turisti�kih agencija i vinari koji su, popunivši zahtjev za izdavanje, postali ponosni vlasnici Vinske putovnice. U brošuri OTKRIJ SVOJE ENO JAstrebarsko predstavljeno je devetnaest vinara iz vinske podregije Plešivice te jaskanski ba�var, jedan od dvanaest preostalih u Hrvatskoj. Kod imena svakog vinara u brošuri je prostor za pe�at, kojim �e se ovjekovje�iti posjet tomu vinaru, a svrha je obi�i što više objekata i skupiti što više pe�ata koji donose vrijedne nagrade. Ve� s pet prikupljenih pe�ata u uredu Turisti�ke zajednice grada Jastrebarskog može se preuzeti prva nagrada, a glavna nagrada, za sve prikupljene pe�ate u putovnici je prava mala drvena ba�va u kojoj se može �uvati vino omiljenog vinara. Osnovni motiv Vinske putovnice je privu�i doma�e i strane turiste da posjete Plešivicu te uživaju u svim njezinim blagodatima: kvalitet-nom vinu, doma�oj hrani, smještaju, prekrasnim pejzažima i “doma�em ugo�aju” te da se ponovno vrate.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Nova brošura “Utvrde i dvorci” sjeverne Hrvatske

Grupacija Turisti�kih zajednica deset gradova kontinentalne Hrvatske izdala je drugu zajedni�ku brošuru pod nazivom “Utvrde i dvorci” u kojoj tematski obra�uje najvažnije gra-�evine te vrste na podru�ju gradova: �akovca, Jastrebarskog, Karlovca, Koprivnice, Krapine, Samobora, Siska, Varaždina, Velike Gorice i Zagreba. Svaki od spomenutih gradova pred-stavljen je na dvije stranice teksta i fotografija, a uz dvorce i utvrde te doga�aje vezane za njih, dio teksta posve�en je i op�im informacijama o gradovima. Brošura je predstavlje-

na 7. ožujka 2013. godine u dvorani Hrvatske gospodarske komore u Koprivnici, a predstavio ju je direktor Turisti�ke zajednice grada Koprivnice Renato Labazan, �iji je ured i koordinirao izdavanje te publikacije. Brošura, uz turisti�ku, ima i vrlo važnu edukativnu ulogu te se osim potencijalnim posjetiteljima, turisti�kim agencijama i turoperatorima na sajmovima i turisti�kim uredima, planira distribuirati i u osnovnim školama diljem Hrvatske kako bi skrenula pozor-nost na valorizaciju kulturne baštine kontinentalne Hrvatske i mogu�nost njezine uporabe u turisti�kom smislu. Uz hrvatski jezik, izdana je i na engleskom, njema�kom, talijanskom i ma�arskom jeziku, a njezinu realizaciju sufinancirala je Hrvatska turisti�ka zajednica.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Internetski videoportal turisti�ke ponude Sisa�ko-moslava�ke županije

Turisti�ka zajednica Sisa�ko-moslava�ke županije otvorila je internetski videoportal turisti�ke ponude Sisa�ko-mosla-va�ke županije. Svrha mu je poboljšati i predstaviti turisti�ke ponudu i to tako da zainteresiranom posjetitelju ili putni�koj agenciji daje mnogo više informacija nego što bi mogli dobiti samo na osnovi slika i/ili teksta. Taj videoportal sastavni je dio internetske stranice Turisti�ke zajednice Sisa�ko-mo-slava�ke županije www.turizam-smz.hr i kao takav, mjesto izravnog kontakta zainteresiranog posjetitelja ili putni�ke agencije s pružateljima pojedinih turisti�kih proizvoda ili usluga. U sklopu videoportala postavljeno je i nekoliko kamera u najposje�enijim turisti�kim mjestima u Sisa�ko-moslava�koj županiji (Park prirode Lonjsko polje, Hrvatska Kostajnica, Topusko, Sisak) koje omogu�uju beži�ni video-streaming turisti�kih panorama tih lokacija tijekom cijele go-dine. Izrada internetske stranice i internetskog videoportala uklju�uje dizajn nove višejezi�ne stranice www.turizam-smz.hr s novim kreativnim dizajnom svih podstranica, mogu�nost online rezervacije svih smještajnih kapaciteta u županiji, di-zajn Facebook stranice i svih Custom Tabova, dizajni Twitter i YouTube pozadine. Dizajn i izrada internetskog videoporta-la u sklopu nove internetske stranice uklju�uje, preglednom navigacijom uz CMC sustav, jasnu integraciju videozapisa, tj. videooglasa svih registriranih turisti�kih subjekta u župa-niji. Na ve�em podru�ju koje obuhva�a Park prirode Lonjsko polje nema mogu�nosti priklju�ka na internetsku vezu jer ne postoji zanimanje za postavljanje koncesijskog raspona mre-že i frekvencije na tom podru�ju. Budu�i da je na turisti�kim odredištima potrebno sustavno i planski raditi na stvaranju dodatne vrijednosti tih podru�ja u planu je na podru�ju Parka prirode Lonjsko polje, na kojemu u registriranim smještaj-nim kapacitetima ne postoji mogu�nost pla�anja putem POS ure�aja (kreditne i debitne kartice), nema beži�nog pristupa internetu (WiFi) te online rezervacije smještaja, što su neke od glavnih primjedbi gostiju koji borave na tom podru�ju, Turisti�ka zajednica Sisa�ko-moslava�ke županije riješila je taj problem tako što je omogu�ila pristup internetu putem satelitskog prijamnika. Za tu namjenu osigurala je svim regi-striranim turisti�kim subjektima na tom podru�ju prijamnike i ra�unala putem kojih se signal može primiti i koji svakom gostu omogu�uje beži�ni pristup internetu te mogu�nost pla�anja putem POS ure�aja ili rezervacije smještaja putem onlina rezervacijskog alata. Rješavanjem toga problema stvara se dodatna vrijednost svih turisti�kih subjekata, ali i cijelog podru�ja Parka prirode Lonjsko polje.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �


112

� �

� �

� �

� �

Nove brošure Turisti�ke zajednice grada Gospi�a

Cikloturizam je jedan od boljih na�ina kako da se objedi-ne rekreacija, na�in života i prirodne ljepote u �emu mogu uživati ljudi svih dobnih skupina. U gradu Gospi�u gostima je ponu�eno osam biciklisti�kih staza (397 km) koje obuhva-�aju sve atrakcije i tvore jedinstven turisti�ki doga�aj. Zato su tiskane i nove brošure pod nazivom “Putovima Velebita i Velikana”. Brošura je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku. Druga brošura koja je izašla iz tiska, koju je izdala Turisti�ka zajednica grada Gospi�a, vezana je za lik i djelo dr. Ante Star�evi�a, a pod nazivom “Veliki Žitnik – rodno mjesto dr. Ante Star�evi�a, Oca Domovine”, tiskana je na hr-vatskom jeziku. Vezano za tu temu postavljene su i info plo�e koje upu�uju na to gdje se nalazi rodna ku�a toga velikana. Tako�er, u pripremi je i brošura “Smještaj u gradu Gospi�u”, koja �e objediniti sve smještajne jedinice u gradu.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Brošura “Obiteljski smještaj”

Turisti�ka zajednica grada Raba je po�etkom ove godine uspješno dovršila brošuru “Obiteljski smještaj” u kojoj pred-stavlja svoje privatne iznajmljiva�e soba, apartmana, vila i ku�a za odmor. Brošura je otisnuta na hrvatskom, engleskom, njema�kom, talijanskom i slovenskom jeziku. “Obiteljski smještaj” sadržava sve informacije koje su potrebne zainte-resiranom turistu: adrese, telefonske brojeve, e-mail adrese vlasnika, piktograme koji govore o udaljenosti vlasnikove ku�e od plaže, mora, trgovine, središta grada i sli�no. Upisan je i kapacitet soba i apartmana kojima vlasnik raspolaže. Smještaj je raspore�en abecednim redom po turisti�kim mje-stima na otoku Rabu s kratkim opisima svakog mjesta na pet spomenutih jezika.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Interaktivni mobilni vodi�

Turistima je od travnja na otoku Rabu, uz tiskane promidž-bene materijale, dostupan i interaktivni mobilni vodi� na zaslonima njihovih mobilnih ure�aja. Zahvaljuju�i tom vodi�u svaki turist koji boravi na otoku i raspolaže mobilnim ure�ajem koji podržava tu aplikaciju, može dobiti potrebnu informaciju vezanu za otok Rab 24 sata na dan. U vodi�u su podaci o turisti�koj ponudi otoka Raba, smještajnim mo-gu�nostima, gastronomiji, spomenicima kulture, kulturnim i zabavnim doga�ajima te o ostaloj ponudi otoka. Turisti �e tako�er pomo�u te aplikacije mo�i preuzeti interaktivnu kartu otoka Raba te pro�itati kratke tekstove o kulturnim zname-nitostima, nazivima ulica u starogradskoj jezgri, plažama i ostalim zanimljivim sadržajima. Aplikacija interaktivnoga mobilnog vodi�a mo�i �e se preuzeti putem službene inter-netske stranice Turisti�ke zajednice grada Raba.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Brendiranje Rogoznice

Turisti�ka zajednica op�ine Rogoznica je u suradnji s tamošnjom op�inom po�ela stvarati prepoznatljiv brend Rogoznice. Prva faza tog projekta je ve� po�ela te se nakon provedenoga iscrpnog istraživanja o posebnostima rogozni�kog kraja po�inju prikupljati konkretni prijedlozi i rješenjima. Ciljevi prve faze su: oblikovati slogan koji

pozicionira lokaciju, oblikovati turisti�ki vizualni identitet Rogoznice, izraditi strateški plan komunikacije s kratkoro�-nim i dugoro�nim ciljevima te odabrati klju�na promotivna sredstva i medije za komunikaciju. Sve daljnje marketinške aktivnosti Turisti�ke zajednice op�ine Rogoznice temeljit �e se na rezultatima proizašlim iz ovog projekta, radi smještaja Rogoznice kao visoko rangiranog i prepoznatljivog odredi-šta na hrvatskoj turisti�koj karti.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Turisti�ka karta “Turisti�ki putovi Ivani�-Grada, Kloštar Ivani�a i �azme”

Na imanju Kezele – seoski turizam u Šume�anima, 4. travnja 2013. godine predstavljen je novi turisti�ki projekt – turi-sti�ka karta pod nazivom “Turisti�ki putovi Ivani�-Grada, Kloštar Ivani�a i �azme”. U organizaciji Turisti�ke zajednice Ivani�-Grada, Turisti�ke zajednice grada �azme, op�ine Klo-štar Ivani� i Kezele – seoskog turizma pokrenut je zajedni�ki projekt kako bi se objedinila turisti�ka ponuda i obuhva�eno podru�je u�inilo zanimljivijim na turisti�kom tržištu. Dragu-tin Kezele, doma�in i autor projekta istaknuo je da turisti u ovom kraju borave nekoliko dana, obi�no vikendom te da bi što više ispunili njihove potrebe i želje kao gosta i kako bi njihov boravak bio što bogatiji i ispunjeniji raznim doživlja-jima i sadržajima, pokrenula se ideja stvaranja zajedni�kog projekta kojim bi se objedinila turisti�ka ponuda. Kartu je oblikovao i za tisak pripremio Krešimir Ivan�ek, a u izradi i izdavanju sudjelovale su Turisti�ka zajednica Ivani�-Grada, Turisti�ka zajednica grada �azme i Turisti�ka zajednica Klo-štar Ivani�. Brošura “Turisti�ki putovi Ivani�-Grada, Kloštar Ivani�a i �azme” sadržava potrebne informacije koje su prostorno i tematski raspore�ene na karti poput tradicijskih gastronomija, vinskih putova, društvenih i kulturnih doga-�aja, ponuda rekreacije u prirodi i time zadovoljava potrebe gostiju koji do�u na to podru�je.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

“Mo�varni �empres” – ure�enje spomenika parkovne arhitekture

Kako bi se zaštitila prirodna baština grada Solina te obogatila turisti�ka ponuda, solinska Turisti�ka zajednica u suradnji s gradom pokrenula je projekt “Mo�varni �empres” koji je dobio i potporu Hrvatske turisti�ke zajednice. Mo�varni �empres je zašti�eni spomenik parkovne arhitekture. Raste uz jadransku obalu, a starost mu je procijenjena na 100 godina. Zanimljivo je da je njegov prirodni areal uz obale Meksi�-kog zaljeva, SAD-a i isto�ne Azije, a vjeruje se kako ga je u Solinu zasadio jedan pomorac. Budu�i da je �empres, unato� tomu što je 1996. proglašen zašti�enim spomenikom priro-de, bio u poprili�no zapuštenom stanju, Turisti�ka zajednica grada Solina i grad Solin, potaknuti vrijednoš�u toga stogo-dišnjaka, odlu�ili su zaštititi prostor oko njega i pretvoriti ga u odmorište, �emu pogoduje i lokacija �empresa na vrlo prometnom smjeru prema zra�noj luci Resnik. U Turisti�-koj zajednici grada Solina vjeruju kako �e projekt ure�enja okoliša i postavljanje interpretacijske plo�e uz sam �empres pomo�i da se on zaštiti kao prirodna baština Solina, ali i da �e se time privu�i više gostiju.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

VIJESTI IZ SUSTAVA

Vij

esti

iz

sust

ava

113�

� �

� �

� �

�

Mobilna aplikacija “Trogir on your palm”

Turisti koji �e ove godine posjetiti Trogir imat �e novu mogu�nost informiranja o destinaciji, jer je izra�en vodi� kroz destinaciju za smart i android telefone “Trogir on your palm”. Aplikacija je napravljena kako bi se kvalitetnije pred-stavila turisti�ka ponuda Trogira, a prilago�ena je za uporabu na svim smart telefonima. Svrha joj je dati turistima pouzda-ne informacije, nužne prije njihova putovanja te za vrijeme boravka u tom gradu. Geolokacijskog je karaktera, odnosno služi kao vodi� kroz grad na dlanu, a može se preuzeti na app storeu ili u�itati putem QR kodova.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Nova tematska staza na otoku Bra�u – “Dol�evita”

Pješa�ka staza “Dol�evita” , zajedni�ki projekt Turisti�ke zajednice grada Supetra i op�ine Nerežiš�e, omogu�it �e go-stima šetnju prekrasnom prirodom otoka Bra�a te im donijeti pri�u o njegovoj gastronomskoj ljepoti, kulturi i tradiciji življenja. Na stazi koja po�inje u blizini agroturizma “Ra-njak” iznad Supetra nalazi se pet restorana, konoba i agro-doma�instava, dvije umjetni�ke galerije i obiteljska vinarija, koje su zajedni�ki sadržaj “Dol�evite”. Staza ve�inom prati stare kale i putove na tom podru�ju i duga je nešto više od šest kilometara, spaja objekte na podru�ju Supetra, u Donjem Humcu i Dra�evici – još neotkrivenim draguljima bra�ke arhitekture i na�ina življenja. Uz stvaranje novoga turisti�-kog proizvoda, svrha pješa�ke staze “Dol�evita” jest pove�ati prodaju maslinova ulja, vina, suvenira od bra�kog kamena i ostalih autohtonih proizvoda.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Split City Break

Na radnom sastanku s predstavnicima turisti�koga gospodar-stva, ponajprije agencijama i hotelijerima, 27. ožujka 2013. godine direktor Turisti�ke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella i direktor Turisti�ke zajednice grada Splita Vedran Matoši� predstavili su Split City Break ponudu. Rije� je o zajedni�kom projektu kojim se želi privu�i europske goste u Split i njegovu okolicu izvan glavne sezone. Projekt koji je osmišljen kao trodnevni boravak u gradu po povoljnijoj cijeni hotelskog smještaja uklju�uje Split Card za bespla-tan ulaz u muzeje, besplatne ulaznice za kazalište i vodi�a za razgledavanje grada. Radi što bolje povezanosti Splita s europskim metropolama, turisti�ke zajednice su nacionalnom prijevozniku Croatia Airlinesu s milijun kuna su� nancirale letove u predsezoni kako bi kona�na cijena zrakoplovne karte korisnicima u predsezoni bila što povoljnija. Tako �e od 5. travnja do 21. lipnja te od 20. rujna do 25. listopada, Split City Break nuditi mogu�nost izravnih letova iz Londona, Züricha, Be�a, Beograda, Frankfurta, Münchena i Rima s produljenim boravkom vikendom u Splitu, ali i mogu�nost mnogih izleta i obilazaka poznatih mjesta u cijeloj županiji.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Godina grada Trogira i Muzej grada Trogira

Godina 2013. je važna za kulturu i turizam Trogira pa zato Turisti�ka zajednica grada Trogira i Muzej grada Trogira obilježavaju 50 godina postojanja.

Grad je sve �eš�e doma�in uglednih predstavnika javnih medija i poznatih osoba iz cijelog svijeta što mu osigurava svjetsku turisti�ku i kulturološku afirmaciju koja je kulmi-nirala uklju�enjem u UNEP-ov popis 100 povijesnih jezgri Mediterana (1987.) te kona�nim upisom u registar UNESCO-ve svjetske baštine (1997). Muzej je osmišljen i postavljen na na�in da ukratko prikazuje povijesni i umjetni�ki razvoj grada od osnutka do danas. Na takav na�in posjetitelj, koji prvi put dolazi u Trogir, ima priliku više doznati o osnovnim obilježjima i ulozi Trogira kroz povijest. Gra�a u muzeju je razli�ita, razvrstana po pojedinim zbirkama ili pohranjena u �uvaonicama. Postav je u jednom dijelu zastario, ali se zgrada ve� dugo godina obnavlja, a predmeti se restauriraju, pripremaju�i se za novi suvremeni postav. Muzej je otvo-ren tijekom cijele godine. Pedeseti jubilej zajedni�kog rada i postajanja proslavit �e se izložbom “Povijest Turisti�ke zajednice grada Trogira” koja �e se održati od 3. do 14. listo-pada 2013. godine.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Radionica TRASH ART

TRASH ART je projekt kojem je svrha osvijestiti mlade o stanju gomilanja otpada u neposrednoj okolini te razvijati proaktivno stajalište o mogu�nosti stvaranja novih umjetni�-kih i uporabnih vrijednosti. Važna je edukacija na povije-sno-umjetni�koj osnovi kojoj je uloga obavijestiti mlade o umjetnicima i djelima TRASH ARTA. Iskorištavanjem odba�enih stvari koje prikupljaju kod ku�e i više se njima ne koriste, poput razli�ite ambalaže, plasti�nih boca, �epova, ošte�enih igra�aka, ostataka tekstila, vune, žica, vijaka, da-š�ica i razli�itih predmeta, u�enici kreativnim, stvarala�kim procesom promišljaju, prou�avaju i oblikuju nove vrijed-nosti i predmete. Odba�eni predmeti postaju tako ljudski ili životinjski likovi u raznim situacijama ili položajima koji nose odre�enu poruku i stvaraju odnos s publikom. Putem svojevrsne angažirane akcije u�enici ostvaruju komunikaciju s publikom (konzumentima) i tako je poti�u na razmišljanje, djelovanje i izražavanje mišljenja. A u završnom procesu te skulpture u�enici fotografiraju na razli�itim lokacijama u gradu Zaboku, na mjestima gdje dominira sme�e ili gdje se gomila otpad, kao svojevrsne male “spomenike” koje je preo-blikovala ljudska ruka i dala im odre�eni smisao.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Inovativna internetska stranica u službi promidžbe EDEN odredišta Nin

Zbog kvalitetnije promidžbe Turisti�ka zajednica grada Nina je u suradnji s tvrtkom Fer projekt iz Zadra izradila potkraj 2012. godine novu inovativnu i kreativnu internetsku stranicu na adresi www.nin.hr. Po�etkom 2013. godine stranica je dopunjena fotografijama, tekstovima, a uz engleski postavlje-na je i na njema�kom jeziku. Svrha te internetske stranice je jednostavnije i funkcionalnije snalaženje posjetitelja te njiho-vo upoznavanje s bogatom prirodnom i kulturnom baštinom magi�noga gradi�a u jedinstvenoj laguni. Uklju�uje osam-sto prekrasnih fotografija, videopriloga te mnoge korisne informacije o smještaju: Zaton Holiday Resort, aparthotel, privatni smještaj i obiteljski kampovi, zatim o gastronomskoj ponudi i manifestacijama. Za iznajmljiva�e su pripremljene korisne informacije poput: online prijave gostiju, upute za vlasnike ku�a ili stanova za odmor, razni propisi u turizmu i dr. Posebne su rubrike: pjesnikova klupa, ideje za vaš savršen dan te rubrika gdje se postavljaju korisni partnerski linkovi


114

� �

� �

� �

� �

iz podru�ja turizma. Postavljene su zanimljive informacije o posebnostima odredišta (sol, ljekovito blato, pti�ji svijet...) te o aktivnostima kojima se turisti mogu baviti za vrijeme bo-ravka u Ninu. Svojim dizajnom i funkcionalnoš�u internetska stranica Nina privla�i pozornost jer novi vizualni identitet sa-država posljednje trendove koji �e u posjetiteljima probuditi želju da posjete Nin – europsku destinaciju izvrsnosti.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Redizajn imidž brošure poluotoka Pelješca

Turisti�ke zajednice op�ina Orebi�a, Trpnja, Janjine i Stona s poluotoka Pelješca nastavljaju suradnju te su za 2013. godinu redizajnirali imidž brošuru poluotoka Pelješca. Predstavlje-na je u formatu A4 na osam jezika: hrvatskom, njema�kom, talijanskom, �eškom, engleskom, francuskom, poljskom i ruskom. Na 16 stranica brošure teme su podijeljene pre-ma cjelinama: op�i dio, plaže i aktivni odmor, enološka i gastronomska ponuda, tradicijski pelješki recepti te mapa poluotoka.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Novi logo i internetska stranica Turisti�ke zajednice op�ine Tuhelj

Turisti�ka zajednica op�ine Tuhelj izradila je po�etkom 2013. godine novi logo i novu internetsku stranicu (www.tztuhelj.hr). Logotip predstavlja toplice, ljekovito blato i vodu, zelene brežuljke i posve prati brend Hrvatskog zagorja “Bajka na dlanu”. Internetska stranica predstavlja turisti�ku ponudu tuheljske op�ine, daje informacije o radu i aktivnosti Turi-sti�ke zajednice op�ine Tuhelj, o održavanju manifestacija te o dodatnim sadržajima u toj op�ini. Tako�er, na stranici su dostupne karte biciklisti�kih i pješa�kih staza te multimedi-jalni sadržaj s galerijama slika i virtualnim šetnjama. Svrha nove internetske stranice je virtualnom šetnjom obavijestiti budu�e goste o turisti�koj ponudi tuheljske op�ine. Izradu logotipa i internetske stranice sufinancirala je Hrvatska turi-sti�ka zajednica Programom potpore za turisti�ke zajednice na turisti�ki nerazvijenim podru�jima.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Otvorenje novog ureda Turisti�ke zajednice op�ine Tuhelj

U sklopu hotela Well u Termama Tuhelj, 29. ožujka 2013. godine otvoren je novi turisti�ki ured Turisti�ke zajednice op�ine Tuhelj. Ured je službeno otvorio predsjednik Turi-sti�ke zajednice Armando Slavi�ek u nazo�nosti direktorice Turisti�ke zajednice Valentine Ve�eri�-Gorupi� i �lanova Turisti�ke zajednice iz redova Skupštine, Turisti�kog vije�a i Nadzornog odbora. Na otvorenju je bila i županica Kra-pinsko-zagorske županije Sonja Borov�ak, koja je zaželjela mnogo uspjeha u radu. Ured je opskrbljen paletom promidž-benih materijala i zasigurno �e posjetiteljima i gostima toga kraja dati sve korisne turisti�ke informacije.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Projekt “365 dana Riviere”

Grad Opatija i op�ina Piran ostvarili su prekograni�nu suradnju u sklopu projekta “365 dana Rivijere”, kojim se nastoji postupno stvoriti i isporu�iti atraktivan i konkuren-tno integrirani turisti�ki proizvod na temelju jedinstvenih

mogu�nosti Opatijske i Portoroške rivijere. Vode�i partner na projektu je op�ina Piran, dok su projektni partneri Turisti�ka zajednica Portorož, Turisti�ka zajednica grada Opatije i grad Opatija. Probni doga�aj “Rivijera kroz stolje�e” jedan je od šest vode�ih destinacijskih turisti�kih doga�aja u sklopu zajedni�kog projekta “365 dana Rivijere” za obje rivijere, a sufinancirala ga je Europska unija iz Fonda za regionalni razvoj. Svrha projekta je unaprijediti, putem inovativnih kulturnih i zabavnih doga�aja za obje jadranske rivijere, prepoznatljivost i atraktivnost tako da novi doga�aji potaknu dolazak gostiju 365 dana godišnje. Naime, Opatija i Portorož imaju najdulju tradiciju organiziranog turizma u jugoisto�noj Europi i smatraju se bivšim najelitnijim odredištima Austro-Ugarske Monarhije. Zajedni�ka tradicija lje�ilišnog turizma s neponovljivim povijesnim i prirodnim kulisama obiju rivije-ra, ujedinjenih kulturnom zabavom, mogu na primjeren na�in evocirati razdoblja kojih se svi rado prisje�aju kao zlatnih vremena.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Nova internetska stranica za cikloturizam

Radi stvaranja novih turisti�kih sadržaja u Gorskom kotaru, a osobito pokretanja aktivnog turizma, agencija za promociju turizma Promotiv predstavila je 2. svibnja 2013. godine novu specijaliziranu internetsku stranicu za doživljaj Gorskog kotara na dva kota�a. Projekt su potpomogli Ministarstvo turizma, Hrvatska turisti�ka zajednica i Turisti�ka zajednica Kvarnera, partneri su svi gradovi i op�ine Gorskog kotara, a vizualno ga je osmislila agencija “Molekula – vizualne kre-acije”. Rije� je o prvoj fazi projekta Goranske biciklisti�ke transverzale, 260 kilometara duge biciklisti�ke trase koja po-vezuje sve gradove i op�ine Gorskog kotara, njihove prirod-ne, kulturne i povijesne atrakcije te gastronomska odredišta, što omogu�uje planiranje višednevnoga aktivnog odmora. Staza vodi po postoje�im šumskim i lokalnim cestama koje nisu mnogo prometne i namijenjene su ponajprije ljubiteljima prirode i brdskog biciklizma.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

VIJESTI IZ SUSTAVA

Vij

esti

iz

sust

ava

115�

� �

� �

� �

�

Novosti� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Otvorenje hotela Casa Valamar Sanfior**** Rabac

Od ovog prolje�a gosti Rapca mogu uživati u obnovljenom hotelu Casa Valamar Sanfior****. Uz suvremeno ure�e-nje unutrašnjeg prostora, prostranije sobe s pogledom na more, vanjski grijani bazen s vodenim efektima i prostranim sun�alištem te drugim pogodnostima, Casa Valamar Sanfior pruža i mnoge nove i zanimljive sadržaje putem labinskoga turisti�kog brenda Sentona. Nakon opuštaju�e masaže božice Sentone doma�im eteri�nim uljima, koja traje 90 minuta i koja �e vam vratiti energiju, u sklopu Sentoninih božan-stvenih jelovnika mogu�e je uživati u bogatstvu labinskoga gorkog povr�a od broskve do komora�a, medu od lavande u kombinaciji s doma�om skutom, savoru od kvarnerskih srdela te u labinskim krafima. Opuštanje je jednostavnije uz novi bazen s pogledom na otoke Cres i Lošinj uz ukusan i zavodljiv ljubi�asti digestivni koktel Sentona sa sirupom lavande i šumskog vo�a. Uz novi hotelski trim-kabinet i u sklopu aktivnog odmora u prirodi, gosti �e mo�i uživati u posebno osmišljenom animacijskom programu “Sentonaday”. Kroz zabavnu pri�u o božici Sentoni i njezinim prijateljima, djeca �e sudjelovati u radionicama izrade nakita i haljinica od prirodnih materijala te u edukativnim ekološkim šetnjama i igrama na raba�kim božanstvenim stazama i šetnicama gdje �e više doznati o labinskom samoniklom bilju te morskom i vodenom blagu.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Prihva�ena strategija razvoja turizma Dubrova�ko-neretvanske županije

Skupština Dubrova�ko-neretvanske županije je 2. travnja 2013. godine na sjednici prihvatila Strategiju razvoja turizma te županije, kojom se predvi�a da �e se do 2020. broj no�enja pove�ati za 60 posto, a prihod od turizma za 50 posto. Broj kreveta trebao bi se pove�ati od 10 do 15 tisu�a, a porast kongresnog i nauti�kog turizma od 300 do 600 posto. Tako-�er, predvi�ena je i obnova još nekih turisti�kih kapaciteta, ali i ulaganja u nove turisti�ke objekte i male hotele. Kako je istaknuo župan Nikola Dobroslavi�, strategija je podijeljena na šest grupacija, što odgovara specifi�nostima Dubrova�ko-neretvanske županije, a osnovna ideja je da se sve turisti�ke grupacije povežu u jedan sustav koji �e se komercijalizirati ponajprije na snazi grada Dubrovnika. Turizam, izjavio je Dobroslavi�, u najjužnijoj hrvatskoj županiji može napre-dovati i s obzirom na zauzetost kapaciteta i kad je rije� o prihodima. Strategiju su izradili Zavod za prostorno ure�enje Dubrova�ko-neretvanske županije i konzultantska tvrtka Horwath Consulting.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Valamar Koralj Romantic Hotel � me�u deset najboljih svjetskih hotela

Kr�ki Valamar Koralj Romantic Hotel dobitnik je nagrade “Neckermann Primo Award 2013.” kao jedan od deset najbo-ljih svjetskih hotela prema izboru turoperatora Neckermann Reisena. Nagradu je predstavnicima Valamara na turisti�kom sajmu ITB u Berlinu u ožujku predao Oliver Mueck, Contract Manager Neckermann putovanja za isto�nu Europu. Nagrada je rezultat istraživanja provedenog me�u pola milijuna kori-snika usluge turoperatora Neckermann koji su, me�u ostalim, ocjenjivali lokaciju, kvalitetu usluge i hranu unutar objekata. “Zadovoljstvo naših gostiju najvažnije nam je u poslovanju. Ova je nagrada još jedan pokazatelj da naši gosti prepoznaju kvalitetu i standard usluge u našim objektima te da potpu-no udovoljavamo svim njihovim o�ekivanjima. Vrlo smo ponosni na ovu nagradu”, izjavila je Sandra Enders, �lanica Uprave tvrtke Valamar hoteli i ljetovališta.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Hotelu Phoenix u Zagrebu nagrada za najbolji romanti�ni hotel u Hrvatskoj

Po�etkom sije�nja 2013. godine hotel Phoenix u Zagrebu primio je prestižnu nagradu svjetskoga turisti�kog �asopisa Luxury Travel Guide za najbolji romanti�ni hotel u Hrvat-skoj. Rije� je o prvom romanti�nom hotelu s �etiri zvjezdice u Zagrebu koji je uvršten u kategoriju romanti�nih hotela za Hrvatsku. Phoenix je potpuno novi koncept hotela, nami-jenjen romanti�nim parovima, poslovnim gostima koji uz smještaj traže odmor i opuštanje od svakidašnja stresa te tematskim skupinama.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Maistrini hoteli Monte Mulini, Lone i Istra osvojili nagradu Travelers Choice u 2013. godini

Posljednjih jedanaest godina TripAdvisor dodjeljuje Tra-velers Choice nagrade najboljim turisti�kim objektima u svijetu. U ovogodišnjem glasovanju obuhva�eno je više od 650 000 hotela, a nagra�eno je više od šest tisu�a smje-štajnih objekata iz osamdeset i dviju država i devet regija. Pobjednici se biraju prema kategorijama “Najbolji hoteli”, “Najluksuzniji smještaj”, “Najpovoljnija ponuda”, “Najbolja usluga”, “Najbolji mali hoteli” i “Najbolji pansioni i odmo-rišta” na osnovi milijuna komentara, ocjena i mišljenja koje su u jednoj godini dali putnici iz cijelog svijeta. “Upravo su


116

� �

� �

� �

� �

Fra

nc

usk

a

NOVOSTI

No

vo

sti

mišljenja milijuna putnika ono što ove nagrade �ini po-sebnima, jer pomažu drugima da doznaju za hotele koji su omiljeni putnicima u svim cjenovnim kategorijama i svim dijelovima svijeta.” Hotel Lone i hotel Istra proglašeni su me�u 25 najboljih hotela u Hrvatskoj u kategoriji “Najbolji hoteli” dok je Monte Mulini proglašen jednim od najboljih u kategorijama “Najbolji hoteli”, “Najluksuzniji smještaj” i “Najbolja usluga”.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Pore�ka Lanterna me�u 144 najbolja europska kampa

Pore�ki kamp Lanterna dobitnik je ovogodišnje nagrade “ADAC Best Campsite 2013.” kao jedan od 144 najbolja kampa u Europi. Ta je nagrada nasljednica prošlogodiš-njeg ADAC priznanja Superplatz koje je Lanterna tako�er osvojila, a od ove godine ime nagrade je promijenjeno te je to sada zajedni�ka nagrada najve�ih njema�kih i nizozem-skih autoklubova – ADAC i ANWB. U Europi tu prestižnu nagradu u 2013. godini nose kampovi koji dobiju ocjenu pet zvjezdica (koliko najviše i mogu dobiti), a prethodne godine Supertplatz nagradu dobilo ih je 76, me�u kojima je bila i Lanterna. ADAC i ANWB od sada �e inspekciju uvjeta u europskim kampovima provoditi zajedno i to jedanput na godinu, a obuhvatit �e kategorije: sanitarni prostori, prostor kampa i ostali javni prostori poput ceste, putova i recepcije; dostupnost i kvaliteta trgovina i prostora za prehranu te kva-liteta, kapacitet i ure�enje plaža i bazena. Uz Lanternu, koja je osvojila maksimalnih pet zvjezdica, poboljšanje u kvaliteti vidljivo je i u ostalim kampovima kojima upravlja Valamar i koji posluju pod zajedni�kim nazivom “Camping on the Adriatic” (www.camping-adriatic.com), a koji su ove godine osvojili bolje ocjene nego prethodne. Pore�ki naturisti�ki kamp Solaris i novi kamp Krk imaju 4,5 zvjezdice, kr�ki Je-ževac te pore�ki kampovi Istra i Orsera �etiri, a pulski kamp Brioni, raba�ka Marina i dubrova�ki Solitudo osvojili su tri zvjezdice. Prethodnih je godina njema�ki autoklub ADAC spomenutu nagradu dodjeljivao samostalno, a od ove godine se ta vode�a automobilisti�ka organizacija udružila s nizo-zemskim autoklubom ANWB, pri �emu su ujedinili kriterije i utemeljili zajedni�ku nagradu i zajedni�ki vodi� za europ-ske kampove. Tim su projektom ANWB i ADAC stvorili jedinstven europski standard za ocjenjivanje više od 10 tisu�a kampova koji su bili prijavljeni za osvajanje nagrade.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Kamp Glavotok na otoku Krku primljen u “Ecocamping”

Kamp Glavotok pokraj Malinske na otoku Krku prvi je u Hrvatskoj koji se može pohvaliti prestižnom europskom ekološkom oznakom “Ecocamping”, kojom se odaje poseb-no priznanje za kvalitetno upravljanje kampovima u skladu s na�elima održivog razvoja i ekologije. Dodjeljuje se i pro-ces certificiranja koji obavlja istoimena udruga sa sjedištem u Njema�koj, kojoj je glavni cilj promicati ekologiju i odr-živi razvoj, sigurnost te kvalitetu europskih kampova u naj-širem smislu. Zato je i jedna od glavnih zada�a Ecocampin-ga uvo�enje sustava upravljanja kojim se jam�i poslovanje uz strogo uvažavnje ekoloških odrednica te na�ela održivo-ga razvoja, što se poti�e upravo certificiranjem kampova. Takvim se sustavom i certifikatom u Europi mogu pohvaliti samo 242 kampa, a elitnom se društvu sada pridružuje i

hrvatski kamp Glavotok. Kamp Glavotok više godina ulaže goleme napore i financijska sredstva u poboljšanje kvali-tete te smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. Kamp je ve� 2010. godine dobio Plavu zastavu i me�unarodni certifikat za kvalitetu upravljanja ISO 9001. Me�u ostalim koristi se i biološki pro�ista� vode koja se zatim ponovno koristi za ispiranje sanitarija, dok se voda za pi�e dobiva poseb-nim ure�ajem za desalinizaciju morske vode, što ga �ini neovisnim o vodoopskrbnoj mreži, te cisternama. Okružen je zašti�enom hrastovom šumom, a velika se pozornost po-sve�uje dodatnim sadržajima koji omogu�uju izravan dodir s prirodom, dok je ronila�ki klub smješten u kampu ujedno i edukacijski centar za biološko istraživanje mora. Tijekom 2012., tj. u prvoj godini uvo�enja Ecocamping sustava, kamp je dodatno poradio na svojemu razvoju: ugra�eni su novi rashladni ure�aji s pove�anom energijskom u�inkovi-toš�u, poboljšana su mjesta za skupljanje otpada koja sada jam�e ve�u iskoristivost pri recikliranju, recepcija kampa obložena je prirodnim izolacijskim materijalima, dodatno je proširena ponuda za vlasnike ku�nih ljubimaca te ponuda sadržaja za slobodno vrijeme.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

“Zlatna jabuka 2013.” Opatiji i Rovinju

Me�unarodna udruga turisti�kih novinara i pisaca u turiz-mu, FIJET, ove je godine dvije godišnje nagrade za najbolja odredišta “Zlatna jabuka” prvi put odlu�ila dodijeliti dvama odredištima u istoj zemlji, Opatiji i Rovinju u Hrvatskoj. Na-grade su Opatiji i Rovinju dodijeljene zbog njihove povijesne turisti�ke sli�nosti, visokih dostignu�a u turizmu, blizine odredišta, ali i ulaska Hrvatske u EU ove godine. Do sada su u Hrvatskoj nagradu “Zlatna jabuka” dobili Dubrovnik (1996.), Split (2002.) te Vu�edolska kultura (Vukovar-Ilok 2011.). Nagrada “Zlatna jabuka” FIJET dodjeljuje od 1970. godine. Ta je me�unarodna strukovna udruga osnovana godi-ne 1954. u Parizu, a danas objedinjava nacionalna udruženja iz 35 zemalja s više od tisu�u �lanova, me�u kojima je i Hrvatska.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Dva Valamarova hotela nominirana za svjetsku turisti�ku nagradu Oskar

Jedna od najuglednijih svjetskih turisti�kih organizacija, World Travel Awards, koja posljednjih 20 godina dodjelju-je priznanja najistaknutijima u turisti�koj industriji prema izboru putni�kih agenata, turoperatora i javnosti, objavila je nominacije za najbolja europska odredišta, hotele, resorte, prijevoznike, agencije i druge turisti�ke subjekte u 2012. godini. Me�u nominiranima su i dva hotela grupacije Vala-mar – Valamar Lacroma Dubrovnik u kategoriji “Vode�eg hotela u Hrvatskoj” i Valamar Riviera u Pore�u u kategoriji “Vode�eg boutique hotela u Hrvatskoj”. Na osnovi objav-ljenih nominacija otvoren je i proces glasovanja putem internetske stranice www.worldtravelawards.com<http://www.worldtravelawards.com/, a doma�in sve�anosti dodje-le priznanja za Europu, koja �e se održati 31. kolovoza, je Antalya u Turskoj. Svoj glas omiljenom hotelu može se dati do 16. lipnja 2013. godine do kada je glasovanje otvoreno za javnost te poduprijeti uspjeh hrvatskih turisti�kih bisera u svijetu. Valamar Lacroma Dubrovnik jedan je od najbo-

117�

� �

� �

� �

�

ljih dubrova�kih hotela na poluotoku Babinu kuku te nudi najvišu razinu usluga i sadržaja onima koji žele uživati u visokoj kvaliteti. Potpuno obnovljen, taj je hotel odabir put-nika koji traže kvalitetno mjesto za opuštanje, ali i vode�i hotel za kongresni turizam u dubrova�koj regiji s kapaci-tetom od 1 300 gostiju u kongresnoj dvorani. Pore�ki hotel Valamar Riviera obnovljen je prije dvije godine te je jedan od vode�ih boutique hotela u Istri. Smješten na pitoresknoj pore�koj rivi, namijenjen je parovima i mladim obiteljima. Oba su hotela posjetitelji poznatoga svjetskog turisti�kog portala TripAdvisor svrstali me�u 25 vode�ih hotela u Hr-vatskoj. Gosti su pri ocjenjivanju hotela istaknuli kako im je u dubrova�koj Valamar Lacromi odli�na atmosfera, a njih gotovo 60 posto koji su ocjenjivali uslugu, ocijenili su je s izvrsnom ocjenom. Ve�ina gostiju bili su parovi i obitelji s djecom. Pore�ki hotel Valamar Riviera najbolji je od 33 po-re�ka hotela prema mišljenju posjetitelja TripAdvisora. Njih 50 posto ocijenilo je hotel izvrsnim, a gotovo 35 posto vrlo dobrim. World Travel Awards se dodjeljuje od 1993. godine sa svrhom pronalaženja i nagra�ivanja subjekata koji kli-jentima pružaju vrhunsko iskustvo te kvalitetom poti�u na natjecanje u izvrsnosti. Priznanje World Travel Awards sma-tra se najvišim postignu�em i najboljom preporukom koju pojedini turisti�ki proizvod može dobiti i zato ne iznena�uje što ga nazivaju svjetskim turisti�kim Oscarom.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Kantinon u Rovinju

Nakon što su svoju ljubav i znanje prema hrani i vinu predstavili kroz rovinjski restoran Wine Vault, vode�i hrvatski somelijer Emil Perdec i šef kuhinje hotela Monte Mulini Tomislav Greti�, ponovno su udružili snage i predstavili novi koncept tradicional-ne rovinjske konobe Kantinon na samoj gradskoj rivi. “Kanti-non je mjesto lokalnih ljudi. Mjesto gdje se jede dobro, gdje se igraju briškule, gdje se �uje tko je no�as ulovio najve�u ribu i popije bevanda. Mjesto gdje se gosti do�ekuju otvorenih vrata i punog stola. Gdje se jede najbolji pršut, najsvježija skuta, pije najhladnija malvazija i susre�u najdraži ljudi. Mjesto u koje se uvijek vra�amo... autenti�no i tradicionalno... jednostavno Kan-tinon”, isti�e ponajbolji hrvatski somelijer Emil Perdec, ujedno višestruki državni prvak te dvostruki sudionik na prestižnom natjecanju Trophée Ruinart u Francuskoj. Novoure�ena konoba s osvježenim jelovnikom i interijerom predstavlja nov koncept, a specijaliteti na jelovniku nadahnuti su rovinjskom ribarskom tradicijom i starim, ponovno otkrivenim receptima. Jednostavna sezonska jela, rižoti, tjestenine i plate pripremaju se od lokalno uzgojenih sastojaka, a u ponudi pi�a su najbolja istarska vina, rakije, grape i pivo �ije posluživanje nosi dozu originalnosti za Rovinj jer se poslužuje u krigli od litre. Kuhinju Kantinonachef Tomislav Greti� opisuje kao ribarsku starinsku kuhinju bogatu skrivenim starim receptima koji su polako zaboravljeni i nisu u svakidašnjoj ponudi istarskih konoba i restorana. “Sve su na-mirnice lokalno rovinjske i istarske. Sam odabir namirnica pri-lago�avat �emo godišnjim dobima i lovstaju, kada je rije� o ribi. Takva maksimalna promjenjivost jelovnika omogu�it �e nam da svojim stalnim gostima ponudimo nešto novo pri svakom dola-sku. Hrana je poslužena na jednostavan na�in. Jela kao rižoto i tjestenina serviraju se u posudama u kojima su i kuhana. Hladni naresci poput pršuta, pancete i sira serviraju se na drvenim da-skama uz dodatak ulja i maslina…” Zanimljivo je da je prostor današnjeg Kantinona prije nego što je postao konoba bio vinski podrum odakle i dolazi njegovo ime (tal. cantina – podrum).

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Predstavljena najopsežnija vinska�aplikacija Cro-wine

Cro-wine aplikacija, namijenjena pametnim telefonima i tablet ure�ajima, predstavljena je 16. travnja 2013. u zagreba�kom bistrou Rougemarin. Nositeljice projekta Nina Jovi� i Davorka Krni�-Trick nazo�nima su predstavile Cro-wine aplikaciju, a dio u kojem su izabrana hrvatska vina sjedinjena s jelima predstavio je autor tog dijela aplikacije Klaudio Jur�i�, �etverostruki hrvatski prvak somelijer i su-dionik nekoliko svjetskih i europskih natjecanja. Aplikacija Cro-wine daje glavne informacije o hrvatskom vinarstvu i vinogradarstvu, obavještava o vinskim doga�ajima u Hrvat-skoj i svijetu, educira o osnovnim pravilima degustacije i sjedinjenja vina i jela, provodi ankete i kvizove te sadržava priru�ni gastronomski rje�nik preveden na talijanski, nje-ma�ki i engleski jezik i na kraju je dio “moje recenzije” u kojem korisnik aplikacije može spremati svoje recenzije za osobnu evidenciju. U najopsežnijem dijelu aplikacije, sje-dinjenje vina i hrane, postoji mogu�nost izbora vina prema odabranom jelu, prema vrsti vina, regiji, sorti, cjenovnom rangu ili po autohtonosti, a kada korisnik odabere odre�eno vino dobiva sve tehni�ke podatke o tomu vinu. Aplikacija Cro-wine trenuta�no je dostupna u android verziji, a za neko vrijeme bit �e dostupna i IOS verzija. Važno je ista-knuti da je aplikacija besplatna i da se može koristiti bez pristupa internetu te da je, osim na hrvatskom, dostupna i na engleskom jeziku. Spomenuta je aplikacija namijenjena svima koji malo znaju o vinima i žele se educirati, zatim onima koji nešto znaju, ali ipak trebaju pomo� i savjet te onima koji ve� jesu vinski stru�njaci jer �e na njoj uvijek prona�i ažurirane informacije.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Osnovana Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma Gorskog kotara

Nakon otoka Krka i Cresa, Opatijske i Crikveni�ko-vino-dolske rivijere, 19. travnja 2013. godine u Delnicama, u obiteljskom hotelu “Risnjak”, osnovana je Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma Gorskog kotara. U organizaci-ji Hrvatske gospodarske komore, komore Rijeka i Turisti�ke zajednice grada Delnica, a nakon izbora predstavnika obitelj-skog smještaja s podru�ja turisti�kih zajednica gradova i op-�ina Gorskog kotarapo�inju aktivnosti jedinstvene strukovne skupine, najvažnije smještajne ponude kvarnerske subregije Gorski kotar. Osniva�koj sjednici nazo�ili su Loredana Jerkovi�, voditeljica Odsjeka za turizam HGK ŽK Rijeka, Nedo Pinezi�, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK-a, Dragan Stanger, predsjednik Strukovne sku-pine Opatijske rivijere, Tatjana Kuši�, direktorica Turisti�ke zajednice grada Vrbovskog i koordinatorica turisti�kih zajed-nica Gorskog kotara, �ur�a Malnar, direktorica Turisti�ke zajednice Lokve, Mirela Srko� Šekinc, voditeljica TIC-a Turisti�ke zajednice Delnica, Rahela Vitasovi�, direktorica Turisti�ke zajednice Ravna Gora. Strukovnu skupinu obitelj-skog smještaja Gorski kotar �ine: Sanja Ra�ki iz Fužina, Toni Štimac iz Lokava, Boris Gašparac iz Delnica, Vlatko Mance iz Ravne Gore, Jadranka Mamula iz Vrboskog, Janka Indir iz Brod Moravica, Božidar Križ iz Mrkoplja, Anton Raukar kao pridruženi �lan Udruge iznajmljiva�a Crni Lug i Alen Sobol iz Delnica kao �lan ve� postoje�e grupacije na razini HGK ŽK Rijeka, a o�ekuje se naknadno priklju�enje predstavnika iz Skrada i �abra. Za predsjednika je izabran Alen Sobol,


118

� �

� �

� �

� �

jedan od za�etnika razvoja ruralnog turizma na Kvarneru i dugogodišnji �lan strukovne grupacije pri HGK Rijeka. Prvi rezultati zajedništva turisti�kih zajednica subregije Gorski kotar ve� su mjerljivi, pa je u posljednjih godinu dana, uz potporu Turisti�ke zajednice Kvarnera, više od 30 ku�an-stava dobilo oznaku kvalitete “Kvarner family”, podijeljene su i prve oznake kvalitete “Kvarner food” za ugostiteljske objekte, pripremaju se posebne brošure atrakcija i ugostitelj-ske te smještajne ponude, a povu�ena su i znatna sredstva iz namjenskih fondova za zajedni�ke projekte.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Maistrini somelijeri na tronu Regionalnog prvenstva somelijera Istre i Kvarnera

Na Prvenstvu somelijera Istre i Kvarnera u Brtonigli, održanom 24. travnja 2013. godine, najboljim somelijerom proglašen je Ivo Zgrablji� iz rovinjskog hotela Eden, dok je drugo mjesto pripalo Stefanu Mužini iz hotela Monte Mulini. Obojica su djelatnici Maistre. Ove se godine natjecalo 25 somelijera iz hotelskih ku�a, ali i oni zaposleni u privatnim restoranima, konobama i malim hotelima koji imaju završen somelijerski te�aj prve ili druge razine. U završnici natjeca-nja, u kojoj su sudjelovala trojica najboljih somelijera od de-vet polufinalista, zadatak je bio pred publikom i ocjenjiva�-kim sudom pokazati znanje i vještine u prakti�nom dijelu. U zadanom roku natjecatelji su trebali preporu�iti vina uz meni od pet sljedova, poslužiti bocu pjenušca, otvoriti, dekantirati i poslužiti butelju crvenog vina, ispraviti zadanu vinsku listu te predložiti tri žestoka pi�a i dva vina. Pri ocjenjivanju u obzir se, me�u ostalim, uzimalo i ponašanje te komunikaci-ja s gostima za stolom, ali i poznavanje stranih jezika. Ivo Zgrablji�, pobjednik ovogodišnjega Regionalnog prvenstva somelijera, zaposlen je u rovinjskome Maistrinom hotelu Eden. Završio je drugu razinu te�aja za somelijera te se do sada dva puta natjecao na Državnom prvenstvu na kojem je osvojio drugo mjesto. Kao jedna od vode�ih turisti�kih kom-panija u Hrvatskoj, Maistra posljednjih godina ulaže znatna sredstva i napore u podizanju svojega turisti�kog proizvoda i same destinacije, što podrazumijeva i razvoj suvremene eno-gastronomske ponude. Jedan od na�ina za ostvarenje tog cilja je svakako i kvalitetna suradnja s Hrvatskim somelijerskim klubom koju potvr�uje i podatak da je u posljednje �etiri godine trideset Maistrinih djelatnika prošlo neku od razina te�aja za somelijera te ve� nekoliko godina ostvaruju izvrsne rezultate na regionalnim i državnim natjecanjima.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Pointfest – prvi me�unarodni festival kontinentalnog turizma, tehnologija i poslovanja

Prvi put u Hrvatskoj organizira se Pointfest, trodnevna manifestacija koja �e od 4. do 6. listopada 2013. godine u Sport&Spa Resortu Sv. Martin objediniti turisti�ku struku, stanovnike podru�ja, turiste, tvrtke iz turisti�kog sektora i ostale sudionike kako bi se predstavili trendovi iz kontinen-talnog turizma, tehnologija i srodnih podru�ja. Organizatori Pointfesta su Inbound marketinška agencija Qmini iz �akov-ca te Sport&Spa Resort Sv. Martin. Kontinentalni turizam u Hrvatskoj ima velike razvojne mogu�nosti te je upravo Pointfest manifestacija putem koje �e se to i predstaviti. Uz

Hrvatsku, na Festivalu �e ponudu predstaviti Austrija, Slove-nija i Ma�arska.Svrha je Festivala poticati razvoj i poboljšati ponudu konti-nentalnog dijela Hrvatske, ali i regije promocijom i edukaci-jom o važnosti spoja tradicije, zabave, tehnologije i poslova-nja, kao klju�ne �imbenike održive turisti�ke destinacije te educirati i promicati važnost i mogu�nosti trajanja turisti�ke sezone svih 365 dana u godini. Najve�i dio Festivala nami-jenjen je B2B sektoru koji �e ste�i nova znanja na temelju dobrih primjera iz prakse, predstaviti ponudu na izlaga�koj zoni koja �e biti postavljena u sportskoj dvorani te stvoriti novi poslovni kontakt na B2B Speed Dating zoni koja �e biti besplatno na raspolaganju. Uz kvalitetan edukacijski program za struku, ali i posjetitelje, organizirat �e se dodatni zabavni program koji �e trajati sva tri dana održavanja Festivala. Tako �e se na Gastro zoni Festivala mo�i uživati u tradicij-skim jelima i pi�u Hrvatske. Važno je istaknuti kako �e se svaki dan tijekom trajanja manifestacije predstaviti ponuda proizvo�a�a autohtonih proizvoda i rukotvorina te tradicij-skih zanata iz Me�imurja (proizvo�a�i vina, meda, �ipke i ostali) koji �e ponuditi svoje proizvode i usluge.Postavit �e se i Fun zona namijenjena najmla�oj publici gdje �e se održavati razne dje�je igre i natjecanja, a u suradnji s lokalnim partnerom održat �e se i besplatna “Mala škola turisti�koga engleskog jezika”. Za sve koji žele više doznati o destinaciji, osigurat �e se izleti po Me�imurju, gdje �e po-sjetitelji Festivala mo�i istražiti široku i bogatu me�imursku ponudu (Muzej Me�imurja �akovec, Cesta tradicije, Vinska cesta, Mlin na Muri, Ispiranje zlata na Dravi i ostalo). Projekt su poduprle mnoge institucije i tvrtke kao što su Me�imurska županija, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, Institut sinergije znanosti i društva, Tehnološko-inovacijski centar Me�imurja, Razvojna agencija Me�imurja REDEA, Turisti�ka zajednica Me�imurske županije, Turisti�ka za-jednica grada �akovca, 5 Group te Udruga za promoviranje turisti�kih destinacija, proizvoda i usluga UZAP i mnogi drugi. Do sada potvr�eni medijski pokrovitelji Festivala su: T-portal, Croatian Traveller, PoslovniTurizam.hr, myDesti-nation.com, eMedjimurje, Me�imurske novine, IdemVan.hr, Turizam.info, Festival.hr, Hrvatska na dlanu, Ugostiteljstvo i turizam (UT), Radio 1 te Radio Sjeverozapad.

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

Otvorena regionalna vinoteka financirana iz europskih fondova

U sklopu projekta “Wine tour“, kojeg provodi Osje�ko-ba-ranjska županija, u osje�koj povijesnoj gradskoj jezgri Tvr�i, 4. svibnja 2013. godine otvorena je regionalna vinoteka koja �e predstavljati vina s podru�ja Županije. Projekt je vrijedan 1,25 milijuna eura, najve�im dijelom financiran je sredstvi-ma europskih fondova, a obuhva�a obnovu vinskih cesta te izgradnju regionalne i lokalnih vinoteka u �etiri vinogorja Osje�ko-baranjske županije - erdutskom, baranjskom, �ako-va�kom i feri�ana�kom. Župan Vladimir Šišljagi� izjavio je na otvorenju kako tim projektom Osje�ko-baranjska župa-nija želi poboljšati turisti�ku ponudu i pove�ati broj posjeta doma�ih i stranih turista, jer su vina toga podru�ja me�una-rodno poznata i osvajaju brojna priznanja na natjecanjima. Šišljagi� je tako�er izjavio kako je ta županija zadnjih godina prva u Hrvatskoj po rastu kontinentalnog turizma i ponudi u toj djelatnosti, a projektima poput izgradnje lu�kih pristani-šta u Aljmašu i Batini nastoji stvoriti dodatne preduvjete za pove�anje turisti�kih posjeta.

NOVOSTI

No

vo

sti

119�

� �

� �

� �

�

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICAIblerov trg 10/IV., p.p. 25110000 ZAGREB, HRVATSKATelefon: +385 1 46 99 333Telefaks: +385 1 455 7827E-mail: [email protected]: www.hrvatska.hrwww.facebook.com/croatia.hrwww.youtube.com/croatiaissuu.com/croatia.hr

Hrvaška turistična skupnostGosposvetska 21000 LjubljanaSlovenijaTelefon: +386 1 23 07 400Telefaks: +386 1 23 07 404E-mail: [email protected]: si.croatia.hr

Ofi cina Nacional de Turismo de CroaciaCalle Claudio Coello 22, esc.B,1°C28001 MadridEspañaTelefon: +3491 781 5514Telefaks: +3491 431 8443E-mail: [email protected]: www.visitacroacia.es

Kroatiska turistbyrånKungsgatan 2411135 StockholmSverigeTelefon: +46 8 53 482 080 +46 8 5348 2081 Telefaks: +46 8 20 24 60E-mail: [email protected]: se.croatia.hr

Kroatische Zentrale für TourismusSeestrasse 1608002 ZürichSwitzerlandTelefon: +41 43 336 2030 +41 43 336 2031 +41 43 336 2032 +41 43 336 2034Telefaks: +41 43 336 2039E-mail: [email protected]: ch.croatia.hr

Croatian National Tourist Offi ce2 Lanchesters, 162-164 Fulham Palace RoadLondon W6 9ERUnited KingdomTelefon: +44 208 563 79 79Telefaks: +44 208 563 26 16E-mail: [email protected]: gb.croatia.hr

Kroatische Zentrale für TourismusLiechtensteinstraße 22a, 1/1/7 1090 WienÖsterreichTelefon: +43 1 585 38 84Telefaks: +43 1 585 38 84 20E-mail: offi [email protected]: at.croatia.hr

Offi ce National Croate du TourismeVieille Halle aux Blés 381000 BruxellesBelgiqueTelefon: +32 2 55 018 88Telefaks: +32 2 55 018 83E-mail: [email protected]: be.croatia.hr

Chorvatské Turistické SdruženíKrakovská 25110 00 Praha 1 Česká RepublikaTelefon: +420 2 2221 1812 +420 2 2221 0793Telefaks: +420 2 2221 0793E-mail: [email protected]: cz.croatia.hr

Offi ce National Croate de Tourisme48, avenue Victor Hugo75116 ParisFranceTelefon: +33 1 45 00 99 55 +33 1 45 00 99 57Telefaks: +33 1 45 00 99 56E-mail: [email protected]: fr.croatia.hr

Ente Nazionale Croato per il TurismoPiazzetta Pattari 1/320122 MilanoItaliaTelefon: +39 02 86 45 44 97Telefaks: +39 02 86 45 45 74E-mail: [email protected]: it.croatia.hr

Ark Mori Building 12F1-12-32 Akasaka, Minato-kuTokyo 107-6012JapanTelefon: +81 3 4360 8384Telefaks: +81 3 4360 8201E-mail: [email protected]: visitcroatia.jp

Horvát Idegenforgalmi KözösségAkademia u. 11054 BudapestMagyarországTelefon: +36 1 267 55 88; +36 1 267 55 99Telefaks: +36 1 267 55 88; +36 1 267 55 99E-mail: [email protected]: hu.croatia.hr

Kroatisch Nationaal Bureau Voor ToerismeNijenburg 2F1081 GG AmsterdamNetherlandsTelefon: +31 20 661 64 22Telefaks: +31 20 661 64 27E-mail: [email protected]: nl.croatia.hr

Kroatische Zentrale für TourismusStephenstrasse 1360313 Frankfurt/MDeutschlandTelefon: +49 69 23 85 350Telefaks: +49 69 23 85 35 20E-mail: [email protected]: de.croatia.hr

Kroatische Zentrale für TourismusRumfordstrasse 780469 München DeutschlandTelefon: +49 89 22 33 44Telefaks: +49 89 22 33 77E-mail: [email protected]: de.croatia.hr

Narodowy Ośrodek Informacji Turystycznej Republiki Chorwacjiul. Nowogrodzka 5000-675 WarszawaPolskaTelefon: +48 22 828 51 93 + 48 22 828 5194Telefaks: +48 22 828 51 90E-mail: [email protected]: pl.croatia.hr

Хорватское туристическое сообществоKrasnopresnenskaya nab. 12, offi ce 1502123610 MoscowRussiaTelefon: +7 495 258 15 07; +7 495 258 15 93Telefaks: +7 495 258 15 07; +7 495 258 15 93E-mail: [email protected]; [email protected]: ru.croatia.hr

Croatian National Tourist Offi cePO BOX 2651New York, NY 10118E-mail: [email protected]: us.croatia.hr

Chorvátske Turistické Združenie Trenčianska 5821 09 BratislavaSlovenská Republika, Telefon: +421 2 55 562 054 +421 2 55 415 415Telefaks: +421 2 55 422 619E-mail: [email protected]: sk.croatia.hr

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

www.hrvatska.hr

gratis

HTZ Glasnik 45

Documents

Transcript of HTZ Glasnik 45