HTZ Glasnik 11

www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 1

u v o d n i k

Poštovani čitatelji,

iza nas je glavno razdoblje turističkih događanja u

ovoj godini. Devetomjesečni rezultati u potpunosti

su ispunili naša službena očekivanja i predviđanja,

čak su ih i nadmašili. Prema prethodnim podac-

ima sustava turističkih zajednica zabilježili smo

porast od 3% i u broju registriranih dolazaka i u

broju registriranih noćenja, prema prošloj rekord-

noj godini. Još više raduje što bi fi nancijski promet

u cjelini trebao biti barem 5% bolji nego prošle

godine.

Ali nije sve izgledalo tako jednostavno niti je

bilo lako. Sjetimo se samo kako je krenuo kolo-

voz: kiša, loše vrijeme, hladno, kiša. Kampovi

bilježe minuse, strepnja se bila ozbiljno uvukla u

turističke djelatnike. Svi su se pitali hoće li sezona

iznijeti očekivani rezultat. Vrijeme je sa zadrškom

od mjesec dana sve vratilo u rujnu. Listopad je

potvrdio da je pravi turistički mjesec. Sad smo tu

gdje jesmo, svatko sa svojim novim iskustvom i

spoznajama kako dalje.

Za očekivati je da smo na ovogodišnjim rezul-

tatima na pozitivnim i negativnim iskustvima

mogli dobro sagledati kako u 2007. godinu.

Konkurentska se utakmica nastavlja. Hrvatska

je u međunarodnom okruženju prepoznata kao

ozbiljan igrač u turizmu, a to nosi i pogodnosti

i nove izazove, pa i opasnosti. Moramo u svakom

trenutku profesionalno biti na razini ostvarenja

projiciranih ciljeva u turizmu, a oni su kvalitetni

turizam u okvirima održivosti.

Tema ovog broja je Rusija, bolje reći rusko

turističko tržište i Hrvatska na tom tržištu.

Unatrag pet godina otkako smo otvorili

predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u

Moskvi bilježimo sustavne pozitivne pomake i rezul-

tate. To obvezuje i ubuduće, i Hrvatsku turističku

zajednicu, ali i hotelsko gospodarstvo koje ovdje

može tražiti još snažniji kvalitetni tržišni prodor.

NakladnikHrvatska turistička zajednica

Iblerov trg 10/410 000 Zagreb HrvatskaTel: +385 1 46 99 333Fax: +385 1 45 57 827E-mail: [email protected]

Za nakladnikamr. sc. Niko Bulić

Glavna urednicaViviana VukeliÊ

Suradnik glavne uredniceTomislav Lešćan

Urednik Stanja na tržištimaIgor Borojević

DizajnIvana Ivanković PrliÊNenad Vujošević

LekturaSPES

Fotografi jeIvo PervanDamir FabijanićArhiva HTZ-a

TisakAKD

Iza nas je i kongres španjolskih putničkih agencija

AEDAVE koji se od 15. do 20. listopada održao

u našoj zemlji, s radnim dijelom na Kvarneru u

Opatiji i posjetom Istri i Dubrovniku. Budući da

nam je Španjolska jedno od novih tržišta koje pro-

motivno snažnije obrađujemo unatrag nekoliko

godina, dolazak više od 300 profesionalaca iz agen-

cijskog poslovanja u Španjolskoj bio je prigoda da

im pokažemo naše turističke potencijale i ljepotu

zemlje i gradove, ali i da omogućimo susrete naših

poslovnih agencijskih ljudi s njima.

Akcija “Volim Hrvatsku” svoju završnicu imat

će na “Danima hrvatskog turizma”, kad ćemo

dodijeliti priznanja “Plavi cvijet”, “Zeleni cvijet”

i “Djelatnik godine” u turizmu. Kao nacionalna

turistička institucija Hrvatska turistička zajed-

nica smatra dobrodošlim sve akcije ocjenjivanja

hrvatske turističke ponude koje provode drugi

subjekti u zemlji, ali ponosno ustraje na orga-

nizaciji “Dana hrvatskog turizma” i dodjeli vlas-

titih spomenutih priznanja čime potvrđuje važnost

djelovanja cijelog sustava turističkih zajednica i

sustavno doprinosi afi rmaciji turizma i ljudi koji

u njemu rade.

U ovom broju možete pročitati više o projektu

“Anima Croatica” koji je uspješno napravljen na-

kon dvogodišnjeg strpljivog rada, a u kojem su

aktivno sudjelovali gospodin Ljubo Stipišić Del-

mata, kao urednik cijelog izdanja i klapskog dije-

la, a Božo Potočnik, Ivica Ivanković, Jozo Čikeš,

Jakša Primorac i Ivan Ivančan mlađi, kao urednici

za folklor, duhovnu glazbu i etno glazbu. S osam

sati izvornog hrvatskog zvuka sada se dostojno

možemo predstavljati cijelom svijetu.

U razdoblju od prošlog broja, Hrvatska turistička

zajednica je provela i javni natječaj za izradu

Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma

za razdoblje od 2008. do 2012. godine, a odluku

o izvođaču radova i ugovor s izvođačem pripremit

ćemo za sjednicu Turističkog vijeća u prosincu.

U ovom broju čitajte još o redovnim aktivnostima

naših predstavništava i Glavnog ureda, te o aktual-

nom stanju na svim relevantnim tržištima.

Srdačno Vaš,

mr. sc. Niko Bulić

direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

s a d r ž a j

2 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr

sadržaj

Tema broja: Ruska Federacija

Stanje na tržištima:

− Njemačka

− Italija

− Slovenija

− »eπka

− Austrija

− Nizozemska

− Poljska

− Mađarska

− Slovačka

− Velika Britanija i Irska

− Francuska

− Skandinavija

− Švicarska

− Belgija

− SAD i Kanada

− ©panjolska

Vijesti iz predstavništava

Vijesti iz rada Glavnog ureda

Novosti

3

16

17

19

20

21

22

23

24

24

26

26

28

30

31

32

34

35

37

56

67


RUSKA FEDERACIJADanašnju Rusiju odlikuje jedno od najdinamičnijih gospodarstava u svijetu, čiji je razvoj

temeljen na bogatim prirodnim resursima, osobito na činjenici da raspolažu naftom i

plinom.

Tekst priredio: Mladen Falkoni,

direktor predstavništva HTZ-a u Ruskoj Federaciji

t e m a b r o j a


t e m a b r o j a

I. UVOD

Ruska Federacija, nastala nakon raspada Sovjetskog Saveza, danas

je prostorno jedna od najvećih država u svijetu, koja se prostire

na 17.000.000 kvadratnih kilometara. Prema broju stanovnika

(145.000.000) zauzima sedmo mjesto u svijetu, iza Kine, Indije,

SAD-a, Indonezije, Brazila i Pakistana.

Današnju Rusiju odlikuje jedno od najdinamičnijih gospo-

darstava u svijetu, čiji je razvoj temeljen na bogatim prirodnim

resursima, osobito na činjenici da raspolažu naftom i plinom.

Mada ne spada u red ekonomski bogatijih država u svijetu, njen

dinamičan razvoj ukazuje na to da će uskoro biti vrlo značajna

ekonomska sila.

Neke od glavnih karakteristika Rusije su:

- privreda u tranziciji,

- još uvijek relativno nizak materijalni standard stanovnika,

- velika prirodna bogatstva,

- «mlada» demokracija,

- izuzetno visoka stopa ekonomskog rasta,

- prisutnost određenih slabosti zadržanih iz starog sustava.

Rusiju karakterizira hladna sjeverna kontinentalna klima, s dugim

zimama, osobito u pojedinim azijskim dijelovima Federacije.

Kao posljedica dugog razdoblja vladavine komunističkog sustava,

kada ruskim građanima nije bilo dopušteno putovati u većinu

zemalja svijeta, te oštre klime bez mnogo sunčanih dana, što je

jedna od konstanta svih regija u Rusiji, putovanja u inozemstvo

su u posljednje vrijeme sve su brojnija, mada se još uvijek radi

o vrlo malom broju ukupnih turističkih putovanja u odnosu na

broj stanovnika u zemlji.

II. ANALIZA RUSKOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA

Opći statistički pokazatelji broja putovanja

Broj stanovnika Rusije koji na odmor putuje u inozemstvo ili

odmor provodi u vlastitoj zemlji, još uvijek je relativno malen.

Od ukupnog broja putovanja, nešto manje od 8.000.000 pred-

stavljaju putovanja s isključivo turističkim karakterom, dok su

ostala motivirana raznim drugim faktorima (poslovna putovanja,

shopping u inozemstvu, itd.). U ukupnoj strukturi turističkih

putovanja, nešto malo više od 50% ruskih građana odmara se

u svojoj zemlji (pretežno na Crnom moru), dok prema procjen-

ama i važećim statistikama, ostatak građana svoj odmor provodi

u inozemstvu.

Karakteristike Rusije:

- prostorno velika zemlja

- prirodna bogatstva

- mlada demokracija

- određene slabosti iz starog sustava

- još uvijek u relativno nizak standard građana

- hladna kontinentalna klima

STRUKTURA PUTOVANJA (INOZEMSTVO, UNUTAR RUSIJE)

Nešto manje od 4.000.000 ruskih građana odlučuje svoj od-

mor provesti u inozemstvu. Analiza putovanja u inozemstvo u

posljednjih pet godina pokazuje različite trendove. U nekim go-

dinama uočljiv je pad broja putovanja u odnosu na prethodnu

godinu (2000. i 2001.), u nekim godinama bilježi se dinamičan

rast broja putovanja (2003. i 2004.), dok je u nekim godinama

zabilježena skromna stopa porasta putovanja (2005.).

Vremenska distribucija putovanja

Vremenska koncentracija turističkih putovanja pokazuje da se

ruski građani za odmor najčešće odlučuju u ljetnim mjesecima.

Čak 80% od ukupnog broja putovanja realizira se u tri ljetna

mjeseca, dok se u ostalih devet mjeseci u godini realizira svega

20% od ukupnog broja putovanja. U ljetnim mjesecima putovan-

ja imaju gotovo isključivo turistički predznak, dok se u ostalom

dijelu godine radi o poslovnim putovanjima, shopping turama,

posjetima velikim gradovima, a od turističkih putovanja riječ je o

odmaranju u toplim krajevima, poput Tajlanda, Egipta i drugih

destinacija gdje je u zimskom razdoblju sunčano i toplo.

Više je nego očito da su glavna odredišta putovanja ruskih

turista ljetne, europske i mediteranske destinacije u vrijeme

lipnja, srpnja i kolovoza. Putovanja radi skijanja i zimovanja u

skijališnim centrima Europe sve su učestalija, mada ih još uvijek

nema mnogo.

Omiljene odmorišne destinacije

Ako se promatraju konkretne turističke destinacije u koje putuju

ruski turisti, možemo reći da je neprikosnoveno na prvom mjestu

Turska. Slijedi Egipat, zatim Italija i Španjolska, te Grčka - zem-

lje koje su ponovo vratile vrlo visoku poziciju koje su imale na

tržištu u drugoj polovini devedesetih godina.

Potrošačke navike (zahtjevi) ruskih turista:

- all inclusive ponuda

- visoka kategorija hotelskog smještaja;

- kvalitetna vanpansionska potrošnja;

- kvalitetan i raznovrstan zabavni život;

- raznolikost izletničkih programa;


- obale s pješćanim plažama;

- ljetna klima s velikim brojem sunčanih dana;

- široki izbor usluga - sklonost trošenju za vrijeme odmora

U nastavku slijedi pregled destinacija u koje najviše putuju ruski

građani (2005. godina), iz kojeg ćemo izuzeti one zemlje u koje

ruski građani putuju s motivom koji nije turistički:

1. Turska 1.850.000

3. Egipat 700.000

4. Finska 350.000

7. Španjolska 190.000

8. Italija 185.000

9. Emirati 135.000

10. Francuska 130.000

12. Bugarska 120.000

13. Grčka 120.000

14. Tunis 115.000

15. Hrvatska 106.000

16. Tajland 89.000

17. Češka 90.000

18. Mađarska 90.000

19. Austrija 60.000

PUTOVANJA U INOZEMSTVO IZ RUSIJE

Kao što je već spomenuto, najviše turističkih putovanja iz Rusije

bilježe Turska i Egipat. Razloga je mnogo, ali je primarno značajno

da je na tržištu ponuđeno mnogo vrlo jeftinih i kvalitetnih pro-

grama putovanja za navedene zemlje. Riječ je o strategiji maso-

vnog turizma provedenoj od strane Turske i Egipta na ruskom

emitivnom turističkom tržištu, koja je dala rezultate. Prednosti

navedenih destinacija leže u prvom redu u činjenici da su one

pripremile model ponude koji je specifi čno prilagođen ruskom

potrošaču: all inclusive ponuda, sjajna hotelska infrastruktura, vrlo

dobar zabavni i noćni život, vrlo jeftina vanpansionska potrošnja.

Ako se tome pridoda činjenica da su mnogi lanci hotela u Tur-

skoj i Egiptu istovremeno i vlasnici glavnih turoperatora u Rusiji

koji prodaju turističke proizvode tih zemalja, jasna je i efi kasnost

prodaje paket aranžmana na tom tržištu. Njihova prodajna poli-

tika je dobro proračunata, tako se na početku sezone aranžmani

prodaju po vrlo niskim cijenama, uglavnom pokrivajući trošak

aviona, a hotel zarađuje od vanpansionske potrošnje gostiju koji

u njemu borave. Kada promet turista intenzivnije krene, cijene se

povećavaju, a sve «propušteno» nadoknadi se u vrhuncu sezone.

Naravno i neki objektivni čimbenici idu u prilog dobrim rezul-

tatima Turske i Egipta, a u zadnje vrijeme i Tunisa, te još nekih

ljetnih destinacija: prekrasna obala, čisto Sredozemno more, po-

voljna klima s dugim ljetnim razdobljem (u slučaju Egipta se radi

o cjelogodišnjoj «ljetnoj» sezoni).

Nakon Turske i Egipta, Rusi najviše putuju u Španjolsku, Italiju,

Francusku, Tunis, Hrvatsku, Grčku Cipar i Maltu, te destinacije

jugoistočne Azije i Dalekog istoka (Tajland, Kinu, Sri Lanku, In-

diju, UAE). Veliki broj građana iz europskog dijela Rusije putuje

u skandinavske zemlje, koje su turistički vrlo interesantne. Sve je

veći broj putovanja na Kubu, Karibe, Kanarske otoke, Sejšele.

Prijevozna sredstva

Ruski turisti kao prijevozno sredstvo kod putovanja ponajviše ko-

riste avion. U ukupnoj strukturi avio putovanja, gotovo 80% od

ukupnog broja putovanja su charterni programi, a ostatak regu-

larni letovi. Vrlo je jasna potreba stanovništva da putuje avionima,

zbog vrlo velike prostorne udaljenosti Rusije i pojedinih njenih

regija od ostalih zemalja svijeta. Napominjemo, danas nema zem-

lje u koju ne putuju ruski građani, za razliku od vremena kada su

za njih postojala razna ograničenja kod putovanja.

Željeznica i putovanja tim prijevoznim sredstvom zauzimaju u

ukupnoj strukturi 15% (riječ je uglavnom o turističkim putovan-

jima u vlastitoj zemlji), dok na sva ostala transportna sredstva

otpada svega 5%.

Karakteristike potražnje

Slično kao i sva druga emitivna turistička tržišta, i rusko se

emitivno tržište odlikuje svojim specifi čnostima i karakteristika-

ma, važnim za kreiranje turističke ponude i privlačenja što većeg

broja turista iz te zemlje.

Motivacija za putovanje

Analiza dosadašnjih ostvarenih putovanja ruskih turista, poka-

zuje sljedeće:

- glavni razlozi putovanja u inozemne turističke destinacije ug-

lavnom su lijepa priroda, posebice obala, te čisto more s pješčanim

plažama,

- izuzetno dobri vremenski uvjeti sa suhom i toplom klimom,

te puno sunčanih dana, bili su važni u donošenju odluka gdje i

kako se odmarati,

- činjenica da se u pojedine zemlje iz Rusije putuje bez viza, na

osnovu turističkog vaučera ili bez njega, pokazala se vrlo važnom

kod odabira putovanja,

- na kraju, turistička tradicija i rejting destinacije u svijetu tur-

izma, pokazao se bitnim faktorom kod odabira odmorišta.

Razdoblje godišnjih odmora

Emitivno tržište Rusije je kod putovanja u inozemstvo koncen-

trirano na tri ljetna mjeseca, kada se najčešće koriste godišnji od-


t e m a b r o j a

mori. Naravno, školski praznici su dodatni razlog putovanjima u

ljetnom razdoblju, kao i vremenske prilike, posebno u najbližim

europskim destinacijama.

Tijekom odmora, ruski turisti dugo ostaju na jednom mjestu, jer

se žele sunčati, opuštati i bezbrižno rekreirati. Iz navedenih navi-

ka jasno proizlazi kakva im ponuda odgovara: 90% njih odmara

se u hotelima, a od tog broja 50% u all inclusive tipu smještaja.

Dalje, uz dobre hotele ruskim turistima je jako važno da se hoteli

ili smještaj nalazi uz samo more, s dobrim bazenima i ugostiteljs-

kom strukturom koja nudi brz i efi kasan servis. Ruski turisti se

sve više prepoznaju kao odlični potrošači, a novac koji sa sobom

nose ne odmor, uglavnom u cijelosti potroše.

Ostale značajne tržišne karakteristike i trendovi

Pored toga što najčešće odsjedaju u hotelima, u posljednje vri-

jeme sve su traženiji oblici smještaja u vilama i apartmanima. Niti

najam jahti im više nije stran, obzirom da u zemlji postoji jedan

manji, ali vrlo bogat sloj stanovništva spreman i željan provoditi

godišnji odmor na jahtama.

Kamping je nezanimljiv ruskim turistima, obzirom na nemo-

gućnost prijevoza rekvizita nužnih za takav tip odmaranja.

Jeftinije destinacije, posebno one gdje je dolar obračunska valuta,

svakako su najpopularnije na ruskom tržištu. Naravno, svijetom

putuju i ruski bogataši kojima cijena nije primarna, ali je njihov

broj kudikamo manji, tj. dovoljno malen da ne može dati pre-

sudan karakter tržištu u cjelini. U cjelini, iz Rusije u inozemstvo

putuju građani koji su prema njihovim mjerilima višeg imov-

inskog statusa, međutim njihov je standard u prosjeku ipak niži

od standarda građana u drugim europskim zemljama. Ipak, ruski

turisti u prosjeku puno troše, te stvaraju dojam potrošača kojima

cijene nisu važne.

Ruskim građanima je vrlo važna i atraktivnost izletničkih pro-

grama u zemljama koje posjećuju, kao i kvaliteta i raznovrsnost

animacijskog i zabavnog života.

III TRŽIŠTE ORGANIZIRANOG PROMETA

Na emitivnom turističkom tržištu Rusije prodajnu politiku pre-

ma inozemstvu diktiraju veliki turoperatori. Tržište je praktično

podijeljeno na način da nekoliko velikih turoperatora, u pravi-

lu 4-5 njih, prodaje pojedinu destinaciju, organizira charterne

programe, drži u svojim rukama zakupe sjedala na charternim

letovima, te daje svim ostalima, prvenstveno manjim turoperato-

rima, u zakup manji broj sjedala na letovima. Na taj način gotovo

u potpunosti kontroliraju tržište i nameću odgovarajuće uvjete

poslovanja.

Pritom se uočavaju dva tipa kontrole tržišta i prodajne politike

pojedine destinacije. Manje prisutan, ali daleko uspješniji je oblik

organiziranog prometa i slanja turista u pojedine zemlje, kod ko-

jeg se kao turoperatori pojavljuju vlasnici velikih hotelskih lanaca

i hotela iz odredišne zemlje. Tipičan primjer je Turska, gdje su

turske fi rme i hotelski lanci uglavnom i vlasnici velikih turopera-

tora na ruskom emitivnom tržištu.

Drugi tip su specijalisti za pojedine zemlje, koji oko sebe kao

konsolidatori poslovanja okupljaju blisko zainteresirane ostale

turoperatore i dijele s njima «blok mjesta» na avionima. Kon-

solidatori charternih programa s avio kompanijama dogovaraju

i zakupljuju avione za charterne letove, od čega određeni blok

mjesta daju u podzakup ostalim, u pravilu manjim organizato-

rima putovanja

Ovakva okolnost na tržištu je posljedica činjenice da se avio kom-

panije u pravilu istovremeno ne bave organizacijom turističkih

putovanja, nego nastupaju kao samostalni partner u poslovanju.

Kako bi turoperatori imali snažniju poziciju u pregovorima s avio

kompanijama, najjači se među njima kao organizator prodaje

određene destinacije izdvaja i zakupljuje avione za vlastite pro-

grame putovanja. Time na tržištu ostvaruje jaču poziciju, bolje

uvjete poslovanja, i na kraju gotovo u potpunosti diktira strate-

giju i politiku prodaje prema određenoj destinaciji.

Prodajni kanali

U Rusiji ne postoji klasična podjela na turoperatorsko i agen-

cijsko poslovanje. Najčešća je situacija da «svi rade sve», a tur-

operatori se bave i organizacijom putovanja i prodajom samih

paket aranžmana. Manje je prisutna situacija da male prodajne

agencije ulaze u sferu turoperatorskog poslovanja, poglavito zbog

činjenice da za tako nešto nemaju fi nancijsku snagu.

U strukturi ukupnih aktivnosti turoperatora, u prosjeku barem

30% predstavlja vlastita prodaja, dok se 70% prodaje priprem-

ljenih paket aranžmana plasira preko mreže agencija. Naravno

postoje specijalisti koji se ne žele baviti poslovima prodaje, već

to prepuštaju mreži subagenata, što se pokazuje kao najefi kasniji

način rada.

Sve je češći slučaj u posljednje vrijeme da pojedini turoperatori

osnivaju vlastitu prodajnu mrežu agencija. Radi se o agencijama

u potpunom vlasništvu turoperatora, koje u potpunosti provode

i slijede politiku vlasnika – organizatora putovanja, što je s pozici-

je postignutog fi nancijskog rezultata gotovo optimalna varijanta.

Vlastita organizacija aranžmana od strane malih agencija, gotovo

je simbolična na ruskom tržištu. Malim je agencijama izravna

organizacija i prodaja aranžmana klijentima na tržištu gotovo

nemoguća, budući da u tom slučaju kada se pojavljuju u ulozi

organizatora aranžmana ne mogu lako doći do avio sjedala za

određene destinacije.

Internet prodaja paket aranžmana i on line rezervacije sve su za-

stupljeniji. Takva prodaja usmjerena je na regularne letove ili last

minute booking praznih mjesta na charternim letovima.


Kretanja i tendencije u organiziranom prometu

Kao i na svim drugim tržištima, određen broj turoperatora dobi-

va na važnosti na tržištu i uzdiže se do razine glavnog specijalista

za pojedine destinacije. Neki gube na značaju i to je okolnost

koju hrvatski partneri stalno trebaju imati na umu. Veliki orga-

nizatori putovanja diktiraju globalnu politiku i strategiju prodaje

pojedine destinacije, kao i uvjete prodajne politike, te zajedno s

avio kompanijama predstavljaju glavne čimbenike koji određuju

turistički rezultat iz Rusije prema inozemstvu. Činjenica je da su

krupniji turoperatori sve više fi nancijski moćni i samostalniji u

provođenju svoje politike.

Organizirani promet u daleko većoj mjeri nego ranije ovisi o

kvalitetnim prijevoznim sredstvima (avionima). Za putnike je

kvaliteta avio prijevoza sve više važna u opredjeljenju kamo i kada

putovati. Izbor aerodroma također je značajan.

Sve češće rasprodaje paket aranžmana i last minute booking,

okolnosti su na koje tržište izravno reagira. Politika potpunog

punjenja aviona pokazuje se elementom uspješnosti prodaje des-

tinacije uopće.

IV HRVATSKA NA RUSKOM TRŽIŠTU

Statistički pokazatelji

Turistički promet iz Rusije

a) broj putovanja

godina

2001 2002 2003 2004 2005 I-IX 2006 *

Broj putovanja 35 238 55 479 56 478 68 861 82 144 106 000

b) broj noćenja

godina

2001 2002 2003 2004 2005 I-IX 2006

Broj noćenja 406 744 503 822 503 376 604 863 699 585 917 000

Komentar statističkih pokazatelja

Turistički promet iz Rusije prema Hrvatskoj praktično je krenuo

od nule prije 7-8 godina. Do tog je momenta Hrvatska, kao nova

zemlja na geografskim kartama, na ruskom tržištu bila nepozna-

ta. Dio građana koji je znao za našu zemlju, uglavnom nas je

spominjao po ratu i ratnim razaranjima s početka devedesetih.

Kao rezultat svih tih okolnosti, na tržištu nije bilo interesa za put-

ovanja u Hrvatsku. Prvi koraci u tom pogledu učinjeni su 1999.

godine, kada su pojedini ruski turoperatori počeli razmišljati o

prodaji turističkih proizvoda naše zemlje.

Zbog događanja na našim prostorima u devedesetim godinama,

kod onih (malog broja) ruskih građana koji su htjeli posjetiti

Hrvatsku, bila je prisutna bojazan i nesigurnost. Početak prodaje

turističkih aranžmana i ljetovanja prema našoj zemlji odvijao

se u vrlo složenim okolnostima, budući se već ranije na ruskom

tržištu pojavila vrlo velika ponuda i jaka konkurencija drugih

svjetskih, razvijenih i poznatih, turističkih destinacija. Ipak, s

vremenom su ruski turisti otkrili našu turističku ponudu i ljepote

zemlje.

Otvaranje predstavništva Hrvatske turističke zajednice, koje je

otpočelo sa radom u Rusiji početkom 2002. godine, bilo je vrlo

važno za rezultat na ruskom tržištu. Predstavništvo je objedinilo

i povezalo mnoge turoperatore, koji do tada razjedinjeni, nisu

imali pojedinačnu snagu da uđu ozbiljnije u poslovanje s hrvats-

kim turističkim poduzećima. Naime, ne treba zaboraviti da se u

Ruskoj Federaciji paralelno odvijao proces transformacije društva,

gdje se od početka gradila nova ekonomska struktura i način po-

slovanja, te je podrška ruskim agencijama i turoperatorima od

strane sustava HTZ-a bila više nego potrebna. Predstavništvo je

u dužem vremenskom razdoblju realiziralo i osmišljenu medijsku

kampanju, koje do tog trenutka na ovim prostorima nije bilo.

Kampanja je u postepenim fazama promovirala pojedine regije

turističke Hrvatske, u raznim teritorijalnim cjelinama Ruske

Federacije. Danas, pet godina nakon otvaranja predstavništva, re-

zultati su više nego vidljivi. U tom se periodu bilježi kontinuirani


t e m a b r o j a

rast prometa prema našoj zemlji, koji ukazuje na stabilnost tržišta

i predstojeće razdoblje unutar kojeg se mogu očekivati slični re-

zultati.

U ovom trenutku preko 25 vrlo moćnih ruskih turoperatora or-

ganizira i prodaje paket aranžmane za Hrvatsku. Među njima se

ističu:

- Ascent travel

- Paks

- Reg tour

- VKO

- Amigo

- Neva

- UTE Megapolus

- Kapital

- Interunion

Rejting među njima, prema mišljenju mreže subagenata,

je slijedeći:

No Turoperator % glasova agenata

1 PAKS 31,6

2 Ascent Travel 17,5

3 VKO Travel 10,5

4 Reg Tour (Regulus tour) 6,4

CAPITAL Tour

5 Amigo 5,3

6 UTE Megapolus group 4,1

7 Interunion-M 3,5

Ipak, sve naše analize pokazuju da je na prvom mjestu po stručnosti

i profesionalnosti organiziranja i prodaje paket aranžmana prema

Hrvatskoj ASCENT Travel.

Navedeni turoperatori čine «prvu liniju» po snazi i broju

odaslanih turista u Hrvatsku. Međutim, i ostali koji rade i

prodaju turističke proizvode naše zemlje jako su važni, te ih je

potrebno spomenuti.

Amigo turs

ул. Тверская, д. 30/2, стр. 1, под. 4, эт. 2, оfaxис 15 [email protected]

Director – Galitskaya Natalia

Chernyakova Victoria

[email protected]

Adriatic tours

www.adriatic.ru

Москва, ул. Pokrovka 2/1/13/6

[email protected]

Predrag Micovic

[email protected]

Ascent-Travel

www.ascent-travel.ru

117331,Москваул. МарииУльяновой,[email protected]

[email protected]

Sudbin Evgeniy([email protected])

Saipasheva Maria([email protected])

Atlantictour

113093б Москва, 1-й Щипковский пер., д. 3, оfaxис 322 А[email protected]

Tonkonogova Natalia

[email protected]

Atlantis Holidays

Москва, ул., Б. Грузинская, д. 52, оfaxис [email protected]

[email protected]

Natalia Sergeeva

[email protected]

Natella

[email protected]

Capital tour

www.capital-tour.ru

Moskva, Prospekt mira d.150

Inna Beltjukova

Cuins Tour Solaris

www.cuinstour.ru

119034,Москва,Пречистенка,24\[email protected]

Sanfi rova Tatiana

[email protected]

Interunion

www.interunion.ru

127030, Москва, ул. Сущевская, д. [email protected]

Zhitnuhina Natalia

Intourist

www.intourist.ru

101837,Москва, Милютинский пер.,13/[email protected]

Tsvirko Lyudmila ([email protected])

ITS

www.its-online.ru

119121 Moskva, 7 Rostovskij

pereulok

d.11

Skurikhina Marina


Jet-Travel

www.jettravel.ru

103045,Москва, Сретенка, [email protected]

Chumachenko Igor

([email protected])

Kompas

www.Kompas.ru

Urosh Pivk

Lanta-Tur Voyage

www.lantatur.ru

103473, Москва, Суворовская пл.,[email protected]

Smirnova Larisa

([email protected])

Louzhniki-Tour

www.louzhniki-tour.ru

101000, Москва, Маросейка, 6/[email protected]

Kildyashev Sergey

Neva

www.nevaspb.ru

109004, Москва, ул. Таганская, 7/[email protected]

Drozdova Svetlan ([email protected])

Paks

www.paks.ru

121002,МоскваКарманицкий пер., 9,о[email protected]

Prigolovkin Nikolay

[email protected]

Puteshestvennik

101000, г. Москва, Чистопрудный бульвар, 11 Irina Popova

[email protected]; [email protected]

Putnik

Moskva, Lenjigradski prospekt 38

Bambulja Vladimir

Reg Tour

www.regulus.ru

101990, Москва,Мясницкая, 35, о[email protected]

Voikina Olga

[email protected]

Sol Mar

www.solmar.ru

Москва, Покровка, [email protected]

Director - Nataly Lashenkova

[email protected]

Spectrum

www.spectrum.ru

Москва, Страстной б-р., [email protected]

[email protected]

Director – Eugenia Konkol

Sputnik-Russia

103045, Москва,Колокольников пер., 17,о[email protected]

Golubev Valeriy

Andriyaka Irina

Tesis Tour

www.tesistour.ru

113035, Москва, Раушская наб., 4/[email protected]

Litasova Veronika ( [email protected])

Tour Marshut

www.tour-route.ru

Moskva, ul.Ostozenka, d 14/2

Podobjedova Marina

Tourbazar

www.tourbazar.ru

Moskva, Pokrovka 43

Carkova Marina

Tourbiro Svoboda

www.Turburosvoboda.ru

Moskva, ul Baljsaja Pionirskaja d 4.

Obrascova Elena

UTE Megapolus Group

www.ute.ru

103009, Москва, Газетный пер., д.17, стр[email protected]

Ogienko Ksenia

Efi mova Elena

t. 786-99-99

[email protected]

Vand International

www.vand.ru

Москва, ул. Малая Дмитровка, 25, корп. [email protected]

Director – Tatiana Vand, [email protected]


t e m a b r o j a

Vizavi-Travel

www.vizavi.hr

Московское Представительствоул. Косыгина, д. 15

[email protected]

Perinats Dmitriy ([email protected])

VKO-Travel

www.vkotravel.com

125468,МоскваЛенинградский пр.,53

Vetryak Sergey

[email protected]

Vrednujemo li ostvarenja u proteklom razdoblju, možemo kon-

statirati sljedeće:

- Hrvatska je postala prepoznatljiva turistička destinacija na rus-

kom tržištu i u ovom dijelu svijeta, što je još značajnije u konteks-

tu činjenice da smo relativno mala i nova zemlja, koja je na ovom

tržištu u kratkom vremenu zauzela visoku poziciju u konkuren-

ciji ekonomski moćnih, tradicionalnih turističkih destinacija;

- Turistički promet koji je prema našoj zemlji relativno nedavno

otpočeo gotovo od nule, pokazao je dinamičan rast u proteklih

nekoliko godina. Ipak, on još uvijek nije na razini optimalnog,

tako da će i u perspektivi dolaziti do njegovog daljnjeg porasta;

- Kako bi se postigao još bolji rezultat, biti će nužna nova i sveo-

buhvatna strategija nastupa i promocije na ovom tržištu, poduze-

ta od strane svih poslovnih i komercijalnih partnera u Hrvatskoj,

koordinirana sadržajno i formalno od strane Hrvatske turističke

zajednice, tj. njenog predstavništva u Rusiji. Taj se koncept već

djelomično realizira u pojedinim regijama i segmentima tržišta,

te pokazuje dobar rezultat;

- Hrvatska turistička ponuda će se u određenom dijelu morati

preustrojiti i adekvatnije usmjeriti prema zahtjevima ruskog tržišta,

što nas u nekoliko godina može dovesti u red najposjećenijih i

najomiljenijih destinacija na ovom tržištu. Razlog takvom op-

timizmu je činjenica što Hrvatska već sada u svojoj ponudi ima

približno 70% nužnih elemenata koje potražnja s ruskog tržišta

očekuje. Jasno je da sve realne pretpostavke već postoje, te da će

ispunjavanjem preostale trećine nužnih elemenata u strukturi i

kvaliteti ponude, postojeća i potencijalna potražnja na ruskom

tržištu biti u potpunosti zadovoljene;

- Jedan dio ponude i proizvoda hrvatskog turizma automatski

će se prilagođavati tržištu, kao posljedica sve većeg razvoja naše

zemlje. Onaj dio gdje će nužno trebati uslijediti svjesna aktivnost,

u rukama je komercijalnih subjekata, koje će samo tržište prisiliti

na adekvatno ponašanje prema ruskom gostu;

- Potencijal ruskog tržišta, na kojem će standard i materijalna

snaga građana sve više rasti, potpuno će biti u skladu s aktivnom i

restrukturiranom hrvatskom turističkom ponudom, što će u sin-

ergiji rezultirati i priželjkivanim rezultatom.

Prednosti Hrvatske pred konkurencijom su velike, te se još više

povećavaju u onim elementima u kojima su i do sada bile izrazito

naglašene.

PREDNOSTI HRVATSKE U ODNOSU NA KONKURENCIJU

2004. 2005. 2006. promjena

Lijepa priroda 45% 49% 51% +

Vrlo povoljna klima 21% 18% 16% -

Sigurna i ugodna zemlja 17% 24% 25% +

Raznovrsnost sadržaja 9% 4% 5% -

Kvalitetna kuhinja 6% 3% 3% -

Ostalo 2% 2% 2%

Ukupno 100% 100% 100%

Zanimljivo je pogledati rezultate analiza napravljenih u 2006.

godini i usporediti ih s ranije dobivenim rezultatima. Očito je

da naša zemlja dobiva na ugledu kao destinacija lijepe i očuvane

prirode. Jednako tako, tradicionalna ljubaznost prema turistima,

kao i sigurnost naše zemlje, dobivaju sve veće značenje.

S druge strane, uočavamo podatak da u raznovrsnosti i bogat-

stvu sadržaja Hrvatska još uvijek ne popravlja svoj rejting, barem

na ovom tržištu. Slična je situacija i sa gastronomijom. Kvaliteta

i popularnost domaće kuhinje nije opala, ali domaću ponudu

ne prati i ponuda svjetskog kulinarstva. Dok turističke desti-

nacije u svijetu nude različite nacionalne specijalitete: japansku

kuhinju, meksičke restorane i sl., u našoj zemlji takve ponude u

turističkim gradovima i mjestima većinom nema, a ruski ih gost

istovremeno traži.

Prednosti hrvatske pred drugim destinacijama

∑ lijepa priroda

∑ vrlo povoljna klima

∑ sigurnost

∑ raznovrsnost sadržaja

∑ kvalitetna kuhinja

Slabosti hrvatske turističke ponude naglašavamo kako bismo

pomogli u njihovom otklanjanju. Analize turističkih kretanja u

2006. godini pokazuju da su se neke od njih, kada je u pitanju

rusko emitivno tržište, dodatno povećale.


SLABOSTI HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU

NA KONKURENCIJU

2004. 2005. 2006.

Visoke cijene vanpansionske potrošnje 51% 59% 61%

Nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji 17% 20% 23%

Nedovoljno usmjerena (za rusko tržište) i

segmentirana ponuda 9% 5% 6%

Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa 12% 6% 6%

Nedopuštena pasivnost nosilaca turističke

ponude prema ruskom tržištu (predrasude),

i prilično teški komercijalni uvjeti

poslovanja 11% 10% 4%

Sada je vidljivo da su visoke cijene, u prvom redu vanpansionskih

usluga u Hrvatskoj, za rusko turističko tržište ozbiljan limitirajući

faktor. Koliko su cijene (ne)opravdano visoke, teško je procijen-

iti, međutim, uz dodatno negativan utjecaj deviznog tečaja, za

tržište Rusije one su neprihvatljivo visoke. Možemo priželjkivati

da postojeći devizni tečaj ne ostavi slične posljedice i na ekonom-

ski stabilnija emitivna tržišta.

Situacija nije sjajna niti kada je u pitanju raznovrsnost i bogatstvo

zabavnih sadržaja. Sve analize napravljene u tom pogledu u Rusi-

ji, pokazuju da naša zemlja zaostaje u tom segmentu ponude, tj.

da druge zemlje napreduju daleko brže. Ovaj element nije manje

važan, budući da građani Rusije imaju potrebu zabaviti se i dobro

provesti, osobito kada su na odmoru.

Slabosti hrvatske u odnosu na druge destinacije

∑ visoke cijene vanpansionske potrošnje

∑ nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji

∑ nedovoljno usmjerena i segmentirana ponuda

∑ nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa

∑ pasivnost nosilaca turističke ponude

∑ nepovoljni komercijalni uvjeti poslovanja

Hrvatska je na ruskom tržištu isključivo charterna destinacija.

Danas se na odmor u Hrvatsku leti iz 6-7 različitih gradova i

aerodroma u Rusiji, na pet naših obalnih (Pula, Rijeka, Zadar,

Split, Dubrovnik) i jedan kontinentalni aerodrom (Zagreb). Još

prije 3-4 godine, u Hrvatsku se letjelo samo u Istru (dobrim

dijelom i zbog mogućnosti dobivanja šengenske vize na brodu

i posjete Veneciji) i u Dubrovnik. Letovi i charterni programi

organizirali su se samo iz Moskve. Otvoriti letove iz drugih regija

prema Hrvatskoj, bilo je izuzetno teško. Predstavništvo je u tom

smislu poduzelo brojne aktivnosti – organizirani su (samostalno

ili u suradnji s turoperatorima), klasični edukativni seminari,

master class seminari, učilo se turističku bazu kako raditi s

Hrvatskom.

Danas se u Hrvatsku leti iz sibirske regije (grad Novosibirsk, grad

Surgut), iz uralske oblasti (grad Ekaterinburg), grada Voronjeza

i St. Petersburga.

Naravno glavnina prometa kreće iz Moskve, budući da se radi o

petnaestomilijunskom, vrlo razvijenom «megapolisu», u kojem je

standard građana visok. Obično se za Moskvu kaže da je država

u državi, što i nije daleko od istine. Osim toga, dobar dio put-

nika iz ostalih regija Rusije leti za Hrvatsku preko Moskve, zbog

povoljnijih cijena ili lakšeg i bržeg dolaska u pojedine dijelove

Hrvatske.

CHARTERNI PROGRAMI IZ RUSIJE PREMA HRVATSKOJ

ODREDIŠNI AERODROMI U HRVATSKOJ

REGIJE U HRVATSKOJ U KOJIMA ODMARAJU RUSKI TURISTI


t e m a b r o j a

Više od 50% prometa iz Rusije usmjereno je prema Istri, gdje

su svakako najpopularnija odredišta Poreč, Rovinj, Pula, Umag

i Novigrad. Istra se najbolje svojom ponudom približila ruskom

emitivnom turističkom tržištu, te se za Ruse nalazi na 7. mjestu

među 10 najpopularnijih turističkih regija u svijetu, što je ogro-

man uspjeh. Biti među prvih deset regionalnih destinacija u svi-

jetu, među kojima je regija Sharm El Sheih ili Hurgada u Egiptu,

Antalya ili Kemer u Turskoj, Monastir ili Hamamet u Tunisu,

Rimini u Italiji ili Azurna obale u Francuskoj, u Rusiji znači

mnogo. Istarski turistički radnici su uložili i ulažu mnogo truda u

razvoj ovog tržišta. Stoga je i njihov rezultat velik: u mnogim ho-

telskim kućama, od Plave Lagune nadalje, ruski se gosti brojčano

nalaze na 4. ili 5. mjestu, a poslovanje mnogih hotelijera postaje

nezamislivo.

Nakon Istre, po popularnosti se ističe Makarska rivijera, a u

posljednje vrijeme i područje Srednje i Sjeverne Dalmacije, pri

čemu je itekako zaslužna kvalitetna i dugoročna promocija koju

je provela Hrvatska turistička zajednica. Naše je zadovoljstvo ve-

liko kada vidimo da danas na Split iz Rusije leti 7-8 različitih

charternih programa, a krenuli su i programi za Zadar.

Dubrovačka regija je u ukupnom prometu iz Rusije prisutna s

približno 15%. Riječ je o gradu Dubrovniku – «brandu», koji je

na određeni način «otvorio» promet iz Rusije prema našoj zemlji.

Ruski turisti u pravilu na dubrovačkom području odmaraju u

najluksuznijim hotelima, tako da je Cavtat po broju noćenja i

posjeta iz Rusije na prvom mjestu. Cavtatski turistički radnici

zadovoljni su ruskim turistima uopće, ali posebno kao dobrim

potrošačima. Otvaranjem renoviranih hotela s 4 i 5 zvjezdica

u Dubrovniku, sve je veći broj ruskih gostiju koji odsjedaju i u

tamošnjim «visokokategornicima». Na žalost malo ih je u ostalim

dijelovima županije, gdje nema dovoljno kvalitetne i atraktivne

ponude. Povijesne ljepote i znamenitosti grada Dubrovnika

svakako da su glavni motiv dolaska iz Rusije, međutim, nedostaju

neki drugi elementi u ukupnoj ponudi zbog kojih se još uvijek

nedovoljno posjećuje od strane ruskih gostiju.

Stavovi ruskih turista o Hrvatskoj

Glavni motiv za putovanja građana Rusije u našu zemlju je svaka-

ko sunčana obala s kristalno čistim morem. Rusija se geografski

nalazi na sjeveru Evrope i Azije, prostoru koji je dobar dio godine

vrlo hladan i bez sunca, te je želja ljudi da se odmaraju sunčajući

se na plažama, presudna.

Na drugom mjestu, kao motiv putovanja u našu zemlju, su pos-

jete lijepim, povijesnim spomenicima bogatim gradovima i mjes-

tima, koji omogućuju miran i zanimljiv odmor. Ruski su turisti

oduševljeni ljepotama jadranske obale i gradova, našim nacional-

nim parkovima i otocima.

Zadovoljni su i izletničkom ponudom, što je zasluga hrvatskih

turističkih agencija koje su ovom tržištu znale ponuditi intere-

santne i raznolike izletničke programe.

Hotelska baza je sve bolja i bolja, što je presudno za veći promet

s ovog tržišta prema Hrvatskoj, iako u tom segmentu još uvijek

zaostajemo za konkurencijom.

Hrvatska će vrlo teško na ruskom emitivnom tržištu postati des-

tinacijom masovnog turizma, jer za to nema objektivnih uvjeta.

Nemamo obalu s dugim pješčanim plažama koje ruski turisti

preferiraju u svom odabiru ljetovanja. Također, nismo jeftina

destinacija: Hrvatska je po visini cijena «stala uz bok» Italiji,

Francuskoj, Grčkoj. Naravno, pitanje je da li Hrvatska uopće

želi biti destinacija za masovni odmor na ruskom ili drugim

tržištima, obzirom na orijentaciju na kvalitetne goste i održivi

razvoj. Naravno, naša je obaveza dovesti u sklad cijene i kvalitetu

koja se nudi, a onda neće biti bojazni za daljnji rezultat uopće,

pa tako i iz Rusije.

Čimbenici koji su omogućili afi rmaciju Hrvatske u Rusiji

Na temelju svih dosadašnjih istraživanja, analiza, mišljenja tur-

operatora, te mišljenja turista koji su nas posjetili, jasno se ističe

nekoliko elemenata koji našu ponudu čine kvalitetnom i daju joj

prednost (negdje veću negdje manju) pred konkurentskim des-

tinacijama.

- Lijepa i očuvana priroda: Hrvatsku karakterizira prekrasna

priroda, kojoj glavno obilježje daju prekrasna obala s tisuću oto-

ka, te jedno od najljepših mora na svijetu. Turisti s ovog tržišta

navedenu činjenicu prvenstveno imaju u vidu kada govore o

Hrvatskoj kao poželjnoj destinaciji. Veliki broj nacionalnih par-

kova, te parkova prirode, ovaj argument još više osnažuju.

- Vrlo povoljna klima: Mada glavna sezona nije tako duga, ti-

jekom šest mjeseci klima u Hrvatskoj je pogodna za turističke

posjete. Suha i topla ljeta sa svježim noćima u sezoni, ali i u pred

i posezoni, stavljaju Hrvatsku u red klimatski najprivlačnijih

zemalja. Veliki broj sunčanih dana ipak je glavni motiv dolaska

ruskih gosti. Sunčanje i dobivanje «preplanule boje» smatra se

prestižnim kod ruskih gostiju. Valja napomenuti da dok je u ne-

kim nama konkurentskim zemljama ljeto zaista izrazito vruće, s

nepodnošljivo velikim temperaturama, u Hrvatskoj u isto vrijeme

vlada vrlo povoljna klima, što turisti itekako uzimaju u obzir pri

odluci o destinaciji putovanja.

- Ugodna i sigurna atmosfera boravka: Za ruske turiste naročito

važan element predstavlja gostoljubivost i atmosfera sigurnosti.

U tom pogledu Hrvatska je visoko pozicionirana. Atmosfera

opuštanja je zagarantiran i neponovljiv doživljaj za svakog tko

odmara u našoj zemlji.

- Raznovrsnost sadržaja, solidna smještajna i druga ponuda: U

Hrvatskoj, uslijed duge turističke tradicije i činjenice da veliki

broj ljudi živi i radi u turizmu, postoji velik i raznovrstan broj

sadržaja koji se turistima nude. Naravno, prostora za proširenje

ponude i podizanje njene kvalitete još uvijek ima mnogo, a isto

vrijedi i za smještajne objekte i kvalitetu servisa u istima.


- Kvalitetna kuhinja: Hrvatska je kuhinja ukusna, raznovrsna i

interesantna, te se temelji na morskim produktima i povrću, rus-

kim građanima teže dostupnima. Na cijeni su i naša vrlo kvalitet-

na vina, dostupna i dubljem i plićem džepu, što upotpunjuje

pozitivnu sliku hrvatske turističke kulinarske ponude, iako, kao

što smo ranije spomenuli, ruski gost sve više traži i specijalitete

drugih nacionalnih kuhinja.

Glavni motivi dolaska ruskih turista u Hrvatsku

∑ lijepa obala i čisto more

∑ povoljna klima, s velikim brojem sunčanih dana

∑ sigurnost i ugodnost boravka

∑ raznovrsnost izletničkih sadržaja

∑ kvalitetna i ukusna domaća kuhinja

∑ dobra medijska popraćenost destinacije na tržištu

Aktualni rezultat Hrvatske na ruskom tržištu

U prvih devet mjeseci ove godine, u Hrvatsku je iz Rusije doput-

ovalo 106.220 putnika, što je 34% više nego u istom razdoblju

prošle godine. U tom periodu ostvareno je 920.000 noćenja, što

predstavlja porast od 34%. Promet u prvih devet mjeseci uka-

zuje na činjenicu da je do kraja turističke sezone realno očekivati

rekordan porast prometa s ruskog tržišta, odnosno da će do kraja

godine biti registrirano sto deset tisuća ruskih posjetitelja u našoj

zemlji.

Sve analize učinjene sa ciljem da se defi niraju razlozi takvom

rekordnom rezultatu, govore da je sve kvalitetniji hrvatski

produkt glavni razlog povećanju prometa iz Rusije prema

Hrvatskoj. Na prvom mjestu ističu se sve kvalitetnije smještajne

jedinice, posebno hoteli sa 4 i 5 zvjezdica, koji su važan faktor

u zadovoljavanju potražnje. Istovremeno, raste i kvaliteta dru-

gih sadržaja, što je itekako veliki razlog povećanju prometa. Sve

su to prepoznali prvo turoperatori, pa zatim i sami turisti koji

borave u našoj zemlji. Organizatori putovanja su u ovoj godini

postavili više programa letenja u glavnoj sezoni, mada su zbog

ukidanja subvencija skratili period letenja u Hrvatsku. Turisti

koji se odlučuju za odmor u inozemstvu percipirali su, više nego

ikada do sada, Hrvatsku kao kvalitetnu, interesantnu i jednu od

najljepših mediteranskih zemalja.

Analize temeljene na tržišnim istraživanjima i mišljenjima

vodećih ljudi turoperatora i ostalih stručnih analitičara istakle su

kao vrlo važan razlog odličnim turističkim pokazateljima prome-

ta iz Rusije prema našoj zemlji, vrlo dobru reklamnu kampanju

koje je provela Hrvatska turistička zajednica.

Posebno kada je riječ o prometu u «novim» regijama Hrvatske u

koje putuju ruski građani (šibenska regija, zadarsko područje),

presudni element u postignutom rezultatu bile su aktivnosti sus-

tava Hrvatske turističke zajednice, a u prvom redu ciljana pro-

mocija i kvalitetna medijska kampanja koju već treću godinu za

redom provodi predstavništvo.

Na kraju, nesumnjivo važan čimbenik je i podizanje standarda

prosječnih ruskih građana, koji sve više i više svoj odmor provode

u inozemstvu. Međutim, moramo napomenuti da još uvijek sve-

ga 6% ruskih građana putuje na odmor, a tog broja 50% odmara

u inozemstvu. Dakle, to su skromne brojke u usporedbi s ostalim

visoko razvijenim zemljama, uslijed čega je očito da je postignuti

rezultat vrlo dobar, te da se i u budućnosti može očekivati slična

tendencija.

Nadasve veseli činjenica da ukidanje subvencija nije ostavilo veće

posljedice na očekivani turistički rezultat u 2006. godini, iako

smo to u određenoj mjeri očekivali i najavljivali. Pokazalo se da

su turoperatori dovoljno stasali u svojoj prodajnoj politici prema

našoj zemlji, te bi dobro bilo razmisliti o novim oblicima podrške

organizatorima putovanja, na način kako to čine konkurentske

zemlje. Time će se smanjiti na minimum rizik cikličkog po-

slovanja organizatora putovanja, koji je vise nego očit na ruskom

tržištu, te istovremeno dati poticaj još boljim rezultatima.

Ruski gosti u Hrvatskoj ostvaruju prosjek boravka od preko 10

dana, što je vrlo dobar pokazatelj u usporedbi s drugim tržištima i

u odnosu na globalni trend sve kraćeg boravka u destinacijama.

Hrvatska na turističkom tržištu rusije u 2006. godini

∑ prepoznatljiva turistička destinacija

∑ dinamičan i kontinuiran rast turističkog prometa

∑ još uvijek nedovoljno usmjerena turistička ponuda na tržištu

∑ perspektive rasta kao receptivne turističke destinacije,

uvjetovanog:

- povećavanjem kapaciteta hotelskog smještaja s 4 i 5 *

- primjerenijom turističkom ponudom, prilagođenom

ruskom tržištu

V ANALIZA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI HTZ-A NA

RUSKOM TRŽIŠTU

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Rusiji, uz pre-

thodnu pripremu koja dolazi iz Glavnog ureda HTZ-a, u cijelom

proteklom petogodišnjem razdoblju provodilo je vrlo intenzivnu

promociju hrvatske turističke ponude. Različitim oblicima pro-

mocije prisutni smo u gotovo čitavom europskom dijelu Ruske

Federacije, kao i zapadnom, azijskom dijelu države.


t e m a b r o j a

PROSTORNI OBUHVAT PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI HTZ-a

NA TRŽIŠTU RUSIJE

Istraživanje koje provodi Federalna agencija turizma (Mini-

starstvo turizma Ruske Federacije) o interesu ruskih građana za

putovanje u inozemstvo s ciljem provođenja godišnjeg odmora,

pokazalo je da je interes za putovanja u Hrvatsku u ovoj godini

bio izuzetno velik.

Takvi statistički pokazatelji rezultat su upravo kvalitetno koncipi-

rane promidžbe Hrvatske u Rusiji.

REJTING ZEMALJA PREMA INTERESU PUTOVANJA

RUSKIH GRAĐANA

Najviše telefonskih poziva i upita pri dolasku klijenata u agen-

cije bilo je za putovanja u Tursku (63,4%), zatim Egipat (6,6%),

Grčku (6,5%), Španjolsku (6,4%), Italiju (6,3%) te Hrvatsku

(4,2%). Ovi najnoviji podaci još su jednom potvrdili da je Turska

kao destinacija za odmor ruskih građana gotovo bez konkuren-

cije. Egipat je bitno umanjio svoju poziciju u smislu interesa za

putovanje, a potom dolazi grupa zemalja kojima se polako ali sig-

urno priključuje Hrvatska, prema pokazanom interesu građana

za putovanje i odmor rangirana na vrlo visokom, šestom mjestu.

Promotivna kampanja sustava Hrvatske turističke zajednice,

organizirano i stručno, otpočela je otvaranjem predstavništva,

početkom 2002. godine. Krenulo se polako, po fazama, budući

da je u početku najprije bilo važno (onima koji su znali za našu

zemlju) pokazati da je rat daleko iza nas, te da se turizam sa svim

svojim sigurnosnim i drugim aspektima vratio na hrvatsku oba-

lu.

Slobodno možemo kazati da je turistička promocija u Rusiji is-

tovremeno bila i promocija države Hrvatske. Valja naglasiti da su

Rusi bili tradicionalno vezani za bivšu državu a na hrvatsku obalu

su dolazili uglavnom u okviru posjeta Beogradu. Nadalje, kli-

ma u Rusiji nam nije bila naklonjena u ratnom i poslijeratnom

periodu. U promociji se krenulo ističući pozitivne osobine naše

novonastale države, njenih prednosti i dobrih strana. Kada se os-

jetilo da je početni cilj postignut, prešlo se na turističku promo-

ciju države, osobito usmjerenu prema profesionalnim turističkim

krugovima. Nakon što je zaokružena promotivna kampanja u

moskovskoj oblasti, pošlo se korak dalje, prema ostalim ruskim

regijama. Počelo se ulaziti i u manje poznate detalje naše ponude,

specifi čnosti i zanimljivosti.

Medijska prezentnost Hrvatske i naše turističke ponude nije os-

tala bez rezultata. Sve je više turista navraćalo u agencije s željom

odmaranja u našoj zemlji, sve se više turoperatora uključivalo u

poslovanje s Hrvatskom.

U promociji su uglavnom korišteni sljedeći instrumenti:

- suradnja s medijima

- oglasi

- plakatiranje

- radio reklame

- TV

- sajmovi

Od posebnih aktivnost koristili su se:

- workshopovi

- prezentacije

- master class seminari

- Hrvatske večeri

- Hrvatski turistički klub

Posebnu ulogu imali su mediji. Na početku plaćeni članci od

strane sustava HTZ-a, a potom sve više besplatnih članaka do

kojih je dolazilo kroz rad predstavništva, stvorili su željenu sliku

o Hrvatskoj u očima ruskih građana. Danas gotovo da nema

poznatijeg magazina ili novina koji ne pišu o našoj zemlji. Nara-

vno, velik broj tekstova pišu djelatnici predstavništva, koji redak-

cijama dostavljaju sve potrebne informacije, fotografi je itd.

Oglasima i plakatiranjem željelo se generirati svijest o činjenici

da je Hrvatska u svijetu poznati brand name, destinacija ravna

najboljima u svijetu. Osim toga, to je bio najbolji način dopiranja


do najšireg dijela stanovništva s istinom o onome što predstavlja

naša zemlja – visoko razvijenu turističku destinaciju.

Radio emisije imale su za cilj zainteresirati slušatelje – građane

Rusije, da pomnije obrate pažnju na Hrvatsku kao turističku

zemlju. Kada se tome doda u ovoj godini po prvi puta prove-

dena kampanja na 9 TV postaja u Rusiji (s dvadeset sekundnim

spotovima), strategija promocije hrvatske turističke potpuno se

zaokružuje.

OGLAŠAVANJE NA TV U 2006.

REGION CHANNEL PERIOD QUANTITY

Moscow NTV 31 May – 30 June 50 spots

Moscow RenTV 01 June – 30 June 111 spots

S-Petersburg NTV 07 June – 30 June 79 spots

Ekaterinburg Perviy /region 29 May – 25 June 27 spots

Ekaterinburg Channel4 (26 channel) 29 May – 29 June 54 spots

Ekaterinburg ASV /RenTV 29 May – 27 June 65 spots

Ekaterinburg NTS Oblastoye TV 30 May – 29 June 58 spots

Novosibirsk TNT 02 June – 26 June 144 spots

Novosibirsk 49 channel 02 June – 26 June 192 spots

Putem sajmova naša je zemlja u punom smislu pokazala što nudi

na emitivnom turističkom tržištu. 4-6 sajmova godišnje, koje

sustav HTZ-a organizira u Rusiji, stvara potpunu sliku vrlo pop-

ularne i kvalitetne turističke receptivne destinacije.

Moskva MITT 22. - 25. 3.

Kijev,Ukrajina UITT 29.3. - 1.4.

Novosibirsk TOURSIB 20.-22. 4.

St. Petersburg Rest Without Borders 14. - 17. 4.

Moskva MITF 13. - 16. 5.

Posebne promotivne aktivnosti, u prvom redu edukacija, work-

shopovi i master class seminari, bili su organizirani s ciljem da

što bolje upoznaju profesionalnu publiku s hrvatskim turističkim

proizvodima.

Hrvatski turistički klub, koji je objedinio turoperatore i novinare,

imao je za cilj stvaranje međusobnih kontakata i poznanstava koji

su bili itekako važni za promociju i povećanje poslovanja s našom

zemljom. Mnogi turoperatori su se u Klubu po prvi puta sreli, iz

čega je proizišla zajednička suradnja na postavljanju charternih

programa prema Hrvatskoj. Novinari koji su se često okupljali u

Klubu gdje su redovito dobivali posljednje novosti iz turističkog

života naše zemlje, itekako su pratili zbivanja i o njima kontinu-

irano informirali javnost.

Naravno i predstavništvo HTZ-a, odnosno cijeli sustav Hrvatske

turističke zajednice, kako je rastao značaj Hrvatske kao turističke

destinacije na ruskom tržištu, sve je više uvažavan kao značajan

kotačić u postizanju tržišnog rezultata. Upravo ovih dana,

najviša turistička tijela grada Moskve («Komitet po turizmu

grada Moskve»), po drugi puta su odala priznanje moskovskom

predstavništvu HTZ-a, koje je u nominaciji najboljih promo-

tivnih ostvarenja i povezivanja Moskve s drugim državama u ovoj

godini, izborilo prvo mjesto i dobilo prestižnu nagradu koja se

dijeli povodom Međunarodnog dana turizma 27. rujna 2006.

Priznanje sustavu Hrvatske turističke zajednice

u Ruskoj Federaciji

- dodijeljeno 27.9.2006. u povodu Međunarodnog dana turizma u

kongresnoj sali Doma Krista Spasitelja, pred 2000 posjetitelja

- predstavništvo HTZ-a osvojilo je prvo mjesto na godišnjoj dodjeli

priznanja “TURISTIČKA ZVIJEZDA” u kategoriji: “ VELIKOG DOPRI-

NOSA U STVARANJU MEĐUNARODNIH KULTURNIH I TURISTIČKIH

VEZA GRADA MOSKVE S INOZEMSTVOM”

VI PERSPEKTIVE HRVATSKE NA RUSKOM TRŽIŠTU

Pod određenim uvjetima, u prvom redu temeljem snažnije

usmjerenosti hrvatske turističke ponude, ali i privrede u cjelini

prema ruskom emitivnom turističkom tržištu, možemo očekivati

nastavak dosadašnjih trendova rasta turističkog prometa. Hrvats-

ka na ruskom tržištu teško može biti destinacija za masovniji bo-

ravak ruskih turista, ali takav vid turizma niti ne priželjkujemo.

Naravno, naša zemlja ima sve uvjete da postane jedna od vodećih

destinacija na Mediteranu za odmor ruskih gostiju. Ljubaznost

naših turističkih djelatnika i tradicionalna gostoljubivost odu-

vijek su bili čimbenik uspjeha Hrvatske na međunarodnom

turističkom tržištu. Taj element naše ponude vrlo je važan za

ruske goste, kao i sličnost mentaliteta dvaju slavenskih naroda.

Nadalje, rast hrvatske privrede, standarda i bogatstva destinacije,

kao i infrastrukturne osnovice naše zemlje u pogledu ukupne

turističke ponude, svakako će pogodovati povećanoj potražnji

na ruskom emitivnom tržištu, koja još uvijek nije u potpunosti

zadovoljna kvalitetom i razinom usluge koju nudimo. Region-

alni turistički razvoj defi nitivno će utjecati na buduću turističku

potražnju prema hrvatskom receptivnom tržištu.

Neke pretpostavke moraju zadovoljiti i organizatori putovanja

u Rusiji, na čijim «leđima» je velik teret budućih turističkih re-

zultata. Rusija je za Hrvatsku isključivo charterna destinacija, s

vrlo malim brojem individualnih gostiju, tako da organizatori

putovanja moraju postavljati broj letova i charternih programa

adekvatan postojećem interesu gostiju. Podrška predstavništva

HTZ-a, odnosno sustava Hrvatske turističke zajednice u cjelini

pritom je apsolutno potrebna, kako bi organizatori putovanja

lakše podnosili poslovni rizik.

Sve ostalo će logikom kvalitetnog poslovanja doprinositi boljem

turističkom rezultatu, naravno uz pretpostavku poboljšanja općih

uvjeti života u Rusiji i Hrvatskoj, kroz napredovanje privrednog i

političkog života, kao i standarda građana.


s t a n j e n a t r ž i š t i m a

Tekstove priredili:

Ranko VlatkoviÊ, direktor predstavniπtva HTZ-a u Austriji

Zlatko Deželjin, direktor predstavništva HTZ-a u Njemačkoj - Frankfurt

Miljenko Babić, voditelj ispostave HTZ-a u NjemaËkoj - München

Martina Goldoni, voditeljica predstavniπtva u ©panjolskoj

Antun PlenkoviÊ, direktor predstavništva HTZ-a u »eπkoj

Marin Skenderović, voditelj predstavništva HTZ-a u Mađarskoj

Igor »upahin, direktor predstavništva HTZ-a u Nizozemskoj

Bojan Baketa, direktor predstavništva HTZ-a u Poljskoj

Nora Henterova, voditeljica predstavništva HTZ-a u Slovačkoj

Klaudio StojniÊ, direktor predstavniπtva HTZ-a u Italiji - Milano

Jelena PoklepoviÊ, voditeljica ispostave HTZ-a u Italiji - Rim

Goran BlaæiÊ, direktor predstavništva HTZ-a u Sloveniji

Dario MatoπeviÊ, direktor predstavniπtva HTZ-a u ©vedskoj

Marina Tomas Billet, direktorica predstavništva HTZ-a u Francuskoj

Nevenka Fuchs, direktorica predstavništva HTZ-a u Švicarskoj

Ivica Sršen, direktor predstavništva HTZ-a u Belgiji

Nevenka Komarica, voditeljica predstavništva HTZ-a u SAD-u

Josip LoziÊ, voditelj predstavniπtva HTZ-a u Velikoj Britaniji

Odličan turistički rujan (+8% u turističkim dolascima i noćenjima)

donio je pozitivan pomak u odnosu na rezultate za razdoblje

siječanj/kolovoz. Kao što je već poznato, u kolovozu su strani gosti

realizirali 2% pada, podjednako u dolascima i noćenjima, čemu je

svakako razlog bilo neuobičajeno loše vrijeme za ovo doba godine.

Struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, s visokim udjelom

smještajnih jedinica u kampovima i kod privatnih iznajmljivača,

rezultirala je činjenicom da su gosti koji su koristili takav oblik

smještaja, posebice oni koji su odmor organizirali individualno, ra-

nije napuštali odmorišta uslijed nepovoljnih vremenskih prilika, ili

su pak odmor otkazivali u posljednji trenutak.

Unatoč vrlo dobroj posjećenosti naših destinacija u rujnu, sveuku-

pno gledano možemo zaključiti da dosadašnji tijek sezone karakter-

izira određeni zaostatak u rezultatima «glavnih» tržišta Njemačke

(-2% u dolascima, te broj noćenja jednak prošlogodišnjem) i Italije

(-1% u dolascima i -4% u noćenjima), kao i Francuske (-12%

u dolascima i -10% u noćenjima), tržišta koje je do ove godine

bilježilo najsnažnije stope rasta. Česi, nažalost, već nekoliko godina

za redom bilježe minuse, koji ove godine iznose -4% u dolascima

i -2% u noćenjima. Po prvi puta nakon deset godina negativne

pokazatelje bilježi mađarsko tržište (-10% u dolascima i -8% u

noćenjima), čemu je, osim gospodarske krize u toj zemlji, svakako

«kumovala» i negativna medijska atmosfera nastala nakon rušenja

bespravno sagrađenih objekata u vlasništvu Mađara na Viru, ali

i nastojanja tamošnjih turističkih djelatnika da goste zadrže na

domaćim destinacijama i odvrate ih od putovanja u inozemstvo,

posebice Hrvatsku koju doživljavaju kao najopasnijeg konkuren-

ta.

Zaustavljanje visoke stope rasta iz prethodnih godina zamjetno je i

na tržištu Nizozemske, koje se ove godine «stalo» na -1% dolazaka,

te broju noćenja jednakom onom iz 2005. Vrlo visok udio bo-

ravka Nizozemaca u kampovima, u korelaciji s lošim vremenskim

prilikama tijekom kolovoza, zasigurno je značajan razlog ovakvim

pokazateljima. Belgija je ostvarila +1% u dolascima, no istovreme-

no i -4% u noćenjima. Pad je udio organiziranog prometa uslijed

ukidanja subvencija, uvođenja nove stope PDV-a, kao i visokih

cijena u Dubrovniku (najznačajnijoj destinaciji za belgijske orga-

nizatore putovanja) očigledno su ostavili posljedice na rezultate s

ovog tržišta.

Iako je početak sezone nagovještavao potencijalni pad gostiju iz

Velike Britanije, rasplet sezone nam donosi +4% u dolascima, te

+2% u noćenjima s ovog, posljednjih godina sve značajnijeg tržišta.

Slična je i situacija na tržištu Skandinavije. Kumulativni porast

od 5% u dolascima i 2% u noćenjima donijeli su dobri rezultati

Švedske (+5% u dolascima i noćenjima) i Norveške (+21% u dol-

STAN

JE N

A TR

ŽIŠT

IMA


ascima i +17% u noćenjima), koji su kompenzirali minuse s tržišta

Danske (-5% u dolascima i -8% u noćenjima) i stagnaciju Finaca.

Značajan porast u ovoj godini bilježi tržište Austrije (+7% u dol-

ascima i +8% u noćenjima). Ova činjenica posebno veseli u kon-

tekstu ukupnog emitivnog potencijala tržišta u kojem Hrvatska

zauzima izuzetno važno mjesto. Slično možemo konstatirati i za

Sloveniju, koja je premašila 900.000 posjeta i 5,5 milijuna noćenja

Slovenaca u našoj zemlji, čime se još snažnije učvršćuje na trećem

mjestu za Hrvatsku najznačajnijih emitivnih tržišta.

Za razliku od Češke, susjedna Slovačka već drugu godinu za redom

bilježi odlične pokazatelje, te u ovoj godini govorimo o +19% u

dolascima i +18% u noćenjima. Hrvatska je već dugi niz godina

odredište «broj jedan» za Slovake.

Vrlo visoku stopu porasta ostvarila su i tržišta Španjolske (+30%

dolasci, +33% noćenja), te Švicarske (+22% dolasci, +15%

noćenja). Riječ je o tržištima s velikim potencijalom i mogućnošću

zadržavanja visoke stope rasta i u narednim godinama.

Dugogodišnji «gubitnik» Poljska, izgleda da se ponovo oporav-

lja, ostvarivši u ovoj godini porast od 10% u dolascima i 19% u

noćenjima. Najave govore da bi se sličan trend mogao nastaviti i

u 2007. Ruski su turoperatori ipak uspjeli «odoljeti» udaru nasta-

lom uslijed povišenja cijena, ukidanja subvencija i uvođenja dife-

rencijalne stope PDV-a, ostvarivši izvanrednih +34% u dolascima

i noćenjima. Odličan je i rezultat s tržišta SAD-a (+33% u dol-

ascima i +29% u noćenjima), gdje s optimizmom možemo ući i

u narednu sezonu, posebice u kontekstu činjenice da se po prvi

puta (Delta Airlines) uvode direktni letovi sa sjevernoameričkog

kontinenta za Hrvatsku, što će svakako biti poticajan čimbenik za

turistički promet prema našoj zemlji.

Na kraju valja spomenuti i odlične rezultate domaćih gostiju: +7%

u dolascima i +8% u noćenjima. Za vjerovati je, da je za ovakvo

povećanje zaslužan i pojačani inspekcijski nadzor iznajmljivača, s

ciljem suzbijanja boravka gostiju «na crno».

NJEMAČKAPrema anketi koju smo proveli među turoperatorima, možemo

izvijestiti da realizirani buking varira u rasponu od određenog po-

rasta, do pada u odnosu na prethodnu godinu. Organizatori put-

ovanja ističu povećanje cijena kao glavni razlog za ostvareni pad

bukinga. Ipak, većina ističe vrlo dobru prodaju u posezoni.

Treba istaknuti da se klima u njemačkom društvu ipak polako mi-

jenja na bolje i da je prisutno nešto više optimizma nego prijašnjih

godina. I analize putovanja njemačkih građana za 2005. godinu

pokazuju uzlazni trend. Ponovo ih je putovalo više od 66 milijuna,

a na svojim su putovanjima potrošili cca. 58 mlrd. eura. Također,

Nijemci su u 2005. godini više putovali u inozemstvo (68% uku-

pnih putovanja, u odnosu na 62% godinu dana ranije) a aktualne

procjene govore da će slični trendovi biti nastavljeni i u 2006. go-

dini. Ono što se sigurno neće promijeniti preko noći je gospodar-

ska situacija. Zbog nje će Nijemci (ili veći dio njih) i dalje biti

vrlo osjetljivi na cijene što se iz ovog izvješća i prepoznaje. Zato

valja posebno voditi računa o cjenovnoj politici tj. o „vrijednosti za

novac“ kada je riječ o njemačkom tržištu.

Prodaja turističkih aranžmana i prijevoznih karata u Njemačkoj

putem Interneta, prema analizi tvrtke Web-Tourismus iz Münche-

na, bilježi i dalje značajan rast i u 2005. godini je dosegnula vri-

jednost od 9,45 milijardi eura ( što je povećanje od 37% u odnosu

na 2004.).

Njemački ministar fi nancija gosp. Peer Steinbrück pozvao je putem

medija njemačke građane da manje putuju na odmor i na taj način

štede za starost i zdravstvenu skrb, te da više računa vode o općem

dobru svoje zemlje, a manje o osobnim interesima. Njegova izjava

izazvala je negodovanje u njemačkim turističkim krugovima.

U razdoblju siječanj – rujan, s njemačkog smo tržišta ostvarili

1.442.384 dolazaka i 10.665.573 noćenja. Rezultat je u odnosu

na prethodnu godinu 2% slabiji u dolascima, dok su noćenja na

prošlogodišnjoj razini. Činjenica da su odlični rezultati predsezone

potpuno poništeni u dva glavna mjeseca sezone, govori nam da up-

ravo ta dva mjeseca moraju biti posebno analizirani po županijama.

Jedan dio loših rezultata sigurno ide „na dušu“ lošim vremenskim

prilikama, naročito u kolovozu, ali je i srpanj zabilježio 2% manje

dolazaka, unatoč izvrsnom vremenu. Dakle, za ovakvo stanje post-

oje razlozi koje moramo detektirati i poduzeti mjere da sadašnju

stagnaciju ponovo usmjerimo prema pozitivnim trendovima.

Turoperatori se uglavnom žale na previsoke cijene u hotelima sa

dvije i tri zvjezdice, koje ne odgovaraju ponuđenoj kvaliteti. Spo-

minju i primjere odličnih hotela sa četiri i pet zvjezdica, gdje cijene

i nisu upitne, ali je upitna ponuda u samoj destinaciji koja nije



na kvalitativnoj razini smještajnih objekata. Nadalje, moramo spo-

menuti i primjedbe ADAC-a koji primjećuje da su cijene u auto

kampovima u posljednjih pet godina porasle 35,6% (Italija je is-

tovremeno rasla 12%) te da i u tom segmentu danas imamo nivo

cijena koji ne odgovara ponuđenoj vrijednosti.

Sukladno najavama, mjesec rujan je opravdao očekivanja i smanjio

dio zaostatka iz srpnja i kolovoza. Sigurno je da ćemo do kraja

godine zaostatak u dolascima dodatno smanjiti budući je buking

dobar i u listopadu, te da ćemo do kraja sezone u dolascima dostići

lanjske rezultate.

TUI

U Istri i na Kvarneru bilježe jednoznamenkasti minus u odnosu

na prošlu godinu. U naletima na Dubrovnik bilježi dvoznamen-

kasti minus, dok im je buking vezan za nalete na Split, kako kažu,

u dobrom plusu. Razloge smanjenoj potražnji vide isključivo u

cijenama koje ne odgovaraju pruženoj kvaliteti. Također ističu i

nekorektnost u ponašanju nekih hrvatskih partnera koji se ne drže

ugovora i ne izvještavaju na vrijeme o problemima na terenu, kao

što su buka, nedovršena gradilišta odnosno nedovršeni bazeni.

Zbog tih su činjenica ove godine iznimno imali više reklamacija

nego dosadašnjih godina.

Skreću pažnju i na činjenicu da se sve više hrvatskih hotela mod-

ernizira i dovodi na standard četiri ili pet zvjezdica. Sukladno tome,

povećava se i cijena, međutim, ponuda izvan hotela ostaju ista,

odnosno u destinacijama nema dodatnih poboljšanja ponude.

Upravo pripremaju kataloge za slijedeću godinu, ali budući su od

nekih hotelijera ponovo dobili povećanje cijena, nisu preveliki op-

timisti.

ITS (REWE GRUPA)

Autoprogram

Do sada su bukirali 34.000 putnika, što znači da je ukupni buking

u plusu od 4,6%. Iznimno su zadovoljni bukingom u Dalmaciji,

dok su Istra i Kvarner na razini prošle godine.

Avio program

Kao i većina drugih TO, ITS bilježi minus u bukingu avio pro-

grama. Naleti na Split su ukupno u minusu od 5%, te je bukirano

12.500 putnika. Naleti na Dubrovnik su u minusu od 35%, a

bukirano je 5500 putnika. Također ističu nesrazmjer između vri-

jednosti i cijene koštanja aranžmana kao glavni razlog lošeg buk-

inga. Ističu zabrinutost za slijedeću godinu, budući da su i oni od

nekih hotelijera dobili više cijene.

MISIR

Ovu će god završiti sa cca. 5% porasta, što znaci da na kraju se-

zone računaju sa ukupno 20.000 putnika. Pred i post sezonom,

vrlo su zadovoljni, dok su lošiji buking zabilježili u glavnoj sezoni.

Nedostajalo im je i avionskih sjedala, a ponegdje i hotelskih kapa-

citeta. Vrlo dobro su plasirali klasična grupna kružna putovanja,

tako da taj program za slijedeću godinu žele i proširiti. U program

uvrštavaju sve više i male obiteljske hotele. I oni ističu zabrinutost

za slijedeću sezonu, zbog previsokih cijena.

NECKERMANN ( Thomas Cook)

Autoprogram

Ukupno bilježe minus od 4%. U Istri su bukirali 6.250 putnika

u hotelima i 3.600 u apartmanima. Osim Poreča i Rovinja, svim

ostalim destinacijama u Istri su zadovoljni.

Na Kvarneru su ostvarili promet od 3.500 putnika u hotelima i 220

u apartmanima, što je za 8,6% slabiji rezultat od prošlogodišnjeg.

Najviše problema imali su u Novom Vinodolskom.

Avio program

Računaju da će godinu završiti sa minusom od 10–12 % u ovom

programu. Buking vezan na nalete na Dubrovnik u minusu je 20

%, dok je onaj vezan na nalete na Split u minusu od 5 %. I oni

ističu previsoke cijene kao glavni razlog slabije potražnje i izražavaju

zabrinutost za slijedeću godinu.

DER/ADAC

Bukingom su uglavnom zadovoljni, a ukupno bilježe dvoznamen-

kasti plus. Za slijedeću su godinu zabrinuti zbog cijena, ponegdje

povećanih za 10–15 %.

ALLTOURS

U Hrvatskoj rade isključivo avio program, vezan na zračne luke

Split i Dubrovnik. Za sada zadovoljni bukingom koji je na

prošlogodišnjoj razini.

ID RIVA TOURS

Ukupan buking je za 5% bolji u odnosu na prošlu godinu. Ostvari-

li su izvrstan buking u rujnu u hotelima, privatnom smještaju i na

krstarenjima. Očekuju puno bolju posezonu od prošlogodišnje.


FTI-BIGXTRA

Buking avio programa u Dalmaciji je u padu. Najbolje se prodaje

auto program u Istri i na Kvarneru. Kao razlog za pad bukinga avio

programa navode povećanje cijena.

Bemex Reisen

Buking je u laganom padu u odnosu na prošlu godinu. Najbolje se

prodaju destinacije Istra i Kvarner.

Reisebüro Gusic

Buking je nešto bolji nego prošle godine. Hoteli i privatni smještaj

prodaju se podjednako dobro. Najbolje prodavane destinacije su

Istra i Kvarner.

Reisebüro Tomic

Vrlo su zadovoljni bukingom i očekuju porast od 12% u odnosu

na prošlu godinu.

Reisebüro Zlataric

Zadovoljni su bukingom za destinaciju Zadar i imaju gotovo pot-

puno rasprodane letove u rujnu i listopadu. Letove za Brač su bili

prisiljeni stornirati zbog visokih cijena hotela.

ALPETOUR

Buking je u laganom padu u odnosu na prošlu godinu. Najbolje

prodavana destinacija je Istra, a dobro su prodavane i kružne ture.

Kao razlog pada navode povećanje cijena.

ITALIJANjihov se program sastoji većim dijelom iz hotela, a manjim od

apartmana u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji, gdje se narednih go-

dina planira proširiti ponuda. Dana 31. srpnja 2006. Ministarstvo

turizma i kulturnih dobara Italije otvorilo je javnu anketu na web

stranici www.turistiprotagonisti.it za Talijane koji putuju u ino-

zemstvo. Na toj web stranici svaki gost može iznijeti svoje mišljenje

vezano uz opredjeljenje za stranu turističku destinaciju umjesto

domaće. Postavljena su pitanja:

1. Zašto ste se opredijelili za određenu destinaciju (i koju)?

2. Što ste primijetili kao novost u toj destinaciji?

3. Koja iskustva u hotelijerstvu bi trebalo kopirati u Italiji?

4. Koje usluge, zabava i ostale mogućnosti mogu poboljšati talijan-

ski turistički sustav?

Nakon analiza svih pristiglih anketa proizašlo je da su razlozi za

odlazak Talijana na godišnji odmor višestruki.

Prvi i osnovni razlog su visoke cijene turističkih usluga u Ital-

iji. «Kompletna će analiza biti dostavljena svim subjektima u

turističkom sektoru koji će usporedbom i novim saznanjima

pomoći Italiji da bude konkurentnija ostalim turističkim desti-

nacijama.» rekao je ministar Rutelli. Usput nije propustio pozvati

Talijane da u što većem broju provedu svoje godišnje odmore u

vlastitoj zemlji.

Negativno ozračje vezano uz ekonomsku situaciju talijanskog gos-

podarstva i sve mjere ekonomske politike koje se moraju poduzeti

radi konsolidiranja vanjskog duga od strane nove vlade, natjeralo je

Talijane na sljedeća razmišljanja:

promjena vlade prouzročit će restriktivniju politiku (porezi, po-

rasti cijena, vrijednost novca i sl.) radi smanjenja vanjskog duga

što nameće EU,

ekonomska situacija neće doživjeti brzo poboljšanje,

socijalna davanja i socijalna sigurnost bit će ugroženi,

povećanje osobnih primanja je neizvjesno,

povećanje cijena kretat će se između 5-7%.

Naravno, u takvom kontekstu sigurno je da će u odluku Talijana o

odabiru odmorišne destinacije veliku važnost imati odnos kvalite-

ta/cijena, koji je ponegdje u Hrvatskoj, posebice u segmentu kam-

pova, ove godine neprimjeren.

Činjenica je da ove godine nakon dužeg vremena bilježimo blagi

pad s talijanskog tržišta. Uvjereni smo da razloge smanjenja dol-

azaka i ostvarenih noćenja Talijana treba tražiti ne samo u njihovoj

ekonomskoj situaciji i nesigurnom ozračju koji se stvara uslijed

ekonomskih mjera novoizabrane vlade, već i u različitim tržišnim

uvjetima prouzročenih od strane konkurentskih destinacija i naših

turističkih subjekata.

Promotrimo li ovogodišnje pokazatelje kronološki, možemo kon-

statirati da je turistička sezona s tržišta Italije počela s nešto lošijim

rezultatima koje smo ostvarili za vrijeme uskršnjih praznika.

Nakon uskršnjih praznika bilježe se bolji rezultati za sve regije,

u vremenu travanjskih prazničnih «mostova» i za vrijeme prvos-



vibanjskog praznika. Lipanj i srpanj donose nam otprilike rezultate

približno jednake prošlogodišnjima, dok se u kolovozu (najvažniji

mjesec za talijansko tržište) bilježi pad ostvarenih dolazaka od 2%

i pad noćenja od 4% (-17.900 dolazaka i -236.760 noćenja). Ti su

minusi prvenstveno ostvareni u Istri i na Kvarneru, gdje se bilježi

podbačaj većinom u kampovima, prouzročen najčešće neadekvat-

nim porastom cijena i lošim vremenskim prilikama. Ostvareni

minus iz kolovoza, zbog velikog broja dolazaka i noćenja koncen-

triranih u tom razdoblju, nažalost, teško se mogao kompenzirati

rezultatima u ostatku godine. Naime, ne smijemo zaboraviti da

se u mjesecu kolovozu ostvaruje skoro 50% ukupnih dolazaka i

noćenja s talijanskog tržišta.

U rujnu se vremenski uvjeti poboljšavaju, te u tom mjesecu

bilježimo porast, kako u dolascima tako i u noćenjima (+4% dol-

azaka i +2% noćenja). Takav rezultat je manjim dijelom kompen-

zirao zaostatak za prošlogodišnjim pokazateljima u dolascima, ali

ne i u noćenjima. Na kraju rujna bilježimo zaostatak od 14.723

dolazaka i 240.746 noćenja.

Prema prikupljenim podacima od talijanskih organizatora put-

ovanja, njihov promet prema Hrvatskoj uglavnom nije podbacio.

Većina turoperatora srednje i južne Italije izuzetno je zadovoljna

ostvarenim rezultatima. Ipak, u usporedbi podataka 2005./2006.

uočavaju se veliki raskoraci (primjer MareNostrum iz Pescare).

Nažalost, podaci knjiženja, koje turoperatori nerado daju, često

nisu mjerodavni. Stiče se dojam da se ne iznose realni brojčani

pokazatelji brojkama kako bi se stekao bolji rejting u Hrvatskoj,

odnosno bolji kredibilitet kod hotelskih kuća.

Prijevoznici SNAV i Jadrolinija (podaci Amarorija-lučki zastupnik

za Italiju) izuzetno su zadovoljni ostvarenim rezultatima. Prema

riječima komercijalnog direktora SNAV-a Claudia di Mare, bro-

dar je polučio gotovo iste rezultate kao i prošle godine, premda su

ove godine smanjili kapacitete na linijama za Hrvatsku (ukinuta

je linija SNAV-a na relaciji Ancona–Zadar, a kapacitet plovila na

relaciji Pescara-Starigrad-Split je smanjen.

Sicilijanski organizatori putovanja koji u Hrvatsku kreću isključivo

charter letovima također iznose pozitivne podatke. Ističu dobru

popunjenost zrakoplova premda ove godine imaju veći broj rotaci-

ja, a susrećemo i nove organizatore putovanja. Ovim se potvrđuje

uspješnost svih poduzetih aktivnosti u Siciliji, poglavito radionice

B2B i sudjelovanja na trade sajmu Sicilija Travelexpo u Palermu.

Premda nam je ove godine geopolitička situacija bila naklonjena,

kao i cvjetanje algi te pojava meduza u Tirenskom moru, mnogo-

brojni Talijani (last minute gosti, koji nisu uplatili nikakvo put-

ovanje) zbog nepovoljnih vremenskih prilika ostali su radije kod

kuće. Klima se ovo ljeto “poigrala” i sa srednjom Italijom gdje je

kišilo gotovo svaki dan u mjesecu kolovozu.

Nažalost, do kraja godine trenutni se minus ne može nadokna-

diti (obzirom da preostali mjeseci imaju vrlo mali udio u ukupnim

godišnjim pokazateljima), te stoga predviđamo da će realizaci-

ja s talijanskog tržišta u završnici ostati na -1% dolazaka i -4%

noćenja.

SLOVENIJA

Ostvarenim rezultatima na slovenskom tržištu za prvih devet

mjeseci možemo biti izuzetno zadovoljni. Naime, iako je nakon

vrlo uspješnog srpnja, kad su Slovenci bili najbrojniji strani gosti

u Hrvatskoj i imali povećanje od 4% u kumulativu, došlo do

laganog pada od 1% noćenja u kolovozu, tržište se i dalje kreće u

granicama predviđanja i bilježi ukupni kumulativni rast od 3%

u odnosu na prethodnu godinu. U apsolutnom iznosu navedeno

predstavlja skoro 200.000 noćenja.

Kolovoz je, nažalost, vremenski bio jako nepovoljan, a ovo je

tržište zbog blizine, dobrog praćenja hrvatskih medija i svoje

usmjerenosti na kampiranje i privatni smještaj, u najvećoj mjeri

osjetilo posljedice.

Međutim posezona, odnosno rujan, je bila vremenski izuzetno

povoljna, što je rezultiralo velikim povećanjem u odnosu na isto

prošlogodišnje razdoblje. U rujnu je ostvareno više od 409.000

noćenja, što je za oko 70.000 noćenja više nego prošle godine.

U kumulativu za devet mjeseci ostvareno je više od 900.000 dol-

azaka i više od 5,5 milijuna noćenja, pa sa sigurnošću možemo

najaviti da će ovo biti najuspješnija sezona na slovenskom tržištu.

Navedeno povećanje od 3% u odnosu na prošlu godinu će se i

zadržati do kraja godine. Slovenski gosti su, prema pokazateljima

noćenja, na drugom mjestu po udjelu u ukupnom turističkom

prometu, odmah iza Njemačke.

U tom kontekstu treba spomenuti i sve brojnije aktivnosti

nositelja turističke ponude u Hrvatskoj, koji su shvatili da bez

aktivnog sudjelovanja u promociji na ovom tržištu ne mogu

očekivati povećanja, niti održavanje prethodno postignutih do-

brih rezultata.

U regionalnoj distribuciji slovenskih gostiju, primjećuje se lagano

preusmjeravanje od Istre prema Dalmaciji, pa je Istra imala pad


od 4%, Kvarner isto tako, ali samo u kolovozu, a veća povećanja

bilježe Zadarska, Šibenska i Dubrovačko-neretvanska regija, i

to u rasponu od 5-14%. Navedeno je u velikoj mjeri izazvano i

strukturom kapaciteta, ali sigurno nije zanemarivo da su nasto-

janja i aktivnosti dalmatinskih regija na ovom tržištu neusporedi-

vo veća. Tijekom devetog mjeseca gotovo sve regije su zabilježile

velika povećanja Slovenaca, i to u rasponu od 15-30%, što se

odrazilo i na godišnjim rezultatima.

Većina turoperatora u Sloveniji izražava zadovoljstvo realizacijom

i tijekom turističke sezone, iako vrlo teško daju podatke, pa se

može procijeniti da imaju prosječno povećanje gostiju od 5-10%.

Prisutne su, nažalost i primjedbe, koje se gotovo u pravilu odnose

na gostoljubivost domaćina i čistoću okoliša, te ponegdje na ci-

jene, iako primjećuju i poboljšanja u svim segmentima.

Obzirom na izrazito povoljne cjenovne ponude aranžmana u

bližim konkurentskim turističkim destinacijama, Hrvatska po-

nuda mora ozbiljno analizirati svoju cjenovnu politiku, kako ne

se ne bi dogodilo da postanemo destinacija koja ne nudi dobru

„vrijednost za novac“, što se sve češće čuje u turističkim krugovi-

ma, i to ne samo u Hrvatskoj.

Temeljem svega navedenog, očekujemo do sada najbolju

turističku sezonu na slovenskom tržištu, s više od 950.000 dol-

azaka i 5.600.000 noćenja. Prostora za povećanja još uvijek ima

i to u agresivnijoj, aktivnijoj i raznovrsnijoj ponudi, te njenoj

kvalitetnoj medijskoj promociji, posebno u pred i posezonskom

razdoblju.

ČEŠKAU našim ranijim predviđanjima, izvješćima i komentarima, do kra-

ja sezone smo očekivali pad noćenja u odnosu na 2005. u rasponu

od 4 do 5%, premda su ocjene ovdašnjih turoperatora s početka

godine i nakon turističkog sajma „HOLIDAY WORLD“ u veljači,

ukazivala na rezultate približno jednake prošlogodišnjima.

U međuvremenu je došlo do znakovitog ali očekivanog smanjen-

ja broja dolazaka i noćenja iz Češke u lipnju (-8% u dolascima,

odnosno -7% u noćenjima), što je donijelo manjak od 53.000

noćenja. S razlogom smo očekivali da će srpanj biti barometar

uspješnosti sezone, jer se u tom mjesecu realizira 38% svih dol-

azaka čeških turista u Hrvatskoj. U srpnju je ostvaren minus od

5% u dolascima i 4% u noćenjima, tj. ukupni manjak od 62.000

noćenja. U kolovozu je ostvaren manjak od 20.000 noćenja ili 2%,

dok je u rujnu ostvaren višak od 38.000 noćenja, tj. 7% više nego

u 2005. Kolovoz u ukupnoj strukturi donosi 30%, a u rujan 14%

ostvarenih dolazaka/noćenja.

U totalu, u razdoblju siječanj-rujan 2006., Hrvatsku je posjeti-

lo 598.100 čeških turista, koji su ostvarili 3.979.190 noćenja.

Prosječno su češki turisti u Hrvatskoj boravili 6-7 dana.

Struktura prema županijama je sljedeća:

Splitsko-dalmatinska županija

209.490 dolazaka i 1.487.109 noćenja ili 38%

Istarska županija

92.844 dolazaka i 622.815 noćenja ili 16%

Primorsko-goranska županija


Zadarska županija


Šibensko-kninska županija


Dubrovačko-neretvanska županija

34.650 dolazaka i 245.301 noćenja ili 6%,

Ostatak Hrvatske

19.464 dolazaka i 98.479 noćenja ili 2%.

Ukupno ostvareni rezultati predstavljaju pad dolazaka u Hrvatsku

od 4% odnosno pad noćenja od 2%, tj. ukupni manjak od 92.000

noćenja u odnosu na 2005.

Ipak, podaci su različiti prema regijama-županijama:

- ukupni pad noćenja u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 7%, u

Istarskoj županiji 6%, Zadarskoj 5%, a Šibensko-kninskoj 3%.

- povećanje broja noćenja ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj

županiji (3%) i u Splitsko-dalmatinskoj (2%) - u ovoj županiji se

ostvaruje 38% svih dolazaka i noćenja čeških turista u Hrvatskoj.

Na češkom tržištu su se promijenile mnoge okolnosti i ovisno o

našoj daljnjoj percepciji istog, postoje realne pretpostavke da se ono

u cijelosti stabilizira i nadalje ostane jedan od važnih čimbenika u

ukupnom rezultatu hrvatskog turizma. Naravno, unatoč smanjen-

jima posjeta Hrvatska i njena obala ostaju i dalje na prvom mjestu

omiljenih destinacija za češke turiste.



AUSTRIJAOstvareni turistički rezultati za devet mjeseci na tržištu Austrije i

dalje su izvrsni. Ostvareno je 717.694 dolazaka, uz indeks od 107.

Navedeni indeks bolji je za 5% od indeksa stranih gostiju na razini

države, dok je u ukupnom zbroju gostiju bolji za 4%. Realizirano

je i 3.933.744 noćenja, uz indeks 108. Obzirom da se sa austri-

jskog tržišta očekuje realizacija dodatnih grupa i individualaca u

listopadu, uvjerenja smo da će broj noćenja premašiti impozantnu

brojku od 4 milijuna.

Rujan je u dolascima bio bolji za 6%, a u noćenjima za 8%, što još

jednom ukazuje na činjenicu da su Austrijanci i te kako zahvalni

gosti posezone.

Sagledavajući ostvarenu statistiku za devet mjeseci po turističkim

regijama, veseli podatak da su Austrijanci svugdje u «pozitivi».

Kod Istre je povećanje u dolascima od 3% ostvareno uz 278.848

dolazaka, a noćenja su bolja za 5% (ostvareno ih je 1.811.605).

Kvarner bilježi povećanje u dolascima od 9%, ostvareno uz 178.853

dolazaka, a realizirano je i 1.009.196 noćenja indeksom ostvarenja

od 109.

Zadar je u dolascima i noćenjima u povećanju od 18%.

Splitsko-dalmatinska regija je samo u rujnu u dolascima slabija za

4% dok su noćenja bolja za 4%.

Šibensko-kninska regija je za devet mjeseci u dolascima bolja za

6,7% dok su ostvarena noćenja bolja za 6,8%.

Dubrovačko-neretvanska regija za rujan u dolascima bilježi porast

od nevjerojatnih 45%, dok su noćenja u porastu od 19%.

Navedeni pokazatelji ilustrativno pokazuju koliko Austrijanci vole

čitavu našu obalu. Proširenje prometa na južne regije zacijelo je

omogućio i novi auto puta do Splita.

Kako se i službeno turistička sezona bliži kraju, organizatori put-

ovanja uglavnom iskazuju zadovoljstvo ovogodišnjom prodajnom

realizacijom. TERRA, ADRIA, ITS BILLA, NOVASOL, INTER-

HOME, više su nego zadovoljni ostvarenjem, što pokazuju i re-

zultati. Poneki, kao što su GRUBER, SPRINGER smatraju da je

umanjenju njihovih rezultata pridonijelo intenziviranje individu-

alnih putovanja, naročito za Dalmaciju. Avio aranžmani su se iz

navedenog razloga prodavali lošije nego prošle godine, a Springer

ih je na početku turističke sezone i stornirao.

Pouku koju u svakom slučaju iz ove sezone moramo izvući je da

treba voditi računa o sljedećim negativnim elementima: nekorekt-

no podizanje cijena od strane nekih hotelijera, cjenovne promjene

tijekom sezone, kao i stopiranje bukinga organizatorima putovanja

uoči vrhunca turističke sezone.

Reisen Terra Salzburg

Prodali su 78.863 paxa, naprema 67.236 paxa lani, što predstavlja

porast od 17,3%. Najveći porast ostvaren je u hotelskom smještaju

i to 35,1%, dok je u apartmanskom smještaju realizirano +5,6%.

Najveći porast bilježi Dalmacija 27,5% (hoteli 69,1%, apartmani

6,3%), Kvarner 25% (hoteli 54,8%, apartmani 3,7%), te Istra

7,2% (hoteli 8,6%, apartmani 6,2%). Financijski efekti bolji su im

u odnosu na prošlu godinu za 24,4%.

Gruber Reisen Graz

Realizirali su 26.044 paxa, što predstavlja pad od 11,5%. Od toga

je avionskih gosti ju 10.061 ili 14% manji nego lani.

Adria Reisen Wien

Prodali su 19.208 paxa. Prošle godine su realizirali 19.897 paxa,

no zadovoljni su ostvarenjem fi nancijskog rezultata koji je već sada

bolji nego u 2005.

ITS BILLA Wien

Realizirali su 16.800 paxa, što je 28% više u odnosu na prošlu

godinu,

Springer Reisen Klagenfurt

Prodano je 9.438 paxa, naprema 9.524 paxa lani. Očekuju re-

alizaciju velike grupe u studenom u Opatiji, čime bi i premašili

prošlogodišnji broj gostiju. Najviše ih veseli trajanje boravka indi-

vidualnih gostiju, koje je u prosjeku iznosilo 6,75 noći po osobi,

što je više nego dobro. Kod grupa i bus programa ostvaruju u pros-

jeku 2,84 noći po boravku.

NOVASOL Innsbruck

Kao najjači prodavač smještaja u privatnim vilama i apartmanima,

ostvarili su porast preko 100%. u odnosu na prošlu godinu.


INTERHOME Innsbruck

Ostvarili su povećanje prometa od 26,4%, što se uglavnom odnosi

na male privatne objekte. Sam rujan bio je bolji za 30,3%.

SABTOURS/RAML Reisen Linz

Veoma su ponosni ostvarenim rezultatima na ove godine uspostav-

ljenom charteru Linz-Zadar. Realizirali su preko 600 gostiju, što za

prvu sezonu smatraju više nego dobrim.

Pojedinačni aranžmani

Lijepo vrijeme u rujnu pridonijelo je velikom interesu i dodatnoj

potražnji za putovanjem u Hrvatsku. Izuzetan interes nastavlja

se i u listopadu. Navedeno ukazuje da Austrijanci i te kako vole

putovati i u posezoni. To je ono što nas mora i te kako veseliti, a

ujedno i obavezati da kvalitetnu turističku uslugu pružamo kon-

tinuirano, te da i ponuda posezone mora biti i dalje atraktivna i

raznovrsna.

NIZOZEMSKAGotovo svi nizozemski turoperatori od kojih su prikupljeni

podaci o prodaji, zadovoljni su ovogodišnjim rezultatima.

Službena NIPO statistika također pokazuje 14% bolje turop-

eratorske rezultate nego lani. Izostanak individualnih gostiju u

kolovozu, koji je prouzročio i kumulativnu stagnaciju brojčanih

pokazatelja, svi odreda pripisuju izuzetno lošim vremenskim

prilikama i određenim dijelom negativnim novinskim člancima

o nizozemskom novinaru koji je napadnut u Splitu.

• OAD REIZEN – nakon podvlačenja crte na koncu rujna,

imaju 1% više gostiju nego lani. Očekivali su bolje rezultate

- Istra je neznatno podbacila, ali je podbačaj nadoknadila Dal-

macija. Žele ulagati sredstva u udruženo oglašavanje u 2007.

• I.D. RIVA TOURS – zadovoljni su ostvarenim rezultatima - u

konačnici će imati između 5 i 8% više gostiju nego lani. Iako

su od strane hotelijera dobili solidne cijene, nije bilo dodatnih

posebnih uvjeta, popusta i sl. Radeći analizu cijena, došli su do

zaključka da je Istra povisila cijene između 5 i 10% u odnosu

na lanjsku sezonu, dok je Dalmacija uglavnom ostala na istoj

cjenovnoj razini. Žele ulagati sredstva u udruženo oglašavanje

u 2007. godini.

• HAPPY HOME – u odnosu na prošlu godinu imali su 25%

lošiji buking.

• KRAS – u 2006. u odnosu na 2005. bilježe rast bukinga od

100%. Navedeno iznosi preko 14.000 noćenja. U posezoni su

se odlično prodavale biciklističke ture po Istri. Gospođa odgov-

orna za hrvatsko tržište, Helle vn Doorn, prelazi u sestrinsku

tvrtku OAD Reizena, Bex Reizen, gdje će se zauzeti da Hrvatsku

uvrste u svoje programe.

• DE JONG INTRA VAKANTIES – izuzetno su zadovoljni

sezonom. Imaju 30% bolji buking nego lani. Žele ulagati sred-

stva u udruženo oglašavanje u 2007.

• TIME TO TRAVEL TOURS – novi turoperator koji je ove

godine počeo prodavati Hrvatsku. Sudjelovali su na sajmu 50

Plus. Iako su za ovo ljeto prodali samo 75 aranžmana ne odu-

staju od Hrvatske. Koncem mjeseca putuju u Dubrovnik i Split

zbog zakupa kapaciteta.

• VITAL – 2000 – izuzetno su zadovoljni ovogodišnjim rezul-

tatima. U 2005. godini imali su 3.396 gostiju koji su ostvarili

39.201 noćenja. Ove godine su imali 3.721 gosta, koji su ost-

varili 43.334 noćenja. Navedeno predstavlja 10% više dolazaka

nego lani, kao i 10,5% vise noćenja.

• VACANCESELECT – na koncu sezone imaju preko 30%

bolji buking, uz 50% bolje fi nancijske rezultate, što je premašilo

sva očekivanja.

• VRIJ UIT – član grupacije Th omas Cook zadovoljan je re-

zultatima ovogodišnje sezone. Imali su nešto više od 15.000

putnika koji su Hrvatsku posjetili osobnim automobilima i au-

tobusima. Nemaju avio programe.

• VACANSOLEIL – zabilježili su 23% povećanja prodaje, te su

izuzetno zadovoljni ostvarenim rezultatima.

• TUI – ove godine bilježe 10% bolje rezultate nego lani. Zado-

voljni su bukingom. Za slijedeću godinu najavljuju nove bus

ture i charter liniju za Pulu. Uglavnom su aktivnosti koncen-

trirali na Istru.

• KRISTAL REIZEN – buking je isti kao i prošle godine. Nisu

posebno zadovoljni sezonom, jer su očekivali nešto bolje rezul-

tate.

• BIZZ TRAVEL – Ove godine su nudili samo Istru. Slijedeće



godine šire program uvrštavajući i Dalmaciju. U Istru su pos-

lali 2.700 gostiju, pola charterima Transavie, pola autobusom,

uglavnom u srpnju i kolovozu. 80% gostiju je bilo mlađe starosne

skupine (prosječna starost 19 god.) čiji su interesi uglavnom sunce,

more i noćni život. Dosta njih je bukirano izlete za Plitvice i Italiju.

Gosti su zadovoljni odredištem, a primjedbe su uglavnom odnose

na cijene koje su više nego što su očekivali.

POLJSKARezultati s poljskog tržišta u prvih devet mjeseci 2006. nadmašili

su optimistična očekivanja. Podaci Glavnog ureda HTZ-a poka-

zuju da je u dosadašnjem dijelu godine u Hrvatskoj registrirano

262.998 poljskih gostiju (index 110) i 1.616.532 poljskih noćenja

(index 119). Poljska je u strukturi noćenja u prvih devet mjeseci

sudjelovala s 3,12 % i prosječnim boravkom u Hrvatskoj od 6,14

dana.

Prvi mjesec posezone, rujan, također pokazuje rast broja dolazaka i

rast noćenja poljskih turista - registrirano je 38.048 poljskih gostiju

(index 116) i 191.026 noćenja (index 116).

U županijama na Jadranu, ostvareno je preko 95% svih dolaza-

ka Poljaka u Hrvatsku, a najveći broj poljskih gostiju zabilježen

je Splitsko-dalmatinskoj županiji (79.670 dolazaka i 531.897

noćenja). Osim Zadarske županije, sve ostale su zabilježile

povećanja.

DOLASCI POLJSKIH TURISTA

Županija Dolasci 1.-9. mj.2006. Indeks 06/05

TZŽ Istarske 35,734 113

TZŽ Primorsko-goranske 33,372 120

TZŽ Ličko-senjske 9,679 107

TZŽ Zadarske 31,501 98

TZŽ Šibensko-kninske 34,215 105

TZŽ Splitsko-dalmatinske 79,670 107

TZŽ Dubrovačko-neretvanske 32,583 121

UKUPNO JADRAN 256,754 110

NOĆENJA POLJSKIH TURISTA

Županija Noćenja 1.-9. mj.2006. Indeks 06/05

TZŽ Istarske 262,608 116

TZŽ Primorsko-goranske 187,246 116

TZŽ Ličko-senjske 43,576 130

TZŽ Zadarske 207,345 111

TZŽ Šibensko-kninske 183,605 119

TZŽ Splitsko-dalmatinske 531,897 126

TZŽ Dubrovačko-neretvanske 189,156 118

UKUPNO JADRAN 1,605,433 119

Izvor: TZ Županija na Jadranu

Poljaci su ove godine uglavnom boravili u privatnom smještaju, i

kampovima (85%), a manjem broju u hotelima.

Poljski su turoperatori zadovoljni rezultatima: za razliku od neko-

liko prijašnjih godina, u njihovim se prodajnim centrima tražilo

«mjesto više».

Poljska izlazi gospodarske recesije, Poljaci osjećaju i koriste pred-

nosti ulaska u EU, drugim riječima, imaju više novaca za sebe i za

putovanja.

Hrvatska kao turistička destinacija i dalje ima visoki ugled u Poljs-

koj, predstavljajući optimalnu kombinaciju uloženog novca za

godišnji odmor i doživljaja Mediterana.

Treba naglasiti da Poljaci kao nikada do sada mogu slobodno puto-

vati i birati između sve brojnijih destinacija i sve atraktivnijih po-

nuda. Sve zastupljeniji transport do destinacije postaje zrakoplov.

I ove godine Poljaci uglavnom nose lijepe uspomene iz Hrvatske, a

većina će se i iduće godine ponovno vratiti u zemlju, te preporučiti

najbližoj rodbini i prijateljima hrvatska odmorišta. Zanemarivi dio

Poljaka doživio je neugodnosti u Hrvatskoj (manji broj prijevara

na naplatnim kućicama, građevinski radovi u sezoni) iz čega treba

izvući pouke, ali u kontekstu ukupnih rezultata ove godine ti prob-

lemi ne «bacaju sjenu» na činjenicu, da se poljski turisti ponovno u

sve većem broju vraćaju u Hrvatsku.

MAĐARSKAU rujnu, Hrvatsku je posjetilo 40.864 mađarskih turista što je 6%

manje nego prošle godine, uz ostvarenje 195.403 noćenja, što je

7% manje nego prošle godine. Negativni trend se nastavio, no u

rujnu su indeksi pada nešto niži nego u kolovozu.

U devet mjeseci Hrvatsku je posjetilo 393.989 mađarskih gostiju,

što je 10% manje nego prošle godine, uz ostvarenje 2.178.911

noćenja, što je 8% manje nego prošle godine.


Mađarski turoperatori su također ove godine, zabilježili slabije

rezultate. Međutim, u rujnu pad nije bio tolikog intenziteta kao

u kolovozu.

Rezultati mađarskih turoperatora:

- TUI Magyarorszag - ukupno bilježe pad bukinga od -0,8%

(5.027 paxa), uz porast bukinga u hotelima od +12,4% (2.638

paxa), te pad bukinga apartmana od -12,2% (2.389 paxa). Fi-

nancijski rezultati su im bolji nego prošle godine.

- Adriatica.net - ukupno bilježe pad broja dolazaka od 0,8%

(11.562 paxa), no slično kao i TUI, bilježe porast broja noćenja

u hotelima (+19%) i pad bukinga privatnog smještaja, te bolje

fi nancijske rezultate nego prošle godine. Bilježe i značajni

porast noćenja u vilama, malim i obiteljskim hotelima, te na

krstarenjima.

- La Grotta - bilježi pad broja putnika od 16% (11.375 paxa).

- Utas tours - bilježi promet na razini prošle godine. Nakon

izuzetno lošeg kolovoza, rujan je donio «oporavak» u broju gos-

tiju.

- Questor travel - bilježi pad broja dolazaka od 20% (3.618

paxa).

- Neckermann - bilježi porast broja dolazaka od 0,1% (8.704

paxa).

- Adriatica kft. - bilježi porast broja dolazaka od 6,98% (2.124

paxa)

- HBC - bilježi porast broja dolazaka od 5% (12.100 paxa).

- Vista - bilježi pad od 20%

Službeni statistički podaci pokazuju kako je u prvih 6 mjeseci

ove godine 15% mađarskih građana manje putovalo na dulja

putovanja u inozemstvo (2 i više dana). Također, svi stručni iz-

vori govore kako je Hrvatska i ove godine bila najvažnija ino-

zemna destinacija za mađarske građane, kada su u pitanju dulja

putovanja.

Jedan od glavnih razloga slabijih rezultata je izuzetno loša gos-

podarska situacija: od nekadašnje najuspješnije članice Nove

Europe, Mađarska danas bilježi najveći proračunski defi cit u

EU i jedan od najvećih u svijetu, a nacionalna valuta je izgubila

na vrijednosti. Tako je kuna u lipnju 2005. vrijedila 34 forinte,

dok je u lipnju 2006. vrijedila 39 forinti, znači gotovo 15%

više.

Jednako snažan utjecaj su imali i negativni medijski prilozi o

rušenjima protuzakonito sagrađenih apartmana na Viru, čiji su

vlasnici mađarski državljani. Gotovo svi mađarski mediji, tisak,

radio i TV, napose komercijalne TV postaje, danima su preno-

sili i netočno, čak nekorektno prikazivali postupke hrvatskih

vlasti na Viru. Brojne fotografi je na naslovnim stranicama, te

fi lmski prilozi sa Vira negativno su utjecali na dotad izuzetno

pozitivni imidž Hrvatske.

Treći razlog su određeni prilozi u hrvatskim medijima koji su

govorili o Mađarima i koje su mađarski mediji prenosili. Poseb-

no je u mađarskim medijima popraćen prilog Večernjeg lista

u kojemu su se novinari ovoga dnevnog lista predstavljali kao

Mađari i bili «deset puta prevareni». Prilog o tome je emitirala

mađarska izvještajna agencija MTI, a o «prijevarama Mađara»

govorilo se i u tisku (poglavito žutom), te na komercijalnim

televizijama.

Četvrti razlog je percepcija balatonskih poduzetnika kako je

Hrvatska glavna prepreka uspješnosti balatonskog turizma, o

čemu se gotovo svakodnevno pisalo i govorilo u mađarskim

medijima. Budući je ove godine i mađarska vlast poduzimala

značajnije akcije (posebni čekovi oslobođeni poreznih davanja,

oglašavanje u medijima i sl.) kako bi mađarski građani svoje

godišnje odmore provodili u domovini, mediji su cijelo ljeto iz-

rijekom naglašavali kako je puno jeftinije ljetovati na Balatonu

nego u Hrvatskoj.

Ove godine je također zabilježen daleko veći broj priloga

u mađarskim medijima o neugodnostima koje su doživjeli

mađarski turisti u Hrvatskoj: neurednost na destinacijama

(neredovito odvoženje smeća), neljubaznost domaćina, neljuba-

znost i nekorektnost od strane službenog osoblja, napose na

naplatnim mjestima na cestama, i sl. Loše vrijeme u kolovozu

također je utjecalo na pad broja dolazaka, o čemu svjedoče i naši

statistički pokazatelji, a isto tako i izviješća čelnika mađarskih

turoperatora.

Najveći problem ipak je činjenica da je djelovanjem mađarskih

medija tijekom sezone kod dijela građana stvorena negativna

slika o Hrvatskoj i hrvatskom turizmu. Plasirane su teze da su

Hrvati ksenofobični i «ne vole» Mađare, da je Hrvatska «bal-

kanska» zemlja u kojoj nerijetko varaju mađarske turiste, da je

Hrvatska skupa destinacija, i sl. Naravno, ovakvoj slici je po-



godovala i gospodarska situacija gdje je mađarska vlast najavila

drastični pad životnog standarda i velika poskupljenja, te su

tako mnogi svoje odustajanje od putovanja na godišnji odmor

u Hrvatsku, umjesto štednjom ili nedostatkom novaca, pravda-

li informacijama dobivenim iz negativnih medijskih priloga.

Nažalost, u glavama jednog dijela mađarskih građana, dublji

trag su ostavili negativni prilozi u mađarskim medijima, nego

pozitivni učinci naše promidžbene kampanje.

SLOVAČKARezultate turističke sezone 2006. na slovačkim tržištem možemo

ocijeniti pozitivno. U razdoblju od siječnja do rujna, boravak je

u Hrvatskoj realiziralo 222.977 prijavljenih slovačkih turista, uz

1.427.051 noćenja (porast 19 % dolazaka i 18% noćenja). Valja

napomenuti da ostvareni prosječan broj noćenja po dolasku iznosi

6,4 dana. Pozitivnom možemo ocijeniti i činjenicu da je porast

zabilježen gotovo u svim županijama (iako Splitsko-dalmatinska

županija predstavlja za slovačke turiste tradicionalno najposjećeniju

turističku destinaciju u Hrvatskoj).

Ostvareni rezultati pojedinih turoperatora mogu se brojčano us-

porediti s prethodnom godinom, a kod većine su i bolji.

Nastavlja se dugoročni trend porasta individualnog turizma u

odnosu na organizirani. To je logična posljedica «približavanja»

Hrvatske u kontekstu autocesta koje omogućuju slovačkim tur-

istima brzo i ugodno putovanje u našu zemlju. U suštini je riječ o

dobrom poznavanju Hrvatske od strane slovačkih turista. Slovački

turisti točno znaju što u Hrvatskoj traže i što će naći. Reklamni slo-

gan HTZ-a na slovačkom tržištu – «Viete kde je slovenské more?

Predsa v Chorvátsku!» (Znate li gdje se nalazi slovačko more? Nara-

vno, u Hrvatskoj!) postaje realnost.

U svezi s reklamnom kampanjom, nesporno možemo konstatirati

da je ona uspješno odigrala svoju ulogu. TV oglašavanje (koje je na

slovačkom tržištu realizirano prvi put) naišlo je na odličan prijem,

ali uspješno je provedeno i oglašavanje u tiskanim medijima i na

jumbo plakatima. Nezamjenljivu ulogu imale su i posebne prezen-

tacije, reportaže sa studijskih putovanja novinara realiziranih od

strane HTZ-a, koje su osigurale prisutnost Hrvatske u slovačkim

medijima u udarnim terminima.

Pozitivna je i naznaka povećanja interesa slovačkih turista za predse-

zonske i posezonske boravke. Tako je u mjesecu svibnju zabilježen

porast od 16% dolazaka i 8% više noćenja, unatoč lošijem vre-

menu.

Ipak, loše vrijeme je negativno utjecalo na broj turista sa slovačkog

tržišta u kolovozu (2 kišovita tjedna), tj. u razdoblju kada u

Hrvatsku putuje najviše slovačkih turista (srpanj – kolovoz, vri-

jeme školskih praznika) dok je rujan ponovo odličan, s povećanjem

od 19% u dolascima i 18% u noćenjima.

I u sezoni 2006. najveći je konkurent hrvatskim destinacijama bila

Grčka. Puno klijenata se umjesto Hrvatske odlučuje za grčke desti-

nacije, uglavnom zbog veće garancije lijepog vremena. Potrebno je

napomenuti i da Hrvatska ostaje jednom od najskupljih mediter-

anskih destinacija na slovačkom tržištu.

Možemo zaključiti da su dosad realizirani rezultati sa slovačkog

tržišta odlični. Ne samo zbog toga što je početkom sezone u

Slovačkoj općenito vladao manji interes za kupovinom odmorišnih

aranžmana, već i s obzirom na informaciju koju je objavilo

Udruženje slovačkih putničkih agencija i turističkih tvrtki da će

u sezoni 2006. na godišnji odmor u inozemstvo (putem orga-

niziranog prometa) putovati otprilike 4% manje osoba nego u

2005. godini.

U svezi s tim je potrebno napomenuti da je Slovačka relativno

malo tržište (5.389.160 stanovnika), a veliki broj putničkih agen-

cija, široka ponuda turističkih destinacija i aranžmana daleko

nadmašuje potražnju.

Hrvatska i u sezoni 2006. ostaje na slovačkom tržištu destinacija br.

1 (već 7 sezonu zaredom), a iz dosad navedenih pokazatelja proi-

zlazi da je svaki 24. građanin Republike Slovačke proveo godišnji

odmor u Hrvatskoj.

VELIKA BRITANIJA I IRSKAOsnovne karakteristike sadašnjeg trenutka britanskog turističkog

tržišta su s jedne strane (zahvaljujući stabilnoj gospodarskoj situ-

aciji Velike Britanije, jakoj funti i osjećaju blagostanja) stalno

povećanje broja putovanja u inozemstvo, a s druge strane značajne

promjene u dosadašnjoj strukturi turističke industrije.

Tradicionalni koncept “package holidays” koji je bio popularan

na britanskom tržištu

zadnjih 40 godina, doživljava u posljednje vrijeme drastične

promjene.

Velika 4 turoperatora Th omson TUI, Airtours MyTravel, Th om-

as Cook i First Choice koji posluju po konceptu “vertically inte-


grated company”, tj. u sklopu kuće pokrivaju i sve glavne aspekte

putovanja: turoperatorstvo, vlastite zrakoplovne kompanije i vlas-

titu maloprodajnu mrežu, a neke i vlastite hotele, u destinacijama

i dalje dominiraju tržištem, ali gube svoj udio u broju putnika.

Prema najnovijim podacima Državne uprave civilnog zrakoplo-

vstva (CAA) koja izdaje ATOL licence turoperatorima, broj tradi-

cionalnih charter “package holidays” u 2005. je doživio najveći

pad u zadnjih 20 godina. Osnovni razlozi su:

- Nagli porast postotka gostiju koji sami izravno, bez posredo-

vanja turoperatora sami bukiraju svoj let, hotel i transfer i putuju

individualno.

- Kako se udio u tržištu velikih turoperatora smanjuje, tako se

udio specijaliziranih internet kompanija kao Lastminute.com,

Expedia, Opodo, Interactive Corp, povećava.

- Ogromni porast broja letova low-cost aviokompanija kao Ry-

anair, Easyjet, Wizzair, natjerao je nacionalne prijevoznike kao

British Airways na smanjenje cijena letova na svojim redovnim

linijama za europske i mediteranske destinacije, kako bi ostali

konkurentni i zadržali svoj udio na tržištu.

Ovakva situacija odražava se i na promjene strukture prema

Hrvatskoj. Za sezonu 2006. čak četiri low cost avio kompanije

uvele su značajan broj letova prema Hrvatskim zračnim lukama:

- Easjet, najveći konkurent Ryanair-u na britanskom tržištu 11

letova tjedno: za Rijeku iz Londona (Luton) i Bristola, te za Split

iz Londona (Gatwick)

- Wizzar za Zagreb i Split iz Londona (Luton)

- Globespan, regionalni low-cost prijevoznik iz Škotske za Pulu iz

Glasgowa i Edinburgha.

- Ryanair počinje prometovali 31. listopada iz Londona (Stansted)

za Pulu, 3 leta tjedno

Britanski su turisti u prošlosti rano bukirali svoje odmore, posebno

starija generacija i to čak do godinu dana unaprijed. Međutim,

situacija se drastično mijenja u posljednje dvije-tri godine. Uslijed

goleme ponude na tržištu, putnici odgađaju rani buking tako da

po najnovijoj analizi TGI Data, čak 14% putnika bukira odmor

14 dana prije polaska, a najveći broj 17,5% mjesec dana prije po-

laska.

U cjelini možemo biti zadovoljni sa porastom prometa iz Velike

Britanije prema Hrvatskoj, dok je Irska u određenoj mjeri pod-

bacila:

Velika Britanija indeks dolazaka:104 index noćenja: 102

Irska index dolazaka: 91 index noćenja: 88

Za potpunije sagledavanje situacije treba imati u vidu da je u 2005.

godini Britanija ostvarila veliki porast sa povećanjem od 23% u

dolascima i 33% u noćenjima, zahvaljujući značajnom dodatnom

naletu British Airways i charterima turoperatora, tako da je 2006.

godina, godina konsolidacije pozicije Hrvatske na ovom tržištu.

Iako su dolasci iz Velike Britanije u cjelini za Hrvatsku u porastu

od 4% u odnosu na isti period prošle godine, došlo je do značajnog

restrukturiranja u okviru regija i odnosa broja gostiju koji dolaze

organizirano preko turoperatora i avionskih individualaca:

Dubrovačka regija koja je imala do sada najveći porast, ove godine

je u padu zbog značajnog povećanja hotelskih cijena. To je posebno

vidljivo na irskom tržištu koje najvećim dijelom gravitira prema

Dubrovniku i Dalmaciji.

Ostale regije srednje Dalmacije i sjevernog Jadrana su u porastu,

zahvaljujući tržišno prilagođenoj politici cijena i uvođenju dodat-

nih letova na aerodrome Split, Krk i Pula low-cost avio prijevozni-

ka: Easyjet, Wizzair, Flyglobespan.

Opći je trend smanjenja bukinga preko velikih turoperatora, te

povećanje direktnog bukinga individualnih gostiju putem inter-

neta i direktno s avio kompanijama za letova te hotelima/vlasnici-

ma apartmana za smještaj. Sve veći broj gostiju ne želi biti “paketi-

ran” 7 ili 14 dana u jednom hotelu, uključujući i goste starije dobi

(primjerice oni od Sage), nego žele tijekom jednog odmora pos-

jetiti više mjesta i proboraviti 2-3 dana u svakom. Turoperatori se

u naletu konkurencije niskotarifnih avio prijevoznika silom prilika

prilagođavaju novonastaloj situaciji, prodajući samo let gostima na

svojim charterima. Iako na prvi pogled izgleda da time konkuri-

raju sami sebi, idu logikom “važno je popuniti sjedišta” na svojim

charter letovima. Tako je na nekim charter letovima Th omsona čak

60% gostiju koji su kupili samo let na njihovom webu www.thom-

sonfl y.com a samo 40% paket gostiju koji su bukirali paket preko

Th omson Holidays. Ovakav trend ne pogoduje hotelima koji su

do sada unaprijed imali osiguranu većinu kapaciteta popunjenu

alotmanskim gostima turoperatora.

Prema pisanju najnovijeg strukovnog tjednika TTG, ovo je najveća

kriza u turističkoj industriji u zadnjih 20 godina. Pad obujma buk-

inga turoperatora i travel agenata doveo je do otpuštanja velikog

broja osoblja, uključujući i najavu zatvaranja jednog od Th omso-

novih “call center”-a sa 450 rezervacijskog osoblja. S druge strane,

buking na Internetu raste stopom od +15% i stalno se povećava

broj letova niskotarifnih avio prijevoznika.



Nezadovoljstvo turoperatora i lošije punjenje hotela u Hrvatskoj

uzrokovali su i sljedeći čimbenici:

- uvođenje PDV-a i ukidanje subvencija u istoj godini znatno

je smanjilo konkurentnost u odnosu na druge destinacije: Tur-

sku, Tunis, Bugarsku, Cipar te na nove mogućnosti direktnog

bukinga koje su na raspolaganju individualnim gostima.

- neke hotelske kuće, posebno na jugu, povisile su cijene iznad

tržišno prihvatljivih

- koncept udruženog oglašavanja turoperatorima je kompliciran

Do kraja sezone može se očekivati porast od 4-5%, a British

Airways i Ryanair produžavaju letove tijekom cijele zime.

Sličan trend porasta realno bi se mogao nastaviti i u 2007. go-

dini, s obzirom na već objavljene kataloge i najave. Kod velikih

turoperatora, Th omson je konsolidirao program na razini real-

iziranog prometa 2006., First Choice je odustao s obzirom na

nezadovoljavajuće punjenje chartera ove godine, Th omas Cook

je proširio program na Istru, a Airtours My Travel i Holiday

Options ostali na sličnoj razini programa. Povećanje se i dalje

očekuje u individualnom avio prometu, te u segmentu 20 novih

turoperatora, uglavnom malih specijalista za ekskluzivnu kli-

jentelu sa selektivnim programima, van glavnih mass market

centara i van glavne sezone.

FRANCUSKASveukupno gledano, rezultati turističkog prometa na fran-

cuskom emitivnom tržištu nisu osobito dobri. Turoperatori,

članovi CETO-a, sezonu započeli su u travnju sa minusom od

9%, nastavili s malim poboljšanjem u svibnju (+2%) i lipnju

(+4%), dok srpanj bilježi pad od 2,4%. Loš srpanjski rezultat

iznenađuje, jer su se mnogi nadali pozitivnoj dinamici prodaje

nakon završetka svjetskog prvenstva. Sada je realno očekivati je

da će ukupan rezultat turoperatora biti negativan. Moguće je

međutim, prema riječima predsjednika francuskih turoperatora

René Marc Chikli-a, da će fi nancijski rezultat biti u progresiji,

što ipak nije razlog za optimizam, već rezultat porasta cijena

goriva i raznih dodatnih taxa (Financijski pokazatelji: svibanj

+6%, lipanj +4,3%, srpanj +4,5%). Također se radi o porastu

broja putovanja u daleke destinacije.

Što se tiče mediteranskih destinacija, rezultati su pozitivni kod

svih turoperatora za Španjolsku, Italiju s otocima, Portugal i

Grčku. Za Hrvatsku su iskustva različita i jedan dio turoperatora

bilježi značajan pad, dok su se drugi održali na prošlogodišnjoj

razini, odnosno zabilježili lagani porast. Rezultati Hrvatske se

često komentiraju u kontekstu ovogodišnjeg relativnog uspjeha

Bugarske, koja se pojavljuje kao izazivač.

Maroko i Tunis su također uspješne destinacije, dok Turska i

Egipat susreću poteškoće.

Kada su u pitanju turoperatori specijalizirani za Internet rezul-

tati su slični: dosadašnja dinamika rasta se usporava mada su

rezultati daleko pozitivniji od onih postignutih kod klasičnih

turoperatora. Primjerice, Opodo bilježi za srpanj i kolovoz rast

od 17% u odnosu na isti period 2005., mada su predviđanja

bila daleko bolja. Nakon zastoja uslijed svjetskog nogometnog

prvenstva, prodaja je krenula s 10. srpnjem i 60% rezervacija

je izvršeno u manje od 15 dana prije odlaska na put (48% u

2005.). Rasprodaje i niske cijene u zadnjem trenutku su sigurno

jedan od razloga ovom trendu. Klimatske prilike u Francuskoj

u srpnju i velike vrućine su također doprinijele da su Francuzi

ostali kod kuće, što objašnjava da je kolovoz, iako vremenski

nepovoljan, prodajno bolji od srpnja. Tunis je prva destinacija

prodaje turoperatora Opodo, slijedi Turska zbog izrazito atrak-

tivnih cijena, te Hrvatska za koju turoperator ima kapacitete na

području Istre koja nudi povoljnije cijene od regije Dubrovnika.

Najlošije rezultate bilježe Turska, Egipat i Cipar.

Kod turoperatora Expedia, kolovoz je također bio uspješniji

od srpnja i Tunis opet zauzima prvo mjesto u rezervacijama.

Zajednički nazivnik za ova dva specijalista na Internetu je i

prosječna cijena od 1100 do 1500 eura za dvije osobe.

Već ranije spominjali smo objektivne čimbenike - gospodarska i

politička kriza u Francuskoj, socijalni i studentski nemiri, opće

neraspoloženje i pomanjkanje dinamizma - koji su negativno

utjecali na pad putovanja u inozemstvo. Međutim potrebno

je naglasiti da je subjektivni moment vezan za destinaciju, tj.

značajno povećanje cijena u Hrvatskoj, prevagnuo. U momentu

kada Francuzi ne samo manje putuju u inozemstvo, već oni koji

se odlučuju, obzirom na pad kupovne moći reagiraju selektivno

u odnosu na cijenu, ova promjena je imala izrazito negativan

učinak. Dakle, u središtu problema nalazi se porast cijena, u

trenutku kada destinacija pomalo gubi efekt noviteta. U aktu-

alnom francuskom ozračju, gdje se ponašanje klijenta sve više

profi lira kroz kriterij cijene, interes za Hrvatsku opada.

Tome možemo dodati i neke negativne komentare gostiju koji

su ove godine ljetovali u Hrvatskoj prema kojima je, ljubaznost i

raspoloživost turističkih djelatnika, te osoblja na javnim mjesti-


ma i u dućanima, obrnuto proporcionalna stupnju posjećenosti

mjesta. Komentari ove naravi sigurno neće pozitivno doprini-

jeti ukupnom dojmu o odnosu kvaliteta/cijena destinacije.

Zanimljivo je citirati analizu Francuskog nacionalnog turističkog

ureda (Maison de la France): ”Veliki dio Francuza koji je ove

godine htio otići u Hrvatsku nije otišao zbog povećanja cijena

nego je ostao u Francuskoj. Nisu tražili drugu destinaciju nego

su se usmjerili na francuske regije što je doprinijelo pozitivnim

rezultatima francuskog turizma”. Možemo pretpostaviti da je

ova vijest zadovoljila francuske profesionalce koji su se zadn-

jih godina osjetili ugroženima zbog sve veće atraktivnosti i

konkurencije Hrvatske kao destinacije.

Porast cijena je posebno naglašen u regiji Dubrovnika za koju se

Francuzi tradicionalno najviše opredjeljuju (31% u 2005.), što

se u velikoj mjeri odrazilo na evoluciju broja dolazaka i noćenja,

ne samo regionalno nego i u ukupnim rezultatima. Veliko

povećanje cijena u ovoj regiji automatski obvezuje destinaciju

da se orijentira na turoperatore koji prakticiraju proizvode više

cjenovne kategorije, te polako isključuje postojeće turoperatore

čiji klijenti odbacuju ponudu.

Ovaj trend na tržištu potvrđuju i globalni statistički podaci

noćenja i dolazaka za prvih devet mjeseci 2006. Za period

siječanj/rujan francusko tržište bilježi pad u dolascima od 12%,

kao i 10% kada su u pitanju noćenja. Za sam mjesec rujan

bilježimo pad od 13% u dolascima i 6% u noćenjima.

Loši rezultati su naglašeniji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

sa -19% u dolascima i -21% u noćenjima, što je i razumlji-

vo obzirom da ova regija registrira najveći broj Francuza koji

posjećuju Hrvatsku. Za sam mjesec rujan bilježimo pak –16%

u dolascima i -22% u noćenjima.

Značajan pad bilježimo i u regiji Kvarner sa –31% u dolascima

i -29% u noćenjima. Regija Zadra bilježi pad od -15% u dol-

ascima i -21% u noćenjima; dok regija Šibenik bilježi lagani

porast u dolascima +3%, te čak +38% u noćenjima.

Regija Split, relativno je stabilna u odnosu na isti period prošle

godine.

Istra bilježi porast od +9% u dolascima i +12% u noćenjima za

prvih devet mjeseci 2006.

Raspodjela dolazaka po regijama za period siječanj – rujan 2006

Regija 2005 % 2006 % 2006/2005

Dubrovnik 172 738 32 139 174 30 -19%

Split 95 764 18 95 910 20 0%

Kvarner 66 033 12 45 275 10 -31%

Zadar 57 591 11 49 115 11 -15%

Šibenik 46 432 9 47 656 10 3%

Istra 42 588 8 46 395 10 9%

Ostali 51 958 10 44 542 9 -14%

TOTAL 533 104 100 468 067 100 -12%

Raspodjela dolazaka po regijama se progresivno mijenja, na što

ukazuje udio regija u cjelokupnom rezultatu za prvih osam mjeseci

2005/2006.

Ova evolucija rezultat je našeg strateškog pristupa francus-

kom tržištu, koji proizlazi iz konstatacije da je razvijanje tržišta

moguće realizirati isključivo širenjem interesa Francuza na nove

regije i proizvode. Naš je nastup usredotočen na predstavljanje i

razrađivanje novih sadržaja koji karakteriziraju destinaciju.

Kada su u pitanju rezervacije turoperatora, tržišni lideri su većinom

u zaostatku u odnosu na plan, te predviđene avio i hotelske

angažmane. Fram je, međutim, u velikoj mjeri nadoknadio pad

rezervacija (-20%) na početku sezone, te se nada završiti sezonu

na prošlogodišnjoj razini. Nouvelles Frontières bilježi porast u seg-

mentu putovanja «à la carte» i turama, dok je negativan u alotman-

skim aranžmanima. Plein Vent bilježi porast od +8% te se za na-

redne sezone povlači iz Dubrovnika prema regiji Zadra (Biograd).

Specijalisti Bemextours i Croatie tours bilježe pad od 20-ak %, što

jednoglasno obrazlažu neadekvatnim odnosom cijena/kvaliteta na

terenu.

Specijalist Marsans/Transtour bilježi također pad rezervacija od

23%, te je smanjio broj letova kako bi se prilagodio novonastaloj

situaciji. Top of Travel i Travel Europe, pak, imaju pozitivne re-



zultate koji u potpunosti odgovaraju njihovim predviđanjima

(rezultati udvostručeni u odnosu na 2005.). Za 2007. predviđaju

povećanje kapaciteta i to iz provincije (otvaraju još jedan lanac

chartera). Rivages du Monde, specijalist za krstarenje, bilježi

također značajan porast.

Konačni rezultati turoperatora za 2006. uvelike će odrediti njihove

ambicije u Hrvatskoj i angažmane za 2007. godinu. Naravno, to će

ovisiti i o evoluciji odnosa kvaliteta/cijena proizvoda, te pozicioni-

ranja destinacije na višem cjenovnom nivou. Ovo pretpostavlja

smjenu turoperatora i sve veće prisustvu programa više cjenovne

kategorije. Pitanje je, naravno, da li ćemo u ovoj kategoriji biti

konkurentni.

SKANDINAVIJASkandinavski turoperatori na kraju sezone ne pokazuju preveliko

zadovoljstvo. U srpnju je potražnja naglo smanjena, last minute

bukinzi teško su se prodavali, pa je takva neplanirana rasprodaja

značajno smanjila zaradu. Osnovni razlog leži u vrlo dobrim

vremenskim prilikama u sjevernim zemljama Europe (rekordno

visoke temperature), koje su smanjile potrebu za putovanjima u

toplije i sunčanije krajeve.

U 2006. godini, na tržištu dolazi do povratka putnika prema

tradicionalnim destinacijama (Španjolska, Grčka) koje su potezi-

ma na području kvalitete i cijena uspjele vratiti dio skandinavskih

turista.

Skandinavsko tržište prema Hrvatskoj u 2006. godini bilježi rast

od 5% u dolascima i 2% u noćenjima, pri čemu u Danskoj dol-

azi do manjeg pada od -5%, Finska se kreće na prošlogodišnjem

nivou, Švedska bilježi porast od 5%, a Norveška porast od 21%

(siječanj-rujan).

Skandinavija – siječanj/rujan

Dolasci 2006. Dolasci 2005. Index 06/05

Danska 75.012 78.556 95

Finska 15.738 15.807 100

Norveška 63.049 51.922 121

Švedska 122.911 117.105 105

Ukupno 276.710 263.390 105

Manji broj dolazaka iz Danske rezultat je nekoliko čimbenika: po-

mak školskih praznika za tjedan dana smanjio je broj dolazaka u

lipnju, nepovoljne vremenske prilike su utjecale na kretanje kampera

u kolovozu, a i nivo cijena je utjecao na smanjenje broja dolazaka.

Finska je i pored isključivanja dubrovačke zračne luke iz kataloga ve-

likog turoperatora Aurinkomatkat, uspjela ponoviti prošlogodišnje

rezultate zahvaljujući boljem plasmanu splitske regije.

Norveška nastavlja s velikim skokovima (+21%) koji se u znatnoj

mjeri temelje na politici avio kompanije Norwegian, odnosno bro-

jnim letovima prema Dubrovniku, Splitu i Rijeci.

Švedska ove godine bilježi rast od 5%, što nakon nekoliko godina

većih pozitivnih pomaka, predstavlja stabilizaciju tržišta i izravnavan-

je ponude i potražnje prema Hrvatskoj pod danim tržišnim uvjeti-

ma. Naime, ove godine je broj organizatora putovanja koji uključuje

naše destinacije najbrojniji, trend građen na uzletu potražnje prema

Hrvatskoj. Povećana ponuda susrela se s potražnjom koja je porasla

za 5% ali time nisu ispunjena očekivanja svih organizatora put-

ovanja. Potvrđuje to i činjenica da za slijedeću godinu organizatori

putovanja planiraju približno isti obujam plasmana avio sjedišta, bez

bitnog povećanja.

Poseban osvrt zaslužuje Dubrovnik, koji registrira pad broja putnika

iz Švedske (-7%) i Finske (-12%), zbog odustajanja pojedinih tur-

operatora, ali i povećanje broja dolazaka iz Norveške za +33%, koje

čine uglavnom avio-individualci. Isti je slučaj s Estonijom čija je avio

kompanija Estonian air povezala Tallin s Dubrovnikom i ostvarila

promet s indexom 536 u dolascima i 925 u noćenjima ( značajno,

iako se radi o niskoj osnovici ).

Baltik (Estonija, Latvija, Litva)

Baltičke zemlje su još uvijek vrlo malo tržište za Hrvatsku, ali

ovogodišnji porast broja dolazaka od 22% (31.070 dolazaka u 2006,

u odnosu na 25.431. dolazaka u 2005.) upućuje na potencijal koji će

za naše destinacije biti sve značajniji u narednom razdoblju. Predu-

vjet našeg rasta na tom tržištu lezi u rješavanju osnovnih problema

vezanih uz prometnu povezanost.

Uzimajući u obzir da se na skandinavskom tržištu ostvaruju bro-

jke koje su za 20% iznad najboljih godina, ovogodišnji porast od

5% u dolascima i 2% u noćenjima može se ocijeniti dobrim rezul-

tatom. Pored toga, značajno je i to da skandinavski turisti i dalje vi-

soko ocjenjuju odmor u Hrvatskoj (lošije ocjene daju samo kvaliteti

smještaja).


ŠVICARSKAAktualni statistički podaci Glavnog ureda za razdoblje siječanj-ru-

jan pokazuju povećanje broja dolazaka gostiju sa švicarskog tržišta

od 22 %, kao i 15% povećanja broja noćenja u odnosu na isto

razdoblje 2005.

Za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj očekivali

smo blagi pad dolazaka i noćenja sa švicarskog tržišta, jer je isto za

Švicarce bilo izuzetno važno. Naime, nakon stanke od 12 godina

Švicarska je konačno ponovo nastupila na svjetskom prvenstvu.

Ipak, sa zadovoljstvom možemo konstatirati da se prema statisti-

kama Glavnog ureda za mjesec lipanj (22% više dolazaka i 8% više

noćenja) i srpanj (14% više dolazaka i 11 % više noćenja) taj pad

nije dogodio.

Također nas veseli podatak da prema statistikama Glavnog ureda

u rujnu bilježimo 45% više dolazaka, te 24% više noćenja, što je

izuzetno dobar rezultat.

Interes za Hrvatskom raste, što pokazuje i sve veći broj organi-

zatora putovanja koji su Hrvatsku uključili u svoje programe. U

2005. godini bilo ih je 33, a ove godine 50 organizatora putovanja

nudi najrazličitije programe i destinacije Hrvatske.

Svima su poslani upitnici o stanju bukinga za prvih devet mjeseci

ove godine, a dobivene odgovore donosimo u slijedećoj tablici.

TUROPERATOR PAX

1 Balkan Holidays 148

2 Baumeler Reisen 70 *

3 Chiappa Travel 110

4 Croatia Tours 2400

5 Epicro 1050

6 Eurotrek 56

7 Franz Dähler Reisen 732

8 Imbach 118

9 Kroatische Segeln 284

10 Croaticum 483

11 Marti Ernst 300

12 Rattin AG 82

13Sunsail 430

14 Schoenes Dalmatien 44

15 Sunshine Touristik 5100

16 Unique Travel 5800

17 Univair Voyages 750

18 Zbären Reisen 50

* podaci se odnose na prvih pet mjeseci 2006. god.

Vrlo pozitivno poslovanje u usporedbi sa prošlom godinom ost-

varili su najveći turoperatori: Unique Travel, Croatia Tours i Sun-

shine Touristik.

Unique Travel je u prvih osam mjeseci ove godine poboljšao po-

slovanje za 20% (5800 paxa) u usporedbi s istim razdobljem prošle

godine (4800 paxa). Najtraženiji programi bili su vezani uz pus-

tolovni turizam, aktivni odmor u kombinaciji sa “Badeferien”, te

posebno biciklizam.

Isto tako, Croatia Tours je sa svojih 2400 paxa ostvario porast od

20% u usporedbi sa prošlom sezonom. Najbolje se prodavao Hvar

te srednja Dalmacija, a velika potražnja bila je i za hostelima za

mlade i krstarenjima.

Sunshine Touristik bilježi izvanredne rezultate od 5100 paxa. U

svojoj ponudi prodaje samo Solaris u Šibeniku za koji je zakupio

charter Dubrovnik Airlines-a. Ima rotaciju svake subote zrakoplo-

vom od 160 mjesta, u razdoblju od travnja do konca listopada.

Zbog ograničenog kapaciteta zrakoplova Croatia Airlines (ATR42)

koji prometuje iz Züricha prema Hrvatskoj, kao i nedostatka iz-

ravnog naleta na Dubrovnik, ove su godine turoperatori angažirali

veći broj charter letova nego lani.

Veseli nas činjenica da je novi charter Altenrhein (St. Gallen) –

Zadar opravdao očekivanja organizatora, a u razgovoru sa gđom.

Zlatarić dobili smo potvrdu da će se let na toj relaciji nastaviti i u

slijedećoj godini.

Broj upita telefonom, e-mailom kao i izravnih dolazaka u

predstavništvo osjetno se povećao u odnosu na 2005. godinu.

Među njima brojni su oni koji su Hrvatsku zadnji puta posjetili

prije 20-tak godina i sada ponovo žele putovati, ali i oni koji su

od prijatelja čuli da je u Hrvatskoj lijepo, pa žele i sami ići. Veseli

nas što smo tijekom ljeta dobivali dosta razglednica sa zahvalama

Švicaraca koji su se odlučili za konkretni program, hotel ili desti-

naciju nakon savjetovanja u predstavništvu.

Osim individualaca i organizatora putovanja, velik interes za

Hrvatsku pokazuju i mediji. U nastavku navodimo vrijednosti

članaka objavljenih za prvih osam mjeseci ove godine u usporedbi

sa istim razdobljem 2005.



Mjesec 2006. - iznos u Chf 2005. - iznos u CHF

siječanj 445’140.00 864’690.00

veljača 1’502’330.00 1’150’680.00

ožujak 1’914’070.00 807’210.00

travanj 1’579’140.00 1’892’530.00

svibanj 3’807’355.00 1’171’130.00

lipanj 3’052’666.00 468’370.00

Srpanj 2’806’976.00 1’434’130.00

Kolovoz 1’261’659.00 1’066’100.00

Rujan 1’159’093.00 1’369’810.00

UKUPNO 14’553’569.00 9’446’450.00

Unatoč svemu, moramo naglasiti da smo po prvi puta zabilježili

i negativne natpise u švicarskom tisku. Prenosili su napise iz

Hrvatske o problemu nedostatka vode na otoku Pagu i najezdi me-

duza na sjeverni dio Jadrana i Istru. Vijest o nedostatku vode, bila

je emitirana i na glavnim dnevnim vijestima na prvom programu

državne švicarske televizije (SF1). Posljedica ovih natpisa bili su

brojni telefonski pozivi turoperatora i individualaca. U dogovoru s

Glavnim uredom poslali smo adekvatne okružnice turoperatorima,

a individualnim gostima strpljivo smo objašnjavali da ne moraju

odgađati svoj odmor u Hrvatskoj.

Iako je vrijeme glavne turističke sezone iza nas, činjenica je da u

Švicarskoj jesenski školski praznici počinju 9. i traju do 21 listo-

pada, pa i u to vrijeme možemo očekivati dobre posezonske re-

zultate.

BELGIJA I LUKSEMBURGVeć na Danima Hrvatskog turizma u Cavtatu u 2005. godini na-

javili smo kako će sezona 2006. za hrvatske turističke destinacije u

Kraljevini Belgiji biti veoma teška, budući da su bile poznate tri, za

belgijsko tržište otežane okolnosti:

ukinute su subvencije za organizatore putovanja, uvedena je nova

stopa PDV-a za turistički promet iz inozemstva, hotelijeri, poglav-

ito dubrovački (a to je najpopularnija i jedina charter destinacija iz

Belgije) podigli su za 30 do 50% svoje, već ionako visoke cijene .

Ove odluke na belgijskom su tržištu rezultirale padom prometa,

koji je početkom siječnja 2006. iznosio između 35 i 40 %.

Usprkos tomu, ohrabreni pozitivnim znakovima koje smo iščitavali

iz povećanog interesa široke publike na sajmovima, još smo up-

ornije raznim aktivnostima nastavili slijediti već četvrtu godinu

zacrtani cilj predstavništva: raditi na promjeni strukture gostiju.

Početak pravog preokreta situacije nastupio je u travnju 2006., ti-

jekom emitiranja TV spota na najgledanijoj TV postaji u Flandriji

– na VTM-u. Stečenu smo situaciju htjeli po svaku cijenu iskoris-

titi i po mogućnosti intenzivirati interes za Republiku Hrvatsku

među srednjim i gornjim slojem stanovništva.

Svjesni položaja hrvatske turističke ponude na belgijskom tržištu,

morali smo pronaći što direktniji kanal obraćanja visoko-platežnoj

publici. Upravo zato smo intenzivirali kontakte s UPDATE maga-

zinom, koji je osim prikaza djela hrvatske suvremene umjetnosti

tiskao i dvije stranice oglasa Zagreba i Dubrovnika.

UPDATE art magazin je trendovski časopis koji izlazi dva puta

godišnje u nakladi od 100.000 primjeraka. Distribuira se u

Španjolskoj (Madrid i Barcelona), Francuskoj (Pariz), Grčkoj (At-

ena), Nizozemskoj (Amsterdam i Mastricht), Belgiji (Bruxelles,

Knokke), Švicarskoj (Lozana, Ženeva i Bazel) i Luksemburgu, i to

u sobama svih hotela s 5 zvjezdica.

Pretplatnicima UPDATE-a, koji uglavnom ne koriste usluge tur-

operatora, ne odgovaraju im destinacije koje su teško dostupne ili

do kojih treba mijenjati zrakoplove. Budući da je iz Belgije Croatia

Airlines za hrvatsku obalu imala samo jedan direktni let tjedno

(subotom za Split), podržavali smo SN Bruseles u namjeri uvođenja

redovite linije za Dubrovnik, i to svaki petak i ponedjeljak.

Dogovoren je inauguracijski let, a TZG Dubrovnika je iskazala

posebno razumijevanje prihvativši organizaciju i troškove boravka

sudionika inauguracijskog leta s pratećom skupinom novinara, čiji

su napisi u tisku dodatno utjecali na povećanje interesa individual-

aca koji ne pitaju za cijenu.

Nakon što je ovim dvjema akcijama (TV spot i UPDATE) donekle

ublažen pad prodaje kod turoperatora, što znači za Dubrovnik,

željeli smo nešto napraviti i za Kvarner, koji se lošije prodavao od

istarskih destinacija.

U razgovorima s VTM, došli smo do mogućnosti u Hrvatskoj

upriličiti snimanje završne ovosezonske epizode fl amanske naj-

popularnije «sapunice» Familie, koja se već 15. godinu prikazuje

na VTM-u. Predložili smo snimanje na Kvarneru te s TZŽ Pri-

morsko-goranske i TZG Opatije dogovorili dvotjedni boravak

45-člane ekipe u svibnju, snimanje u eksterijerima i interijerima

unajmljenih dviju vila. Zahvaljujući Croatia Airlines, osiguran

je prijevoz ekipe i opreme, a pomogli smo pri organizaciji ulaska

šlepera s kulisama i kostimima u RH.

Snimljeni materijal je bio toliko dobar i atraktivan da je VTM

umjesto jedne, zadnje, snimio čak četiri epizode na Kvarneru, u


kojima se 120 puta spominje Hrvatska i Kvarnerske destinacije,

a u odjavi su vidno oglašeni Croatia airlines, Kvarner i TZ gra-

da Opatije. Ova akcija donijet će vidne učinke Kvarneru tek u

slijedećoj sezoni, ali je sigurno bilo neposredne koristi i ovog ljeta.

Činjenica da Hrvatska u ovoj sezoni nema značajan pad turističkog

prometa iz Belgije (indeks 101 posjeta i 95 noćenja) rezultat je

navedenih napora i akcija predstavništva.

Valja naglasiti da premda nije opao broj putnika, u masi je ostva-

reno 5% manje noćenja. Očito je da smo za belgijsko tržište postali

skupom destinacijom, točnije, belgijski turisti drže kako za cijenu

koju plaćaju ne dobivaju uslugu koju očekuju ili kakvu bi mogli

dobiti u konkurentnim odredištima. Zamjedbe se poglavito od-

nose na vanpansionske usluge – ali i na turističku infrastrukturu

u cijelosti.

Varijabilnost rezultata u prodaji kod pojedinih turoperatora je

znakovita:

TUI

Zrakoplov Jetair,VIP, Sunjets, Jet Only -29%

Jetair -14%

VIP -20%

Sunjets -31%

Jet Only -9%

Automobil -34%

THOMAS COOK

Zrakoplov TCook, Pegase, Neckermann -20%

TCook -20%

Pegase +24%

Neckermann -5%

Flight Only -30%

Automobil TCook, Neckermann +110%

TCook +108%

Neckermann +70%

ID Riva Belgija +2%

TRAVEL EUROPE (Ex- Tirol Hotels) +24%

EXPAIRTOURS -1%

CHRISTOPHAIR (brošura kasnila) -14%

INTERHOME +1.7%

HORIZON 2000 -11%

INTERTOUR -7%

LAUWERS +4%

ALL DREAM -16%

HERMAN & VANDAMME +10%

CAROLUS -6%

ZIGEUNER +18%

LEONARD +5%

NATURCLAM +1%

VERHOVENAUTOCAR +110%

VLAAMSEKAMPEERTOERISTEN -3%

Činjenica da unatoč podbačaju organiziranog prometa rezultat

nije još lošiji, posljedica je dolaska individualnih posjetitelja. Bora-

vak je skraćen, a u masi je smanjen promet turoperatora. Dodatni

udarac prodaju naših destinacija izazvalo je publiciranje članka s

bombastičnim naslovom «Turisti smatraju kako je Dubrovnik

preskup» u najtiražnijem fl amanskom dnevniku «Het Laatqste

Nieuwes» u srpnju, što se sigurno odrazilo na prodaju u kolovozu

i rujnu.

Analizirajući iznijete podatke, moramo ponoviti svoja već obznan-

jena zapažanja:

- Posebno zabrinjava slaba prodaja automobilskih aranžmana kod

grupacije TUI, jer je možda indikator da i u ovom segmentu, koji

je mnogo sličniji individualnim turistima, cijena počinje igrati pre-

sudnu ulogu.

- Indikativan je i pad prometa programa VIP, jer je taj program u

grupaciji TUI program luksuznih putovanja, na koji cijene ne bi

trebale bitno utjecati.

- Uspoređuju li se rezultati grupacije TC i TUI, može se zaključiti

kako Pegaz (luksuzni program) među zrakoplovnim aranžmanima

jedini ima porast, a automobilski su programi udvostručeni.

- Slabi rezultati grupacije TUI možda su dijelom vezani i za ne-

zainteresiranost za našu destinaciju, ali i za probleme u unutarnjoj

organizaciji.

- Autobusni programi su, ovisno o turoperatoru, različiti i svjedoče

o daljnjim mogućnostima u ovom kanalu prodaje.

- Činjenica da stagnira promet i kod specijalista najbolje govori o

tržišnoj poziciji Hrvatske u Belgiji.

- Očigledno je kako je ukidanje subvencija turoperatorima za

putovanja u pred i posezoni izazvalo znatne probleme, poglavito

stoga što charteri više nisu dovoljno konkurentni low cost zračnim



tvrtkama, kao ni alotmanski ugovori direktnoj prodaji putem In-

terneta.

- Zahvaljujući naporima predstavništva, u posljednjih se pet go-

dina potpuno izmijenila struktura belgijskih turista u RH. Ovaj

je tržišni segment manje osjetljiv na cijenu, ali je za njih presudna

kvaliteta cjelokupne turističke destinacije.

SAD i KANADAU posljednjih nekoliko mjeseci dolar bilježi lagan porast u odno-

su na Euro i ostale svjetske valute, dok cijena nafte na svjetskom

tržištu naglo pada, pa je sa 80 dolara po barelu, došla na razinu

ispod 60 dolara zadnjeg tjedna u rujnu.

Turoperatori uvelike pripremaju ponude za narednu sezonu, a

vodeći među njima koji nude Hrvatsku u svojim programima

su Gate 1, Tauck i Trafalgar. Cruise kompanije su također već

izašle na tržište sa svojim brošurama za 2007. godinu, u kojima

značajno mjesto zauzima Hrvatska. Elegant Cruises i Sterling Va-

cations nude kružna putovanja svojim brodovima Andrea, Monet

i Orion koji su već bukirani za sljedeću sezonu.

Prema statističkim podacima HTZ-a, u prvih devet mjeseci broj

dolazaka u Hrvatsku s američkog tržišta porastao je čak za 33%,

dok je broj dolazaka iz Kanade veći za 28%. Ovo je vrlo značajan

porast za oba tržišta, i svakako je rezultat odlične promidžbe u

vodećim medijima, kao i stalnih napisa o Hrvatskoj, pogotovo

tijekom ljetnih mjeseci.

US Offi ce of Tourism and Travel Industries je 3. listopada objavio

podatak da je u 2005. zabilježen novi rekord: čak 63.5 milijuna

Amerikanaca putovalo je u inozemstvo, s najvećim porastom

prekooceanskih i putovanja u Meksiko. Rekord svih vremena

zabilježen u broju putovanja preko oceana: 28.8 milijuna put-

nika. Interesantno je da je broj putovanja iz Amerike u Kanadu

pao za 5%.

Što se tiče turističke potrošnje, i u tom je segmentu zabilježen

rekord. Američki turisti su u 2005. godini potrošili u inozemstvu

čak 95 milijuna dolara više, uz porast od 6% u odnosu na go-

dinu ranije. Najviše se potrošilo u Velikoj Britaniji, a ta je zemlja

proglašena i najpopularnijom prekooceanskom destinacijom.

U rujnu je objavljena i lista «Top 20» svjetskih avio-kompani-

ja, gdje vodeće mjesto zauzima British Airways, a slijede ga Air

France-KLM i Lufthansa.

Na ovom tržištu je sve veći interes za Meeting and Incentives put-

ovanja, što se pokazalo i na nedavno održanom IT&ME sajmu

u Chicagu gdje je nastupio i HTZ. Veliki broj posjetitelja našeg

štanda tražio je informacije o kapacitetima hrvatskih hotela za

ovu vrstu turizma, koja postaje sve važniji segment na svjetskom

turističkom tržištu.

Odluka o obavezi posjedovanja putovnice prilikom putovanja u

područja Kanade, Kariba i Meksika, izazvala je veliko negodovanje

putnika kao i putničkih agenata. Dosada su američki državljani

mogli posjetiti ova područja (važeće i za cruise putovanja) samo

s identifi kacijskim dokumentom poput vozačke dozvole, a od

8. siječnja 2007. godine, bit će obavezno imati putovnicu (koju

dosada veliki broj Amerikanaca nije posjedovao). Predviđaju se

veća čekanja u procesiranju novih zahtjeva za izdavanje američkih

putovnica, što se može negativno odraziti na broj bukinga za spo-

menuta područja.

Novost je i da Delta uvodi letove za Zagreb i to od 29. listopada

svaki dan, code share s Air France-om (broj leta će biti DELTA

#8499) iz New Yorka, Atlante i Cinccinatia, preko Pariza, te dol-

askom Zagreb u 11.25 AM. Odlazak iz Zagreba će biti svakim

danom, Delta letom #8506 za Pariz, rani dolazak u Pariz i nas-

tavak leta za Ameriku.

STANJE BUKINGA TUROPERATORA - SIJEČANJ-RUJAN 2006.

__________________________________________________

US Turoperatori 78.125

US konsolidatori 32.500

Turoperatori za vjerska putovanja 20.100

KANADA - Turoperatori i konsolidatori 20.120

Ukupno: 150.845

Na kraju treba spomenuti da se posljednjih mjeseci u ovdašnjem

tisku sve više pažnje posvećuje novoj destinaciji, Crnoj Gori. U

prvom izdanju novog magazina Sherman’s Travel, na nekoliko

mjesta se Hrvatska spominje u negativnom kontekstu kao presku-

pa destinacija (najskuplja zemlja Jadrana) u odnosu na cjenovno

pristupačnu Crnu Goru. U još nekoliko napisa Hrvatskoj, poseb-

no onih posvećenih Dubrovniku, prigovara se visokim cijenama.

Prema svim pokazateljima i dalje vlada veliki interes za Hrvatsku,

te vjerujemo da će se i dalje nastaviti pozitivan trend putovanja u

našu zemlju. Sve više će dolaziti do izražaja programi od specijal-

nog interesa: kultura, gastronomija i wellness. U 2007. očekujemo

da će broj putnika sa ovog tržišta povećati za 7-10%.


ŠPANJOLSKAPrema posljednjim analizama španjolskog Instituta za turistička

istraživanja, putovanja građana Kraljevine Španjolske u inozem-

stvo i dalje pokazuje uzlazni trend. U razdoblju od siječnja do

prosinca 2005. godine Španjolci su ostvarili 10,5 milijuna put-

ovanja u inozemstvo i od toga u 76,1% slučajeva za destinaciju

izabrali jednu od europskih zemalja. Posljednjih godina, put-

ovanja Španjolaca u inozemstvo bilježe prosječni godišnji porast

od 6,1%. Prema neslužbenim podacima španjolskog Instituta,

u 2006. godine nastavlja se sličan uzlazni trend.

Posljednji statistički podaci Službe za komunikaciju i izdavaštvo

HTZ-a o noćenju i dolascima španjolskih turista, govore nam o

sve većoj popularnosti Hrvatske kao turističke destinacije medu

španjolskim turistima, što potvrđuje naše vrlo pozitivne procjene

za ovogodišnju ljetnu sezonu koja još uvijek nije završena.

U razdoblju od siječnja do rujna Hrvatsku je posjetilo 99.489

Španjolaca, što je 30% više nego u 2005. U istom razdoblju

ostvareno je i 33% više noćenja. U travnju je pak zabilježeno

čak 205% više dolazaka i 232% više noćenja. Za vrijeme

uskršnjih praznika u Dubrovnik je doletjelo 14 čartera iz sedam

španjolskih gradova (Madrida, Barcelone, Valencije, Zara-

goze, Bilbaa i Palma de Mallorce). Kako kažu lokalni turistički

djelatnici, Španjolci su ove godine «spasili» uskršnju sezonu u

Dubrovniku. I u ostalim ljetnim mjesecima ponavlja se uzlaz-

ni trend. U svibnju je registrirano 27% više dolazaka i 41%

više noćenja; u lipnju 23% više dolazaka i 30% više noćenja, u

srpnju 37% više dolazaka i 40% više noćenja, u kolovozu 32%

više dolazaka i 34% više noćenja, a u rujnu 29% više dolazaka i

27% više noćenja nego u istom razdoblju 2005. godine.

Budući da većina charter letova sa ovog tržišta počinje tek

potkraj lipnja, odnosno početkom/sredinom srpnja, i za sada

spomenuti charteri predstavljaju jedinu direktnu avio poveza-

nost između Španjolske i Hrvatske, većina španjolskih turista

još uvijek posjećuje naše krajeve samo u ljetnim mjesecima no

nadamo se da će se ovaj problem ubrzo riješiti. U listopadu ove

godine, u Opatiji i Dubrovniku održan je kongres AEDAVE-

a (Udruženja španjolskih putničkih agencija) kojem su osim

predstavnika španjolskih turističkih agencija prisustvovali i

predstavnici španjolskih avio kompanija (Iberia-e i Spainair-a),

što je pružilo priliku da se izvidi mogućnost uspostavljanja re-

dovne linije između dvaju država, neophodne za razvoj hrvatsk-

og turističkog proizvoda na španjolskom tržištu kao i za vrlo

pozitivne rezultate koje narednih godina možemo postići.

Otvaranjem redovite linije Adria Airwaysa iz Ljubljane za Bar-

celonu, individualnim je turistima iz Katalonije sasvim sigurno

olakšan put do naše zemlje. Od 20. travnja Adria Airways uvela

je dva leta tjedno za Barcelonu, i to po vrlo povoljnim cijenama.

Za polaske do 20. svibnja postojali su promotivni letovi po ci-

jeni od 120 eura, a u ovom trenutku Adria Airways nudi karte

po promotivnoj cijeni od 180 eura, što je znatno povoljnije od

cijena avio karata koje Španjolci plaćaju za letove do glavnih

hrvatskih turističkih atrakcija (cca. 400 eura). Iako ovaj let neće

donijeti toliko pozitivne rezultate koliko bi to donijelo izravno

povezivanje Hrvatske sa Španjolskom, ipak je otvorio individu-

alnim gostima u ovom dijelu Španjolske, kojih je posljednjih

godina sve više, još jednu, jeftiniju mogućnost da posjete lj-

epote naše zemlje.

Važnost avio povezanosti dviju država može se vidjeti i u prim-

jeru Portugala. TAP Portugal ove je godine u suradnji s Croa-

tia Airlines-om uveo redovnu liniju Lisabon– Bologna-Zagreb

i kao rezultat u Hrvatskoj je registrirano 43% više dolazaka i

noćenja portugalskih turista u razdoblju od siječnja do rujna.

Budući da HTZ nema predstavništvo u Portugalu, razni por-

tugalski mediji koji su prepoznali ljepote naše zemlje obraćaju

se svakoga dana sve više uredu predstavništva u Madridu. Isto

tako nas kontaktiraju i portugalske turističke agencije i turop-

eratori koji žele uvrstiti hrvatsku turističku ponudu u svoje kat-

aloge. Nakon što se voditeljica ureda predstavništva u Madridu

sastala sa predstavnicima portugalske agencije za komunikaciju

i propagandu Artecomum iz Lisabona, uspostavljena je vrlo

dobra poslovna suradnja sa generalnim direktorom agencije.

Artecomum nam je ove godine ponudio pomoć prilikom pro-

moviranja Hrvatske na portugalskom tržištu, te smo ih redovito

opskrbljivali sa promotivnim materijalima u svrhu promidžbe

Hrvatske. Uz pomoć Glavnog ureda i u suradnji sa TAP Por-

tugalom, organizirala su se i studijska putovanja za novinare.

Agencija Artecomum organizirala je ove godine i par prezen-

tacija, te nas je redovito obavještavala o reportažama koje su

izlazile u portugalskim medijima.

Španjolski turoperatori i agenti još uvijek nerado daju točne

podatke bukinga, ali spominju vrlo dobre rezultate prodaje,

iako ističu da je omjer cijene i kvalitete turističkih objekata

neodgovarajući. Iberojet je ove godine u lipnju, srpnju i kolovo-

zu u Hrvatsku doveo 4.500 Španjolaca (27% više nego lani) te

očekuju da će do kraja godine imati 7.000 paxa (35% više nego

lani). Politours je u ljetnim mjesecima doveo 1800 Španjolaca

(10-15% manje nego lani), Panavision 1462 paxa (17% više),

Travelplan 1200 paxa (do sada nisu prodavali Hrvatsku), Tran-

srutas 600 paxa (300% više), Ambassador Tours 180 paxa, Ca-



tai Tours 150 paxa (300% više nego lani), Dubrovnik Travel

150 paxa. Gotovo svi turoperatori ove su godine ponudili po-

godnosti za rani buking, tj. već na naslovnici kataloga nudili

su 7% popusta za rani buking, dok su neki ponudili i dodatni

popust od 5% za specijalna putovanja u Hrvatsku kao što su

medeni mjesec i sl.

Ove godine bitno je porasla i potražnja za incentive putovan-

jima. Sve više agencija specijaliziranih za incentive i kongresni

turizam u svoje je kataloge uvrstilo Hrvatsku. Budući da taj tip

klijenata traži smještaj u hotelima s 5*/4*, najveća je potražnja

za Dubrovnikom i Zagrebom. Kao glavna zapreka navodi se

ponovno loša, odnosno nikakva avionska povezanost Hrvatske

sa Španjolskom.

Budući da većina čartera leti u Dubrovnik i Split, južna i sred-

nja Dalmacija i dalje su najpopularnije hrvatske destinacije

španjolskih turista, iako ove godine španjolski tisak sve više

piše i o istarskoj ponudi te o nacionalnim parkovima. Indi-

vidualni španjolski turisti koji se opredijele za godišnji odmor

u Istri uglavnom koriste aerodrom u Veneciji, jer su karte iz

španjolskih gradova za Veneciju daleko povoljnije od onih za

Hrvatsku. Zabilježen je i znatan pozitivni pomak u broju dol-

azaka Španjolaca.

Vjerujemo da prostora za Hrvatsku na ovom vrijednom

emitivnom tržištu ima, a na nama je da zajedničkim sna-

gama riješimo par ograničenja/nedostataka koji nas koče u

razvoju. Prvenstveno treba riješiti nepostojeću avio pove-

zanost španjolskih gradova s Hrvatskom, te povećati ponudu

promidžbenog materijala na španjolskom jeziku (Španjolci

prvenstveno traže kataloge na španjolskom) kao i osigurati

reprezentativne nastupe na turističkim sajmovima. Kroz bro-

jne i kvalitetne reportaže u španjolskim turističkim časopisima,

može se vidjeti da se na tržištu defi nitivno stvara vrlo pozitivan

imidž Hrvatske kao turističke destinacije. Piše se o Hrvatskoj

kao očuvanom i još neotkrivenom Mediteranu koji posjeduje

bogatu kulturnu i prirodnu baštinu. Ipak, cjenovna politika

hrvatskih turističkih subjekata mogla bi bitno promijeniti stvari

na ovom tržištu, ako se ne uskladi s ponudom nama konkurent-

nih zemalja.


VIJE

STI I

Z PR

EDST

AVNI

ŠTAV

A NjemaËkaWorkshopovi u organizaciji predstavništva Hrvatske

turističke zajednice u Njemačkoj

U organizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice u

Njemačkoj održana su dva važna workshopa. Prvi u Düssel-

dorfu, 27. rujna 2006. godine. Na workshopu su sudjelovale 24

tvrtke iz Hrvatske, te 21 tvrtka iz Njemačke i 12 predstavnika

njemačkih medija. Za sve sudionike workshopa priređena je

večera uz odabir hrvatskih specijaliteta i vina. Na workshopu

u Frankfurtu, 28. rujna 2006. godine, također je bilo mnogo

interesenata; 24 tvrtke iz Hrvatske, te 28 tvrtki iz Njemačke.

Workshopovi su uspješno obavljeni, te su se ostvarili korisni

kontakti s njemačkim partnerima. I njemački i hrvatski sudi-

onici izrazili su zadovoljstvo i korisnost održavanja workshop-

ova te podržali inicijative za njihovim budućim održavanjem.

U prigodi oba workshopa, direktor predstavništva Hrvatske

turističke zajednice, Zlatko Deželjin održao je prezentaciju o

hrvatskoj turističkoj ponudi.

Valja spomenuti i kako se u suradnji turoperatora Th omasa

Cooka i Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj u razdoblju

od 13. do 17. rujna 2006. organiziralo studijsko putovanje za

Izlaganje direktora Predstavništava HTZ-a u Njemačkoj Zlatka Deželjina

v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a

Sudionici workshopa



devet njemačkih novinara. Tijekom pet dana posjetili su gra-

dove: Split, Trogir, Šibenik i Zadar, dva nacionalna parka: Krku

i Paklenicu, te razgledali objekte agroturizma u Starigradu-

Paklenici i okolici Primoštena. Snimljeno je nekoliko priloga

za radijske emisije i pregršt fotografi ja koje će se objaviti uz

reportaže i članke o Hrvatskoj, a koji će biti korisni za sve po-

tencijalne posjetitelje i turiste budući da mediji imaju sve jači

utjecaj na potrošača, što će možda biti odlučujući faktor u nji-

hovoj odluci da posjete Hrvatsku.

©panjolskaBrojni španjolski mediji o Hrvatskoj - naglasak na bogatoj

prirodnoj baštini i kulturno-povijesnom nasljeđu

Dnevne novine “La Vanguardia”, u posebnom izdanju “Viajar”

objavile su članak o NP Kornati – jedinstvenome mediterans-

kom arhipelagu, plavom labirintu idealnom za jedrenje, dok je

“El mundo”, u posebnom dodatku “Viajes siete leguas” objavio

na dvije središnje stranice reportažu o Dubrovniku, ističući uz

ostalo i dugu, bogatu povijest i slavu stare Dubrovačke Repub-

like. Časopis “Hola”, posebno izdanje “Viajes”, pod naslovom

“50 dragulja svijeta”, objavio je četiri velike stranice o Du-

brovniku. Časopis “Oxigeno” - velika stranica o Hrvatskoj pod

naslovom “Lijepa naša jadranska», gdje je Hrvatska proglašena

jednom od top destinacija posljednjih godina. Dnevne novine

“El Periodico”, posebno izdanje “Destinos” - velike dvije stran-

ice o Hrvatskoj pod naslovom: “Po jedan otok za svaki dan u

godini”. Časopis “Rutas del mundo” posvetio je četiri stranice

Dubrovniku, jednoj od najfascinantnijih destinacija u Europi.

Dnevne novine glavne španjolske aviokompanije “Iberia” ob-

javljuju reportažu o Hrvatskoj pod naslovom “Užici dalmatin-

ske obale”. Časopis “Capital” - članak posvećen Dubrovniku

– biseru Jadrana. Časopis “Viajeros” na osam stranica prikazuje

Hrvatsku kao “Mediteran kakav je nekad bio”, koja uz očuvanu

bogatu kulturnu i prirodnu baštinu nudi i vrhunske speci-

jalitete (najbolje kamenice na Mediteranu).

Časopis “Viajar”, rujansko izdanje, pod temom deset najljepših

mjesta na Mediteranu izabrao je Opatiju kao kvarnerski biser

ističući dugu turističku tradiciju Opatije – nekad omiljenog

ljetovališta moćnih austrougarskih obitelji.

U tjednom časopisu “Hola”, rujansko izdanje, objavljena je

Sajamski nastup u Njemačkoj


reportaža o talijanskom modnom dizajneru Valentinu na luksu-

znoj jahti, za vrijeme njegova boravka po jadranskim otocima.

Tako se neizmjerna ljepota otoka i obale spominje više puta u

reportaži riječima: “...jedreći Jadranom i bacajući sidro u pre-

divnim kalama smaragdnog zelenog mora čarobnih hrvatskih

otoka...”

Također, TV ekipa Flying Apple koja snima dokumentarne

fi lmove i reportaže za španjolske emisije o putovanjima kao što

su MuchoViaje, Viajame, NotFar, realizirala je u srpnju put-

ovanje po Dalmaciji te snimila nekoliko različitih fi lmova o

Hrvatskoj. 7. listopada emitirao se prvi fi lm o otoku Hvaru

u sklopu programa Mucho Viaje na nacionalnoj španjolskoj

televiziji RTVE. Velik broj reportaža objavljene su kao najava

kongresu španjolskih putničkih agencija AEDAVE.

Povijesni muzej grada Barcelone organizirao je u ljetnim mjesec-

ima (srpanj, kolovoz i rujan) proslavu deset godina noćnih ak-

tivnosti i događaja pod nazivom “LES DEU I UNA NITS”.

Predstavništvo HTZ-a u Madridu sponzoriralo je događaj

darovavši putovanje u Split za dvije osobe. Tako je u sklopu pro-

grama 27. srpnja u samostanu “Pedralbes” u Barceloni održan

koncert ženske vokalne klape “Tamarin”, a 7. rujna u monu-

mentalnom kompleksu Kraljevskog trga, gdje je bilo prisutno

oko 1700 posjetitelja, održalo se i svečano nagradno izvlačenje.

Za vrijeme izvlačenja koje je obavio direktor muzeja, Antoni

Nicolau, na velikom se centralnom ekranu emitirao promotivni

fi lm Hrvatske turističke zajednice. Program aktivnosti tiskao

se u 30.000 primjeraka te je postavljeno 300 plakata po cijeloj

Barceloni s logom Hrvatske turističke zajednice.

ItalijaReportaže i izložbe obilježile promociju Hrvatske u Italiji

Tijekom ljetnih mjeseci objavljen velik broj reportaža u

svim tiskanim medijima. U mjesecu srpnju u uglednom

turističkom mjesečniku “Bell’Europa” objavljena je reportaža

o Primoštenu. U mjesečniku “Caravan e camper” objavljena je

reportaža od 10 stranica o otocima Hvaru i Korčuli. Redakcija

mjesečnika “DOVE” u nakladi od 152.000 primjeraka objavila

je reportažu „Od Splita do Mljeta“. U “Grand touru” izdavač

„De Agostini“ objavljena je opširna reportaža o Hrvatskoj,

na naslovnici je fotografi ja Dubrovnika. U mjesečniku „Par-

tiamo“ objavljena je reportaža o otoku Braču. Posebno mjesto

zauzela je reportaža o Istri i vilama Istre u mjesečniku „In viag-

gio“. Časopis „Itinerari e luoghi“ objavio je reportažu o oto-

cima Rabu i Pagu. U mjesečniku „Tutto turismo“ objavljena

je reportaža o Kornatskom otočju a „Progress viagg“ objavio

je priču o otocima Kvarnera. U modnom časopisu “Elle” u

nakladi od 200.000 primjeraka objavljena je reportaža o Du-

brovniku, a modni časopisu “Flair” reportaža o Hvaru.

Tromjesečnik “Milano giorno e notte” u nakladi većoj od

150.000 primjeraka objavljen je specijalni prilog o Hrvatskoj.

U časopisu o enogastronomiji i kulturi „PAPAGENO“ objav-



ljena je reportaža o Hvaru i Istri. U dnevnom listu “Corriere

della sera” reportaža o Dubrovniku i dolasku svjetske elite. „Il

gommone“ objavljeno je reportaža o otoku Pagu dok je „Main

Sail“ objavio reportažu o Palmižani. Mjesečnici Viaggiando,

Cucina e Vini, Solo Vela, Progress Viaggi i Sole24Ore on-line

objavili su raznolike reportaže nastale kao rezultat suradnje

Ispostave i rimskih novinara. Za realizaciju reportaže novinari

su se služili isključivo dokumentarnim materijalima i foto-

grafi jama iz bogate arhive rimske ispostave.

U 2006. godini u organizaciji rimske ispostave HTZ-a i

Glavnog ureda, te županijskih turističkih zajednica realizirane

su mnogobrojne televizijske emisije čime je ostvareno više od

18 sati televizijskog programa prikazanog na kanalima RAI-a,

Mediaseta i SKY-a.

Početkom lipnja u Splitsko dalmatinskoj i Dubrovačkoj

županiji boravila je TV ekipa prestižne turističke emisije Sere-

no Variabile koja je realizirala dvije reportaže prikazane na

programu RAIDUE krajem lipnja i srpnja. Emisija prikazana


krajem srpnja, posvećena je Hvaru, Palmižani, Splitu i Stonu,

te je bila najgledanija emisija tog dana na talijanskoj televiziji

ostvarivši apsolutni rekord kod gledateljstva.

U suradnji s Adriaticom NET i Plov Putom na talijanskoj tele-

viziji tijekom ljeta u više emisija (Si Viaggiare, Sereno Varia-

bile i Pianeta Mare) prikazani su dijelovi fi lma o hrvatskim

svjetionicima. Boravak i ljetovanje na hrvatskim svjetionicima

je turistički proizvod koji najviše privlači pozornost talijanske

publike.

Također, Hrvatska se po prvi puta predstavila talijanskoj pu-

blici na Sardiniji i to u prestižnom ljetovalištu Stintinu kao

zemlja partner na četverodnevnoj manifestaciji “Sardegna in

Banchina” održanoj od 26. do 30. srpnja 2006. godine. Osim

Ispostave HTZ-a, na manifestaciji je nastupila Zadarska regija

koja je uz brojne promotivne materijale i pjesmu klape “Libur-

ni” predstavila turističke potencijale zadarskog kraja. Uz lokalno

stanovništvo hrvatski štand su posjećivali i turisti na odmoru u

Stintinu. Najviše upita bilo je za nautički turizam, te za regije

Istru, Kvarner, ali i za kontinentalnu Hrvatsku.

U umjetničkoj galeriji Ars Italica svečano je otvorena izložba

“Dalmacija u djelima hrvatskih i europskih umjetnika” u surad-

nji s Konzulatom Republike Hrvatske u Milanu i udruženjem

umjetnika “Jadertina” Zadar. Na otvorenju su sudjelovali

uglednici Milana i okolnih mjesta, generalni konzul RH u

Milanu, Andro Knego, predstavništvo Hrvatske turističke za-

jednice Milano, novinari, te brojni Hrvati koji žive u Italiji.

Izložba je realizirana u suradnji s Ministarstvom vanjskih po-

slova Republike Hrvatske, Ministarstvom kulture Republike

Hrvatske, Zadarskom županijom i TZ grada Zadra.

Prezentacija Hrvatske u Stintinu

Štand TZ Zadarske županije



U dnevnim listovima Italije od 15. rujna objavljena je vijest

o otvorenju izložbe “Lošinjska brončana statua” u Firenci, u

Palači Medici Riccardi koja je postala pozornica iznimnog kul-

turnog događaja predstavljanja brončanog kipa grčkog atlete

iz 4. stoljeća prije Krista, pronađenog 1999. u podmorju ak-

vatorija Vele Orjule nedaleko od Lošinja.

U prisutnosti brojnih predstavnika talijanskog kulturnog,

političkog i javnog života, izložbu je otvorio Božo Biškupić,

ministar kulture Republike Hrvatske. Sedmogodišnjih

zahtjevni restauratorski rad na kipu, koji potječe iz znamenite

Lisipove škole, rezultat je trajne i uspješne suradnje između

stručnjaka Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba i in-

stituta Opifi cio delle Pietre Dure iz Firenze.

Izložba je otvorena 30. rujna i u nekoliko dana ju je pos-

jetilo vise od 2000 posjetitelja. Osim toga objavljeno je 11

stranica + naslovnica u „Archeologia viva“ - najpoznatijem

dvomjesečniku o arheologiji i povijesti u nakladi od 35.000

primjeraka.

Brončana statua atlete „Hrvatski Apoxyomenos“ smatra se

jednim od najljepših među dosad poznatih sedam replika

antičkoga prototipa i izazvao je golemo zanimanje talijanske

stručne i kulturne javnosti.

O izložbi i o kipu nazočnima se obratio i poznati umjetnički

kritičar Vittorio Sgarbi.

Otvorenju izložbe u fi rentinskoj palači, čiji je jedan od gra-

ditelja, Michelozzi (drugi je bio Michelangelo) istodobno gra-

dio i Knežev dvor u Dubrovniku, nazočio je, među ostalima,

veleposlanik Republike Hrvatske Tomislav Vidošević.

U okviru aktivnosti promocije Predstavništva održane su

prezentacije na sajmovima u Pordenoneu, Riminiu, Milanu

i Genovi. Na sajmu „Mondo natura“ u Riminiu, od strane

udruge „Confederazione Italiana Campeggiatori“ dodijeljene

su nagrade za najuspješnije kamove u 2006. godini. Prvo mjes-

to dodijeljeno je kampu „Zaton-Nin“, drugo mjesto „Stella

Maris-Umag“, a treće „Bi Village-Fažana“.

Slovenija“Riječke ljetne noći” uvod u promociju hrvatskog turizma

u Sloveniji

Krajem lipnja predstavništvo je sudjelovalo u proslavi hrvatsk-

og Dana državnosti. Prigodna svečanost održana je kao vrtna

zabava u parku Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici

Sloveniji. Tom se prigodom održala prezentacija grada Rijeke s

naglaskom na promociju manifestacije »Riječke ljetne noći« uz

gostovanje gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela i direktora

Turističke zajednice grada Rijeke Petra Škarpe. Delicije iz pri-

morskoga kraja priredili su kuhari riječkog hotela “Bonavia”, a

događaj je uljepšalo i gostovanje riječke klape “Fortunal”. Na

svečanosti se okupilo petstotinjak eminentnih uzvanika iz ja-

vnog i društvenog života u Sloveniji.

Tijekom srpnja i kolovoza u uredu predstavništva bilo je vrlo

živo. Ured je svakodnevno posjećivao velik broj slovenskih i stra-

nih turista koji su tražili informacije o Hrvatskoj. Podijeljen je

velik broj promotivnog materijala u izdanju Hrvatske turističke

zajednice, prospekata lokalnih turističkih zajednica, planova

gradova, te voznih redova trajektnih i brzobrodskih linija.

Predstavnica Istraturista Manuela Kraljević u društvu Jerka Sladoljeva, Klaudia Stojnića i Giannia Picillia

Detalj s promocije Rijeke u Ljubljani. Spremni za promociju, direktor Predstavništva Goran Blažić i djelatnice


Najvažniji TV prilog ipak tijekom kolovoza bio je „tjedan

Hrvatske“ na najgledanijoj televizijskoj postaji TV NOVA, koji je

u tjednu od 7. do 11. kolovoza svakoga jutra u emisiji „Doručak

s NOVOM“ imao jednoga gosta koji je govorio o Hrvatskoj.

Dana 8.kolovoza u studiju je bio gost, direktor Predstavništva

HTZ Prag, Antun Plenković, koji se pojavio u programu u dva

navrata, te odgovarao na aktualna pitanja o turizmu i putovanju

u Hrvatsku.

Predstavništvo HTZ-a u Ljubljani i dalje je nastavilo medijsku

kampanju oglašavanjem u glavnim slovenskim časopisima, re-

vijama i magazinima u skladu s media-planom za 2006. go-

dinu, a objavljene su i reportaže u slovenskom magazinu za

putovanja »Horizont«.

Uz uobičajene informativne i promidžbene aktivnosti, nakon

održanog nastupa na sajmu turizma u Ljubljani, workshopa i

Hrvatske večeri, predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u

Ljubljani nastavilo je snažno promovirati hrvatsku turističku

ponudu. Početkom lipnja, direktor predstavništva HTZ-a u

Sloveniji Goran Blažić bio je gost informativne emisije na TV

Paprika, inače vrlo popularnoj među mlađim gledateljstvom.

Razgovaralo se o realiziranim aktivnostima Hrvatske turističke

zajednice na slovenskom tržištu, prikazane su snimke s Hrvatske

večeri održane u travnju i intervju s direktorom Glavnog ureda

Hrvatske turističke zajednice Nikom Bulićem. Govorilo se o

planiranim aktivnostima i o očekivanjima od turističke sezone.

Tijekom emisije postavljeno je i nagradno pitanje za gledatelje

povezano s temom turizma u Hrvatskoj, a gledatelj koji je dao

točan odgovor nagrađen je vikend aranžmanom za dvije osobe

u Hrvatskoj.

»eπkaHrvatska ponovno tržišni lider

Česi se kao turisti mijenjaju – tako ove godine emitivno turističko

tržište ocjenjuje domaći tisak. Mijenjaju se po navikama, ali i po

zahtjevima. Biraju destinacije kojih se na tržištu svakim danom

nudi sve više, mijenjaju način ljetovanja (ne putuju više većinom

u kampove i privatni ili jeftiniji smještaj), mijenjaju navike....

Hrvatska međutim, ipak ostaje destinacija broj jedan, jer se bez

problema može automobilom i najviše im je srcu prirasla. Cijela

Jadranska obala od Istre, preko Kvarnera pa sve do Dalmacije

bila je i još je uvijek, meta čeških turista. Ove će ih godine,

prema češkim statističkim pokazateljima, našu zemlju posjetiti

820.000. Stoga ni ne čudi da su svi češki mediji od praktički

svibnja, najviše ipak tijekom lipnja i srpnja, naveliko pisali i

izvještavali o Hrvatskoj kao „bajnoj ili luksuznoj turističkoj desti-

naciji“, „najljepšim plažama Europe“ ili kao o „odličnom izboru

za ljetne praznike“. O nekim napisima već je ranije bilo riječi,

ali valja istaći da je tijekom srpnja objavljeno više od 170 napisa

u svim vrstama tiska – od dnevnoga do najluksuznijih časopisa,

procijenjene vrijednosti oko pola milijuna eura, te da je tijekom

cijeloga srpnja emitiran program na najslušanijem češkom radiju

– Radio Impulsu s informacijama o Hrvatskoj i hrvatskom tur-

izmu i to u živo s voditeljicom ureda predstavništva Mirjanom

Žilić. Sličan program emitiran je tijekom srpnja i na lokalnoj ra-

dio-postaji Radio Vysočina. I u kolovozu o Hrvatskoj je pisano u

izuzetno mnogo medija, a na programu češke državne televizije,

ČT 1 emitirana su dva priloga u poznatoj turističkoj emisiji „Ob-

jektiv“ i to o šibenskim starim zanatima, te o Slavoniji i češkoj

manjini u Daruvaru.

Gostovanje direktora Predstavništva Antuna Plenkovića na televizijskoj postaji TV NOVA



Voditeljica Predstavništva HTZ-a, Mirjana Žilić na međunarodnom festivalu gastronomije u Znojnom

Najatraktivniji prilozi o Hrvatskoj tijekom ljeta objavljeni su u

luksuznom mjesečniku „Dolce vita“ o Dubrovniku, u ekskluz-

ivnom mjesečniku o umjetnosti „Art & Antiques“, također o

Dubrovniku, u vrlo čitanim tjednicima „Sretni Jim“, „Vlasta“

i u „Ritmu života“ dva puta o ljepotama Istre... Ove godine

gotovo nije bilo naslova u Češkoj koji barem jednom nije pisao

o Hrvatskoj.

Ovogodišnja studijska putovanja novinara iz Češke započela su

još u travnju (Lide a zeme), kada je u Hrvatskoj boravila i ekipa

TV NOVE, koji su snimali ovogodišnji hit – Hrvatsku za Novu

Cestomaniju (emitirana je 28.6., reprizirana 1.7.). Najviše put-

ovanja bilo je organizirano tijekom svibnja i lipnja, dok je u

rujnu pononvo u Hrvatskoj bila ekipa Češke državne televizije,

studija Ostrava, koji su po cijeloj Hrvatskoj snimali priloge za

13 tematskih emisija „Hrvatska očima Jaroslava Skalickog...“

U realizaciji je još jedno studijsko putovanje novinara državne

češke televizije, koji snimaju nacionalne parkove Velebit i Ko-

rnate za seriju reportaža o hrvatskim nacionalnim parkovima

(svaka po 15 minuta).

U razdoblju od 4. do 7. rujna predstavništvo Hrvatske turističke

zajednice u Pragu pozvano je, kao gost, prvi puta na „Zno-

jemski hrozen“, međunarodni TV i radio festival gastronomije.

Znojmo je inače centar jedne od najpoznatijih vinarskih oblasti

u Češkoj (južna Moravska), praktički uz austrijsku granicu, pa

je i pravo mjesto za ovakav festival. Ovo je bio osmi po redu,

a Hrvatska se svojim promidžbenim materijalima predstavila

u glavnom šatoru na gradskom trgu, uz Flandriju, Veliku Bri-

taniju i Slovačku.

I šećer na kraju: fi lm Hrvatske turističke zajednice „Mediteran

kakav je nekad bio“ dobio je treću nagradu na ovogodišnjem

međunarodnom festivalu turističkog fi lma u Karlovym Vary-

ma. Naš fi lm nagrađen je u oštroj konkurenciji više od 300

fi lmova iz cijeloga svijeta. Ovogodišnji GRAND PRIX Tourfi l-

ma pripao je slovenskom fi lmu pod naslovom „Diversity to dis-

cover“, prvu nagradu dobio je „City dance“ iz Austrije, a drugi


Nizozemska

Posjet studenata Rotterdama Baranji

Kao što je kolovoz u Nizozemskoj bio zapamćen po nikad obil-

nijim kišama, tako će se i rujan pamtiti po izrazito toplom i

suhom vremenu koje je zasigurno mnoge Nizozemce srednje i

starije dobi bez obveza inspiriralo za putovanja.

U Utrechtu se od 19. do 24. rujna održavao sajam “50 Plus”

za osobe starije dobi. Na površini od 40.000 m2 bilo je 563

izlagača, a turističku ponudu svojih zemalja, osim Nizozemske

predstavile su: Italija, Mađarska, Češka, Bugarska, Irska, Bel-

gija, Švicarska, Engleska, Francuska. Na sajmu je sudjelovalo i

više nizozemskih turoperatora od kojih je važno spomenuti: I

D Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras, Bex

Reizen. Turoperatori su nudili razne pakete aktivnog odmora s

raznovrsnim outdoor aktivnostima i wellness programima.

Budući da s nizozemskog tržišta postoji pojačan interes za

wellness proizvodima u Hrvatskoj, nizozemski turoperatori

predlažu hotelskim kućama i lječilišnih ustanovama pojačanu

inicijativu u smjeru osmišljavanja rekreativnih programa koje

bi oni rado uvrstili u svoje posebne brošure i prezentirali na

je portugalski snimak pod naslovom „Body. Mind. Madeira“

Festival TOURFILM održava se ove godine po 39. put od 3. do

7. listopada u Karlovym Varyma. Također, među ovogodišnje

nagrađene uvrstila se i tvrtka Gideon Multimedija sa CD Ro-

mom “Split”, dok su web stranice Turističke zajednice Istarske

županije, koje je prijavilo predstavnistvo HTZ u Pragu, dobile

posebno priznanje zirija.

MaarskaPojačani napori za postizanjem pozitivnog imidža u

Mađarskoj

Rušenje mađarskih protuzakonito sagrađenih objekata na Viru

rezultiralo je negativno intoniranim prilozima o Hrvatskoj.

Povod su bili prilozi u hrvatskim medijima, koji su se prevodili

na mađarski jezik, te komentirali u dnevnim novinama, na ko-

mercijalnim televizijama i radio postajama.

Val negativnih priloga u mađarskim medijima izazvao je članak

objavljen u jednom hrvatskom dnevnom listu na temu kako

“Hrvati varaju mađarske turiste”. Predstavništvo je iskoristilo

sve mogućnosti kako bi ublažilo posljedice ovakvih priloga,

napose gostovanjima na TV i radio postajama, te izjavama

dnevnim listovima; komercijalnoj “TV2”, komercijalnoj radio

postaji “Radio cafe”, dnevnom listu “Blikk”, izvještajnoj agen-

ciji “MTI”.

U dogovoru s predstavništvom objavljeni su i prilozi o Hrvats-

koj; javna radio postaja “Petofi radio”, magazini; “Vilagjaro”,

“Holgyvilag”, “Elle”, “Aqua Magazin”, prilog sa studijskog

putovanja u magazinu “X Magazin” o raftingu na Zrmanji,

te prilozi u stručnim medijima; “Utazasi Info” i “GO Utazas

Magazin”.

Početkom rujna u Istri je boravio Laszlo Alkonyi, glavni

urednik magazina “Borbarat” sa suradnikom, kako bi priku-

pio materijal za priloge o istarskoj gastronomiji, posebice o

maslinama, tartufi ma i istarskim vinima. Prilozi će se objaviti

tijekom proljeća iduće godine. Iznimno kvalitetni magazin o

vinima i tradiciji općenito, obilježje kojega su prilozi visoke

literarne vrijednosti, planira na poseban način prezentirati

svojim čitateljima, ljudima koji znaju cijeniti kvalitetna vina,

postignuća istarskih vinara, ali isto tako i maslinara, te tar-

tufa.

U rujnu i listopadu mađarski nautičari, sada već tradicionalno,

organiziraju brojne regate na našoj obali, a ove se godine drugi

put organizira i državno prvenstvo Mađarske u jedrenju. U lis-

topadu i studenom planira se nekoliko studijskih putovanja za

mađarske novinare, a predstavništvo za studeni planira i treći

ovogodišnji workshop.

Radna atmosfera na sajmu 50 Plus



specijaliziranim sajmovima kao što je ovaj. Sajam je posjetilo

90.000 osoba što je u odnosu na prošlogodišnji sajam 5000

posjetitelja više. Naš štand, na kojem je suizlagač bio I D Riva

Tours, bio je iznimno dobro posjećen, a najviše su se tražile

brošure o kampovima, turističke karte Hrvatske i biciklistički

programi.

Za trajanja sajma ostvaren je kontakt s Višom turističkom

školom u Rotterdamu. Početkom studenog, studenti završne

godine studija destinacijskog menadžmenta posjetit će Ba-

ranju, i to na deset dana. Putovanje će imati više radni kara-

kter jer će, podijeljeni u grupe, studenti na terenu prikupljati

podatke o postojećem stanju razvoja turizma u Baranji u cilju

izrade studije koja bi ukazala na mogućnost porasta posjetitelja,

konkurentnosti, kvalitete i održivog razvoja destinacije.

Na inicijativu ministra savjetnika u odlasku, Marina Žužula

u hrvatskom veleposlanstvu u Den Hagu sastali su se hrvatski

gospodarstvenici koji rade i žive u Nizozemskoj. Ideja je bila da

se predstave i bolje upoznaju kako bi u budućnosti što bolje ko-

ristili svoje iskustvo i poslovne veze u smislu poboljšanja gospo-

darske razmjene i promidžbe Hrvatske u Kraljevini Nizozems-

koj. Ministar savjetnik u odlasku iskoristio je prigodu i nazočne

upoznao sa svojim nasljednikom, Aleksandrom Sunkom.

PoljskaBez subvencija EU-a Hrvatska brže gradi autoceste nego

Poljska!

Najutjecajniji fi nancijski IT-portal u Poljskoj, Money.pl obja-

vio je nedavno zapaženi članak u povodu otvaranja 103,5 km

duge dionice autoceste A 2 Konin-Strykow.

S velikim hvalospjevima autor članka opisuje primjer gradnje

autocesta u Hrvatskoj, koja ih bez pomoći EU-a gradi brže

nego Poljska, koja ima sve formalne uvjete i pristupe takvim

fondovima. Detaljno su opisani etape dosad izgrađenih dion-

ica autocesta u Hrvatskoj, način fi nanciranja te planovi dalje

gradnje u bliskoj budućnosti. S velikim ushitom autor piše o

za graditelje neusporedivo težim (i skupljim) uvjetima reljefa u

Hrvatskoj od onih u Poljskoj. Nadalje, autor ističe da su Hrvati

još potkraj 90-ih bili svjesni da će izgradnjom autocesta bolje

razvijati svoje gospodarstvo, posebice turizam.

Ovogodišnji laureat “Zlatne penkale” iz Poljske, popularni

Robert Maklowicz, snimio je tijekom svibnja ove godine nova tri

nastavka iz serijala “Kulinarska putovanja Roberta Maklowicza”.

Nastavci su snimljeni u Lovranu, Opatiji - Voloskom, Njivicama,

Pagu i Zadru. Svaka emisija traje 25 minuta, a premijerno je na

TV Polska krajem lipnja prikazana emisija o Kvarneru. Ostali

će se nastavci premijerno prikazati sredinom ove jeseni. Do sada

je snimljeno ukupno sedam emisija o Hrvatskoj, a planira se još

najmanje toliko. Ovaj serijal jedan je od najgledanijih programa

na poljskoj televiziji i neprekinuto traje preko osam godina.

Osim premijernih emisija stare se emisije repriziraju nekoliko

puta u sljedećih nekoliko godina.

Robert Maklowicz jedna je od rijetkih osoba s TV koja se na-

lazi na listi sto najutjecajnijih osoba u Poljskoj prema poljs-

kom izdanju magazina “Forbes”, a ove godine proveo je mje-

sec dana na godišnjem odmoru u Hrvatskoj, točnije na otoku

Ugljanu.

SlovaËkaSlovačko more je u Hrvatskoj

Rad ureda u prethodnom razdoblju uglavnom je bio orijentiran

na kontakt s javnošću, turoperatorima i slovačkim medijima.

Predstavništvo je zabilježilo izniman interes za informacije i

promotivni materijal o Hrvatskoj. Prethodni ljetni mjeseci

ponovno su potvrdili da Slovaci „imaju svoje more u Hrvats-

koj“.

Velikom interesu slovačkih turista za Hrvatsku prilagodili su

se i slovački mediji. Rezultat studijskih putovanja novinara i

dobre suradnje predstavništva HTZ-a s vodećim slovačkim

Susret u hrvatskom veleposlanstvu u Den Hagu


medijima tijekom ljetnih mjeseci bila je kulminacija kvalitet-

nih reportaža o Hrvatskoj kako u tiskovnim medijima tako i na

televiziji i radiju.

Među veće priloge o Hrvatskoj u dnevnom tisku možemo svrsta-

ti srpanjsko izdanje posebnog priloga „Hrvatska“ – u dnevnom

listu „Pravda“ (treći najčitaniji dnevni list u Republici Slovačkoj,

izlazi u nakladi od 110.000 primjeraka), koji je nastao kao re-

zultat studijskog putovanja novinara organiziranog u lipnju ove

godine i suradnje predstavništva s redakcijom dnevnog lista. U

prilogu je objavljeno mnoštvo praktičnih informacija, novosti i

preporuka za godišnji odmor na hrvatskom Jadranu.

Rezultat drugog studijskog putovanja novinara zanimljiva je

reportaža na šest stranica „Dobar tek – Dobrú chuť!“ Spome-

nuta reportaža na inventivan način istodobno predstavlja gas-

tronomsku i turističku ponudu pojedinih regija. Sastavni dio

reportaže je i knjiga recepata tipičnih specijaliteta hrvatske

kuhinje. Reportaža je naišla na velik odjek kod čitatelja jed-

nog od slovačkih top mjesečnika – časopisa „MIAU“, koji je

reportažu objavio u srpanjskom izdanju.

Također valja spomenuti seriju reportaža o hrvatskom naivnom

slikarstvu i Muzeju naivne umjetnosti u Hlebinama za časopis

„Antik“. Namjeru predstavništva o promociji hrvatskoga kul-

turnog turizma realiziraju i dvije reportaže o izgradnji novih

prostorija za zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, isto

nastale kao rezultat studijskog putovanja novinara. Reportaže

su objavljene u mjesečnim listovima „Antik“ i „Euroreport“ u

srpnju i kolovozu ove godine pod nazivom „Hrvatski Guggen-

heim“.

Jedna od najopsežnijih reportaža s ovogodišnjih studijskih put-

ovanja novinara neosporno je poseban prilog „Međimurska

županija“, koju je na 23 stranice objavio časopis „Dimenzije“ u

svom ljetnom dvobroju (srpanj-kolovoz).

Grupa slovačkih novinara krajem lipnja ove godine boravila je

na studijskom putovanju – krstarenje brodom po otocima Krku,

Rabu, Cresu i Pagu. S navedenog putovanja nastalo je mnoštvo

kvalitetnih reportaža za časopise, televizijske i radijske postaje.

Od mnoštva članaka o navedenim otocima možemo spome-

nuti reportažu pod nazivom „Otoci puni legendi“ za mjesečnik

modernog životnog stila „Ellen“ te reportažu „Hrvatska – zai-

grajte se moreplovaca“ za tjednik „Slovenka“ i mnogo drugih.

Opsežnu reportažu o otoku Cresu objavio je i renomirani dnev-

ni list „SME“ krajem kolovoza.

Vezano za ovo studijsko putovanje posebno treba istaknuti dva

vrlo važna priloga na TV Markiza (najgledanija TV postaja u

Slovačkoj) u „prime time“ i 15-minutni fi lm „Hrvatska s bro-

da“, koji je s navedenog putovanja realizirala TV A (komerci-

jalna reklamna TV postaja koja emitira na cijelom teritoriju

Republike Slovačke 24 sata dnevno). Valja napomenuti da je

TV A emitirala fi lm osam puta dnevno - u razdoblju od polov-

ice srpnja do polovice kolovoza ukupno 224 puta!

Navedeni kratki pregled predstavlja samo dio objavljenih

članaka o Hrvatskoj u prethodnom razdoblju u slovačkim

medijima. Većina njih nastala je kao rezultat studijskih put-

ovanja novinara u organizaciji Hrvatske turističke zajednice,

ali i rezultat dobre suradnje predstavništva s predstavnicima

medija.

Pozitivno je što su spomenute aktivnosti ureda, kao i oglašavanje

Hrvatske turističke zajednice u slovačkom tisku, a ove godine

prvi put i na televiziji, u odlučujućoj mjeri utjecali na povećanje

broja slovačkih turista u Hrvatskoj. Možemo zaključiti da je

Hrvatska bila neprekidno „prisutna“ u slovačkim medijima,

odnosno tijekom cijele turističke sezone.

Slovački tisak o Hrvatskoj



Velika BritanijaRyan air uvodi letove u Istru

Ryanair, najveća europska niskotarifna kompanija uvodi prve

nove rute u Hrvatsku, iz Londona (zračna luka Stansted) u

Pulu od 31. listopada 2006. godine i to tri puta tjedno. Ovo

je četvrti niskotarifni avioprijevoznik iz Velike Britanije koji ti-

jekom ove godine leti u Hrvatsku, što nas posebno veseli.

Ranije su letove uveli Easyjet iz Londona i Bristola u Rijeku

i Split, Wizzair u Zagreb i Split, te Flyglobespan iz Škotske

u Pulu. Dodatni letovi u Hrvatsku slijede zbog općeg trenda

povećanja broja individualnih gostiju u odnosu na klasične pa-

ket aranžmane preko turoperatora.

Slijedom uspješne promotivne medijske kampanje pred-

stavništva Hrvatske turističke zajednice u Londonu i lobiranja

turoperatora, više od 20 novih turoperatora, uglavnom manjih

specijalista za visoko platežnu klijentelu, uključilo je Hrvatsku

u svoje programe za iduću godinu. Tako će Hrvatska biti u

brošurama oko 160 turoperatora u 2007. godini. Vodeći tur-

operatori Cosmos i Th omas Cook, koji već duže godina rade

Hrvatsku, znatno su proširili svoje postojeće programe, poseb-

nu u novouređene hotele u Istri.

Tijekom proteklih mjeseci Hrvatska je i dalje bila u fokusu bri-

tanskih i irskih medija. Strukovni tjednik „TRAVEL WEEK-

LY“ u posebnoj rubrici “7 days in Istria, Croatia” donosi

iscrpnu reportažu novinarke Emily Bamber o dojmovima pri-

godom boravka u Istri, te preporuča potencijalnim turistima i

agentima vrlo bogat i raznovrstan program; čari Rovinja, velik

izbor plaža s kristalno čistim morem, povijesne jezgre starih

gradova iz rimskog i venecijanskog doba, unutrašnjost Istre s

bogatom eno-gastronomskom ponudom, obilazak vinograda,

biciklističke ture te izlete u Opatiju.

U popularnom “DAILY MIRRORU”, novinar Iain Mayhew

opisuje spektakularni prizor hrvatske obale i otoka koje je put-

nicima priuštio kapetan zrakoplova British Airwaysa iz Londo-

na na prilazu gradu Dubrovniku, a i sam oduševljen plavetni-

lom mora i ljepotom krajolika. Hotel gdje je boravio ispunio je

sva očekivanja, osoblje je bilo ljubazno, a posebno ga se dojmila

taverna sa svojim domaćim specijalitetima i pogledom na Stari

grad.

U „DAILY TELEGRAPHU, vikend izdanju, novinar James

Bedding opisuje svoje krstarenje jahtom po Dalmaciji i otoci-

ma, a sve bogato ilustrira slikama: Hvara, Dubrovnika, lokalnih

restorana i šarmantnih mjesta koje je opisao.(foto)

„DAILY EXPRESS“ cijelu je stranicu posvetio gradu Zagrebu

u reportaži pod nazivom “Zaljubljivanje u grad srdaca” koji je

poslije vikenda provedenog u Hotelu Esplanad s oduševljenjem

napisao njihov novinar Fergus Kelly.

Vikend izdanje „GUARDIANA“ prigodom otvorenja novih

linija britanske aviokompanije Easyjet iz Londona i Bristola u

Rijeku, a nakon posjeta grupe novinara Kvarneru, čitateljima

Napisi o Hrvatskoj u britanskim medijima


preporuča sve draži „zlatnog otoka“ Krka, hotela i restorana

u Baškoj, uz izvrsne morske specijalitete i poznatu vrbničku

Žlahtinu.

U izdanju za kolovoz/rujan prestižni „FOOD AND TRAVEL

MAGAZINE“ pod naslovom “Gourmet travel” otkriva otok

Vis koji je sačuvao sve draži i kvalitete starog mediteranskog

ugođaja, autohtonu domaću kuhinju i izvrsno vino.

„SUNDAY TIMES“ u rubrici “City Breaks” donosi reportažu

novinara Richarda Greena o šarmu i dražima Zagreba, posebno

ističući jedinstvenu atmosferu na ulicama, trgovima i kafi ćima.

„OK! MAGAZINE“, luksuzni tjednik za bogate i poznate, na-

kon posjeta novinara Istri donosi reportažu o ljepotama obale,

otoka, izvrsnoj eno-gastronomskoj ponudi te listu holivudskih

glumaca i drugih poznatih osoba koje su boravili na odmoru i

krstarenju Jadranom, sve je ilustrirano izvrsnim fotografi jama

Poreča i Dubrovnika.

DAILY MIRROR u vikend izdanju 26. kolovoza donosi

reportažu pod naslovom “Baška u suncu...” novinara Mikea

Northa nakon studijskog putovanja grupe novinara po Kvar-

neru i Istri, ilustrirane fotografi jama plaža u Baškoj na Krku,

krstarenja “oldtimerom“ na Cresu, te slikom Arene u Puli.

DAILY MAIL Weekend Magazine, 9. rujna u reportaži no-

vinarke Jane Slade o trima najatraktivnijim destinacijama za

kasni jesenji odmor preporuča Mallorcu, Hrvatsku i Toskanu

pod naslovom “Croatia’s very own Cote d’Azur” s posebnim

osvrtom na otok Cres i mjestašce Beli, te posebno hvali eko-

centar Caput Insulae, koji iznimnom ljubavlju vodi brigu za

bjeloglave supove.

Zaključno, budući da su reportaže u medijima najjače promotiv-

no sredstvo za sve destinacije, strukovna Udruga predstavništava

nacionalnih turističkih ureda ANTOR u Velikoj Britaniji

održala je već tradicionalni workshop u Londonu 19. rujna

na kome je bilo preko 80 novinara glavnih britanskih medija.

Hrvatski štand kao i obično bio je vrlo dobro posjećen.

Francuska

Počela sezona sajamskih nastupa na francuskom tržištu

Sajam Top Résa u Deauvilleu obilježio je kraj ljetne sezone u

Francuskoj. Ovo već 28. izdanje prestižnog poslovnog sajma

okupilo je 16.455 profesionalaca, tj. 3% više nego u 2005. go-

dini To je skup gdje se, početkom jeseni, rade bilance za pro-

teklu i profi liraju novi trendovi za sljedeću sezonu.

Štand Hrvatske turističke zajednice (50 m2) privukao je bro-

jne hrvatske i francuske partnere što je omogućilo zajedničko

donošenje zaključaka o aktualnom stanju na tržištu te dogovor

o perspektivama i akcijama za 2007. s partnerima. Radi se o

organizaciji akcija kao što su road-show, informativni susreti

za agente, studijska putovanja i komunikacija na temu novih



proizvoda, razvoj regija itd. Top Résa također je mjesto gdje se

susreću turistički novinari, te se ugovaraju medijski projekti za

sljedeću sezonu.

Svake godine francuski grad Le Havre posvećuje jedan vikend

moru. Fešta se odvija u četvrti Saint-François gdje se održavaju

koncerti i brojni zabavni programi. U sklopu manifestacije or-

ganiziran je i turistički sajam na temu otoka. Već dvije godine

Hrvatska s velikim uspjehom predstavlja bogatu ponudu svojih

otoka na sajmu koji okuplja 40.000 posjetitelja.

Ljetni mjeseci bili su obilježeni brojnim reportažama i važnim

TV i radijskim emisijama i prilozima. Posebno ističemo dva

dokumentarna fi lma o Hrvatskoj: fi lm Pierrea Brouwersa

(dobitnik Zlatne penkale 2006.) «Croatie, le pays nouveau»

(52 min) i fi lm Alaina Dayana « Rivages de Croatie, une pont

entre l’Orient et l’Occident » (52 min), iscrpan povijesni pri-

kaz kulturne baštine od Pule do Dubrovnika. Oba su fi lma u

više navrata emitirana na specijaliziranom kanalu «Voyages» ti-

jekom ljetnih mjeseci.

Postaja France 3 reprizirala je reportažu o Splitu «Split, la ville

palais» iz poznate emisije Des Racines et des Ailes (Zlatna pen-

kala Grand prix 2005.) koja je emitirana prvi put 2003., te je

svojom kvalitetom obilježila promidžbu Hrvatske u Francuskoj

zadnjih godina.

Poznata francuska emisija «Zone Interdite» na postaji M6 u

emisiji pod naslovom «Les nouveaux Paradis de la fête» pred-

stavila je Hrvatsku - Dubrovnik, Hvar i Pag - reportažom u

trajanju od 26 min.

Nakon iznimno uspješne 2005. i šestogodišnje eksponencijalne

dinamike rasta prometa s francuskog tržišta, Hrvatska, kao des-

tinacija, ušla je s 2006. u fazu stabilizacije. Ona je i dalje u

središtu pažnje francuskih profesionalaca i medija i profi lira se

kao jedna od privilegiranih mediteranskih destinacija - s 58.

mjesta u 1999. popela se, s gotovo 600.000 francuskih gostiju

u 2005., na 11. mjesto na ljestvici najomiljenijih destinacija

Francuza.

SkandinavijaPorast estonskih turista u Hrvatskoj

Estonija, iako malo tržište, ove godine bilježi znatan porast

broja putnika za Hrvatsku (+23%). Rezultat je to otvaranja

aviolinije iz Tallina u Dubrovnik, koja je podržana organizaci-

jom posjeta TV ekipe i prikazivanjem reportaže o Hrvatskoj u

predsezoni.

Također, u pripremi promocije na fi nskom tržištu, u kolovozu

se organiziralo studijsko putovanje grupe novinara iz najjačih

dnevnika i tjednika, koji su ciljano posjetili Splitsko-dalma-

tinsku županiju (Makarska, Tučepi, Hvar...), a svoje utiske

objavit će u tisku u vrijeme jeseni i zime. Po povratku s put-

ovanja organizirana je ”Hrvatska večera” gdje su novinari još

jednom analizirali snimljeni materijal i razmijenili utiske s

iznimno uspješnog putovanja. Svi sudionici, a to su novinari

koji su proputovali svijet, iskazali su oduševljenje organizaci-

jom, gostoprimstvom te nadasve prirodnim ljepotama srednje

Dalmacije.

Da popularnost Brijunskog otočja i dalje raste, svjedoče i

reportaže danske novinarke Gunnile Heick u visokotiražnim

listovima gdje tekstom i fotografi jama dokumentira ljepote

Brijuna s posebnim naglaskom na glamur iz razdoblja 60-70-ih

godina. Pod naslovom ”Brijuni, izlet u prošlost” novinarka

navodi: ”Na otocima Brijuni, nekada privatnom ljetnom raju

maršala Tita, vrijeme kao da je stalo: pokraj antičkih ostataka

šeću životinje iz Indije, a jedini automobil na otoku je Titov

Cadillac, dar Johna Kennedyja”.

©vicarska

Promocija hrvatskog turizma u suradnji s članovima

„Corps touristique“ - udruženja nacionalnih turističkih

predstavništva u Švicarskoj u 2007.

Na sastanku održanom 12. rujna dogovorena je zajednička pro-

mocija članova stranih nacionalnih turističkih predstavništava

u Švicarskoj (Corps Touristique) za 2007. godinu, koja će se

fi nancirati iz članarine. Na svim sajmovima u Švicarskoj orga-

nizirat će se zajednički info štand pozicioniran na samom ula-

zu kraj kojega moraju proći svi posjetitelji. Svaka nacionalna

turistička organizacija izložit će svoju imidž-brošuru, uz koju

će informatori dijeliti letak s popisom članova i lokacijama nji-

hovih štandova. U suradnji s RailCity Lausanne organizirat će

se potkraj ožujka jednodnevni sajam s prigodnim programom

i nagradnom igrom.

Također, u najčitanijem švicarskom časopisu „Neue Zürcher

Zeitung“ objavljen je veliki članak o posebnom segmentu po-

nude hrvatskog turizma: „Inselhüpfen“ koji je u Švicarskoj jako

popularan.


Na svom putovanju novinarka Heike Baldauf posjetila je Split,

Makarsku, te otoke Brač i Hvar. U članku opisuje prirodne

ljepote i gostoljubivost domaćina, a daje i posebne savjete

čitateljima koje bi takvi programi mogli zanimati. Također

navodi i turoperatore koji prodaju navedeni program.

Budući da švicarska predstavnica, novinarka Vivian Schwitzer

nije bila u mogućnosti prisustvovati svečanoj dodjeli nagrada i

priznanja Zlatna penkala, nagrada joj je uručena na prigodnoj

svečanosti u predstavništvu.

Vijest o tome popratili su brojni švicarski mediji.

Nova ponuda u zimskom redu letenja

U zimskom redu letenja na liniji Zagreb-Zürich-Zagreb Croatia

Airlines uvodi Airbus A319 (umjesto ATR 42) ponedjeljkom,

srijedom, petkom i nedjeljom.

AustrijaHrvatska u brojnim reportažama austrijskih medija

U srpnju je u austrijskim medijima objavljeno čak 223 članka,

vijesti i reportaža, kroz 371 objavu. U kolovozu 142 članka,

objavljenih 235 puta, da bi u rujnu uslijedilo 85 članaka sa

121 objavom. Najznačajnije objavljeno u proteklom razdoblju

sa izuzetnom turističkom vrijednošću bilo je sljedeće:

- članak novinara Rudija Schweigera objavljenog u „Kleine

Zeitung Ennstal“, tiskan u 1.541.650 primjeraka. Članak

pod nazivom «Wo jeder Tag ein Sonntag ist» govori o ljepoti

Šolte. Kurier Wien, objavio je članak novinara Karla – Heinza

Jellera, tiskan u 2.303.100 primjeraka pod naslovom «Luxus im

Camper-Land».Tekst donosi najznačajnije informacije oko ula-

ganja u hotele najviših kategorija. Ističe Hilton u Dubrovniku,

te naznačuje nove investicije lanca „Kempinski“ u Istri kao i

nova ulaganja od strane „Le Meridiena“ u Splitu.

- „Alpe Adria Magazin“ objavljuje divnu reportažu o Kvarneru

i to na pet stranica.

Novinar Christoph Wagner pod naslovom «Altösterreichs Riv-

iera» opisuje raznolikost i svu ljepotu Kvarnera, sa posebnim

osvrtom o kvalitetnoj gastro ponudi. Članak je tiskan u 45.000

primjeraka.

- «Servus die Rad”ln» članak novinarke Karin Hauensteiner ,

objavljen također u Alpe Adria Magazinu, donosi reportažu o

Istri, njezinim specifi čnostima sa posebnim osvrtom na ponudu

biciklističkih tura.



- Članak novinara Michaela Smejkala pod naslovom «Lissa-K.-

u.-k.-Vorposten im Meer» objavljenog u Salzburger Nachrich-

ten, tiskan je u nakladi od 134.070, i govori o prelijepom Visu

i njegovoj povijesti.

- „OÖ Nachrichten“ u nakladi od 161.820 primjeraka objav-

ljuje tekst novinara Stefana Mayera pod naslovom «Zu Gast im

Leuchtturm», koji opisuje Istru i otkriva njezinu unutrašnjost.

- Stručni časopis «Granatafel» objavljuje članak novinara Ber-

nharda Baumgartnera, tiskanog u 23.500 primjeraka. Autor se

divi otoku Krku i Baški, iskazuje ljepotu i raznolikost. Zasig-

urno najznačajnija reportaža koja je objavljena u Kuriru Wien,

bila je novinarke Melle Waldstein, i to o Hvaru pod nazivom

«Insel-Schönheit». Članak je tiskan u tiraži od 1.471.500 prim-

jeraka, i to na 9 stranica. Vrijednost navedenog članka ima vri-

jednost od 222.156 €. Članak govori o svim ljepotama Hvara,

o njegovim specifi čnostima, te o nevjerojatnoj i svima poznatoj

lavandi.

Također valja napomenuti kako su novinari TV kuće ORF u

razdoblju od 09. - 16. rujna 2006. godine boravili u Zadru. Sni-

mali su seriju reportaža od 45 minuta koje će biti prezentirane

na ORF-u u 2007 g. i to tri puta u udarnim terminima ožujka

i travnja. Uz navedeni Zadar, reportaže su o Ninu, slapovima

Krke, Telašćici, Zrmanji i o otoku Pagu.

U rujnu su Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u

Beču posjetili članovi Turističkog vijeća i Nadzornog odbora

Turističke zajednice Primorsko – goranske županije. Njihov

posjet iskorišten je za susret s predstavnicima austrijskih tou-

roperatora. Tema sastanka bila je analiza turističke sezone

na Kvarneru, sa svim prednostima i nedostacima koji su bili

uočeni u tijeku sezone. Sastanak je protekao u veoma otvorenoj Članovi Turističkog Vijeća i Nadzornog odbora Primorsko-goranske županije u radnom posjetu Predstavništvu HTZ-a u Beču


i svrsishodnoj raspravi. Uvjerenja smo da su ovakvi sastanci i

prezentacije i vrlo korisni, pružaju mogućnost uvida u samo

tržište, dok s druge strane ukazuju na sve ono što se mora po-

praviti i učiniti boljim.

BelgijaNaporima predstavništva Hrvatske turističke zajednice u

Belgiji do više individualnih gostiju

Svjesni problema u prodaji aranžmana za naše destinacije, uz-

rokovanih porastom cijena (ukinute subvencija, uveden PDV

i znatno povećane hotelske cijene), predstavništvo ne prestaje

s akcijama za ublažavanje nastale situacije. Napori i rezultati

rada predstavništva očituju se u broju posjetitelja, ali se stvarni

učinci iskazuju u broju noćenja. Smanjenjem broja turista na

području zračne luke Dubrovnik nužno dolazi i do skraćenja

prosječnog trajanja boravka. U dubrovačkoj regiji 90% turista

stiže u zrakoplovom aranžmanu, što znači da tamo borave 7 ili

14 dana. U Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji broj individual-

aca, koji u spomenuta odredišta stižu autobusom ili osobnim

automobilom, obrnuto je proporcionalan broju turista koji

zrakoplovom stižu na dubrovačko područje. Osim što kraće

borave (maksimalno jedan tjedan), oni su i daleko pokretljivi-

ji i ako im vrijeme ili destinacija ne odgovaraju, lakše i brže

napuštaju svoje odredište od onih koji su prisiljeni čekati

polijetanje svog zrakoplova. Ciljanom promocijom za novi

tržišni segment “treće dobi”, intenziviranjem kanala prodaje

kod autobusera, značajnijom obradom individualnog tržišta,

zahvaljujući intenziviranoj TV promidžbi na VTM-u, ali i

na nekoj od valonskih TV stanica te promocijom preko radija

BEL RTL, uvjereni smo da u sljedećoj godini možemo početi

novi uzletni ciklus plasmana hrvatskih turističkih destinacija

na belgijskom tržištu.

Ovogodišnja novost je početak sustavne obrade tržišnog seg-

menta “treća dob”, kojem do sada nismo posvećivali dovoljno

pozornosti. Skupinu predstavlja, na temelju procjena udruge

TO i WES anketa, oko 2.000.000 aktivnih potrošača. Sve

su to turisti natprosječno željni putovanja, budući da imaju

sredstava i neograničeno slobodno vrijeme. Često su samci,

ali katkad putuju i s unucima ili prijateljima. Vole promjene i

posjete novim destinacijama, ali su isto tako spremni navraćati

i nekoliko puta u odredište koje im se svidi. Kako je Belgija

zemlja bogatih stanovnika, to su i umirovljenici natprosječnih

platežnih mogućnosti u usporedbi s istim nacionalnim sku-

pinama drugih zapadnoeuropskih zemalja. Predstavništvo će

prvi put ove godine imati svoj štand na salonu “Zenit”, na

Heyzelu u Bruxellesu, od 21. do 25. studenoga. Tim povodom

predstavništvo organizira specijalizirani workshop namijenjen

poslovanju s klijentima “treće dobi”. S belgijske strane očekuje

se devet sudionika i oko 20 hotelijera i agenata iz Hrvatske.

Predstavništvo se intenzivno priprema za nastup na salonu “B

T EXPO”, koji se održava 14. i 15. prosinca u Bruxellesu.

Ovaj je sajam utoliko važniji što je jedini takve vrste isključivo

namijenjen profesionalcima. Ujedno, to je i najveći skup

turističke profesije svih triju federalnih jedinica Kraljevine Bel-

gije: Flandrije, Regije Bruxelles - glavni grad i Valonije. Iako se

organizira tek treću godinu, veoma je posjećen i koristan jer

dopušta “intervencije u posljednji trenutak”, neposredno pred

tiskanje najvećeg broja brošura malih i srednjih touroperatora.

Kako sajam ne pokriva i autobusere, predstavništvo će 14.

prosinca organizirati workshop za autobusere i hrvatske ho-

telijere. Očekuje se 15 belgijskih sudionika te 20-ak hrvatskih

hotelijera.

SADHrvatska i dalje prisutna u američkim medijima

Ova turistička sezona zabilježila je ponovni porast posjeta gos-

tiju s područja Sjeverne Amerike. Tomu su svakako pridonijeli

i konstantni pozitivni napisi i reportaže o Hrvatskoj objavljeni

u vodećim američkim i kanadskim novinama i magazinima. O

Hrvatskoj se i dalje piše kao o vodećoj europskoj destinaciji

s predivnim plažama, čistim morem i odličnom hotelskom te

eno-gastronomskom ponudom. Brojni festivali i ostale kul-

turne manifestacije također su zabilježeni u medijima i potakli

još veće zanimanje Amerikanaca za Hrvatsku.

U Americi su objavljeni sljedeći članci:

“Sun”, dnevnik grada Baltimora u državi Maryland, 9. srpnja

donosi tekst “Coasting Th rough Croatia” u kojem se, uz veliku

sliku Dubrovnika, govori o našoj obali i mjestima koja je vri-

jedno posjetiti. Tekst je napisao poznati novinar Robert Cross,

koji inače piše za “Chicago Tribune”.

“Modern Agent” u svom internetskom izdanju 11. srpnja gov-

ori o ljetnim zbivanjima diljem Hrvatske pod naslovom “Cro-

atia Hosts Series of Summer Festivals”. Posebice se izdvajaju

Dubrovačke ljetne igre, Riječke ljetne noći i Splitsko ljeto. U

internetskom izdanju 12. srpnja, pod istom rubrikom Desti-

nations, objavljuje članak “Croatia Sets Upgrade to Hotel In-

ventory”. Tu se spominje 150. godišnjica obilježavanja rođenja

Nikole Tesle, te novosti o hotelima koji su u izgradnji ili su tek

otvoreni u turističkim destinacijama Hrvatske od Istre preko

Zadra pa sve do Splita i Dubrovnika.

“Financial Times” (US Edition) 15. srpnja objavljuje tekst o

cijenama boravka u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na speci-

jalne ponude, kao što je iznajmljivanje svjetionika za višednevni

boravak. Naslov je “Life on the Ocean Waves...” uz prelijepu

sliku svjetionika na otoku Pločici.

“Chicago Tribune”, vodeći čikaški dnevnik, 23. srpnja objav-

ljuje reportažu pod naslovom “Walled in (and loving it)”. Du-

brovnik je glavna tema, uz podroban opis svega što ovaj grad

nudi, informacije i preporuke za smještaj, restorane, događaje

itd. Vrlo detaljan opis arhitekture i ostalih umjetničkih i kul-

turnih vrijednosti Dubrovnika.

“Th e Hartford Courant”, dnevne novine iz Connecticuta s

nakladom od 300.000 primjeraka, 23. srpnja objavile su tekst



“Adriatic Gem”, s tematskim podnaslovom o tome kako je

hrvatska obala već otkrivena, ali će njezina ljepota svakoga os-

taviti bez daha. Govori se o Dubrovniku, Korčuli i Splitu.

“Herald” (Broward County Edition) koji izlazi u Miamiju, u

kolumni What’s Happening, objavljuje tekst: Dubrovnik. In-

formativnoga karaktera, preporučuje hotele, restorane te lo-

kalna zbivanja i atrakcije.

“New York Times” (Travel Section) u nedjeljnom prilogu o tur-

izmu prestižnog New York Timesa objavljen je članak novinara

Alexa Crevara o Splitu.

„Subota u Splitu, lijepe Splićanke uživaju pod palmama, pre-

puni kafi ći na sunčanoj Rivi...“ uvod je u članak. Split više nije

klasičan lučki grad, najveći je grad u Dalmaciji, posjetitelji

i turisti dolaze u velikom broju, poznata je tržnica na kojoj

možete kupiti svježe domaće proizvode i ribu, kulturno-po-

vijesna baština, mladima nudi bogat noćni život i ima prekrasne

plaže... Po čemu je Split poznat? Na to pitanje novinar odgo-

vara: “Split je najpoznatije arheološko nalazište u kojem su se

skladno uklopili kafi ći, butici, hoteli...“

Kako ga razgledati? Novinar preporuča šetnju sunčanom rivom,

posjet tržnici, nezaobilaznu kavu, posjet katedrali sv. Duje, za

ručak preporuča poznatu „dalmatinsku pašticadu“ s njokima.

Novinar također ističe „najpoznatijeg stanovnika“ Splita, Gor-

ana Ivaniševića, sportski duh Hrvatske i veličanstven doček na

rivi nakon njegove pobjede u Wimbledonu 2001.

To je poseban grad u kojem morate ostati duže i bolje upoznati

sve njegove stanovnike, običaje, okolicu, plaže, bogatu kul-

turno-povijesnu baštinu. Članak završava servisnim i korisnim

informacijama za sve potencijalne posjetitelje i turiste: kako

doći, gdje odsjesti, gdje jesti, gdje izaći. Nakon objavljenog

članka predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u New

Yorku zaprimilo je velik broj upita o Hrvatskoj iz svih dijelova

Amerike.

“Los Angeles Times”, vodeće dnevne novine u državi Kali-

forniji, 30. srpnja objavljuje pismo čitateljice koja piše o svom

lijepom iskustvu u Zagrebu pod naslovom “Croatia: Fine Din-

ing in Zagreb”.

“Travel+Leisure”, kolovoz 2006., na dva mjesta spominje

Hrvatsku. Ovaj turistički magazin na listi najboljih svjetskih

otoka, u kategoriji za Europu, na prestižno četvrto mjesto

svrstava dalmatinske otoke, s posebnim naglaskom na Hvar. U

rubrici Reader’s Find, pod naslovom Croatia, objavljeno je pis-

mo pohvale dubrovačkom hotelu Argentina jednog njujorškog

turista.

“Conde Nast Traveler”, kolovoz 2006., objavljuje listu Travel

Specialists za vodeće svjetske regije, i svrstava Hrvatsku i Wan-

du S. Radetti s njezinom tvrtkom Tasteful Croatian Journeys

kao putničku specijalisticu za Hrvatsku.

“ETN” (Travel Industry News) u svom izdanju za 2. kolovoz

objavljuje prilog “What’s New in Croatia”, gdje donosi prije

svega vijest o iznimnoj čistoći mora u Hrvatskoj (podnaslov:

Beaches in Croatia Exceptionally Clean). Objavljene su i ostale

novosti iz hrvatske turističke ponude.

“MSNBC.com” 3. kolovoza u ovom internetskom izdanju

donosi tekst o Istri. Istra, predivna jadranska obala, zelenilo,

maslinici, vinogradi...

Uvod je u članak naziva „Nikad niste čuli za Istru? Pa čut ćete

...“ novinara popularnog američkog MSNBC TV-a, Charlesa

Leocha za on-line izdanje weba: www.msnbc.com. Nakon po-

vijesnih činjenica novinar preporučuje koje gradove i zname-

nitosti „morate“ vidjeti. Također, preporučuje smještaj (hotele

i kampove), biciklističke staze za rekreaciju koje su bogate

prirodnim kontrastima, plaže na kojima svatko može uživati

jer ima kamenih, pješčanih, stjenovitih... te iznimna područja

za ronjenje i jedrenje.

Novinar je očaran gradićem Motovunom koji je poznat po

bogatim šumama s nalazištima tartufa, Humom - najmanjim

gradom na svijetu, Grožnjanom - utočištem umjetnika koji su

svoje galerije smjestili u napuštene kamene kuće te njegovim

ulicama gdje se šećući vraćate kroz vrijeme. Nakon detaljnog

opisa svih istarskih gradova te preporuka koje turističke atrak-

cije nipošto ne smijete propustiti, novinar s oduševljenjem

opisuje istarsku kuhinju i njezine specijalitete. Osim toga,

preporuča posjet i smještaj u istarskim seoskim domaćinstvima

(agroturizam). Nakon toga slijede servisne informacije s vrlo

korisnim savjetima za potencijalne posjetitelje i turiste.

“Modern Agent” u web izdanju od 3. kolovoza u rubrici Desti-

nations piše: Croatian Waters Earn Environmental Blue Flags.

Uz podatke o čistoći mora, govori se i o novostima u turističkoj

ponudi.

“Women’s Wear Daily”, kolovoz 2006., modni časopis, u kat-

egoriji Shore Th ings objavljuje tekst “Treasure Island” koji je

posvećen Hvaru. Navode se imena poznatih osoba koje su pos-

jetile Hrvatsku i Hvar, i prozvale ga novim Saint Tropezom.

“Modern Agent” web izdanje od 4. kolovoza u istoj rubrici Des-

tinations donosi članak: Croatia Unveils Tourist Map of Central

Istria i daje opis tog novog printanog izdanja o središnjoj Istri.

“Daily News”, uz “New York Times” vodeći dnevnik u New

Yorku, s nakladom od oko 800.000, 6. kolovoza u sekciji

Travel donosi članak “A Cultured Croatian Vacation” uz sliku

Rovinja, govori se o ljetnim događajima u Hrvatskoj te o no-

vostima u turističkoj ponudi.

“Journal News”, dnevne novine grada White Plains, NY, u

nedjeljnom izdanju od 6. kolovoza pod naslovom Destination

Croatia donosi reportažu “Walled in (and loving it): Dubrovnik

Plays to the Crowds”. Uz lijepe slike Staroga grada i Cafe Buza,

prenosi se tekst novinara Roberta Crossa, izvorno objavljenog

u “Chicago Tribuneu” u srpnju.

“Contra Costa Times” 6. kolovoza objavljuje tekst “History is

Visible from Atop Wall in Dubrovnik”. Daje se pregled glavnih

povijesnih zbivanja ovoga grada te opis današnje atmosfere,

ljudi i događaja unutar zidina Dubrovnika.

“US Weekly” 7. kolovoza objavljuje vijest o posjetu poznatih

glumaca Catherine Zeta-Jones i Michaela Douglasa Hrvatskoj

pod naslovom: Catherine & Michael’s Cruise to Croatia uz sli-

ku njihove šetnje Dubrovnikom. Kao i mnogi drugi “poznati”,

oni su svojom jahtom obišli Jadran i posjetili neizostavan Du-

brovnik.

“Washington Post”, još jedan od vodećih američkih dnevnih

listova, u nedjelju 13. kolovoza, u rubrici Travel Q&A, obja-

vljuje pitanje i odgovor vezan za posjetu Hrvatskoj i trajektne

veze koje povezuju našu zemlju s Italijom.


Pittsburgh Post–Gazette, dnevne novine s tiražom nešto većom

od 400.000, u nedjeljnom broju 13. kolovoz objavljuju tekst

“Discover the Antiquities, Beaches and Beauty of Croatia ”.

Uz velike fotografi je Grgura Ninskog i Dubrovnika na gotovo

cijeloj stranici opisuje se naša obala, daju se statistički podaci o

turističkom posjetu te pregled povijesnih događaja vezanih za

povijest Splita i ostalih važnijih središta u Hrvatskoj.

“Fort Worth Star-Telegram”, nedjelja 13. kolovoza, dnevne

novine prenose vrlo uspješnu reportažu novinara Chicago Tri-

buna Roberta Crossa o Dubrovniku, ovoga puta pod naslovom:

Dubrovnik’s Ancient Walls Embrace Visitors.

“National Geographic Adventure”, rujan 2006., donosi kratak

napis pod naslovom “Croatia’s Ancient Coast: Dubrovnik to

Trogir” u rubrici Th e Guided Tour daju se razlozi zašto da se

posjeti naša obala i preporuka za organiziranu turu.

„Destination Weddings & Honeymoons“ (jesensko izdanje za

2006. godinu), specijalizirani magazin za vjenčanja, objavio je

članak novinara Joea Yogersta “Th e Next great Honeymoon

spots” u kojem je na prvome mjestu uključio Hrvatsku kao ide-

alnu destinaciju za medeni mjesec. Hrvatska se u članku „Cro-

atia: Th e Other Mediterranean“ ističe kao destinacija koja je

bogata kulturno-povijesnom baštinom i drži do svoje tradicije

te je nazivaju „vrućim odredištem“ u Europi.

Novinar ističe da je Hrvatska poznata po dvije stvari: košarci

i plažama, „ova zemlja dala je više igrača NBA nego bilo koja

druga nacija, a obala, plaže i otoci razvedeniji su od Italije,

Francuske i Španjolske te je zemlja gotovo netaknute prirode i

odlična je alternativa Grčkoj i Francuskoj rivijeri“.

Kao posebnosti ističe stare gradove, čisto i bistro more - za ron-

jenje nije potrebna maska, vinograde i maslinike, Nacionalni

park Plitvička jezera, krstarenje po jadranskoj obali, romantična

mjesta za šetnje...

Tekst se dalje nastavlja nizom zanimljivih i korisnih infor-

macija, pričama i legendama kojima je Hrvatska bogata, „svako

mjesto ima svoju priču“, Bijela kuća u Washingtonu građena je

od bračkoga kamena, Korčula je rodno mjesto Marka Pola...

Ostale navedene destinacije su: Tuamotus (otočje u Francuskoj

Polineziji), Maldivi, otočje Grenadines na Karibima te Pana-

ma.

„Destination Weddings and Honeymoons magazin“ izlazi četiri

puta godišnje, naklada je 175.000 primjeraka (godišnja nakla-

da 700.000) te je jedan od popularnijih magazina za pripreme

medenog mjeseca.

“Conde Nast Traveler”, rujan 2006., u promidžbenoj sekciji

Great Getaways piše “Th e Regent Esplanade Zagreb: Luxury on

a Grand Scale”. Na dvije cijele stranice, uz slike hotela, detaljno

se piše o njegovoj ponudi i kvaliteti te o samom Zagrebu.

“Travel + Leisure”, rujan 2006., također u promidžbenom

dijelu pod naslovom: 35+ trips that will change your life, na

deveto mjesto stavlja Hrvatsku pod naslovom: Croatia’s Majes-

tic Coastline. Kratak opis turističke ponude na našoj obali uz

fotografi ju.

“Bellevue Club Refl ections”, rujan 2006., donosi reportažu

“Dubrovnik, Pearl of Adriatic”. Uz prelijepe slike Dubrovnika,

ali i sliku Plitvica, piše se o povijesti Dubrovnika, njegovim

ljepotama i događajima tijekom sezone. Daje se i lista web

stranica s informacijama o Dubrovniku i Hrvatskoj.

“International Travel News”, rujansko izdanje, u rubrici Report

Cards preporučuje nekoliko vila i restorana u Hrvatskoj, uz na-

vedene cijene i kratak opis kapaciteta.

KANADSKI MEDIJI O HRVATSKOJ

“La Presse”, montrealske dnevne novine 5. kolovoza u sekciji

o putovanjima objavila je glavnu reportažu o Hrvatskoj. Na

pune dvije strane u boji, tekst pod naslovom “La Croatie en

Goelette” opisuje našu obalu i otoke. Ovaj je tekst izazvao ve-

liku pažnju kanadskih čitaoca i rezultirao brojnim telefonskim

zahtjevima u naš ured za brošurama i informacijama.

“Cinema Television” iz Montreala 20. je kolovoza objavila TV

reportažu “Partons, la mer est belle”, koja će se prikazati jed-

nom godišnje u sljedeće četiri godine.

Sajmovi

Predstavništvo je sudjelovao na Trade Showu koji je organizira-

la ASTA u Orlandu, u Floridi, od 9. do 12. rujna. Sajam je bio

slabije posjećen nego prijašnjih godina iako i dalje postoji velik

interes putničkih agencija za Hrvatsku.

IT & ME (Incentive Travel and Meeting Executives), sajam u

Chicagu, od 26. do 28. rujna. “Motivation Show” velik je sa-

jam posebno važan za promociju incentive meetinga, na kojem

su sudjelovale voditeljica ureda i informator.

Dana 14. rujna u prostorijama “New York Timesa”, voditeljica

ureda N. Komarica održala je sastanak s još dvjema članicama

ETC-a, s novinarkom “New York Timesa”, Michelle Higgins,

koja ima svoju kolumnu i piše tekstove za “Travel Sunday Sec-

tion”.

Velika je vijest da ETC Kanada organizira Mini Trade Show, u

veljači 2007. godine u Kanadi. Predstavništvo će biti prisutano

na jednom od četiri seminara.

ETC workshop (European Travel Commission)

ETC (European Travel Commission) održao je 12. rujna u

New Yorku poludnevni workshop VisitEurope.com, kojem je

prisustvovala naša predstavnica. Cilj je bio upoznavanje s diza-

jniranjem stranica zemalja članica. Web stranica je osmišljena

tako da će svaka država pod raznim kategorijama moći unijeti

svoje podatke i fotografi je te tako privući potencijalne turiste

ovom vrstom promidžbe.

Također, predstavništvo HTZ-a prisustvovalo je susretima

predsjednika RH, Stjepana Mesića, predsjednika Vlade, Ive

Sanadera tijekom njihova nedavnog posjeta SAD-u.

Sponzorstvo predstavništva Hrvatske turističke zajednice

u Americi

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Americi sponzo-

riralo je na polju kulturnih manifestacija katalog velike izložbe

„Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti“ u Klovićevim dvori-

ma.

i z r a d a g l a v n o g u r e d a


IZ RADA GLAVNOG UREDA

“Dani hrvatskog turizma”Tradicionalni turistički kongres u organizaciji Hrvatske turističke

zajednice i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike

Hrvatske, Stjepana Mesića, hrvatske Vlade i Ministarstva mora,

turizma, prometa i razvitka održat će se u razdoblju 25. – 27.

listopada 2006. godine u Cavtatu. Hrvatska turistička zajednica

i ove je godine uspješno provodila projekt „Volim Hrvatsku“ i

utjecala na sve subjekte u sustavu, a sve u svrhu unapređivanja

turističkog okružja i zaštite okoliša, te naravno podizanja razine

gostoljubivosti turističkih djelatnika. Ovogodišnja akcija se tradi-

cionalno završava dodjelom nagrada „Plavi cvijet“, „Zeleni cvijet“

i „Izbor djelatnika godine“ u sklopu manifestacije “Dani hrvatsk-

og turizma”. Velika hvala svim turističkim djelatnicima koji su

svojim naporima učinili našu zemlju ugodnom za boravak turista,

hrvatskim turističkim novinarima koji su pratili sastanke Stožera

akcije „Volim Hrvatsku“, medijskim pokroviteljima u akciji “Pla-

vi cvijet”: “Glasu Istre”, “Novom listu”, “Slobodnoj Dalmaciji”,

“Jutarnjem listu”, “Hrvatskom radiju”, “Zadarskom listu”, te

medijskim pokroviteljima u akciji „Zeleni cvijet“: “Večernjem

listu”, “Glasu Slavonije” i medijskom pokrovitelju NOVOJ TV

koja će izravno prenositi dodjelu nagrada i priznanja. Posebna

zahvala fotoreporterima Marinu Aničiću i Dragutinu Olvitzu

koji su svojim brojnim fotografi jama uljepšali ovogodišnje plavo

– zelene turističke priče...

PLAVI CVIJETNajuređenija turistička mjesta primorske Hrvatske

KATEGORIJA - GRADOVI

1. ROVINJ,

priznanje Plavi cvijet sa zlatnim znakom

2. RAB,

priznanje Plavi cvijet sa srebrnim znakom

3. MAKARSKA,

priznanje Plavi cvijet s brončanim znakom

Članovi Povjerenstva “Plavi cvijet”

KATEGORIJA - OPĆINSKA SREDIŠTA

1. BAŠKA VODA,


2. PRIMOŠTEN,


3. VRSAR i BAŠKA,


KATEGORIJA - MJESTA

1. MLINI,


2. PROMAJNA i SELCE,


3. JEZERA,


Posebna priznanja Plavi cvijet

NACIONALNA UDRUGA

OBITELJSKIH I MALIH HOTELA

ZA DOPRINOS RAZVOJU HRVATSKOG TURIZMA





BIOGRAD NA MORU

ZA NAJVEĆI POMAK U UREĐENOSTI TURISTIČKOG

GRADA

priznanje Plavi cvijet

TURISTIČKA ZAJEDNICA

PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

ZA 10 GODINA IZLAŽENJA TURISTIČKOG GLASILA

KVARNER INFO

priznanje Plavi cvijet

Najbolji u pojedinačnim kategorijama u primorskoj Hrvatskoj - diploma Plavi cvijet

TRG

TRG REPUBLIKE HRVATSKE S RIVOM LOŠINJSKIH

KAPETANA, MALI LOŠINJ

ULICA

BRANIMIROVA OBALA, PAG

PARK

PARK ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

OKUĆNICA

OBITELJ RABAK, PULA

BALKON

OBITELJ BEGOVIĆ, VODICE

JAVNA PLAŽA

PLAŽA PLANJKA-TRINĆEL, NOVALJA

CJELOVITOST I ORIGINALNOST SUVENIRSKE

PONUDE

SUVENIRSKI PROGRAM MARASCHINO

MARASKA, ZADAR

ORIGINALNA TURISTIČKA PONUDA

IZLETNIČKI PROGRAMI NA MOTORNOM

JEDRENJAKU, GALIJUN TIRENA,

ELITE TRAVEL, DUBROVNIK

TURISTIČKO INFORMATIVNI CENTAR

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA NINA

BENZINSKA POSTAJA

BENZINSKA POSTAJA INA RAŽINE - ZAPAD,

ŠIBENIK

ZELENI CVIJETNajuređenija turistička mjesta kontinentalne Hrvatske

KATEGORIJA - GRADOVI

1. VARAŽDIN,

priznanje Zeleni cvijet sa zlatnim znakom

2. SISAK,

priznanje Zeleni cvijet sa srebrnim znakom

3. OSIJEK,

priznanje Zeleni cvijet s brončanim znakom

KATEGORIJA - MANJI GRADOVI

1. NAŠICE,


2. DARUVAR,


3. NOVSKA,


KATEGORIJA - MJESTA

1. STUBIČKE TOPLICE,


2. SV. MARTIN NA MURI,


3. FUŽINE,


Članovi Povjerenstva “Zeleni cvijet”


Najbolji u pojedinačnim kategorijama u kontinentalnoj Hrvatskoj - diploma Zeleni cvijet

TRG

TRG IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ, SLAVONSKI BROD

ULICA

ULICA MIROSLAVA KRLEŽE, KOPRIVNICA

PARK

PERIVOJ PEJAČEVIĆ, NAŠICE

OKUĆNICA

DRAGO VUKNIĆ, TENJA

BALKON

SONJA KURPES, SVETA NEDELJA

KUPALIŠTE

TOPLICE SVETI MARTIN, SV. MARTIN NA MURI

CJELOVITOST I ORIGINALNOST SUVENIRSKE

PONUDE

AUTOR ZLATKO ODRČIĆ,

SKULPTURICA GOVEDO TUR, VELIKA GORICA

ORIGINALNA TURISTIČKA PONUDA

GROFOVA POUČNA STAZA U PARK ŠUMI JANKOVAC

JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE PAPUK

TURISTIČKO INFORMATIVNI CENTAR

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SISKA

BENZINSKA POSTAJA

BENZINSKA POSTAJA INA, KOLODVORSKA 33,

KOPRIVNICA

Posebna priznanja Zeleni cvijet

GRAD ZAGREB

ZA REALIZACIJU PROJEKTA ŠRC BUNDEK


LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

ZA NAPREDAK U OBOGAĆIVANJU TURISTIČKE

PONUDE

priznanje Zeleni cvijet

DJELATNIK GODINE - ČOVJEK KLJUČ USPJEHAU TURIZMU

Najbolji u kategorijama - priznanje Djelatnik godine

ORGANIZATOR PUTOVANJA

ZDENEK HONEK

VITKOVICE TOURS, OSTRAVA-VITKOVICE

AGENCIJSKI DJELATNIK

BORIS ŽGOMBA

TURISTIČKA AGENCIJA UNILINE, PULA

DJELATNIK PRODAJE I MARKETINGA U TURIZMU

PETAR ŽIGO, IMPERIAL, RAB

TURISTIČKI INFORMATOR

MARIN PUHARIĆ

TURISTIČKA AGENCIJA KOMPAS, MAKARSKA

TURISTIČKI ANIMATOR

VLADIMIR PUHIERA

HOTEL LAPAD, DUBROVNIK

TURISTIČKI VODIČ

JASMINKA MUCIĆ-MUDRONJA

TURISTIČKA AGENCIJA ATLAS, ŠIBENIK

RECEPCIJSKI DJELATNIK

MARITA BILIĆ

HOTEL HORIZONT, BAŠKA VODA

KONOBAR

JOSIP GREGOROVIĆ

RESTORAN MALI RAJ, IČIĆI

KUHAR

BRANKO ŽUFIKA

RESTORAN GOSPODARSKI KLUB, ZAGREB

DJELATNIK HOTELSKOG DOMAĆINSTVA

ANA KOSTOPEČ

HOTEL CROATIA, CAVTAT

PRIVATNI IZNAJMLJIVAČ

ARINA ŠKOPAC I VIRNA ŠKOPAC

VILA ANTONINA, LABIN

CARINIK

VALERIJA BAŠTIJAN,

CARINARNICA VARAŽDIN, CARINSKA ISPOSTAVA I.



PROGRAM DOGAĐANJA

1. dan

srijeda - 25. listopada 2006.

Hotel “Hilton Imperial”, Dubrovnik

10.00 sati

Radni sastanak direktora predstavništava

Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu s

direkcijom Glavnog ureda i predstavnicima medija

15.30 sati

Sjednica Nadzornog odbora Hrvatske turističke

zajednice

2. dan

četvrtak - 26. listopada 2006.

Hotel “Croatia”, Cavtat

Stručni skup “Hrvatska u svjetskom turističkom

okruženju”

9.00 sati

Gosti govornici iz svijeta

11.00 sati

Prezentacija “Analiza kamping ponude u

Hrvatskoj i prijedlog marketinških aktivnosti za

2007. godinu.”

11.45 sati

Prezentacija “Poslovanje hotelijerstva u

Hrvatskoj 2006.”

12.30 sati

Prezentacija “TOMAS - brodska kružna putovanja

2006.” - stavovi i potrošnja turista na brodskim

kružnim putovanjima u Hrvatskoj

13.30 sati

Radni ručak za sve sudionike sastanka

15.00 sati

Radni sastanci strukovnih udruga u turizmu RH:

- Hrvatske udruge hotelijera i restoratera

- Kamping udruženja Hrvatske

- Udruge hrvatskih putničkih agencija

- Udruženja nautičkog turizma Hrvatske

- Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela

- Hrvatskog kuharskog saveza

- Zajednice zdravstvenog turizma Hrvatske

15.00 sati

Sastanak Savjeta za kulturni turizam

15.00 sati

Sastanak Savjeta za kongresnu i insentiv djelatnost

17.00 sati

Sjednica Turističkog vijeća HTZ-a

17.00 sati

Radionica direktora predstavništava HTZ-a u

POLICAJAC

MILO MATE SMOKROVIĆ

POLICIJSKA UPRAVA ZADARSKA

I. POLICIJSKA POSTAJA ZADAR

INSPEKTOR

ANICA JAGUSTIN

DRŽAVNI INSPEKTORAT, PODRUČNA JEDINICA RI-

JEKA, ISPOSTAVA KRK

DJELATNIK U POMORSKOM PRIJEVOZU

GRGO DUJMOVIĆ

JADROLINIJA, RIJEKA

DJELATNIK U ZRAČNOM PRIJEVOZU

SILVA KARAČIĆ

CROATIA AIRLINES

SEKTOR ZEMALJSKIH OPERACIJA, ZAGREB

VOZAČ

ROBERT MIRKOVIĆ

PRIJEVOZNIČKO PODUZEĆE FILS, PULA

TAKSIST

ZDRAVKO MIHALJ - ERO

NAŠICE

PRODAVAČ

KATICA STOJANOVIĆ

DUBROVNIK

PRODAVAČ NA BENZINSKOJ POSTAJI

IVICA KOVAČEVIĆ

BENZINSKA POSTAJA INA - RATAC, MAKARSKA

HORTIKULTURNI DJELATNIK

BARBARA MATOŠOVIĆ TALAJIĆ

KOMUNALNI SERVIS, RJ PARKOVI I ZELENILO,

ROVINJ

ČISTAČ

ANTE MIOČIĆ I VLADIMIR BRATOVIĆ

ČISTOĆA, ZADAR

DJELATNIK U OSTALIM USLUŽNIM

DJELATNOSTIMA

VLADIMIR BRAJKOVIĆ

NACIONALNI PARK BRIJUNI, FAŽANA

DJELATNIK U SUSTAVU TURISTIČKIH ZAJEDNICA

IVO EŠKINJA

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA BIOGRAD NA MORU


inozemstvu s predstavnicima hrvatskog

turističkog gospodarstva

22.00 sata

Druženje uz glazbeni program sa solistima iz

svečane završnice dodjele nagrada i priznanja

3. dan

petak - 27. listopada 2006.

Hotel “Croatia”, Cavtat

10.00 sati

Susret hrvatskih turističkih djelatnika s

predstavnicima Vlade Republike Hrvatske na

temu Turistička 2006. i 2007. godina

13.00 sati

Radni ručak za sve sudionike sastanka

20.00 sati

Svečana dodjela nagrada i priznanja u akciji

Volim Hrvatsku:

- “Plavi cvijet 2006.” - izbor najuređenijeg

turističkog mjesta primorske Hrvatske

- “Zeleni cvijet 2006.” - izbor najuređenijeg

turističkog mjesta kontinentalne Hrvatske

- Izbor djelatnika godine u turizmu

21.30 sati

Svečana večera i veliki bal hrvatskih turističkih

djelatnika s prigodnim glazbeno-scenskim programom

Održana sjednica Turističkog vijeća HTZ-aDana 25. rujna 2006. godine održana je 14. sjednica Turističkog

vijeća Hrvatske turističke zajednice. Na dnevnom redu bilo

je prihvaćanje zapisnika s 13. sjednice Turističkog vijeća od 4.

srpnja 2006. godine, izvješće o tijeku sezone i aktualnom stanju

na tržištima, prijedlog izbora direktora predstavništva Hrvatske

turističke zajednice u Sloveniji sa sjedištem u Ljubljani prema

objavljenom natječaju, raspisivanje natječaja za odabir direk-

tora predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Kraljevini

Španjolskoj sa sjedištem u Madridu. Prihvaćene su polazne odred-

nice Programa rada Hrvatske turističke zajednice za 2007. godinu.

Sljedeća sjednica Turističkog vijeća održat će se 26. listopada 2006.

godine u Cavtatu.

“Anima Croatica” za zvukove Hrvatske u svijetuJedinstveni projekt Hrvatske turističke zajednice “Anima Croatica”,

koji na inovativan i moderan način predstavlja hrvatsku tradicijsku

glazbu, predstavljen je 9. listopada 2006. godine u Maloj dvorani

KD “Vatroslav Lisinski”, uz nazočnost velikog broja uglednika i

novinara. Projekt je izveden kao sedmerostruki nosač zvuka, atrak-

tivni CD box podijeljen u četiri karakteristične tematske cjeline:

kompilacijski album etno, narodne, klapske i duhovne glazbe.

Urednik cjelokupnog materijala je Ljubo Stipišić Delmata, dobit-

nik Porina za životno djelo, dok vizualno rješenje omota i prateće

knjižice potpisuje naš priznati dizajner Boris Ljubičić. „Anima

Croatica“ sadrži sedmerostruki nosač zvuka i to: po dva nosača

klapske, narodne i duhovne, te jedan nosač etno glazbe, a emi-

nentni hrvatski glazbenici uredili su ovo izdanje. Tako album etno

glazbe potpisuje urednik Ivan Ivančan ml., narodne glazbe (folk-

lor) urednički tim Božo Potočnik i Ivica Ivanković, dobitnik Porina

za životno djelo, klapske glazbe Ljubo Stipišić, također dobitnik

Porina za životno djelo i urednik cjelokupnog projekta, a duhovne

glazbe (sacra) Jozo Čikeš i Jakša Primorac. Sadržaj cjelokupnog

projekta adekvatno zastupa sve hrvatske regije i prikazuje bogatstvo

hrvatske glazbene baštine.

“Želja nam je bila kroz ovaj projekt stvoriti sinergiju turizma i

hrvatske tradicijske glazbe na kvalitetan i moderan način. Uvjeren

sam da će ‘Anima Croatica’ uspješno promovirati ‘zvukove iz

domovine’ i da ćemo uz njenu pomoć učiniti veliki iskorak u

predstavljanju naše zemlje u svijetu”, rekao je Niko Bulić, direktor

Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Prvo izdanje CD boxa izaći će u nakladi od 10.000 primjeraka. Nje-

ga će Hrvatska turistička zajednica, uz druge brojne promidžbene

Press konferencija povodom predstavljanja “Anime Croatice”



materijale i suvenire, dijeliti kao poklon brojnim delegacijama koje

će biti gosti naše zemlje, distribuirati diljem svijeta putem velepo-

slanstava i konzularnih predstavništava, na konferencijama za novi-

nare, raznim promocijama Hrvatske turističke zajednice u svijetu,

a folklorni ansambl Lado ga već prezentira na svojoj turneji po

Japanu.

“Gotovo cijeli svoj život nastojim sačuvati narodne tradicije i

običaje od zaborava. Djela puka bilo kojeg naroda, tako i hrvatsk-

og, ogledalo su njegova identiteta, dokaz bogate prošlosti, ali i

kvalitetan polog za budućnost. Važno je istaknuti da ovaj projekt,

uz izuzetnu promotivnu, ima i veliku edukativnu vrijednost”, izja-

vio je Ljubo Stipišić Delmata, urednik projekta “Anima Croatica”.

AEDAVE U HRVATSKOJ, OPATIJA 15. - 18.listopada 2006. Redoviti, godišnji, 17. po redu kongres Udruženja španjolskih

putničkih agencija AEDAVE, održao se u Hrvatskoj, u Opatiji,

a domaćini su Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica

Primorsko-goranske županije u suradnji s Turističkom zajednicom

Grada Opatije. Sudjelovalo je 330 sudionika kongresa - vlasnika

i predstavnika španjolskih putničkih agencija u pratnji partnera

i predstavnika španjolskih medija, koji su bili smješteni u hotelu

«Ambasador» u Opatiji, gdje se održavao i sam službeni dio kon-

gresa, od 15. – 18. listopada 2006. godine.

Čelnici AEDAVE, odnosno organizatori kongresa, u dva su navrata

(u veljači i u lipnju 2006. godine) posjetili Hrvatsku u cilju odabira

destinacije za održavanje kongresa, te su na inspekcijskom put-

ovanju po Kvarneru u suradnji s domaćinima prihvatili ponudu

i slijedom kongresne ponude Opatije i sadržaja izletničke ponude

kreirali bogat program boravka na Kvarneru. Tako su uz službeni,

radni dio kongresa, gosti razgledali Opatiju, Rijeku sa Trsatskim

svetištem i otok Krk, posebice grad Krk, otočić Košljun, te Vrbnik.

Za goste koji po prvi put borave u Hrvatskoj s posebnom pažnjom

bili su priređeni su gastronomski i eno užitci i to od samog hotela

«Ambasador» koji je poslužio raznovrsne menije, od dobrodošlice

i ručka u Grand hotelu «Bonavia», zatim ručka u hotelu «Malin»

u Malinskoj, te večere u vrbničkim konobama «Nada», «Gospoja»

i «Luce» s autoktonim specijalitetima, pa sve do gala večere s glaz-

benim programom u kristalnoj dvorani GH «Kvarner» u Opatiji.

AEDAVE kao nezaobilaznisudionik na domaćoj i inozemnoj ra-

zini, sudjeluje u promoviranju aktivnosti svojih članica, anticipira

i utječe na razvoj turističkog tržišta kroz promjene u okruženju,

potiče konkurentnost svojih članica.

Ovaj značajni događaj iznimna je prilika za intenzivnije povezivan-

je bogate, turističke ponude Hrvatske, a posebice regije Kvarner, i

velikog potencijala potražnje španjolskog tržišta. Gospodarski sub-

jekti – hotelijeri i putničke agencije – s područja Kvarnera pozvani

su da na info-pultu TZ Kvarnera izlože svoje materijale, odnosno

komercijalne programe i da, ukoliko žele, budu nazočni za kon-

takte s španjolskim partnerima. Hrvatska turistička zajednica je

za sve sudionike kongresa priredila brojne suvenire i promidžbene

materijale.

Svakako je značajno i sudjelovanje predstavnika španjolskih medija

koji su u pratnji kongresa, uključujući nacionalnu televiziju TVE

koja snima reportaže. Zatim, u kongresu uz vlasnike i predstavnike

putničkih agencija, sudjeluju i predstavnici nacionalnog aviopri-

jevoznika «Iberia», te avio prijevoznika «Spanair» i «Air Europa».

Udruženje španjolskih putničkih agencija odabralo je Hrvatsku za

destinaciju održavanja kongresa (nakon Brazila, Jordana, Egipta,

Tunisa, Kube, Maroka...) kao hit destinaciju u europskim i svjets-

kim turističkim kretanjima, odnosno kao potencijal za buduću su-

radnju španjolskih i hrvatskih partnera touroperatora.

Dokazuje to i dosadašnji turistički promet gostiju iz Španjolske,

koji iako ostvaruju mali udio u ukupnom broju dolazaka i noćenja,

bilježe velike stope rasta. Tako je za razdoblje siječanj-rujan 2006.

godine, samo na Kvarneru povećan broj dolazaka gostiju iz

Španjolske za 50 % i broj noćenja za 64 % u odnosu na 2005.

godinu. Na razini Hrvatske, u razdoblju siječanj – rujan 2006. go-

dine, Španjolci ostvaruju 4 % ukupnih noćenja, dok su stope rasta

u dolascima 30 %, u noćenjima 33 % u odnosu na 2005. godinu.

Detalj s press konferencije uoči kongresa AEDAVE


Nakon radnog dijela kongresa, od 18. – 20. listopada sudionici su

se uputili na post kongresnu turu i to na jednodnevni izlet u Istru

te u Dubrovnik.

Na press konferenciji održanoj 12. listopada 2006. godine u

Opatiji, predstavnike medija pozdravili su: Benigno Miranda Gar-

cia, Predsjednik kongresnog odbora AEDAVE, Gordana Medved,

direktorica Turističke zajednice Primorsko – goranske županije, te

Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Gordana Medved zaželjela je toplu dobrodošlicu sudionicima

kongresa i prezentirala nazočnim predstavnicima medija turistički

promet noćenja i dolazaka kojeg su na Kvarneru ostvarili španjolski

turisti, a koji bilježi pozitivni rast, predstavila program boravka na

Kvarneru, te nadasve zaželjela uspješan rad kongresa. Predsjednik

kongresnog odbora AEDAVE, Benigno Miranda Garcia zahvalio

je domaćinima na toploj dobrodošlici i nada se kako će održavanje

ovog kongresa u Opatiji utjecati na porast španjolskih turista u

našoj zemlji. Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajed-

nice Niko Bulić, zahvalio je španjolskoj udruzi putničkih agencija

AEDAVE što su za održavanje godišnjeg kongresa izabrali upravo

Hrvatsku. Hrvatska turistička zajednica je prepoznavši potencijal

ovog velikog tržišta s 40 mil stanovnika, 2006. godine u Madridu

otvorila Predstavništvo i nada se daljnjem porastu turističkog pro-

meta s ovog važnog tržišta.

Nastupi Hrvatske turističke zajednice na sajmovima tijekom kolovoza i rujnaU kolovozu je održan sajam RDA u Kölnu, a u rujnu je Hrvats-

ka turistička zajednica nastupila na četiri sajma. Do kraja go-

dine predstoje nastupi na još 19 sajmova, što znači da smo u

2006. godini godine nastupili na 105 sajmova.

KÖLN, RDA, 8. - 10. 8. 2006.

Poslovni sajam RDA u Kölnu bio je vrlo uspješan jer je ujedin-

javao privredne subjekte, njih šest i opću turističku ponudu.

Hrvatska turistička zajednica prezentirala je hrvatske turističke

destinacije i proizvode. Kvarner, koji već tradicionalno nastupa

na ovom sajmu, te okuplja turističke subjekte s Kvarnera, imao

je štand do našega, tako da je cjelokupna hrvatska ponuda bila

na jednome mjestu, te uočljiva i dobro pozicionirana. Prvog

dana sajma Milo Sršen, pomoćnik direktora Hrvatske turističke

zajednice održao je vrlo uspješnu konferenciju za tisak.

DEAUVILLE, TOP RESA 21. - 23. 9. 2006.

TOP RESA još je jedan specijalizirani sajam za profesionalce u

turističkoj industriji, no na francuskom govornom području u

Deauvilleu i održava se na površini od 21.500 m2. Ovaj sajam

privlači velik broj hrvatskih poslovnih subjekata jer je najvažniji

poslovni sajam u Francuskoj. Hrvatski štand imao je povoljnu

poziciju i bio je vrlo dobro organiziran tako da je pet suizlagača

i njihovi poslovni partneri imalo odlične uvjete za poslovne

razgovore i susrete. Predstavilo se oko 400 izlagača iz 30 zemalja,

a sajam je obišlo oko 16.000 poslovnih posjetitelja.

ORLANDO (USA), THE TRADE SHOW, 10. - 12. 9. 2006.

ASTA (American Society of Travel Agents) je ove godine prvi put

organizirala ovaj sajam u Orlandu u partnerstvu s vodećim orga-

nizacijama kao što su ITB Berlin, USTOA, NTA, Th e Travel In-

stitute i druge. Koncepcija ovoga sajma vrlo je dobro osmišljena.

Prvi dan manifestacije bio je ujedno i najbolje posjećen, te je

prisustvovalo 1400 posjetitelja. Preostala dva dana bilo je više od

1500 predstavnika agencija i 139 novinara. Na sajmu se pred-

stavilo 500 suizlagača. Osim Hrvatske predstavile su se i druge

europske turističke destinacije – Francuska, Njemačka, Irska,

Portugal... Na hrvatskom štandu vladao je velik interes.

TOKYO, JATA, 22. - 24. 9. 2006.

Na ovom sajmu za poslovnu i široku publiku predstavilo se oko

1000 izlagača iz 75 zemalja na površini od 50.000 m2. 100.000

posjetitelja obišlo je sajam. Ovogodišnja tema sajma bila je

središnja Europa, u sklopu koje je predstavljena i Hrvatska. Prvi

dan sajma, prigodom otvaranja, po jedan predstavnik tj. pred-

stavnica iz zemalja središnje Europe, odjeveni u narodne nošnje,

predstavljeni su poslovnim uzvanicima i medijima. U suradnji s

ansamblom Lado, Hrvatska se predstavila prigorskom nošnjom.

Ove godine na štandu je prvi put zakupljen suizlagački pros-

tor (nažalost samo jedan suizlagač), dok su kao posjetitelji bile

prisutne još dvije hrvatske agencije. Naime, s obzirom na ve-

lik porast interesa Japanaca za Hrvatsku. Iako je prosječan broj

noćenja Japanaca svega 1,6 dana, riječ je o kvalitetnim turis-

tima koji traže vrlo kvalitetne smještajne kapacitete, te vrlo ak-

tivan odmor u smislu razgledavanja kulturne i prirodne baštine.

Nažalost, većina ostvarenih dolazaka, rezultat je japanskih

turističkih agencija.

ROTTERDAM, 50+ Beurs, 19. - 24. 9. 2006.

Sajam namijenjen starijoj populaciji posjetilo je ukupno 90.000

posjetitelja što je za 5000 više nego prethodne godine. Ukupna

površina na kojoj se sajam održavao iznosila je 40.000 m2, dok je

prošle godine iznosila 37.000 m2. Isto tako bilo je i više izlagača.

Ove godine 563, a lani 500. Od stranih izlagača, naših izravnih

konkurenata, koji su nudili turističke proizvode zastupljene su

bile sljedeće zemlje: Cipar, Portugal, Španjolska, Tunis i Fran-

cuska. Štand Hrvatske turističke zajednice, iako skroman na

svega 15m2, bio je iznimno dobro posjećen tako da se podijelio

gotovo sav promotivni materijal.

FRIEDRICHSHAFEN, INTERBOOT, 23. 9. - 1. 10. 2006.

Ovaj vrlo posjećeni specijalizirani nautički sajam održava se na

92.000 m2 površine. Hrvatski štand svake je godine zapažen i

odlično posjećen. Posjetitelji su oduševljeni našom obalom i

marinama, što je razlog da je i na ovom sajmu potvrđeno kako



je Hrvatska defi nitivno jedna od vodećih nautičkih destinacija

Nijemaca. Na hrvatskom štandu predstavila su se tri suizlagača i

općenito ukupna nautička ponuda, podijeljena na četiri cjeline:

marine, iznajmljivači plovila, brodari i ronioci.

Pripreme za sajamsku 2007. godinu Tijekom proteklih mjeseci defi niran je nov izgled štanda koji će

se primjenjivati za sajmove od 2007. godine. Trenutačno su u

izradi tehnički detalji štanda kako bi se izabrali najbolji tehnički

izvođači i odredile cijene izvođenja štanda u sljedećoj godini.

U idućoj godini suizlagači opet mogu nastupati zajedno s

Hrvatskom turističkom zajednicom na prostoru od šest, osam ili

više metara kvadratnih. Na internetskoj stranici www.hrvatska.

hr, na linku sajmovi 2007. mogu se naći svi potrebni podaci

o sajmovima na kojima nastupa Hrvatska turistička zajednica.

Osim podataka o terminima sajmova, mogu se pronaći i po-

daci o karakteristikama pojedinih sajmova. U karakteristikama

sajmova navedeni su samo najosnovniji podaci o sajmu, npr. za

sajam Boat show u Londonu:

Ime sajma, grad Fair, town LONDON

International Boat Show

Web stranica Web page www.londonboatshow.com

Vrijeme održavanja Dates 5. - 14. 1. 2007.

Poslovni dani Business Days 5. 1. 2007.: press day

Dani za široku publiku Open to public 6. - 14. 1. 2007.

Navesti područje Region/ State Svjetska nautika

(regiju ili državu) za for which it is World Nautic

koje je to najznačajniji most important

tur. sajam

Namijenjen je addressed to Široka publika

prvenstveno širokoj / business people General Public

poslovnoj publici / to public

Vrsta sajma (opći Fair Type Nautički specijalizirani

turistički, Nautical Fair

specijalizirani - koji...

Održava li se u Is it held within Nautička oprema

sklopu drugih sajmova, other fair Nautical Gear

tj. drugih djelatnosti manifestations

koje nisu direktno

vezane za turizam

Brojčane karakter- Figures: 2005. 2006.

istike sajma

Broj posjetitelja No. of visitors 210.000 195.000

Broj izlagača No. of exhibitors 2160 2318

Broj zemalja iz koje No.of countries

dolaze izlagači exhibitors come from 93 98

Površina na kojoj se Fair Area 65.000 m2 65.000 m2

održava sajam

Na taj smo način osigurali na jednome mjestu osnovne podatke,

te web adresu, gdje je moguće pronaći sve ostalo, za najvažnije

turističke sajmove.

Osim ovih podataka, na navedenoj web stranici mogu se pronaći

ostali podaci o sajmovima:

SAJMOVI

Opći uvjeti zakupa i suizlaganja

Prijavnica za suizlaganje

Popis sajmova

Sajmovi 2007. - rokovi prijave

Sajmovi 2007. - cijene

Poslovne radionice (workshopovi)

Hrvatska turistička zajednica, tj. predstavništva diljem svijeta, u

drugoj polovici godine organizirat će deset poslovnih radionica.

Dvije poslovne radionice već su održane u Njemačkoj, tako da

ih je preostalo još osam.

ZEMLJA GRAD MJESEC DAN

Njemačka Düsseldorf 9 27

Njemačka Frankfurt 9 28

Italija Rim 10 11

Italija Palermo 10 12

Češka Prag 11 3

Mađarska Budimpešta 11 8

Poljska Varšava 11 9

Slovačka Zvolen 11 18

Belgija Bruxelles 11 25

Slovenija Ljubljana 12 7

Uključujući ovih deset radionica, tijekom cijele 2006. godine uk-

upno je organizirano 47 radionica, dok se u 2007. godini planira

organizirati približno isti broj, tj. 50 poslovnih radionica.

Ove je godine Hrvatsko turističko gospodarstvo prepozna-

lo važnost održavanja poslovnih radionica i maksimalno se

uključivalo u sve akcije Hrvatske turističke zajednice. Uglavnom

su pozitivne reakcije, s pojedinim iznimkama, gdje je odaziv po-

slovnih partnera bilo manji od očekivanog. Hrvatska turistička

zajednica odlučila je da će sljedeće godine na svih 50 radionica

sudionicima osigurati:

- kompletnu organizaciju događaja

- strukturiranu listu sudionika i njihove kontakte

- prostor i potrebnu tehničku opremu u prostoru

- osvježenje tijekom poslovne radionice (kava, sok, voda)

Hrvatska turistička zajednica do kraja rujna 2006. godine realizirala 68,5% ukupno planiranog općeg i udruženog oglašavanjaGlavni ured Hrvatske turističke zajednice do kraja rujna 2006.

godine realizirao je glavninu općeg oglašavanje u tiskovnim i

elektronskim medijima na tržištima Njemačke, Italije, Velike Bri-


tanije, Švedske, Danske, Finske, Norveške, Austrije, Češke, Ni-

zozemske, Poljske, Slovenije, Belgije, Švicarske, SAD-a, Slovačke,

Rusije i Španjolske, te plakatiranje na tržištima Švedske, Fran-

cuske, Mađarske, Slovačke, Rusije i Španjolske u visini od 37,78

milijuna kuna, odnosno 72% od ukupno planiranog općeg

oglašavanja u 2006. godini

U sklopu ukupno planiranih sredstava za opće oglašavanje,

nakon ljetne stanke, od 11. rujna 2006. godine nastavlja se

globalno televizijsko oglašavanje na CNN-u, dok je tele-

vizijsko oglašavanje na Eurosportu uspješno realizirano s 28.

svibnjem 2006. godine, kao i televizijsko oglašavanje na pri-

marnim i sekundarnim tržištima koje je uspješno realizirano

u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj, Poljs-

koj, Sloveniji, Belgiji, Švedskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj,

Švicarskoj i Rusiji.

Udruženo oglašavanje u suradnji s ustrojem turističkih zajednica,

gospodarskim subjektima i stranim partnerima u sklopu odo-

brenih kandidatura tijeku je te je do kraja rujna realizirano 50%

od ukupno planiranog udruženog oglašavanja.

Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2008.-2012.U hrvatskim dnevnim tiskovinama 11. rujna 2006. godine objav-

ljen je natječaj za izradu Strateškog marketinškog plana hrvatskog

turizma za razdoblje 2008.-2012. Kao krajnji rok za prikupljanje

ponuda defi niran je 10. listopada 2006. Osim toga natječaj je ob-

javljen na web stranicama www.croatia.hr. Ponude će ocjenjivati

stručno povjerenstvo u sastavu Zdenko Mičić, državni tajnik za

turizam, Aljoša Milat, predsjednik Nadzornog odbora HTZ-a,

Veljko Ostojić, član Turističkog vijeća HTZ-a, Dragan Magaš,

član Turističkog vijeća HTZ-a i Niko Bulić, direktor HTZ-a.

Odluku o izboru izvođača donijet će Turističko vijeće HTZ-a do

kraja kalendarske godine, na temelju prijedloga povjerenstva.

Natječaj za izbor i imenovan-je direktora predstavništva Hrvatske turističke zajednice u kraljevini Španjolskoj sa sjedištem u Madridu 30. rujna 2006. godine raspisan je natječaj za izbor i imenovanje

direktora predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Kraljevini

Španjolskoj sa sjedištem u Madridu. Odluku o odabiru osobe koja

će u sljedeće četiri godine rukovoditi tamošnjim predstavništvom

donijet će Turističko vijeće HTZ-a na sjednici od 26. listopada

2006. Natječaj je objavljen u dnevnom tisku i na web stranicama

www.croatia.hr.

Dani hrvatske kulture i turizma u BerlinuU Muzeju europskih kultura u Berlinu održani su Hrvatski dani

kulture od 26. kolovoza do 24. rujna 2006. godine. Etnografski

muzej iz Zagreba postavio je izložbu Glazbala i identitet s pred-

stavljanjem bogate glazbene tradicijske baštine i radionicom iz-

rade tradicijskih glazbala te radionicom vokalne glazbe. U sklopu

Hrvatskih kulturnih dana predstavila se i Hrvatska turistička za-

jednica. Za vrlo uspjele promocije prikazan je 15-minutni igrano-

dokumentarni fi lm “Hrvatska-Mediteran kakav je nekad bio” re-

datelja Zrinka Ogreste. Berlinskoj kulturnoj publici objašnjeno

je da je ovo iznimno promotivno ostvarenje, nastalo u produkciji

Hrvatske turističke zajednice, nagrađeno turističkim Oskarom

(nagrada Th e Golden Citiy Gate) i proglašeno najboljim fi lm-

om na središnjem Svjetskom festivalu turističkih fi lmova što se

održao u ožujku ove godine u sklopu glasovitog Međunarodnog

turističkog sajma (ITB) u Berlinu.

O strateškim ciljevima, rezultatima i sadržaju turističke ponude

u Hrvatskoj na prezentaciji je berlinskoj publici govorio Milo

Sršen, pomoćnik direktora HTZ-a, ujedno nadležan i za kul-

turni turizam. Sršen je govorio o ostvarenjima i rezultatima u

ovoj sezoni, o ostvarenjima u prošloj godini od gotovo 10 mili-

juna gostiju te naglasio prednosti hrvatske turističke destinacije

pred konkurentima u susjednim zemljama. Turisti, naši gosti, u

Hrvatskoj su sastavni dio domicilnog stanovništva, inkorpori-

rani u društvo, u autentičnim mjestima i među ljudima s kojima

dnevno komuniciraju. To je jedan od razloga što imamo goste

koji već trideset godina dolaze u Hrvatsku. Nakon prezentacije

razvila se diskusija s njemačkim domaćinima od kojih su neki već

krajem pedesetih, a drugi početkom šezdesetih bili na hrvatskoj

obali. Vrlo pozitivna iskustva o boravku u Hrvatskoj iznijela su

ljudi koji su davno bili u Hrvatskoj ali i oni koji su bili ove i

prošlih godina na odmoru u Hrvatskoj, koja je za njih postala

zemlja čežnje u koju žele što prije ponovno doći.

Aktivnosti hrvatskog kongresnog i insentivnog uredaINSPEKCIJSKO PUTOVANJE PO HRVATSKOJ ORGANIZATORA KONGRESA I INSENTIVA IZ VELIKE BRITANIJE

Od 1. do 9. listopada 2006. godine u Hrvatskoj su boravili pred-

stavnici najznačajnijih organizatora kongresa, insentiva i eventa

iz Velike Britanije.

Hrvatski kongresni i insentivni ured izradio je program njihova

boravka u Hrvatskoj na način kako bi spomenuti predstavnici

stekli informacije i uvid u hrvatsku kongresnu i insentivnu po-

nudu. Gosti su se tako u devet dana upoznali s raznovrsnošću

hrvatskih kongresnih kapaciteta te s kulturnim znamenitostima i

prirodnim ljepotama Dubrovnika, Splita, Opatije, Istre i Zagre-



ba. Po završetku inspekcijskog putovanja predstavnici kongresa i

insentiva pokazali su velik interes za Hrvatsku, kao mjesto svog

budućeg poslovanja.

IT & ME MOTIVATION SHOW U CHICAGU: HRVATSKA TREĆA NAJZANIMLJIVIJA SVJETSKA DESTINACIJA

Hrvatski kongresni i insentivni ured od 26. do 28. rujna nas-

tupio je na kongresnoj i insentivnoj burzi u Chicagu, na kojoj

je Hrvatska proglašena trećom najzanimljivijom svjetskom desti-

nacijom na području insentivne djelatnosti. Poslovnim ljudima u

Americi, osim ostalih jadranskih destinacija, posebno su zanimlji-

vi Brijuni, kako zbog golfa, tako i zbog svoje zanimljive povijesti.

Osim tržišta SAD-a i Kanade, od prvih dana 60% izlagača sajma

čine europske turističke destinacije budući da je zbog reprezen-

tativnosti međunarodne klijentele koja u ta tri dana posjećuje

Chicago postalo neupitno da sajam generira ne samo kongresni i

insentivni biznis, već je na neki način barometar stanja pojedinih

destinacija u širem turističkom smislu za najjače emitivno svjets-

ko turističko tržište - SAD. Na 31.500 m2 izložbene površine

nastupilo je preko 2000 izlagača iz cijelog svijeta.

PRIPREME ZA NASTUP NA KONGRESNOJ I INSENTIV BURZI BTC, FIRENCA, 7. - 9. STUDENI 2006.

Kongresna i insentivna burza BTC iz godine u godinu bilježi

rast i pozicionirala se kao jedna od najvažnijih međunarodnih

burzi u Europi, a posebno što se tiče talijanskog tržišta. Nakon

višemjesečnih priprema Hrvatski kongresni i insentivni ured

nastupit će na spomenutoj burzi, a u sklopu hrvatskog štanda

nastupit će i Turistička zajednica grada Opatije i Valamar Hotels

& Resorts.

ImpresijeNedavno smo u Glavni ured zaprimili jedno interesantno pismo

koje nas je razveselilo. Naime, turistkinja iz Australije koja je

boravila u Hrvatskoj ovo ljeto napisala je prigodnu pjesmicu o

Hrvatskoj.U nastavku slijede njezine impresije o Hrvatskoj:

7th September 2006-10-06

Th e Director

Croatian Tourist Association

Iblerov TRG 10/IV

p.p. 251

10000 Zagreb

Croatia

Dear Sir/Madam,

I have had the good fortune of visiting Croatia twice in the past

twelve months, once in the autumn 2005 and the second visit in

the summer of August 2006. My partner, who is Croatian, and I

traveled quite extensively throughout the country.

On returning from our fi rst holiday, I felt compelled to write the

attached poem. In short it describes just some of the experiences

I had whilst there.

Everytime I go there now I fi nd more and more I would like to

return to see, with a wish to perhaps reside there oneday...

Yours faithfully,

(Ms) Lorene Hayden, Australia

Croatia

12th November- 3rd December 2005

by Lorene Hayden

Twelve thousand miles across the sea

Lies a land you only dream to see

Th e same size as Tasmania

Th is place is called Croatia

Th e coastline is Adriatic

Towns dotted along the road, erratic

Fish nets, olive trees and vines in sight

Feast fi t for a king awaits tonight

Rocky plaines, ploughed fi elds and mountain ranges

Th e scene before you forever changes

Stone walls and tiles, an orange hue

Pebbled waters, clear..a brilliant blue

Waterfalls, lakes and turquoise seas

Rivers, streams among the trees

Flowers and plants in lush gardens

Land producing food for farmers

Mined fi elds, past wars of the nation

Th ere you ‘ll step with trepidation

A war torn land in ruin, parts still

Rebuilt, restored with an iron will...

Lilac bougainvillea on white-washed walls

Whispers and echoes of ancient times through Dioclesian Halls

Historic statues and buildings in ports

Dubrovnik, old city, among walls of aged forts

Th e wind may blow at gale force

And will fail to keep your boat on course

Th is fi erce bura will have its way

And in its path you may fear to stray

For years have resided among Australians

... and have yearned to see those “Spotted Dalmatians”

For seasons in the month of November

Holidays in Croatia you ‘ll always remember...


n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i

novosti

Hotel Istra

Novi sadržaji za potpuniji odmorHotel Istra, smješten na atraktivnom otočiću Sv. Andrija u

blizini slikovitoga grada Rovinja ponovno je uređen te je od ove

sezone postao još jedan istarski hotel s četiri zvjezdice. Hotel je

udaljen svega desetak minuta vožnje brodom od Rovinja, a na

otočiću se osim hotelskog kompleksa nalazi još samo stari dvo-

rac Huetterott u kojem je smješten restoran, depandansa hotela

te mali pomorski muzej.

Otočić Sv. Andrija i otok Maškin, koji su povezani nasipom,

čine zapravo cjelinu Crvenog otoka. On slovi kao jedan od na-

jatraktivnijih u rovinjskom arhipelagu, a zahvaljuje to upravo

ugođaju ovih dvaju otočića. Na njima je promet zabranjen, a

neke od atraktivnih šljunčanih plaža imaju i međunarodno

priznanje „Plava zastava“ te parkove s više od 180 različitih vrsta

zasađenoga mediteranskog bilja.

Gosti koji se žele baviti sportom također imaju izbora budući

da se na otoku nalaze tri teniska terena, mogu se unajmiti daske

za jedrenje, pedaline, motorni čamci, igrati mini-golf, stolni te-

nis, ići u školu jedrenja, ronjenja i slično, a i naturisti - koji su

česti istarski gosti - na Maškinu imaju “svoju” plažu.

Za još potpuniji odmor u sklopu hotela krajem srpnja otvoren

je i veliki wellness centar, izgrađen na temu mediteranskog

vrta u kojem se gostima nude bogati wellness i beauty pro-

grami s mogućnošću izbora bazena, sauna i ostalih pratećih

sadržaja. Dok se roditelji opuštaju na tretmanima, za djecu

se organizira niz vrlo atraktivnih animacijskih programa i

sportskih aktivnosti. Kako bi doživljaj cijele obitelji, kojoj je

hotel ponajprije namijenjen, bio potpun, brine se i obogaćena

“fl ota” izletničkih brodova. Novost je, naime, novi brod Mais-

tre, tvrtke u čijem se sklopu nalazi i hotel Istra, a koji je nami-

jenjen transferu gostiju tog hotela od Rovinja do otočića Sv.

Andrija i obratno. Brod će se služiti i za organizaciju izleta za

goste hotela.

Brod ima ukupan kapacitet 140 mjesta na vanjskoj i unutarnjoj

palubi te poseban VIP salon u kojem se udobno može smjestiti

dvadesetak putnika.

Istra

Kempinski gradi luksuzno hotelsko naselje Na zapadnoj obali Istre, nasuprot otočju Brijuni u mjestašcu

Porto Mariccio izgradit će se luksuzan resort kojim će upravl-

jati poznati svjetski lanac Kempinski.

Kempinski Hotel Porto Mariccio, kako će se kompleks zvati,

sastojat će se od luksuznog hotela s pet zvjezdica, rezidencijal-

nog područja s vilama, marine i igrališta za golf.

U hotelu, najavio je generalni direktor lanca Kempinski Reto

Wittwer, koji bi se trebao biti izgraditi do kraja 2008. godine,

nudit će se ukupno 250 soba i apartmana te ostali prateći

sadržaji u skladu s visokom kvalitetom ponude, dok će se u

rezidencijalnom dijelu odmorišta gosti moći smjestiti u 300-

tinjak jedinica raspoređenih u 72 vile u nizu te 90 samostalnih

vila.

Pri izgradnji svih kapaciteta, dizajn kojega će potpisivati pozna-

ti arhitektonski ured iz Londona WAT&G, posebna će se briga

voditi oko uređenja koje će biti u skladu s tradicionalnim istar-

skim nasljeđem i lokalnim ambijentom – dakle u stilu kamenih

zdanja.

Ponudu cjelokupnog resorta upotpunjavat će vrhunsko igralište

za golf s 18 rupa u sklopu kojeg će biti i golf-klub te golf-aka-

demija, a za koje direktor Reto Wittwer najavljuje kako će biti

jedno od luksuznijih igrališta za golf u cijeloj Europi. Uz obalu

će pak biti smještena i elitna marina Kempinski u koju će moći

uploviti više od 350 brodica. Inače, to će biti prva marina u

vlasništvu lanca Kempinski, a ideja o njezinoj izgradnji došla je

sama po sebi s obzirom na to da će se resort prostirati uz obalu

pa se očekuje da će velik dio gostiju u resort stizati i obalom, a

ne samo cestom.



Lanac Kempinski koji se u cijelom svijetu prepoznaje po svojoj

kvaliteti, ali i velikoj različitosti vlastitog brenda, s obzirom na

to da nijedan njihov hotel ne sliči drugomu, ovim će resortom

obogatiti svoj ionako već bogat portfelj.

Crikvenica

Hotel Therapia ponovno mami turisteNakon gotovo dvije godine potpune obnove najstariji i

najreprezentativniji hotel na crikveničkoj rivijeri – hotel Th era-

pia ponovno je spreman ugostiti turiste.

Ponuda hotela, koji je inače izgrađen još davne 1895. godine,

podignuta je na standard četiriju zvjezdica, a riječ je o objektu

orijentiranom prema zdravstvenom turizmu koji će raditi ti-

jekom cijele godine.

Tijekom ljetne sezone, kada u hotelu borave klasični odmorišni

turisti, gostima je na raspolaganju unutarnji i vanjski bazen,

wellness i fi tness centar, teniski tereni, mini-golf te drugi

sadržaji, a od smještajnih kapaciteta u ponudi je ukupno 109

soba te tri apartmana.

Priča o ovom hotelu nije zanimljiva samo zbog njegove klasične

turističke funkcije, jer je taj hotel i u povijesti plijenio veliku

pažnju. Hotel, smješten u najljepšem dijelu grada Crikvenice,

izgradio je nadvojvoda Josip. Od 1899. godine, od kada nosi

ime Th erapia, hotel je sinonim kvalitetnog objekta sa zdravst-

venom i smještajnom funkcijom koji je još u davnim vremen-

ima rado posjećivala europska aristokracija. No zdanje plijeni

pažnju i svojim izgledom s obzirom na to da je građeno u spoju

arhitektonskih stilova secesije i klasicizma te je zbog toga često

prozivano jednom od najljepših crikveničkih građevina.

A danas, osim ljepote osvježene potpunom obnovom, hotel pli-

jeni pažnju i zbog svoga novog vlasnika. Hotel je, naime, kupio

poznati hrvatski nogometaš Igor Štimac, jedan iz tima osvajača

brončane medalje na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998.

koji je već za ovo ljeto u svoj hotel najavio dolazak i dvojce pro-

slavljenih engleskih reprezentativaca Franka Lamparda i Joea

Colea. Brojni se Crikveničani stoga nadaju da će u hotelu us-

koro biti smještene i druge poznate ličnosti iz svijeta nogometa,

a i šire, s obzirom na poznanstva koja Igora Štimca povezuju s

brojnim svjetskim poznatim ličnostima.

Podravina

Interaktivna karta za bolje snalaženje Predio smješten na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, poznat

kao Podravina, turistički je prilično razvijen i svakako zaslužuje

veću pozornost kao turistička destinacija u svim razdobljima

godine. Kako bi se to područje zemlje snažnije turistički valo-

riziralo, Podravina je dobila svoju prvu interaktivnu kartu čija

je svrha dvojaka – promocija turizma te lakše snalaženje turista

koji se odluče posjetiti tu regiju.

Interaktivna karta poglavito je vezana za biciklističku stazu

Drava Route koja vodi kroz veliki broj općina, gradova i sela u

Podravini, a dugačka je 84 kilometra.

Staza se proteže od ušća rijeke Mure u Dravu kod mjesta Legrad

te uz Dravu do mjesta Pitomača. Neprekidno je obilježena i

lagana za orijentaciju zbog čega je idealna za obiteljski turizam

i rekreaciju. Staza izbjegava duge dionice kroz isti krajolik i

ne prolazi samo glavnim ulicama naselja, nego skreće u polja

i šume te zalazi u skrivene zaselke. Osim toga, vijuga i kroz sv-

jetski poznate Hlebine, kolijevku hrvatskog naivnog slikarstva.

Kako prolazi i pokraj jezera Šoderica i uz rijeku Dravu – tako

rekreativcima omogućava da se uz vožnju okupaju ili uživaju u

pikniku u prirodi.

Karta turista-namjernika precizno vodi do željenih odredišta,

a na njoj se nalaze i detaljni opisi svih turističkih sadržaja –

restorana, hotela, seoskih domaćinstava, najznačajnijih ribo-

lovnih točaka, kulturnih znamenitosti...

Na karti je ucrtano ukupno 49 mjesta rasprostranjenih po cijeloj

Koprivničko-križevačkoj županiji, a neka od njih, koja su zbog

svoje povijesti i tradicije zanimljivija, podrobnije su opisana kao

što su primjerice Hlebine ili pak Kloštar Podravski u čijoj se

blizini već odavna ispire zlato iz rijeke Drave.

Osim mjesta, na karti su opisana i sva prirodna blaga skrivena

u podravskim šumama i uz rijeku Dravu koja je svojom tokom

već odavno obilježila život i reljef podravskoga kraja.

Sunčani Hvar

Otvoren hotel Riva Potkraj lipnja Grupacija Orco otvorila je na srednjodalma-

tinskom otoku Hvaru butik hotel Riva, što posluje u sastavu

Sunčanog Hvara, koji je većinski vlasnik. Riječ je o hotelu s

56 luksuzno opremljenih soba i osam apartmana smještenom

u starogradskoj jezgri na hvarskoj rivi. Hotel je rekonstruiran

prema naputcima konzervatora, a njegovim otvaranjem je, kako

ističu u Grupaciji Orco, počela realizacija planova većinskog

vlasnika, Sunčanog Hvara.

Hotel Riva poslovat će u sklopu svjetske grupacije Small Luxury

Hotels of the World, koja broji 360 luksuznih hotela u 60 ze-

malja svijeta i zasad je jedini takav hotel u Hrvatskoj te jedan od

pet te vrste u Europi u vlasništvu Grupacije Orco. Za razliku od

eksterijera, koji su rekonstruirani pod paskom konzervatora, in-

terijer Rive odiše modernim dizajnom prilagođenim najnovijim



arhitektonskim rješenjima i zahtjevima suvremene turističke

potrošnje. Osim staklenih pregrada postavljenih između soba

i kupaonica i oslikanih zidova hodnika, iznad uzglavlja kreveta

u sobama izložene su fotografi je Jamesa Deana, Brigitte Bar-

dott, Audrey Hepburne i Ursule Andress što goste podsjeća na

fi lmsko platno. Gostima hotela na raspolaganju su sadržaji B.B.

kluba, bara i restorana, kao i 24-satna usluga u sobama. Sas-

tavni dio ponude su i brojne aktivnosti na otoku – kazališne

predstave, privatne večere, piknici, ribolov itd.

Kada pomislimo na Hvar – pomislimo na otok vrijeska, sunca

i cvrčaka, otok lavande, kadulje i vina, otok ružmarina i osam-

ljenih uvala koji je zbog svoje ugodne mediteranske klime

privlačan i ljeti i zimi. Ovaj novi vrlo moderan objekt Hvaru

daje novu dimenziju turističke privlačnosti jer pruža odmor u

pomalo neobičnom ambijentu skrivenom u inače tradicional-

nom okružju. No sve to i nije toliko neobično s obzirom na to

da je Hvar posljednjih nekoliko godina postao pravi mamac za

ljubitelje i pripadnike hrvatskog i svjetskog jet seta te se i njegov

razvoj počeo kretati u tom smjeru.

Opatija

Sto godina hotela BristolJedan od najstarijih opatijskih hotela – hotel Bristol nedavno

je proslavio hvale vrijedan stogodišnji jubilej. Tim povodom

priređena je svečanost slična onima kakve su se održavale u doba

Austrougarske monarhije, za čije je vladavine u Opatiji, ali i dru-

gim mjestima ostavljen bogat trag prepoznatljive arhitekture.

Hotel Bristol, nekada poznat pod nazivom Palme, izgled kojega

se također veže uz doba Austrougarske monarhije, protekle je

godine potpuno obnovljen te je stoti rođendan dočekao i više

nego radno.

Hotel je izgrađen u razdoblju od 1903. do 1906. godine, a gra-

dio ga je stanoviti Wilhem Rudovitz koji je već tada u svoje

zdanje privlačio samo uglednike iz redova viših slojeva plemstva

i bankarstva.

Novi Bristol ima standard četiriju zvjezdica koji je imao i u

doba izgradnje te prvih godina rada. Hotel ima ukupno 78

soba – 67 dvokrevetnih te devet klasičnih i dva velika apart-

mana. U sklopu hotela nalazi se i poznata opatijska kavana

Palme uređena u stilu starih bečkih kavana u kojoj se nude bro-

jni specijaliteti domaće i internacionalne kuhinje. Veliki prostor

za ples što se prostire njome ponovno otkriva staru austrou-

garsku tradiciju po kojoj su se poznati barokni plesovi gotovo

svakodnevno organizirali.

Park prirode Lonjsko polje

Život na rubu močvare Iako su turisti u Park prirode Lonjsko polje, smješteno u

središnjem dijelu Hrvatske, sustavno počeli stizati tek prije

četiri godine, već sada se osjeća golemo zanimanje turista za to

močvarno područje. Lonjsko polje, međutim, nije tek klasično

močvarno stanište, ono plijeni pažnju i zbog očuvane tradici-

jske baštine koja se osjeća u brojnim segmentima – arhitekturi,

poljodjelstvu, stočarstvu te tradicionalnom suživotu čovjeka i

prirode.

Priča o Lonjskom polju gotovo uvijek počinje dvama njegovim

najpopularnijim mjestima – Čigoču, europskom selu roda te

Krapju, selu graditeljske baštine, no svatko tko se uputi na to

područje otkrit će bezbroj novih iznenađenja s obzirom na to

da gotovo svaki predio močvare krije određene resurse jedinst-

venog obilježja, a svi su oni odlično uklopljeni u edukativno-

rekreativne turističke programe koji se nude u sklopu posjeta

Parku prirode.

Jedan od najzanimljivijih jest program Bijela roda u Čigoču

putem kojeg se prezentira cjelovita priča vezana uz rode, njiho-

va staništa, ali i način pravljenja gnijezda na tipičnim posavskim

drvenim kućama. Najveći broj takvih tradicionalnih kuća, što

datiraju iz 18. stoljeća, nalaze se u Krapju, a neke od njih već su

preinačene u smještajne kapacitete. Upravo su te drvene kuće,

kao i rode postale glavne “maskote” Lonjskog polja, no nisu

jedine. Među ostalim se “maskotama” prepoznaju i posavski

konji, vodozemci, ptice žličarke... te nizinska poplavna šuma

hrasta lužnjaka koja prekriva dvije trećine cijelog zaštićenog

područja.

Uskoro će se krenuti i s najnovijim programom – Stazom

graničara koja će govoriti o povijesnoj važnosti toga predjela

budući da je južni dio Lonjskog polja predstavljao granicu

nekadašnje Vojne krajine i bio svojevrsni europski bedem od

Turaka pa će se na tom području urediti šetnica i izgraditi neko-

liko čardaka – bivših vojnih stražarnica koje će biti stavljene u

turističku svrhu.

Osim ovih programa, svaki turist koji posjeti Lonjsko polje

može uživati u obilju dodatnih tradicionalnih sadržaja poput

folklora, lokalnih običaja, proizvoda tradicionalnih obrta, bro-

jnih manifestacija, etnoloških zbirki i ukusne regionalne kuhin-

je te rekreativnih programa u prirodi.

Splitsko-dalmatinska županija

Ekspanzija seoskih domaćinstavaPosljednjih nekoliko godina na području Splitsko-dalmatin-

ske županije uočena je ekspanzija razvoja seoskih turističkih

domaćinstava, zbog čega se sve veći broj turista odlučuje za

novi doživljaj izvan obalnog pojasa. Boravak u starim kamenim

kućama na seoskim imanjima, susret sa životinjama kakve se u

urbanim sredinama danas mogu vidjeti još samo u knjigama i

zoološkim vrtovima te nezaobilazna seljačka gastronomska po-

nuda pravi su izazov za moderne turiste. U cijeloj je županiji da-



nas registrirano 50-ak turističkih seoskih domaćinstava, pod-

jednako raspoređenih po Dalmatinskoj zagori te na otocima, a

neka od njih vjerna su slika autohtonih sela u malom.

Tako obitelj Škopljanac iz Radošića, malog sela smještenog u

zaleđu Kaštela ima u planu u budućnosti izgraditi pravo etno-

selo.

Od ukupno desetak kamenih kuća što okružuju maleni trg i

tako čine cjelinu budućeg etno-sela, zasad je uređeno tek njih

nekoliko. Od stare staje napravljena je tradicionalna dalmatin-

ska konoba u kojoj se za 50-ak gostiju, koliko ih se može smjes-

titi, nude autohtoni specijaliteti toga kraja – kruh pod pekom,

janjetina s ražnja i mnogi drugi.

U konobi se nalazi i poveća etnografska zbirka narodnih nošnji,

alata te starih predmeta za rad i zabavu poput gusala i dipala

– starih glazbenih instrumenata. U potkrovlju konobe uređene

su i sobe za 15-ak gostiju, a do nje je uređena i kuća kojom

dominira romantično seosko ognjište u kojem se pripremaju

razni specijaliteti pod pekom. U planu za sljedeće razdoblje je

uređenje još šest apartmana te još jedna konoba.

Uz klasičnu eno-gastronomsku ponudu obitelj Škopljanac

turistima nudi i obilje “seoske zabave”. Svatko tko želi može

se okušati u oranju ili košnji te brizi za njihovu farmu divljih

zečeva i ostale domaće životinje koje se tamo nalaze. U blizini

kompleksa nalazi se i veliki teren s brojnim zabavnim sadržajima

te potrebnom infrastrukturom za organizaciju jednodnevnih

izleta.

Uskoro će obitelj krenuti i s izgradnjom mlinice za mljevenje

brašna, a u planu im je i nabava pet konja za jahanje.

Novi Vinodolski

Vodene atrakcije uz evergreeneNekadašnje turističko naselje Zagori, čiji se naziv nakon ve-

likih ulaganja u uređenje i izgradnju novih sadržaja promijenio

u Novi Resort, turiste je već tijekom ljeta dočekalo s novim

atrakcijama koje također čekaju i goste kojima je odmor na

moru ljepši ujesen. Tijekom srpnja dovršen je novi kompleks u

sklopu kojeg se nalaze dva velika bazena, restoran, bar, pizzerija

i info-punkt.

Bazeni su različitih oblika, a zajedno zauzimaju površinu od oko

700 četvornih metara. Kako bi kvaliteta kupanja bila na razini

standarda četiriju zvjezdica, bazeni su uređeni tako da s mnogo-

brojnim atrakcijama zadovoljavaju želje svih tipova gostiju.

U bazenima su tako ugrađene hidromasažne mlaznice, a uz dva

velika izgrađena su i dva manja hidromasažna bazena, tako da u

svakom trenutku u kompleksu bazena nesmetano može uživati

do 500 kupača.

Cijeli ambijent odiše elegancijom i funkcionalnošću, a dojam

poboljšavaju i lagani zvuci evergreena što se šire cijelim komplek-

som. Uz bazene su i terase sa suncobranima i ležaljkama, vodeni

barovi te masažni stolovi skriveni u bijelim šatorima. Voda u

bazenima se grije, a temperatura se kreće oko 27 stupnjeva, što

je idealno za kupanje izvan glavne ljetne sezone. Za djecu je u

ponudi dječji grad sa šest atraktivnih dječjih sadržaja, a gosti

željni dodatne zabave mogu uživati u adrenalinskom parku gdje

se nudi park za paintball, nogomet u mreži, tereni za odbojku

na pijesku, tereni za sumo borbe, boks te slobodno penjanje po

stijeni.

Izgradnjom ovog kompleksa završena je druga faza velikih ula-

ganja u Novi Resort. Prvom fazom bila je obuhvaćena obnova

postojećih i izgradnja novih apartmanskih naselja s kojima re-

sort sada u ponudi ima ukupno tristotinjak apartmana te oko

200 soba, a sve su na razini četiriju zvjezdica. Treća faza ulag-

anja, koja počinje netom po završetku ovogodišnje turističke

sezone, obuhvatit će donošenje još detaljnijeg plana uređenja

te izgradnju wellness centra veličine 7000 četvornih metara,

središnjeg trga s četiri restorana, slastičarnicom, caff e barom,

vinskim barom, ekskluzivnim trgovinama te amfi teatrom.

Dubrovnik

Plaža Banje treća najljepša na svijetuAmerički ženski časopis Marie Claire u svom je ljetnom izdanju

dubrovačku plažu Banje proglasio trećom najljepšom plažom

na svijetu. Ispred nje su samo plaža Dreamland na poluotoku

Bukit na Baliju te plaža Anse Victorin na Sejšelima.

Ovo iznimno priznanje u kategoriji deset najljepših plaža na

svijetu dubrovačkim su Banjama, osim iznimne atraktivnosti,

pridonijeli i cjelonoćni partiji koji se tamo organiziraju. Za

Banje se, kako stoji u članku, ističe da imaju najljepši pogled

na Mediteranu s obzirom na to da izravno gledaju na najljepši

hrvatski turistički biser – dubrovačku staru jezgru. S plaže zaista

puca pogled na poznate dubrovačke zidine što joj daje dodatnu

čar posebno stoga što je slika snimana s plaže Banje vjerojatno

najpoznatija panoramska slika Dubrovnika koja obilazi svijet.

Osim tog priznanja, plaža Banje s klubom East West, koji je

na njoj smješten, ove je godine u godišnjoj publikaciji “Beach

Clubs” uvrštena i na prestižnu listu četrdeset najboljih svjetskih

klubova.

Za klub East West karakteristična je odlična gastronomska

ponuda te mnogo različitih programa - glazbenih, zabavnih,

noćnih, dnevnih... Dok danju funkcionira kao klasična plaža

s ponudom ležaljki i tzv. baldahina na čijim se ležajevima iza

zavjesa mogu udobno smjestiti dvije osobe, noću “East West”

postaje mjesto za pravi noćni izlazak. Ove su godine suvlasnici

kluba donji dio eksterijera opremili egzotičnim kožnim presv-

lakama i mnoštvom jastuka, a dobre ritmove i ove će godine u

noćnim satima pratiti dvije atraktivne plesačice.



Dugačka je lista svjetski poznatih celebrityja koji su ispijali kok-

tele na Banjama, na njoj su uživali i nećak švedskoga kralja,

nogometaš Rio Ferdinand, glumica Tara Reid, švedski top-

model Carolin, pop-zvijezda Ulf Ekberg iz glasovitog sastava

Ace of Base te brojne druge zvijezde.

Umag

Garden Istra i službeno otvo-renU srpnju je službeno otvoren novi umaški turistički biser – re-

sort Garden Istra u uređenje kojega je u proteklim godinama

uloženo više od 30 milijuna eura. Umag je tako dobio i četvrti

turistički kompleks sa standardom kvalitete na razini četiriju

zvjezdica.

To se hotelsko naselje proteže na 60 tisuća četvornih metara i

raspolaže s 500 smještajnih jedinica, od kojih se njih oko 300

nalazi u hotelu, a 200 u tri odvojena objekta. Svi su objekti

povezani nadsvođenim perivojima koji goste usmjeravaju u ta-

kozvano istarsko selo iz čijih se zabavno-ugostiteljskih sadržaja

otvara pogled na vodeni park.

Garden Istra na tržištu se promovira kao sport & family resort

s mnogobrojnim sadržajima za rekreaciju svih uzrasta. Osim

vodenog parka i unutarnjeg bazena, wellness centra sa saunama,

salonima za masažu i fi tnesom gostima se nude i brojni sportski

sadržaji – nogometno, rukometno i košarkaško igralište, jahački

centar, 14 otvorenih i dva zatvorena teniska igrališta sa školom

tenisa, sportovi na vodi, mini-golf, tereni za odbojku na pijesku,

badminton, stolni tenis, trim-staza. Sve to smješteno je u centru

Sport Art gdje se svakodnevno organiziraju i animacijski pro-

grami za djecu i odrasle te tematske zabave za čitavu obitelj.

Bogata je i gastronomska ponuda s obzirom na to da se u sklopu

resorta nalaze tri različita restorana – istarski, mediteranski i

internacionalni.

Hotel će raditi tijekom cijele godine pa uz turističke nudi i

sadržaje za poslovne goste.

Osnovna karakteristika ovog resorta ne leži samo u kvalitetnoj

ponudi već i u iznimno atraktivnom izgledu kojim kroz frag-

mente arhitekture te tradicionalnih građevnih materijala – ka-

mena i drva, dominira pravi istarski ugođaj.

Betonski oscar

Hrvatski projekti među najboljima u svijetuMeđu najboljim građevinama u svijetu koje su izgrađene tijekom

protekle dvije godine – čak se dvije nalaze u Hrvatskoj. Prvi je

viseći most Skradin, a druge već nadaleko proslavljene Morske

orgulje koji su već sada postale jedan od zaštitnih znakova grada

Zadra.

Riječ je, doduše, tek o nominacijama u različitim kategorijama

za nagradu CEMEX – takozvani betonski ‘oscar’, a koju će na-

gradu koja građevina dobiti saznat će se početkom studenog kada

će međunarodni žiri u meksičkom gradu Montevideu obznaniti

najbolje projekte po pojedinoj kategoriji.

Most Skradin, na novoizgrađenoj autocesti Zagreb – Split,

natjecao se u kategoriji infrastrukturnih objekata, a zadarske

Morske orgulje, koje su u međuvremenu u Barceloni dobile i

prestižnu Europsku nagradu za urbani javni prostor, prijavljene

su u kategoriji javnih objekata.

Skradinski “viseći” most, koji krasi veliki betonski luk s rasponom

od oko 200 metara, vrlo je atraktivan i zbog iznimne lokacije jer

se s njega pruža nevjerojatan pogled – s jedne strane na zeleni

kanjon rijeke Krke i sam grad Skradin, a s druge na Prukljansko

jezero, zbog čega je most postao i glavni vidikovac toga kraja.

Za razliku od mosta koji je kao građevina uobičajena stvar u

svijetu, Morske orgulje nešto su posve drugo. Riječ je o pravim

orguljama smještenima u stepenasto betoniranoj morskoj rivi.

Duge su oko 70 metara, a u betonu se nalazi ukupno 35 cijevi

kroz koje struji zrak te po diktatu mora i vjetra sviraju jedinstve-

nu melodiju u kojoj danonoćno mogu uživati svi šetači na rivi.

Zadarska je riva tako, zahvaljujući ovom originalnom projektu,

postala novo okupljalište turista i samih Zadrana.

Krk

Terencima po “zlatnom otoku”U gradu Krku, na istoimenom kvarnerskom otoku, odnedavno je

turistima na raspolaganju i originalna i uistinu neobična ponuda

avanturističkih programa.

Riječ je o cjelodnevnim aranžmanima s terenskim vozilima. U

sklopu programa posjetitelji otoka Krka moći će kroz svojevrsni

fotosafari upoznati otok kakav nemaju prigode svakodnevno

doživjeti. Svi se programi, naime, baziraju na cjelodnevnim izleti-

ma terencima, tako da su rute kojima se prolazi uglavnom na

dosta nepristupačnim dijelovima, što im daje posebnu draž.

Osim po Krku, ista agencija organizira i jednodnevne izlete po

Gorskom kotaru, Istri, Nacionalnom parku Učka te Nacional-

nom parku Sjeverni Velebit.

Svi navedeni punktovi zamišljeni su tako da se turistima tijekom

vožnje približi prava slika “divlje” prirode, i to na način da se,

osim vožnjom inače nepristupačnim putovima, organiziraju

rute na kojima će se moći upoznati i dio tradicionalne baštine

kraja kojim se prolazi. Riječ je uglavnom o manjim sakralnim

sadržajima, arhitektonski autohtonim objektima, povijesnoj i

kulturnoj baštini... a upravo oni predstavljaju i takozvane foto-

punktove gdje turisti mogu predahnuti i ovjekovječiti uspomenu

na “divlju” stranu Hrvatske. Osim terenaca, u agenciji se mogu

unajmiti i sve popularniji ‘quadovi’ kojima se, uz pomoć stručnih

vodiča, obilaze pomno odabrani punktovi i vidikovci.



Kako je riječ o cjelodnevnim programima, za turiste se orga-

nizira i gastronomski “predah”, uglavnom od biranih tradiciona-

lnih specijaliteta i vina. U slučaju Krka tu je nezaobilazno vino

Vrbnička žlahtina te specijaliteti od različitih plodova mora i

zemlje, zbog čijeg je obilja otok Krk još u antičko doba prozvan

“zlatnim otokom”.

Jadranovo

Odmor u vili i mediteranskom okružjuNa Crikveničkoj rivijeri, u mjestu Jadranovo nedavno je otvoren

novi, elitni hotel Villa “Anda”. Ponuda hotela na razini je četiriju

zvjezdica, no hotel, s obzirom na ugođaj, nudi mnogo više od

klasične ponude u skladu s tom kategorijom.

Moto hotela i njegovih vlasnika jest – “doživljaj u svakom tre-

nutku” i to se ne očituje samo u odnosu prema gostima, već i u

skladno uređenim vrtovima hotela, parkovima i drugim hortikul-

turnim rješenjima njegova eksterijera.

Cijeli kompleks, u kojem turisti na raspolaganju imaju osam luk-

suznih apartmana te niz dodatnih sadržaja, uređen je do najsitni-

jih detalja tako da se turistima nudi zaista kvalitetan mir i odmor

u mediteranskom okružju. Ponuda, prilagođena najzahtjevnijim

gostima, podrazumijeva opuštanje i relaksaciju u mediteranskom

vrtu koji okružuje cijeli kompleks. Na oko 20 tisuća četvornih

metara, koliko je vrt prostran, gosti mogu uživati u sjeno-

vitim predjelima ispod drveća, udobno smješteni u stolicama

i ležaljkama. Od vrta se stepenastim terasama stiže do mora i

uređene plaže, a ako se gostima ne da svakodnevno šetati do plaže

do koje vode 454 stepenice, mogu se osvježiti u hotelskom ot-

voreno-zatvorenom bazenu. Iz svakog apartmana pruža se pogled

na more, kvarnerske otoke te uređenu plažu na kojoj se nalazi bar

i veliki ‘aquagan’. Osim toga, na plaži i u moru za goste se orga-

nizira i niz sportsko-rekreativnih programa poput tečaja ronjenja,

jedrenja i vožnje čamcima, a za one koji svoje aktivnosti ne žele

vezati uz more u ponudi su tereni za tenis, nogomet, košarku i

stolni tenis. Za djecu je uređeno posebno igralište, tako da se

svatko zaista može opustiti i zabaviti na željeni način.

A kako bi gosti upoznali i širu okolicu hotela, vlasnici često orga-

niziraju izlete čamcima ili biciklima te niz zabavnih događaja.

Istarske vile

Tradicija i prošlost za elitni odmorStare tradicionalne kamene kuće smještene u unutrašnjosti Istre

već su nekoliko godina apsolutan hit među turistima, ali i među

arhitektima koji u tim povijesnim zdanjima, koja nerijetko dat-

iraju i s početka 19. stoljeća, vide odličnu priliku za ostvarenje

vlastitih dizajnerskih snova.

Jedno takvo zdanje danas defi nitivno zaslužuje svaku pohvalu,

što od strane turista koji “čekaju u redu” na slobodan smještaj, a

što od dizajnerskih i arhitektonskih stručnjaka koji jednostavno

nemaju zamjerke na njezino uređenje. Riječ je o Villi Peruni-

ka, smještenoj u selu Ročko Polje koje se nalazi između dvaju

važnih istarskih glagoljaških centara – mjesta Roč te Hum koji

je poznat i kao najmanji grad na svijetu.

Villa Perunika izgrađena je 1860. godine, a danas je zahvaljujući

bajkovitom načinu uređenja jedina vila s pet zvjezdica u tom

kraju. Ono što je kod nje posebno jest odličan spoj interijera i

eksterijera, a s koliko je pažnje uređena okućnica i vrt, najbolje

govori činjenica da su ga hrvatski fl oristi nagradili kao jedan od

najljepših u Hrvatskoj.

Lopoči, močvarne biljke, trave, perunike, čempresi, tuje i ce-

drovi koji i zimi stvaraju neponovljiv ugođaj, samo su mali

dio fl ore što privlači turiste sa svih strana. Osim atraktivnog

eksterijera Villa Perunika svojim gostima nudi dvije vrhunski

opremljene kućice – jednu za dvije, a drugu za tri osobe između

kojih se nalazi otvoreni bazen promjera sedam metara te manji

masažni bazen. Goste oduševljava i činjenica da u vili mogu

iznajmiti kuhara te dadilju tako da se zaista mogu opustiti, a da

bi odmor bio još upečatljiviji, vlasnici vile u večernjim satima

predlažu uporabu vrtnoga grila oko kojeg se mogu zabavljati do

kasnih noćnih sati.

U cijeloj se unutrašnjosti Istre, što je na web stranicama

županijske turističke zajednice prezentirano pod pojmom agro-

turizma, nudi velik broj turističkih kapaciteta – 120 ruralnih

kuća za odmor, 23 ‘bed & breakfasta’, 33 stancije, 26 seljačkih

turističkih gospodarstava, dva punkta ekoturizma, osam rural-

nih obiteljskih hotela te mnoštvo apartmana i soba na selu, ali i

u sklopu istarskih vinskih cesta.

Brod Moravice

Razvoj vjerskog turizmaMjesto Brod Moravice jedno je od mnogih privlačnih desti-

nacija Gorskoga kotara, a djelatnici lokalne turističke zajednice

osmislili su nedavno još jedan turistički projekt kojim u taj kraj

žele još snažnije privući turiste. Projekt je nazvan “12 crkava

na brodmoravičkom području”. Riječ je o promociji sakralnih

objekata kojima se počinje jači razvoj vjerskog, ali i povijesno-

kulturnog turizma s obzirom na to da cijeli kraj ima odlične

temelje za razvoj takve turističke ponude.

Iz tiska je tako nedavno izašla knjižica u kojoj se na četiri

jezika – hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom

te s mnoštvom fotografi ja promovira njihovih 12 crkava.

Riječ je o vrijednim sakralnim objektima razasutim cijelim

brodmoravičkim područjem. Crkva sv. Nikole u Brod Moravi-

cama najstarija je crkva u Gorskom kotaru, a izgrađena je 1434.

godine. U Moravičkim Selima nalazi se crkva Majke Božje



Škapularske, na brdu Parag, nedaleko od sela Gornji Kuti davne

1640. sagrađena je kapelica posvećena svetom Andriji, a u selu

Podstena nalazi se crkva Sv. Petra i Pavla. Crkva Sv. Križa te

crkva Sv. Mihovila smještene se u Šimatovu, crkva Sv. Ane u

Zavrhu, crkva Srca Isusova u Malim Dragama, crkva Sv. Josipa

nalazi se u Starim Lazima, crkva Sv. Lucije u Goršetima, a u

Donjoj Dobri smještena je kapela Sv. Ivana.

Osim crkava na tom se području, a najviše uz rijeku Kupu, na-

lazi i mnoštvo raspela koja su posebno interesantna jer predstav-

ljaju radove pučkih anonimnih majstora, a obilježen je i Križni

put u Šimatovu i Završju.

Cijelo je to područje isprepleteno brojnim sakralnim objektima

pa u cjelini predstavlja zanimljivo izletište za turiste željne vjer-

skih sadržaja. Osim toga, put koji se mora prijeći od jednog do

drugog sakralnog objekta usput otkriva i niz prirodnih zname-

nitosti toga goranskoga kraja.

Markovec Našički

Egzotične životinje usred slavonske ravniceUz državnu cestu Našice – Đakovo, točnije u selu Markovec

Našički, nalazi se jedan od najpoznatijih zooloških vrtova u

Slavoniji. Riječ je o privatnom zoološkom vrtu obitelji Bizik

koja već pedesetak godina obogaćuje i čuva svoje životinjsko

carstvo.

Trenutačno se u zoološkom vrtu nalazi 90-ak životinjskih vrsta

sa svih kontinenata, a najveću pozornost privlače egzotične

vrste poput sibirskog tigra, afričkog lava, leoparda, pume te ve-

liki indijski piton.

Zoološki vrtovi koji imaju ovakve egzotične vrste životinja ug-

lavnom se nalaze u većim urbanim sredinama, pa je stoga ovaj

životinjski svijet smješten usred tradicionalne i pitome seoske

sredine pravo osvježenje za slučajne prolaznike, ali i goste koji

dolaze ciljano.

Markovec Našički selo je koje sliči svim ostalima u okolici –

može se pohvaliti slavonskom tradicijom, lokalnim kulturnim

običajima i svakodnevicom pa ovakav zoološki vrt predstavlja

zanimljiv bijeg u nesvakidašnju “divljinu”.

Gosti zoološkog vrta, najčešće đaci i obitelji s djecom, mogu

se tako usred slavonske ravnice opustiti u promatranju i hran-

jenju pojedinih životinja, manja djeca mogu se okušati i u ja-

hanju ponija, a oni najhrabriji kući će ponijeti fotografi ju sa

zmijama.

Krajolik koji okružuje zoološki vrt također je vrlo privlačan, na

neki način također egzotičan jer se uz malo jezero za labudove

te uz nastambe sa životinjama nalazi i bilje koje nije svojstveno

slavonskom krajoliku – palme, cedar, magnolije...

Ilok

Grad vinograda i bogate povijesti Kada se spomene Ilok, najistočniji grad Hrvatske, mnogima je

prva asocijacija dobro vino, o kvaliteti kojega mogu svjedočiti

i pripadnici engleske kraljevske obitelji, no grad je to koji je

poznat i po svom bogatom kulturnom nasljeđu.

Iz svake povijesne epohe ostali su vidljivi spomenici koji zorno

podsjećaju na nekadašnje vladare pa zbog njihovih karakter-

istika Ilok danas pruža zanimljivu turističku priču. U njoj su

ponuđene atrakcije poput tradicionalnog pecanja i šetnji Du-

navom s kojeg se pak pruža neobičan pogled na dunavske ade te

susjednu državu Srbiju. Za turiste se organizira i vožnja vlakom

koji krivuda kroz grad te njegove rodne vinograde otkrivajući

pritom dodatne ljepote krajolika i brojnih spomenika kulture.

Najistočniji hrvatski grad ima, dakle, što ponuditi suvremenim

turistima, a s obzirom na najavljena ulaganja, atrakcija će biti

još i više. Uskoro bi se trebalo krenuti s obnovom postojećih

objekata u sklopu tvrtke Iločki podrumi. Riječ o salašu Prin-

cipovac – starom seoskom imanju s gospodarskim zgradama,

zatim o starom vinskom podrumu te dvorcu Odescalchi.

Na salašu će se obnoviti objekti koji su nekada, za vrijeme kneza

Odescalchija, služili kao ergela konja, a obnovit će se i poznati

vidikovac s kojeg se vidi cijeli hrvatski dio Srijema. Iza dvorca

Odescalchi još uvijek traju iskapanja, a arheolozi su već pronašli

mnogo vrijednih povijesnih predmeta koji će biti izloženi u

muzeju na drugom katu dvorca. U prizemlju će se pak urediti

ugostiteljski prostor gdje će se moći objedovati te kušati brojna

iločka vina.

U planu je i obnova postojećeg bungalova te izgradnja još jed-

noga kako bi se u njima, u dogledno vrijeme, mogla smjestiti i

veća grupa turista.

Crikvenica

E-turizam kao u LondonuPopularna kvarnerska turistička destinacija, grad Crikvenica

nedavno je dobio suvremeni elektronički sustav poznatiji pod

nazivom E-turizam kakav je nedugo prije uveden i u europskoj

turističkoj meki, Londonu.

Riječ je o pilot-projektu elektroničkog sustava informiranja u

obliku info kioska u sustav kojega će se svakodnevno unositi

podaci vezani uz nove zanimljivosti s područja grada Crikven-

ice i njegove okolice. Kiosci E-turizma postavljeni su na sedam

mjesta duž crikveničke rivijere – od Jadranova i Dramlja pa sve

do Selca, a njime se mogu služiti svi zainteresirani građani i

turisti. Uz sve informacije o turističkoj ponudi, zabavi, mani-

festacijama, gradskim događajima... na kiosku se može nes-



metano surfati i internetom. Informacije vezane uz crikveničku

rivijeru zasad su dostupne na pet, a uskoro će biti i na dodatnih

11 svjetskih jezika.

Crikvenica je poznato turističko središte i klimatsko lječilište

na Kvarneru, a s oko 2500 sunčanih sati godišnje ubraja se u

najsunčanija mjesta u Europi.

Turizam u Crikvenici ima stogodišnju tradiciju. Prvo kupalište

sagrađeno je 1888. godine. Tri godine poslije Crikvenica je dobi-

la i prvi hotel, a već 1891. godine tiskan je i prvi turistički vodič.

Danas Crikvenica ima desetak hotela, tridesetak odmarališta,

brojne vile i ljetnikovce, uređene plaže, od kojih tri nose oznaku

Plave zastave, sportske terene te lijepo šetalište uz more koje se

proteže cijelom rivijerom, od Selca do Kačjaka.

Zanimljiva je i njezina bliža okolica. Gorski kotar udaljen je

svega tridesetak kilometara, a u neposrednoj su blizini Krk te

Kraljevica, Senj i Novi Vinodolski s atraktivnom Vinodolskom

dolinom.

Lokve

Vikend u zelenom srcu HrvatskeAko želite doživjeti prirodu i uživati u njezinim plodovima,

slikovito mjesto Lokve i njegova okolica pravi su izbor za nezab-

oravan vikend. Lokve su od Rijeke udaljene tridesetak minuta

vožnje te oko sat i pol vožnje od Zagreba, a nalaze se u samom

zelenom srcu Hrvatske, kako se često naziva taj kraj u Gorskom

kotaru. Područje oko Lokava nudi brojne prirodne atrakcije

– Lokvarsko jezero, park-šumu Golubinjak, špilju Lokvarku,

u neposrednoj je blizini smješten i Nacionalni park Risnjak,

a u samim se Lokvama nude i sadržaji prilagođeni aktivnom

odmoru u prirodi.

No Lokve su posebne još po nečemu – njihov zaštitni znak su

žabe pa ne čudi da je velik dio lokvarske turističke i gastronom-

ske ponude vezan upravo uz te zelene vodozemce. U travnju se

tamo organiziraju natjecanja žaba u skakanju u dalj, jedinst-

veno u svijetu. Otvoren je i Muzej žaba u kojem se posjetitelji

mogu upoznati s cjelovitim životom tih vodozemaca, ali i kušati

bombone u obliku žaba te lokvarski liker Žablja krv izrađen od

borovnica, kupina i malina što sazrijevaju u tom kraju.

Borovnice su ljetni proizvod Lokava i na temelju njih stvoren je

bogat lokalni gastronomski meni – njoke s borovnicama, veprov

odrezak u umaku od borovnica i žele od piškota s tim ukusnim

bobičastim plodovima. U ostalim dijelovima godine meni se

proširuje na jela temeljena na drugim sezonskim namirnicama

– gljivama, svježim pastrvama, divljači...

Osim prirodnih “fenomena” u Lokvama se nudi i mnogo

sadržaja za aktivan odmor –biciklizam, paraglajding, rafting,

špiljarenje, lov i ribolov, a za one željne pravog odmora nudi se

smještaj u mirnom seoskom okružju ili posjet farmi Lazac gdje

“stanuju” konji, poniji, zečevi, jeleni, patkice i kokice.

Mirca - otok Brač

Prvi muzej uljarstva u DalmacijiU selu Mirca smještenom na sjevernom dijelu otoka Brača,

između Supetra i Sutivana, nedavno je otvoren prvi Muzej ul-

jarstva u Dalmaciji. Selo je to koje je već odavno poznato kao

selo maslinara, ali i umjetnika.

Muzej, koji je zapravo još uvijek u fazi razvoja, otvoren je u pro-

storu postojeće uljare, izgrađene 50-ih godina prošlog stoljeća.

Starinski strojevi, fotografi je i proizvodi od maslina, od ulja do

sve popularnijeg sapuna od maslina, za sada su izloženi u jed-

noj prostoriji u kojoj će se tijekom berbe prerađivati masline,

a ljeti će služiti kao svojevrsni info punkt Turističke zajednice

obližnjega grada Supetra te sela Mirca.

Prema planu ovog projekta, već je u rujnu počela edukacija

budućih vodiča koji će turiste voditi u maslinike i uljare te ih

poučavati o povijesti maslinarstva i ljekovitosti maslinova ulja.

Mirca su mjesto u kojem živi svega 300-tinjak stanovnika, ug-

lavnom poljoprivrednika, ribara te onih koji zarađuju od tur-

izma. Samo ime asocira na mirni odmor koji se može pronaći

na lijepoj plaži ili među starim kamenim kućama s popločanim

dvorištima koje se nalaze u gornjem dijelu sela. Donji dio

uz more posljednjih su godina oživjeli turistički apartmani

i restorani, no nedostajala je ovakva autohtona turistička po-

nuda.

Na Braču trenutačno postoji sedam pogona za preradu koji

dnevno mogu preraditi oko 200 tisuća maslina, a treba se istaći

i činjenica da su posljednje tri godine brački maslinari zaslužili

mnogobrojne nagrade na natjecanjima za ekološki uzgoj te

proizvodnju ekstra djevičanskog ulja vrhunske kvalitete.

U skladu s tim u planu je i razvoj još jednog projekta – Maslino-

va puta. Time bi se turisti još bolje upoznali s dugom tradicijom

maslinarstva i uljarstva na Braču.

Suza u Baranji

Učenje lončarstva od pravih majstora Stogodišnji mlin na glavnoj ulici slikovitog baranjskog mjesta

Suza, smještenog u općini Kneževi Vinogradi, u jesen će početi

“živjeti novim životom”. Nakon otkupa zapuštene zgrade za-

nimljive tradicije novi je vlasnik odlučio mlin obnoviti i staviti

ga u turističku svrhu kako bi proširio cjelokupnu ponudu tog

baranjskog sela.

U mlinu se trenutačno obavljaju završni radovi, a prve javne

aktivnosti očekuju se već u listopadu. Ideja vlasnika je da se us-

poredo s berbom grožđa i berbenom zabavom u Suzi organizira

i Dan otvorenih vrata te se u mlin pozovu svi zainteresirani. Tog

će se dana posjetiteljima omogućiti rad na dva grnčarska kola, a

ona će za početak biti temelj i svim daljnjim akcijama i radioni-



Zagreb

Metropola dobiva dva nova smještajna objektaTijekom rujna u Zagrebu su otvorena dva nova visokokvalitetna

smještajna objekta. Prvi je Hotel Antunović Zagreb, luksuzni

objekt na devet katova u sklopu kojeg se nalazi i trgovačko-po-

slovni centar s čuvanim parkiralištem te benzinskom crpkom.

Hotel Antunović Zagreb prostire se na oko 30 tisuća četvornih

metara. U ponudi je 200-tinjak klasičnih smještajnih jedinica,

10 luksuznih apartmana te predsjednički apartman veličine 200

četvornih metara. Uz smještajne kapacitete i restorane hotel ima

i bogati wellness te kongresni centar, a posebna je atrakcija caff e

bar smješten u rotirajućoj kupoli na najvišem katu hotela s koje

se pruža lijep pogled na Zagreb i zagrebačku goru Sljeme.

Centar Antunović nalazi se u naselju Špansko, u jugozapadnom

dijelu Zagreba, a u blizini je zagrebačke obilaznice kojom se

do središta grada može stići za 20 minuta te je zbog toga, kako

ističe vlasnik hotela, odličan smještaj za poslovne goste kojima

je ovaj objekt poglavito i namijenjen.

Na poznatom zagrebačkom izletištu Sljemenu otvara se obnov-

ljena apartmanska kuća Snježna kraljica. Gostima će na raspo-

laganju biti ukupno 17 apartmana u kojima će otvoreni kamini

uz pucketanje vatre stvarati romantičan ugođaj. U ponudi će

biti i restoran prilagođen planinarskom ugođaju, a nudit će se

tradicionalna domaća kuhinja.

Snježna kraljica nalazi se na samom vrhu Sljemena i smještena

je u neposrednoj blizini skijaških staza, a s obzirom na to da

u ponudi ima i saune te whirpool, gostima skijašima bit će to

odlična prilika za odmor nakon dnevnih aktivnosti na snijegu

i u prirodi.

Dubrovnik

Hotelu “Dubrovnik Palace” turistički Oskar

Hotel »Dubrovnik Palace« na prestižnoj je dodjeli tzv. svjetskog

turističkog oskara – „World Travel Awards 2006“ drugu godinu

zaredom dobio dvije nagrade kao najbolji hotel u Hrvatskoj i

kao najbolji spa resort u Hrvatskoj.

Godišnja nagrada za postignuća u putničkoj i turističkoj indus-

triji (World Travel Awards) osnovana je 1993. godine s ciljem

odavanja priznanja i nagrađivanja postignuća u svim segmen-

tima svjetskog turističkog sektora.

Hotel Dubrovnik Palace iz Dubrovnika prvi je hrvatski hotel

nominiran za nagradu prestižnog World Travel Awardsa, tzv.

turistički oskar gdje se našao u vrlo oštroj konkurenciji 19 luk-

cama koja će se tamo organizirati. Naime, sam je vlasnik izučeni

lončar, a s obzirom na velik interes za tečajeve lončarstva te in-

teres turista za ovakve stare obrte, posjetitelji će u mlinu često

imati prilike naučiti ponešto od pravih majstora toga zanata.

Upravo je stoga vlasnik već kontaktirao i brojne lončare iz sus-

jedne Mađarske koji poznaju brojne tehnike obrade gline te će

se zajedno s njima organizirati i radionice za sve zainteresirane.

Mjesto Suza nalazi se u blizini najvećeg baranjskog turističkog

parka prirode Kopački rit, te nedaleko druge najdestinacije,

Bizovačkih toplica. I dosad je Suza bila uključena u jednodnevne

izlete s obzirom na to da se u mjestu nalazi stari Vinski po-

drum. Od ostalih atraktivnih lokacija na području Baranje tu je

i kompleks dvorca Tikveš, zatim etno-restoran Baranjska kuća

u kojem se nude autohtoni slavonski specijaliteti, a na samoj

granici sa Srbijom nalazi se i atraktivno mjesto Batina odakle se

pruža prekrasan pogled na Dunav, Bačku, Mađarsku i Baranju.

Šibensko-kninska županija

Etnoland i amfi teatriNačin na koji se nekada živjelo na području Dalmatinske zago-

re danas se rijetko gdje može doživjeti, no uskoro će se turis-

tima omogućiti i to. U Pakovu Selu, smještenom u zaleđu grada

Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji intenzivira se gradnja Et-

nolanda – kamenoga kompleksa u kojem će se raznim sadržajima

tipičnim za to područje prikazivati način nekadašnjeg života

tamošnjih stanovnika.

Cijeli etnokompleks bit će opasan suhozidom, a u samom njeg-

ovu središtu gradi se veliki amfi teatar u koji će se moći smjestiti

400-tinjak posjetitelja. Amfi teatar je još u gradnji, no prostor

oko njega već je raspoređen pa će se tamo prema planu nalaziti

objekti sa starim zanatima, kovačnicama, stadima ovaca te et-

nografskim zbirkama.

Etnoland, kako se već sada naziva ovaj vrijedan kameni kom-

pleks, prostire se na oko 15 tisuća hektara i njime će dominirati

veliki amfi teatar. Ujedno će to biti treći amfi teatar na području

županije. Prvi, koji se nalazi na otoku Obonjanu poznatijem

i pod nazivom Otok Mladosti, izgrađen je sedamdesetih go-

dina prošlog stoljeća, a gradili su ga mladi izviđači. Drugi je

pak znameniti rimski vojni amfi teatar smješten u blizini mjesta

Ivoševci, između Knina i Drniša. On je pronađen 2003. go-

dine, a pomnim istraživanjima koja još uvijek traju otkriveno

je da ga je u prvom stoljeću poslije Krista dao izgraditi car Ves-

pazijan. U njemu su već pronađene velike količine keramike,

stakla, metala, rimskog novca te dijelova vojne opreme. Velik

dio pronađenih predmeta već je obrađen i konzerviran te spre-

man za izlaganje.

Očekuje se da će rimski amfi teatar uskoro biti otvoren i za pos-

jetitelje. Već su uređeni i prilazni putovi, a u planu je da on

postane mjesto koje će turisti gledati te će se u amfi teatru orga-

nizirati pojedini kulturni programi.



bogatstva, obavljat će se i lov, uređivat će se postojeća naselja i

organizirati turističko-rekreativne djelatnosti. Ukupno gospo-

darenje zaštićenim područjem može u nekim elementima biti

i restriktivno -primjerice u pitanjima nelegalne gradnje ili pak

u prekomjernom korištenju umjetnih gnojiva i pesticida. Dođe

li do ograničenja u obavljanju ribolova pojedinim alatima ili

na pojedinim mjestima, ovakve bi mjere išle u poboljšanju bo-

gatstva u moru, a onda time i u smjeru dobrobiti ponajprije

otočkog stanovništva.

suznih hotela iz Španjolske, Italije, Francuske, Grčke i drugih,

izvijestili su iz grupacije Jadranski luksuzni hoteli. Nakon što se

prošle godine središnja ceremonija dodjele prestižnih nagrada

održala u londonskom Royal Opera Houseu ovogodišnja tri-

naesta dodjela nagrada za postignuća u putničkoj i turističkoj

industriji održala se na otocima Turks & Caicos.

Zagora

Kulturno povijesni vodič Zagore i Splitsko-dalmatinske županijePo prvi puta objavljen je vodič pod nazivom Zagora. Vodič Zag-

ora su zajedno izdali Splitsko - dalmatinska županija i Turistička

zajednica županije Splitsko - dalmatinske uz potporu Hrvatske

turističke zajednice. Vodič je na 84 stranice i pet jezičnih mu-

tacija, a urednik i autor tekstova je Joško Belamarić, dok kon-

cept i dizajn potpisuje poznati splitski dizajner Mario Brzić.

Prva promocija vodiča održana je u rujnu ne Zagrebačkom vele-

sajmu, a u listopadu u Trilju. Ovaj vrijedni i kulturno-povijesni

vodič dalmatinske zagore ujedno je i najava serije vodiča koji bi

dotakli naše otoke i priobalje kroz prizmu ovakve ponude.

Lastovo

Lastovsko otočje proglašeno parkom prirodeLastovsku otočnu skupinu čine 44 otoka i otočića (najveći je

Lastovo, najudaljeniji je Sušac). Kopneni je dio bogat biljnim

i životinjskim svijetom, dok podmorje pripada u najbogati-

ja i najraznolikija područja u hrvatskom Jadranu. Cijelo je

područje vrijedno i s kulturno-povijesnog stajališta, tu je oso-

bita tradicijska arhitektura a i brojna arheološka nalazišta, kako

na kopnu, tako i u moru koje okružuje otočje. Zbog svojih

vrijednosti i obilježja predlaže se proglašenje zaštite u kategoriji

parka prirode. Ovom relativno liberalnom kategorijom zaštite

štite se prostrana područja koja su prirodna ili dijelom kultivi-

rana, a od međunarodne su ili nacionalne važnosti s naglašenim

krajobraznim, kulturno-povijesnim, odgojno-obrazovnim i

turističko-rekreacijskim vrijednostima. Park prirode „Lastovsko

otočje“ obuhvatio bi ukupnu površinu od 195 km2 . U parku

prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti kojima se

ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i vrijednosti.

Proglašenjem zaštite u ovom prostoru osigurat će se primjerena

pravna i stručna zaštita njegovih vrijednosti, a također omogućiti

cjelovito sagledavanje sveukupnih problema i iznalaženje opti-

malnih rješenja, kako za zaštitu prirodnih i kulturnih vrijed-

nosti, a na dobrobit poglavito tamošnjih stanovnika.

U zaštićenom području i nadalje će se gospodariti prirodnim

dobrima kao što su šume, koristit će se more i njegova prirodna

HRVATSKA TURISTI KA ZAJEDNICA

Iblerov trg 10/IV, p.p. 25110000 ZAGREBHRVATSKATel.: +385 1 46 99 333Fax: +385 1 45 57 827Internet: www.hrvatska.hrE-mail: [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus1010 WienAm Hof 13 ÖsterreichTel.: +43 1 585 38 84 Fax: +43 1 585 38 84 20E-mail: offi [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus60311 FrankfurtKaiserstrasse 23DeutschlandTel.: +49 69 23 85 350Fax: +49 69 23 85 35 20E-mail: [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus 80469 MünchenRumfordstrasse 7DeutschlandTel.: +49 89 22 33 44 Fax: +49 89 22 33 77E-mail: [email protected]

Ente Nazionale Croato per il Turismo20122 MilanoPiazzetta Pattari 1/3ItaliaTel.: +39 02 86 45 44 97 Fax: +39 02 86 45 45 74E-mail: [email protected]

Ente Nazionale Croato per il Turismo00186 RomaVia Dell’oca 48ItaliaTel.: +39 06 32 11 0396Fax: +39 06 32 11 1462E-mail: offi [email protected]

Chorvatské turistické sdružení 110 00 Praha 1Krakovská 25Česká republikaTel.: +420 2 2221 1812 Fax: +420 2 2221 0793E-mail: [email protected]; [email protected]

Chorvátske turistické združenie821 09 BratislavaTrenčianska 5SlovakiaTel.: +421 2 55 562 054Fax: +421 2 55 422 619E-mail: [email protected]

Horvát Idegenforgalmi Közösség1053 BudapestMagyar ut. 36MagyarországTel./fax: +36 1 266 65 05 +36 1 266 65 33E-mail: [email protected]

Offi ce National Croate de Tourisme75116 Paris48, avenue Victor HugoFranceTel.: +33 1 45 00 99 55 Fax: +33 1 45 00 99 56E-mail: [email protected]

Croatian National Tourist Offi ceLondon W6 9ER2 Lanchesters162-164 Fulham Palace RoadUnited KingdomTel.: +44 208 563 79 79 Fax: +44 208 563 26 16E-mail: [email protected]

Narodowy O rodek Informacji TurystycznejRepubliki ChorwacjiIPC Business Centerul. Koszykowa 5400-675 Warszawa, PolskaTel.: +48 22 828 51 93 Fax: +48 22 828 51 90E-mail: [email protected]

Ofi cina de turismo de Croacia28001 Madrid, Espana Calle Claudio Coello 22, 1o C Tel.: centrala: +34 91 781 5514 Fax: +34 91 431 8443E-mail: [email protected]

Croatian National Tourist Offi ce New York 10118350 Fifth Avenue, Suite 4003U.S.A.Tel.: +1 212 279 8672 Fax: + 1 212 279 8683E-mail: [email protected]

Kroatiska Turistbyrån11135 StockholmKungsgatan 24, SverigeTel.: +46 853 482 080Fax: +46 820 24 60E-mail: [email protected]

Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme1081 GG AmsterdamNijenburg 2F, NetherlandsTel.: +31 20 661 64 22 Fax: +31 20 661 64 27E-mail: [email protected]

Offi ce National Croate du Tourisme1000 BruxellesVieille Halle aux Bles 38, BelgiqueTel.: +32 255 018 88 Fax: +32 251 381 60E-mail: [email protected]

123610 MoscowKrasnopresnenskaya nab. 12offi ce 1502, RussiaTel.: +7 095 258 15 07 Fax: +7 095 258 15 08E-mail: [email protected]

Hrvaška turisti na skupnost1000 Ljubljana Gosposvetska 2, SlovenijaTel.: +386 1 23 07 400 Fax: +386 1 230 74 04E-mail: [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus8004 ZürichBadenerstrasse 332, SwitzerlandTel.: + 41 4 3321 8211Fax: +41 4 3321 8213E-mail: [email protected]

HTZ Glasnik 11

Documents

Transcript of HTZ Glasnik 11