HTZ Glasnik 1

www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 1

u v o d n i k

Poštovani čitatelji!

Pred Vama je prvi broj HTZ glasnika, stručno-informativnog

glasila Hrvatske turističke zajednice.

Živimo u vremenu uzlaznog hoda hrvatskog turizma i sve

izraženijoj i zaoštrenijoj tržišnoj utakmici u kojoj se znalački treba

nositi s konkurentima iz svijeta u borbi za svakog gosta. Donositi

dobre poslovne odluke nije moguće bez odgovarajućeg tržišnog

istraživanja i praćenja događaja u svjetskom okruženju. S druge

strane, sve aktivnosti u području oblikovanja proizvoda, cjenovne

politike i promidžbe, donošenja odluka, koordinacija i izvršenja

trebaju se pripremiti i ostvariti među subjektima u zemlji.

Odluka o izdavanju vlastitog glasila sazrijevala je u Glavnom

uredu već duže vrijeme. Ona je potaknuta, prije svega, našom

obvezom da pružimo odgovarajuću i stručno utemeljenu in-

formaciju sustavu turističkih zajednica i gospodarskim subjek-

tima u turizmu. Nadalje, ona je potaknuta stavom iz Strateškog

marketinškog plana hrvatskog turizma o potrebi aktivnog pris-

tupa internom marketingu. Konačno, odluka je sazrela zbog

uvjerenja da će informacije koje ćemo pružiti biti od neposredne

koristi Vama, našem članstvu i zainteresiranoj profesionalnoj ja-

vnosti, osobito donositeljima odluka u marketinškim službama

turističkoga gospodarstva.

HTZ glasnik tematski će se sastojati od dva dijela. U prvom

dijelu ponudit ćemo obrađene, dakle aktualne i stručne infor-

macije o stanju i kretanjima na emitivnim tržištima. Mreža

predstavništava Hrvatske turističke zajednice u svijetu pripremat

će najvažnije podatke o, za Hrvatsku, glavnim emitivnim zemlja-

ma općenito, ali i detaljno o položaju hrvatske turističke ponude

na tim tržištima.

Drugi dio donosit će novosti iz rada Glavnog ureda, naših

predstavništava u svijetu i glavne događaje u hrvatskom turizmu,

povezane s ostvarenjem Programa rada Hrvatske turističke zajed-

nice i postavljenim ciljevima turističke politike u zemlji.

Pred nama je izazovan i odgovoran zadatak. Uz Vašu podršku i

naš angažman započeli smo projekt za kojeg se iskreno nadamo

da će biti uspješan i dugotrajan. Vjerujemo da će izlaženje HTZ

glasnika i njegov ponuđeni sadržaj, uz naše dosadašnje i buduće

redovne aktivnosti, pomoći u ostvarenju strateških ciljeva hrvat-

skog turizma: obnovi, zaštiti i potpunijem vrednovanju hrvatskih

turističkih potencijala; utvrđivanju pravog hrvatskog turističkog

identiteta i pozicioniranju Hrvatske kao jedne od vodećih zema-

lja u turizmu Mediterana, a time i svijeta; kao zemlje kvalitetnog

turizma kojeg ćemo razvijati u suglasju s održivim razvojem na

dobrobit i u skladu s potrebama hrvatskog čovjeka.

Neka Vam bude na korist, a nama sa srećom.

Srdačno Vaš,

mr. sc. Niko Bulić

direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

NakladnikHrvatska turistička zajednica

Iblerov trg 10/410 000 Zagreb CroatiaTel: +385 1 46 99 333Fax: +385 1 45 57 827E-mail: [email protected]

Za nakladnikamr. sc. Niko Bulić

Glavna urednicaSlavija Jačan Obratov

Suradnici glavne uredniceSaša PaparellaSuada MustajbegovićIva Puđak

Urednik Stanja na tržištimaIgor Borojević

DizajnIvana IvankovićNenad Vujošević

LekturaKatarina Cvijanović, SPES

Fotografi jeVid BaracAndrija CarliDamir FabijanićRomeo IbriševićDamil KalogjeraIvo Pervan

TisakAKD

uvodnik.indd 1 3/9/05 2:51:36 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black

s a d r ž a j

Tema broja: Francuska

Stanje na tržištima:

− Njemačka

− Italija

− Slovenija

− Češka

− Austrija

− Mađarska

− Nizozemska

− Poljska

− Slovačka

− Velika Britanija i Irska

− Skandinavija

− Švicarska

− Belgija

− Rusija

− SAD

Vijesti iz predstavništava

Iz rada Glavnog ureda

Sajmovi u ožujku i travnju 2005.

»Hrvatske večeri«

3

21

22

23

24

24

25

25

26

27

28

29

29

30

31

31

33

35

42

55

56

sadrzaj.indd 1 3/9/05 2:53:43 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black


FRANCUSKAFrancuzi se sve više odlučuju za kvalitetu, žele biti drugačiji i bježe od šablonskih, uvriježenih

programa. Smatraju da je bolje platiti više, ali za svoj novac dobiti uslugu primjerene kvalitete.

Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima i pomno ih pripremaju: sakupljaju informacije

(posebice u turističkim uredima), uspoređuju različite prijedloge, osmišljavaju putovanje.

Tekst priredila: Marina Tomas-Billet, direktorica predstavništva HTZ-a u Francuskoj

t e m a b r o j a

francuska dobra.indd 3 3/9/05 2:54:59 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black

4 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr

t e m a b r o j a

I. OPĆE INFORMACIJE O TRŽIŠTU, STANJE I TRENDOVI

O navikama i ponašanju Francuza

Koliko Francuza putuje u inozemstvo?

Što Francuze motivira na putovanja?

Tko su Francuzi koji putuju u inozemstvo?

Koja je važnost pojedinih regija Francuske u odlascima u

inozemstvo?

Kamo Francuzi putuju?

Kako Francuzi organiziraju putovanja?

Godišnja raspoređenost i trajanje putovanja

Koji su novi trendovi u turističkoj potražnji?

Situacija na francuskom emitivnom tržištu

Kako se organizira francuska turistička industrija?

Kako francuski turoperatori odolijevaju krizi?

Koji su trendovi za 2005.?

II. POZICIJA HRVATSKE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU

Prikaz marketinškog pristupa HTZ-a na francuskom tržištu

Što smo dosad poduzeli kako bismo plasirali odredište?

Kako smo pozicionirali odredište?

Koja je bila uloga medija?

Kako su mediji doživjeli Hrvatsku u 2004. godini?

Evolucija francuskog tržišta prema Hrvatskoj u razdoblju

1999. — 2004.

Brojčani pokazatelji i statističke analize

Kakva je struktura i regionalna raspoređenost prometa?

Organizirani promet

Charter programi u 2004. godini

Što smo sveukupno postigli?

Ocjena uspješnosti hrvatske turističke ponude u odnosu na

konkurenciju

Koje mjesto Hrvatska zauzima u odnosu na kvalitetu ponude i

usluge, te cijene?

Čime se razlikujemo od konkurenata?

Kako možemo povećati konkurentnost Hrvatske na francuskom

tržištu?

Očekivanja za 2005.

Koji su naši strateški ciljevi?

Kako usmjeravamo našu komunikaciju?

Kako će se organizirati naše promidžbene aktivnosti?

− Kampanja oglašavanja

− PR aktivnost

− Nastupi na sajmovima

− Posebne prezentacije

− Izdavaštvo

Kakvi su planovi i predviđanja turoperatora?

Charter programi u 2005.

III. ZAKLJUČAK

Planiranje budućeg razvoja tržišta

Ograničenja hrvatske turističke ponude u odnosu na potražnju

na francuskom tržištu

Perspektive za daljnju ekspanziju tržišta

Što se može poduzeti da bi se ponuda i potražnja još bolje uskla-

dile?

Kakav nam primjer može pružiti Francuska?

Završna riječ



»Novi potrošač« se sve više distancira od koncepta potrošačkog

društva, a masovna potrošnja više nije dominirajući model. Želja

za približavanjem istinskim vrijednostima: ekologija, međusobno

poštivanje tradicije, presudni su za odabir odredišta. Moralni i

etički imperativi postaju sve više naglašeni. Dugoročni i održivi

razvitak turizma, s naglašenim kvalitativnim pristupom u središtu

su razmišljanja.

Koliko Francuza putuje u inozemstvo?

Već nekoliko godina, četvrtina Francuza u inozemstvo putuje

najmanje jedanput godišnje, s prosječnim budžetom od 1150

EUR-a, što je 30% više od europskog prosjeka. U cjelini, nakon

progresije u 1994. i 1995., putovanja u inozemstvo bilježe negati-

van trend u 1996. i 1997. godini (−2,9% i −5,9%), što je rezultat

pada potrošnje domaćinstava, no ponovno rastu u 1998. godi-

ni. Putovanja stagniraju u rujnu 2001. (atentat u New Yorku) i

idućim mjesecima, da bi u 2002. dosegla brojku od 17,1 milijuna

inozemnih putovanja.

Udio putovanja u inozemstvo u ukupnim putovanjima Francuza za

razdoblje 1997. − 2003.

Tijekom 2003. godine 22,5% Francuza starijih od 15 godina, tj.

10,1 milijuna osoba, barem jednom je otputovalo u inozemstvo.

Na taj način, Francuzi su realizirali 17,36 milijuna putovanja

(+1,8%) i 136,73 milijuna noćenja (−0,9%). Više od polovine

Francuza odabiru mediteranska odredišta: Španjolsku, Italiju,

Tunis, Maroko, Grčku, Tursku, Hrvatsku. Europska odredišta

predstavljaju 72,3% odlazaka u inozemstvo.

Ukupni podaci za 2004. još uvijek nisu dostupni, ali u prvih osam

mjeseci govorimo o porastu od 1,2% u dolascima i noćenjima, u

odnosu na isto razdoblje 2003.

Prema predviđanjima studije APS »Turizam u budućnosti«, broj

putovanja Francuza u inozemstvo, u 2010. trebao bi doseći 40

milijuna, tj. više nego dvostruko u odnosu na sadašnje pokaza-

telje, što ukazuje na potencijal Francuske kao emitivnog tržišta.

I. OPĆE INFORMACIJE O TRŽIŠTU, STANJE I TRENDOVI

O navikama i ponašanju Francuza

Godišnji odmor i osiguravanje fi nancijskih sredstava za putovanja

ostaju prioritetni za Francuze, neovisno o gospodarskoj konjun-

kturi. Putovanja u inozemstvo se u takvom kontekstu pozitivno

razvijaju.

Francuzi putuju više i češće, a kratki boravci su sve brojniji ti-

jekom cijele godine. Pozorno prate međunarodne događaje koji

u velikoj mjeri određuju njihov odabir odredišta.

Francuzi se sve više odlučuju za kvalitetu, žele biti drugačiji i

bježe od šablonskih, uvriježenih programa. Smatraju da je bolje

platiti više, ali za svoj novac dobiti uslugu primjerene kvalitete.

Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima i pomno ih pri-

premaju: sakupljaju informacije (posebice u turističkim uredi-

ma), uspoređuju različite prijedloge, osmišljavaju putovanje.

Navike potrošača, kada su u pitanju putovanja, evoluiraju u ve-

likoj mjeri u opoziciji prema načinu života. U dinamičnom i stres-

nom okružju u kojem se kreće, »novi potrošač« traga smirenijim

ritmom i želi nove sadržaje. U putovanjima se takav trend očituje

u odabiru programa koji ostavljaju prostor za improvizaciju.

Također, u sredini koja je uniformirana, naglašena je želja za

novitetima i iznenađenjima što se očituje u odabiru autentičnih

odredišta i proizvoda vezanih za specifi čne tematike. Istovremeno

se osjeća briga i poštovanje prema okolišu i čovjeku, što valorizira

odredišta i turoperatore koji su se jasno pozitivno očitovali po

pitanju zaštite okoliša ili etike putovanja. Spremni su platiti više

za putovanja zamišljena u harmoniji i suživotu sa stanovništvom

i prirodom.

Međutim, Francuzi su zahtjevni kada je u pitanju odnos kvaliteta /

cijena turističkog proizvoda i usluge.

Konačno, turist, usprkos avanturističkom duhu, traži potpunu

sigurnost i izbjegava krizna područja, bilo da se radi o političkim

ili sanitarnim problemima. Sigurnost je važna i kada su u pitanju

vrste prijevoznih sredstava.

Ukratko, u ovoj perspektivi francuski putnik/turist dvadeset i

prvog stoljeća traži prije svega svoj »bien être« u aktivnom, ali i

sigurnom okruženju koje se neprestano obnavlja.

Fenomen segmentiranja turističke ponude sve je više prisutan

(sport, avantura, kultura), te odgovara potražnji potrošača koji

su sve zahtjevniji u pogledu svojih specifi čnih potreba. Manji tu-

roperatori s ciljanom ponudom sve su brojniji kao odgovor ovoj

novoj vrsti potražnje. Analize turističkih kretanja ukazuju na

činjenicu da su u kriznim situacijama »posebni« programi manje

podložni negativnim reakcijama tržišta nego programi »masov-

nog turizma«.

22,6%

22,4%

22,2%

22,0%

21,8%

21,6%

21,4%

21,2%

21,0%

20,8%

20,6%1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003



t e m a b r o j a

primanja u tim regijama znatno su viša nego u ostatku države.

U pariškoj regiji bilježimo najveću koncentraciju putovanja u

inozemstvo od 30%.

Koncentracija demografskih i ekonomskih pokazatelja po regijama

ILE DE FRANCE 10.925 28,1 24.863

RHONE - ALPES 5.645 9,9 19.453

PROVENCE - COTE DʼAZUR 4.506 6,9 19.289

FRANCUSKA UKUPNO 59.200 100 18.000

Kamo Francuzi putuju?

Čak 72,3% putovanja ostvaruje se u europskim zemljama.

Uvođenje zajedničke valute, EUR-a, bilo je dvosjekli mač – s

jedne strane je favoriziralo turistička kretanja, dok je s druge

strane prouzročilo velik rast cijena i time kočilo putovanja.

Španjolska je najomiljenije odredište Francuza (1/5 odlazaka

u inozemstvo), slijede Italija i Velika Britanija (9%), Beneluks

(4,5%), Njemačka (4%).

Francuzi u 51% slučajeva za odredište odabiru gradove, 43%

obalu i more, a 18,8% ruralni turizam.

25 omiljenih odredišta Francuza u 2003.

ZEMLJA FRANCUSKI TURISTI % PROMJENE 2003./2002.

1. Španjolska 7.732.190 −5,10%

2. Italija 3.100.000 0,90%

3. Velika Britanija 3.075.000 −0,10%

4. Belgija 940.628 3,50%

5. Maroko 916.147 4,40%

6. Njemačka 899.646 5,70%

7. Portugal 866.921 0,02%

8. Tunis 833.989 −5,80%

9. Grčka 673.000 3,00%

10. SAD 688.887 −6,20%

11. Švicarska 488.823 −0,10%

12. Nizozemska 465.300 −9,00%

13. Turska 444.142 −13,00%

14. Austrija 436.088 7,30%

15. Baleari 378.098 −5,60%

16. Martinik 362.528 1,20%

17. Reunion 347.000 1,20%

18. Irska 327.000 7,10%

19. Dominikanska Rep. 317.215 31,00%

20. Egipat 310.791 10,90%

21. Švedska 279.000 −

22. Kanada 276.672 12,00%

23. Mađarska 256.000 9,70%

24. Hrvatska 220.638 65,00%

25. Tajland 219.227 −16,60%

Regija Stanovništvo (000) BDP % od nacionalnog Prosječni godišnji dohodak (EUR)

Ukupan broj putovanja Francuza u inozemstvo (u 000) za razdoblje

1999. — 2003.

Godina Broj putovanja % promjene

1999. 15.700

2000. 16.400 +4.4%

2001. 15.900 −2.6%

2002. 17.100 +6.70%

2003. 17.360 +1.8%

Izvor: Secrétariat dʼEtat au Tourisme

Što Francuze motivira na putovanja?

U načelu, Francuzi u inozemstvo putuju manje od svojih europ-

skih susjeda (Nijemci 70 milijuna putovanja, Englezi 38 milijuna

putovanja). Činjenica da je Francuska velika, lijepa i turistički

privlačna zemlja, nije jedino objašnjenje. Početkom 2003. »Sofres«

je realizirao anketu na temu »Kočnice i motivacije za odlazak u ino-

zemstvo« kako bi se napokon saznao pravi razlog relativno malog

broja odlazaka u inozemstvo. Prvenstveno, Francuzi su zadovoljni

kod kuće, za razliku od svojih susjeda Engleza, Nizozemaca ili Ni-

jemaca. Ustanovljeno je da iako Francuzi žele putovati izvan Fran-

cuske, teško za to donose odluku. Razlozi koji objašnjavaju ovu

inerciju su sljedeći: generacija koja se danas odlučuje za putovanje

u inozemstvo nije putovala u mladosti, te nije stekla tu naviku.

Nadalje, poticaj za putovanje se često prima od onih koji su već

putovali. To bi značilo da na Francuze treba utjecati, te ih motivi-

rati da otputuju u inozemstvo putem aktivne promidžbe.

Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima: samo 24% odabi-

re isključivo koncept more/sunce, 34% preferira kulturnu, a 23%

prirodnu baštinu, 16% se odlučuje za sportske sadržaje, a 14%

za avanturističke programe. Iako neće uvijek biti u mogućnosti

potpuno realizirati sve predložene aktivnosti, važno im je dati

mogućnost odabira. Za sportske i avanturističke sadržaje se

opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50/64

većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika

većina aktivnog stanovništva, 51%, želi provesti odmor u ot-

krivanju odredišta i opuštanju od stresa.

Tko su Francuzi koji putuju u inozemstvo?

Profesija, starosna dob, primanja i brojnost domaćinstva utječu

na putovanja u inozemstvo: 47% odlazaka u inozemstvo odnosi

se na starosnu dob od 50 godina i više, 38% na dob od 25 do

49 godina. Nadalje, 52% odlazaka odnosi se na parove, dok

samci realiziraju 21,5% putovanja. 69% Francuza putuje bez

djece, a statistike putovanja prema spolu govore da putuje 48%

muškaraca i 52% žena.

Koja je važnost pojedinih regija Francuske u odlascima u inozem-

stvo?

Samo tri regije predstavljaju čak 37,1% ukupnog stanovništva

Francuske, uz ostvarivanje 44,9% BDP-a, a prosječna godišnja

Izvor: Secrétariat dʼEtat au Tourisme



Hrvatska je s 33. mjesta na ljestvici odredišta u 2002., u 2003.

godini skočila na 24. mjesto, a za očekivati je da će se, s gotovo

400.000 francuskih turista u 2004. najvjerojatnije popeti na 15.

mjesto.

Kako Francuzi organiziraju putovanja?

Podaci govore da 41% Francuza samo organizira putovanja, 36%

rezervira putem agencije, a 15% putuje posredstvom udruga.

Povećanje udjela kraćih putovanja i nova sredstva informiranja

favoriziraju direktne rezervacije transporta i smještaja.

Francuzi sve više pripremaju svoja putovanja pomoću informacija

dobivenih putem interneta (30%), putem interneta kupuju puto-

vanja u 12% slučajeva, te su skloni rezervacijama u zadnji čas.

Nadalje, 39% putuje osobnim automobilom (kada su u pitanju

europska odredišta), a 34% avionom. Za hotel se opredjeljuju u

42% slučajeva, a za kamping u 6% slučajeva.

Godišnja raspoređenost i trajanje putovanja

Francuzi putuju tijekom čitave godine, prvenstveno od ožujka

do listopada. Svibanj (12%) i kolovoz (15,9%) se ističu, dok su

ostali mjeseci ravnomjerno raspoređeni. Povećanja slobodnog

vremena i porast interesa za češćim, kraćim, te vikend putova-

njima kulturnog sadržaja favoriziraju bolju raspoređenost tijekom

cijele godine.

Udio putovanja kraćih od tri noćenja iznosi 28,7%, udio puto-

vanja od četiri do sedam noćenja je 33,5%. Putovanja u trajanju

jedan do dva tjedna prosječno je 27,3%; dok je onih u trajanju

od dva do četiri tjedna 8,5%.

Prosječna duljina boravka iznosi 7,9 noćenja, a za europska

odredišta 6,8 noćenja. Broj kraćih boravaka (ispod 4 dana) raste

dinamičnije negoli onih dužeg trajanja. Francuzi putuju češće

i više što se može objasniti promjenom navika i prelaskom na

radni tjedan od 35 sati.

Koji su novi trendovi u turističkoj potražnji?

Porast kraćih i češćih, te vikend putovanja, porast interesa za kul-

turnom ponudom (baština i kulturne manifestacije), porast in-

teresa za aktivnim odmorom i posebnim sadržajima, valorizacija

ekološki očuvanih odredišta, viši zahtjevi za kvalitetom, odabir

sigurnih odredišta.

Situacija na francuskom emitivnom tržištu

Godine 2003. i 2004. bile su krizne u turističkom segmentu. Rat

u Iraku, atentati, sanitarni problemi, nesigurnost međunarodnog

okružja i loša gospodarska konjunktura koja umanjuje želju za

putovanjima, prouzročili su značajan pad turističkog prometa.

Turoperatori su se suočili s velikim padom rezervacija za pojedina

odredišta, a interes potrošača se preorijentirao na bliže i sigurnije,

prvenstveno europske zemlje.

Loša međunarodna situacija odrazila se i na broj dolazaka stranih

turista u Francusku, koja je u 2003. zabilježila 75 milijuna dola-

zaka, tj. minus od 2,6% u odnosu na prethodnu godinu. Broj

noćenja smanjen je za 3,6%, a ukupni prihod od turizma opao

je za 5,4% (32,3 milijardi EUR-a). I u 2004. godini Francuska

je zabilježila pad od 4% u noćenjima, prvenstveno na Korzici

(–15%) i Azurnoj obali (–7%).

Uvođenje EUR-a bio je važan faktor recesije u turizmu za europ-

ska odredišta, osobito Francusku.

Poboljšanje međunarodnog gospodarskog konteksta otvorilo je

nove perspektive za 2004., što se trebalo u cijelosti odraziti i na

Francusku gdje se predviđala stopa rasta do 2%, te porast pro-

meta u turističkom segmentu. Kriza, međutim, ostavlja tragove

na ponašanje potrošača, te time uvjetuje turističku potražnju.

Odabir sigurnih odredišta, veća potražnja za kvalitetom, valori-

zacija ekološki očuvanih odredišta postaju, više nego ikada, pri-

marni kriteriji pri odabiru putovanja.

Ova situacija je pozitivno vrednovala hrvatsku turističku ponudu,

što se odrazilo i na porast prometa s francuskog tržišta.

Anketa »Ifop-Europ Assistance« (europski barometar za putova-

nja) realizirana u travnju 2004., nakon avionske nesreće u Sharm el

Sheikhu, atentata u Madridu, i kritične situacije u Iraku, ukazuje,

unatoč određenom banaliziranju opasnosti, na sve veću važnost

kriterija sigurnosti. Čak 21% Francuza daje prioritet sigurnosti na

listi kriterija, dok ih je u 2003. bilo samo 13%. Nadalje, nesreća

u Egiptu je utjecala na ponašanje potrošača koji koriste avion:

58% vodi računa kojom kompanijom putuje, a 36% vodi računa

o tipu aviona. Velika pažnja se posvećuje i sigurnosnim mjerama

na aerodromima (41%). Prema pokazateljima, 43% Francuza je

zabrinuto mjerama sigurnosti charter kompanija, 21% odabire

ovaj način prijevoza samo u nuždi, a 11% odbacuje putovanja

charterima.

Kako se organizira francuska turistička industrija?

Distribucijske mreže se zadnjih nekoliko godina susreću s oz-

biljnim problemima vezanim za pad provizija i konkurenciju

agencija na internetu. Internet, naime, više nije samo sredstvo

kupovine u zadnji čas.

Problemi vezani za provizije očituju se posebice u zračnom

prometu, budući da prodaja karata predstavlja 75% profi ta agen-

cija. Provizije na paket aranžmane su, također, upitne. Ova previ-

ranja prouzročila su nove alijanse važnijih čimbenika u segmentu

distribucije i jaču selekciju snabdjevača.

Promet agencija u 2003. pao je za 2%, što se može obrazložiti lošom

gospodarskom konjunkturom, nestabilnom međunarodnom

političkom situacijom i sanitarnim problemima. Tome treba do-

dati i negativne učinke kreiranja vlastitih distribucijskih mreža od

strane turoperatora. Francuski turoperatori imaju više od 1000



t e m a b r o j a

vlastitih prodajnih punktova, a razgraničenje između proizvod-

nje/turoperatorstva i distribucije gubi na značenju.

U 2004. se, međutim, predviđao rast prometa agencija od 4% što

je trebalo dinamizirati sektor distribucije.

Evolucija prometa agencija u razdoblju 1996. − 2004.

Distribucijske i prodajne mreže se u Francuskoj organiziraju

putem:

1. klasičnih putničkih agencija: integrirane kompanije, distribu-

cijske mreže, nezavisne agencije

2. velikih supermarketa

3. prodaje putem interneta

4. direktne prodaje putem turoperatora.

1. Klasične putničke agencije

a) Integrirane kompanije:

•Thomas Cook France: promet od 972 milijuna EUR-a

(+3,62%); 432 prodajna punkta; 1700 zaposlenih;

• Carlson Wagon-Lits: promet od 1.630,67 milijuna EUR-a

(—4,79%); 434 prodajna punkta; 1700 zaposlenih;

• Nouvelles Frontières Distribution: promet od 785 milijuna

EUR-a (—3,19%); 195 prodajnih punktova; 907 zaposlenih;

• Fram Agences: promet od 182 milijuna EUR-a (+23%);

75 prodajnih punktova; 360 zaposlenih.

b) Distribucijske mreže:

• Manor: promet od 1.797 milijuna EUR-a (+4,48%);

498 prodajnih punktova; 2717 zaposlenih;

• Selectour: promet od 1.260 milijuna EUR-a (+3,28%);


• Afat Voyages: promet od 1.097 milijuna EUR-a (+9,05%);


• Tourcom: promet od 970 milijuna EUR-a (0,00%),

410 prodajnih punktova; 1230 zaposlenih.

2. Veliki supermarketi

• Leclerc Voyages: promet od 252 milijuna EUR-a (+9,92%);

132 prodajna punkta; 513 zaposlenih;

• Voyages Carrefour: promet od 218 milijuna EUR-a (–2,02%);


• Voyages Auchan: promet od 19,66 milijuna EUR-a (+15,24%);

3 prodajna punkta; 22 zaposlena;

• Casino Vacances: promet od 19 milijuna EUR-a (–24%);

1 prodajni punkt; 30 zaposlenih.

3. Prodaja putem interneta

• Last Minute, Promovac, Karavel, Expedia

4. Direktna prodaja putem turoperatora

Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2003. godini:

• Club Méditerranée: promet od 1.609 milijuna EUR-a

(−7,74%), 1.429.000 pax; 19.491 zaposlenih; prosječna cijena

aranžmana 860 EUR-a;

• Nouvelles Frontières: promet od 1.131 milijuna EUR-a

(+2,72%); 1.600.000 pax; 3500 zaposlenih, prosječna cijena

aranžmana 850 EUR-a;

• Fram: promet od 415 milijuna EUR-a (+3,11%); 550.000

pax; 3661 zaposlena; prosječna cijena aranžmana 815 EUR-a;

• Marmara-Etapes Nouvelles: promet od 276 milijuna

EUR-a (+18,60%); 579.950 pax; 188 zaposlenih; prosječna

cijena aranžmana 545 EUR-a;

• Jet-Tours: promet od 236 milijuna (−0,08%); 266.600 pax;

329 zaposlenih; prosječna cijena aranžmana 961 EUR-a;

• Look Voyages: promet od 235 milijuna (−19,65%); 422.888

pax; 408 zaposlenih; prosječna cijena aranžmana 837 EUR-a;

• Kuoni France: promet od 196 milijuna EUR-a (+1,71%);

105.000 pax; 415 zaposlenih;

• Go Voyages: promet od 185 milijuna EUR-a (17,71%);

447.817 pax; 180 zaposlenih;

• Marsans/Transtours: promet od 141 milijuna EUR-a

(+ 56,49%); 127.677 pax; 167 zaposlenih; prosječna cijena

aranžmana 1.102 EUR-a;

• Voyageurs du Monde: promet od 120 milijuna EUR-a (−4%);

313 zaposlenih.

Najznačajniji francuski turoperatori po prometu i broju putnika

Promet u 000 EUR-a

Clu

b M

ed.

Nou

velle

s F

ront

iere

s

Fra

m

Look

Jet-

Tour

s

Mar

mar

a-E

tape

s N

ouve

lles

Kuo

ni Go

Mar

sans

Voy

ageu

rs d

u M

onde

-...

Don

atel

lo

Vac

ance

s A

ir Tr

ansa

t

18001600140012001000

800600400200

0

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

12%

9%

6%

3%

0%

-3%



Broj putnika

Kako francuski turoperatori odolijevaju krizi?

Prema podacima Udruženja francuskih turoperatora (CETO)

njihov je promet u 2003. pao za 7% (što se nastavlja na pad pro-

meta od 6,2% u 2002. godini). U tri godine turoperatori su izgu-

bili 1,3 milijuna klijenata. Kriza francuskih turoperatora traje od

atentata 11. rujna u New Yorku, koji je predstavljao negativnu

prekretnicu nakon nekoliko godina rasta prometa. Povratak ak-

tivnosti koji je uslijedio bio je zaustavljen ratom u Iraku i SARS-

-om u Aziji.

U 2004. usprkos poteškoćama, situacija se popravila, a promet

članova CETO-a je za razdoblje od 1 studenoga 2003. do 31. lis-

topada 2004. godine porastao za 4,7%, što predstavlja 6.167.840

putnika.

Evolucija prometa turoperatora CETO-a 2000./04.

Unatoč poteškoćama, francuski turoperatori odolijevaju kriznim

situacijama. Riječ je o industriji koja ostvaruje male marže,

ali zato raspolaže kapitalom. Turoperatori su se prilagodili no-

vonastaloj situaciji smanjujući svaku vrstu rizika, odlažući inves-

ticije, smanjujući fi ksne troškove, racionalizirajući proizvodnju i

optimizirajući budžete. Na taj način su uspjeli stabilizirati renta-

bilnost koja u ovom sektoru predstavlja samo 0,6%.

Unatoč tome, u 2003. tridesetak turoperatora je ostvarilo gubitke,

naspram dvadeset u 2002. Pad potražnje u 2003., u trenutku kada

su se na francuskom tržištu pojavili izuzetno aktivni njemački tur-

operatori, TUI i Th omas Cook, dodatno ih je ugrozilo.

Odredište koja je kod turoperatora (CETO) zabilježila najveći

pad u 2003. bila je Turska s –34,9%, čemu je uzrok rat u Iraku.

Egipat je, unatoč ovakvoj situaciji zabilježio porast od 9,1%. Tu-

nis svoj pad od –16% duguje atentatu u Djerbi i time prepušta

prvo mjesto u regiji Maroku koji je porastao za 12%. Azijski

kontinent je globalno zabilježio velike gubitke uslijed SARS-a,

kao i SAD (–21%) i Kanada (–20%). Dominikanska Republika

i dalje bilježi odlične rezultate s +23,4%, dok francuski Antili i

dalje drastično gube svoje prijašnje pozicije. Ipak, najveći porast

zabilježila je Hrvatska (+312,5%).

Na početku 2004. godine situacija je i dalje bila u cijelosti loša,

francuski turoperatori su iza sebe imali nekoliko loših sezona, a

potražnja se nije kretala prema očekivanjima. Unatoč tome, u

srpnju i kolovozu ostvareni su porasti putovanja u inozemstvo

10-12%. Ljeto se dobro prodalo zahvaljujući povratku odredišta

koja se oporavljaju i dolasku na scenu novih »miljenica« po-

put Hrvatske. Ipak, afi rmirana odredišta južne Europe – Italija,

Španjolska, Grčka u 2004. bile su zanemarene. Francuzi su,

također, manje posjećivali vlastita odredišta, Korziku i Azurnu

obalu. Razlozi za ovaj pad prometa su brojni: previsoke cijene,

usluga koja nije uvijek na visini ljepote krajolika, te atraktivnost i

proboj novih odredišta poput Hrvatske.

Bilježimo i povratak tradicionalno popularnih ljetnih odredišta,

ponajprije Tunisa (s novom welness ponudom) koji se loše pro-

davao zadnje dvije godine. U manjoj mjeri, ali ipak uspješno,

Turska se vratila na scenu. Ovim pozitivnim trendovima se

priključuju Egipat − čak i u ljetnom razdoblju, zahvaljujući di-

versifi kaciji ponude s kupališnim turizmom na Crvenom moru,

Maroko s odličnim rezultatima, te uvijek uspješna Dominikan-

ska Republika.

Kada su u pitanju daleka putovanja, SAD i Azija, nakon

dvogodišnje stanke uzrokovane SARS-om, ponovo su se pokrenu-

li u pozitivnom smjeru.

Valja naglasiti da je najveći uspjeh u sezoni 2004. zasigurno ostva-

rila Hrvatska koja je premašila očekivanja i koju svi citiraju kao

pobjednika sezone. U 2004. najveći porast prodaje aranžmana

kod turoperatora ostvarila je Hrvatska sa +146%, zatim Egipat

sa +79%, Maroko s +20,1%, Tunis sa +17%, Turska sa +6,0%,

dok su odredišta kao Španjolska (−14,2%), Grčka (−26%), Itali-

ja (−15,0%), Baleari (−12,7%), grčki otoci (−35,2%), Kanari

(−20%), Sicilija (−23,1%) u padu.

Prodaja aranžmana za 2004.

5 zemalja s najvećim porastom 5 zemalja s najvećim padom

Hrvatska +146% Grčka −26%

Tunis +17% Antili −25%

SAD +39% Portugal −20%

Turska +6% Italija −15%

Meksiko +18% Francuska −10%

Nou

velle

s F

ront

iere

s

Clu

b M

ed.

Eta

pes

Nou

velle

s

Fra

m

Look

Voy

ages

Jet-

Tour

s

Gru

pe T

hom

as C

ook*

Kuo

ni

Gru

pe T

eker

TU

I*

8,00%

6,00%

4,00%

2,00%

0,00%

-2,00%

-4,00%

-6,00%

-8,00%

2000 2001 2002 2003 2004

1 800 0001 600 0001 400 0001 200 0001 000 000

800 000600 000400 000200 000

0



t e m a b r o j a

Koji su trendovi za 2005.?

Turoperatori se u novim brošurama za 2005. pozicioniraju s nis-

kim cijenama kako bi konkurirali prodaji putem interneta. Pro-

fi liraju se dvije vrste ponude: visoko kvalitetni proizvodi koji su

sinonim za dodanu vrijednost, te bazične cijene za niske budžete

s ponudama klijentima koji se još nisu opredijelili za odmorišno

odredište. Ovakav trend je prouzrokovan činjenicom da ponu-

da raste brže od potražnje, sve je veći broj turoperatora, dok se

broj putnika značajno ne mijenja. Turoperatori kao Kuoni, Jet-

-Tours ili Club Med. nastupaju s brošurama »Prestiz« dok NF,

Neckermann, Look Voyages ili Fram »natežu« cijene s bazičnim

proizvodima. Značajna je progresija zadnjih godina primjetna

kod turoperatora Etapes Nouvelles, koji bazira svoju strategiju na

ovakvoj ponudi, svjedočeći o važnosti i potencijalu ovog segmen-

ta. U 2004. je promet ovog turoperatora porastao za 25% (335

mil. EUR-a) što predstavlja 725.000 putnika. Za 2005. planiraju

800.000 putnika što će ga dovesti na prvo mjesto (po prodaji

aranžmana) među francuskim turoperatorima.

Što se tiče odabira odredišta u 2005., za očekivati je da će se

dogoditi preraspodjela putovanja slijedom tragičnih događaja u

Aziji – odredišta kao Turska i Grčka će postati ponovno aktualne,

što će pooštriti konkurenciju među mediteranskim odredištima.

Nova odredišta, kao Crna Gora ili Bugarska, citiraju se kao alter-

native Hrvatskoj u slučaju pomanjkanja kapaciteta ili povećanja

cijena.

Na gospodarskom planu rast je ponovno uspostavljen i unatoč

padu potrošnje domaćinstava u trećem tromjesečju 2004. na

kojoj se ovaj rast temeljio, očekuje se rast BDP-a od 2,5% u

2004. i jednako toliko u 2005. Međutim, ovaj rast za sada nije

prouzrokovao očekivane promjene u konjunkturi: nezaposlenost

i kupovna moć stagniraju, investicije su nedovoljne, a vanjska

trgovina bilježi manjak.

II. POZICIJA HRVATSKE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU

Na tržištu koje je u velikoj mjeri destabilizirano međunarodnom

konjunkturom i promjenama u navikama i ponašanju potrošača,

Hrvatska je zadnjih godina zabilježila izuzetne rezultate i stope

rasta koje u pozitivnom smislu odudaraju od općih trendova.

Razlozi su višestruki: povratak odredišta na međunarodnu

turističku scenu, sustavna i učinkovita obrada francuskog tržišta,

kvaliteta hrvatske turističke ponude, preraspodjela putovanja koja

je uslijedila međunarodnim događajima posljednje tri godine, te

porast cijena »euro-zone«.

Hrvatska bi se, u sadašnjem trenutku, mogla zadovoljiti svojim

statusom »trend odredišta« koristeći ove pozitivne učinke, te se

osloniti na postignuti uspjeh. Međutim, takav pristup bi vrlo

brzo mogao dovesti u pitanje našu atraktivnost, što bi Hrvatsku

pretvorilo u »još samo jedno« mediteransko odredište i stavio u

drugi plan sve naše adute koji nam omogućuju da se trajno is-

taknemo u odnosu na konkurenciju.

Godina 2005. će biti od izuzetne važnosti na francuskom tržištu,

budući da za Hrvatsku počinje razdoblje konsolidacije koji se

nastavlja na šest godina eksponencijalnog rasta. U situaciji kada

djelujemo u okruženju gdje naši direktni konkurenti vode vrlo

agresivnu politiku oglašavanja i raspolažu daleko većim sredstvi-

ma, bit će važno optimizirati naše resurse i istaknuti se na planu

marketinga strategijom koja će nas razlikovati od ostalih medi-

teranskih odredišta i pozicionirati nas kvalitativno, što je metoda

koja nas je i dovela do uspjeha.

Važno je znati se nositi s »trendovskim valom«, te biti svjestan

da uspjeh nije vječan. Potrebno je nadograđivati imidž na već

stvorenom »kapitalu« kojeg razvijamo od 1998. godine, te obo-

gatiti marketinški koncept kako bismo privukli novu klijentelu i

dinamizirali prodaju.

Prikaz marketinškog pristupa HTZ-a na francuskom tržištu

Što smo dosad poduzeli kako bismo plasirali odredište?

Francusko tržište je zanimljiv primjer uspješne marketinške strate-

gije, budući da je njegova obrada započela praktički »od nule«.

Naime, u trenutku otvaranja predstavništva HTZ-a u Parizu (li-

panj 1998.) suočili smo se s velikim manjkom imidža Hrvatske,

a kada je imidž i postojao, nosio je negativni predznak vezan za

ratna zbivanja ili »balkansku« problematiku. U svakom slučaju,

Hrvatska nije postojala na karti poželjnih turističkih odredišta za

Francuze. Prepoznatljivost odredišta kod šire javnosti je bila zane-

mariva, dok profesionalci nisu uvrštavali Hrvatsku u svoje pro-

grame. Trebalo je krenuti od početka, stvoriti i promovirati novu

sliku Hrvatske kod široke publike, te mobilizirati turoperatore.

Trebalo je kreirati komunikacijski koncept, vizualni identitet i

jasno pozicionirati odredište.

Naši strateški ciljevi defi nirali su se na sljedeći način:

− stvaranje imidža naglašenog identiteta s ciljem poboljšanja pre-

poznatljivosti odredišta,

− projekcija nove slike odredišta koja se temelji na jasnom pozi-

cioniranju Hrvatske s naglasakom na očuvanom, autentičnom

Mediteranu,

− optimiziranje investicije u izrazito konkurentnom okružju.

Turoperatori su nam u to vrijeme sugerirali da baziramo promidžbu

na »sigurnim kartama« kao što su Dubrovnik ili Dalmacija, koje

su po njihovom mišljenju bila jedina odredišta sa snažnim iden-

titetom na francuskom tržištu. Suprotno tadašnjim savjetima,

preuzeli smo rizik lansiranja marke »Croatie« – Hrvatske, kao

nove geopolitičke stvarnosti. Nažalost, bombardiranja Kosova

1999., koja su se poklopila s prvom kampanjom oglašavanja

Hrvatske vratila su nas na sam početak, tj. ponovno asociranje

Hrvatske sa sukobima na Balkanu.

Kako smo pozicionirali odredište?

Kako bismo se udaljili od negativnih konotacija, odlučili smo

pozicionirati Hrvatsku na njezino istinsko mjesto – Mediteran



peratora. Turoperatori su pozdravili dinamičan nastup odredišta,

kvalitetu kampanje, ali i kvalitetu odredišta.

Godine 2003. ponuda turoperatora se znatno uvećala, programi-

rano je dvadesetak charter lanaca, što je popraćeno i novim us-

pjehom: povećanjem broja francuskih turista na 220.000, tj. po-

rastom od 65%.

Ono što treba posebno istaknuti u lansiranju Hrvatske kao

odredišta na francuskom tržištu je njezina evolucija u relativno

kratkom vremenskom razdoblju od manjka imidža, do imidža

odredišta u trendu.

Koja je bila uloga medija?

Treba napomenuti da je promidžbena kampanja Hrvatske, s obzi-

rom na limite budžeta, promovirala jedinstvenu i jaku poruku, te

da nije bila u mogućnosti detaljno predstaviti odredište u svoj

njezinoj ljepoti i različitosti. Ipak, odnosi s medijima odigrali su

odlučujuću ulogu.

Intenzivna PR aktivnost i studijska putovanja novinara bili su od

presudnog značaja. Ukupna vrijednost reportaža i priloga koji su

rezultirali iz naše PR aktivnosti u razdoblju 2000./04. dosegli su

58,3 milijuna EUR-a kroz 2.474 pisanih, radio i TV priloga.

Broj novinara, priloga, te vrijednost objavljenog materijala u razdoblju

2000. − 2004.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Ukupno

Novinari 87 107 89 83 107 473

Prilozi 165 175 241 748 1145 2474

Vrijednost 4.406.893 7.561.575 12.874.879 15.896.225 17.580.735 58.320.307

Danas je Hrvatska odredište u modi, o čemu svjedoči porast

prometa francuskih turista, ali više od toga opća klima i zain-

teresiranost: mobilizacija medija, rekordne prodaje vodiča o

Hrvatskoj, zainteresiranost VIP krugova itd. Ipak, moda je u

načelu prolazna te je trenutni izazov konsolidiranje postignutog

i daljnje razvijanje marke. U kojem smjeru? Sljedeća stavka u

Hrvatskoj »epopeji« marke bit će suradnja s turoperatorima u

sklopu kampanje co-brandinga koja će funkcionirati kroz seg-

mente ponude.

Kako su mediji doživjeli Hrvatsku u 2004. godini?

Kao što je već ranije spomenuto, Hrvatska je u 2004. godini bila

hit sezone. Velikoj medijskoj popularnosti uvelike su doprinijele

dvije izuzetno gledane, visokobudžetne i cijenjene TV emisije:

Des Racines et des Ailes, emitirana po prvi puta u rujnu 2003., te

dvaput reprizirana u 2004. – u satelitskom programu TV5, te na

programu France 3, te emisija Th alassa, na temu »More, otoci,

ljudi i običaji« koja je emitirala svoj ljetni program tijekom srpnja

i kolovoza s Korčule.

Jednako tako, u udarnim vijestima u 20 sati, TF1 – državni,

najgledaniji program i France 2, drugi program nacionalne tele-

– sa sloganom koji će se pokazati isplativim »S Hrvatskom se

Mediteran povećava« – »Croatie, La Méditerranée s’agrandit«

(realizirane kampanje oglašavanja 1999., 2001. i 2002.). Lan-

sirano je potpuno novo odredište s jednostavnom, ali vrlo jas-

nom i sugestivnom porukom. Svi »sastojci« za uspješno lansiranje

marke na taj su način bili objedinjeni.

Uspjeh je postignut vrlo brzo, a rezultat je pozdravljen od strane

specijalista na području marketinga: Hrvatska je citirana kao

primjer uspješnog marketinga u udžbeniku »Marketing Mana-

gement«, autora Kotlera & Duboisa, koji služi kao preporuka

marketinške literature. Podjednako pozitivno reagirala je i široka

publika.

U 2003. prvobitni slogan je evoluirao u koncept »Ponovno

pronađeni Mediteran« – »Croatie, La Méditerranée retrou-

vée« (realizirane kampanje oglašavanja 2003. i 2004.), poruka

je razrađena, a odredište se još preciznije pozicionirao naspram

konkurenata sa snažnom konotacijom autentičnosti. Podrazumi-

jevalo se da je Hrvatska očuvana kao Azurna obala ili Baleari prije

40 godina.

Ova vrlo upečatljiva kampanja odlično je primljena, te u velikoj

mjeri promovirana i od strane medija. Sadržaj poruke kampanje

privukao je javnost, što je rezultiralo i većom ponudom turo-



t e m a b r o j a

vizije, objavili su u svojim vijestima reportaže o Dubrovniku na

temu popularnosti Hrvatske na francuskom tržištu.

Tijekom ljetnih mjeseci nije bilo medija u Francuskoj (radio, TV,

tisak, elektronski mediji) koji nije analizirao nevjerojatan uspjeh

Hrvatske. Francuska rivijera, kao i Korzika bilježile su značajan

pad broja gostiju, pogotovo samih Francuza, pa su mediji ko-

mentirali da su gosti napustili francusku rivijeru i otputovali u

Hrvatsku koja je, autentičnija, gostoljubivija i u konačnici jeftini-

ja. Hrvatska se ne spominje samo kao novo atraktivno odredište

nego i kao konkurent Francuskoj što je veliki kompliment kada

se uzme u obzir da je Francuska zemlja koja privlači najveći broj

stranih turista na svijetu.

Komentari o Hrvatskoj u francuskim medijima tijekom ljeta

2004. bili su brojni. Naslovi poput priloženih i pohvalni komen-

tari samo su dio objavljenih priloga o našoj zemlji:

»Le Boom du tourisme en Croatie« (»Eksplozija turizma u Hrvatskoj«)

»Croatie, phénomène touristique« (»Hrvatska, turistički fenomen«)

»Eblouissante Croatie« (»Blistava Hrvatska«)

»Croatie, la nouvelle folie des Français« (»Hrvatska, novo ludilo Francuza«)

»La Croatie, une passion française« (»Hrvatska, strast Francuza«)

»Croatie, nouveau Paradis« (»Hrvatska, novi raj«)

Citiramo iz »Le Boom du tourisme en Croatie« (»Eksplozija turizma u Hrvat-

skoj«):

»Ako je turizam u Francuskoj u padu, to je dobrim dijelom zato

što su Francuzi otkrili ovo odredište. Koga još može čuditi što su

Francuzi toliko oduševljeni Hrvatskom? Ako slušamo turističke

stručnjake: nikog.« »Zadnjih 4-5 godina, svi su kriteriji bili ob-

jedinjeni, uspjeh se mogao logično očekivati«, objašnjava René-

-Marc Chikli, predsjednik Centra za istraživanje turoperatora

(CETO), organizacije koja okuplja 80% francuskih turopera-

tora.

Brojke su međutim iznenađujuće. Za nekoliko godina Hrvatska

je postala jedna od najomiljenijih odredišta Francuza, 30.000

turista u 1999., dok se više od 300.000 očekuje ove godine. Stope

porasta nas iz godine u godinu zapanjuju: 64% u 2000.; 31% u

2001.; 80% u 2002.; 64% u 2003. Turoperatori se nisu prevarili,

te predlažu čak i letove iz provincije, izdavačka kuća Michelin je

izdala novi vodič Guide Vert...

Ali otkud toliki uspjeh? Najprije, odredištu ne manjka aduta.

»Reklo bi se da je Hrvatska izmišljena za turizam«, kaže Nacio-

nalni institut za turizam (ONT). Dva sata od Pariza, šarm jedne

od najljepših mediteranskih obala kombiniran s bogatom prirod-

nom i kulturnom baštinom.

Drugi razlog: cijene niže nego u Francuskoj. »Ovo će zasigurno

potrajati deset do petnaest godina«, kaže ONT.

Konačno, hotelska infrastruktura je na dobrom putu, postojeći

hoteli su većinom obnovljeni, a izgradnja novih objekata je stro-

go regulirana. Hrvatska ne želi razvijati masovni turizam nego se

defi nitivno orijentirala na razvitak kvalitetnog turizma. Izgrad-

nja malih obiteljskih struktura i boutique hotela ima apsolutnu

prednost. Hrvatska nije posebno jeftino odredište i ne želi to

postati, već želi održati odličan odnos kvaliteta/cijena koji tre-

nutno ima.«

La Croix, 4. rujna 2004.

Evolucija francuskog tržišta prema Hrvatskoj u razdoblju 1999. — 2004.

Brojčani pokazatelji i statističke analize

Koliko je za francuske medije Hrvatska bila neprikosnoveni hit

sezone, jednako toliko bila je i u središtu pažnje turističkih pro-

fesionalaca. Francuske su putničke agencije na sajmu u Deau-

villeu u rujnu 2004., svrstale Hrvatsku među tri najpopularnija

odredišta godine, uz Mauricijus i Meksiko.

Prema podacima Državnog statističkog zavoda, tijekom 2004.

godine 392.911 francuskih gostiju je posjetilo Hrvatsku, što

predstavlja porast prometa od 78%, ostvarivši pritom 1.241.729

noćenja što predstavlja rast od 80%.

Porast prometa očituje se u segmentu organiziranog prometa −

grupe u pred i posezoni; novi charter programi turoperatora − te

u segmentu individualnih putovanja.

Značaj francuskog tržišta proizlazi, međutim, ne samo iz brojčanih

nego i fi nancijskih pokazatelja, te sezonske raspoređenosti. Re-

zultat koji smo realizirali u svibnju s 50.799 dolazaka (+145%)

i u lipnju 41.281 dolazaka (+141%), te rujnu s 51.040 dolaza-

ka (+148%), ukazuje na činjenicu da se tržište grupa u predse-

zoni i posezoni značajno razvilo što će se pozitivno odraziti na

produženje sezone.

Povećanje u glavnoj sezoni – srpanj sa 68.758 (+55%) i kolo-

voz 95.504 (+42%), ponderiraju porast za cjelokupno godišnje

razdoblje na 78% (u 2003. u ova dva mjeseca zabilježeno je

23,4% i 35,6% dolazaka, što predstavlja tri petine cjelokupnog

broja turista u 2003., dok je u mjesecima svibanj, lipanj i rujan

prosječno ostvarenje samo 10%). Navedeno objašnjavamo time

što je baza u ljetnim mjesecima bila značajnija, ali i time što su

predviđeni kapaciteti bili premali u odnosu na potražnju.

Sve navedeno znači da se u posljednje dvije godine promet s ovog

tržišta gotovo utrostručio, a u petogodišnjem razdoblju (1999.

– 2004.) narastao je 12 puta, što predstavlja porast od 1158%.

Još bolju dinamiku bilježimo kada je u pitanju broj noćenja, s

porastom od 1307%. Drugim riječima, prosječan godišnji porast

tijekom zadnjih pet godina je +66%.

Rezultati su osobito zanimljivi u Dubrovačko-neretvanskoj

županiji gdje se broj Francuza za prvih šest mjeseci 2004. u odno-

su na isto razdoblje 2003. godine utrostručio: 48.522 od siječnja

do lipnja 2004., naspram 16.103 za isto razdoblje 2003. godine.



Navedeno predstavlja porast od 201% u dolascima i 211% u

noćenjima. Rezultati u dubrovačkoj regiji za godišnje razdoblje su

više nego zadovoljavajući: 122.576 dolazaka (+129%) i 517.881

noćenja (+151%) što stavlja Francuze, po prvi puta, na vodeće

mjesto među stranim gostima.

Ovakav trend francusko tržište vraća na razinu iz 80-ih godina,

kada smo iz tog razdoblja bilježili odlične rezultate. Ipak, više

od brojčanog porasta, značajna je kvalitativna promjena u struk-

turi gostiju u odnosu na Francuze iz predratnih godina. Profi l i

kvaliteta francuskih gostiju koji su posjetili Hrvatsku bitno su

određeni kvalitetom naše komunikacije na ovom tržištu. Treba,

također, naglasiti da smo uspjeli lansirati Hrvatsku kao odredište

u cjelini, u svim segmentima ponude, te proširiti inicijalni interes

za Dalmaciju na sve regije. U nastavku slijedi tablični i grafi čki

pregled evolucije francuskog tržišta.

Evolucija francuskog tržišta prema Hrvatskoj u razdoblju

1999. — 2004.

Godina Dolasci % Noćenja %

1999. 31 646 87 818

2000. 52 000 +66% 170 500 +94%

2001. 74 719 +43% 224 510 +31%

2002. 134 708 +80% 418 172 +86%

2003. 220 636 +64% 688 715 +65%

2004. 392 911 +78% 1 241 729 +80%

Dinamika rasta dolazaka i noćenja u razdoblju 1999. — 2004.

Kakva je struktura i regionalna raspoređenost prometa?

Analiza stanja prodaje ukazuje na činjenicu da je usprkos

povećanju udjela organiziranog prometa, individualni promet još

uvijek značajniji od organiziranog, te da ova dva segmenta slijede

približno jednaku dinamiku rasta. U 2004. godini, 34% ukupnih

dolazaka otpada na organizirana putovanja; u 2003. udio je 30%,

u 2002. 35%, a u 2001. 30%. Ova činjenica proizlazi dijelom iz

specifi čnosti francuskog gosta koji je u osnovi individualac, te više

voli putovati u vlastitoj i po mogućnosti slobodnoj organizaciji −

veliki broj putuje osobnim automobilom, brodom i autobusom.

Organizirani promet

Više od 100 francuskih turoperatora uvrstilo je Hrvatsku u

svoje programe za 2004., a obujam organiziranog prometa se

udvostručio u odnosu na prethodnu godinu. Uz manje turopera-

tore, specijaliste za ciljane programe (kulturni sadržaj, nautičari,

ekoturizam, aktivni odmor, pješačenje), koji valoriziraju razno-

likost hrvatske turističke ponude, vratili su se i svi tržišni lideri

koji su aktivirali charter lance. Značajan napredak u 2004. je

postavljanje velikog broja chartera iz svih francuskih regija, te

širenje interesa francuskih turoperatora na nove hrvatske regije,

čak i one koje tradicionalno nisu bile usmjerene na ovo tržište.

Tradicionalnim specijalistima Croatie Toursu i Bemex Toursu

pridružili su se i francuski turoperatori Marsans/Transtours,

Euro-Pauli s vrlo razrađenim i kompletnim brošurama o Hrvat-

skoj. Oni nude vrlo raznovrsne programe: sunce i more (55%),

krstarenja (15%), organizirane ture (15%), kombinirane boravke

(10%), sistem »fl y and drive« (5%).

Hrvatska je prisutna i u brošurama svih tržišnih lidera kao Fram,

Jet Tours, Nouvelles Frontières, Plein Vent, Look Voyages, Top

of Travel, Kuoni, Go Voyages, Amslav, koji iz godine u godinu

povećavaju svoje alotmane.

Veliki broj specijalista za kulturne programe, za avanturističke i

sportske sadržaje, specijalista za grupe, krstarenja, nautičari, au-

tobuseri, valoriziraju izuzetno bogatu i raznovrsnu turističku po-

nudu Hrvatske.

Veliko je zanimanje turoperatora za klupske proizvode, kao već

postojeći Club Med. Touristra/Club 3000, Plein Vent no zbog

ograničenog broja kapaciteta koji bi mogli udovoljiti njihovim

zahtjevima zasada nema značajnijih pomaka u tom segmentu.

Evolucija segmenta organiziranih putovanja u razdoblju 2001. — 2004.

2001. 19.914 pax

2002. 44.719 pax (+125%)

2003. 62.564 pax (+40%)

2004. 129.683 pax (+107%)

Ukupni porast u segmentu organiziranog putovanja tijekom po-

sljednje četiri godine iznosio je 551%.

S obzirom na veliku mobilizaciju turoperatora, posebnu po-

zornost posvetili smo aktivnostima za poticaj prodaje putem

programa edukacije agenata, prezentacija za široku javnost, te

workshopova na polazišnim zračnim lukama iz provincijskih gra-

dova. Također smo usmjerili informiranje turoperatora na regije

Hrvatske koje tradicionalno nisu bile prisutne na francuskom

tržištu, imajući za cilj neophodnu ekspanziju tržišta. U okviru

studijskih putovanja, Hrvatsku je posjetilo 367 agenata. Preda-

vanja o Hrvatskoj organizirana su i u turističkim školama i viso-

kim ustanovama specijaliziranim za turizam, s ciljem edukacije

budućih turističkih radnika.

1999 2000 2001 2002 2003 2004 (estimacija)

1400000

1200000

1000000

800000

600000

400000

200000

0

dolasci noćenje



t e m a b r o j a

Charter programi u 2004. polazili su iz Pariza za Dubrovnik, Split,

Zadar, Pulu i Rijeku, ali također i iz provincijskih gradova kao

Bordeaux, Brest, Clermont Ferrand, Deauville, Le Havre, Lille,

Limoges, Lyon, Marseille, Nantes, Poitiers, Rennes, Toulouse.

Ponuda se znatno povećala, što je udovoljilo velikoj potražnji za

odredištem.

Ograničenja koja su postojala prethodnih sezona u odnosu na

pomanjkanje aviokapaciteta polako se smanjuju, jer su se postav-

ljanjem charter lanaca otvorile nove mogućnosti. Kapaciteti Croa-

tia Airlinesa su se također povećali, ali nedovoljno u odnosu na

potražnju tako da je većina turoperatora koji su zakupili sjedišta

na letovima Croatia Airlinesa, ipak bila ograničena u prodaji.


Turoperatori s polaskom iz Pariza:

• za Dubrovnik: Adora, Amslav, Carlson Wagonlit Travel, Euro-

pauli, Fram, Go Voyages, Jet-Tours, Look Voyages, Norvista/7

et demi, Nouvelles Frontières, Prodintour, Tirol Hôtels, Top of

Travel, Transtours

• za Split: Crystal TO, Europauli, Itinérances Dalmates, Nou-

velles Frontières, Prodintour, Transtours

• za Zadar: Club Med.

• za Pulu: Rivages

Turoperatori s polaskom iz provincije:

• za Dubrovnik:

− Bordeaux: Europauli, Transtours

− Brest: Carlson Wagonlit Travel, Europauli, Top of Travel

− Clermont Ferrand: Top of Travel

− Deauville: Top of Travel

− Le Havre: Europauli

− Lille: Top of Travel

− Limoges: Europauli, Top of Travel

− Lyon: Aerosun, Ailleurs, Europauli, Fram, Look Voyages,

Plein Vent, Prodintour, Tirol Hôtels, Top of Travel, Transtours

− Marseille: Aerosun, Plein Vent, Prodintour , Tirol Hôtels,

Transtours

− Nantes: Carlson Wagonlit Travel, Europauli, National Tours,

Tirol Hôtels, Top of Travel, Transtours

− Poitiers: Top of Travel

− Rennes: Europauli

− Toulouse: Europauli, Fram, Saalt Voyages,

Tirol Hôtels, Top of Travel, Tour Indicom, Transtours

• za Rijeku:

− Lyon: Ailleurs, Travel Europe

Što smo sveukupno postigli?

Uspjeli smo realizirati naše osnovne strateške ciljeve na ovom

tržištu:

1. na planu povećanja prometa realizirali smo eksponencijalni

rast od 1158% u razdoblju 1999. – 2004.,

2. na planu aktiviranja segmenta organiziranog putovanja, mo-

bilizirali smo turoperatore i realizirali rast od 550% u razdoblju

1999. – 2004.,

3. na planu bolje sezonske raspoređenosti kapaciteta realizirali

smo značajno produženje sezone,

4. na planu imidža realizirali smo prepoznatljiv imidž, te jasno

pozicionirali Hrvatsku koja danas u Francuskoj predstavlja pri-

mjer uspješnog marketinga.

Ukratko, dokazali smo da se potražnja s francuskog tržišta

savršeno podudara s hrvatskom turističkom ponudom što je bila

naša pretpostavka od početka.

Ocjena uspješnosti hrvatske turističke ponude u odnosu na konkurenciju

Koje mjesto Hrvatska zauzima u odnosu na kvalitetu ponude i

usluge, te cijene?

Hrvatsku smo pozicionirali kao autentično, očuvano odredište

što predstavlja komparativnu prednost u odnosu na većinu

konkurentskih odredišta. Imidž koji smo izgradili i poruka koju

smo namijenili francuskoj javnosti počiva upravo na tim vrijed-

nostima koje su u ovom trenutku u središtu interesa potrošača.

Francuzima želimo reći da danas pravi luksuz ne čine samo hoteli

s pet zvjezdica, već ono što postaje rijetkost: vrijeme, prostor i

očuvani okoliš. Očito je da ova poruka nailazi na pravi odjek, a

što je najvažnije gosti se vraćaju zadovoljni jer su doživjeli ono što

smo im obećali.

Francuze oduševljava povijesna baština, prirodne ljepote, ekologi-

ja okoliša, a to je upravo ono što Hrvatska nudi.

Cijene su se ipak znatno povećale zadnjih nekoliko godina, te da-

nas spadamo u skupinu skupljih mediteranskih odredišta. Porast

cijena je u većini slučajeva išao u korak s podizanjem kvalitete

turističkog proizvoda, međutim, turoperatori smatraju da bi

se trebale zadržati u sadašnjim okvirima. Više od cijene važna

je njezina opravdanost i ovaj kriterij znakovit je za novi trend

potrošača. Porast cijena usmjerava Hrvatsku na razvijanje viso-

ko kvalitetnog turizma za koji je potrebno stvoriti neophodne

pretpostavke, tj. obogatiti i podići kvalitetu cjelokupne turističke

ponude.

Čime se razlikujemo od konkurenata?

Hrvatska je, u očima Francuza, novo odredište s bogatom

turističkom ponudom, pomalo misteriozna, pošteđena od nega-

tivnih učinaka masovnog turizma, jednom riječju, odredište u

modi.

Hrvatska gradi svoj turistički uzlet na održivom razvitku i idealnoj

kombinaciji prirodne i kulturne baštine. Klijent koji je zaintere-

siran za Hrvatsku u prosjeku je kultiviran, otvoren prema svijetu,

željan novih saznanja i otkrića. Dobrog je imovinskog statusa i

zna prenijeti svoje pozitivno iskustvo okolini. Za njega je posjetiti

Hrvatsku još uvijek način da se razlikuje od prosjeka. Hrvatska je



danas jedino mediteransko odredište koja pruža mogućnost »ot-

krivanja« što nije slučaj s konkurentskim odredištima. Hrvatsku

krasi neodoljiva privlačnost »nepoznate zemlje«, te neotkrivenih

potencijala.

Kako možemo povećati konkurentnost Hrvatske na francuskom

tržištu?

Odgovor na ovo pitanje jest – podizanjem kvalitete. Jedini način

da se istaknemo u odnosu na konkurenciju je postizanje još

boljeg odnosa kvaliteta/cijena. Naime, Hrvatska se nije namet-

nula na ovom tržištu kao jeftino odredište, niti se pozicioni-

rala isključivo putem cijene. Ono što smo istaknuli upravo je

već spomenuta autentičnost okruženja koju su druga odredišta

izgubila, kao i kvaliteta turističke ponude. Naša autentičnost

treba se i dalje prepoznavati i isticati, ne samo u ljepoti prirode

nego i našeg čovjeka, kroz ponašanje domaćina i svih turističkih

djelatnika.

Očekivanja za 2005.

Koji su naši strateški ciljevi?

Godina 2005. će biti presudna za Hrvatsku kao odredište na fran-

cuskom tržištu. U ovoj godini počinje razdoblje konsolidacije na

tržištu koje se nastavlja na šest godina eksponencijalnog rasta. U

ovoj fazi potrebno je stabilizirati tržišnu poziciju, oslanjajući se

na učinke dosada ostvarenog.

Ciljevi djelovanja predstavništva u 2005. godini:

− daljnje razvijanje prometa s francuskog tržišta uz konsolidaciju

postignutih rezultata,

− razvijanje programa iz provincijskih gradova,

− produženje sezone i bolja raspoređenost kapaciteta,

− valorizacija svih hrvatskih regija i promocija raznolikosti

hrvatskog turističkog proizvoda.

Kako usmjeravamo našu komunikaciju?

Jedan od najznačajnijih razloga za dosadašnje uspjehe je i kvalite-

ta našeg komunikacijskog koncepta.

Do sada su naše kampanje oglašavanja djelovale na planu pozi-

cioniranja i prepoznatljivosti odredišta. Radilo se o općoj imidž

kampanji koja se savršeno uklapala u nove trendove potrošača

kroz već spomenute kampanje: »La Méditerranée s’agrandit« –

»S Hrvatskom se Mediteran povećava«: poziv na otkrivanje

novog odredišta (1999., 2000., 2001.), »La Méditerranée retro-

uvée« – »Ponovno pronađeni Mediteran«: koncept koji objedinjuje

sve atribute odredišta oko zajedničkog nazivnika – autentičnosti

(2002., 2003.).

Na ovaj način kreirali smo prepoznatljivost odredišta. Sadržaji

koji karakteriziraju odredište, njezini aduti, raznolikost i poseb-

nost nisu bili razrađeni; oni su se u porukama našeg oglašavanja

sami podrazumijevali.

Koncept »La Méditerranée retrouvée« ćemo i dalje koristiti

u potpisu nove kampanje, jer je sadržajan u poruci koju suge-

rira i podvlači komparativnu prednost odredišta u odnosu na

konkurenciju. Međutim, u ovoj fazi je važno dograditi i obogatiti

opći koncept uvođenjem konkretnih informacija. Riječ je o evo-

luciji naše komunikacije prema detaljnijoj razradi sadržaja koja

će nam otvoriti nove perspektive razvitka. Iako je Hrvatska kao

odredište poznata, njezine konture i bogatstvo još uvijek u potpu-

nosti nisu. Potrebno je razraditi našu poruku potrošačima, otvoriti

mogućnost vrednovanja raznolikosti našeg turističkog proizvoda,

te privući nove segmente populacije. Nova će kampanja, dakle,

promovirati raznovrsnost regija i turističke ponude.

Međutim, valja istaknuti da tema More/kultura predstavlja argu-

ment većine naših direktnih konkurenata na Mediteranu koji

su na planu marketinga vrlo aktivni. Kako bismo se u takvom

okruženju istaknuli, moramo i dalje insistirati na komparativnim

prednostima odredišta, u prvom redu našoj autentičnosti.

Kreativno rješenje naših kampanja oglašavanja dosad je počivalo

na svjesnoj nedorečenosti koja je ostavljala prostor za imaginaciju

− svatko je mogao naći ono što mu odgovara. Poruka je bila suge-

stivna, ali ne i imperativna. Upravo je takav pristup doprinio

»misterioznosti« odredišta, koja je potencirala kvalitativno pozi-

cioniranje i poticala želju za otkrivanjem.

U novoj fazi promidžbe potrebno je:

− i nadalje poticati želju za otkrivanjem odredišta, stavljajući

naglasak na suptilnosti i estetizmu u realizaciji koji su bili ključ

dosadašnjeg uspjeha,

− njegovati »misterioznost« i osebujnost odredišta koja potiče

znatiželju i stimulira maštu,

− dodati novu slikovnu dimenziju koja će doprinijeti široj i pre-

ciznijoj viziji odredišta u skladu s očekivanjima javnosti,

− dodati emocionalnu dimenziju koja će obogatiti pojam

autentičnosti i koja će za svaku ilustriranu temu predstavljati

poziv na putovanje.

Ovakav pristup nam omogućava otkrivanje najatraktivnijih as-

pekata Hrvatske na originalan i sugestivan način, te dodjeljuje

Hrvatskoj unikatno mjesto na Mediteranu.

Kako će se organizirati naše promidžbene aktivnosti?

Promidžbene aktivnosti u 2005. organizirat će se kroz kampa-

nju oglašavanja, PR aktivnosti, nastupe na sajmovima, posebne

prezentacije i izdavačke aktivnosti.

Kampanja oglašavanja:

Nova kampanja oglašavanja uzima u obzir ključne elemente naše

strategije, te objedinjuje kriterije koji, u ovom trenutku, karak-

teriziraju potrebe razvitka odredišta.

S obzirom na usmjeravanje odredišta na razvitak kvalitetnog turi-

zma potrebno je naglasiti specifi čnosti u odnosu na konkurentna



t e m a b r o j a

Naša je strategija do sada bila usredotočena na pozicioniranje

i prepoznatljivost odredišta, a medij koji smo koristili bilo je

plakatiranje. Naime, radilo se o učinkovitom mediju u razdoblju

proboja odredišta, ali nedovoljnom u razdoblju u koje ulazimo.

U 2005. je potrebno:

– i dalje osigurati vizibilitet odredišta,

– razraditi komunikaciju s ciljem multipliciranja razloga za puto-

vanje u Hrvatsku.

Idealna kombinacija medija za realizaciju ovog cilja je:

– Tisak – visokotiražni tjedni magazini – s ciljem razrade imidža

i sadržaja odredišta. Ovaj medij dozvoljava komunikaciju na na-

cionalnom planu (iako je pariška regija središte klijentele koja

putuje u inozemstvo, veliki je broj charter letova za Hrvatsku

iz provincijskih gradova), te direktan kontakt s ciljanom skupi-

nom.

– Plakatiranje kao komplementarni medij i akcelerator prodaje,

u partnerstvu s turoperatorima što će dinamizirati prodaju i opti-

mizirati troškove kupnje medija.

Tri partnera, turoperatori Marsans/Transtours, Fram i Riva-

ges du Monde koji će sudjelovati u našoj kampanji znatno će

udruživanjem sredstava uvećati naš inicijalni budžet. Intenzivnom

odredišta, koristeći elitne komunikacijske kodove koji se temelje

na sugestiji, evokaciji, odabranom detalju, a koji odgovaraju

očekivanjima francuskog mentaliteta i našoj ciljnoj skupini.

Rafi niranost i estetizam kreativnog rješenja naglašavaju kvalita-

tivno pozicioniranje odredišta koje počiva ne samo na lijepim

fotografi jama, nego na vrlo sadržajnoj i snažnoj poruci.

Koncept »La Méditerranée retrouvée«, koji naglašava autentičnost

odredišta i koji predstavlja naš slogan, obogaćen je novim

sadržajem koji daje novu emocionalnu dimenziju i precizniju

viziju odredišta. Kampanju karakteriziraju četiri teme koje svaka

za sebe predstavljaju poziv na otkrivanje odredišta.

Ova kampanja predstavlja ono za čim francuski gost čezne

– autentičnost, netaknuta, neiskvarena priroda i ljudi, čistoća,

ljepota mora, očuvana povijesna baština – osjećaj da se vrijeme

zaustavilo.

Instantanée d’ éternité – trenutak vječnosti

Instantanée de pureté – trenutak ljepote

Instantanée de sérénité – trenutak spokoja

Instantanée d’authenticité – trenutak autentičnosti



PR aktivnošću nastojat ćemo obaviti proboj u visokotiražne maga-

zine i time kompenzirati budžetske limite.

Ne smijemo zanemariti činjenicu da ulaganja konkurenata daleko

nadilaze našu investiciju u apsolutnom i relativnom obliku. Stopa

ulaganja (kvocijent budžeta i broja dolazaka) za Hrvatsku u 2003.

iznosio je 0.5; a za 2004. godinu 0.3 (120.000 EUR-a/390.000

dolazaka), dok je isti za Maroko iznosio 8.9, za Tunis 4.9, Egipat

7.3, Turska 3.7, a za Cipar čak 61.54 (1.818.000 EUR-a/29.541

dolazaka).

Kampanja oglašavanja predviđena je za razdoblje od 16. do 22.

ožujka 2005. – za vrijeme najvažnijeg turističkog sajma Salon Mondial de Tourisme – u pariškom metrou na 400 plakata 4 m x 3

m. Nastavak kampanje predviđen je u stručnom tisku Quotidien du Tourisme i na internetskim stranicama Tour Mag.

PR aktivnost:

Intenzivna aktivnost suradnje s medijima, studijska putovanja i

prilozi koji iz toga proizlaze i dalje će biti u središtu naše pro-

motivne djelatnosti i neophodno ih je razvijati kao komplemen-

tarni učinak oglašavanju. Ponovno napominjemo da je vrijednost

objavljenih članaka, TV i radio priloga (1145 priloga) u 2004.

iznosila 17,580 milijuna EUR-a.

Nastupi na sajmovima:

– Salon du tourisme de Nantes (15 m2), Nantes, 4. – 6. veljače 2005.

– SMT Salon Mondial du Tourisme, (90 m2), Pariz,

17. – 20. ožujka 2005.

– Mahana (18 m2), Lyon, 11. – 13. ožujka 2005.

– Top Résa (28 m2), Deauville, 22. – 24. rujna 2005.

– Mit International (70 m2), Pariz, 12. – 14. listopada 2005.

– Salon Nautique (64 m2), Pariz, 2. – 12. prosinca 2005.

Predviđeni su, također, i nastupi u suradnji sa županijama:

– Salon Koala – Aix-en-Provence – 4. – 6. ožujka 2005.;

TZŽ Zadarska

– Tourissimo – Strasbourg – 4. – 6. ožujka 2005.; TZŽ Zadarska

– Salon des randonnées nature aventure – Paris –

1. – 3. travnja 2005.; TZŽ Šibensko-kninska

– Envie de partir – Paris, 8. – 10. listopada 2005.;

TZŽ Dubrovačko-neretvanska

– Salon des îles du monde – Montpellier, prosinac 2005.;

TZŽ Šibensko-kninska, TZŽ Dubrovačko-neretvanska

Posebne prezentacije:

Workshop i »Hrvatska večer« uz nazočnost hrvatskih i francuskih

partnera otvorit će sezonu 8. ožujka 2005. Slijedit će workshop s

prezentacijom Kongresnog ureda specijaliziranim agencijama za

incentive i kongresni turizam, uz nazočnost hrvatskih partnera

krajem travnja.

Također, predviđeni su workshopovi i prezentacije za agente i

široku publiku diljem Francuske. Poseban naglasak stavljamo

na suradnju s partnerima iz provincije za koje organiziramo in-

formativne susrete i prezentacije u gradovima iz kojih polaze

charteri.

Namjeravamo organizirati i predavanja o Hrvatskoj u školama za

turizam, te na taj način educirati buduće turističke radnike.

Rad i edukacija agenata su i dalje u središtu naših aktivnosti, s

obzirom na to da je Hrvatska ipak relativno novo odredište i kao

takva nedovoljno poznato u distribucijskim mrežama.

Izdavaštvo:

Suradnja s izdavačkim kućama predstavlja važan dio naše

promidžbene aktivnosti, a sastoji se od praćenja i nadzora

ažuriranja postojećih vodiča, sudjelovanja u pripremi i realizaciji

novih vodiča, te sudjelovanja u pripremi novih izdanja o Hrvat-

skoj.

Vodiči o Hrvatskoj su odigrali važnu ulogu u promidžbi odredišta:

Nelles, Lonely Planet, Le Guide des Iles, Guide Gallimard, Guide

du Routard, Mondeos, Le Petit Futé, Mer Adriatique, Le Guide

Vert Michelin. U pripremi su i dva nova Gallimardova vodiča:

Geo Guide (predviđen za travanj 2005.) sa specijalnim dodat-

kom Géoplus Istrie gourmande − Gastronomska ponuda Istre,

te Footprint, Croatie.

Francuzi u velikoj mjeri koriste vodiče u pripremi putova-

nja, a vodiči o Hrvatskoj su bili vodeći na ljestvicama prodaje.

Predviđena izdanja u 2005. su: Goût de la Croatie edicije Mercure de France, vodič koji objedinjuje tekstove hrvatskih i stranih

pisaca o Hrvatskoj; Tilou en Croatie, slikovnica za djecu; Luxe en Croatie u izdanju Acanthe, dok za 2006. sudjelujemo u pripremi

izdanja Croatie, ilustrirani prikaz hrvatske povijesti, tradicije i

kulture u izdanju Vilo.

Kakvi su planovi i predviđanja turoperatora?

Programi turoperatora za 2005. predviđaju konsolidaciju i porast

organiziranog turističkog prometa s francuskog tržišta.

Predviđena je potpora postojećim programima i poticanje pro-

daje, te aktivnosti za daljnje razvijanje tržišta. U situaciji kada

u pojedinim hrvatskim regijama susrećemo određeno pomanj-

kanje kapaciteta, neophodno je otvarati tržište prema novim

odredištima i na taj način omogućiti neophodnu ekspanziju

tržišta.

U tom smislu nastojimo usmjeravati turoperatore koji su već

prisutni u Hrvatskoj na proširenje postojećih kapaciteta na regije

koje tradicionalno nisu bile orijentirane na francusko tržište,

a koje mogu ponuditi baš ono što Francuzi traže. Ekspanzija

tržišta pretpostavlja i razvijanje specifi čnih segmenata tržišta i

specijaliziranih programa: autobuseri, incentive programi, grupe

(umirovljenici, radni kolektivi), programi »aktivnog« odmora

(pješačenje), agroturizam. Kao primjer valorizacije regija i poti-

caja specijaliziranim programima ističemo projekt »Kolyma« koji

ima za cilj razvijanje zimskog i ekološkog turizma u Gorskom



t e m a b r o j a

kotaru, te diversifi kaciju turističkog potencijala planinskih regija.

Radi se o razvitku atraktivnih programa s nordijskim psima i

obuci lokalnih struktura za ove aktivnosti. Partneri u ovom pro-

jektu su: Olimpijski centar Bjelolasica, NP Risnjak, Hrvatska

turistička zajednica, TZ Kvarnera, Centar za okoliš – Kolyma,

Latitude Nord.


Kapaciteti i broj polazišta charter letova znatno su se povećali. Iz

Pariza su organizirani polasci za Dubrovnik, Split, Zadar i Rijeku.

Iz provincijskih gradova očekujemo 18 letova za Dubrovnik, 11

za Rijeku i 4 za Split.

Turoperatori s polaskom iz Pariza:

• za Dubrovnik: Adora, Amslav, Europauli, Fram, Go Voy-

ages, Jet Tours, Look Voyages, Norvista/7 et demi, Nouvelles

Frontières, Prodintour, Salaun Holidays, Tour Indicom, Top

of Travel, Transtours, Travel Europe

• za Split: Amslav, Crystal TO, Europauli, Nouvelles Fron-

tières, Prodintour, Transtours

• za Rijeku: Rivages, Salaun Holidays, Tour Indicom, Travel

Europe

• za Zadar: Club Med.

Turoperatori s polaskom iz provincije:

• za Dubrovnik:

− Bordeaux: Jet-Tours, Nouvelles Frontières, Prodintour,

Tour Indicom, Travel Europe

− Brest: Salaun Holidays, Top of Travel, Tour Indicom,

Travel Europe

− Chateauroux: Plein Vent

− Clermont Ferrand: Plein Vent, Top of Travel, Travel Europe

− Deauville: Top of Travel, Tour Indicom, Travel Europe

− Lille: Aquatour, Tibo Tours

− Limoges: Top of Travel, Travel Europe

− Lyon: Aerosun, Fram, Nouvelles Frontières, Plein Vent, Prod-

intour, Top of Travel, Tour Indicom, Transtours, Travel Europe

− Marseille: Nouvelles Frontières, Plein Vent, Tour Indicom,

Travel Europe

− Metz-Nancy: Carlsonwagonlit Travel, Tour Indicom

− Montpellier: Tour Indicom, Travel Europe

− Nantes: Europauli, Fram, Nouvelles Frontières, Transtours,

Salaun Holidays, Top of Travel, Tour Indicom, Travel Europe

− Nice: Plein Vent

− Poitiers: Top of Travel

− Pau: Top of Travel

− Rennes: Salaun Holidays, Top of Travel

− Toulon: Plein Vent

− Toulouse: Europauli, Fram, Saalt, Top of Travel, Tour Indicom,

Travel Europe

• za Rijeku:

− Bordeaux: Tour Indicom, Travel Europe

− Brest: Salaun Holidays, Tour Indicom, Travel Europe

− Clermont Ferrand: Travel Europe

− Deauville: Tour Indicom, Travel Europe

− Limoges: Travel Europe

− Lyon: Tour Indicom, Travel Europe

− Marseille: Tour Indicom, Travel Europe

− Metz: Carlsonwagonlit Travel, Tour Indicom

− Montpellier: Tour Indicom, Travel Europe

− Nantes: Salaun Holidays, Tour Indicom, Travel Europe

− Toulouse: Tour Indicom, Travel Europe

• za Split:

− Brest: Salaun Holidays

− Lille: Aquatour, Tibo Tours

− Nantes: Salaun Holidays

− Toulouse: Saalt Voyages

Novost u odnosu na prethodnu sezonu su letovi za Split iz pro-

vincijskih gradova: Brest – Lille – Nantes – Toulouse.

U 2004. su za Dubrovnik organizirani polasci iz 13 gradova pro-

vincije, dok ih ove godine očekujemo čak 18, s novim polazištima

iz Nice, Toulona, Chateaurouxa, Paua, Metza, Montpelliera.

Značajno je i povećanje broja letova i polazišta za Rijeku. Prošle

godine polasci su organizirani samo iz Lyona, dok ove godine

očekujemo 10 dodatnih gradova. Broj polazaka za Rijeku iz Pari-

za, također, se značajno povećao.

Croatia Airlines je također povećala kapacitete: predviđaju se dva

leta tjedno za Split, tri leta za Dubrovnik, te novi let Pariz – Zadar

i Lyon − Split.

Potrebno je naglasiti da se turoperatori udružuju na letovima i na

taj način umanjuju eventualne rizike.

III. ZAKLJUČAK

Planiranje budućeg razvoja tržišta

Hrvatska se na francuskom tržištu defi nitivno izborila za viso-

ko mjesto među mediteranskim odredištima, no pitanje je koje

mjesto ćemo uspjeti održati u budućnosti, u ovako konkurent-

nom okruženju. Nadalje, pitanje je u kojem smjeru postaviti naše

ciljeve.

Hrvatska je, kao što je već rečeno, odredište u modi što pod-

razumijeva prolazni fenomen, te je opasno računati samo na

učinke mode da bi se konsolidirao naš trenutni uspjeh. Među

odredištima koje predstavljaju turističke velesile i kolijevke kul-

ture (Italija, Španjolska, Grčka), te zemljama koje su se pozi-

cionirale kao nova turistička odredišta (Tunis, Turska, Egipat,

Maroko), Hrvatska ima mogućnost pozicionirati se na novom,

originalnom polju autentičnosti.



Ograničenja hrvatske turističke ponude u odnosu na potražnju na

francuskom tržištu

Pomanjkanje hotelskih kapaciteta, neujednačena kvaliteta ho-

telske infrastrukture i usluge, te povećanje cijena najčešće su

pritužbe. Međutim, prema riječima turoperatora najveći pro-

blem predstavlja još uvijek nedovoljna zastupljenost frankofon-

skih turističkih radnika.

Reklamacije gostiju su najčešće vezane za hranu u hotelima, koja

je često jednolična i nimalo kreativna. Primjedbe dolaze i na

račun nedovoljne prilagodljivosti i pomanjkanja reakcija na želje

gostiju, kao i na račun uslužnosti i prijaznosti. Izvanpansionske

cijene, također, su predmet negativnih komentara. Određene

pritužbe stižu na ponašanje i postupanje hrvatske policije.

Reklamacije gostiju, iako postoje, nisu jako brojne što je veliki

kompliment za Hrvatsku. Naime, francuski gost je zahtjevan i

kao takav mjerodavan ocjenjivač, budući da u svojoj zemlji ima

na raspolaganju vrhunsku turističku ponudu.

Perspektive za daljnju ekspanziju tržišta

Hrvatska objedinjuje sve kriterije koje Francuzi traže pri oda-

biru odredišta: autentičnost, kulturnu baštinu, prirodne ljepote

i zaštićeni okoliš. Ovome treba dodati i interes za otkrivanjem

novog odredišta.

Više slobodnog vremena kojim raspolaže prosječan Francuz (rad-

ni tjedan od 35 sati) otvara nove mogućnosti. Oni putuju više

i češće, a novi trendovi potrošača – interes za okoliš, potražnja

za autentičnim proizvodima, veća potražnja za kulturnim

sadržajima, naša su prednost. Ovome treba dodati i preraspodje-

lu u odlascima u inozemstvo koja je uslijedila međunarodnim

događanjima, te koja favorizira putovanja u sigurnija i bliža eu-

ropska odredišta.

Što se može poduzeti da bi se ponuda i potražnja još bolje uskla-

dile?

Kada je u pitanju turistički proizvod, potrebno je pozitivno

usmjeriti razvitak ponude što znači:

– Nastaviti s obogaćivanjem turističke ponude koja odgovara

identitetu odredišta, kako na planu sadržaja (gastronomija, su-

veniri i dr.), kvalitete usluge, tako i na planu hotelske ponude

(osobito razvijanje manjih struktura, »hôtels de charme«).

– Očuvati autentičnost kao glavnu komparativnu prednost na

kojoj temeljimo našu komunikaciju.

– Razvijati svijest o važnosti usluge: »dotjerati« obuku turističkih

djelatnika na planu uslužnosti i raspoloživosti prema gostu.

Najbolja promidžba je zadovoljan gost!

– Ranije pripremati sezonu na terenu (primjedbe gostiju na po-

manjkanje sadržaja u izvansezoni).

– Poboljšati obuku turističkih djelatnika na planu uslužnosti,

raspoloživosti i entuzijazma prema gostima, uz razvijanje svijes-

ti o pojmu usluge. Također, neophodna je i veća zastupljenost

turističkih radnika koji govore francuski jezik. Bit naše komu-

nikacije je isticanje autentičnosti hrvatske prirodne i kulturne

baštine. Međutim, ova autentičnost se treba odnositi i na ljudske

resurse: čovjek, ljubazan, ponosan na svoju tradiciju koji je znao

odolijevati teškim i burnim razdobljima u vlastitoj povijesti i koji

danas sa svojim gostom želi podijeliti bogato kulturno nasljeđe.

Turizam nije samo komercijalna djelatnost koji ima za cilj brzo

zaraditi novac, već je instrument međusobnog upoznavanja i

zbližavanja naroda. Ova dimenzija mu omogućuje dugoročan

i održiv razvitak. U svjetlu sve većeg zbližavanja Francuske i

Hrvatske na političkom i ekonomskom planu, turizam je odigrao

značajnu ulogu.

Kada je u pitanju naš nastup na tržištu, neophodno je osigurati

pritisak na tržištu i nazočnost na planu oglašavanja.

U trenutku kada smo uspjeli plasirati odredište na francuskom

tržištu, ne smijemo se zadovoljiti postignutim, već moramo

nastaviti s još većim ulaganjima u oglašavanje jer djelujemo u

okružju gdje investicija naših direktnih konkurenata daleko na-

dilazi našu investiciju.

Kakav nam primjer može pružiti Francuska?

Primjer Francuske je u ovom slučaju vrlo zanimljiv i poučan.

Nakon velikog uspjeha kampanje »Bonjour!« koja slavi već de-

setu obljetnicu, komunikacija Francuske dobiva nove smjernice

na temu »Kvalitete dočeka/prijema« (»Qualité d’accueil«). Ovaj

koncept, koji je sastavni dio plana razvoja francuskog turizma

»Plan Qualité France«, počiva na ideji o važnosti i složenosti do-

brog prijema gosta, te će biti obilježen specifi čnim logotipom

(kao što je to bio slučaj s kampanjom »Bonjour!«).

Turizam u Francuskoj predstavlja 194.000 tvrtki s prome-

tom od 60 milijardi EUR-a. Ova privredna grana zapošljava

direktno 1 milijun ljudi i isto toliko na indirektan način. S

obzirom na važnost turizma kao privredne grane i s ciljem što

boljeg korištenja njezinog potencijala, Francusko ministarstvo

turizma je odlučilo poduzeti adekvatne mjere kako bi se Fran-

cuska kao odredište istaknula u odnosu na konkurenciju, u

očima domaćih i stranih turista. Kvaliteta usluge je određena

kao prioritet jer predstavlja ključni element koji može osigurati

dugoročan razvitak. Projekt »Plan Qualite France« je upravo

tako i zamišljen. Radi se o tome da se turističke aktivnosti mo-

derniziraju, što će poticati zapošljavanje i turistički razvitak, te

omogućiti turističkoj industriji prilagođavanje očekivanjima,

kao i novim ponašanjima potrošača. U 2004. je za ovu akciju

potrošeno 450.000 EUR-a. Radi se o vrednovanju »kvalita-

tivnih« strategija na lokalnoj i nacionalnoj razini, valorizaciji

uspješnih akcija, te stvaranju nacionalnog »labela« kvalitete.

Ovaj »label« će predstavljati mjerilo kvalitete za potrošače koji



t e m a b r o j a

će ih orijentirati u njihovim odabirima. Povrh toga, služit će za

promidžbu odredišta u inozemstvu, te predstavljati zajednički

nazivnik za sve odluke kada su u pitanju projekti i njihovo

fi nanciranje.

Projekt je sastavni dio već postojeće politike restrukturiranja

turističke ponude koja se organizira u partnerstvu s lokalnim

čimbenicima.

Nova struktura, »ODIT France« (»Observation, Développe-

ment et Ingénierie Touristique«), koju je 26. siječnja 2005.

predstavio javnosti francuski ministar turizma Leon Bertrand,

temelji se na partnerstvu između privatnih i javnih čimbenika,

te ima zadatak kreirati strategiju razvitka francuske turističke

ponude za razdoblje 2005. − 2015. Ova strategija će se uklopi-

ti u već postojeću marketing strategiju francuskog turističkog

ureda »Maison de la France«, te ima za cilj omogućiti Francus-

koj prilagođavanje novim zahtjevima međunarodnog turizma i

time poboljšati njezinu konkurentnost.

Promidžba odredišta u inozemstvu, također, je prioritet fran-

cuskih kompetentnih turističkih struktura. Radi se o vrlo

agresivnoj politici čiji je cilj povećati atraktivnost odredišta i

produžiti prosječnu dužinu boravka stranih turista. Turizam

je prva pozitivna stavka platne bilance (15,2 milijarde EUR-

-a) i ostvaruje 7% BDP-a. Francuska je prva receptivna zemlja

na svijetu (76 milijuna turista), ali tek treća (poslije SAD i

Španjolske) po fi nancijskim pokazateljima. Potencijal za raz-

vitak, dakle, postoji i treba ga iskoristiti. Budžet ministarstva

za turizam za 2005. je 72,59 milijuna EUR-a od kojih 44%

otpada na promidžbu odredišta u inozemstvu, tj. 28,1 milijuna

EUR-a.

Završna riječ

Ako se uzme u obzir izuzetno povoljna evolucija francuskog

tržišta zadnjih godina, možemo i nadalje očekivati pozitivan

razvoj, prvenstveno kroz konsolidaciju postignutih rezultata.

Stav turoperatora je izuzetno pozitivan u odnosu na potenci-

jal odredišta. Smatraju da smo stvorili odličan imidž, te po-

budili interes i potražnju publike, što je otvorilo put za veće i

raznovrsnije programiranje u brošurama. Turoperatori i nadalje

očekuju našu podršku u njihovom programiranju odredišta.

Nužno je nastaviti s dosadašnjim radom na planu komunikaci-

je, s pozitivnom projekcijom imidža putem oglašavanja i odno-

sa s medijima koji su doprinijeli dosadašnjim rezultatima.

Rezultati koje smo realizirali na francuskom tržištu uvjerili su i

profesionalce u Hrvatskoj u potencijal ovog tržišta, što je u ve-

likoj mjeri promijenilo njihov stav i odnos prema francuskim

partnerima. Mogućnosti pregovaranja i kvaliteta suradnje su se

poboljšavale istom dinamikom kojom se povećavao promet.

Sve veća zastupljenost frankofonskih turističkih radnika

svjedoči o interesu privrednih subjekata za francusko tržište i

otvara mogućnost njegovog daljnjeg napredovanja.

Kriteriji koji opredjeljuju Francuze u odabiru odredišta, te pro-

fi l gostiju i tržišta koji udovoljava našim strateškim ciljevima

ukazuju na potencijal i važnost ovog tržišta. Ako se uzme u

obzir da je globalno povećanje inozemnog turističkog prometa

u Hrvatskoj, moguće realizirati u najvećoj mjeri proširenjem

sezone, francusko tržište poprima u tom kontekstu posebno

značenje jer ono nudi daleko dulje i bolje popunjenje kapa-

citeta. Zanimljiva perspektiva razvitka ovog tržišta mogla bi se

realizirati otvaranjem zimskih programa za umirovljenike kao i

programa kulturnog karaktera tijekom čitave godine.

Od presudne je važnosti da Hrvatska zadrži sadašnju poziciju

i imidž kvalitetnog odredišta, te uspije odoljeti masovnom

turizmu, što bi narušilo bogatstvo i kvalitetu naše usluge i

ponude. Sudbina nekih konkurentnih odredišta u tom nam

smislu može poslužiti kao negativan primjer. Hrvatska ne smi-

je dopustiti bilo kakvu mogućnost uspoređivanja s odredištima

masovnog turizma (kao što je npr. Tunis). Uzrečica »Previše

turista uništava turizam; previše ponude uništava dobit« treba

poslužiti kao upozorenje.

Kada je u pitanju odnos prema gostu potrebno je srušiti još

uvijek postojeće barijere, koje su prepreka boljem upoznavanju

i otkrivanju hrvatskog mentaliteta (»âme croate«). Da bi gosti

postali i prijatelji koji će se sa zadovoljstvom vratiti, potrebno

im je pružiti »nešto više«.

Opasnost bi, u dogledno vrijeme, mogla proizaći iz nedovoljnog

poznavanja bogatstva i raznolikosti odredišta, povećanja broja

programa niže kategorije, te last minute ponuda, što bi moglo

voditi degradiranju odredišta i padu kvalitete imidža.

Neophodno je da Hrvatska nakon uspješnog tržišnog lansi-

ranja odabere najvišu moguću putanju s ciljem da postane uni-

katna, nepodložna modnim kretanjima, zahtjevna, u smislu da

je uvijek iznova treba posjećivati kako bi se otkrilo nešto novo.

»Novo odredište« Hrvatska, danas je na prekretnici. Da bi us-

pjeli u fazi konsolidacije, moramo dokazati da posjedujemo

bogatu ponudu i u to uvjeriti i publiku i turoperatore.

Na kraju željeli bismo citirati g. Bruna Galloisa, generalnog

direktora Marsans/Transtours koji je svoje prigodno izlaganje

na Danima hrvatskog turizma u Cavtatu zaključio sljedećim

riječima koje savršeno ilustriraju očekivanja francuskog

tržišta:

»Hrvatska je ’priča o uspjehu’ na francuskom tržištu, ali još uvi-

jek postoje velike mogućnosti za bolje rezultate. Kako bismo to

postigli, potrebna nam je vaša pomoć i suradnja. Francuzi žele

posjetiti i upoznati Hrvatsku; nemojte ih u tome obeshrabriti.

Vrsni ste profesionalci i imate prekrasnu zemlju – samo svojim

gostima poklonite osmijeh.«



Nakon rekordnih turističkih rezultata ostvarenih u 2004. godini,

pred naš turizam postavlja se izazov konsolidacije dostignutih ra-

zina obujma fi zičkog prometa, uz realizaciju porasta prometa na

tržištima na kojima je to u ovom trenutku moguće.

Iako buking na mnogim tržištima još uvijek nije otpočeo ili su

dostupni tek preliminarni rezultati prodaje turističkih aranžmana,

predstavništva i ispostave Hrvatske turističke zajednice obavile

su razgovor s najznačajnijim turoperatorima, osnovom kojih je

sačinjeno ovo izviješće.

Prve najave su u pravilu pozitivne, čak i na tržištima koja po-

sljednjih godina bilježe blage minuse u turističkim dolascima i

noćenjima. Za sada je izgledno očekivati da će po stopi porasta

prometa i u 2005. godini prednjačiti prošlogodišnji »pobjed-

nici«: Francuska, Skandinavija i Velika Britanija, iako uz nešto

niže indekse rasta. Ostala tržišta dat će očekivani doprinos uku-

pnom rezultatu s razinama prometa sličnim prošlogodišnjima, ili

predviđenim blagim porastom. Čak i na tržištu Poljske, najvećem

»gubitnikom« prethodnih godina vlada atmosfera umjerenog

optimizma, vezanog uz pozitivna ekonomska kretanja i jačanje

domaće valute.

Jedan od naših ovogodišnjih najvećih aduta bit će završetak

izgradnje prometnica, poglavito uzmemo li u obzir činjenicu da

dvije trećine stranih gostiju Hrvatsku posjećuje u individualnom

aranžmanu, a više od 90% ukupnih dolazaka u našu zemlju rea-

lizira se uz korištenje nekog od oblika cestovnog prijevoza. Pozi-

tivno je prihvaćena i činjenica da je velik broj hrvatskih hotelskih

poduzeća odlučio zadržati cijene na prošlogodišnjoj razini, no još

se uvijek čuju primjedbe na pojedinačne primjere nesrazmjera

između cijene smještajnih objekata i kvalitete koju nude.

Individualni segment prometa u ovom je trenutku gotovo

nemoguće precizno procijeniti, iako je interes na dosad održanim

sajmovima, ali i u predstavništvima i ispostavama Hrvatske

turističke zajednice povećan u odnosu na isto prošlogodišnje

razdoblje. Naravno, dolasci individualnih gostiju znatno su

fl eksibilnija kategorija od organiziranog prometa koji je deter-

miniran zakupljenim kapacitetima i ugovorenim charterima, no

ukoliko se zadrži ovakav trend interesa široke publike, možemo

očekivati rezultate u individualnom segmentu najmanje na razini

prošlogodišnjih.

Možemo zaključiti da svi preliminarni signali s tržišta govore u

prilog činjenici da je procjena dostizanja prošlogodišnjih rezul-

tata prometa uz mogućnost blagog povećanja na razini do 2%

objektivna, uz pretpostavku stabilnih međunarodnih okolnosti.

Tekstove priredili:

Zlatko Deželjin, direktor predstavništva HTZ-a u Njemačkoj

Miljenko Babić, voditelj ispostave HTZ-a u Münchenu

Klaudio Stojnić, direktor predstavništva HTZ-a u Italiji

Jelena Poklepović, voditeljica ispostave HTZ-a u Rimu

Goran Blažić, direktor predstavništva HTZ-a u Sloveniji

Mirjana Žilić, direktorica predstavništva HTZ-a u Češkoj

Željko Tončinić, direktor predstavništva HTZ-a u Austriji

Marin Skenderović, voditelj predstavništva HTZ-a u Mađarskoj

Agencija BrouwerBetist, Nizozemska

Bojan Baketa, direktor predstavništva HTZ-a u Poljskoj

Nora Henterova, voditeljica predstavništva HTZ-a u Slovačkoj

Josip Lozić, voditelj predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji

Dario Matošević, direktor predstavništva HTZ-a u Skandinaviji

Tomislav Mijatović, voditelj predstavništva HTZ-a u Švicarskoj

Ivica Sršen, direktor predstavništva HTZ-a u Belgiji

Mladen Falkoni, direktor predstavništva HTZ-a u Rusiji

Nevenka Komarica, voditeljica predstavništva HTZ-a u SAD-u

STAN

JE N

A TR

ŽIŠT

IMA

s t a n j e n a t r ž i š t i m a

stanje dobro.indd 21 3/9/05 2:59:59 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black



NJEMAČKAAktualni konjunkturni podaci:

1. Broj nezaposlenih:

– za siječanj 2005.: 5,04 milijuna (11,3%) – u isto vrijeme

prethodne godine bilo je 4,46 milijuna nezaposlenih

2. Infl acija:

– za 2004. godinu: približno 1%

3. Index potrošačkih cijena, promjene u odnosu na isto razdoblje

prethodne godine:

siječanj 2004.: +1,2%

veljača 2004.: +0,8%

ožujak 2004.: +1,1%

travanj 2004.: +1,7%

svibanj 2004.: +2,1%

lipanj 2004.: +1,7%

srpanj 2004.: +1,8%

kolovoz 2004.: +2,0%

rujan 2004.: +1,8%

listopad 2004.: +2,0%

studeni 2004.: +1,8%

4. Insolventnost u 2004. godini:

– broj prijavljenih insolventnih tvrtki u prvom kvartalu 2004.:

28.118

– usporedba s prvim kvartalom u 2003.: +15,4%

5. Bruto domaći proizvod:

– BDP: 552,8 mlrd. EUR-a

– usporedba s trećim kvartalom 2003.: +1,8%

– planirana stopa rasta BDP-a za 2005. godinu: 1,8%

Prema prognozama pet ekonomskih instituta u Njemačkoj, stopa

rasta BDP-a za 2005. godinu iznosit će 1,5%, što znači da ni u

ovoj godini nije realno očekivati jači gospodarski oporavak.

Iako prodaja turističkih aranžmana još uvijek nije doživjela puni

zamah i nema konkretnih pokazatelja, u razgovorima s turopera-

torima doznajemo sljedeće:

TUIUkupno gledano, buking je zasad na razini prošle godine. Ipak,

promatrano prema regijama stanje je varijabilno. Istra je trenutno

u dvoznamenkastom minusu, osobito odredišta Umag, Rovinj

i Pula. Navedeno uglavnom pripisuju neodgovarajućem odnosu

vrijednosti za novac. Ipak, zadovoljni su prodajom kapaciteta u

Rapcu, a osobito u Poreču. Kvarner je ukupno gledano u malom

plusu, a najbolje se prodaju Opatija i Novi Vinodolski. Slabije se za

sada prodaju Rab, Lošinj i Baška na Krku.

Dalmacija je zasad u malom plusu. Apsolutno se najbolje prodaju

»Riu Borak« i »Riu Bonaca« na Braču. Dubrovačko područje,

također, ostvaruje bolje rezultate nego prethodne godine, a oso-

bito ističu »Babin kuk«. U južnoj Dalmaciji samo na Korčuli

bilježe minuse i to, kako kažu, zbog lošeg stanja hotela. Srednja i

sjeverna Dalmacija bukiraju se dobro, a posebno ističu »Falken-

steiner« u Zadru.

Naglašavaju kako je prodaja dobra u onim hotelskim kućama

koje su točno defi nirale svoju poziciju, imaju ime i kvalitetu,

te nude kvalitetne sadržaje. Kod njih cijene ne igraju presudnu

ulogu, već ukupna kvaliteta.

ITS (REWE GRUPA)Zbog odsutnosti odgovornih osoba, točne podatke nije bilo

moguće dobiti. Od stručnih suradnika saznajemo da je buking

za Hrvatsku ukupno puno bolji u odnosu na isto prošlogodišnje

razdoblje.

MISIRUkupni dosadašnji buking je nešto slabiji nego prethodne go-

dine (–2%). Zadovoljni su dosadašnjim bukingom avionskih

programa. Autoprogram se prodaje nešto slabije. Svoje su kapa-

citete u određenoj mjeri povećali, te bez obzira na trenutačni mali

zaostatak očekuju bolje rezultate nego u 2004. godini. Ističu i

zadovoljstvo ukupnom razinom cijena koje su uglavnom ostale

na nepromijenjenoj razini.

NECKERMANN (Thomas Cook)U segmentu autoprograma buking je za sada bolji nego prethod-

ne godine. Po regijama, Istra je u manjku od oko 2%, a prosjek

najviše pogoršava Pula (politika cijena). Rovinj i Umag prodaju

se dobro, Poreč puno bolje nego prethodne godine, dok se daleko

najbolje prodaje Rabac.

Prodajom kapaciteta na Kvarneru, također, su vrlo zadovoljni.

Posebno ističu dobru prodaju u Lovranu, Moščenićkoj Dragi,

Novom Vinodolskom i Rabu. Malo slabije se prodaju Crikvenica

i Opatija.

U segmentu avionskih programa nisu zadovoljni aktualnim sta-

njem bukinga. U programima na splitskom, te dubrovačkom aero-

dromu bilježe dvoznamenkasti minus. Takvo stanje opravdavaju

»visokim cijenama«, no ipak očekuju poboljšanje rezultata.

DER/ADACUkupno je buking u malom minusu. Posebno ističu loše stanje

prodaje u Istri i to za Umag, Pulu i Rovinj gdje, kako naglašavaju,

cijene ne odgovaraju standardima. Kao primjer dobre prodaje u

Istri ističu Poreč i Rabac.

U Dalmaciji su zadovoljni prodajom za područje Splita, dok su

na jugu i sjeveru Dalmacije, također, u malom minusu. Ipak sta-

nje se u zadnjih nekoliko dana popravlja, pa vjeruju da će dostići

lanjske rezultate.

ID RIVA TOURS Buking je na razini prošlogodišnjeg, iako je katalog izašao nešto

kasnije. Posebni programi (krstarenja i biciklističke ture) prodaju

se vrlo dobro. Posezonski buking je, također, vrlo dobar.

stanje dobro.indd Sec1:22 3/9/05 3:00:02 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black


FTIBuking za odredište Dubrovnik je dobar, ali buking za odredište

Zadar, koji je novi u programu, još uvijek je usporen. Izdali su

poseban katalog »Ich fahr Urlaub« za automobiliste (Istra, Kvar-

ner, Zadar).

Bemex ReisenBuking je na nivou prošlogodišnjeg.

Reisebüro GusicBuking je na nivou prošlogodišnjeg, a najveći dio se odnosi na

privatni smještaj.

Reisebüro TomicBuking je za 12% bolji u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prodaja predsezonskih aranžmana do početka lipnja je izvrsna.

Reisebüro Zlataric

Zadovoljni su bukingom i interesom potencijalnih gostiju. Prvi

let za Zadar kreće 2. travnja 2005. godine.

ALPETOURBuking je na nivou prošlogodišnjeg. Predsezonski aranžmani u

Istri prodaju se nešto slabije nego prošle godine. Kružne ture pro-

daju se dobro.

BigXtraVrlo su zadovoljni bukingom za odredište Dubrovnik. Buking

za novo odredište u programu (Zadar) ne ide prema očekivanju,

te najavljuju studijsko putovanje agenata kako bi poboljšali pro-

daju. Ovaj turoperator najveći dio aranžmana prodaje putem in-

terneta i TV-a.

VEDUTAOvaj turoperator je 25. siječnja 2005. prijavio stečaj. Poslovanje

tvrtke (bez dugova) preuzima tvrtka istog imena sa sjedištem u

Švicarskoj, a njemačka VEDUTA će samo posredovati u prodaji

njihovih aranžmana. Prema izjavi vlasnika tvrtke u stečaju, gos-

podina Gogalle, nastale dugove u Hrvatskoj nastojat će vratiti

obročno iz tekućeg poslovanja.

Temeljem dosadašnjih podataka, možemo zaključiti da je buking

za Hrvatsku uglavnom na prošlogodišnjoj razini. Za sada se ne

radi o velikim brojkama pa ni precizniji zaključci nisu mogući.

Turoperatori ne spominju značajnije povećanje cijena, ali u nekim

slučajevima još postoji nerazmjer između cijena i onoga što se za

njih dobiva. Sveukupno ozračje je za sada pozitivno i uglavnom se

očekuju bolji rezultati. Nijemci su u prošloj godini na turističkim

putovanjima potrošili 59 mlrd. EUR-a, što je za milijardu više

nego u 2003. godini. Također, »Reiselust«, odnosno spremnost

za putovanja ne opada. Ipak, zbog relativno nepovoljne ekonom-

ske situacije Nijemci će i ove godine dobro promisliti prije nego

donesu odluku o odabiru odmorišnog odredišta.

ITALIJANiska infl acija i lagani porast proizvodnje omogućuju relativnu

stabilnost potražnje, kako za dobrima široke potrošnje, tako i za

turističkim uslugama u 2005.

Prema ispitivanjima, koje je za potrebe udruge Federalberghi

(talijanska udruga hotelijera) obavio Institut Nexus, svaki drugi

Talijan prošle godine nije otputovao na ljetni godišnji odmor. U

Italiji se smatra da je 2004. bila negativna godina za turistički

sektor. Prema podacima Federalberghi-Nexus, 26 milijuna Tali-

jana nije otputovalo na godišnji odmor: 11 milijuna zbog eko-

nomskih poteškoća, 5,5 milijuna zbog obiteljskih razloga i 4,4

milijuna zbog poslovnih obaveza.

U 2004. u inozemstvo je otputovalo 19,2 milijuna Talijana, što

Italiju svrstava na četvrto mjesto po broju putnika na godišnjem

odmoru zemalja EU, nakon Njemačke, Velike Britanije i Fran-

cuske. Podaci ENIT-a i UIC-a govore da je u 2004. na godišnji

odmor, 27% Talijana otputovalo organizirano, a 67% individual-

no. Za 2005. podaci ENIT-a i UIC-a predviđaju pozitivan trend

outgoinga s porastom od oko 2%.

Na godišnjem odmoru Talijani su koristili sljedeći smještaj:

49,5% hotele, 15% stanove u najmu, 12% turistička naselja,

12% smještaj kod prijatelja/rodbine, 11% vikendice, 6% stan u

vlasništvu, 6% kampove, 4,5% agroturizam itd.

Prosječni boravak bio je 12 dana, uz potrošnju za odmor od

1.383 EUR-a (put, boravak i zabavu), što iznosi 115 EUR-a po

osobi dnevno.

Svi turoperatori Italije (ima ih preko 40) koji su do sada pro-

gramirali Hrvatsku pripremaju katalog za ljeto 2005. (distribuci-

ja se očekuje koncem travnja, a kataloška prodaja nakon uskrsnih

blagdana). Kontaktirajući nekoliko najvećih turoperatora doznali

smo da u sezoni 2005. očekuju povećanje ukupnog broja put-

nika 1-2% u prodaji pojedinačnih aranžmana i oko 10-15% u

prodaji grupnih aranžmana. Neki turoperatori već sada bilježe

značajne poraste u prodaji grupnih aranžmana koje dostižu i do

50% povećanja. Ostvarenje porasta pojedinačnih aranžmana

vežu se na kratkoročni buking i raspoložive kapacitete, kao i na

povećanje bukinga za bliža odredišta zbog terorizma i vremenskih

nepogoda na Dalekom istoku. Mišljenja su da će mnogi gosti u

sezoni 2005. i nadalje tražiti bliža i sigurnija odredišta.

Najava svih turoperatora, koji su prošle godine uveli charter letove za Hrvatsku, je da će i ove godine nastaviti s programima.

Bilježimo i najavu novog turoperatora iz Marsale (Sicilija) »Mare

e Sole« koji ove godine po prvi puta programira Hrvatsku i uvodi

charter letove za Pulu i Split. »Jumbo Tours« iz Siracuse (Sicilija)

i ove godine organizira školske ekskurzije charter letovima (8 od-

lazaka za Split) i svoju ponudu, osim srednjoškolcima, nude i

osnovnoškolcima.

Pomorska povezanost iz sjeverne, srednje i južne Italije bit će znat-

no poboljšana: SNAV potvrđuje vezu Pescara – Starigrad − Split

znatno većim katamaranom (mogućnost prijevoza i autobusa), te

Ancona − Split. Za ovu sezonu uvodi se nova linija katamaranom

Ancona − Zadar (mogućnost prijevoza automobila). Jadrolinija

pregovara s regijom Abruzzo o uvođenju nove trajektne linije Pes-

cara – Split (ukinuta 1995). ENEMAR, nova kompanija, uvodi

trajektnu liniju Venezia – Split.

Na osnovu svih iznijetih podataka sigurni smo da će i ove godine




talijansko tržište dati značajan doprinos uspješnosti sezone 2005.

Očekujemo dobru turističku godinu s talijanskog tržišta, sličnu

prošlogodišnjoj s blagim povećanjem koje bi se moglo kretati u

rasponu do 2%.

SLOVENIJAS obzirom da je vrlo rano za bilo kakve ozbiljnije procjene

turističke sezone 2005., te većina turoperatora i agencija nerado

daje točnije podatke, može se govoriti samo o prvim naznakama,

a one su za sada pozitivne. Naime, skoro svi turoperatori izašli

su s katalozima vrlo rano, uglavnom tijekom siječnja i već bilježe

zadovoljavajući buking za ovo doba godine. Svi nude brojne

popuste za brzi, fi rst minute buking, i naročito ističu, za razliku

od prethodnih godina, vrlo dobru suradnju i vrlo umjerena ili čak

nikakva povećanja cijena od strane nositelja turističke ponude u

Hrvatskoj, što znači da su profesionalno i korektno, te nadasve

oprezno procijenili situaciju na tržištu i konkurenciju. Sve nave-

deno ukazuje da bi rezultati na slovenskom tržištu u nadolazećoj

turističkoj sezoni mogli biti vrlo dobri. Na to se nastavlja i

značajan interes potencijalnih putnika u samom predstavništvu,

iako zimski mjeseci i raspored školskih praznika populaciju ori-

jentiraju na zimske, uglavnom skijaške aranžmane.

Uz sve pozitivne naznake, treba napomenuti da, naročito u pred-

sezoni, većina agencija nudi vrlo povoljne aranžmane u mediter-

anskim, konkurentskim odredištima – Grčkoj, Tunisu, Egiptu,

Malti, Turskoj i Bugarskoj. S obzirom da se konkurenti vrlo agresiv-

no promoviraju u svim medijima – televiziji, radiju i časopisima,

našim nositeljima turističke ponude – hotelijerima, privatnom

smještaju, sustavu turističkih zajednica predlažemo obraćanje

posebne pozornosti na kvalitetu i sadržaj predsezonskih, kultur-

no-zabavnih i sportskih, te ostalih turističkih sadržaja, koje treba

u dogovoru s agencijama na tržištu i predstavništvom Hrvatske

turističke zajednice u Sloveniji pojačano medijski promovirati i

prezentirati. Ovo je posebno važno u kontekstu činjenice da se u

prošloj godini jedini veliki pad, koji nas je potom pratio cijelu se-

zonu dogodio upravo u svibnju. Razlog za to bile su brojne, vrlo

povoljne ponude za konkurentska odredišta, koja su nudile agen-

cije povezane s niskobudžetnim avioprijevoznicima. Ove godine

je predviđen još veći broj poleta navedenih prijevoznika, pa je

upravo zbog toga važno da se i promocija Hrvatske, kao izuzetno

zanimljivog turističkog odredišta u predsezoni (nacionalni par-

kovi, kultura, zabava, sport, gastronomija...) podigne na mnogo

višu razinu. To bi bilo višestruko isplativo ulaganje, s obzirom

na mogućnosti za proširenje sezone u kontekstu kompenzacije

visokih fi ksnih troškova koji prate turizam kao djelatnost.

U tom smislu, potrebno je istaknuti da se primjećuje aktivniji i

agresivniji pristup mnogih dijelova sustava turističkih zajednica,

koji planiraju brojnije i kvalitetnije promocije po cijeloj Sloveniji,

što sve daje dobre izglede da će se ovogodišnji naš cilj na ovom, za

nas izuzetno važnom tržištu, dostići, a on je ponavljanje do sada

najuspješnije turističke godine 2003., odnosno povećanje 4-5%

u odnosu na prethodnu godinu.

ČEŠKASezona prodaje turističkih aranžmana 2005. započela je na

češkom tržištu ranije nego ikad: turoperatori su sa svojim kata-

lozima i ponudom za 2005. godinu izašli već u listopadu, a do

prvog ovdašnjeg međunarodnog turističkog sajma GO, održanog

u Brnu od 13. do 16. siječnja, gotovo svi su imali gotove kataloge.

Tako je i prodaja započela prije Božića, pa je upravo na ovome

tržištu reklamiran kao prigodan dar za Božić kupnja putovanja

ili ljetovanja (Darujte si odmor pod bor!). Osim toga, jako se

reklamirao i fi rst minute buking, tj. niz pogodnosti i popusta

za one koji svoj odmor za 2005. godinu kupe do kraja siječnja.

Nudili su se primamljivi popusti, besplatan put, boravak za djecu

i sl.

Prema izjavama turoperatora, sakupljenim na prvom turističkom

sajmu GO, svi su uglavnom zadovoljni kako je prodaja počela

i krenula, a neki govore i do 20% većem zanimanju i bukingu

nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, prema nekim dru-

gim stručnim turističkim izvorima ljudi ne kupuju aranžmane na

prve popuste, već kažu da će svoj odmor za svoj novac kupovati

kada oni to budu htjeli. Izračuna li se popust na fi rst minute i onaj na last minute, dođe se do približno iste cijene, s time da

ako pričekaju do posljednjeg trenutka imaju mogućnost većeg i

šireg izbora. Potencijalni turist se ne boji da neće naći povoljan

aranžman u vrijeme kad on to bude želio.

Česi putuju sve više, a svake godine značajno raste broj onih

koji odmor provode u inozemstvu (2004. – 3,6 milijuna). Sve

više ih putuje na odmor (i u inozemstvo) dva puta godišnje:

jednom ljeti, a jednom zimi (skijanje ili zimsko sunce). Tako ih

je, primjerice, u vrijeme tsunamija u nepogodom pogođenim

krajevima bilo nekoliko tisuća. Češki turisti na ljetni odmor

sve manje putuju radi izležavanja na suncu, sve veće zanimanje

je za svim mogućim vrstama aktivnog odmora. Računa se da

trećina Čeha, koji na odmor putuju organizirano, provodi svoj

odmor aktivno.

Procjenjuje se da bi posredstvom organizatora putovanja u ino-

zemstvo u 2005. moglo otputovati 405.000 Čeha. Prema trenut-

no dostupnim podacima, prosječan ljetni boravak u Hrvatskoj

stoji 8.000 Kč (manje od 300 EUR-a), dok isto takav na jahti,

uključujući plovidbenu dozvolu stoji najmanje 20.000 Kč (700

EUR-a). Ponude aktivnog odmora diljem svjetskih odredišta

kreću se u nevjerojatnim rasponima cijena od samo 5.000 (150

EUR-a) do 100.000 Kč (3300 EUR-a, primjerice, za duže plani-

narsko putovanje na Himalaju).

Građani Češke imaju sve više novca koji troše na skuplje odmore

i putovanja, a rastuće zanimanje za aktivnim odmorom u suglasju

je s promjenom u načinu života. Danas se ljudi na odmoru znat-

no više kreću, upoznaju okoliš, kulturne i prirodne spomenike,

a sve manje isključivo odmara na plaži ili uz bazen. Češki turisti,

kao i njihovi kolege iz ostalih zapadnih i europskih zemalja, na

odmoru »investiraju« u izlete, najam opreme za vodene sportove

ili za tečajeve, primjerice windsurfi nga ili skijanja na vodi.



Što se zanimanja za odmor u Hrvatskoj tiče, individualna kli-

jentela već sada pokazuje veliko zanimanje. Odmah nakon

novogodišnjih praznika porastao je broj individualnih posjeta, a

posebice zahtjeva putem elektronske pošte. Ako se »po jutru dan

poznaje«, sve govori u prilog tomu da će Hrvatska i ove godine

zadržati vodeću poziciju na listi inozemnih odredišta.

AUSTRIJAOpća gospodarska i politička situacija bilježi blagi pozitivni

trend, raste društveni proizvod, primanja i zaposlenost, većih

političkih razmirica među strankama uglavnom nema, ali su

razmirice između sindikata (radnika i službenika) i poslodavaca

i dalje zaoštrene.

Naime, visoko stručna radna snaga iz Austrije se teško zapošljava

u vlastitoj zemlji jer je skupa i proizvodnja se sve više seli u zemlje

s jeftinijom radnom snagom, tako da je u tom segmentu neza-

poslenost u porastu.

Prema pokazanom općem interesu potencijalnih turista, potražnja

za turističkim putovanjima u 2005. godini neće se bitno promi-

jeniti. Doduše, udio ljetnih dužih putovanja radi odmora (više

od 4 dana trajanja) se u ukupnim putovanjima lagano smanjuje,

a putovanja u prosjeku nešto kraće traju. Kratka putovanja (1-4

dana trajanja) povećavaju svoj udio u ukupnom broju putovanja.

Rastu i putovanja po Austriji, te avionska putovanja pogotovo

ona u dolarska odredišta, osim u zemlje Azije zbog tamošnje

prirodne katastrofe.

Prodaja aranžmanskih putovanja je zasad skromna jer su tek izašli

ili još izlaze ljetni katalozi organizatora putovanja na tržište. Prve

su vijesti o prodaji različite jer jedni javljaju lagani pad, a drugi

lagani porast prodaje u odnosu na 2004. godinu, a Hrvatska dijeli

sudbinu ostalih odredišta za automobilska i obiteljska putovanja

prema Mediteranu.

Terra SalzburgIako su im katalozi u prodaji još od prosinca 2004. godine, nisu u

mogućnosti dati konkretne podatke o prodaji. Opći podaci govo-

re o prodaji sličnoj prošlogodišnjoj. O stanju bukinga će više

moći reći početkom ožujka.

Gruber GrazJavljaju porast bukinga od 5%, iako kažu kako je još prerano za

optimizam budući da je buking tek počeo. Ipak, ocjenjuju opću

tržišnu situaciju boljom, te vjeruju u lagani porast opće potražnje

putovanja kao i potražnje putovanja za Hrvatsku.

Adria WienIako je buking tek počeo, kao specijalist za Hrvatsku, osjećaju

lagani pad potražnje putovanja za Hrvatsku.

Springer-Dengg Klagenfurt-GrazJavljaju dobru prodaju grupnih putovanja, dok je individualna

potražnja još uvijek slaba.

ITS WienJavljaju opet porast prodaje aranžmana za Hrvatsku, mada sma-

traju kako je još prerano za neku optimističnu prognozu 2005.

godine.

Blaguss WienPodatke o broju bukiranih gostiju nikome ne daju (ni analize za

stručni tisak), opći buking im je dobar, iako i oni misle kako je

još rano za konkretnu procjenu potražnje.

MAG WienOcjenjuje kako je još prerano za ocjenu bukinga.

Hrvatska je 2004. godine postigla u Austriji primjetljiv uspjeh

jer je prema rezultatima istraživanja tržišta i prema statistici po

broju putovanja radi odmora opet zauzela drugo mjesto i to iza

Italije, te ispred Grčke, Njemačke, Španjolske, Turske i ostalih

odredišta.

Ipak, u 2005. se potencijal austrijskog tržišta očito ne povećava

(nema novih, niti imućnijih gostiju), konkurencija je, kako ona na

Mediteranu sa 1.500.000 novih kreveta, tako i ona dalekih dolar-

skih odredišta, kvalitetom, cijenom i promocijom sve prisutnija

na tržištu. Unatoč izbjegavanja azijskih odredišta zbog tamošnje

prirodne katastrofe, spomenuti parametri osobito će se osjećati u

razdoblju izvan glavne sezone (cijeli lipanj do sredine srpnja i od

sredine kolovoza), pa u Hrvatskoj, uz razvoj infrastrukture (ceste,

autoputovi, pročišćivači otpadnih voda, garaže-parkirališta), sezon-

skim uvjetima treba posvetiti više pažnje: prilagoditi izvansezon-

ske cijene smanjenom potencijalu potražnje na način kako to radi

konkurencija, osigurati sve pravovremene informacije za potenci-

jalne turiste pogotovo one o cijenama, svim voznim redovima, te

kalendarom zbivanja u turističkim mjestima, prilagoditi promociju

u medijima promociji konkurencije, koristiti zadovoljnog gosta za

promociju kako objekta tako mjesta i odredišta, očuvati ekološke

prednosti turističkog okruženja u Hrvatskoj.

MAĐARSKAU Mađarskoj na početku godine nema značajnijeg bukinga, tržište

uglavnom miruje, ali se turoperatori intenzivno pripremaju za

predstojeću sezonu. Pripremaju se katalozi, te nastupi na sajmovi-

ma diljem Mađarske. Svakako je najznačajniji turistički sajam u

Mađarskoj tradicionalni UTAZAS (prošle godine preko 70.000

posjetitelja), koji se održava u Budimpešti od 17. do 20. ožujka

i na kojem većina turoperatora promovira svoje kataloge. Slijedi

sajam nautike Boat Show (prošle godine također više od 70.000

posjetitelja), koji se održava od 3. do 6. ožujka. Ostali značajniji

lokalni, županijski, turistički sajmovi održavaju se u Kaposvaru

(prošle godine oko 10.000 posjetitelja) od 11. do 13. veljače, u

Pečuhu (prošle godine oko 8.000 posjetitelja) od 4. do 6. ožujka

i u gradu Nyiregyhaza (prošle godine oko 10.000 posjetitelja).

U Debrecenu (prošle godine oko 10.000 posjetitelja) se održava

turistički sajam od 24. do 26. ožujka, u Miskolcu (prošle godine

oko 15.000 posjetitelja) od 31. ožujka do 2. travnja, u Szege-




du (prošle godine oko 7.000 posjetitelja) od 1. do 3. travnja, u

Kecskemetu (prošle godine oko 9.000 posjetitelja) od 8. do 9.

travnja, te u Veszpremu (prošle godine oko 9.000 posjetitelja) od

9. do 10. travnja.

I ove godine se sa svojim katalogom prvi pojavio HBC, specijalist

za Hrvatsku. Iz kataloga se može vidjeti da je ponuda modifi ci-

rana u odnosu na prošlu godinu – daleko je više posebnih pro-

grama. Značajnije je smanjena ponuda privatnog smještaja, ali je

zato veća ponuda hotelskog smještaja.

Nekoliko dana nakon HBC-a sa svojim katalogom pojavio se

Neckermann i to s bogatijom ponudom hrvatskih programa u

odnosu na prošlu godinu.

Nakon HBC-a i Neckermanna sa svojim katalogom pojavio se

Cartour. Ovaj turoperator se značajnije posvetio Hrvatskoj ti-

jekom prošle godine, a svoju ovogodišnju ponudu, također,

temelji na »hrvatskim« programima. U katalogu je veća ponuda

privatnog smještaja u odnosu na hotelski.

Adriatica Kft, koji se tijekom prošle godine, također značajnije

orijentirao prema Hrvatskoj, ove godine najavljuje i otvorenje

vlastitih poslovnica, te se tako osim veleprodaje želi posvetiti i

maloprodaji turističkih aranžmana.

Za nekoliko dana, sa svojim katalogom će se pojaviti i Utas Tours,

također jedan od najvećih specijalista za Hrvatsku. Najavljuje

kako će u katalogu omjer hotelske i privatne ponude biti 70:30,

kako neće širiti ponudu, no kako će promjena svakako biti: u

katalog nije uvrstio partnere s kojima je prošle godine imao manji

promet, one koji su za 2005. značajnije povećali cijene, te one

kod kojih je evidentna »gotovo tradicionalna neposlovnost«,

kako to navodi direktor i vlasnik Laszlo Komaromi. Pojašnjava,

također, kako s katalogom čeka zbog neizvjesnosti oko sudbine

mađarske valute (prijepori na relaciji vlada – središnja banka).

Ove godine očekuje porast prometa 5-8%. Budući se radi o jed-

nom od najuglednijih mađarskih specijalista za Hrvatsku, tvrtki

koja svoje obveze obavlja redovito i svojim hrvatskim partnerima

ne duguje sredstva, vrijedi obratiti pozornost na opaske gospodi-

na Komaromija: hotelijerima savjetuje veću pozornost prema po-

dizanju razine kvalitete usluge, što je po njemu važnije od podiza-

nja kvalitete objekata. Posebno apelira na »topliju komunikaciju s

gostima« − neljubazan i neprofesionalan odnos prema gostu kvari

sve što se promocijom Hrvatske i hrvatskog turizma postiže.

Ostali najznačajniji turoperatori svoje će kataloge prezentirati

neposredno prije ili tijekom održavanja sajma UTAZAS – TUI,

Terra Reisen, Ibusz, Kompas, OTP Travel, Questor Travel, La

Grotta, Vista, Isztria Tours, Isztria Tours 94, Andora. Uglavnom

najavljuju podjednaku ili malo širu ponudu Hrvatske u svojim

katalozima, ali gotovo svi očekuju veći promet s Hrvatskom u

odnosu na prošlu godinu.

Niti ove godine, budući se radi o prodaji putem interneta, Adria-

tica.net neće objavljivati katalog, međutim sve ostale pripreme su

obavljene: obišli su partnere u Mađarskoj i sklopili nove ugovore,

kako s nekim medijima tako i s nekoliko mađarskih turoperatora.

Najavljuju veći promet s mađarskog tržišta, kane zaposliti djelat-

nika koji govore mađarski, što je po njima jedan od najvažnijih

uvjeta za uspješno poslovanje na mađarskom tržištu. Podsjećamo,

prošle godine su više nego udvostručili promet i ostvarili preko

7.000 dolazaka iz Mađarske.

NIZOZEMSKAIako u ovom trenutku nije moguće dobiti podatke o stanju

bukinga za Hrvatsku od strane turoperatora, inicijalne na-

jave su optimistične. Prošlogodišnje NIPO statistike u kojima

sudjeluju svi značajniji turoperatori u Nizozemskoj pokazuju

19% povećanja u prodaji naših odredišta i to: 24% povećanja

avionskog prometa, 1% povećanja autobusnih programa i 21%

povećanja automobilskih programa. Prve NIPO statistike za

2005. godinu bit će dostupne tek tijekom ožujka, te zasad samo

možemo govoriti o prognozama i očekivanjima turističkih pro-

fesionalaca.

Povećan interes publike i organizatora putovanja za Hrvatsku,

primijećen je već na sajmu Vakantiebeurs 2005 organiziranom

početkom siječnja. Navedeno govori u prilog činjenici da će

Hrvatska nastaviti s rastom prometa, kako u segmentu orga-

niziranih putovanja, tako i u segmentu individualnih dolazaka

nizozemskih gostiju.

Čak 72 organizatora putovanja u ovom trenutku programi-

raju Hrvatsku, što predstavlja dobru osnovu za porast obujma

fi zičkog prometa u ovom spomenutom segmentu. Unatoč prošle

godine prisutnom trendu porasta popularnosti putovanja u

daleka i egzotična odredišta, očekuje se da će Hrvatska zadržati

trenutačnu vrlo dobru tržišnu poziciju.

Najznačajniji turoperatori s »hrvatskim« programima u 2005. su:

ID Riva, OAD, De Jong Intra, VacanceSelect, Vrij Uit i Hol-

land International. Hrvatska je novost u programima sljedećih

turoperatora: Pavarua, Novasol, Canvas (kamping), Tight Lines

(ribolovni turizam). Također valja spomenuti da De Jong Intra

i Holland International značajno proširuju programe za naša

odredišta, te su za Hrvatsku izdali i posebne brošure (24 i 70

stranica). Nakon programa za Istru, GoGo u program uvodi i

Dalmaciju. GoGo je ujedno i jedini turoperator koji će tijekom

2005. godine nuditi charter aranžmane za hrvatska odredišta i to

letove iz Amsterdama za pulski aerodrom.

Naravno, i u ovoj godini možemo očekivati velik broj individu-

alaca koji rado koriste cestovni prijevoz, te velik broj gostiju

koji će posjećivati kampove i za dolazak na naša odmorišta ko-

ristiti cestu. U tom smislu, dodatnu stimulaciju predstavljat će

izgradnja prometnica čiji je završetak predviđen za lipanj ove

godine.

Za zaključiti je da rast obujma fi zičkog prometa s nizozemskog

tržišta od 10-15%, uz pretpostavku stabilnih međunarodnih



okolnosti, predstavlja realnost, čime će se Nizozemci još više

približiti pokazateljima iz 1990. kada je našu zemlju posjetilo

gotovo 300.000 nizozemskih gostiju, uz ostvarenje 2,5 milijuna

noćenja.

POLJSKAPrema podacima Instituta za turizam Republike Poljske u 2004.

godini zabilježeno je 37,2 milijuna prelazaka Poljaka preko grani-

ce, što je 3,9% manje nego u istom razdoblju 2003. godine. Iz

priloženog grafi kona vidljivo je da je negativan trend prelazaka

poljskih građana preko granice u inozemstvo prisutan od 2000.

godine (53,1 milijuna), no istovremeno amplituda pada se sma-

njuje prema 2004. godini.

Izvor: GUS (Državni ured za statistiku) i poljska granična policija

Važno je napomenuti da se navedeni podaci odnose na sve vidove

(motive) prelaska poljskih građana u inozemstvo (trgovanje, pos-

jeta rodbini i prijateljima, godišnji odmori, službena putovanja i

sl.) i da su u njima uključeni, ali ne i točno evidentirani i »turisti«

koje poljski Institut za turizam defi nira kao osobe koje su naj-

manje jednu noć provele izvan Poljske.

Uzroci navedenih negativnih kretanja leže u teškoj gospodar-

skoj situaciji koja u Poljskoj traje u zadnjih nekoliko godina i

tek u drugoj polovici 2004. godine pokazuje blagi oporavak ili

bolje reći zaustavljanja negativnih trendova. Prema dostupnim

makroekonomskim pokazateljima (Izvor: GUS), godišnji bruto

proizvod u 2004. godini bilježi stopu od 5,6% rasta u odnosu

na 2003. godinu (plan Vlade RP iznosio je 5,3%), rast industrij-

ske proizvodnje iznosi 14%, stopa nezaposlenosti iznosi za 2004.

godinu 19,1% (0,5% manje nego 2003. godine). Došlo je i do

stabiliziranja tečaja poljske zlote u odnosu na EUR.

Navedeni monetarni trendovi jačanja poljske zlote u odnosu na

EUR i blagi pozitivni gospodarski pomaci u 2004. godini osnova

su za umjereni optimizam kada je riječ o turističkim kretanjima

(outgoingu) s poljskog tržišta u 2005. godini.

Puštanje u promet novoizgrađenih dionica autocesta u Hrvatskoj

i odrađena promocija u svezi njih na poljskom tržištu, uz već

spomenute pozitivne pomake u ekonomskom okruženju, razlog

su za umjereni optimizam stručnjaka i temeljna pretpostavka na

kojoj poljski turoperatori (kada je riječ o organiziranom prome-

tu) i predstavništvo Hrvatske turističke zajednice (kada je riječ o

individualnim turistima) baziraju procjene za 2005. godinu.

Jedan dio poljskih turoperatora koji imaju Hrvatsku u ponudi

za 2005. godinu (Adriatyk, Rego BIS, Neckerman, Open Travel)

već je obavio prezentacije kataloga za svoje stalne i potencijalne

agente, a reakcije su pozitivne i optimistične. Očita je promjena u

padu ponude paket aranžmana za prijevozom autobusom u korist

paket aranžmana s vlastitim prijevozom. Predstavništvo Hrvatske

turističke zajednice u Poljskoj je predviđajući ovakav trend osigu-

ralo i već distribuiralo veću količinu promidžbenih materijala

(autokarte, turističke informacije, plakate, posebne CD prezen-

tacije, promo fi lmove i ostale brošure) za potrebe turoperatora i

njihovih agenata. O počecima bukinga još je prerano govoriti i

prve brojke možemo očekivati u ožujku.

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj, bilježi

kao nikada do sada tako veliki broj (i nikada do sada tako rano)

individualnih upita o mogućnostima i uvjetima smještaja, prije

svega u privatnom smještaju.

Prateći situaciju na poljskim turističkim internetskim portalima

bilježimo slične trendove. Puno ranije nego prijašnjih go-

dina Poljaci traže informacije o mogućnostima smještaja u

Hrvatskoj, navodeći tipove smještaja koji ih interesiraju i ter-

mine kada se namjeravaju uputiti u Hrvatsku. Poslije Egipta,

Hrvatska je na drugom mjestu kada je riječ o upitima na polj-

skim turističkim internetskim portalima. U sve većem broju

na portalima se pojavljuju i agencije iz Hrvatske koje nude

smještaj i mnogo informacija o mjestu boravka, te niz drugih

korisnih informacija.

Godinu 2004. je u Poljskoj obilježila prava revolucija jeftinih,

tzv. low fare aviokompanija, koje su prevezle oko 1.200.000

poljskih putnika. Na poljskom nebu sada leti šest takvih kom-

panija, a u 2005. godini još dvije do tri kompanije toga tipa let-

jet će s poljskih aerodroma. Riječ je o kompanijama iz zemalja

EZ-a, koje koriste potpisane ugovore o »slobodnom nebu« i

povezuju poljske aerodrome s odredištima u EZ-a. Prognoze

(IATA) govore da će se broj putnika do 2006. godine koji iz

Poljske budu letjeli navedenim avioprijevoznicima udvostručiti,

a do 2010. godine učetverostručiti. S time u svezi treba istaći da

je sve veći broj upita poljskih turista kada će između Poljske i

Hrvatske početi letjeti jeftini avioprijevoznici. U razgovorima s

predstavnicima jeftinih aviokompanija u Poljskoj saznajemo da

je problem u nepostojanju sporazuma o uspostavi takvih linija

između Poljske i Hrvatske, no da njihove projekcije govore o




interesu Poljaka za letovima za Hrvatsku, te da su spremne vrlo

brzo organizirati letove s poljskih aerodroma prema Jadranu kada

se sporazum potpiše.

Na kraju, može se zaključiti, da je početak 2005. godine kada je

riječ o Poljskoj, obilježen stabilnim makroekonomskim i mone-

tarnim indikatorima, puno boljim nego prošle godine, što je

detektirano od strane poljskih turoperatora i njihovih agenata

(do sad održane prezentacije), te da je broj upita koje dobiva

predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za 20% veći nego u

istom razdoblju prošle godine, što ulijeva oprezni optimizam za

sljedeće mjesece.

SLOVAČKAOtvaranje turističke sezone 2005. označio je tradicionalni sa-

jam turizma Slovakiatour, koji se redovno održava u Bratislavi

polovinom siječnja i koji je naznačio trendove za 2005. godinu.

Na sajmu su nastupile sve značajne putničke agencije i turopera-

tori koji pružaju usluge na slovačkom tržištu. Iz široke ponude

putovanja u inozemstvo prezentirane na sajmu, prema procjeni

SACKA – Udruženja slovačkih putničkih agencija i turističkih

tvrtki – najšira je bila ponuda za provođenje godišnjeg odmora

u Hrvatskoj. Svi poznati turoperatori s »hrvatskim« programi-

ma djeluju na tržištu već nekoliko godina, osim češke agencije

Čedok, koja se na tržištu predstavila prošle godine (iako s rela-

tivno malom ponudom hrvatskih odredišta). Na sajmu se ove

godine nije pojavio ni jedan novi značajni turoperator s progra-

mima za Hrvatsku.

Putničke agencije u cjelini bilježe veći interes klijenata za

ovogodišnji ljetni odmor nego što je to bio slučaj prije godinu

dana. Navedena činjenica je uglavnom uzrokovana aktivnostima

turoperatora, koji već tradicionalno primjenjuju na tržištu fi rst minute ponude. Neki prodavači ove godine nude fi rst minute popuste u rasponu od 5%, pa čak do 20%, a za djecu mogućnost

besplatnog smještaja.

U 2004. godini je popuste u pretprodaji iskoristilo oko 30%

klijenata. Putničke agencije očekuju da će ih ove godine biti

približno podjednako, a visina popusta u pretprodaji usporediva

je s popustima last minute ponuda.

Prema orijentacijskim istraživanjima Slovačkog zavoda za statis-

tiku (konačne statistike će biti na raspolaganju tek krajem ožujka

2005. godine), prošle godine na godišnji odmor uopće nije

putovalo 54,5% stanovnika Republike Slovačke, u usporedbi

s 49,3% u 2003. godini. U 2004. godini godišnji je odmor u

inozemstvu provelo manje ljudi nego godinu dana ranije (20,4%

građana, što je za 3,7% manje nego u 2003. godini). Najviše

građana putovalo je u Hrvatsku – 26%, zatim u Italiju – 11,5%,

Grčku – 10,2%, Češku – 9,9%, Egipat – 8,1%.

Ove je godine u katalozima turoperatora u ponudi praktično cije-

la obala hrvatskog Jadrana i otoci. Prisutni su klasični i sportski

programi, ali je sve veća i ponuda smještaja na brodovima – na

osnovu povećane potražnje klijenata. Putničke agencije procje-

njuju da će i ove godine najviše ljudi provesti godišnji odmor

u Hrvatskoj. Prema njihovim riječima – iako cijene smještaja

i izvanpasionski troškovi rastu, mala udaljenost od Slovačke

Hrvatsku svrstava među povoljnija odredišta za provođenje

godišnjeg odmora.

Prema mišljenju putničkih agencija, jeftin godišnji odmor će se

moći provesti u Bugarskoj i u Egiptu. Cijene ovih putovanja na

istoj su razini kao i prethodne godine, ili nižoj.

Procjenu da će Hrvatska ostati i nadalje najpoželjnije odredište na

slovačkom tržištu potvrdile su i riječi dopredsjednika Udruženja

slovačkih putničkih agencija i turističkih tvrtki gospodina Pavela

Komore: »Budući da se Slovaci rado vraćaju tamo, gdje su bili

zadovoljni, prema broju rezervacija, te unatoč povećanju cijena u

Hrvatskoj, na ljestvici ‘top’ odredišta u 2005. godini prednjačit će

Hrvatska, a potom Grčka. Slabiji je interes za Španjolsku. Glavno

odredište za godišnji odmor povezan s egzotikom, vjerojatno će

to biti Egipat.«

S gledišta široke publike, jako važnu ulogu odigrat će činjenica da

će u 2005. godini veza autocestom do Splita biti završena. Ova

činjenica u odlučujućoj mjeri utječe na povećanje interesa za in-

dividualni turizam, koji će prema procjenama u 2005. godini

obuhvatiti 60% prometa Slovaka u našim odmorištima. Osim au-

tocesta, velik utjecaj na povećanje individualnog prometa ima i sve

bogatija ponuda hrvatskih odredišta na internetu. Postoji realna

pretpostavka da će trend individualnog prometa i u idućim go-

dinama imati tendenciju porasta. Također, valja napomenuti da je

u individualnom segmentu tijekom 2004. godine zabilježen porast

kratkotrajnih boravaka (produženi vikendi) u bliskim područjima,

dostupnim po novoizgrađenim prometnicama (Kvarner), iako,

sveukupno gledano kod slovačke klijentele već tradicionalno pre-

vladava interes za srednju Dalmaciju.

U segmentu zrakoplovnog prijevoza u 2005. godini, kompanija

Sky Europe pripremila je povećanu ponudu za tradicionalna

odredišta u Hrvatskoj – redovne sezonske linije iz Bratislave za

Zadar, Split i Dubrovnik. U slučaju povećanog interesa, nave-

denu ponudu kane proširiti korištenjem zrakoplova većeg kapa-

citeta. Interesantno je da je navedene linije iz Bratislave počela

koristiti i austrijska klijentela.

I u sezoni 2005. u planu je turistički sezonski vlak iz Bratislave do

Splita s mogućnošću prijevoza osobnih automobila, koji je, ipak,

otvaranjem autoceste dobio ozbiljnu konkurenciju. Željeznička

tvrtka Wagon Service Travel o njegovoj frekventnosti odlučit će

ovisno o interesu klijentele.

Na kraju, može se konstatirati da prema dosadašnjem interesu

javnosti, postoji realna pretpostavka da će Hrvatska i u 2005.

godini za slovačke turiste biti odredište broj jedan. Pretpostavlja

se da će približno svaki 25–27 državljanin Republike Slovačke

provesti godišnji odmor u Hrvatskoj.



VELIKA BRITANIJA I IRSKAPoslije izuzetno uspješne sezone 2004. u kojoj smo ostvarili porast

prometa iz Velike Britanije od 38%, te porast od 28% iz Irske,

Hrvatska i u 2005. godini ostaje odredište »u modi«. Prvenstveno

zahvaljujući izvrsnom publicitetu u medijima, praćenog dodat-

nim promotivnim aktivnostima u okviru marketinškog plana

Hrvatske turističke zajednice, možemo očekivati nastavak trenda

značajnog porasta s oba tržišta.

Kao primarno avionsko tržište koje zahtijeva ulazak u fi nancijski

rizik postavljanja direktnih redovnih i charter letova i jamstva da

će se ti letovi puniti cijelu sezonu do odgovarajuće razine isplati-

vosti »commercial load factora«, porast broja novih letova prema

Hrvatskoj u 2005. ukazuje na povjerenje avionskih kompanija i

turoperatora u »hrvatske programe«.

Novi redovni letovi zrakoplovnih kompanija u 2005. su sljedeći:

− Croatia Airlines − novi regionalni letovi iz Glasgowa i East

Midlandsa za Dubrovnik,

− British Airways − poslije prve godine u 2004. s tri leta tjedno iz

Londona za Dubrovnik (četvrti dodan naknadno zbog potražnje),

u 2005. proširuje program za Dubrovnik na svakodnevnu liniju i

uvodi novi let za Split, tri puta tjedno,

− GB Airways, franšiza British Airwaysa za turističke letove uvodi

redovnu liniju Manchester − Dubrovnik, tri puta tjedno.

Charter nalet britanskih turoperatora u značajnom je porastu u 2005.:

− Th omson Holidays, nakon osam godina programa za Pulu i

Istru, proširuje letove iz Manchestera i Londona na Dubrovnik,

− Page&Moy zbog uvođenja posebnog programa za Rabac ima

vlastiti charter za Pulu,

− specijalisti za Hrvatsku, Holiday Options i Hidden Croatia prvi

puta poslije 1990. uvode direktni charter za Zadar, kao i vlastite

chartere za Split i Dubrovnik s britanskim charter kompanijama

Astreus, Flybe i Channel Express,

− Tapestry Holidays, specijalist za ekskluzivne vile i apartmane

uvodi vlastiti charter za Dubrovnik.

Regionalna zastupljenost direktnim letovima, kao preduv-

jet širenja ponude na tržištu i konkurentnosti prema drugim

odredištima, vrlo je značajna. U 2005. pokriveni su iz Britani-

je glavni regionalni aerodromi: Gatwick (London), Heathrow

(London), Stansted (London), Bristol, Birmingham, Norwich

East Midlands, Norwich, Manchester, Glasgow, te iz Irske Dub-

lin, Cork i Belfast, a u Hrvatskoj Zagreb, Pula, Krk, Zadar, Split

i Dubrovnik. Svoje chartere vlastitim aviokompanijama imaju,

također, drugi veliki britanski turoperatori: Th omas Cook, First

Choice i Cosmos.

Pored značajnog proširenja programa postojećih 80 turoperatora,

Hrvatsku je u program za 2005. uvrstilo čak 15 novih turoperatora

uglavnom specijalista za kvalitetnu, dobrostojeću klijentelu koji

imaju programe van klasičnih i popularnih hrvatskih odredišta

kao: Tapestry Holidays (ekskluzivne vile), Bales Tours (grand

tour of Croatia), Andante Travel (arheološka tura Dalmacije),

Arbblaster & Clarke Wine Tours (vinska tura hrvatskih otoka

na luksuznoj jahti od Venecije do Dubrovnika), Martin Randall

Tours (glazba, umjetnost, arhitektura, povijest Dalmacije), Cox

& Kings Tours (kultura i povijest Dalmacije i Dubrovnika).

Svjesni ograničenih hotelskih kapaciteta, kao i do sada naše

predstavništvo je ciljanim promidžbenim aktivnostima i oso-

bnim kontaktima nastojalo preusmjeriti turoperatore prema

neiskorištenim kapacitetima van glavnih turističkih centara, tako

da se najveći porast očekuje u segmentu kvalitetnog privatnog

smještaja: agroturizam, vile i apartmani.

Posebno moramo istaknuti veliki potencijal obiteljskih hotela.

Do sada su turoperatori uz teškoće pronalazili obiteljske hotele

za svoje programe. Grupa britanskih turoperatora koja je pos-

jetila ured Udruge malih i obiteljskih hotela u Splitu poslije

AITO konferencije u studenom 2004. oduševljena je gostoprim-

stvom, profesionalnošću i organizacijom Udruge, tako da novi

katalog Hrvatske turističke zajednice u ovom segmentu hrvatske

turističke ponude dugoročno ima velike mogućnosti i potencijal

na britanskom i irskom tržištu.

Iako je cijela svjetska i britansko-irska javnost bila u psihološkom

šoku poslije prirodne katastrofe i tragedije u jugoistočnoj Aziji

i buking za sva odredišta je bio u zastoju, Hrvatska slijedom iz-

ravnih kontakata s turoperatorima bilježi prosječan porast od 15-

-20% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a s obzirom na

poziciju na tržištu, te povećanja naleta i broja novih turoperatora

može realno očekivati da će se ovakav trend porasta nastaviti ti-

jekom cijele godine.

SKANDINAVIJANakon prošlogodišnjih uspjeha u svakom pogledu (ostvarena je

dobit u poslovanju, porasla je potražnja, a kao posljedica povolj-

ne situacije povećan je i broj paket aranžmana ponuđen tržištu),

turoperatori su s mnogo optimizma ušli u 2005. godinu.

Međutim, skandinavsko tržište početkom godine doživljava oz-

biljan potres, kao posljedicu prirodne katastrofe u Aziji. Tajland

je omiljeno zimsko odredište gdje božićne praznike provode

deseci tisuća turista iz sjevernoeuropskih zemalja, pa je cijelo

ovo područje dramatično pogođeno velikim brojem poginulih i

nestalih.

Prva posljedica bila je nagli pad bukinga, tako da pojedini tur-

operatori ocjenjuju siječanj poslovno izgubljenim razdobljem, a

drugi informiraju o oporavku potražnje tek pred kraj mjeseca.

Posljedice su i ekonomske prirode: fi nancijski gubici turoperatora

zbog otkazivanja zimskih putovanja, troškovi avionskog prijevoza

stradalih, kao i kašnjenje prodaje ljetnih aranžmana.




U toj situaciji, turoperatori se suzdržavaju od prognoziranja

daljnjeg tijeka prodaje, ali se djelomični optimizam temelji na

intenzivnijoj prodaji posljednjih dana.

Aktualna pozicija Hrvatske na skandinavskom tržištu može se

sagledati kroz nekoliko bitnih točaka:

1. Nakon nekoliko uzastopnih godina u kojima je potražnja

nadmašila ponudu (posebno u srpnju), ove godine je tržištu

ponuđen znatno veći broj avionskih sjedišta: Apollo je povećao

broj letova, Fritidsresor je novi veliki turoperator koji leti za

Hrvatsku iz Osla, Stockholma i Helsinkija, SAS će letjeti za Split

dva puta tjedno, Norwegian za Split i Dubrovnik. Scandjet je

sklopio ugovore s manjim agencijama za oko 20.000 avionskih

sjedišta, iz Danske su planirani letovi za Dubrovnik, Zadar i

Pulu, a pored glavnih gradova leti se i s manjih aerodroma.

Time je naša ponuda mnogo dostupnija avionskim putnicima,

dobro je pokriveno tržište u cjelini, ali se ujedno i mijenja tržišna

situacija: Hrvatska više nije samo novo atraktivno odredište, već

dolazi do izravne konfrontacije s velikim konkurentskim zem-

ljama (Španjolska, Grčka, Turska, Bugarska).

Hrvatska postiže rezultate koji se razlikuju po zemljama i turope-

ratorima, a posljedica su znatno veće ponude i to:

Fritidsresor: po prvi put uključuju Hrvatsku u svoje kataloge, a

prema trenutnom stanju Split je jedna od najbolje prodavanih

odredišta u Švedskoj, nešto slabije u Finskoj i Norveškoj (od

konkurentskih zemalja, Grčka u padu, Turska i Bugarska prodaju

se dobro).

Apoll-Kuoni: znatno je povećao kapacitete, a trenutno stanje pro-

daje ocjenjuju zadovoljavajućim uzimajući u obzir loš siječanj.

U usporedbi sa Španjolskom i Grčkom, postotak prodaje za

Hrvatsku je bolji.

Kod My Travela upozoravaju da cijena postaje sve važniji fak-

tor u plasmanu Hrvatske. Trenutno dobro prodaju Split i Pulu,

dok zaostajanje bilježe kod Dubrovnika. Prodaja je odlična u

Norveškoj, u Švedskoj je na razini prosjeka Mediterana, a u Fin-

skoj se očekuje kasniji buking.

2. Segment autobusera bilježi zastoj u bukingu putovanja prema

Mediteranu, a u takvoj situaciji prodaja naših odredišta bolja je

od konkurentskih. Kako će u cijelosti autobusna putovanja stag-

nirati, smatrat će se uspjehom ponavljanje prošlogodišnjeg broja

putnika.

3. Interes segmenta individualaca-automobilista može se sagledati

kroz informacije organizatora putovanja Sembo, koji obavještava

o prodaji za 90% većoj od istog razdoblja prošle godine.

4. Nautičari bilježe povećanje broja bukinga u odnosu na pret-

hodnu godinu.

5. Organizatori putovanja informiraju o povećanom interesu gru-

pa (poduzeća, sportaši, umirovljenici) za putovanje u Hrvatsku,

tako da SAS uvodi dva leta tjedno iz Stockholma za Split.

Na kraju možemo zaključiti da će se prema ocjenama organiza-

tora putovanja, buking ljetnih aranžmana odvijati s vremenskim

pomakom. Hrvatska je u segmentu avionskog chartera u novoj

situaciji: značajno povećanje ponude donosi dobru pokrivenost

tržišta, ali i veću konkurenciju sa svim posljedicama koje iz toga

proizlaze. U autobusnim programima očekuje se ponavljanje

uspješne prošle godine, putovanja automobilom bit će u porastu,

a ostali segmenti (nautičari, umirovljenici, grupe) pokazuju veći

interes u odnosu na 2004. godinu.

ŠVICARSKAZašto je švicarsko tržište od potencijalno vrlo velikog značaja za

hrvatski turizam? Malo naroda u Europi toliko puta godišnje pu-

tuje na godišnji odmor, a turistička putovanja ukorijenjena su u

tradiciju Švicaraca.

Švicarska konfederacija ima 23 kantona i 3 polukantona: Aar-

gau, Appenzell-ausserrhoden, Appenzell-Innerrhoden, Basel-

-Land, Basel-Stadt, Bern, Freiburg, Genf, Glarus, Graubünden,

Jura, Luzern, Neuenburg, Nidwalden, Obwalden, Schaff hausen,

Schwyz, Solot-hurn, St.Gallen, Tessin, Th urgau, Uri, Waadt,

Wallis, Zürich, Zug. Najveći gradovi su: Zürich – 340.000

stanovnika, Genf – 180.000, Basel 170.000, Bern 127.000, Lau-

sanne 126.000. 26% stanovnika radi u industriji, 70% radi u

uslužnim djelatnostima. Švicarska je i vrlo značajno receptivno

turističko odredište. U prošloj godini prihod od turizma bio je

26 milijardi franaka.

Evolucija švicarskog emitivnog tržišta prema Hrvatskoj pokazuje

da se značajniji rezultati počinju ostvarivati tek posljednjih go-

dina. Ranije se u Hrvatskoj očekivalo da će ako krene njemačko

tržište, Švicarci doći sami od sebe. Takav pristup se pokazao

pogrešnim, a švicarsko tržište traži poseban pristup, nevezano na

ostala tržišta. Prvom većom prezentacijom hrvatskog turizma, 2.

ožujka 2004. godine u Zürichu i otvaranjem predstavništva počele

su i progresivno pozitivne reakcije tržišta. Mediji u sve većem

broju počinju pisati o našim odredištima i što je najvažnije, na

krajnje afi rmativan način. U isto vrijeme i turoperatori su učinili

svoje: kada su se velika imena kao Kuoni, Hotelplan, pojavila s

Hrvatskom u programima, poraslo je i povjerenje kod švicarskog

gosta.

Krajem kolovoza, na inicijativu HTZ-a, velik broj naših hotelijera

obratio se Švicarcima s ponudom za listopad – »Kartoff elferien«,

kada većina Švicaraca ponovno putuje na odmor. Osnovom tih

aktivnosti Švicarska u listopadu bilježi rast od 30% u odnosu na

prethodnu godinu.

Posebno valja promotriti i situaciju u zračnom prometu.

Nekadašnji Swissair, danas Swiss, pojam svjetske kvalitete, tre-

nutno bilježi loše rezultate. Hrvatska u ovoj godini neće biti

pogođena s njihovim poslovanjem, jer oni ni prošle godine nisu

imali Hrvatsku u redu letenja, ali je interesantna informacija

da će u 2005. godini, prodati 13 zrakoplova i otpustiti 1000

službenika, kako bi pokušali naći izlaz iz krize.



U organiziranom prometu još uvijek je teško dati konkretne

prognoze budući da švicarski turoperatori relativno kasno izlaze

na tržište sa svojim ponudama. Za sada se zna da je najavljen prvi

charter – Bern – Split – Bern u organizaciji Bern Airport Toursa.

FTI Basel objavio je i nove letove iz Basela za Split i Dubrovnik.

Let iz Basela najavljen je s Air Franceom. Aerodrom Basel koriste

tri zemlje: Švicarska, Francuska, Njemačka, pa taj polazak znači da

će se na navedenom letu pojaviti putnici FTI-ja sa sva tri tržišta.

Croatia Airlines ove sezone tri puta tjedno planira direktne letove

iz Züricha za Split, te nedjeljom direktno za Zadar. Naravno,

zadržavaju se i dosadašnji letovi za Zagreb.

Na kraju, malo upozorenje za naše hotelijere da prilikom skla-

panja ugovora s turoperatorima iz Švicarske, obrate pozornost

jesu li oni članovi Schweizerische Resebüroverbanda (Udruga

CH-putničkih agencija) i imaju li Reisegarantie (bankovno jam-

stvo). Oni turoperatori koji nemaju taj znak na katalogu, neće se

pojaviti u izlozima putničkih agencija, a plaćanja nisu zajamčena.

Članom udruge može se postati prezentiranjem godišnje bilance,

a visina uloga u članstvo određuje se prema visini prometa.

BELGIJADobri rezultati turističkoga prometa ostvareni u 2004. godini na

belgijskom tržištu obvezuju, ali pružaju i značajne mogućnosti.

Obvezuju – jer rast mora biti nastavljen na kvalitetno promije-

njenim uvjetima.

Otvaraju značajne mogućnosti – jer je od 2000. godine

udvostručen promet turista iz Kraljevine Belgije, što dopušta

konstataciju kako općeprisutno turističko odredište, Republika

Hrvatska, u sadašnjem trenutku više nije opterećena zbivanjima

iz prošlosti.

Najznačajnije je naglasiti da smo u protekle četiri godine od

odredišta kupališno-rekreacijsko-obiteljskoga odmora promovira-

ni u hit odredište kulturnog i interesno sveobuhvatnog odredišta,

visokih cijena i kvalitetne usluge.

Spomenuta je promjena, kao i manjak kapaciteta, usporila rast

turoperatora, ali ostavlja značajne mogućnosti specijalistima i

manjim turoperatorima orijentiranim na pojedine tržišne seg-

mente.

Posljedica navedenih promjena razvidna je iz pada udjela orga-

niziranoga prometa sa 78% u 2000. godini na 38% u 2004. go-

dini.

Transformacija je poglavito realizirana naporima predstavništva

HTZ-a, koje posljednjih godina intenzivno promovira kulturnu

baštinu, način života, te običaje u Republici Hrvatskoj: uz pomoć

Bemex-toursa i Croatia toursa u Valoniji (među potencijalnim

posjetiteljima francuskoga govornog područja), te posebice ID

Rive u Flandriji (među Belgijancima nizozemskoga govornog

područja). ID Riva je sudjelovala i u svim promotivno-eduka-

tivnim akcijama predstavništva.

Sve spomenute transformacije tržišta potakle su izlazak specija-

lističkih programa za Hrvatsku. Tako je Expertours iz Bruxellesa

izdao svoj program za Božić, a Chistophair iz Liegea za vrijeme

sajma Salon des vacances. Važno je spomenuti kako su oba pro-

grama tiskana dvojezično (francuski i nizozemski) s namjerom

pokrivanja čitave Belgije. Prva knjiženja Expertoursa su vrlo

ohrabrujuća: prodano je oko 15% planiranih kapaciteta (200

pax).

Porast bilježe i dvije velike grupacije:

TUI avionski program je u porastu 12% (podsjećamo kako se

radi o Jetairu koji je u 2004. realizirao porast od svega 3%), dok

je prodaja automobilskih aranžmana niža za 5%.

Th omas Cook bilježi znatni porast knjiženja avionskih i automo-

bilskih aranžmana. Kako je ova grupacija u 2004. imala porast

od 8,8% u avionskom, a čak 30% u automobilskom prometu,

shvatljivo je kako je »zlatni porast« veći od 10%.

Interhome bilježi porast od 10%.

Knjiženja kod autobusera znatno se razlikuju:

Travel Europe bilježi 30% bolju, a Lauwers 40% lošiju prodaju.

Interhome, Leonard, All dream holidays bilježe porast od 0 do 3%.

Uzevši u obzir iskazano zanimanje za odredišta Hrvatske na pet

dosad održanih sajmova, televizijsko praćenje sajma Salon des vacances, koje je prva tri dana počinjalo i završavalo prikazom

Hrvatske, objavljivanje 13 emisija na WTM prošle jeseni i interes

koji pokazuje »turistički tisak« (Voyage, Voyage je u siječanjskom

i broju od veljače objavio 25 stranica duge, vrlo kvalitetne kolor

reportaže o Splitu, otocima i Dubrovniku) – možemo očekivati

porast prometa 10-15% ili dosizanje 100.000 posjetitelja iz

Kraljevine Belgije u 2005. godini.

RUSIJAProdaja turističkih aranžmana za Hrvatsku na ruskom tržištu

otpočinje s glavnim turističkim sajmom na ovim prostorima,

MITT–Moskva 2005., posljednjeg tjedna ožujka. To je vrijeme

kada turoperatori izlaze s katalozima i programima putovanja za

Hrvatsku, a dotad je prodaja zanemariva. Siječanj i veljača su za

turoperatore razdoblje u kojem ugovaraju mjesta na avionima,

tako da je zasad nemoguće dati detaljnu prognozu o tome što će

se događati u 2005. godini. Međutim, prateći brojna istraživanja,

moguće je dati određene procjene turističkog prometa i broja turi-

sta koje očekujemo tijekom ovogodišnje sezone.

U 2004. godini iz Rusije je u inozemstvo otputovalo približno 20

milijuna ruskih građana, međutim s isključivo turističkim mo-

tivom na put je krenulo 5.678.000 turista, dok ostala putovanja




u inozemstvo nose karakter službenih putovanja, privatnih pos-

jeta, tranzita i dr. Turistička putovanja ostvarena u posljednjih

nekoliko godina pokazuju s izuzetkom 1999. i 2001. godine sta-

lan porast (procjena je da je u 2004. godini turistički promet iz

Rusije porastao otprilike 12,5%).

Ako se promatraju konkretna turistička odredišta kamo putuju

ruski turisti, na prvom mjestu je i dalje Turska, koja prošle godine

bilježi 1.550.000 ruskih gostiju. U smislu rasta broja turista s

ruskog tržišta, uz Tursku možemo spomenuti i Indiju (+200%),

Tunis (+169%) i neočekivano Estoniju (+400%). Što se tiče pada

broja turista u 2004. godini u odnosu na godinu dana ranije,

Španjolska bilježi najveći pad prometa (–35%), Cipar (–29%) i

Finska (–24%). Tu su još i Švicarska i Litva, ali svakako je rekorder

po smanjenju broja putovanja u 2004. godini Malta (–400%).

U grupi zemalja koje su pokazale dobar rezultat (pomalo i

neočekivan, jer se s obzirom na valutni odnos EUR-a i dolara u

Europi nije očekivao bitno veći promet turista s ruskog tržišta u

odnosu na godinu ranije), su Italija (+37%), Francuska (+28%),

Bugarska (+25%), Hrvatska (+22%). U grupi zemalja s dobrim

turističkim rezultatom, lideri godine su Austrija i Češka (obje

sa 60% rasta): Austrija zahvaljujući sve popularnijim skijaškim

programima, a Češka uz dobru i jeftinu ponudu i kvalitetnom

rješenju sustava viza s Rusijom.

U nastavku dajemo listu 20 najpopularnijih turističkih zemalja

na ruskom tržištu (prema ostvarenom broju putovanja), iz koje

ćemo izuzeti one zemlje u kojima glavni motiv putovanja nije

turizam (Izvor: Rata News):

1. Turska 1.550.000

3. Egipat 500.000

4. Finska 350.000

7. Španjolska 185.000

8. Italija 155.000

9. UAE 135.000

10. Francuska 130.000

11. Cipar 95.000

12. Bugarska 93.000

13. Grčka 90.000

14. Češka 89.000

15. Tunis 88.000

16. Tajland 69.000

18. Hrvatska 69.000

19. Austrija 45.000

20. Švicarska 41.000

Napomena: Pokazatelji se isključivo odnose na turistički promet

i mogu biti znatno drugačiji od onih koji statistički daju ukupan

broj putovanja u jednu zemlju.

Analiza konkurentskog položaja Hrvatske na ruskom tržištu po-

kazuje i u prvi plan nedvosmisleno dovodi određene elemente,

kako one koje predstavljaju prednosti, tako i one koji su slabost

naše turističke ponude u kontekstu ruskog tržišta.

Prednosti hrvatske turističke ponude na ruskom tržištu

Na temelju svih dosadašnjih analiza, mišljenja turoperatora,

te mišljenja gostiju, jasno se ističe nekoliko elemenata koji

našu ponudu čine kvalitetnom i daje joj prednost pred drugim

odredištima:

Lijepa priroda

Ruskim turistima postalo je jasno da se Hrvatska odlikuje

prekrasnom prirodom, razvedenom obalom s tisuću i više otoka,

te jednim od najljepših mora na svijetu. Veliki broj nacionalnih

parkova dodatni je argument za put u Hrvatsku. Turisti s ruskog

tržišta ovu činjenicu prvenstveno imaju u vidu kada govore o

Hrvatskoj kao poželjnom odredištu (45% putovanja motivirano

je ovim razlogom).

Vrlo povoljna klima

Mada glavna sezona nije tako duga, razdoblje poželjno za turističke

posjete u Hrvatsku traje najmanje šest mjeseci. Klimatske po-

godnosti stavljaju Hrvatsku u red turistički najprivlačnijih ze-

malja. Veliki broj sunčanih dana ipak je glavni motiv dolaska

ruskih gostiju. Valja spomenuti i činjenicu da dok je u nekim

nama konkurentnim zemljama ljeto pretjerano vruće, do tada u

Hrvatskoj u isto vrijeme vlada vrlo povoljna klima, što turisti

primjećuju pri donošenju odluke o odredištu za provođenje od-

mora (21% putovanja motivirano je ovim razlogom).

Ugodna opća atmosfera i gostoljubivost

Za ruske turiste naročito važan čimbenik predstavlja gostoprim-

stvo domaćina, kao i atmosfera sigurnosti odredišta u kojem

odmaraju. U tom pogledu Hrvatska zauzima vrlo visoko mjesto

u očima ruskih gostiju (17% putovanja motivirano je ovim ra-

zlogom).

Raznovrsnost sadržaja, korektna smještajna i druga ponuda

U Hrvatskoj zbog duge turističke tradicije, postoji velik i

raznovrstan broj sadržaja koji se turistima nude. Naravno, još

uvijek ima mjesta za nove pozitivne pomake u tom segmentu

(9% putovanja motivirano je ovim razlogom).

Kvalitetna i ukusna kuhinja

Hrvatska je kuhinja ukusna, raznovrsna i interesantna, pogla-

vito za ruskog gosta kojem mediteranska kuhinja nije dostupna.

Kvalitetna i cjenovno dostupna vina, upotpunjuje pozitivnu sli-

ku hrvatske gastronomske ponude (6% putovanja motivirano je

ovim razlogom).

Slabosti hrvatske turističke ponude

Kako bi se dobila cjelovita slika, valja spomenuti i nedostatke

hrvatske turističke ponude kako ih vide turoperatori i agencije, te

gosti koji su se odmarali u Hrvatskoj.

Visoke cijene osnovnih proizvoda i pansionske potrošnje

Prošle godine po prvi puta su cijene osnovnih paket aranžmana

koje su se nudile na ruskom tržištu za odmor i ljetovanje u Italiji



bile niže nego cijene za istu kategoriju smještaja u Hrvatskoj. Ova

činjenica je vrlo indikativna, budući da je Italija do sada smatrana

ekskluzivnim i skupim odredištem. Analiza cijena koje su se nu-

dile za ljetovanja u 2004. godini na ovom tržištu, pokazuje da je

u pojedinim kategorijama (npr. u smještaju sa 4 zvjezdice) ispred

Hrvatske po skupoći još jedino Francuska. Razlika u usporedbi s

jeftinijim odredištima je takva da su neke od njih imale dva puta

niže cijene istovrsnog smještajnog osnovnog paket aranžmana,

ne spominjući razne last minute i posebne ponude kada ta raz-

lika postaje još veća. Za ruskog gosta izvanpansionska potrošnja

također je skupa (57% gostiju navodi ovu činjenicu kao slabost

naše turističke ponude).

Nedostatak pješčanih plaža i turističkih zona

Na ruskom tržištu pravi hit su pješčane plaže, uglavnom zbog

prednosti koje one pružaju nedovoljno iskusnim i dobrim

kupačima. Ruski građani nemaju tradiciju korištenja kamenih

plaža koje prevladavaju u Hrvatskoj.

Druga slabost ukupne hrvatske turističke ponude koja se sve

više i više naglašava u usporedbi s konkurencijom je nedostatak

turističkih zona, kojima raspolažu konkurentske zemlje. Istra i

Makarska rivijera jedine su u stanju pratiti ovaj trend i navike

ruskih gostiju da odmaraju u profesionalno i stručno priprem-

ljenim turističkim zonama. Naša je mješavina svakodnevnog

života građana i turističke ponude, koja je prednost za neka

tržišta, za ruskog gosta nažalost nedostatak (14% gostiju navodi

ovu činjenicu kao slabost naše turističke ponude).

Nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji

Nedostatak zabavno-animacijskih sadržaja, Hrvatsku ne čini

privlačnom za jedan veliki segment tržišta (mlade ljude), a do-

bar dio ostalih turista uočava taj problem i smatra ga slabošću.

Zabavni život je posebno važan za ruske goste: na Crnom moru,

na obali u turističkom smislu gotovo dva puta manje od naše,

postoji 7-8 aqua parkova, 3-4 delfi narija s programom »američke«

razine... Ruski turisti su navikli trošiti novac i uživati u takvim

sadržajima (12% gostiju navodi ovu činjenicu kao slabost naše

turističke ponude).

Nedovoljno usmjerena (za rusko tržište) i segmentirana ponuda

Uočljivo je da hrvatska turistička ponuda nije stvarana prema

profi lu ruskog gosta, što je očekivana činjenica, budući da za-

padnoeuropski gosti u velikoj mjeri defi niraju hrvatski turizam.

Rusko tržište traži dječja odmarališta, razne vidove odmora sa

zabavnim centrima. Nažalost, u Hrvatskoj su prisutne i predra-

sude prema ruskom gostu, kojih je u posljednje vrijeme srećom

sve manje (7% gostiju navodi ovu činjenicu kao slabost naše


Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa

Nedovoljna kvaliteta servisa u određenim slučajevima, odnosno

neodgovarajući servis u odnosu na kategoriju smještaja ili usluge

koja se koristi, sve više se ističe od strane gostiju koji su odmarali

u Hrvatskoj, kao jedna od slabosti. Vidljivo je da postoje pozi-

tivni pomaci u tom smislu, međutim još uvijek se sporo odvi-

jaju. Također, razina usluge u objektima iste kategorije ponekad

značajno varira (4% gostiju navodi ovu činjenicu kao slabost naše


Teški komercijalni uvjeti poslovanja za ruske turoperatore

Jedna od pozitivnih osobina konkurencije (Tunis, Turska, Italija)

je stalna prisutnost komercijalnih partnera na tržištu Rusije, što

nije slučaj s hrvatskim poduzećima. Također, turoperatori uka-

zuju na teške komercijalne uvjete koje dobivaju od hrvatskih

partnera, a prava partnerska podrška aktivne suradnje gotovo ne

postoji (u 6% slučajeva ovaj se argument navodi kao slabost naše


U cilju poticanja ruskog tržišta pozornost će se u idućem razdo-

blju trebati posvetiti i dolje navedenim elementima.

Promotivna aktivnost na ruskom tržištu na prosječnom je

nivou. Postoje sjajni primjeri gdje su pojedine lokalne gradske

ili županijske turističke zajednice ruskom turistu pripremile i

ponudile razne informacije i sadržaje na ruskom jeziku, ali česti

su primjeri ignoriranja ruskog gosta. Promotivne mogućnosti

HTZ-a limitirane su proračunom (ako su rezultati dosadašnjih

ulaganja bili izvanredni), te je za dugoročno učinkovitiju pro-

mociju potrebno aktivnije uključivanje privrednih subjekata iz

Hrvatske.

Shopping je jedan od snažnih motiva za putovanje ruskih građana,

te iako su pozitivni pomaci u tom segmentu u Hrvatskoj prisutni,

defi nitivno postoji prostor za stimuliranje potrošnje gostiju putem

poboljšanja ponude za kupovinu tijekom odmora gostiju. U po-

sljednje vrijeme, značajan kvalitativni pomak učinjen je i u sferi

izletničkih programa, te u tom smjeru treba i dalje nastaviti.

Na kraju, možemo zaključiti da će se broj putovanja prema ino-

zemstvu s ruskog tržišta uvećati i u 2005. godini. Nesumnjivo

će Hrvatska sa svojim prednostima i dalje kotirati vrlo visoko,

ali nema jamstva da će rezultati biti znatnije bolji ukoliko se ne

počnu otklanjati već spomenuti nedostaci. U ovom trenutku, re-

alno je očekivati ponavljanje vrlo dobre turističke sezone 2004.,

odnosno blagi porast 3-4% u broju dolazaka turista, te 2-3% u

broju noćenja, dijelom zbog tragedije koja je pogodila Aziju i

koja će preusmjeriti dio prometa u europska i afrička odredišta,

no potencijal je dugoročno znatno veći.

SADPreliminarni podaci turoperatora govore o vrlo dobroj početnoj

prodaji Hrvatske, a neki jaki turoperatori, kao što je npr. Gate 1,

već su rasprodali pakete za naša odredišta u predsezoni.

Pregled rezultata po turoperatorima još uvijek nije osnova za

donošenje čvrstih zaključaka, no može biti indikativan. Orga-

nizirani promet iz SAD-a prema Europi primarno započinje u

ožujku. »Senior citizen« programi za izvansezonsko razdoblje

zasad se prodaju dobro, a veliki turoperatori, kao što su Grand

Circle i Vantage bilježe značajan interes za Hrvatsku. Informacije

o prodaji avionskih karata još uvijek nisu dostupne.




Međutim, percepcija Amerikanaca je da je Hrvatska izvan »euro-

-zone« i da su time zaštićeni od »jakog EUR-a«. Smatraju da im

je kupovna moć veća u Hrvatskoj nego u zemljama »euro-zone« i

zbog toga im je ponuda Hrvatske privlačnija.

Turska je Hrvatskoj za sada veliki konkurent, poglavito radi ci-

jene smještaja i hotelskih kapaciteta. U ponudi Turske su poznati

svjetski hotelski lanci koji su zadržali autohtonost dok istovre-

meno nude suvremenu tehnologiju po američkim standardima.

Ipak, s obzirom da je Hrvatska vidno popravila prometnu in-

frastrukturu, poboljšala strukturu ponude u hotelima, koja je

znatno raznolikija i kvalitetnija (boutique hoteli), možemo reći

da imamo mnogo aduta za bolje rezultate na ovom tržištu.

Procjena je da će se programi za Hrvatsku kod američkih tur-

operatora i dalje dobro prodavati. Siječanjsko izdanje časopisa

»Conde-Nast Traveler« je u svom izvještaju »Th e Perrin Report«

najavilo Hrvatsku kao jedno od europskih odredišta koju se mora

posjetiti u 2005. godini. Posebice su spomenuli Hrvatsku, na

prvom mjestu prije Turske i Grčke i napomenuli da se u Hrvat-

skoj dobiva kvalitetnija usluga za potrošeni novac. Ovakav izvještaj

će pozitivno utjecati na plasiranju Hrvatske u brošurama turo-

peratora i dobar je nagovještaj nadolazeće sezone. Također, pozna-

ti američki izdavač turističkih vodiča »Lonely Planet« proglasio je

Hrvatsku najpoželjnijim svjetskim turističkim odredištem 2005.

godine.

Za zaključiti je da se Hrvatska probija kao kvalitetno i intere-

santno odredište na američkom tržištu i vjerujemo da ćemo tu

popularnost i dalje zadržati. Najveći je problem nedostatak hotel-

skih kapaciteta, poglavito onih najviše kategorije, te činjenica da

još uvijek nema direktnih avionskih linija za Hrvatsku.

USA I KANADA TUROPERATORI PAX

GATE 1 TRAVEL 50

GRAND CIRCLE TRAVEL 350

HOLIDAY TRAVEL WORLD 670

HOMERIC TOURS 15

IN QUEST OF THE CLASSICS 30

INCURSION VOYAGES 35

ISRAM WORLD TRAVEL 25

KOLLANDER WORLD TRAVEL 100

KOMPAS HOLIDAYS 100

KUTRUBES TRAVEL 25

PAN ADRIATIC 50

PAT AND MIKES TRAVEL 30

PAUL LAIFER TOURS 15

REMOTE ODYSSEYS WORLDWIDE 25

SMARTOURS 100

STERLING VACATIONS 85

SUNNY LAND TOURS 10

TORONTO TRAVEL SERVICE 150

TRAVEL TIME 300

VANTAGE TRAVEL 750

VEGA TRAVEL 200

VIDOVIC TRAVEL SERV. 150

TOTAL: 3265

S obzirom da je Hrvatska postala jedna od najtraženijih odredišta

u sklopu »European Travel Commissiona«, trebalo bi iskoristiti

trenutnu popularnost i pojačati promidžbu u svim segmentima

turističke ponude i organizirati promidžbene akcije od strane

svih segmenata turističke ponude.

Putovanje u Europu za Amerikance nikad nije bilo skuplje – ra-

zlog je tečaj američkog dolara u odnosu na EUR koji nikad nije

bio nepovoljniji. Ovakav odnos se negativno odražava i na vrijed-

nost US dolara prema hrvatskoj kuni. Iz sljedeće tablice je vidljiv

snažan trend pada američkog dolara u odnosu na hrvatsku kunu

u zadnje dvije godine:



NjemačkaVeliki interes njemačkih nautičara za hrvatskim odredištima

Tijekom siječnja i veljače u Njemačkoj je Hrvatska turistička

zajednica nastupila na ukupno osam sajmova od kojih su

najznačajniji oni u Münchenu i Düsseldorfu.

Na najvećem svjetskom sajmu nautike, onome koji se u Düssel-

dorfu održava krajem siječnja, među 1650 izlagača iz više od 50

zemalja smještenih u 18 hala bio je i štand HTZ-a. Ovoga se puta

Hrvatska predstavila, skupa s nekolicinom hrvatskih suizlagača

iz nautičkog sektora, odlično posjećenim otočnim štandom. Pri-

godnu tiskovnu konferenciju o hrvatskoj turističkoj ponudi, na

koju se odazvalo 60 njemačkih novinara, održali su državni tajnik

za turizam Zdenko Mičić, direktor HTZ-a Niko Bulić, a na pi-

tanja novinara o novim uredbama vezanim za nautiku odgovarala

je Maja Markovčić Kostelac, načelnica uprave pomorskog pro-

meta u MMTPR-a.

Krajem siječnja na sajmu u Dortmundu predstavljena je ponuda

lova i ribolova u Hrvatskoj, a u Hannoveru opća turistička po-

nuda. Na sajmu u Hamburgu održan je okrugli stol na kojem

su njemački novinari pobliže upoznati s novim nautičkim pro-

pisima u Hrvatskoj. Štand Hrvatske turističke zajednice u Ham-

burgu je bio među posjećenijima, a posjetitelji su tražili ciljane

informacije, osobito o Dalmaciji, budući postoje dvije izravne

charter linije za Split.

Nadalje, u parlamentu savezne pokrajine Rheinland Pfalz,

počasni hrvatski konzul Harald Augter održao je predavanje o

pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kojem je nazočio cijeli

diplomatski kor pokrajina Hessen, Saarland i Rheinland Pfalz. Ta

je prilika iskorištena i za turističku promociju, pa je slušateljima

prikazana dvosatna videokazeta i počašćeni su najboljim hrvat-

skim vinima.

Uspješan nastup na münchenskom CBR-u

U Münchenu je sredinom veljače održan CBR (Caravan-

Boot-Reisenmarkt) jedan od najjačih međunarodnih sajmova

Njemačke i Europe, značajan jer je oko 40 posto od ukupno 1,6

milijuna Nijemaca koji su prošle godine posjetili Hrvatsku došlo

upravo iz Bavarske. Sajam je otvoren za poslovne posjetitelje i

široku publiku, a nudi široki spektar ponude od karavaninga i

kampinga do nautike, sporta te zdravstvenog turizma. HTZ je

zajedno sa suizlagačima predstavio hrvatsku turističku ponudu na

štandu koji je bio izuzetno dobro posjećen. U organizaciji TZŽ

Primorsko-goranske predstavili su se Nacionalni park Risnjak i

Park prirode Učka koji su imali projekciju atraktivnih kadrova

zaštićenih područja, a u organizaciji TZŽ Zadarske brojnim pos-

jetiteljima štanda upriličen je Maraschino Cocktail Show. Dobro

posjećenu press konferenciju održali su Zdenko Mičić, državni

tajnik za turizam, Branko Bačić, državni tajnik za more, Niko

Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a te Zlatko Deželjin, direk-

tor predstavništva HTZ-a u Frankfurtu koji su naglasili da će

ove godine Nijemce – najbrojnije goste na Jadranu, dočekati 50

v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a

VIJE

STI I

Z PR

EDST

AVNI

ŠTAV

A

vijesti.indd 35 3/9/05 3:00:50 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black



ItalijaHrvatska predstavljena na milanskom BIT-u

Hrvatska turistička ponuda je sredinom veljače predstavljena na

jednom od najznačajnijih turističkih sajmova u svijetu, milan-

skom BIT-u. Između 5.600 izlagača, od kojih su većina nacio-

nalne turističke organizacije, turističke agencije, hotelski lanci,

zrakoplovne tvrtke, svoj štand je imala Hrvatska turistička zajed-

nica. Štand je bio izuzetno dobro posjećen, a u vrijeme održavanja

sajma održan je i susret s talijanskim novinarima na kojem su bili

nazočni državni tajnik za turizam Zdenko Mičić i direktor HTZ-

-a Niko Bulić.

Potencijalnim gostima iz sjeverne Italije milansko predstavništvo

HTZ-a ne obraća se samo na konvencionalan način, putem saj-

mova i reklama u medijima, već im hrvatski turizam prezentira

i, primjerice, u diskoklubovima. S porečkom Rivijerom održana

je prezentacija u diskoklubu Casamata u Bologni te diskoklubu

Old Fashion u Milanu, krajem prošle godine. Ciljana grupa ovaj

puta je bila mlađa publika koja je sa zanimanjem primila infor-

macije o hrvatskoj turističkoj ponudi. Također, krajem siječnja

su predstavnici HTZ-a s trgovačkom tvrtkom COOP započeli

pregovore o ponudi hrvatskih prehrambenih proizvoda na pro-

dajnim mjestima sjeveroistočne Italije, na kojima bi se istovre-

meno promovirao i hrvatski turizam.

U veljači je hrvatska turistička ponuda predstavljena velikim

sindikalnim udrugama iz okolice Milana i Bergama. U suradnji

s tvrtkama Rivijera i Plava laguna, porečka maratonska utrka –

predviđena za rujan – prezentirana je u Trevisu, a istom prilikom

sportskim udrugama regije Veneto predstavljene su sve pogod-

nosti ekipnog dolaska u Hrvatsku.

kilometara novih autocesta, bolja kvaliteta turističkih objekata i

infrastrukture koju prati 250 milijuna EUR-a ulaganja, od kojih

samo u kampove 30 milijuna.

Na münchenskom sajmu najveća njemačka udruga automobili-

sta ADAC uručila je priznanja najboljim svjetskim kampovima

među kojima je i kamp Poljana iz Malog Lošinja. Hrvatski kamp

dobio je »Žutu ploču« koja je znak najvećeg priznanja za izgled i

uređenost sanitarija u kampu.

Za vrijeme münchenskog sajma održan je tradicionalni susret

skipera na kojem su Robert Baćac, pomoćnik ministra i Zlatko

Deželjin, direktor predstavništva HTZ-a u Frankfurtu odgovarali

na mnogobrojna pitanja u vezi nove Uredbe o uvjetima za dola-

zak i boravak stranih jahti i brodica.

Sredinom veljače u organizaciji turoperatora Th omas Cook/

Neckermanna, te HTZ-a i Croatia Airlinesa održana je u Aalenu

(Baden Württemberg) prezentacija hrvatske turističke ponude,

na koju se odazvalo 40 agenata. Prezentirane su regije i hoteli za-

stupljeni u katalozima spomenutih turoperatora, kao i nove linije

Croatia Airlinesa za Stuttgart.

Uz tradicionalne goste Bavarce, Hrvatska sve više privlači i turiste

iz istočne Njemačke, pokazao je krajem siječnja održani sajam

Dresdner Reisemarkt. Među 30 izlagača nastupila je i HTZ, a

posjetitelji, dobro informirani o Hrvatskoj, tražili su uglavnom

selektivne informacije.

Sredinom siječnja u Stuttgartu je održan CMT, najveći europski

sajam za kamping i karavaning koji je pohodilo 180 000 pos-

jetitelja. Hrvatski je štand bio među posjećenijima.

Nijemci uvode auto-vlak od Hamburga do Rijeke

Njemačke željeznice od svibnja uvode sezonski auto-vlak od

Hamburga do Rijeke, a prometovat će do kraja listopada. Riječ

je o već postojećem vlaku koji jednu od najvećih europskih luka

povezuje s austrijskim Klagenfurtom, a sada se ta ruta produžuje

za nekoliko stotina kilometara i završava u najvećoj hrvatskoj

luci. Produljenjem linije do Jadrana turistima će biti omogućeno

da ukupno 1320 kilometara od Hamburga do Rijeke prođu bez

sezonskih prometnih gužvi na autocestama, a vozila se mogu

ukrcati i na usputnim kolodvorima u Dortmundu, Frankfurtu,

Münchenu i Salzburgu. Cijena putničke karte je od 75 EUR-a po

osobi i više, dok se za vozilo posebno plaća deset ili više EUR-a,

ovisno o datumu putovanja.

Bolja će ubuduće biti i zračna veza između Njemačke i Hrvatske,

jer 10. ožujka low-cost aviokompanija »Hapag-Lloyd Express«

(HLX) otvara liniju od zajedničkog aerodroma Köln/Bonn do

Rijeke, i to tri puta tjedno − četvrtkom, subotom i nedjeljom. Ista

kompanija od 12. ožujka kreće i s linijom Hannover − Rijeka,

svakog utorka i subote. Prvih 2.000 karata HLX u promotivne

svrhe prodaje po 4,49 EUR-a, dok bi standardna cijena trebala

biti 19,99 EUR-a. Podsjetimo da drugi njemački low cost pri-

jevoznik »Germanwings« od lani drži stalnu liniju iz Stuttgarta

i Kölna/ Bonna za Zagreb, dok Köln/Bonn sa Splitom povezuje

sezonski.



Talijani zainteresirani za hrvatski kulturni turizam

Posredstvom Hrvatske turističke zajednice, u Dubrovniku je

početkom veljače boravila RAI-ova televizijska ekipa. Snimili

su prilog za »Stella del Sud«, vrlo popularnu turističku emisiju

namijenjenu srednjoj starosnoj dobi, a prikazuje se subotom na

prvom programu državne televizije RAI. Talijanska je publika

tako mogla vidjeti Festu sv. Vlaha (svečano otvaranje i procesiju),

razne dubrovačke znamenitosti, potom panoramske kadrove sa

Srđa, Ston i njegove zidine, Mali Ston s uzgajalištem kamenica te

noćni život Dubrovnika.

Hrvatska se sve više dokazuje kao odredište kulturnog tu-

rizma, pa tako mjesečnik »Archeologia Viva« u svom dvobro-

ju za siječanj/veljaču posvećuje veliku pozornost brončanom

kipu pronađenom 1997. u lošinjskom podmorju. Na dvadeset

stranica objavljena je bogata reportaža pod naslovom »Čudo

lošinjskog Apoksiomena« i obuhvaćene su sve faze pronalaženja

i restauriranja brončanog kipa zajedničkim zalaganjem hrvatskih

i talijanskih stručnjaka. Državna televizija je, također, posvetila

pozornost ovom iznimno vrijednom arheološkom pronalasku,

objavivši trominutnu reportažu na udarnom dnevniku RAI-

DUE. Apoksiomen je ocijenjen kao najvrjedniji brončani kip

ikada pronađen na Mediteranu. Krajem prošle godine, Hrvatska

se predstavila i na 7. međunarodnom sajmu »Borsa Mediterranea

del Turismo Archeologico«, najznačajnijem sajmu kulturnog

turizma na području Italije.

Za odmor na hrvatskoj obali sve se više zanimaju i turisti iz onih

dijelova Italije koji nisu do sada tako masovno dolazili na istočnu

obalu Jadrana. U zadnje dvije godine pojačano je zanimanje si-

cilijanskih turista, čiji dolazak organizira »Jumbo Tours« iz Sira-

cuse. Izuzetno mnogo je učinjeno na promociji Hrvatske kao

idealnog odredišta za školske ekskurzije. U travnju i svibnju na

liniji Catanija – Split planira se osam charter letova za sicilijanske

osnovce i srednjoškolce. Putovanje će trajati šest dana, a mladi

školarci će za vrijeme boravka u Hrvatskoj posjetiti Split, Solin,

Dubrovnik, Trogir, Slapove Krke, Šibenik i Zadar.

Na prijedlog rimske ispostave HTZ-a i posredstvom hrvatskog

veleposlanstva, predsjednik Stjepan Mesić dodijelio je tijekom

posjete Rimu odličje »Hrvatski pleter« Osvaldu Bevilacquai,

uglednom talijanskom novinaru, uredniku i voditelju najgle-

danije emisije iz područja kulture i turizma »Sereno Variabile«

(RAIDUE). Bevilacqua je profesor na katedri TV novinarstva na

prestižnom sveučilištu LUISS u Rimu, a već 16 godina promiče

Hrvatsku kao turističko odredište. U zadnje četiri godine u surad-

nji s Ispostavom HTZ-a u Rimu realizirao je 12 emisija »Sereno

variabile«, prikazavši ljepote svih hrvatskih primorskih županija.

SlovenijaRedefi niranje nastupa na slovenskom tržištu

U organizaciji agencije »Dober dan«, velikog slovenskog turo-

peratora koji dovede 12.000 putnika u Hrvatsku godišnje, te uz

podršku HTZ-a Ljubljana, početkom veljače održana su četiri

koncerta dubrovačke klape »Maestral« – u Vrhniki, Žalcu, Slo-

venskim Konjicama i Dravogradu. Uz koncert je agencija pro-

movirala svoj predsezonski program i nove kataloge, a zapažen

nastup s autohtonim gastronomskim specijalitetima imali su ho-

telijeri i TZ Mljeta.

Predstavništvo HTZ-a u Sloveniji priprema anketnu nagradnu

igru čiji je osnovni cilj dobiti što više kvalitetnih podataka o

stavovima slovenskih gostiju o hrvatskoj turističkoj ponudi, re-

gionalnoj usmjerenosti, vremenu donošenja odluke o putovanju,

motivaciji za putovanje u Hrvatsku, a naročito u predsezoni i

posezoni. Svi ti podaci bit će uporabljeni u redefi niranju nastupa

na slovenskom tržištu. Izvlačenje desetak nagrada, uglavnom vikend

paleta, sponzorirali su hrvatski hotelijeri, a svečano izvlačenje

predviđeno je za turistički »Sejem počitnic«.

ČeškaHrvatska ostaje najpopularnije odredište čeških turista

U Pragu se od 17. do 20. veljače održao »Holiday World«, najveći

srednjoeuropski turistički sajam. Ovogodišnji sajam je bio po

mnogočemu poseban: rekordna površina izložbenog prostora,

dosad najveći broj izlagača, posebna prezentacija jedne zemlje –

ovoga puta Indije, potom izložba karavana i prikolica te niz dru-

gih akcija. Sajam je otvorio ministar za regionalni razvoj Češke

Republike, Jiří Paroubek, uz nazočnost Francesca Frangiallija,

generalnog tajnika Svjetske turističke organizacije. Prve večeri

održan je gala prijem u reprezentativnim prostorima Praškog

Grada (Pražsky Hrad), a ovogodišnji domaćin bila je partnerska

zemlja Ukrajina. Po prvi puta na ovogodišnjem je sajmu jedna

zemlja predstavljena na drugačiji, neturistički način: Indija se

prezentirala u posebnom paviljonu, sa svojim proizvodima te

prodajom tipičnih indijskih suvenira.

Na ovogodišnjem »Holiday Worldu« sudjelovalo je 698 izlagača

iz 50 zemalja svijeta. Sajam je u četiri dana posjetilo 45.000 pos-

jetitelja i time je još jednom potvrđeno da je riječ o najznačajnijem

srednjoeuropskom turističkom velesajmu. Za Hrvatsku je

ovogodišnji »Holiday World« značajan zbog priznanja koje

svake godine dodjeljuje češka redakcija turističkog dvotjednika

TTG. U kategoriji »Najbolja nacionalna turistička organizacija u

Češkoj« predstavništvo HTZ-a osvojilo je prvo mjesto. Osim ove

nagrade, najveći turoperator za Hrvatsku u Češkoj, »Vitkovice

Tours«, nagradio je diplomama deset najboljih hrvatskih hotela,

odabranih u svojoj anketi.

Tijekom održavanja velesajma objavljen je i podatak da je

Hrvatska ponovno (već osmi puta zaredom!) odredište u koju

češki turisti najradije putuju. Prema podacima »MagConsult-

inga«, specijalizirane agencije za turističku statistiku, Hrvatsku

je prošle godine posjetilo 875.000 čeških građana, Slovačku

470.000, Italiju 360.000, a dalje slijede Grčka, Španjolska, Aus-

trija, Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Bugarska. Ukupno

je u inozemstvo putovalo 3.970.000 Čeha, ili 8,8 posto više nego

godinu ranije.

Hrvatska turistička ponuda predstavila se na »Holiday Worldu«

na izložbenom prostoru od 110 četvornih metara, a štand HTZ-

a posjetili su Miroslav Somol, pomoćnik ministra industrije i




tivnim fotografi jama. Autorica izuzetno lepršavim stilom opisuje

ljepote otoka, daje niz korisnih informacija, primjerice kako doći

do Raba, te sve web adrese na kojima se mogu dobiti podaci o

otoku. Za ilustraciju, naslov je »Rab – rastegnuta perla Kvarnera«,

a međunaslovi su »Labirint minulih vremena«, »Idete za nosom«,

»Svetac s plaže«, »Zašto svi ti obojeni prozori« i »Otokom bicik-

lom i pješice«.

I već spomenuti TTG u broju za veljaču donosi dvije stranice

reportaže o Hrvatskoj s nizom praktičnih informacija i kolor

fotografi jama s naslovom: »Ambiciozni pogledi u budućnost« i

podnaslovom: »Godina 2005. je za Hrvatsku u znaku turističkog

booma«.

AustrijaAustrijski mediji zovu jahtaše na Jadran

U prva dva ovogodišnja mjeseca austrijski je tisak objavio niz

zapaženih tekstova o hrvatskom turizmu. Tako je glavni urednik

»Yacht Revue« (naklada 58.000 primjeraka) objavio reportažu na

tri stranice s naslovom »Noć bure«, dok stručni tjednik »Travel

Industry Professional« (naklada 10.800 primjeraka) na čak 12

stranica donosi pregled hrvatske turističke ponude. Kao skijašku

naciju, Austrijance je zainteresiralo natjecanje na Sljemenu, čemu

bečki »Kurier« (naklada 1,1 milijun primjeraka) posvećuje neko-

liko tekstova.

Uspješna je bila i prezentacija na nekoliko ovogodišnjih sajmova,

prvenstveno na bečkom »Feri-enmesse« (ukupno 133.000 pos-

jetitelja), gdje je održana prezentacija 66. svjetskog kongresa

SKÅL-a koji će se u listopadu održati u Zagrebu i Dubrovniku.

Hrvatski je turizam prezentiran i na sajmu u Linzu (32.500 pos-

jetitelja).

Također, krajem siječnja je u Grazu održana prezentacija kataloške

ponude SPRINGER – DENGG-a na kojoj je novinarima novos-

ti hrvatske turističke ponude predstavio direktor predstavništva

Željko Tončinić.

MađarskaHrvatski Jadran na jumbo plakatima

Ove godine hrvatski Jadran će se nuditi na jumbo plakatima s

porukom »nudimo vam čaroliju putovanja vlastitim automobi-

lom u Hrvatsku«. Planira se i medijska kampanja, pa je tako s

urednikom magazina »Magyar Turista« dogovorena kontinuirana

suradnja, što znači da će u svakom broju biti objavljene vijesti o

Hrvatskoj. Suradnja je dogovorena i s magazinom »Tolalkozasok«,

kojeg dobiva svaki pretplatnik T-mobile (naklada 510.000 prim-

jeraka); u siječnju je objavljen prilog o hrvatskom maslinarstvu.

Reportažu o Hrvatskoj objavio je u svom siječanjskom broju i

»Yacht Magazin«, a u tijeku su dogovori oko organizacije prven-

stva Mađarske u jedrenju na Jadranu, zakazanog za rujan, uz izni-

man interes mađarske javnosti.

trgovine Češke, Miloš Rezek, savjetnik u Ministarstvu industrije

i trgovine, zadužen za Hrvatsku, hrvatski veleposlanik u Češkoj,

Viktor Brož sa suradnicima, te brojni češki turistički novinari.

Za hrvatski je štand, kao i uvijek, vladalo veliko zanimanje, a

posjetitelje je posebno privukao DVD na češkom jeziku o novim

prometnicama prema Jadranu.

Na prethodnom, sredinom siječnja održanom turističkom sajmu

»GO« u Brnu, štandove izlagača iz 26 zemalja posjetilo je ukupno

38.000 ljudi, a hrvatski nastup u praškom predstavništvu HTZ-a

ocjenjuju vrlo uspješnim. Na sajam je stiglo puno novotiskanog

materijala poput male info brošure, turističke i autokarte, ime-

nika hotela, nove kamping brošure... »GO« je iskorišten i da se

»CK Vitkovice Tours« proglasi subagentom godine. Hrvatski

štand posjetilo je 12 novinara, te direktor Čeških željeznica, s

kojim se razgovaralo o ovogodišnjoj postavi charter vlaka »Jadran

express«, koji već treću godinu sezonski prometuje od Praga do

Splita.

Češki tisak već uvelike piše o Jadranu, pa tako pod naslovom

»Odmor snova«, najčitaniji dnevnik »MF Dnes« u vikend prilogu

donosi na šest stranica velikog formata deset prijedloga za su-

per-putovanja. Tako se, primjerice, predlaže divlji jug Norveške,

potom »bijela mjesta na karti južne Dalmacije«, te Vijetnam, Si-

cilija, Andaluzija, obale Australije, neistraženi Česki les (nacional-

ni park u južnoj Češkoj), okolica Trebona pješice i na biciklu,

Maui te sveta mjesta u Svetoj zemlji... Na pola stranice velikog

formata opisana je Korčula, Hvar, svjetionik Pločica, Mljet, a

autorica je ponudila čitateljima i nekoliko gastronomskih speci-

jaliteta, opisavši crni rižot, pašticadu i rožatu. »MF Dnes« viken-

dom izlazi u gotovo 400.000 primjeraka, a subotnji broj čita se

i nedjeljom.

Specijalizirani turistički magazin, »Sky«, u broju za veljaču-ožujak

donosi reportažu na pet stranica o otoku Rabu, popraćenu atrak-



U tijeku su pripreme za Hrvatski tjedan koji HTZ organizira

u Budimpešti od 18. do 23. travnja. Pritom se planira izložba

»Hrvatski svjetionici«, potom izložba fotografi ja mađarskih au-

tora koji su u Hrvatskoj boravili na studijskim putovanjima u or-

ganizaciji HTZ-a, književna večer posvećena Antologiji hrvatske

književnosti na mađarskom, samostalna izložba akademskog

slikara Tibora Patakija posvećena Hrvatskoj, susreti mađarskih i

hrvatskih vinara... Centralni događaj bit će »Hrvatska večer« u

zgradi Mađarske akademije znanosti, s nastupom Lovre Pogorelića

te druženje uz gastronomske delicije i klapsku pjesmu.

PoljskaPoljaci najviše pisali o hrvatskom turizmu

Prema procjeni specijaliziranih agencija, Hrvatska je u prošloj go-

dini imala najviše tekstova i reportaža o turističkim odredištima

u poljskim medijima. Situacija je podjednako dobra i ove godine,

pa je tako u drugom najvećem dnevniku »Rzeczpospoliti« (nak-

lada 190.000 primjeraka) objavljen tekst o riječkom karnevalu.

Predstavnici HTZ-a u siječnju su sudjelovali na prezentacijama

kataloga poljskih turoperatora, a za navedene prezentacije izradili

su posebnu CD prezentaciju.

Početkom veljače u Krakovu je, kao rezultat suradnje HTZ-a,

poljskog turoperatora i lokalnih medija, održana »Dalmatinska

večer« sa 150 uzvanika iz krakovske kulturne i političke elite.

Predstavništvo je iniciralo i sedmodnevni dolazak amaterskog

kulturno-umjetničkog društva Poloneza iz Orebića, a jedan

od njihovih domaćina, poljska agencija Logos Tour, odlučio je

uvrstiti Orebić u svoju ponudu.

Najčitaniji poljski kulinarski mjesečnik, »Kuchinia« (naklada

75.000 primjeraka) priprema broj koji će biti u cijelosti posvećen

hrvatsko gastronomskoj ponudi. Hrvatski će turizam biti pred-

stavljen i na najavljenom međunarodnom znanstvenom skupu

»Poljska i Hrvatska u Srednjoj Europi« početkom mjeseca svib-

nja.

SlovačkaJadran petu godina za redom najpopularnijeljetovalište

Već petu godinu za redom, Hrvatska je na slovačkom tržištu

najpopularnije turističko odredište. Tamošnji turoperatori i

turističke agencije tvrde da i ove godine vlada veliki interes za

hrvatskim odredištima.

Pokazalo se to i na siječanjskom sajmu turizma »ITF Slovakia-

tour 2005.«, najvećem do sada, koji je posjetilo 44.600 posjetite-

lja. Hrvatski je štand od organizatora dobio zlatnu plaketu za

kreativnost, a posjetitelji su pohvalili činjenicu što su ove godine

već u siječnju dobili nove autokarte, kataloge te cjenike privatnog

smještaja i kampinga.

Na sajmu je održan i hrvatsko-slovački workshop, a pozitivno je

što su u workshopu sudjelovali predstavnici nekoliko najvećih tur-

operatora, a neki od njih ubuduće će, umjesto provizijske, uvesti

prodaju vlastitih kapaciteta.

U slovačkim je medijima objavljen niz tekstova o hrvatskom turi-

zmu, što je najvećim dijelom i rezultat studijskih putovanja novi-

nara koji su u organizaciji HTZ-a posjetili Dubrovnik i okolicu.

Velika Britanija i IrskaBritanci otkrivaju kontinentalnu Hrvatsku

Sudeći po prvim dojmovima, lanjski, izuzetni porast od 38 posto

na britanskom će se tržištu nastaviti i u ovoj godini. Velika popu-

larnost Hrvatske bila je očita na londonskom sajmu WTM,

koji označava početak tržišnog natjecanja za sljedeću sezonu

– održana je vrlo uspješna tiskovna konferencija, kao i velik broj

poslovnih razgovora na štandu HTZ-a između britanskih turo-

peratora i hrvatskih partnera. Optimizmu u prilog ide i činjenica

da je Th ompsonov »Holiday Forecast 2005.« – uz Brazil, Egipat i

Maroko – Hrvatsku svrstao među četiri svjetska top odredišta.

Hrvatski se turizam predstavio i na »Manchester Holiday Showu«,

jer je Manchester najjači regionalni aerodrom kojem gravitira pet

milijuna putnika sjevernozapadne Engleske i ima izravne letove

za Pulu, Split i Dubrovnik. Prigodom sajma održana je i »Hrvats-

ka večer« za članove »British-Adriatic Society«, koji tradicionalno

godišnji odmor provode u Hrvatskoj i Sloveniji. Potkraj siječnja

HTZ je hrvatske ljepote predočio i u Dublinu, na najvećem

irskom turističkom sajmu, važnom jer su Irci poznati kao dobri

potrošači.

Internetska mreža Wanadoo je krajem siječnja objavila rezultate an-

kete prema kojoj je Hrvatska proglašena »najpoželjnijim svjetskim

turističkim odredištem u 2005.«, a stranica je ilustrirana panora-

mom Dubrovnika i glavnih atrakcija starog grada. Upravo u Du-

brovniku je krajem prošle godine britanska udruga turoperatora

specijalista (AITO) održala svoju godišnju skupštinu, nakon čega

je znatan dio članstva te ugledne organizacije uključio Hrvatsku

u svoje programe. Hrvatska turistička ponuda predstavljena je i

na »Media workshopu« koji je u londonskom Cityju organizirao

AITO. Tom je prigodom 160 britanskih turističkih novinara

upoznato s programima 154 turoperatora i ponudom 40 nacio-

nalnih turističkih ureda. Sredinom siječnja hrvatska je ponuda

promovirana na »London International Boat Showu«, jednom od

najvećih svjetskih nautičkih sajmova, gdje je na štandu HTZ-a

upriličen već tradicionalni »Wine & Cheese Party« za britanske

nautičke turoperatore i poslovne partnere.

U medijima je nastavljen niz afi rmativnih napisa o Hrvatskoj, pa

je tako početkom siječnja na BBC-iju u udarnom večernjem ter-

minu, u okviru serije »Natural World«, s naslovom »Th e land of

the Falling Lakes« prikazana 50-minutna reportaža o Plitvičkim

jezerima. Procjenjuje se da je program pratilo oko 2,6 milijuna

gledatelja. Taj fi lm, snimljen u međunarodnoj koprodukciji tele-

vizijskih kuća BBC, ORF 2, WDR i NBC, fi nancirao je Medijski

fond Europske unije.

Krajem siječnja »Saturday Times« objavio je pod naslovom

»Croatia calling« četiri stranice reportaže o hrvatskom turizmu,

uključivši i onaj kontinentalni.




ŠvicarskaU Švicarskoj povećan interes za Hrvatsku

Nakon što je u travnju 2004. u Zürichu otvoreno zadnje u nizu

predstavništava HTZ-a, i na švicarskom tržištu, koje tradicionalo

nije orijentirano prema Jadranu, povećao se interes za dolaskom

u Hrvatsku. Na inicijativu HTZ-a, hrvatski su se hotelijeri ob-

ratili švicarskim turoperatorima i ponudili im povoljne cijene

smještaja u listopadu, što je u posezoni rezultiralo 30-postotnim

porastom švicarskih turista u odnosu na prethodnu godinu.

Otvaranje novog predstavništva dalo je rezultata, pa sada u

švicarskim medijima stalno izlaze reportaže iz Hrvatske. Kako bi

se lakše stizalo na Jadran, ove će sezone u organizaciji švicarskih

turoperatora krenuti prvi charteri na liniji Bern – Split – Bern,

najavljuju se i letovi iz Basela za Split i Dubrovnik, a Croatia

Airlines opet će uvesti sezonske linije za Split i Zadar.

BelgijaInteres za Hrvatskom 40 posto veći nego lani

Sudeći po ovogodišnjim sajmovima održanim u Briegu, Luxem-

burgu i Gentu, a naročito po količini distribuiranog materijala u

Bruxellesu i Charleroisu, interes za Hrvatskom je 40 posto veći

nego lani.

Zanimanje za Jadran raste već četvrtu godina zaredom, a rezultat

je to brojnih objavljenih reportaža u belgijskim tiskovinama i na

televiziji. Ove godine pojavila su se i dva specijalizirana turopera-

torska programa za Hrvatsku koji su turoperatori »Christophair«

iz Liegea i »Expair tours« iz Bruxellesa izdali dvojezično, u fran-

cuskoj i fl amanskoj verziji. Uz klasična ljetovanja, ti turoperatori

nude putovanja kruzerom po hrvatskim otocima, te dvije auto-

busne ture s polascima iz Zagreba i Dubrovnika. Odredišta do

Splita prodaju se automobilistima, a kružna putovanja brodom i

autobusom te boravci na dalmatinskim otocima, u Splitu i Du-

brovniku temelje se na avioprijevozu. Svi avioaranžmani bazi-

rani su na linijama Croatia Airlinesa, koja je upravo zahvaljujući

ovim turoperatorima mogla planirati dodatni šesti, subotnji let

Bruxelles – Split.

U zaoštrenoj konkurenciji »novih specijalista« vodeće mjesto

na fl amanskom tržištu uspješno zadržava ID Riva iz Rotterda-

ma, jedan od glavnih promotora hrvatskog turizma u Belgiji.

Naime, ID Riva Rotterdam je u protekle tri godine znatno inve-

stirala na belgijskom tržištu, poglavito u Flandriji, osiguravajući

stalnu nazočnost i sudjelujući u svim promotivnim akcijama

predstavništva HTZ-a u Belgiji. To se prvenstveno odnosi na or-

ganizaciju workshopova za agencije i stalne edukativno-informa-

tivne sastanke s prodajnim osobljem.

»Expair tours« – touroperator, koji je po prvi puta izdao specija-

listički program za Hrvatsku, predstavit će svoj program u ok-

viru informativno-edukativnog boravka 90 prodavača iz belgij-

U »Sunday Timesovu« kolor prilogu Hrvatska je spomenuta

među odredištima za odmor bogataša, uz bok Antigue, Meksi-

ka, Havaja. Reportaža novinarke Deirdre Fernand o Brijunima

ilustrirana je fotografi jom dvojice igrača golfa, a čitateljima se

preporuča buking putem »French Aff air«, specijaliziranog lon-

donskog turoperatora koji ima posebnu brošuru o ekskluzivnim

vilama i boutique hotelima naslovljenu »Croatia Aff air«.

Strukovni tjednik »Travel Weekly« donosi intervju s Jonathanom

Oakesom, direktorom »Holiday Options«, najvećeg britanskog

turoperatora za Hrvatsku.

Uz postojeće letove iz Manchestera, Norwicha, Birminghama i

Bristola, planira se uvođenje prvog izravnog charter leta iz Lon-

dona za Zadar.

SkandinavijaDanski kraljević želi vidjeti Hrvatsku

U norveškim medijima Hrvatska je predstavljena kao najzanim-

ljivije odredište ove sezone. Na sajmu »Rejsliv 2005.«, održanom

u Lilleströmu pored Osla, štand HTZ-a postavljen je odmah

pored štandova norveških organizatora putovanja s hrvatskim

odredištima, čime je pojačan ukupan dojam. Publika je iskazala

veliki interes za Hrvatsku, a turoperatori su informirali o vrlo

dobrom početku prodaje. Sajam je posjetilo i nekoliko hrvatskih

agencija, čiji su predstavnici iskazali zadovoljstvo ostvarenim

poslovnim kontaktima.

Turistički sajam održan je i u Kopenhagenu gdje su se, na štandu

HTZ-a predstavili kao suizlagači TZ Šibensko-kninske županije

i TZ Zatona i Nina. Interes danske publike bio je usmjeren

pretežno za kampove, a ponuđeni su i avio charteri za Dubrovnik,

Split, Zadar i Pulu. Na hrvatskom štandu organiziran je susret s

novinarima koji su informirani o novostima ponude. Istodobno,

u Kopenhagenu su, u organizaciji veleposlanstva RH i zaklade H.

C. Andersena, a uz sponzorstvo HTZ-a, Vinko Brešan i Monika

Leskovar na prigodnoj svečanosti imenovani ambasadorima ve-

likog danskog pisca. Imenovanje je, uz nazočnost diplomatskog

kora, obavio princ Joakim, mlađi sin danske kraljice. Princ Joa-

kim iskazao je interes za posjet Hrvatskoj, a kako je on ujedno i

vrlo popularna medijska osoba, njegov bi dolazak bio izuzetno

značajan za promociju na danskom tržištu. O Hrvatskoj se dosta

govori i u Švedskoj, pa je tako najgledanija televizijska emisija »Pa

sparet« u kviz program, u kojem natjecatelji pokazuju poznava-

nje glavnih gradova raznih zemalja, uvrstila i Zagreb. Zanimljive

reportaže, odgovori natjecatelja na postavljena pitanja i velik broj

gledatelja, učinili su kviz program vrlo vrijednom promocijom za

Zagreb i Hrvatsku.

Napokon, i na fi nskom turističkom sajmu Matka 2005. Hrvatska

je predstavljena vlastitim štandom. Ove je godine došlo mnogo

više posjetitelja nego lani, a bile su i brojne agencije iz susjednih

zemalja, Rusije i Estonije. Ponuda Hrvatske objavljena je u kata-

lozima najvećih fi nskih turoperatora (Finnmatakat, Tjareborg,

Aurinkomatakat, Matkavekka), ali ostaje problem prometne

povezanosti, odnosno loših aviolinija, osobito izvan sezone.



skih agencija u Splitu i Dubrovniku početkom ožujka. Boravak

belgijskih agenata u Hrvatskoj, osim »Expair toursa« i njegovog

partnera u Hrvatskoj – agencije Atlas Dubrovnik, potpomogli su

Croatia Airlines i Hrvatska turistička zajednica. Cilj ove akcije

je 90 izravnih prodavača na licu mjesta upoznati s odredištima

iz hrvatske turističke ponude i time će moći mjerodavnije i s

više entuzijazma prodavati Hrvatsku i to ne samo iz programa

»Expair toursa«, nego i svih ostalih turoperatora koji u svojim

programima nude hrvatska odredišta, a prodaju se u njihovim

agencijama.

Također, u vrijeme početka prodaje ovogodišnje sezone i održa-

vanja svih važnijih turističkih sajmova u Belgiji u siječanjskom

broju uglednog turističkog časopisa »Voyage Voyage« objavljen

je prvi dio reportaže s naslovom »Privlačni boravak u Hrvatskoj«

gdje se na 25 stranica govori o Hvaru, Trogiru i Splitu, s foto-

grafi jom hvarske rive na naslovnici. Autorice reportaže boravile

su prošloga rujna na studijskome putovanju u Hrvatskoj.

RusijaU Moskvi održana »Hrvatska večer«

Proteklo tromjesečno razdoblje obilovalo je poslovnim susretima

i kontaktima s najznačajnijim turoperatorima, a glavni sadržaj

sastanaka su bili dogovori oko zajedničkih marketinških nastupa

za sezonu 2005. Kada su u pitanju postignuti rezultat u 2004.,

onda je prisutno jedno opće zadovoljstvo brojem dolazaka ruskih

turista u Hrvatskoj, a povećanje od dvadesetak posto zabilježili

su gotovo svi »glavni« turoperatori na ovom području.

U prošloj godini na oglašavanje u medijima Moskve, Sankt Pe-

tersburga, Novosibirska i Ekaterinburga, kao i u moskovskom

metrou, utrošeno je nešto iznad sto tisuća dolara. Međutim,

pored plaćene medijske kampanje, lani je u ruskim medijima

izašlo i stotinjak neplaćenih reklama u obliku intervjua, reportaža

i raznih drugih napisa, a njihova je ukupna vrijednost po cjeni-

cima otprilike četiri puta veća od plaćene reklamne kampanje.

Napokon, treća skupina realiziranih članaka u ruskim medijima

u iznosu od 93.000 dolara objavljena je kao rezultat studijskih

putovanja ruskih novinara.

Iz moskovskog predstavništva poručuju hrvatskim turističkim

tvrtkama neka se oglašavaju u istim medijima gdje to čini HTZ,

jer je u zajedničkom interesu koncentrirati reklame na iste

časopise i televizijske kanale. Točan medija plan za ovu godinu

može se saznati putem [email protected].

U realiziranju marketinških ciljeva na ruskom tržištu vrlo je važan

Hrvatski klub novinara i turoperatora, čiji je osnutak moskovski

HTZ inicirao prije dvije godine. Klub okuplja sve značajnije tu-

roperatore i redakcije turističkog izdavaštva, te sve tvrtke i po-

jedince koji su uključeni u turističko poslovanje s Hrvatskom.

Tu se promoviraju hrvatski turistički proizvodi, a HTZ jednom

mjesečno novinarima dostavlja press priopćenja s aktualnostima

iz hrvatske turističke ponude.

Napokon, 21. siječnja 2005. održana je u hotelu »Međunarodnaja

1« tradicionalna »Hrvatska večer« koja je, pored novinara i turo-

peratora, okupila predstavnike političkog, kulturnog i društvenog

života Moskve.

Kako bi ovu sezono na Jadran došlo još više Rusa i Ukrajinaca,

HTZ će nastupiti na sajmovima u Moskvi ( 23. – 26. ožujka

i 12. – 15. svibnja), Novosibirsku (13. – 15. travnja) te Sankt

Petersburgu (14. – 17. travnja), kao i u ukrajinskom Kijevu (30.

ožujka – 3. travnja).

SADHrvatska u »New York Timesu«

U prestižnom »New York Timesu« Hrvatska je samo u siječnju

tri puta bila predstavljena kao privlačno i pristupačno odredište,

unatoč trenutnoj slabosti dolara prema EUR-u. Novinarska ekipa

tog lista u ožujku dolazi u Hrvatsku, kako bi napravili reportažu

za nedjeljno izdanje »Sunday Travel Section«.

Krajem veljače na vijestima CNN-a Don George, urednik »Lonely

Planeta«, objavio je da je Hrvatska izabrana za najbolje odredište

svijeta, a za to vrijeme su u pozadini prikazivane panorame

Dubrovnika, Splita, Zagreba i hrvatskih otoka.

U veljači je tekst o Hrvatskoj objavljen u godišnjem izdanju

»Sports Illustrated Swimsuit Edition«. Njihova je ekipa prošlog

ljeta boravila na Jadranu u organizaciji HTZ-a. Naklada prestižnog

magazina je deset milijuna primjeraka, a zahvaljujući tom tekstu

o Hrvatskoj se govorilo i na televiziji. Magazin GQ (»Gentlemen’s

Quarterly«) objavio je na deset stranica slike Dubrovnika, pod

naslovom »Th e Nest Riviera«. Također, časopis »JaxFax« koji piše

o marketingu u turizmu objavio je članak o hrvatskom nastupu

na USTOA-i. I ugledni časopis »Travel + Leisure« u siječnju piše

o Hrvatskoj i to kao odredištu čija popularnost vrlo brzo raste.

Hrvatska turistička zajednica je od 14. do 16. siječnja nastupila

na Sajmu pustolovnog turizma u New Yorku, koji je zabilježen

u tisku, a predstavnici HTZ-a ostvarili su kontakt s velikim bro-

jem ondje nazočnih novinara. Sajam je, inače, bio vrlo dobro

posjećen, a procjenjuje se da je bilo više od 22.000 posjetitelja,

oko 3 700 stručnjaka u turizmu te 450 akreditiranih novinara.

Predstavništvo HTZ-a u New Yorku pomaže u realizaciji eks-

pedicije «National Geographic Adventure», planirane za svibanj

i lipanj.

Uz pustolovni turizam, HTZ vrlo intenzivno na američkom

tržištu radi i na plasmanu hrvatske kulturne baštine, što je rezul-

tiralo spominjanjem u UNESCO-vom biltenu za siječanj. Veliki

tekst o Dubrovniku objavljen je u brošuri »World Heritage«, i to

na tri jezika − engleskom, španjolskom i francuskom. O hrvat-

skim kulturnim spomenicima namjerava pisati i »Newsweek«.

Početkom veljače u prestižnom »New York Athletic Clubu«

hrvatska misija pri UN promovirala je hrvatska vina.


i z r a d a g l a v n o g u r e d a


IZ R

ADA

GLAV

NOG

URED

A

iz rada.indd Sec1:42 3/9/05 2:56:44 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black


Ostvareni rezultati u 2004. godini Programom rada Hrvatske turističke zajednice za 2004. godinu

prognoziran je porast fi zičkog obujma turističkog prometa u

Hrvatskoj na razini od 3% u registriranim dolascima i noćenjima.

Ovakva procjena predstavljala je rezultat usuglašenih očekivanja

županijskih turističkih zajednica, procjena s inozemnih tržišta od

strane predstavništava HTZ-a, te obrade Glavnog ureda.

Konačni rezultati Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je

u segmentu turističkih dolazaka tijekom 2004. godine ostvaren

rezultat koji je nadmašio prognoze, prvenstveno zbog povećanog

prometa stranih gostiju, dok je u segmentu noćenja ostvarenje

nešto manje od planiranih veličina, što je posljedica trenda češćih,

ali kraćih odlazaka na godišnje odmore, ali i neprijavljivanja

dijela gostiju koji borave u našim odmorištima, prvenstveno kad

je riječ o privatnom smještaju.

DOLASCI 2003. 2004. INDEKS 04/03

DOMAĆI 1.469.388 1.500.402 102

STRANI 7.408.590 7.911.874 107

UKUPNO 8.877.978 9.412.276 106

NOĆENJA 2003. 2004. 04/03

DOMAĆI 5.311.991 5.280.962 99

STRANI 41.323.148 42.516.325 103

UKUPNO 46.635.139 47.797.287 102

Valja naglasiti da su kroz ostvarene rezultate realizirani svi

temeljni ciljevi turističke politike za 2004. godinu: nastavak

poboljšanja i stabiliziranja položaja Hrvatske kao receptivne

turističke zemlje na međunarodnom turističkom tržištu,

povećanje sektorske profi tabilnosti i poticanje ukupne gos-

podarske aktivnosti u zemlji, nastavak procesa područnog

ujednačavanja turističkog prometa u primorskom dijelu zemlje,

povećanje stupnja korištenja smještajnih i drugih kapaciteta s

naglaskom na produženje turističke sezone, podizanje kvalitete

i aktiviranje novih smještajnih kapaciteta (obnovom postojećih,

izgradnjom novih i registracijom neaktiviranih), učinkovito

trošenje sredstava cjelokupnog sustava Hrvatske turističke

zajednice u provedbi programa aktivnosti na inozemnim

tržištima, afi rmacija turističkih clustera (područja), obogaćenje

ponude novim sadržajima (proizvodima), kao i daljnji razvoj

selektivnih oblika turizma.

Također, programom rada HTZ-a procijenjen je porast prihoda

od turizma od 7% u odnosu na 2003. godinu. Procjena se poka-

zala točnom, budući da prema preliminarnim podacima HNB-a

za razdoblje siječanj-rujan 2004. neto prihod od turizma iznosi

5,53 mlrd. USD-a, što predstavlja porast od 7% u odnosu na isto

razdoblje prethodne godine (5,17 mlrd. USD-a ). Za očekivati

je da će se podjednaka stopa porasta prihoda zadržati i nakon

objave službenih cjelogodišnjih rezultata.

Temeljne odrednice programa rada HTZ-a za 2005. godinu

Hrvatska turistička zajednica, sukladno ciljevima turističke

politike Vlade RH u 2005. godini, polazeći od temeljnih pos-

tavki strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma i zakonski

utvrđenih zadaća, provodit će promidžbu hrvatskog turizma u svi-

jetu, te sustavno poticati i koordinirati aktivnosti za poboljšanje

općih uvjeta i sadržaja boravka turista u zemlji.

Prijedlog Programa rada izrađen je prema prihvaćenim Po-

laznim odrednicama Programa rada na sjednici Turističkog

vijeća Hrvatske turističke zajednice od 28. rujna 2004. godine, a

prihvaćen je na sjednici istog tijela 28. listopada 2004. godine.

U izradi prijedloga Programa rada za 2005. godinu pošlo se od:

− konceptualnih postavki strateškog marketinškog plana hrvat-

skog turizma,

− ostvarenih rezultata i aktivnosti u 2004. godini,

− stanju na emitivnim tržištima i procjeni tog stanja u 2005. go-

dini,

− stanju, strukturi i ocjeni raspoloživih smještajnih kapaciteta,

− ocjeni stanja ukupnog hrvatskog turističkog proizvoda,

− programa pripremnih aktivnosti za sezonu 2005. godine Vlade

RH i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

Ciljevi marketinške politike u turizmu u 2005. godini

Polazeći od temeljnih strateških ciljeva hrvatskog turizma koji

su:

− obnova, zaštita i potpunije vrednovanje hrvatskih turističkih

potencijala,

− utvrđivanje novog identiteta hrvatskog turizma i pozicioniranje

Hrvatske kao jedne od vodećih turističkih zemalja na Meditera-

nu,

− kvalitetni turizam u suglasju s održivim razvitkom

te od ostvarenih rezultata tijekom 2004. godine i iskustava u

svezi s tim, ciljevi marketinške politike u turizmu u 2005. godini

jesu:

1. nastavak poboljšanja i stabiliziranja položaja Hrvatske kao

kvalitetne receptivne turističke zemlje na međunarodnom turi-

stičkom tržištu;

Izvor: DZS




2. nastavak procesa područnog ujednačavanja turističkog pro-

meta u primorskom dijelu zemlje;

3. ostvarenje fi zičkog obujma turističkog prometa najmanje na

razini 2004. godine s mogućnošću povećanja do 2%;

4. povećanje stupnja korištenja smještajnih i drugih kapaciteta s

naglaskom na produženje turističke sezone;

5. povećanje vrijednosnih učinaka u turizmu za 3-5% u odnosu

na 2004. godinu;

6. učinkovito trošenje sredstava cjelokupnog sustava Hrvatske

turističke zajednice u provedbi programa aktivnosti na inozem-

nim tržištima;

7. daljnja afi rmacija nacionalnog branda i brandova turističkih

clustera (područja).

Procjena fi zičkog obujma turističkog prometa u 2005.Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2004. godini

registrirano je 7.911.874 dolazaka stranih turista (povećanje od

6%), te 42.516.325 noćenja (povećanje od 3%). U kategoriji

domaćih turista registrirano je 1.500.402 dolazaka (povećanje

od 2%), odnosno 5.280.962 noćenja, što je smanjenje od 1% u

odnosu na prethodnu godinu. U totalu govorimo o 6% povećanja

u dolascima, te 2% u noćenjima.

Za sljedeću godinu prognoziramo porast obujma fi zičkog prometa

do 2%, podjednako u segmentu dolazaka i segmentu noćenja.

Navedena prognoza sačinjena je temeljem ankete provedene

među svim značajnijim hotelskim tvrtkama u Hrvatskoj, te među

hrvatskim kampovima. Dodatne konzultacije o planiranom bro-

ju dolazaka i noćenja obavljene su sa turističkim zajednicama

županija primorske Hrvatske te Zagreba. Svi prikupljeni podaci

ukazuju na činjenicu da je porast do 2% u 2005. godini realan,

te da u idućem razdobljima više ne možemo očekivati dramatičan

i skokovit rast iz prethodnih sezona. Limitirajući čimbenik je

primarno trenutna struktura smještajnih kapaciteta u Hrvat-

skoj (vidi Prilog: Smještajni kapaciteti), ali i druge objektivne

činjenice kao što su: nedostatna i nedovoljno raznovrsna ukupna

ponuda turističkih destinacija (poglavito van razdoblja glavne

sezone), nezadovoljavajuća komunalna i lokalna infrastruktura,

nedovoljno razvijena ponuda selektivnih oblika turizma i dr.

Procjena registriranih dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista

u 2004. godini i prognoza za 2005. godinu

DOLASCI 2003. 2004. INDEKS PROGNOZA INDEKS 04/03 2005. 05/04

DOMAĆI 1.469.388 1.500.402 102 1.515.665 101

STRANI 7.408.590 7.911.874 107 8.069.355 102

UKUPNO 8.877.978 9.412.276 106 9.585.020 102

NOĆENJA 2003. 2004. 04/03 2005. 05/04

DOMAĆI 5.311.991 5.280.962 99 5.310.010 101

STRANI 41.323.148 42.516.325 103 42.796.488 101

UKUPNO 46.635.139 47.797.287 102 48.106.498 101

Snima se turističko-promidžbeni fi lm o HrvatskojPočetkom veljače započelo je snimanje kratkometražnog turi-

stičko-promidžbenog fi lma u režiji i prema scenariju Zrinka

Ogreste, jednog od najboljih hrvatskih režisera.

Petnaestominutnim fi lmom, u kojem se isprepliću element doku-

mentarnog i igranog fi lma, Hrvatska se želi predstaviti kao idea-

lan turistički izbor s mnoštvom raznolikosti i kolorita. Kadrovi se

snimaju na 30-ak najljepših lokacija u Hrvatskoj, od Grožnjana

i Huma do Dubrovnika i Kopačkog rita, uključujući ne samo

prirodne ljepote već i kulturu i etno-naslijeđe. Kako bi se hrvatska

turistička ponuda predstavila na najbolji način u ovom projektu

Hrvatske turističke zajednice za igrani dio angažirana je ekipa

od 40 aktera i 60 statista. Prva klapa snimanja bila je u Zračnoj

luci Zagreb koja je za ovu priliku »glumila« minhenski aerodrom.

Mladu Njemicu glumi Barbara Prpić, zagrebačka glumica, a pilo-

ta Croatia Airlinesa Mihael Galeković, poznati maneken, afi rmi-

ran u Hrvatskoj i inozemstvu.

Svečana promocija promidžbenog fi lma planira se za listopad ove

godine, a snimani materijal trebao bi poslužiti i za izradu deseto-

minutne inačice istoga fi lma te dva nova promidžbena spota.



»Zlatna penkala« stranim novi-narima iz ruku hrvatskog premijera»Zlatna penkala«, nagrada Hrvatske turističke zajednice za najbolji

turistički tekst o Hrvatskoj po prvi puta se u svibnju mjesecu ove

godine dodjeljuje inozemnim turističkim novinarima. Njome se

želi zahvaliti inozemnim medijskim djelatnicima, bez kojih tako

brz poratni povratak hrvatskog turizma ne bi bio moguć, jer su

njihovi afi rmativni tekstovi i televizijske reportaže pridonijele

masovnom povratku stranih gostiju na hrvatski dio Jadrana.

Inače, nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije, za tiskane i elek-

tronske medije. Nagrade će na prigodnoj svečanosti, predviđenoj

za 20. svibnja, dodijeliti premijer dr. sc. Ivo Sanader. Svih 30 no-

vinara čiji radovi budu nominirani otputovat će na petodnevno

studijsko putovanje u organizaciji HTZ-a, poput onih na kojima

su i nastali njihovi tekstovi.

Nove brošure o obiteljskim i malim hotelima i ronjenju

Tijekom veljače Hrvatska turistička zajednica je otisnula dvije

nove brošure, »Obiteljski i mali hoteli« i »Ronjenje«.

Prva brošura, napravljena u suradnji s Udrugom obiteljskih i

malih hotela, tiskana je na hrvatskom, slovenskom, engleskom,

njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku, i nudi informacije

o sve brojnijim malim, ambijentalnim hotelima čije otvaranje,

povoljnim kreditima, potiče i država. Ukupna naklada tog iz-

danja je 60 000 primjeraka, a informacije o obiteljskim i malim

hotelima moći će se pročitati na šest jezika. Tekst je napisao Velid

Đekić, a dizajnirao je Aljoša Brajdić. Autori fotografi ja su Ivo

Pervan, Romeo Ibrišević, Damir Fabijanić, Saša Pjanić i Renzo

Kosinozić.

Brošura »Ronjenje« započinje s korisnim informacijama kao što

je popis svih ronilačkih centara, lokacije barokomora i slično. U

nastavku su regionalno obrađena najznačajnija nalazišta, olupine,

koralji, špilje i sve druge podvodne zanimljivosti. Uz fotografi -

je nekolicine istaknutih podvodnih snimatelja, objavljeni su i

atraktivni crteži potonulih brodova koje je načinio Danijel Frka.

Dizajn potpisuje Mario Brzić, urednici su Slavija Jačan Obratov

i Goran Ergović, a brošura je tiskana na talijanskom, češkom,

engleskom i njemačkom jeziku u ukupno 40.000 primjeraka.

Brošura je realizirana u suradnji s Grupacijom ronilačkog turi-

zma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Uz dvije nove, zbog velikog interesa i specifi čnih zahtjeva tržišta

na kojima HTZ ima promotivne nastupe, ponovno su otisnuti i

reprinti već postojećih brošura – o kulturnoj i prirodnoj baštini,

marinama, pustolovnom turizmu, lovu, privatnom smještaju,

kampingu i naturizmu.

Također, obavljen je i reprint imidž brošure »Hrvatska u slikama«

te reprinti turističko-cestovne karte Hrvatske, općih turističkih in-

formacija, hotelskog informativnog manuala te cjenika kampova,

marina i privatnog smještaja.

Otvara se novi turistički informa-tivni punkt »Vrata Dalmacije«

Na poticaj HTZ-a, te četiriju dalmatinskih županijskih turističkih

zajednica, u podvelebitskoj Jesenici, gdje Autocesta Zagreb – Du-

brovnik prelazi iz kontinentalnog u jadranski dio Hrvatske, ot-

vara se turističko informativni punkt »Vrata Dalmacije«. Na

tom će punktu »Hrvatski anđeli« turistima pružati informacije o

mogućnostima smještaja u Dalmaciji i svemu drugom što ih zani-

ma. Novi će ured biti smješten u okviru benzinske crpke »Tifon«,

zagrebačke tvrtke koja je besplatno ustupila jednu prostoriju na

korištenje sljedećih pet godina. Ured »Vrata Dalmacije«, nastao

po uzoru na punkt »Vrata Jadrana« na prijelazu iz Gorskog kotara

u Kvarner, bit će otvoren od početka travnja do kraja listopada.




Saborski odbor prihvatio plan pri-prema za turističku sezonuSaborski odbor za turizam jednoglasno je prihvatio izvješće o pripremama za turističku sezonu 2005., koje je izložio Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam. Istim je omjerom glasova podržan i program rada Hrvatske turističke zajednice za 2005., koji je prezentirao Niko Bulić, direktor HTZ-a.

Krajem ožujka sazvana sjednica Turističkog vijećaSedma sjednica Turističkog vijeća zakazana je za četvrtak, 31. ožujka u Glavnom uredu HTZ-a. Na dnevnom redu su stanje na emitivnim tržištima i aktualna problematika u pripremi turističke sezone 2005., potom izvješća o radu HTZ-a i fi nancijskom po-slovanju za 2004. godinu te izvješće Nadzornog odbora o obav-ljenom nadzoru nad poslovanjem HTZ-a.Bit će pročitan i prijedlog izbora direktora i voditelja predsta-vništava i ispostava HTZ-a u inozemstvu, prijedlog Savjeta za potpore projektima i manifestacijama za 2005. godinu te prijed-log fi nancijske podrške Croatia Airlinesu za posebne predsezon-ske i posezonske »zračne mostove« za Hrvatsku, kao i izvješće o naplati boravišne pristojbe za 2004. godinu.

Sjednica Nadzornog odbora HTZ-aČlanovi Nadzornog odbora HTZ-a okupit će se u utorak, 29. ožujka na svojoj četvrtoj sjednici. Glavna točka dnevnog reda je izvješće o radu HTZ-a te izvješće o fi nancijskom poslovanju za 2004. godinu.

Prezentacija kulturnog turizma na sajmu u BerlinuU najmlađem, tek osnovanom Uredu za kulturni turizam nastoji

se umrežiti turistički i kulturni sektor. Nakon što je lani osnovan

Savjet za kulturni turizam održane su prezentacije Strategije u

turističkim zajednicama županija. Strategija razvoja kulturnog

turizma, prihvaćena od Vlade RH u listopadu 2003., preporuča

stvaranje posebnih, regionalnih ureda za kulturni turizam, za što

trenutačno pokazuju spremnost samo u Splitsko-dalmatinskoj

županiji.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije, 37 posto

međunarodnih putovanja uključuje elemente kulture, a predviđa

se da će potražnja rasti 15 posto godišnje. Stoga će se na skorašnjem

berlinskom turističkom sajmu Hrvatska turistička zajednica, Ured

za kulturni turizam posebno predstaviti s turističkim zajednicama

gradova Zagreba, Splita i Dubrovnika pod zajedničkom radnom

temom »Cultural tourism forges ahead in Croatia« u paviljonu

kulturnog turizma u sekciji kulturnih gradova. Štand Ureda za

kulturni turizam bit će otvoren za sve kulturne ustanove, mani-

festacije, događanja i ostale kulturne inicijative u Berlinu, dok

će gradovi Zagreb, Split i Dubrovnik predstaviti uglavnom svoju

kulturnu ponudu.

Ponovno se otvara predstavništvo u AmsterdamuNakon duže stanke, HTZ ponovno aktivira svoje predstavništvo

u Amsterdamu, koje je zatvoreno još od 2002. godine. Za di-

rektora tog predstavništva izabran je Igor Čupahin, dugogodišnji

zadarski turistički djelatnik.

Čupahin je jedan od petero direktora i voditelja predstavništava

i ispostava HTZ-a koji su, nakon provedenog natječaja, izabrani

u prosincu. Za tih pet mjesta prijavilo se ukupno 60 kandidata, a

trojica su među njima reizabrani. Tako je još jedan četverogodišnji

mandat povjeren Marini Tomas Billet (direktorica HTZ Pariz),

Klaudiju Stojniću (direktor HTZ Milano) i Miljenku Babiću

(voditelj HTZ München). Za direktora predstavništva u Pragu

izabran je Antun Plenković, dugogodišnji direktor Zlatnog rata,

poznat i po organizaciji ATP turnira.

U tijeku je natječaj za direktore predstavništava i voditelje ispostava

u još osam europskih gradova, za što se prijavilo 40-ak kandidata.

Za mjesto, u prošle godine otvorenom predstavništvu u Zü-

richu, te u Stockholmu, Bruxellesu, Frankfurtu, Beču, Moskvi,



Varšavi i Rimu prijavili su se i dosadašnji šefovi tamošnjih ureda

HTZ-a, a najveći je interes za posljednja dva odredišta. Tročlano

povjerenstvo u sastavu Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam

u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, Ivan Mišetić,

direktor zrakoplovne kompanije Croatia Airlines i Niko Bulić,

direktor Glavnog ureda HTZ-a, najkvalitetnije kandidate, prema

uvjetima natječaja, predlaže Turističkom vijeću koje će u ožujku

donijeti konačnu odluku. Time završava ovogodišnje kadrovsko

strukturiranje čelnih ljudi predstavništva HTZ-a u inozemstvu.

Zadar u travnju 2006. domaćin skupštini njemačkih autobuseraVrlo snažna Njemačka udruga autobusera (RDA) svoju godišnju

skupštinu održat će od 19. do 23. travnja u Zadru. Očekuje se

dolazak oko tri stotine članova skupštine, te mnoštvo novinara,

za koje će se po završetku skupštine organizirati ture upoznavanja

hrvatske obale.

Odluka da se iduće godine skupština održi upravo u Dalmaciji,

donijeta na sastanku vrha RDA održanom u siječnju, rezultat je

lobiranja, ali i pozitivne politike hrvatskih vlasti prema autobus-

nim prijevoznicima. Dajući prednost Zadru pred ostalim kandi-

datima, Torinom i Luksemburgom, njemački su autobuseri izra-

zili zadovoljstvo odlukom hrvatske Vlade da im se na korištenje

hrvatskih prometnica odobri 50 posto popusta, što nije napravila

niti jedna druga mediteranska zemlja. Na tu su činjenicu Richarda

Eberhardta, predsjednika, i Helge Unruh, članicu predsjedništva

RDA, podsjetili Niko Bulić, direktor HTZ-a i Zdenko Mičić,

državni tajnik za turizam, na sastanku održanom prošlog kolo-

voza u Kölnu, za vrijeme RDA workshopa. Samim svojim dola-

skom u Köln, najjača postava hrvatskog turizma pokazala je ko-

liku važnost pridaje njemačkim autobuserima, koji su došli u

vrlo nezavidan položaj zbog sve snažnije konkurencije jeftinih

avioprijevoznika.

HTZ uvodi intranet sustav

Kako bi se ubrzala i pojednostavila razmjena podataka među zapo-

slenicima lokalnih županijskih i turističkih zajednica, te Glavnog

ureda i predstavništava HTZ-a, u sklopu procesa informatizacije

priprema se uvođenje intranet sustava. Ustrojeno povjerenstvo, čiji

je voditelj Stipe Maleš iz Glavnog ureda HTZ-a, već je održalo

nekoliko sastanaka radi utvrđivanja kriterija za prikupljanje i dis-

tribuciju informacija.

Taj se sustav interne komunikacije sastoji od nekoliko cjelina – ob-

rade statističkih podataka o broju gostiju u hotelima i kampovima,

prijave i odjave gostiju, evidencije naplate boravišne pristojbe.

Posebno je zanimljiv interni forum, na kojem se mogu razmjenji-

vati ideje ili, pak, potražiti savjet. Uz kalendar događanja, kao što

su veliki kulturni i sportski događaji, potom sajmovi, workshopovi, tu su i razne novosti, multimedijalni sadržaji, dokument manager

te podaci o zaposlenima i subjektima u turizmu.

Dubrovnik i Zagreb domaćini 66. svjetskog kongresa Skål Internationala

Unatoč snažnoj konkurenciji, pa tako i velikim metropolama poput Londona, Hrvatska je izabrana za domaćina 66. svjet-skog kongresa Skål Internationala, od 16. do 21. listopada 2005. Službeni dio kongresa održava se u Zagrebu, a završna večer u Dubrovniku. Skål International je jedina međunarodna organizaci-ja koja objedinjuje sve grane turističke industrije. Broji oko 22.000 članova u 486 klubova i 88 zemalja koji djeluju pod motom »Do-ing business among friends«. Prvi klub osnovan je u Parizu 1934., a u Hrvatskoj postoje klubovi u Zagrebu i Dubrovniku.

Na kongresu se očekuje nazočnost oko tisuću turističkih menadžera iz cijelog svijeta, čiji dolazak potvrđuje Hrvatsku kao kvalitetno turističko i kongresno odredište. Kako bi na kongres došlo što više gostiju, u siječnju i veljači održane su prezentacije u Beču, izraleskom Tiberiasu i Bremenu, gdje su prikazani pri-godni fi lmovi te podijeljene informacije i programi dubrovačko--zagrebačkog kongresa. Bečku prezentaciju, održanu u okviru sajma »Ferrien Messe« pred 80-ak menadžera, vodio je Nikola Račić, direktor Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda te pred-sjednik Organizacijskog odbora 66. svjetskog Skål kongresa. Na prethodnom, 65. svjetskom Skål kongresu, Račić je izabran za direktora Skål Internationala i člana Izvršnog odbora na mandat od tri godine. U Tiberiasu je prezentacija održana pred stotinjak delegata izraleskog Skål kongresa, dok je prezentacija u Bre-menu održana pred 60 delegata tamošnjeg Skål kluba.

Hrvatski kongresni i insentiv ured paralelno se bavi i svojim standardnim aktivnostima, pa je tako na londonskom Confexu, međunarodnoj kongresnoj i insentiv burzi, na hrvatskom štandu prezentiran 66. svjetski Skål kongres. Burzu je posjetilo više od 11.000 poslovnih ljudi, interes za Hrvatsku bio je jako velik, a nacionalni štand pohodilo je 70 ku-paca. Krajem veljače Hrvatska se predstavila i na Imexu Frank-furtu, najvećoj svjetskoj burzi za kongrese, insentive i evente, na kojem se okupilo oko 2.500 izlagača iz cijelog svijeta.

U okviru IMEX-a organiziran je velik broj seminara međunarodnih kongresnih i insentiv institucija te značajan politički forum. Uz Hrvatski kongresni i insentiv ured, nastupio je i niz suizlagača: Jadranski luksuzni hoteli, Kongresni ured Grada Zagreba, Adria Resorts, Hoteli Dubrovnik − Babin kuk, Dubrovnik Travel, Elite Travel, PCO Rathanea, Atlas DMC, Grand Villa Argentina, Hotel Croatia, TZ grada Opatije, Generalturist, The Regent Esplanade Zagreb i Venevent DMC.

HKIU se priprema i za nastup u Moskvi, gdje se 22. ožujka održava 1. međunarodni MICE workshop, gdje se očekuje nazočnost 50 predstavnika kongresne i insentiv ponude te 500 predstavnika kongresne i insentiv potražnje.




U prva tri mjeseca HTZ se pred-stavlja na 58 sajmova

U prva tri ovogodišnja mjeseca, HTZ se predstavlja na ukupno

58 sajmova, od toga 38 u siječnju i veljači, od čega je bilo devet

nacionalnih prezentacija. Na manjim sajmovima postavljena su

ukupno 22 info punkta, među ostalima i na sajmovima u Tel

Avivu i Madridu, gdje HTZ nema predstavništva.

Osim općeturističkih, sudjeluje se i na specijaliziranim, nautičkim,

lovnim, kamping te kongresnim sajmovima, kakvih je najviše u

ožujku. U siječnju je HTZ, među inima, nastupilo na sajmovima

u Utrechtu, Stuttgartu, Düsseldorfu, Beču, Bratislavi, Madridu,

a u veljači su hrvatski štandovi veće kvadrature postavljeni i u

Bruxellesu, Hamburgu, Salzburgu, Milanu, Pragu, Münchenu.

U ožujku će nacionalnim prezentacijama hrvatski turizam biti

predstavljen u Berlinu, Parizu, Budimpešti, Göteborgu, Moskvi,

Sarajevu i Ljubljani. Na sajmovima u Utrechtu i Madridu orga-

niziran je workshop za potencijalne poslovne partnere i zabilježen

je veliki odaziv zainteresiranih.

Hrvatska je postala hit odredište, turisti prepoznaju jadranska

odredišta, a na hrvatskom štandu su sve više nazočne turističke

agencije, tzv. suizlagači koji sufi nanciraju sajamski nastup. Tako

HTZ zakupljuje manju kvadraturu štanda za potrebe opće pro-

mocije, dok pojedine turističke tvrtke, hoteli i agencije zakuplju-

ju vlastiti prostor s informativnim pultom, stolom i stolcima.

Na sajmu u Milanu, Münchenu i Utrechtu bilo je po devet

suizlagača, u Stuttgartu šest, u Dusseldorfu četiri, a u Madridu

troje suizlagača. Ovakvom koncepcijom zadržava se povećani

prostor nastupa, te objedinjuje čitava ponuda na jednom mjestu

pod istim vizualnim identitetom. Cijela Hrvatska se predstavlja

pod zajedničkim krovom i sloganom »Mediteran kakav je nekad

bio«. Posebno uspješnim ove godine ocijenjen je nastup u Brux-

ellesu, gdje su posjetitelji čekali u redu kako bi se približili hrvat-

skom štandu.

Za razliku od poratnih godina, kada se na sajmove dolazilo tek

upornim lobiranjem, sada je organizatorima sajma važno da svoj

štand ima i Hrvatska. U skladu s promjenom opće situacije u

turizmu i raspoloženja spram hrvatskog turizma promijenjen je

koncept nastupa na sajmovima. Za vrijeme sajamskih nastupa

održano je nekoliko press konferencija (Utrecht, Madrid, Dus-

seldorf, München, Hamburg, Milano) te više susreta s novinari-

ma.

Za vrijeme press konferencija i prezentacija prikazuje se i novi

fi lm o otvorenim autocestama, te se naglasak daje na lakši pristup

Jadranu.

Studijska putovanja organizirana su za 26 turističkih novinara iz

sedam zemalja, a takva je praksa u prva dva mjeseca ove godine

rezultirala reportažama u slovačkom, britanskom, austrijskom,

češkom, švicarskom, mađarskom i švedskom tisku.

Ove godine još više promidžbenih poruka hrvatskog turizma u medijima diljem svijeta

U ovogodišnjem je HTZ-ovom proračunu za oglašavanje

predviđeno 31,8 milijuna kuna, od čega 16,5 milijuna kuna za

elektronske medije, a 15,3 milijuna kuna za tisak. Dakle, više nego

lani kada je ukupno utrošeno 26,4 milijuna kuna, od čega 12 mili-

juna za televizijsko oglašavanje.

Među dvadesetak zemalja u kojima se reklamira hrvatski turizam,

najviše će se potrošiti za reklame u njemačkom tisku – ukupno oko

4,2 milijuna kuna, a slijede Velika Britanija, Francuska i Skandi-

navija s po nešto više od milijun kuna. Ove se godine po prvi puta

hrvatska turistička ponuda predstavlja španjolskom tržištu.

Od spomenutih 16,5 milijuna kuna za elektronske medije, oko

polovice otpada na sveobuhvatno TV oglašavanje, a ostatak na

TV oglašavanje na primarnim i sekundarnim tržištima – od ove

sezone planira se i oglašavanje na nacionalnim televizijama u

Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Švedskoj i Nizozemskoj.

Što se sveobuhvatnog TV oglašavanja tiče, s partnerima iz »Eu-

rosporta« potpisan je ugovor po kojem će se, u razdoblju od 15.

siječnja do 15. srpnja, na tom kanalu, čak, 1160 puta prikazati

poluminutni spot s hrvatskim turističkim atrakcijama. U tijeku

je potpisivanje ugovora sa CNN-om, po kojem će najpoznatija

svjetska TV postaja od 28. veljače do 10. srpnja te od 12. ruj-

na do 30. listopada prikazati 1160 puta spot HTZ-a. Ugovor sa

CNN-om uključuje i objavljivanje podataka o hrvatskom turi-

zmu na internetskim stranicama te kuće.

Ove sezone se za udruženo oglašavanje planira potrošiti 5 mili-

juna kuna. Prema kriterijima udruženog oglašavanja udružuju se

turističke tvrtke, županijske, lokalne turističke zajednice, Glavni

ured i inozemni partner. Pritom HTZ i lokalne turističke zajed-

nice ulažu po 25 posto sredstava, a 50 posto domaći gospodarski

subjekt. Inozemni partner na ukupno uložena sredstva s hrvatske

strane ulaže jednaki iznos.

Nadalje, prema istim kriterijima udružuju se turističke tvrtke

sa županijskim i lokalnim turističkim zajednicama i Glavnim

uredom, te lokalne i županijske turističke zajednice s Glavnim

uredom. Udruženo oglašavanje provodi se na tržištima zapadne

Europe, SAD i Rusije.

Promidžbeni spotovi HTZ-a na svjetskim televizijamaPromidžbeni spotovi HTZ-a, u trajanju od po 20 i 30 sekundi,

ove godine napravljeni su u engleskoj, njemačkoj, talijanskoj,

francuskoj, slovačkoj, češkoj, poljskoj, slovenskoj, mađarskoj, ni-

zozemskoj, švedskoj, ruskoj i španjolskoj verziji. Pod sloganom

»Mediteran kakav je nekad bio«, spotovi prikazuju Hrvatsku kao

mediteransko odredište koja je sačuvala kulturno i prirodno bo-

gatstvo.



Novi spot hrvatskog turizma i ove godine će u udarnim termi-

nima emitirati globalne TV postaje, Eurosport i CNN. Nastavak

je ovo reklamne kampanje Hrvatske turističke zajednice i najgle-

danijih svjetskih TV postaja, koja je započela prije četiri godine.

Također se planira nastavak suradnja s nekoliko njemačkih TV

postaja, a spot će ove godine po prvi put biti prikazan na na-

cionalnim televizijama u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Švedskoj

i Nizozemskoj.

HTZ još samo ove godine sufi -nancira turističku signalizacijuPostavljanje turističke signalizacije jedna je od najvažnijih ak-

tivnosti u ovogodišnjem radu sastava turističkih zajednica. HTZ

će u 2005. godini sufi nancirati pripremu, izradu i postavljanje

turističke signalizacije s 35 posto od ukupne vrijednosti projekta

za turističke zajednice kontinentalne Hrvatske, te kontinental-

nog dijela primorske Hrvatske, odnosno 25 posto od ukupne vri-

jednosti projekta za turističke zajednice obalnog dijela primorske

Hrvatske.

Turističkim zajednicama nižeg ustroja treba napomenuti da je

2005. zadnja godina u kojoj će Glavni ured HTZ sudjelovati sa

svojim sredstvima u sufi naciranju projekta turističke signalizacije,

a u tu je svrhu odobreno ukupno dva milijuna kuna.

Za nove turističke proizvode 1,5 milijuna kunaHrvatska turistička zajednica i ove će godine podupirati sus-

tav turističkih zajednica i poslovne subjekte u osmišljavanju

i promoviranju novih turističkih proizvoda. Cilj akcije je

unaprjeđenje turističkog proizvoda, obogaćivanje turističke po-

nude i produženje sezone. Novima se smatraju oni turistički proiz-

vodi koji se mogu kontinuirano komercijalno koristiti tijekom

turističke sezone i prvi put su uvedeni na tržište u tekućoj godini.

Sufi nanciranje će se odvijati po principu jedna kuna HTZ-a plus

jedna kuna TZ županije, grada, općine ili mjesta za obalni dio

primorske Hrvatske, odnosno bez sudjelovanja turističkih zajed-

nica nižeg ustroja za kontinentalnu Hrvatsku i kontinentalni dio

primorske Hrvatske. Turističke zajednice županija kandidature

za potporu novih turističkih proizvoda moraju poslati Glavnom

uredu HTZ-a do 1. srpnja za primorsku Hrvatsku, odnosno do

31. prosinca za kontinentalnu Hrvatsku.

Milijun kuna potpore zabavnim i sportskim projektimaGlavni ured HTZ-a raspisao je interni natječaj za fi nancijsku

potporu različitim zabavnim, sportskim te svim drugim pro-

jektima koji obogaćuju turističku ponudu Hrvatske. Prijedlog

za potporu daje Savjet, a odluku donosi Turističko vijeće HTZ-

-a. Programom rada za 2005. planirano je u tu svrhu dodijeliti

milijun kuna.

»Zlatni medvjed« promovira hrvatski turizamHrvatska turistička zajednica se uključila kao jedan od pokrovi-

telja u zagrebački Svjetski kup »Zlatni medvjed« i time doprinije-

la da prva hrvatska skijaška utrka, u kojoj se dijele svjetski bodovi,

bude što uspješnija. Međunarodno relevantan događaj iskorišten

je za promociju hrvatskog turizma, pa su organizatoru ustupljeni

promidžbeni materijali, a skupini stranih novinara organiziran je

dvodnevni odlazak u Dubrovnik s bogatim programom. Tijekom

ženske slalom utrke nekoliko inozemnih TV postaja (Eurosport,

RTV Slovenije, ORF 1, RAI, fi nski MTV i švicarske postaje

SF 2, TSR 2, TSI) emitiralo je poluminutne spotove Hrvatske

turističke zajednice s promidžbenim porukama hrvatskog turi-

zma, pod sloganom »Mediteran kakav je nekad bio«.

Film »Hrvatski podvodni svijet«promovirat će ronjenje na JadranuDvije tisuće primjeraka vrlo uspješnog fi lma »Hrvatski podvodni

svijet«, režisera i snimatelja Mira Andrića, otkupio je HTZ u

svrhu promidžbe sve popularnijeg ronjenja. Prerađeni fi lm za

potrebe Hrvatske turističke zajednice se nalazi na dva DVD-a,

a naslovnica je urešena već antologijskom fotografi jom zlatnog

kovača (šanpjera). Snimano je u podmorju Palagruže, Lastova,

Brijuna, Kornata i Mljeta. Film je dostupan u hrvatskoj, engles-

koj, njemačkoj, talijanskoj, španjolskoj, češkoj i ruskoj verziji.




DVD o hrvatskim autocestama na svim sajmovima i posebnim prezentacijamaHTZ je još prošle godine izradila desetminutni fi lm na DVD--u

pod nazivom »Autocestom brže do hrvatske obale«, a ove godine

fi lm je »osvježen« novim dionicama autoceste koje će biti puštene

u promet sredinom ove godine. Film je dostupan na engleskom,

njemačkom, češkom, mađarskom, poljskom, slovačkom, sloven-

skom i talijanskom jeziku, a strancima na jednostavan način pruža

cjelovitu informaciju kako novim prometnicama do jadranskih

turističkih odredišta stići puno lakše nego ranije.

Budući su loše prometnice godinama bile jedan od najvećih pro-

blema hrvatskog turizma, činjenicu da je Hrvatska sada umrežena

autocestom HTZ je iskoristila kao glavni promidžbeni adut u

sezoni promocije koja je u tijeku.

CD-ROM pod naslovom »Hrvatska u slikama« HTZ je početkom siječnja izradio multimedijalni CD-ROM pod

naslovom »Hrvatska u slikama« namijenjen promociji hrvatskog

turizma u svijetu.

Time je vrlo tražena HTZ-ova imidž brošura »Hrvatska u

slikama« sada dostupna i na suvremenijem mediju – interak-

tivnom i multimedijalnom CD ROM-u, izdanom na engleskom,

njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku u nakladi od 10 000

primjeraka.

Atraktivni CD-e sadrži videozapis te tekst brošura »Hrvats-

ka u slikama« i »Informacije« koje se mogu pregledati prema

sadržajnim cjelinama te »downloadati« u PDF-formatu.

Kako samo ime kaže, CD kao i istoimenu brošuru krase foto-

grafi je, njih čak 273 koje potpisuju poznati hrvatski fotografi , a

korisniku su dostupne po sistemu »slide showa«. Glazbenu pod-

logu za ovaj CD skladao je Matej Meštrović, a sve je zapakirano

u vizualno prepoznatljivoj omotnici.

Na internetu više informacija o pustolovnom turizmuInternetske stranice Hrvatske turističke zajednice odnedavno su

bogatije sadržajima o pustolovnom turizmu, a planira se i izrada

stranica na španjolskom jeziku.

U cilju što točnijeg informiranja nekoliko tisuća dnevnih pos-

jetitelja stranica www.croatia.hr, objavljeni podaci se dnevno

ažuriraju, a sukladno politici praćenja suvremenih turističkih

trendova uvode se nove kategorije. Od ove godine pod kategori-

jom Turist plus, koja inače prezentira različite segmente turističke

ponude, uvedeno je nekoliko novih potkategorija koje će zasi-

gurno obradovati ljubitelje pustolovnog turizma: Rafting, Spele-

ologija, Kanu, Kajak na divljim vodama i Kajak na moru.

Uz najatraktivnije špilje, nabrojane su rijeke na kojima je moguć

spust raftom, odnosno kajakom i kanuom. Odvažnijim ljubi-

teljima mora ponuđene su zanimljive rute za obilazak otoka kaja-

kom.

Potpisan novi četverogodišnji ugovor s Hrvatskim olimpijskim odborom

Nakon uspješno završenog četverogodišnjeg olimpijskog ciklusa,

HTZ je potpisao ugovor za članstvo u Poolu Hrvatskog olimpij-

skog odbora kojim se HOO obvezuje i sljedeće četiri godine

promicati hrvatski turizam. Logo HTZ-a nalazit će se na svim

promidžbenim materijalima HOO-a, i u službenim publikaci-

jama HOO-a, a nacionalna turistička zajednica ima pravo i na

jednu besplatnu kolor stranicu. Sudionicima olimpijskih i medi-

teranskih igara (španjolska Almeria, lipanj – srpanj 2005.), te

Univerzijade (turski Izmir, kolovoz 2005.) osigurana je podrška

i na majicama logo HTZ-a. Osim toga, HTZ je u veljači bio

nazočan i na zagrebačkom Sajmu sporta i nautike na štandu

HOO-a, u cijelosti posvećenom Olimpijadi u Torinu 2006.

Za uspješan nastup s vlastitim štandom u okviru Hrvatske kuće

na Olimpijadi u Ateni, HTZ je u prosincu dobio nagradu HOO-

-a. Prije tiskovnih konferencija i za vrijeme igara prikazivani su

promidžbeni fi lmovi HTZ-a, a hrvatski su olimpijci tijekom svo-

jih intervjua pozivali goste u posjet Hrvatskoj.

»Lonely Planet« izabrao Hrvatsku za najprivlačnije svjet-sko odredište

Američki »Lonely Planet«, vodeći svjetski vodič za mlađu popu-

laciju, izabrao je Hrvatsku za najprivlačnije odredište na svijetu

u 2005. godini. Lani je Lijepa naša bila četvrta, a ove je godine

najljepša, ispred Kine, Argentine, Kostarike, SAD-a, Italije, Aus-

tralije, Novog Zelanda, Laosa, Libije, Vijetnama i Tajlanda.

U obrazloženju izbora ističe se posebna kombinacija kulture,

povijesti, gastronomije, te cjenovne i geografske pristupačnosti.

Hrvatska privlači širok spektar putnika, još nije prenapućena turi-

stima i razvila je izvrsnu turističku infrastrukturu, tako da odgo-

vara kako pustolovima, tako i gostima koji zahtijevaju nešto višu

razinu komfora, objašnjava jedan od sudionika ankete.

Već tradicionalno svakog prosinca pisci, novinari, fotografi i os-

tali suradnici »Lonely Planeta« diljem svijeta imenuju najbolja

odredišta za nadolazeću godinu, a rezultati ankete se objavljuju

početkom siječnja. Ove godine »Lonely Planet« je kasnije obja-

vio rezultate iz poštovanja prema prijateljima »Lonely Planeta« u

zemljama pogođenim tsunamijem.

Suradnja između Hrvatske turističke zajednice i popularnog

turističkog vodiča »Lonely Planeta« započela je još 1991., a nas-



tavljena tijekom proteklih godina. Novinari »Lonely Planeta« na

studijskom putovanju u organizaciji Hrvatske turističke zajednice

u Hrvatskoj su boravili tijekom 1998., 2000., 2001. i 2003. što je

rezultiralo izdavanjem posebnog dijela »Croatia« u prvom izdanju

»Mediterranean Europe« –1993. godine te trećem izdanju »Eastern

Europe« – 1995. godine. Prvi samostalni vodič o Hrvatskoj »Lone-

ly Planet« je objavio u travnju 1999. godine pod motom »get in

before the crowds return«, nakon čega je uslijedilo drugo izdanje,

dok se treće izdanje planira za ožujak 2005. godine.

»Sunday Times« objavio reportažu o Hrvatskoj snaslovom »Zvijezda je rođena«

Na, čak, tri stranice objavio je ugledni »Sunday Times« reportažu

o Hrvatskoj, i to iz pera Davida Wickersa, veterana britanskog

turističkog novinarstva i prošlogodišnjeg dobitnika »Zlatne pen-

kale« za iznimnu reportažu »Complete Croatia«. Naslov teksta

»Th e star is born« (»Zvijezda je rođena«) podsjeća na poznati ho-

livudski fi lm i potvrđuje zvjezdane trenutke slave koje hrvatski

turizam prolazi zadnjih godina.

David Wickers i ovoga je puta napravio izuzetno puno za

hrvatski turizam objavom teksta u dnevniku čija je naklada, čak,

900.000 primjeraka. Čitateljima »Sunday Timesa« predstavio je

sve segmente hrvatske turističke ponude, do najsitnijih detalja,

uključujući praktične savjete te popis britanskih turoperatora

– od čega 15 novih – putem kojih se ove sezone mogu bukirati

različite vrste odmora na Jadranu. Tekst je pobudio veliki interes

čitatelja koji su od londonskog ureda HTZ-a masovno počeli

tražiti dodatne informacija o mjestima spomenutim u reportaži.

A njih nije malo.

U poglavlju o plažama, uz podatak da je uzduž hrvatske obale

dodijeljeno preko 80 Plavih zastava, spominju se Bol i Zlatni rat

na Braču, Šunj na Lopudu, Baška na Krku, Brela, Crikvenica,

Donje čelo na Koločepu te niz plaža na južnoj obali Mljeta. Od

ostalih otoka, preporučeni su Kornati, Rab, potom renesansni

Hvar, venecijanska Korčula, Vis i Biševo. Pišući o Hrvatskoj

kao »Novoj rivijeri«, autor naravno spominje Dubrovnik, »biser

Jadrana«, kao i obližnji Cavtat, ali naglasak je u tekstu na nešto

manje poznatim lokacijama. Napominje se da je Istra ljeti jako

dobro povezana s Britanijom, te da je vilu puno lakše unajmiti

nego u Španjolskoj, Francuskoj ili Italiji. Hvali i unutrašnjost Is-

tre (koja ga podsjeća na Umbriju) ali i Pelješca, te aktivni odmor

u Trilju, kao i vožnja kajakom uzduž obale i na čistim rijeka-

ma. Prema istraživanju sveučilišta Yale, Hrvatska je 12. u svijetu

po očuvanosti prirode, znatno ispred sredozemne konkuren-

cije, navodi Wickers. Tvrdi da Hrvatsku od drugih turističkih

odredišta razlikuje još nešto – turistički su djelatnici »family

– friendly«, a cijene u privatnom smještaju su »ekstremno niske«.

Nakon Wickersovog teksta, zaista se može očekivati daljnji po-

rast broja britanskih turista.




Projekt »Volim Hrvatsku« ulazi u svoju devetu godinu. Cilj

projekta je poticanje aktivnosti u programima zaštite okoliša, kao

komparativne prednosti hrvatskog turizma, potom unapređenje

elemenata turističkog proizvoda, te podizanje razine gosto-

ljubivosti.

Članovi Stožera Koordinacijskog odbora projekta »Volim Hrvatsku«

izabrani su na sastanku u Zagrebu 1. veljače 2005. godine, a nji-

hova obveza je donijeti plan akcije, defi nirati elemente akcije i

imenovati nositelje pojedinih aktivnosti. Obilježavanje početka

svih akcija je 23. ožujka 2005. godine u Opatiji, sljedeći je sas-

tanak Stožera 28. travnja na Visu, te krajem svibnja u Svetom

Martinu na Muri. Kao i svake godine, na Dan planeta Zemlje

22. travnja, organizira se sveobuhvatna akcija čišćenja u svim kra-

jevima Hrvatske.

»Čovjek − ključ uspjeha u turizmu«

Pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, turizma, prometa i

razvitka, a u organizaciji HTZ-a, u travnju će se u Zagrebu or-

ganizirati stručni skup na temu »Čovjek − ključ uspjeha u turi-

zmu« − informatizacija. U okviru tog programa uvedena je nova,

23. kategorija − odsad će se nagrađivati i najdjelatnik u sustavu

turističkih zajednica. Kandidature za djelatnika godine se pod-

nose Glavnom uredu HTZ-a do 31. kolovoza, i to u sljedećim

kategorijama:

− organizator putovanja

− agencijski djelatnik

− turistički informator

− turistički animator

− turistički vodič

− recepcijski djelatnik

− konobar

− kuhar

− djelatnik hotelskog domaćinstva

− privatni iznajmljivač

− carinik

− policajac

− inspektor

− djelatnik u pomorskom prijevozu

− djelatnik u zračnom prijevozu

− vozač

− taksist

− prodavač

− prodavač na benzinskoj postaji

− hortikulturni djelatnik

− čistač

− djelatnik u ostalim uslužnim djelatnostima

− djelatnik u sustavu turističkih zajednica

Deveta godina projekta »Volim Hrvatsku«



medijskim pokroviteljima »Večernjim listom«, »Glasom Slavonije«

i »Novom TV« provodi se i izbor najuređenijeg mjesta i okoliša

pojedinih objekata pod nazivom »Zeleni cvijet 2005«.

Statue i priznanja najboljima u akcijama »Plavi cvijet«, »Zeleni

cvijet« i »Djelatnik godine« dodjelit će se na Danima hrvatskog turizma, koji će se održati od 26. do 28. listopada 2005. godine

u Cavtatu.

Potpora HTZ-a aktivnostima projekta »Volim Hrvatsku«

Glavni ured Hrvatske turističke zajednice pružit će potporu

turističkim zajednicama županija za sljedeće aktivnosti:

− otklanjanje krupnog otpada i divljih deponija

− čišćenje mora, jezera, rijeka i potoka od otpada

− uređivanje zelenih površina u mjestima

− promidžbene aktivnosti i nagrade »Volim Hrvatsku«.

Novi turistički proizvodi

HTZ će financijski pomoći poslovne subjekte (DMC,

agencije i poduzetnike) za stvaranje novih turističkih proizvoda,

te poduprijeti njihovu promociju, a sve s ciljem obogaćivanja

turističke ponude. Stvaranje novih turističkih proizvoda sufi -

nancirat će se po principu jedna kuna HTZ + jedna kuna niža

TZ (županije, grada, općine i mjesta) za obalni dio primorske

Hrvatske, dok u kontinentalnom dijelu zemlje neće sudjelovati

turističke zajednica nižeg ustroja. Novi turistički proizvodi su

oni koji se mogu kontinuirano komercijalno koristiti tijekom

turističke sezone i prvi put su uvedeni na tržište u tekućoj godini.

Za dodjelu sredstava provest će se interni natječaj.

Etnološka i povijesna tradicija

Budući je tradicija hrvatskog podneblja vrlo raznolika, tre-

ba je sačuvati i iskoristiti kao temelj daljnjeg razvoja turizma

obilježavanjem zanimljivih povijesnih mjesta primjerenim inter-

pretacijskim pločama, te obilježavanjem mjesta boravka poznatih

osoba. Nadalje, potporom programima i manifestacijama koje

evociraju povijesne ili tradicijske događaje, potporom izdavanju

tematskih brošura i sličnim aktivnostima vezanim uz razvoj turi-

zma pojedinog područja ili očuvanje etnološkog, povijesnog i

kulturnog nasljeđa.

Nagrađivanje uređenosti

I očuvanje prirode i okoliša, uređenost i čistoća dio su trajnih ak-

tivnosti Glavnog ureda HTZ-a i sustava turističkih zajednica, kao

i podizanje klime dobrodošlice u odredištima. Sve akcije završit

će ocjenjivanjem najuspješnijih i dodjelom statua i priznanja

»Najdomaćin predsezone«, »Plavi cvijet« i »Zeleni cvijet«.

Prijedlog triju mjesta za izbor »Najdomaćina predsezone«

turističke zajednice županija trebaju dostaviti Glavnom uredu

HTZ najkasnije do 23. travnja 2005. Povjerenstvo Glavnog

ureda obići će kandidirane po županijama od 23. travnja do 10.

svibnja 2005. godine, a krajem lipnja 2005. godine održat će se

dodjela nagrada i priznanja.

Glavni ured HTZ-a, u suradnji s turističkim zajednicama pri-

morske Hrvatske te medijskim pokroviteljima: »Glasom Istre«,

»Novim listom«, »Slobodnom Dalmacijom«, »Jutarnjim listom«

i »Novom TV« provodit će akciju »Plavi cvijet«, odnosno ocje-

njivanje uređenosti turističkih gradova, općinskih središta i mjesta.

U suradnji s turističkim zajednicama kontinentalne Hrvatske i

Cilj projekta je poticanje aktivnosti u programima zaštite okoliša, kao komparativne prednosti hrvat-skog turizma, potom unapređenje elemenata turističkog proizvoda, te podizanje razine gostoljubivosti.


slika.indd 1 3/9/05 2:59:21 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black

SAJMOVI U OŽUJKU I TRAVNJU 2005.

RB GRAD SAJAM DATUM

OŽUJAK

1 Amsterdam HISWA 1. − 6. 3.

2 Vilnius, Litva Vivattour 3. − 5. 3.

3 Tulln BOOT 3. − 6. 3.

4 Budapest Boat Show 3. − 6. 3.

5 Birmingham Destinations 4. − 6. 3.

6 New York Times Travel Show 4. − 6. 3.

7 Nürnberg Freizeit 5. − 13. 3.

8 Lyon Mahana 11. − 13. 3.

9 Genova EUDI Show 11. − 14. 3.

10 Berlin ITB 11. − 15. 3.

11 Freiburg Car&Freizeit/Ferien 12. − 20. 3.

12 Paris SMT 17. − 20. 3.

13 Budapest UTAZAS 17. − 20. 3.

14 Götheborg - SWE TUR 17. − 20. 3.

15 Moskva MITT 23. − 26. 3.

16 Sarajevo Intertursa 23. − 26. 3.

17 Prag Lode & Karavany 25. − 27. 3.

18 Ljubljana Alpe-Adria 29. 3. − 2. 4.

19 Kijev, Ukrajina UITT 30. 3. − 2. 4.

TRAVANJ

20 Tulln Camping 1. − 3. 4. 8. − 10. 4.

21 Wels Ausfl ug Frühling 1. − 3. 4.

22 Katowice GLOB 1. − 3. 4.

23 Augsburg AFA 2. − 10. 4.

24 Beč Senior Aktuell 5. − 8. 4.

25 München Jagen und Fischen 6. −10. 4.

26 Napoli Borsa Mediterranea 8. − 10. 4.

27 Novosibirsk TOURSIB 13. − 15. 4

28 Brescia EXA 16. − 19. 4.

29 Pescara Ecotour 22. − 24. 4.

30 St. Petersburg Rest Without Borders 21. − 22. 4.

31 Toronto, Kanada Travel + Leisure Travel Show 21. − 24. 4.

32 Varšava Lato 22. − 24. 4.

33 Mannheim Maimarkt 30. 4. − 10. 5.

Nacionalne prezentacije Specijalni sajmovi Info punktovi

sajmovi2.indd Sec1:54 3/9/05 2:58:58 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black


»HRVATSKE VEČERI«

Ožujak 2005.

Švicarska, Zürich, »Hrvatska večer«, 4. 03. 2005.

Pariz, »Hrvatska večer«, 8. 03. 2005.

Travanj 2005.

Norveška, Oslo, »Hrvatska večer«, 15. 04. 2005.

Mađarska, Budimpešta, »Hrvatska večer«, 19. 04. 2005.

Slovenija, Ljubljana, »Hrvatska večer«, 21. 04. 2005.

Slovačka, Bratislava, »Hrvatska večer«, 21. 04. 2005.

Češka, Prag, »Hrvatska večer«, 26. 04. 2005.

Belgija, Bruxelles, »Hrvatska večer«, 27. 04. 2005.

hrveceri.indd 56 3/9/05 2:56:00 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Iblerov trg 10/IV, p.p. 25110000 ZAGREB

HRVATSKA Tel.: +385 1 46 99 333Fax: +385 1 45 57 827Internet: www.hrvatska.hrE-mail: [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus1010 Wien

Am Hof 13 ÖsterreichTel.: +43 1 585 38 84 Fax: +43 1 585 38 84 20E-mail: offi [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus60311 Frankfurt

Kaiserstr. 23DeutschlandTel.: +49 69 23 85 350Fax: +49 69 23 85 35 20E-mail: [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus 80469 München

Rumfordstr. 7DeutschlandTel.: +49 89 22 33 44 Fax: +49 89 22 33 77E-mail: [email protected]

Ente Nazionale Croato per il Turismo20122 Milano

Piazzetta Pattari 1/3ItaliaTel.: +39 02 86 45 44 97 Fax: +39 02 86 45 45 74E-mail: [email protected]

Ente Nazionale Croato per il Turismo00186 Roma

Via dell’Oca 48ItaliaTel.: +39 06 32 11 0396Fax: +39 06 32 11 1462E-mail: offi [email protected]

Chorvatské turistické sdružení 110 00 Praha 1

Krakovská 25Česká republikaTel.: +420 2 2221 1812 Fax: +420 2 2221 0793E-mail: [email protected]

Chorvátske turistické združenie821 09 Bratislava

Trenčianska 5SlovakiaTel.: +421 2 55 562 054Fax: +421 2 55 422 619E-mail: [email protected]

Horvát Idegenforgalmi Közösség1053 Budapest

Magyar ut. 36MagyarországTel./fax: +36 1 266 65 05 +36 1 266 65 33E-mail: [email protected]

Offi ce National Croate de Tourisme75116 Paris

48, avenue Victor HugoFranceTel.: +33 1 45 00 99 55 Fax: +33 1 45 00 99 56E-mail: [email protected]

Croatian National Tourist Offi ceLondon W6 9ER

2 Lanchesters162-164 Fulham Palace RoadUnited KingdomTel.: +44 208 563 79 79 Fax: +44 208 563 26 16E-mail: [email protected]

Croatian National Tourist Offi ce New York 10118

350 Fifth Avenue, Suite 4003U.S.A.Tel.: +1 212 279 8672 Fax: + 1 212 279 8683E-mail: [email protected]

Narodowy Osrodek Informacji TurystycznejRepubliki Chorwacji

Chmielna 16 lok. 200-020 Warszawa, PolandTel.: +48 22 828 51 93 Fax: +48 22 828 51 90E-mail: [email protected]

Kroatiska turistbyran11135 Stockholm

Kungsgatan 24, SverigeTel.: +46 853 482 080Fax: +46 820 24 60E-mail: [email protected]

Tourist Offi ce Services2800 Ag Gouda

Hoge Gouwe 93, NetherlandsTel.: +31 182 670 244 Fax: +31 182 526 959E-mail: [email protected]

Offi ce National Croate du Tourisme1000 Bruxelles

38 Place de la Viele Halle aux Blés, BelgiumTel.: +32 255 018 88 Fax: +32 251 381 60E-mail: [email protected]

123610 Moscow

Krasnopresnenskaya nab. 121502, RussiaTel.: +7 095 258 15 07 Fax: +7 095 258 15 08E-mail: [email protected]

Hrvaška turistična skupnost1000 Ljubljana

Gosposvetska 2, SlovenijaTel.: +386 1 23 07 400 Fax: +386 1 230 74 04E-mail: [email protected]

Kroatische Zentrale für Tourismus

Badenerstr. 3328004 Zürich, SwitzerlandTel.: + 41 4 3321 8211Fax: +41 4 3321 8213E-mail: [email protected]

predstavnistva.indd 1 3/9/05 2:58:25 PMProcess Cyan Process Magenta Process Yellow Process Black

HTZ Glasnik 1

Documents

Transcript of HTZ Glasnik 1