Hrvatsko druıtvo inženjera medicinske radiologije · 2018-09-02 · Slike tako|er mo‘emo...

Hrvatsko dru�tvo in�enjera medicinske radiologije

Godina XXX Broj 2/2000

Zagreb

R A D I O L O � K I V J E S N I KHRVATSKO DRU�TVO IN�ENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

prosinac, 2000.

2

SADR�AJ OVOG BROJA

APARATURA ZA 21. STOLJE]E _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3D. Puljizovi} � KB "Merkur", Zagreb

MAGNETSKA REZONANCIJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 5Prof.dr.sci. N. Be�enski, dr. M. Rado� � Hrvatski institut za istra�ivanje mozga, Zagreb, Poliklinika "Neuron"

PRINCIPI I OSNOVE OSLIKAVANJA POMO]U MR _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 11M. Frankovi}, Zavr{ni rad � Visoka zdravstvena {kola, Zagreb

PRIMJENA KLINOVA U RADIOTERAPIJI MEGAVOLTNIM FOTONSKIM SNOPOVIMA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 22I. Cikoja, D. Faj, D. Margareti} � KB Osijek, Odjel za onkologiju i radioterapiju

ULOGA BOLUSA U RADIOTERAPIJI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25Z. Ve{ligaj, D. Faj, D. Margareti} � KB Osijek, Odjel za onkologiju i radioterapiju

PERFUZIJSKA KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 27M. Viskoviæ - M. Marin � KB Split - Klinièki zavod za radiologiju

SPIRALNI CT - NA[A ISKUSTVA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 28S. Mandari} - J. Viskovi} � KB Split - Klinièki zavod za radiologiju

VIDEOURAODINAMIKA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 30R. Farago, A. ̂ op, M. Vugec, I. Buljanovi} � Klinika za dje~je bolesti, Zagreb

TELEMEDICINA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31P. Stonga~evac � KB "Osijek" Zavod za radiologiju

TROGODI�NJE ISKUSTVO RADA TELEMEDICINE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32u Op}oj bolnici "Dr. Tomislav Bardek "u Koprivnici i povezivanje sa ostalim medicinskim centrima u HrvatskojR. Ranilovi}, N. Marekovi}-Manojlovi}

IZVJE[]E SA DRUGOG KONGRESA HDIMR-e_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34Pripremila: N. Duvnjak

STRUKA MORA BITI IMPERATIV _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 35Pripremio: M. Èupiæ

VISOKO [KOLSTVO - DANAS _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 36N. Kon~urat � Visoka zdravstvena {kola � Studij in`enjera medicinske radiologije na VM[

SINDIKAT DJELATNIKA SA PODRU^JA IONIZIRAJU]EG ZRA^ENJA HRVATSKE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 38O~itovanje SDPIZH-a u smislu potrebitih izmjena i dopuna egzistiraju}eg Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranjaK. Pavlinek, predsjednik SDPIZH

STATUT HRVATSKOG DRU�TVA IN�ENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 40

Izdavaè: Hrvatsko dru�tvo in�enjera medicinske radiologijeUreðivaèko vijeèe Radiolo�kog vjesnika: Sanja Bach, Marko Èupiæ, Veljko �krinjariæ, Luka �okiæ, Demir PuljizoviæGlavni i odgovorni urednik: Nedjeljka DuvnjakStruèni suradnik: prof.dr.sci. Nada Be�enskiGrafièko ureðenje: �eljko Podore�kiAdresa uredni�tva: KB �Dubrava�, Av. Gojka �u�ka 6, 10000 Zagreb,

tel. 01 290 32 93, 290 28 54, 290 32 95, 290 32 99, fax: 01 26 36 95Grafièka priprema za tisak: P.C. grafièke usluge d.o.o.; Tisak: Grafobiro-Dominiæ d.o.o.

UvodKada sam planirao temu za èasopis,

poku{ao sam na}i op}enito ime, to jestnjen naziv. Radi se o temi koja }e una{im medicinskim ustanovama, na{emzdravstvu na}i mjesto kroz 5, 10, amo`da i vi{e godina ali svakako u 21.stolje}u. �elim pokazati kako }e izgle-dati budu}nost radiolo{kog odjela,to~nije na koji na~in }emo dolaziti dorendgenskih slika, te manipulirati sanjima.

Digitalna kompaktna kazeta

Kazeta u skoroj budu}nosti ostajeglavni nositelj informacija o pacijentu.Sigurno se pitate, pa {to se onda mije-nja? Ostajemo bez filmova.

Digitalne kompaktne kazete sadrèpoto stimuliraju}e fosforne plo~e poz-natije u svijetu kao phosphor imagingplate.

Digitalne kazete i plo~e kompati-bilne su sa svim postoje}im stolovima iladicama u koje ina~e ulaèmo dana{njekazete sa filmom. Osnovna aparatura sakojom i danas radimo ne zahtjevanikakve modifikacije u na{em rutin-skom poslu prilikom prelaska sa kon-vencionalnog na digitalno snimanje.

Digitalne kazete imaju u sebi inter-grirani ~ip koji ih povezuje i pohranjujepodatke sa identifikaciskog terminala,zna~i podaci o pacijentu, datumu, i vrstipretrage. Identifikacija se vr{i putem ra-diofrekvencije preko antenske karticekoja je ugra|ena u samu digitalnu kazetu.

Digitalna kazeta je lagana i vrlopogodna za upotrebu, napravljena od

sinteti~kih materijala, topla i ugodna zaupotrebu, i ne izaziva nikakve nelagodeza pacijenta. Sinteti~ki materijali sugumirani tako da imaju veliku izdr-`ljivost, a sami kutovi kazeta dodatno suosigurani kako se kazeta ne bi uni{tilaprilikom slu~ajnog ispadanja. Unutra{-njost samih kazeta je na~injena od poli-karbonskih materijala koji osiguravajuvisoki stupanj protiv elektrostatskogpra`njenja ili nakupljanja pra{ine naslikovnu plo~u. Sama slikovna plo~a(imaging plate) dostupna nam je u svimpoznatim formatima kao {to su to da-na{nje konvencionalne kazete: 18x24,24x30, 20x40, 35x35, 35x43, 18x43,te 8x10" i 10x12". Za visoke rezolucijeo~itavanja formata 35x35 i 35x43 pos-toje i posebne (hight resolution) visokorezoluciske kazete, te posebni softveriza o~itavanje koji omogu}uju o~itanjematrice sa rezoluciom od 9 pixsela pomm.

Kazeta koja je eksponirana, pre-poru~uje se da najmanje kroz jedan satbude uba~ena u sistem za obradu slike,jer kroz slijede}a 2 sata kvaliteta slikepada za 20%, a u 24 sata ona se svodi nasvega 50%. Odràvnje vanjskih povr{inaovakvih kazeta sli~no je odràvanju kon-vencionalnih.

Manipuliranje i obradadigitalne slike

Nakon {to smo eksponirali pacijentana na{u digitalnu kazetu, nju skeniramou ~ita~u, u kojem nastaje digitalna slika,a on je povezan sa centralnim moni-

torom na kojem vidimo snimljeni dio tega moèmo dodatno obraditi, kolimiratiili centrirati. Ovdje tako|er provjerava-mo da li su podaci o pacijentu to~ni, tenakon takve obrade slika se prenosimreòm do diagnosti~ke konzole.

Diagnosti~ka konzola sredi{nji je diobudu}eg digitaliziranog radiolo{kog od-jela. Ona je baza gdje se digitalna slikaobra|uje, rekonstruira u 3D tehnici,

gdje se izvode razli~ite markacije snim-ljenog dijela, i oèitavaju radiolo�ki nalazi.

Sa diagnosti~ke konzole slika semoè distribuirati na ostale mre`nopovezane ure|aje. Slike moèmo prin-tati na papir, film, ili ih razviti u suhoj ililaserskoj komori.

Radiolo�ki vjesnik br. 2/2000.

3

APARATURA ZA 21. STOLJE]E D. Puljizovi} KB "Merkur", Zagreb

Slike tako|er moèmo spremati udigitalne arhive, bilo da se radi o kla-si~nim tvrdim diskovima (hard disc), ilio opti~ko magnetnim diskovima kojisvoju ulogu ~uvanja arhive sve vi{epronalazae u medicini.

Iz takvih digitalnih arhiva do podata-ka o pacijentu, slika i nalaza, dolazi seizuzetno brzo zahvaljuju}i lokalnojmreì (network) kojom su povezani sviure|aji radiolo{kog odjela, ali ne smonjega nego i cijele zdravstvene ustanove.

Postoje takoðer mogu}nost teleme-dicine koja omogu}ava razmjenu poda-taka putem mreè (interneta) sa ostalimzdravstvenim ustanovama ili osobamakoji su ti podaci neophodni za rad ilizdravlje pacijenata.

Digitalna diagnostikaMislim da san svakog inìnjera medi-

cinske radiologije je upravo to raditi uDIGITALNOJ DIAGNOSTICI. Idejnarje{enja i nacrti seù u (ne tako daleku)1993. godinu kada se po~elo razmi{ljatikako olak{ati i dakako smanjiti tro{koveu konvencionalnoj radiologiji.

Digitalna dijagnostika nema ni kaze-ta, ni filmova, ona ne zna {to su "skribe" i"skribomati", napravljna je tako dau{tedimo na vremenu i novcu.

Sastoji se kao i svaka druga diagnosti-ka od rendgenske cijevi i stola ili stativa,ali uz dodatak ra~unalnog terminala.

Podaci o pacijentu dolaze preko radi-olo{kog informativnog sistema RIS-a,koji se automatski {alju u dijagnostiku saprijemnog odjela radiolo{kog Zavoda.

Brzina protoka pacijenata je punove}a nego kod konvencionalnih dijag-nostika upravo zato jer nemamo ni kaze-ta ni filmova, a slika se stvara uz pomo}prije spomenutih fosfornih plo~a ili unovije vrijeme selenskih bubnjeva.

Slika je nakon ekspozicije odmah vid-ljiva na ekranu na{eg terminala, to jest ra-dne stanice i kao takva spremna je za dis-tribuciju unutar na{eg digitalnog sistema.

4


ALFA MEDITRADE d.o.o. za trgovinu10000 Zagreb, Sveti Duh 50Telefon: +385 1 37 77 193Telefax: +385 1 37 77 619e-mail: [email protected]

Ovla�teni je zastupnik slijedeæeg proizvodnog programa KODAK

PROGRAM KODAK-ovih SISTEMA ZA RADIOLO�KU MEDICINU

Medicinski filmovi:� Plavi program (X-omat S, X-omat K)� Zeleni program (TMG, TML, TMS, TMH)� Jednoslojni NB filmovi i jednoslojni mamografski film MIN-R� Filmovi za laserske video imager-e HELIJ-NEON (He-Ne) i

INFRA RED (IR)� Kinofilmovi CFE� DENTALNI rendgen filmovi� Izbor KASETA i FOLIJA� Program RASTER KASETA

Medicinski aparati i oprema za rendgen:� Aparati za obradu filma pri dnevnom svjetlu: ID kamere,

MULTILOADER 700, ML 300, MINILOADER� Automatska komora za razvijanje filmova: M6, M7, M8, M35, M43� Automatska priprema kemikalija: AUTOMIXER II� LASER-ski IMAGER-i� MULTISPOT kamere

6


Magnetska rezonancija je �imaging�tehnika koja se koristi primarno u medi-cini za dobijanje visoko kvalitetnih slikapresjeka unutra�njosti tijela. Slikovniprikaz magnetskom rezonancijom (en.MRI = magnetic rasonance imaging) te-meljena je na principu nuklearne mag-netske rezonancije (NMR), koja je kaospektroskopska tehnika dugo vremena uuporabi u znanstvenim podruèjimaotkrivanja precizne strukture tvari.

Fenomen magnetske rezonancije(MR) otkrili su 1946. godine neovisnodvojica fizièara � Bloch i suradnici naStanfordu, te Purcell i suradnici na Har-vardu. Za to veliko otkriæe dva su fizièaradobila Nobelovu nagradu 1952. godine.Zahvaljujuæi kemijskom pomaku (engl.� chemical shift) koji je popratna pojavamagnetske rezonancije, to otkriæe i me-toda sve do sredine 70-ih ostali su urukama fizièara i kemièara i slu�ili su zaanalizu tvari u analitièkoj kemiji i bio-kemiji.

Uobièajeno su se ovaj fenomen imetoda koja se na njemu bazirala nazi-vali nuklearna magnetska rezonancija(NMR). Poèetkom te sredinom 70-ihdolazi do razvoja ove metode i njeneprimjene za dobivanje slike, najprijecjevèica vode, zatim �ivotinja odnosnona kraju i ljudi (Jackson 1967, Lauterbur1972. i 1974). Danas se u anglosakson-skoj literaturi u medicinskoj primjeni iliu gotovo svoj svjetskoj literaturi gotovoiskljuèivo koristi kratica MRI od engl.naziva Magnetic Resonance Imaging.

Kao i kod drugih metoda pomoæukojih dobivamo slike presjeka pojedinihorgana (CT) i kod magnetske rezonancijekoristimo se elektromagnetskim valo-vima (em-valovi), ali za razliku od CT-agdje koristimo em-valove vrlo visokeenergije (frekvencija 105� 106 MHz ),koji ioniziraju atome i molekule na kojenailaze na svom putu (otuda visoka �tet-nost izlaganju rengenskom zraèenju),ovdje se koristimo em-valovima vrlo ni-ske energije koji su daleko od granice ion-izacijskih energija i u interakciji s jakimmagnetskim poljem daju sliku po voljiizabrane ravnine tijela odnosno organa.Va�no je uoèiti da se kod snimanja MR-om koristimo em-valovima u podruèju

radiovalova odnosno em-valova frekven-cije 20-100 MHz).

Buduæi je proces dobijanje slike pri-lièno kompliciran nu�no je za potpunorazumijevaje tog procesa poznavati nekeosnovne matematièko-fizikalne princi-pe, kao �to su prirodna eksponencijalnafunkcija, trigonometrijske funkcije teneke dijelove diferencijalnih jedna�bi,odnosno funkcija integracije. Posebnova�ni dio razumijevanje nastanka slike jepoznavanje osnova �Fourier�-ove trans-formacije. �Fourier-ova� transformacijaje matematièka tehnika konverzije po-dataka iz jedne domene u drugu, u ovomsluèaju vremenske u frekventnu dome-nu i obrnuto. Osim toga temeljno pozna-vanje nekih dijelova kvantne fizike ola-k�ava razumijevanje procesa apsorpcijeem�valova te njihove emisije iz tijela.Protoni, elektroni, i neutroni posjedujuspin. Pojedinaèni nespareni elektroni,protoni, i neutroni posjeduju spin iznosa±1/2. Ako se u jezgri nalaze dva ili vi�eparnih èestica s spinom suprotnog smje-ra (predznaka) dolazi do meðusobnogsparivanja i do eliminacije zapazivoguèinka pojedinaènog spina. Zato se prisnimanju MR koristimo jezgrama saneparnim brojem nukleona. (protoni ineutroni zajedno)

Izlaganje em-valovima niske energije,slièno kao kod ultrazvuka, dovodi dominimalnog odlaganja energije u tkivukoje snimamo (lokalni porast tempera-ture tkiva) no po svim dosada�njim saz-nanjima ova metoda snimanja ljudskogtijela i pojedinih organa je sasvim sigurnai nije �tetna za ljudsko zdravlje.

No ipak zbog nekih popratnih feno-mena kao �to su indukcija kru�nih strujau tkivu i stimulacije perifernih �ivacakod primjene jakih polja i brzih gradije-nata, na podruèju SAD-a nije dozvoljenauporaba MR ureðaja snage veæe od 2.0 Tu klinièke svrhe. Na podruèju Europetakva ogranièenja ne postoje pa se nanekoliko mjesta u Europi koriste i jaèapolja od 3.0 T odnosno 4.0 T. Uobi-èajeno je da su takvi ureðaji instalirani uistra�ivaèkim sredi�tima i rabe se pod

odgovarajuæim nadzorom znanstvenihtimova i posebno educiranog osoblja.

Prema snazi magnetskog polja kogarazvijaju, MR ureðaji èesto se okvirnodijele na ureðaje:

1. niske snage 0.1 � 0.3 T2. srednje snage 0.5 � 1 T3. visoke snage 1.5 � 4 TPrema naèinu konstrukcije i tehni-

èkim karakteristikama dijele se na:1. permanentne2. rezistivne3. supravodljiveRezistivni magneti danas se vrlo rije-

tko rabe i vi�e su od povijesnog znaèajajer su ih gotovo u potpunosti potisnulisupravodljivi ureðaji.

Permanentni magneti imaju svojuprimjenu posebno kod specijaliziranihureðaja (engl. dedicated) niske snage zasnimanje pojedinih segmenata musku-loskeletnog sustava. Prednost perma-nentnih ureðaja je vrlo niska cijenaodr�avanja i lagana moguænost konstruk-cije otvorenih sustava. Takvi otvorenisustavi danas se sve vi�e koriste kod izvo-ðenja operativnih zahvata pod izravnomkontrolom slike i tada govorimo o inter-vencijskim MR ureðajima. Osnovni ne-dostatak permanentnih magneta je daimaju ogranièenu snagu magnetskogpolja (maksimum je oko 0.3 T). Ovasnaga polja omoguæava dovoljnu anatom-sku razluèivost u mnogim situacijama, alije nedovoljna za cijelu seriju metodakoje su danas razvijene i postale su rutin-ski dio neuroradiolo�kih pretraga.

Supravodljivi ureðaji konstruirani suzahvaljujuæi potpunom odsustvu otporatijeku struje kroz neke legure (niobium//titanium, Nb/Ti) ako se te legure nalazena vrlo niskim temperaturama (tempera-ture blizu apsolutne nule, �273,16 °C).Ti supravodljivi ureðaji omoguæuju razvi-janje magnetskog polja vrlo �irokograspona od 0.5 pa sve do 14 T. U dijag-nostièke svrhe najèe�æe se rabe ureðajisnage izmeðu 0.2�2.0 T. Uporaba ureða-ja snage veæe od 4.0 T kod snimanja ljudiogranièena je na istra�ivaèke institucije ibolnice koje se nalaze u sklopu takvihinstra�ivaèkih centara.

Postoji izravna ovisnost maksimalneprostorne rezolucije i jaèine magnetskogpolja. Tako se npr. uporabom magnet-skih polja vi�e od 6.0 T pribli�avamo mi-kroskoposkoj rezoluciji i tada s pravomgovorimo o magnetskoj mikroskopiji.Negativna strana uporabe vrlo jakih ma-gnetskih polja je vrlo visoka cijena takvihureðaja te takoðer visoka cijena odr�a-vanja zbog znatne potro�nje tekuæeg he-

MAGNETSKA REZONANCIJAN. Be�enski, dr. M. Rado�Hrvatski institut za istra�ivanje mozga, ZagrebPoliklinika "Neuron"


lija koji koristimo za odr�avanje fenome-na supravodljivosti. Dodatni razlozi vrlovisoke cijene MR ureðaja su prirodnovrlo slabi signal koji treba snimiti (trebaimati vrlo sna�na i vrlo precizna pojaèa-la). Vremenska ovisnost rada pojedinihkomponenti i njihova brzina predstavljajuposeban problem pri tehnièkoj izvedbistrujnih vodièa. Osim toga potrebna jevrlo precizna karakterizacija signala, i tonjegovog iznosa, frekvencije i faze te nje-govo precizno prostorno lociranje.

Bez obzira osnovnu tehnolo�ku izved-bu, svaki MR ureðaj se sastoji od neko-liko podsustava:1. Magnet2. Gradijentne zavojnice i gradijentna

pojaèala (engl. gradient coil & am-plifier)

3. Radiofrekventne zavojnice i radio-frekventna pojaèala (engl. coil &amplifier)

4. Raèunalni i elektronièki sustavSam magnet izgraðen je tako da se

formira prostor s homogenim magnet-skim poljem. Obièno je to �magnetskitunel� (engl. bore tube) oko koga sugusto namotani cilindrièni supravodljivinavoji kroz koje protjeèe vrlo jaka elek-trièna struja koja stvara homogeno mag-netsko polje unutar tunela. Unutra�njipromjer �magnetskog tunela� mora bitidovoljno velik da u njega stanje ljudskotijelo (50� 80 cm), a du�ina �tunela� je1-2 m. Unutar tunela nalazi se homo-geno magnetsko polje (Bo polje), kojemo�e biti razlièite snage, od 0,2 do 3 T.Tijelo �uvuèeno� u takvo sna�no mag-netsko polje reagira tako da nastajeprivremena slaba neto tkivna magneti-zacija koja mo�e poslu�iti za dobivanjeslike pojedinog dijela tijela (o tomepodrobnije kasnije).

Gradijentne zavojnice i gradijentnapojaèala kreiraju vremenski izmjenjivagradijenta magnetska polja unutar �mag-netskog tunela� koja su nu�na za izborsloja snimanja, odreðivanje njegovedebljine te za fazno i frekventno locira-nje izvora signala.

Radiofrekventne zavojnice i radio-frekventna pojaèala (engl. RF coil) slu�ekao izvor i/ili prijamnik em-valova (RFval, B1 polje) u frekventnom opseguradio valova. Ove RF zavojnice preda-ju/primaju energiju na toèno odreðenojLarmor frekvenciji izabranom sloju tkivai tako pobuðuju prijelaz protona vodika(H+) iz jednog u drugo spinsko stanje,�to omoguæuje nastanak MR signala.Osim jezgre vodika, mogu rezonirati idruge jezgre koje imaju neparni broj

nukleona, no danas se u dijagnostièkojpraksi gotovo iskljuèivo koriste ureðajikoji se baziraju na rezonanciji jezgri vodi-ka (H+)

Raèunalni sustav obièno se sastoji odjednog sna�nog raèunala (posebni nu-merièki brzi procesori) i jedne ili vi�eradnih stanica za obradu i pohranjivanjeslika. Operativni sustav raèunala (obiènojedna od UNIX verzija) ima ulogu kon-trole rada svih pojedinih komponentisustava i generiranje parametara kojiodreðuju vrstu dobivene slike, a kojejednim imenom nazivamo pulsni slijed(engl. pulse sequence).

Fizikalne osnove MR signalaSvaki atom se sastoji od jezge (nosilac

mase i pozitivnog naboja) i elektronskogomotaèa (nosilac negativnog naboja). Prisnimanju uz pomoæ magnetske rezonan-cije koristimo se jezgrom. Svaka jezgrakoja u sebi nosi neparni broj nukleona(jednim imenom protoni i neutroni)posjeduje svoj vlastiti magnetski mo-ment (m) i malo magnetsko polje kojeokru�uje tu jezgru te mo�e poslu�iti kaoizvor signala.

Uglavnom se MR ureðaji u dijagnos-tièkoj primjeni koriste rezonancijom jez-gre vodika H+ u sna�nom magnetskompolju.

Da bismo pobudili jezgru vodika narezonanciju, moramo je stimulirati em-valom toèno odreðene frekvencije kojaje jednaka tzv. Larmorovoj frekvenciji.

ww==gg x BoDva su osnovna razloga za kori�tenje

jezgre vodika: vrlo �iroka ra�irenost vodi-ka u tijelu i visoki giromagnetski indeksjezgre vodika (g= 42, 57 MHz/T)

Kada se grupa protona (jezgri vodika)postavi u magnetsko polje svaki spin seusmjerava u jednom od dva moguæasmjera. Na sobnoj temperaturi broj pro-tona vodika usmjeren u smjeru vanjskogmagnetskog polja (ni�e energetsko sta-nje, N+) lagano prema�uje broj u suprot-nom smjeru, (vi�e energetsko stanje,N�). Boltzman-ova jednad�ba ka�e da je

N�/N+ = e�E/kT.Pri èemu je E energetska razlika

izmeðu spinskih stanja; k je Boltzman-nova konstanta, (1.3805x10�23 J/Kelvin)a T je temperatura u Kelvin-ima. Sma-njivanjem temperature smanjuje se in-deks N�/N+. Rastom temperature,N�/N+ indeks se pribli�ava broju 1.

Signal u MR spektroskopiji posljedicaje razlike izmeðu absorbirane energije odstrane spina koji prelazi iz stanja ni�eenergije u stanje vi�e energije, i energije

emitirane od strane spina pri simul-tanom prelasku iz vi�eg u ni�e enrgetskostanje. Intenzitet signala proporcionalanje populacijskoj razlici izmeðu dva spin-ska stanja. NMR je iznimno osjetljivaspektroskopska metoda buduæi je spo-sobna detektirati vrlo male populacijskerazlike. Prema tome resonancija je iz-mjena energije na specifiènoj frekvencijiizmeðu protona vode i spektrometra.

MZ

Kada se jezgra H+ izlo�i sna�nommagnetskom polju, dolazi do usmjera-vanja ranije nasumce orijentiranih jez-gara. Pri tome jezgra H+ sukladno zako-nima kvantne fizike mo�e zauzeti dvaosnovna stanja ± ½, odnosno paralelno iliantiparalelno sa smjerom vanjskog mag-netskog polja. Kao �to je gore spomenu-to paralelno stanje je stanje ni�e energijei uvijek postoji mali suvi�ak protonausmjerenih u paralelnom smjeru. Ovajmali suvi�ak protona u paralelnomsmjeru je temelj nastanka neto tkivnemagnetizacije (longitudinalni magneti-zacijski vektor, usmjeren u smjeru +Zosi magnetskog polja, vidi sliku 1.)Koliko æe biti vi�e protona u paralelnomsmjeru, ovisi o snazi vanjskog magnet-skog polja i o temperaturi. U stanjuravnote�e, neto magnetizacijski vektorle�i uzdu� smjera primjenjenog magnet-skog polja B0 i zove se ravnote�ni magne-tizacijski vektor MO. U ovom sluèaju Zkomponenta magnetskog vektora MZjednaka je MO. MZ se oznaèava kao lon-gitudinalna magnetizacija. Ne postoji uovom sluèju transverzna (MX or MY)magnetizacija.

Relaksacija u tkivima, nestanak transverzalne te�povratak� longitudinalnemagnetizacije

Ga�enjem RF polja transverzalnimagnetski vektor precesira oko glavnogmagnetskog polja na Larmor frekvenciji.

7

Taj precesirajuæi vektor mo�e se registri-rati preko induciranog napona u okomitopostavljenoj zavojnici i ima karakteris-tiku vremenski ovisne prigu�ene cosi-nusne ili sinusne funkcije (engl. FreeInduction Decay FID). Slabljenje signalaovisi eksponencijalno o T2 vremenskojkonstanti, a �povratak� longitudinalnemagnetizacije eksponencijalno o T1 vre-menskoj konstanti. Sva tkiva se meðu-sobno razlikuju po brzini nestanka trans-verzalne magnetizacije i brzini �povrat-ka� longitudinalne magnetizacije te se taosobina iskori�tava kao izvor kontrasta.

Izvor razlike intenziteta signala (kon-trasta) kod MR snimanja mo�e bitivi�estruk, a najva�niji su :1. protonska gustoæa (broj jezgri H+ po

jediniènom volumenu, voxelu)2. T1 relaksacijsko vrijeme3. T2 relaksacijsko vrijeme4. neki fiziolo�ki parametri (tijek krvi,

pO2, itd)T1 relaksacija, stimulirani prijelaz

protona iz stanja ni�e u stanje vi�eenergije, prestaje nakon ga�enja elektro-magnetskog izvora valova na specifiènojfrekvenciji, (RF polja, B1 polje). Nakontoga dolazi do oslobaðanja energije odpobuðenih protona, koji tu energijumoraju predati svom okru�enju (engl.lattice). Efikasnost ili brzina predavanjaenergije okru�enju ovisi o brzini gibanjamolekula (translacija, vibracija, rotacija)u okru�enju. Ova brzina dominantno jefunkcija velièine molekula. �to je mole-kula veæa, manja je brzina njenog gibanja.Drugim rjeèima, �to je brzina gibanjamolekula bli�a Larmor precesijskojfrekvenciji, bit æe br�e predavanje ener-gije pobuðenih protona svom okru�enju.

U prostoru u kojem se nalazi èistavoda ova brzina je oko 105 veæa odLarmor frekvencije pa je efikasnost pre-davanja energije niska (dugaèko T1relaksacijsko vrijeme). U prostoru gdjepostoji veæa kolièina molekula masti ilivelikih proteina brzine su vrlo blizuLarmor precesijskoj frekvencijji pa æepredavanje energije biti jako brzo(kratko T1-relaksacijsko vrijeme). Re-laksacijsko vrijeme T1 ovisi jo� o snaziglavnog magnetskog polja.

Ako se dovede dovoljno energije usustav moguæe je potpuno saturirati raz-liku broja protona u pojedinom spin-skom stanju i tako dovesti do stanja kadaje MZ=0.

Vremenska konstanta koja opisujekako se brzo MZ vraæa u ravnote�nostanje nakon potpune �saturacije� T1-relaksacijska konstanta mo�e se pred-

staviti jedna�bom koja je vremenskaeksponencijalna funkcija:

MZ = MO ( 1 � e�t/T1)A grafièki se mo�e izraziti na sljedeæi

naèin:

T1 konstanta nadalje se mo�e defini-rati kao vrijeme potrebno za promjenuMz komponente magnetizacijskog vek-tora za faktor e.

Ako se magnetizacijski vekor poèetnonalazi u smjeru �Z osi tada jednad�bakoja opisuje povratak vektora u ravno-te�no stanje (+Z smjer) izgleda :

MZ = MO ( 1 � 2e�t/T1 )ili predstavljeno grafièki:

T2 relaksacijsko vrijemeNestanak transverzalne komponente

vektora povezano je s gubitkom faznekoherencije (sinhrona rotacija protona).Svaka nehomogenost magnetskog poljamijenja i precesijsku frekvenciju pa pre-ma tome i faznu koherenciju. Proces naz-van T2 relaksacija oznaèava gubitak faz-ne koherencije, a samim time i trans-verzalne komponente magnetskog vek-tora.

MXY =MXYo e�t/T2

Predstavljeno grafièki:

T2 je uvijek manji ili jednak T1. Netomagnetizacija u XY ravnini nestaje (pri-bli�ava se nuli) a istovremeno longitudi-nalna komponenta magnetskog vektoraraste do svoje poèetne vrijednosti MZuzdu� osi Z.

The transverse component rotatesabout the direction of applied magneti-zation and dephases.

Zakljuèno, �spin-spin� relaksacijskovrijeme, T2, je vrijeme za koje se reduci-ra transverzna komponenta magnetskogvektora za faktor e. U gore iznesenom T2i T1 procesi prikazani su kao odvojeniprocesi zbog pojednostavljenja, zapravo,oba procesa odvijaju se istovremeno.

Dva faktora sudjeluju u nestankutransverzalne magnetizacije:

1) molekularne interakcije (u tomsluèaju govorimo o èistom �pure� T2molekularnom efektu)

2) varijacije polja Bo (govorimo o in-homogenom T2 efektu)

Kombinacija ova dva efekta zapravodaje brzinu raspada transverzalne mag-netizacije. Ukupni efekt oba faktoraoznaèavamo konstantom T2 zvjezdica, ioznaèavamo simbolom T2*. Odnos ko-mponente T2 zbog molekularnih procesai efekta nehomogenosti osnovnog poljamo�e se izraziti slijedeæom jeda�bom.

1/T2* = 1/T2 + 1/T2inhomo.Razlika intenziteta signala u MR slici

izmeðu dva ili vi�e razlièita tkiva ovisi obrojnim intrinzièkim i ekstrinzièkimparametrima. Intrinzièki ili parametritkiva su veæ spomenuti: protonska gus-toæa, T1 relaksacijsko vrijeme, T2 relak-sacijsko vrijeme, tijek krvi itd, a eks-trinzièke parametre postavlja operaterna samom ureðaju tijekom snimanja, imogu se razlikovati od vrste do vrste pri-mijenjenog pulsnog slijeda (sequence).Ti parametri najèe�æe se susreæu u litera-turi u obliku kratica kao �to su: time torepeat, TR; time to echo, TE; inversiontime, TI; tip angle, TA ili FA ili qq; Slice;Nex, FOV, Number of Phase encodingstep, Number of frequency encodingstep i sl.

Ne ulazeæi u komplicirane odnoseovih pojedinih parametara i njihovomutjecaju na intenzitet signala, trebanapomenuti da je kombinacijom ovihparametara moguæe dobiti sasvim supro-tni signal iz istog tkiva. Drugim rijeèima,jedanput u slici likvor mo�e biti potpunosvijetao (visoki intenzitet signala), a dru-gi put potpuno taman (niski intenzitetsignala). Kakav æe biti intenzitet signalapojedinog tkiva odredit æe unutarnjeosobine tkiva i izabrane vrijednosti

8



spomenutih parametara. Upravo uovome le�i snaga i vrijednost dobiveneslike MR ureðajem, ali istodobno i opas-nost pogre�nog tumaèenja tako nastaleslike. Samo poznavanje uèinka promjenepojedinih parametara i poznavanje pato-histolo�kih procesa u pojedinim bolesti-ma omoguæava smisleno tumaèenje MRslika. Svaki drugi pristup vodi do brojnihzabuna i pogre�nih tumaèenja dobivenihslika.

A serija RF pulseva primjenjenihtijekom snimanja i indukcije MR signalanaziva se pulsna sekvenca.

Operater mo�e mijenati cijeli nizparametara i tako pode�avati intenzitetsignala. Kao dva najva�nija parametrasvake sekvence opisat æemo TR i TE.

TR vrijeme (engl. repetition time, TR)Vrijeme izmeðu ponavljanja RF

pobudnih pulseva naziva se vrijeme pon-avljanja (engl. repetition time). TR vri-jeme mo�e biti izabrano od minimalnih30 ms pa sve do nekoliko sekundi.

U principu, �to je dulje TR vrijeme,bit æe omoguæena bolja T1 relaksacija

Vrijeme odjeka (engl. echo time, TE)Vrijeme koje protekne od sredine RF

pobudnog pulsa pa do trenutka maksi-malnog odjeka (engl. center of the echo)

Primjer jedne sekvence i ovisnost sig-nala o pojedinim parametrima najboljeje studirati na jednostavnoj SE sekvencikoja se mo�e izraziti jedna�bom.

S = k rr ( 1 � e�TR/T1 ) e�TE/T2

U jedna�bi, k je konstanta propor-cionalnosti a rr je gustoæa protona u sni-manom uzorku.

Sami vremenski slijed pojedinih para-metara najbolje je studirati na tzv. vre-menskom dijagramu sekvence.

Linije oznaèene sa Gs, GF i Gf pred-stavljaju gradijente primjenjene du� X, Yodnosno Z osi. Svaki gradijent mo�e bitiprimjenjen u bilo kojoj osi. Pored toga

kao posebno va�na vrijednost ureðaja zaMR je moguænost dobijanja ne samostandardnih ortogonalnih projekcija tije-la (koronarna, transverzalna i asagitalna)nego i bilo koje izabrane ravnine tijela. Utom sluèaju primjenjuju se gradijentnapolja uzdu� po volji izabrane ravnine saoèuvanim ortogonalnim odnosom prim-jenjenih polja. Kao primjer mogu poslu-�iti slijedeæe slike gradijentnih polja koji-ma se dobije kosa slika uzorka.

Kontrast slike i intenzitet signala, odnosno kvalitetaureðaja

Daleko izvan opsega ovog teksta jeteorija o relaksacijskim osobinama tkiva,no treba znati da je su�tina dobrog radio-loga ili bilo koga tko se bavi primjenommagnetske rezonancije u dijagnostièke, aposebno istra�ivaèke svrhe, upravo poz-navanje relaksacijskih procesa u tkivimanakon primjene RF-valova na rezonant-noj frekvenciji i posljediène pobudetkivnih sustava.

Kao gruba orijentacija mo�e poslu�ititvrdnja da je T1 i T2 relaksacija dulja uhomogenijim tkivima s veæim volumnimudjelom �slobodne vode�. Kao primjerhomogenog tkiva s velikim udjelom �èi-ste vode� uzima se cerebrospinalna te-kuæina ili sinovijalna tekuæina u zglob-nim prostorima. Nasuprot tome, s krat-kim T1 i T2 vremenima relaksacije stojetkiva s malim udjelom �slobodne vode� ivelikim brojem veæih molekula (masnotkivo, proteinirane tekuæine i sl.).

Dobar MR ureðaj ima visok odnossignala i �uma (engl. Signal to NoiseRatio, SNR) te visok odnos kontrasta i�uma (Contrast to Noise Ratio, CNR).Vrijedi jasno pravilo: �to je jaèe primi-jenjeno magnetsko polje, to mo�emooèekivati bolji SNR odnosno CNR. Noto ne mora uvijek biti tako jer postoje idruge karakteristike koje mogu pokvaritijednostavno pravilo. Te karakteristike sunpr. kvaliteta gradijentnih zavojnica ipripadajuæih pojaèala, homogenost osnov-nog polja B0, kvaliteta i prilagoðenost RFzavojnica (coila) i mno�tvo drugih tehni-èkih parametara koji razlikuju dobar ure-ðaj od onog koji to nije. Osim ovih teh-nièkih parametara, uvijek ostaje naravnoi ljudski faktor, odnosno dijagnostièkitim. Kao gotovo ni u jednoj dijagnos-tièkoj metodi, kod snimanja MR ureða-jem va�na je usredotoèenost na tijek pre-gleda i izbor naèina pretrage.

Umijeæe dobrog operatera (radio-log/ing. med. radiologije) sastoji se u isti-canju ili prikazivanju minimalne lezijeprimjenom odgovarajuæih sekvenci ipode�avanjem parametara u primijenje-noj sekvenci, te radiologa koji poznajefiziku magneta i patologiju procesa.

Postoji jako velik broj sekvenci kojesu danas u rutinskoj dijagnostièkojuporabi. Dodatnu konfuziju u ovo po-druèje unosi i velika redundancija u na-zivlju koju primjenjuju razlièiti proiz-voðaèi MR ureðaja. Postoje brojni po-ku�aji standarizacije, no oni za sada osta-ju uglavnom poku�aji i pravo je umijeæesnaæi se u tom �arolikom nazivlju. Kaopomoæ mo�e poslu�iti usvojeni rjeèniknazivlja Amerièkog radiolo�kog dru�tva.

Ovdje æemo iznjeti samo osnovnupodjelu tih sekvenci koja nam ipak omo-guæuje da pratimo osnovne postavke ilak�e se snaðemo u toj �umi nazivlja.1. Spin Echo, SE sequence

� Single echo SE� multiecho SE� echo train SE (FSE, TSE i sl.)� inversion recovery SE (STIR,

FLAIR, itd)

9

2. Gradient Echo, GRE sequence,� spoiled GRE� refocused GRE� kombinacija SE i GRE

3. Echo Planar Imaging, EPI sequence� DWI� PI� BOLDUz te sekvence koristimo se jo� i

dvjema posebnim tehnikama koje namotvaraju potpuno novo podruèje pri-mjene MR-a, a to su angiografija magnet-skom rezonancijom (MRA) i magnetskaspektroskpija (MRS).

Na ove osnovne "porodice sekvenci"mo�emo primijeniti neke tehnièke mo-difikacije kao �to su:� prostorna presaturacija (engl. spatial

presaturation)� supresija signala masti (engl. fat sup-

pression)� magnetizacijski transfer (engl. mag-

netization transver suppression)� smanjenje artefakata gibanja (engl.

motion artefact reduction)i jo� neke druge modifikacije koje

nam omoguæavaju dobivanje kvalitetnijei dijagnostièki iskoristivije MR slike.

Primjenom svake od ovih sekvenci,osim EPI sekvenci, mo�emo dobiti kara-kteristiène slike koje poznajemo jo� odpoèetka primjene MR ureðaja u medi-cinskoj praksi. To su:1. T1 mjerena slika (engl. T1 weighted

image)2. T2 mjerena slika (engl. T2 weight-

ed image)3. PD mjerena slika (engl. Proton

Density weighted image).U principu, EPI sekvence koristimo u

pretragama kod kojih nije va�na prostor-na nego vremenska rezolucija. Takvesekvence onda nazivamo funkcionalnesekvence ili sekvence koje daju informa-cije o funkciji organa odnosno tkiva. Tesekvence postavljaju vrlo visoke zahtjevepred MR aparaturu, i danas se zapravokvaliteta MR ureðaja ocjenjuje upravona osnovi ovih sekvenci i moguænosti nji-hovog izvoðenja na ureðaju.

Za izvoðenje magnetske spektro-skopije (MRS) nu�no je imati jo� dodat-ni dio opreme, tzv. spektralni analizatorkoji je u stanju izdvojiti relativne udjele(koncentracije) pojedinih metabilota utkivu mozga, ali i drugih organa. O snaziprimijenjenog polja i kvaliteti ureðajaovisi broj mjerenju dostupnih metaboli-ta. Danas se spektroskopija u dijagnos-tièkoj praksi izvodi na ureðajima snage1.5 T i vi�e. Npr. primjenom polja od 2T

i tehnikom kratkog TE (STEM) moguæeje magnetskom spektroskopijom sivetvari izdvojiti 12-13 metabolita. Ova invivo metoda �mjerenja koncentracije�pojedinih metabolita danas je nezamje-njiva u dijagnostici bolesti bijele tvariposebno priroðenih leukodistrofija, analazi svoje mjesto i u tzv. in vivo his-tolo�koj karakterizaciji tumora na osnovispecifiènog sastava metabolita.

Najbolji naèin upoznavanja osnovnihkarakteristika sekvenci i dobivenih T1,T2 i PD slika je analiza konkretnih slika iprimijenjenih parametara. Uz bla�uaproksimaciju i moguænost pogre�ke unekim specifiènim sluèajevima, opæeni-to mo�emo reæi da ako izaberemo T1relaksaciju kao glavni izvor kontrastaslike onda moramo primijeniti relativnokratko vrijeme TE (da bismo mini-mizirali uèinak T2 diferencijacije tkiva),dok TR vrijeme treba biti u rangu T1konstante oba tkiva da bi se tako oèuvalaT1 diferencijacija.

Ako se odluèimo za T2 mjerenu sliku,tada moramo koristiti relativno dugaèkoTE vrijeme (tako omoguæavamo dife-rencijaciju na osnovi T2 relaksacijskogprocesa) i dugaèko TR (minimaliziramouèinak T1 relaksacije na kontrast slike)

Ako se pak odluèimo za PD mjerenusliku, koristimo se kratkim TE (mini-malizacija T2 relaksacije) i dugaèkim TR(minimalizacija uèinka T1 relaksacije nakontrast slike) pa nam preostaje samogustoæa protona kao izvor razlike signalapojedinih komponenti tkiva.

Zakljuèno mo�emo reæi da veæinakontrasta u MR slikama potjeèe iz raz-like u relaksacijskim vremenima T1 i T2te razlike u protonskoj gustoæi pojedinihkomponenti tkiva. Ta tri osnovna èim-benika u tkivima mogu primjenomrazlièitih parametara snimanja kod nizapulsnih slijedova (pulse sequence) datijako puno informacija o sastavu tkiva teeventualnim patolo�kim promjenama.

10


1. UVODMagnetna rezonancija je relativno

nova, neinvanzivna i bezopasna dijag-nosti~ka metoda u radiologiji, bez ion-iziraju}eg zra~enja. Nastajanje slike kodMR temelji se na principu interakcijeradiovalova i odre|enih atomskih jezga-ra u ljudskom tijelu, smje{tenih u jakommagnetskom polju.

U pojmu magnetne rezonancije sadr-àne su dvije grane koje su temeljno iste.Razlika je u tome da li se promatra me-|udjelovanje elektrona i elektromagnet-skog zra~enja, pa je to ELEKTRONSKASPINSKA REZONANCIJA (ESR), ili jeto prijenos energije na atomske jezgre,NUKLEARNA MAGNETSKA REZO-NANCIJA (NMR).

Primjena NMR u medicini je jakora{irena, dok se primjena ESR sve vi{erazvija.

2. POVlJEST PRIMJENE MRFizi~ari, [vicarac Felix Bloch i Ame-

rikanac Edward Mills Purcell su 1946.godins, neovisno jedan od drugoga,uo~ili da pod odre|enim uvjetima jezgreatoma rezoniraju u rasponu radiofrek-ventnih valova, emitiraju}i radiofrek-ventni signal koji se moè detektiratiradioprijemnikom. Vidjelo se da se nekejezgre s neparnim brojem protona i/ilineutrona svrstavaju uzdu` jakog mag-netnog polja. Ako se ovi atomi pomaknuiz smjera primarnog magnetnog polja,imaju tendenciju titranja oko smjeramagnetnog polja. Ako je magnetno poljeodgovaraju}e snage, frekvencija titranjaje u radiofrekventnom rasponu za prikazljudskog tijela. Kad se radiofrekventnistimulans isklju~i, rezoniraju}e jezgreemitiraju radiofrekventni signal ukratkom vremenskom periodu na istojfiekvenciji na kojoj je signal odaslan.Ovaj se signal moè detektirati upotre-bom odgovaraju}e antene i radioprijem-nika. Za to otkri}e F. Bloch i E. M.Purcell dobili su Nobelovu nagradu zafiziku 1952. godine.

Pedesetih godina magnetna rezonan-cija se upotrebljavala u kemiji i fizici zaispitivanje jezgara krutih elemenata, te-

ku}ina i plinova, dakle za analizu mole-kula tvari, kao spektroskopska metoda.

Medicinska primjena datira od 1971.godine kada je Damadian prikazao mo-gu}nosti MR u razlikovanju normalnogod patolo{kog tkiva, a 1972. godine pa-tentira aparat za snimanje.

Godine 1973. Lauterbur je objavioslike dviju staklenih kapilarnih cjev~icaispunjenih vodom, snimljenih magnet-nom rezonancijom.

Godine 1976. Damadian sa surad-nicima objavljuje slike snimljene MR,gdje je snimljen tumor prsne stijenkemi{a.

Godine 1977. Damadian sa surad-nicima objavljuje prvu s1iku ljudskogtijela snimljenu metodom MR. Prvo sni-manje glave u~injeno je 28. svibnja 1977.godine. Prvi puta glava je prikazana u svetri dimenzije-transverzalnoj, koronarnoji sagitalnoj. Godine 1980. na Sveu~ili{tu

u Aberdeenu u~injene su prve slikeprsi{ta i trbuha.

Reid je 1982. gadine dokazao da MRnije {tetna metoda prikaza ljudskogtijela.

Danas se umjesto NUKLEARNAMAGNETNA REZONANCIJA koristinaziv MAGNETNA REZONANCLIAili skra}eno MR.

Umjesto izraza OSLIKAVANJE ME-TODOM MR op}e je prihva}eno koris-titi izraz MR IMAGING ili skra}enoMRI.

3. FIZIKALNI PRINCIPI[to je u klasi~noj radiologiji rendgen-

ska cijev i princip stvaranja rtg. zraka, toje poznavanje fizikalnih principa mag-netne rezonancije u metodi oslikavanjaistom. Osnovni princip MR temelji sena pona{anju protona atomske jezgrepojedinih elemenata od kojih se sastojiobjekt MR pretrage (tkivo organa) ujakom homogenom magnetnom polju.

MR prikazuje slike transverzalnogpresjeka ljudskog tijela sli~ne slikamaCT-a. Osim transverzalnih presjeka MRmoè prikazati sve presjeke ljudskogtijela od 0-360 stupnjeva u svim ravni-nama. Za razliku od CT-a, gdje se kori-ste rtg. zrake za stvaranje slike, nastajan-je slike kod MR temelji se na principuinterakcije radiova1ova i odredenihatomskih jezgara u 1judskom tijelu,smje{tenih u jakom magnetnom po1ju.Elementi slike dobivaju se pomo}ura~unala. Kod MR, za razliku od kom-pjutorizirane tomografije, broj~ana vri-jednost svakog elementa slike nijemjerljiva, ve} odraàva ja~inu signalamagnetne rezonancije odgovaraju}egvolumena tkiva (VOXEL). VOXEL je,dakle najmanji volumen pregledavanogobjekta. PIXEL je najmanji elementslike i predstavlja najmanji dio objektapregleda.

T'kivo se sastoji od atoma, a atomiimaju jezgru i elektrone koji kruè okajezgre (elektronski omota~). Jezgraatoma sastoji se od protona (jednakogbroja broju elektrona) i neutrona. Pro-toni unutar jezgre atoma rotiraju okosvoje osi uzrokuju}i magnetno poljekoje ima svoju ja~inu i smjer (pravilodesne ruke) i zbog toga se moè prikaza-ti u obliku vektora (fizikalna veli~inaprikazana u obliku duljine, koja jeodredena veli~inom i smjerom). Ro-tacija protona oko svoje osi i oko smjera


11

PRINCIPI I OSNOVE OSLIKA-VANJA POMO]U MRM. Frankovi}, Zavr{ni radVisoka zdravstvena {kola, Zagreb

Slika 1. �PIXEL I VOXEL

vanjskog magnetnog polja naziva sePRECESIJA. Protoni se u atomskoj jez-gri gibaju i svojom rotacijom uzrokujurazli~ite smjerove svojih magnetnih po-lja, koji se me|usobno poni{tavaju. Zadetekciju magnetnom rezonancijompogodni su stabilni kemijski elementikoji imaju neparan broj protona u atom-skoj jezgri, a sastavni su dijelovi moleku-la tkiva [vodik (H), ugljik (C), natrij(Na), fosfor (P), fluor (F)]. Najpogod-niji je vodik zbog velike prisutnosti uljudskom tkivu.

Precesija protona ovisi o ja~ini vanj-skog magnetnog polja i o vrsti materi-jala, i maè se izra~unati Larmorovomjednad`bom:

ωω==γγ x Bo(γγ � giromagnetski odnos, konstanta;

za protone iznosi 42,38 MHzJT).Dakle, vodikova jezgra smje{tena umagaetno polje ja~ine 1,0 T rotirat }eoko vertikalne osi frekvencijom od42,38 MHz/T.

Pretraga MR se temelji na postavlja-nju objekta u jako homogeno magnetnopolje. Posljedica smje{taja atoma u mag-netno polje je da dolazi do polarizacijeprecesije protona u atomskoj jezgritkiva. Dio protona }e usmjeriti svojamagnetna polja u paralelni smjer, a dio usuprotni, antiparalelni smjer. Kako je zausmjerenje u paralelnom smjeru potreb-no niè energetsko stanje od antipara-lelnog, to je i vi{e protona usmjerenoparalelno.

Raspodjela jezgara po energetskimnivoima dana je Boltzmanovom raspod-jelom:

Nm�1/Nm = �∆∆E/kT

gdje je Nm-1 broj jezgara u vi{emenergetskom stanju, Nm broj jezgara unièm enegetskom stanju, ∆∆E je ener-getska razlika izme|u energetskih sta-nja, k je Boltzmanova konstanta, a T jetemperatura u stupnjevima Kelvina.

Kako je za usmjerenje u paralelnomsmjeru potrebno niè energetsko stanjeod antiparalelnog smjera, to je i vi{e pro-tona usmjereno paralelno. Ovi suprotnismjerovi se meðusobno poni{tavaju, dokve}i broj paralelnog usmjerenja uzrokujesmjer magnetnih polja tih protona u lon-gitudinalnom pravcu, {to se nazivaLONGITUDINALNA MAGNETIZA-CIJA. Pobudom protona paralelnogsmjera dovo|enjem radiofrekventnogvala, frekvencije jednake frekvenciji pre-cesiji protona, dolazi do rezonancije(preuzimanje energije). Protoni prelaze

u vi{e energetsko stanje i zauzimajusuprotan, antiparalelni smjer, odnosnodolazi do promjene smjera magnetnihpolja. Do rezonancije moè do}i isklju-~ivo ukoliko pobudni radiofrekventni(RF) val ima frekvenciju jednaku frek-venciji precesije protona. Izazivanjemmagnetne rezonancije smanjuje se longi-tudinalna magnetizacija. Isklju~enjempobudnog RF vala dolazi do povratkaprotona u prija{nje stanje (LONGITU-DINALNA RELAKSACIJA), a obilje-àva se konstantom T1. Istovremeno,pobudom protona i izazivanjem mag-netne rezonancije protona, osim opada-nja longitudinalne magnetizacije, a neo-visno o ovom procesu, pobudni RF valuzrokuje uskla|enost protonske precesi-je u fazi. Precesije protona nisu ravnom-jerno rasporedene po obodu rotacije okosmjera vanjskog magnetnog polja, nego sepomi~u (grupiraju) na dijelu obodarotacije. Ovo izaziva TRANSVERZAL-NU MAGNETIZACIJU protona, odno-sno tkiva. Isklju~enjem radiofrekventnogvala, ova transverzalna magnetizacija opa-da, odnosno protoni se vra}aju u prvobit-no stanje (nastaje jednakomjerna raspore-|enost po obodu rotacije), {to se naziva

TRANSVERZALNA RELAKSACIJA ipredstavljena je vremenskom konstan-tom T2. Dakle, pobudom precesije pro-tona RF valom, opada longitudinalnamagnetizacija, a raste transverzalna mag-netizacija. Isklju~enjem RF vala ponovoraste longitudinalna magnetizacija, aopada transverzalna magnetizacija.Longitudinalnom i transverzainomrelaksacijom protoni se vra}aju uprethadno stanje prije pobude RF vala,{to zahtijeva niè energetsko stanje, paprotoni otpu{taju adekvatni dio energije,koja se prihva}a u visokofrekventnojzavojnici i pretvara u mjerljiv signal.Kako su za razli~ite, bole{}u promijen-jene, vrste tkiva ove vremenske kon-stante T1 i T2 razli~ite to je mjerenjempovratnog signala i mjerenjem gradijentautjecaja na protone jezgre atoma,mogu}e mjerenje signala T1 i T2 u triosnovne ravnine: koronamoj (frontal-noj), sagitalnoj (profilnoj) i transverzal-noj (aksijalnoj). Medijalna ravnina dijelitijelo na dvije simetri~ne polovice, lijevui desnu. Frontalna ravnina dijeli rijelo naprednji (arnterior) i stra`nji (posterior)dio. Transverzalna ravnina dijeli tijelo nagornji (superior) i donji (inferior) dio.

12


Koronarna ravnina Aksijalna ravnina Sagitalna ravnina

DESNO-LIJEVO SUPERIOR-INFERIOR ANTERIOR-POSTERIOR

Slika 2. � Ravnine ljudskog tijela

T2 je uvijek kra}e od T1 (T2 ÿ30-15msek, T1 ÿ 300-2000 msek ). Da bi semoglo izvr{iti mjerenje T1, odnosno T2signala, neophodan je stalno pulsiraju}ipobudni RF signal i konstanmo mjerenjepovratnog signala. Pulsni RF signal seizabire u okviru raspona za T1 ÿ500msek, a za T2 ÿ4000 msek, a povratniRF signal se mjeri u rasponu za T1 ÿ20msek, a za T2 ÿ100-110msek. PulsniRF signal se ponavlja u to~no izabranimvremenskim intervalima koji se zovu"TR" ("time of repetition"), a povratniRF signal se detektira u to~no odabra-nim vremenskim razmacima koji senazivaju "TE " ("time of echo"). Slika 3.

Za oda{iljanje RF vala i prihvatpovratnog signala, koristi se sekundarnazavojnica, kojih ima vi{e vrsta, razli~itihpo obliku i veli~ini, kako bi objekt pre-gleda bio {to bliè namotajima zavojnicei na taj se na~in smanjilo gubljenje iliraspr{enje odaslanog ili povratnog sig-nala. Detektiranje T1 i T2 signala u pros-toru je mogu}e primjenom tri vrstemjernih gradijenata u x,y i z pravcu.Naime, smje{taj rezoniraju}eg protonau prostoru izaziva minimalna kolebanjatj. promjene u frekvenciji, {to se detek-tira u sva tri mjerna gradijenta kojiodre|uju poloàj protona u prostoru.Biljeènjem ovih signala i njihovimsmje{tajem u matrix mjernog podru~ja(sli~no matrixu CT-slike), odnosnoizra~unavanjem i ponovnom rekon-strukcijom u digitalni signal, mogu}e jena ekranu monitora pokazati slikuobjekta u T1, odnosno T2 vremenu, ili unekom od me|uvremena. Adekvatnimpoznavanjem promjena u T1 i T2 slici, teu sve tri mjerne ravnine, mogu}e jeprikazati i dijagnosricirati patologijupregledavanog objekta. Ove promjenesu ~esto puta uo~ljivije i bolje prikazaneod ostalih radiolo{kih ili UZV-metoda,a u nekim slu~ajevima su metoda izbora

pregleda (CNS, zglobovi, donji abdo-men), pogotovo u podru~jima koji zaCT predstavljaju tzv. "mukla podru~ja"kao {to su pontocerebelarni kut, kranio-cervikalni prijelaz i dr.

Kad se protoni izloè vanjskom mag-netnom polju magnetizacija se u po-~etku brzo pojavljuje, zatim se usporavakako se pribliàva maksimalnoj vrijed-nosti. To pove}anje magnetizacije s vre-menom moè se prikazati eksponenci-jalnom vremanskom kanstantom naz-vanom vrijeme relaksacije T1.

Vrijeme relaksacije T1 ovisi o ja~inimagnemog polja, temperaturi i viskoz-nosti. Kako je magnetizacija stanje

ravnoteè, vrijeme relaksacije T1 neopisuje samo koliko je vremena potreb-no da se uzorak vrati u ravnoteù nakonradiofrekventnog podraàja, nego pr-venstveno pokazuje koliko je vremenapotrebno da se postigne magnetizacija.

Vrijeme relaksacije ovisi o moleku-larnoj okolini tkiva i karakteristi~no je zasvako tkivo.

Jezgra izloèna radiofrekventnompodraàju emitira radiofrekventni sig-nal. Trajanje signala ovisi o vremenukoje jezgra provodi u koherentnoj fazi.Ova vremenska konstanta razli~ita je zasvako tkivo i naziva se vrijeme relaksaci-

je T2. T2 izraàva ~vrsto}u kojom supovezani magnetni momenti, a ovisi obrzini prijenosa energije izme|u proma-tranih jezgri.

Svako tkivo u tijelu ima svoje nor-malne vrijednosti vremena relaksacije T1i T2. Vrijednosti T1 i T2 sadrè podatke okemijskoj okolini promatranih jezgara.Ukoliko se pri patolo{koj promjenimijenja i kemijski sastav tvari, mijenjajuse i vremena relaksacije T1 i T2.

Tablica 1. prikazuje nekolika tipi~nihvrijednosti vremena relaksacije T1 i T2za razli~ita tkiva pri magnetnoj indukciji(gusto}i magnemog toka) od 1,0 T.

êtiri su osnovne tehnike magnemerezonancije na uzorku koji je definiranbrojem voxela po osima x, y i z (ukupnibroj voxela: nX nY nZ):1. Tehnika prikupljanja podataka "to~ku

po to~ku" (voxel po voxel) 2. Tehnika prikupljanja podataka "linija

po liniju"3. Dvodimenzionalna (2D) tehnika:

opaà u jednom mjerenju ~itaw ravn-inu voxela

4. Trodimenzionalna (3D) tehnika:omogu}uje simultano opaànje cije-log uzorkaMagnetna rezonancija je metoda

prikupljanja podataka o parametrima zasvaki voxel pojedina~no. Ti se podaci

zarim ra~unalno obra|uju. Nakon ra-èunalne obrade prezentiraju se u jedi-ni~nim slikovnim elementima � PIXE-LIMA u vidu skale sivih intenziteta naekranu monitora. Svakom pojedina~-nom voxelu pridruèn je jedan pixel.

Intenzitet signala magnetne rezonan-cije iz volumnog elementa u uzorku ovisio gusto}i vodikovih jezgara, vremenimarelaksacije T1 i T2 te o brzini protona.

U praksi, kod analiziranja slike mag-netne rezonancije, stupnjevi ja~ine sig-nala izraàvaju se kao ja~ina signala pato-lo{ke promjene u odnosu na normalnotkivo odnosno pregledavani organ:


13

TR1 TR2 TR3 TR4 TR5 TR6 TR7

TE1 TE2 TE3 TE4 TE5 TE6 TE7

Tablica 1.: Vrijednosti T1, T2 za tkiva pri B = 1,0 T

TKIVO T1 (msek) T2 (msek)MISI]I 730 + 130 47 + 13SRCE 750 + 120 57 + 16JETRA 420 + 90 43 + 14BUBREG 590 + 160 58 + 24SLEZENA 680 + 190 62 + 27MASNO TKIVO 240 + 70 84 + 36SIVA TVAR (CNS) 810 + 140 101 + 13BIJELA TVAR (CNS) 680 + 120 92 + 22

Slika 3. � Prikaz mozda metodom MR u TR i TE

a) Izrazito slabi signal b) Slabi signalc) Ja~ina signala lezije ista kao pregle-

davani organ d) Poja~ani signale) Izrazito poja~ani signal

Naèini snimanja magnetnom rezonan-cijom uklju~uju razne tehnike (pulsne sli-jedove) snimanja. Naj~e{}e se koriste :ð pulsni slijed "zasi}enje-oporavak"

(SATIIRATION RECOVERY ili SR) ð pulsni slijed "inverzija-oporavak"

(INVERSION RECOVERY ili IR)ð metoda spinskog odjeka (SPIN

ECHO ili SEð tehnike brzog snimanja smanjenim

kutom otklona vektora makroskop-ske magnetizacije (FAST LOWANGLE SHOT TECHNIQUE �FLASH).

FLASH� tehnike su:§§ GRADIENT ECHO ili GE

§§ GRADIENT�ECHO� REPHASING ili GR

Da bi bilo koja od ovih tehnika biladefinirana, potrebno je odrediti vre-menske parametre pulsnog niza, a to su :§§ Vrijeme ponavljanja sljeda (TIME

OF REPETITION ili TR)§§ Vrijeme odziva (TIME OFECHO ili

TE)§§ Vrijeme inverzije (TIME OFINYER-

SION iIi IR)� postoji samo u IR pul-snom slijeduTkivna svojstva mogu se procijeniti

mjerenjem relativnog intenziteta signatai relaksacijskih vremena tkiva. Intenzitetsignala raste s porastom gusto}e vodika(protona) i porastom TZ relaksacijskogvremena(transverzalno relaksacijsko vri-jeme), a pada sa smanjenjem TI relak-sacijskog vremena (longitudinalno relak-sacijsko vrijeme). Kontrast izme|u tkivamoè se pove}ati mijenjanjem tehni~kih~imbenika u dobivanju slike. Smanje-njem TR (REPETITION TIME� vrije-me izme|u dva radiofrekventna impulsaposlana pod kutem od 90°) i TE (ECHOTIME� vrijeme od trenutka slanja RFimpulsa do vrha prvog odjeka) dobiva seve}i kontrast zbog razlike u T1 vremeni-ma izme|u pojedinih tkiva. Porast TR iTE uzrokuje ve}i kontrast prvenstvenozbog razlike u T2 relaksacijskim vre-menima izmeðu tkiva. Iznos vremena T1za tkivo ovisit }e o omjeru slobodnih ivezanih molekula vode i o brzini njihoveizmjene. U tumorskim je stanicamazamjetno pove}ana koli~ina vode. Toobja{njava za{to je vrijeme T1 mjerljivoduè. U ~vrstom stanju atomi i molekule

su relativno u~vr{}eni u svojim poloà-jima. Lokalna magnetna polja oscilirajuznatno sporije od Lannorove frekvenci-je, pa nisu efikasna u procesima relak-sacije. Longitudinalna je relaksacija znat-no usporena. T1 moè imati vrijednostiod nekoliko minuta ili ~ak sati, recimo ukristalima na niskim temperaturama. Sdruge strane, ta relativno stati~nalokalna magnetna polja u ~vrstom stanjusu vrlo efikasna za proces transverzalnerelaksacije. Stoga je T2 mnogo kra}enego u teku}inama. Led npr. ima T1nekoliko minuta, a T2 desetak mikros-skundi. Jako kratko vrijeme T2 je ta-koðer razlog za{to u MR ne moèmo vid-jeti kosti. Ukratko, T1 solidnog tkivave}e je vrijednosti od T1 teku}ine, a T2teku}eg ve}e je vrijednosti od T2solidnog tkiva:

T1 (~vrstu) > T1 (teku}e) ÿ T2 (teku}e) > T2 (~vrsto)

3.1 KAKO SE RAZLIÎTOST VREMENARELAKSACIJE MO@E KORISTITI ZAOSLIKAVANJE METODOM MR?

Za sve strukturne metode va`no jedefinirati dva parametra: razlu~ivanje ikontrast. RAZLUÎVANJE je parame-tar koji pokazuje prostornu preciznostmetode promatranja. Razlu~ivanje jenajmanja udaljenost izme|u dva detaljana objektu koji su na slici prikazani kaodvije to~ke.

KONTRAST je minimalna razlika uiznosu parametara koje mjerimo, koja jepotrebna da bismo je uo~ili na slici.Dijagnostika MR se temelji na razli~i-tosti relaksacijskih vremena T1 i T2 zapojedina tkiva. To }e biti parametri koji}e odre|ivati kontrast i razlu~ivanje tedijagnosti~ke metode. Koji od parame-tara, T1 ili T2, }emo mjeriti ovisit }e otome koja tkiva èlimo promatrati.Uvjeti snimanja, slijed pulseva i razmakme|u njima, mogu se podesiti tako da jeanatomski kontrast koji se temelji narazlici u vremenima relaksacije zapanju-ju}i, iako se gusto}a tkiva unutar ljud-skog organizma vrlo malo razlikuje,posebno ako to promatramo kroz gusto-}u vodikovih jezgri u molekulama vode.

3.2 OSNOVE OSLlKAVANJA POMO]U MR

Slika objekta moè se definirari kaografi~ki prikaz prostorne raspodjelemjerene fizi~ke veli~ine koja je unutartog objekta nehomogeno raspore|ena.U rendgenogramu pomo}u CT-a., to jekoeficijent apsorpcije tkiva za x-kvant.U scintigrafiji, to je raspodjela radiofar-maka. U ultrazvu~noj slici to je priroda i

raspored reflektiraju}ih ploha. Fizi~kiparametri koje treba mjeriti i prikazatiza MR oslikavanje mogu biti ili relak-sacijska vremena, ili gusto}a relaksira-ju}ih jezgri, ili kombinacija tih para-metara. Dijagnosti~ko oslikavanje MRje snimanje prostorne raspodjele mag-netnih momenata, u medicini naj}e{}ejezgara vodika. Dobivene slike su mapegusto}e onih vodika (u vodi tkiva ilistani~nim teku}inama) koji rezoniraju.To zna~i da se metodom protonske mag-netne rezonancije ne mogu oslikavatitkiva bez vodika, kao ni ona tkiva u koji-ma je vodik ~vrsto vezan za strukturu.Tada je T2 jako kratak. Kosti su zato pro-zirne za oslikavanje MR. To ~ini velikuprednost te metode u oslikavanju mekihtkiva zatvorenih u ko{tane oklope npr.unutra{njost lubanje. Matemati~ka me-toda akvizicije slike analogna je onoj kodCT-a. U tkivima se gusto}a mijenjanejednoliko u svim smjerovima, zatokod snimanja spektara za oslikavanje itvorbu 3D slike 3D nehomogenog ob-jekta treba pobuditi samo tanak sloj usmjeru osi z. To je tomografsko snima-nje. Pobuda u odabranom sloju postièse kombinacijom gradijenta magnetnogpolja u smjeru osi z i pulsa radiofrekven-mog polja one frekvencije koja relativnopobu|uje vodike samo u tom slojuTomografske slike su onda mape gusto-}e vodika u slojevima tkiva.

4. VRSTE URE\AJA ZADIJAGNOSTI^KUPRlMJENU MR

Ure|aj za MR tomografiju sastoji seod (Slika 5):Ø Magneta za dobivanje homogenog

stalnog magnemog polja Ø Magneta za dobivanje linearnih

gradijentnih polja

14


Slika 4. � Oslikavanje metodom MR (1-magnet, 2-RF signal, 3-zavojnica)


Ø Visokofrekventnih navoja za oda{ilja-nje impulsa i prijem mjernih signala

Ø Elektronskih sklopova za proizvod-nju, sinhronizaciju i mjerenje elek-tromagnetskih polja

Ø Ra~unala za upravljanje ureðajem,obradu dobivenih mjernih podataka iza rekonstrukciju slike.

VRSTE MAGNETA

vv TRAJNI (PERMANENTNI) MAGNETIzraðen je od keramike ili elemenata

rijetkih zemalja. Prednost ovakvih mag-neta je jednostavno odràvanje, a nedo-statak je velika teìna, zatim veliki po-

tro{ak energije, skupo (ali kvalitetno)hladenje, te ograni~enost snage (0,2-0,3 T). Karakteristika mu je mala jakosti slaba homogenost magnetnog polja.

vv OTPORNI (REZISTENTNI) MAGNETIma srednju homogenost i ve}u

jakost magnetnog polja. Sastoji se odnavoja bakrene ìce kroz koju proti~estruja i stvara magnetno polje. Prednostovih magneta je niska cijena nabave.

15

Slika 6. � Popre~ni presjek supraprovodlji-vog magneta

Slika 7. � Primjeri supraprovodnih magneta

Slika 5.a. � Dimenzije ureðaja MR

Slika 5.b. � Gra|a MR ure|aja

1,7 m

1,8 m

KRAJ TUNELAOSTAJE

OTVOREN

VELIKI MAGNET(U KUÆI�TU)

PACIJENT LE�I NA STOLU,

KOJI ULAZI U TUNEL

Nedostaci su visoke temperature sa vrloskupim tro{kovima hla|enja i velikapotro{nja elektri~ne energije, te ogra-ni~ena snaga magneta (0,15-0,25 T).

vv KOMBINIRANI (HIBRIDNI) MAGNET Predstavlja kombinaciju otpornog i

trajnog magneta.

vv SUPRAPROVODLJIVI (SUPERKON-DUKTIVNI) MAGNETGraðen je od namotaja ìce koja je

uronjena u teku}i helij, i na temperaturiod -273°C postaje supervodljiva. Pred-nost ovih ureðaja je {to se njima postièjako, homogeno i stabilno magnetnopolje, snage do 3 T. Nedostaci su visokanabavna cijena i vrlo skupo odràvanjezbog redovne nadopune teku}eg helija.Slika 6 i 7.

5. ZAHTJEVI PROSTORA UKOJEM SE MONTIRAURE\AJ

Ovisno o vrsti magnetnog ure|aja,vr{i se i priprema za montaù. Prostor jerazdvojen na vi{e cjelina, najve}i diozauzima sam magnetni ure|aj, manji diojedinica za obradu podataka, te prostorza komandni stol i prostor za obradufilma. Vrlo su va`ne elektri~ne instala-cije, instalacije dotoka vode (zbog radakompresora, koji vr{i cirkulaciju helija uure|aju koji ga koristi, a sam koristi voduza hlaðenje). Instalacije svakako morajuodgovarati karakteristikama ureðaja koji}e se montirati. Ovisno o vrsti ureðaja,da li je to trajni magnet, ili se radi osuperprovodnom magnetu, ovisit }eizrada same instalacije (sna`nijeg dotokaza trajne magnete, odnosno manjesna`nog za superprovodljive). Razlog jetaj {to trajni magnetni ure|aji trebajuvi{e elektri~ne energije, jer ju koriste i zarad i za hla|enje cijelog sistema.

Prostor obvezatno mora biti klima-tiziran, jer je sama oprema, naro~ito ra-~unalna podr{ka cijelog sustava, izuzet-no osjetljiva na visoku temperaturu ilina promjenu temperature (sobna tem-peratura ne smije prije}i vrijednost od20°C).

FARADAYEV KAVEZ je prostorza{ti}en bakrenom mreòm ili plo~ama.Kod magnetnih ure|aja sluì u svrhuza{tite prostora u kojem je smje{tensam magnet, od utjecaja razli~itih elek-tromagnetskih valova (porijekla radioure|aja, mobitela, bu{ilica i dr), ~ime bido{lo do poreme}aja signala, a tako i dosmetnji u nastanku slike. Meðutim,

Faradayev kavez ne moè osiguratiza{titu od feromagnetskih masa (te{kistrojevi, kamioni, transformacijske(trafo) stanice, oda{ilja}i mobilne tele-

fonije i radio postaja). U tom je slu~ajuvelika vjerojatnost izazivanja zakrivljen-ja (poreme}aja) kori{tenog magnetnogpolja. Slika 8.

16


Slika 8. � Primjer suvremeno ureðenog odjela za MR

Zavojnica za glavu Zavojnica za dojke Zavojnica za koljeno

Zavojnica za ekstremitet Zavojnica za ekstremitet Zavojnica za vrat

Slika 9. � Primjeri razli~itih zavojnica

18


6. POMO]NA SREDSTVA UMETODl MR

6.1 ZAVOJNICEILIANTENE (SPULE,COIL)

Vr{e prihvat signala emitiranog odprotona kod povratka iz pobuðenogstanja, dakle po prestanku djelovanjaradiofrekventnog pulsa.

Koristi se nekoliko vrsta (Slika 9.):a) POVR[INSKE ZAVOJNICE SUR-

FACE COILS � to su zavojnice kojesu samo primaoci (receiver) povrat-nog signala iz tkiva. U ovom slu~ajuoda{ilja~ RF pulsa je poslan iz zavoj-nice za tijelo. Konstruirane su takoda odgovaraju pojedinim regijama natijelu npr. zavojnice za glavu, za vrat-ni dio kralje{nice, za torakalnu ililumbalnu kralje{nicu, za rame, {aku,koljeno i dr. [to je zavojnica bliètijelu, to }e intenzitet signala bitikvalitetniji, a {um manji.

b) ZAVOJNICE ZA TIJELO (BODYCOILS) � ugraðene su u sam mag-netni ureðaj i koriste se kod snimanjave}ih regija npr. abdomena, zdjelice,prikaza cijele kralje{nice. One pot-puno okruùju tijelo tj. dio tijela kojise treba prikazati. Zavojnice za tijelosu trajan dio skenera i ona je oda{ilja~(transmiter) za sve tipove pretraga.

6.2 KONTRASTNA SREDSTVAJa~ina signala iz tkiva u MR ovisi o

pet parametara: 1) Gusto}i protona2) Vremenu relaksacije T13) Vremenu relaksacije T24) Brzini protona5) Difuziji protona (ne{to manje)

Vrijednosti vremena relaksacije T1 iT2 normalnih tkiva, benignih i malignihlezija, mogu pokazivati sli~ne ili iste vri-jednosti u podru~ju prsnog ko{a, abdo-mena ili zdjelice, {to ukazuje na niskuspecifi~nost MR u ozna~avanju patolo{-kih promjena. To je jedan od razloga kojiukazuje na potrebu za upotrebu kon-trastnog sredstva (KS). Kontrastno sred-stvo omogu}uje:a) Bolju karakterizaciju patolo{kih pro-

mjenab) Bolju procjenu pro{irenosti bolestic) Bolju kontrastnost izmedu zdravog i

bolesnog tkivad) Bolju procjenu funkcije pojedinih

organaKontrastna sredstva za magnetnu

rezonanciju ne prikazuju se izravno nasnimci. To su paramagneti~ne tvari kojemijenjaju vrijeme relaksacije T1 i T2, tena taj na~in utje~u na promjenu inten-ziteta signala vremena relaksacije T1, ilirjede na promjenu intenziteta signalavremena relaksacije T2. Kontrastnosredstvo daje se intravenski (i.v.). Ko-li~ina kontrasnog sredstva koja se dajei.v. odreðuje se prema teìni pacijenta(Gd-DTPA-i.v.: 0,2 ml/kg). Primjena i.v.paramagnetnih KS pokazala je dijagnos-ti~ku korist i smanjila potrebu zarazli~itim tehnikama i sekvencama sni-manja. Najja~e paramagnetno djelovanjeimaju metalni ioni mangana, kroma,èljeza i gadolinija. Najja~e parama-gnetno djelovanje ima gadolinij vezan zadietiltriaminopentaoctenu kiselinu (Gd�DTPA). U upotrebi su i Gd-EDTA i Gd-DOTA za prikaz CNS-a. GdDTPA seredovito daje za bolji prikaz tumorskihprocesa, jer dobro mijenja intenzitet sig-nala vremena relaksacije T1 u samom

tumoru. Gd-DTPA pove}ava kontrastizme|u lezije i normalnog tkiva, te umnogim slu~ajevima pobolj{ava dijag-nosti~ke mogu}nosti.

6.3 SUHA KOMORASuha komora radi u sprezi sa svakim

ureðajem koji ima mogu}nost izlazaanalogne, odnosno digitalne informaci-je npr. CT, MR, UZV i dr. Suho razvi-janje filma, odnosno "Dry image"tehnologija objedinjuje konverziju digi-talne informacije u analognu, te ispisi-vanje takvog zapisa na film, koji se final-izira termo suhim postupkom. Glavnidijelovi prilikom dobivanja slikovnogzapisa suhim putem su termi~ka glava,te kemijska i fizi~ka svojstva filma.Termi~ka glava je glavni ureðaj kojineposredno u kontaktu s filmom stvarasliku. Princip rada termi~ke glave zasni-va se na vrlo brzim izmjenama tempera-ture na metalnim plohama koje su udoticaju s filmom. Promjenom temper-ature odreðuje se i siva skala, odnosnozacrnjenje na filmu. Film je naj~e{}eformata 14"xl7", odnosno 35x43 cm. Uprocesu razvijanja ne koriste se nikemikalije ni voda. Tako|er, film nijeosjetljiv na dnevno svjetlo, {to rje{avapitanje njegovog skladi{tenja. Sastojcifilma su nosa~ od poliestera i termoak-tivni sloj. Termoaktivni sloj se sastoji odmnogo mikrokapsula koje su okruène~esticama razvija~a. Sastojak mikrokap-sula je prekursor boje i termo-polupro-pusna membrana.

Utjecajem topline upu}ene s termi-~ke glave membrana kapsule propu{tarazvija~, te dolazi do termo-kemijskeinterakcije sa prekursorom boje u kap-suli. Prekursor boje i razvija~ reagiraju, aSlika 10. � Grada filma i princip zacrnjenja kod suhog postupka

Slika 11. � Primjer suhe komore(DRYVIEW 8700)


19

kao rezultat te reakcije nastaje zacrnje-nje na slici. Princip rada, odnosno ruko-vanje, tehni~ki je maksimalno pojedno-stavljeno u usporedbi sa klasi~nim razvi-janjem. Na komoru se instalira upravlja-~ki stol koja sluì kao odvojena radnajedinica kamere, {to zna~i da odjednomna komori moè biti umreèno do petrazli~itih radiolo{kih ure|aja (npr. CT,dijaskopski aparat, MR...). Na upravlja~-kom stolu umreènog ure|aja nalazi semonitor koji vizualizira odabir i podjelufilma, redoslijed u~injenih zapisa, brojèljenih kopija, te prioritet rada u slu~ajuvi{e umreènih ure|aja. Prednosti ovak-vog sustava za razvijanje filma su brojne:tehni~ke (lako rukovanje, jednostavnainstalacija), ekolo{ke (nema otpadnihprodukata) i ekonomske (po~etni tro{-kovi su vi{i, ali su s vremenom, dakle sodràvanjem sustava minimalni u odno-su na klasi~no razvijanje filma). Dana-{nja tehnologija predstavlja veliki izazovu izboru ovakvih ekonomski dugoro~noisplativih i kvalitetnih sustava, te eko-lo{ki izuzetno prihvatljivih, pa se stoga iname}e zaklju~ak da su sva ulaganja unovu tehnologiju dobitak.

7. TEHNIÈKI PRINCIPIIZVO\ENJA MR PRETRAGE

Tehni~ki principi obuhva}aju indika-ciju za pregled, pripremu aparature ibolesnika za pretragu, namje{tanje bo-lesnika u aparat za MR pregled, samtijek pretrage i kona~no, zavr{ne radnjenakon pretrage, odnosno evaluaciju ipohranu snimaka.

Indikaciju za MR pregled postavljajulije~nici specijalisti, naj~e{}e u konzili-jarnoj suradnji, a nakon temeljitogklini~kog pregleda i provedenih manjekompliciranih, jednostavnijih i jeftinijihpretraga.

Pripremu bolesnika provodi inènjermedicinske radiologije, a sastoji se uprovjeri dokumentacije i identifikacijibolesnika, obja{njavanju potrebe zapretragom te tijeka pretrage, kao i uzi-manja anamnesti~kih podataka o even-tualnim kontraindikacijama za MR pre-tragu (na. u.naprijed formuliranim upit-nicima). Za MR pregled, osim ispravneuputnice, bolesnik mora donijeti i svudokumentaciju koja se odnosi naklini~ke i dijagnosti~ke preglede, vezaneuz uputnu dijagnozu. Lije~niku, radio-logu, }e uvid u medicinsku dokumen-taciju pomo}i pri najoptimalnijemna~inu voðenja pretrage, {to u mno-gome skra}uje pregled i pomaè prianalizi dobivenih MR slika te postavljan-ju dijagnoze. MR pretraga predstavljatimski rad radiologa i inènjera med.radiologije, ali pravo na provoðenje tije-ka pretrage polaè radiolog, dakleodreðuje tip mjernih tehnika u vre-menskom i multiplanarnom smislu tj.odreðuje vrijeme i ravnine skeniranja.

Priprema bolesnika i aparature. Prijepostavljanja bolesnika u poloàj za pre-tragu, podaci o bolesniku se upisuju uprotokol u ra~unalo. Svakako jenajva`niji podatak o teìni i dobibolesnika, {to uvjetuje ispravnu kali-braciju ("tjuniranje") aparature tj. po-de{avanje signala, izra~unavanje i detek-tiranje frekvencija u razli~itim mjernimravninama. Za to vrijeme se bolesnik ukabini oslobaða odje}e koja u svom sas-tavu ima metalne dijelove (kop~e, dug-mad, ukrasi...). Najbolje je kadabolesnik na donje rublje obu~e posebnopripremljenu bolni~ku odje}u (piðamu,ogrta~), koja bi trebala biti sastavni diopribora na odjelu za MR Nov~anik,novac, nakit, telefonske, kreditne idruge kartice, kao i sitnije feromag-netske predmete najbolje je odloìti u zato posebno odre|eni pretinac. Zatimslijedi namje{tanje bolesnika u poloàjza pretragu i uvo|enje bolesnika u tunelaparata tj. u magnetno polje. Pretragatraje 30-60 minuta.

Budu}i da pretraga traje relativnodugo, neophodno je maksimalnu pa`njuposvetiti namje{tanju bolesnika, kako bimu bilo ugodno. Ukoliko objekt pregle-da zahtijeva dorzalni poloàj pacijenta(leè}i na le|ima), sa ulaskom u tunel

aparata tzv. "prvo glava", pod koljena sestavlja klinasti podmeta~. Tako|er sepostavlja podmeta~ pod gornji no`nizglob (podru~je Ahilove tetive), kakopritisak pete o podlogu ne bi izazvao po-micanje noge. Natkoljenice i trup moguse fiksirati trakama.

Ovisno o objektu pregleda, prije iliposlije fiksiranja bolesnika, postavlja sesekundarna zavojnica ("coil") i adekvat-no se priklju~uje na priklju~ni utika~("jack"). Kod namje{tanja zavojnicemora se obratiti pa`nja da ista ne do-diruje koù bolesnika ili pak da se zavo-jnica ne pomi~e uslijed disanja. Tijekompretrage zavojnice se lagano zagrijavaju,{to u slu~aju neposrednog kontakta skoòm moè uzrokovati nelagodnopeckanje, ili ~ak opekline kod osjetljivi-je koè. Pomicanje same zavojnice uzro-kuje artefakte na slici, {to {teti dijagnos-ti~koj vrijednosti. Poslije namje{tanjakod pacijenta se usmeno provjeravaudobnost, te ga se upoznaje s tipi~nimzvukom koji stvaraju kompresor i zavo-jnice, odnosno upu}uje ga se na znakoveo eventualnim problemima i nepred-vidivim situacijama (npr. ako pacijentupozli da upotrijebi signalno dugme-"panic button"). Kako zbog homogenos-ti magnetnog polja vrata prostorije("gantry") moraju biti stalno zatvorena,nadzor bolesnika vr{i se stalnim sniman-jem pomo}u TV-kamere i promatran-jem na TV-monitoru, odnosno interfon-skom komunikacijom. Svakako jemogu}e, u pauzama izme|u dvije mjer-ne sekvence i neposredno provjeritistanje bolesnika ulaskom u prostoriju.

Slika 12. � Priprema bolesnika

Slika 13.� Priprema i tijek pretrage kod djece

20


Za pretagu magnetnom rezonan-cijom kod male djece (od 1. do 5.godine ìvota) treba obaviti posebnupripremu i djeteta i roditelja, budu}i dadijete mora potpuno mirovati.

Za spomenutu dob potrebno jeprimijeniti sedaciju, uz suradnju aneste-ziologa. Novoroden~ad i dojen~ad moguse smiriti dobrim umatanjem, hranjen-jem prije pretrage (radi izazivanja post-prandijalnog sna), uz spomenutu sedaci-ju prema potrebi. Tijekom pretragepotrebno je monitorizirati dijete bilopomo}u adekvatne opreme, bilo prisut-no{}u roditelja i/ili medicinske sestre uzdijete.

Tijek pretrage. Kona~no se pristupaprocesu pregleda. Prvo se u~ine tzv."piloti", naj~e{}e u sve tri ravnine. Onisu adekvatni topogramima u CT-pre-trazi. Piloti su brze mjerne sekvence uizabranoj ravnini i dobivaju se 1-3 pres-jeka, na osnovu kojih se planiraju mjer-ne tehnike, izabire se ravnina skeniranja,broj slojeva i dr. Slike pilota nemajudijagnosti~ku vrijednost u kvalitativnomsmislu. Njima se objekt pregleda dovodiu centar magnetnog polja ispravljaju}inepotpuno centralno namje{tanje pre-gledavanog dijela tijela. Neophodno jeskeniranje u sve tri ravnine, koriste}iminimalno u jednoj oba mjerna vreme-na (T1 i T2). Po potrebi, a ovisno o uput-noj dijagnozi, odnosno indikaciji, skeni-ra se i u meðusignalima, odnosno speci-jalnim mjernim tehnikama, ili se odlu-~uje o eventualnoj i.v. aplikaciji kon-trastnog sredstva (Magnevist, Omnis-can i sl.). Kontrastna sredstva se u dosa-da{njoj primjeni nisu pokazala toksi-~nim i alergijskim, {to ne umanjujepotrebu potpune pa`nje tijekom aplika-cije, kao i prethodnu konzultaciju sbolesnikom o eventualnoj preosjet-ljivosti na neke tvari. Nakon aplikacijekontrastnog sredstva ponavljaju se mjer-na vremena, obi~no u jednoj ili vi{emjernih ravnina. Da bi se skratila pre-traga, tijekom mjerenja jednom tehni-kom vr{i se evaluacija i arhiviranje(pohranjivanje u memoriju ra~unala)prethodno izmjerene sekvence, te serje{ava administrativni dio posla upisi-vanjem bolesnika u knjigu protokola,obra~un kontrastnog sredstva i pregle-da, te narud`ba drugih pacijenata.

Zavr{etak pretrage. Nakon zavr{enepretrage pristupa se izvla~enju pacijentaiz aparata, pomaganju i pra}enju bo-lesnika do kabine za presvla~enje, teotpu{tanju bolesnika s uputama o ter-minu dobivanja nalaza.

Na kraju svega, uspjehu provedenepretrage i obostranom zadovoljstvudoprinijet }e zahvala pacijentu na str-pljivosti i suradnji.

8. INDIKACIJE IKONTRAINDIKACIJE ZAPRETRAGU MR

Magnetna rezonancija predstavljametodu pogodnu za prikaz ~itavogtijela, dakle gotovo svih organskih susta-va. Nije idealna kod prikaza strukturakoje se pokre}u (peristaltika, disanje),mada su nove generacije aparata razvilekratke sekvence snimanja. Metoda imaizraziti zna~aj u neuroradiologiji, pri-kazu lokomotornog sustava (zglobovi imeke strukture), te u prikazu paren-himnih organa abdomena i zdjelice.

KONTRAINDIKACIJE za pregledmagnetnom rezonancijom mogu sepodijeliti na:

8.1 OGRANIÂVAJU]E OKOLNOSTIZA PRlMJENU MR

Prikaz MR ne moè dati za sada uvidu histolo{ku strukturu tkiva npr. tumo-ra. U zadnje vrijeme ultrazvu~nomDoppler tehnikom u boji najavljuje semogu}nost razlikovanja malignog odbenignog bujanja i to na temelju prikazajasne i karakteristi~ne neovaskularizaci-je koja postoji naro~ito u nekim malign-im tumorima. Prikaz ko{tanog sustava ikalcifikata u mekom tkivu slabiji je negodrugim metodama, osobito radiolo-{kim. Aparat je skup i stoga je pretragaskupa, naro~ito i zato {to je propusnamo} aparata mala. Naime, za jedan pre-gled ispitanik treba biti posve miran usamom aparatu 30-60 minuta. Ovajzahtjev mirovanja osobito je te{koispuniti kod male djece i dojen~adi. Utu svrhu mora se primijeniti sedacija, aova dijelom smanjuje zna~enje atributaneagresivnosti ove metode. Danas se,umjesto prvotnih aparata ja~ine 0,2 T,

kojima je za standardnu pretragu npr.koljena bilo potrebno oko 60 minuta,upotrebljavaju aparati od 1,5 T, kojima-je za istu pretragu potrebno oko 15 min-uta. Najnovija tehnologija otvara novustranicu u primjeni magnetne rezonan-cije u dijagnosti~ke svrhe sa tzv. OTVO-RENIM MAGNETIMA (Open MRI).

Zbog prije navedenih nedostataka iposebnosti, za primjenu ove dijagnos-ti~ke metode treba se odlu~iti u jednojkomplementarnoj lepezi pretraga radidobivanja {to to~nije i pravilnije dijag-noze. Odluka, da se pristupi ovoj pre-trazi, mora se temeljiti na ve} izvr{enimdrugim rutinskim pretragama, te na ̀ eljii potrebi postizanja najvi{eg mogu}egnivoa saznanja o procesu i bolesniku kojise ispituje i lije~i.

MR je neinvanzivna, bezbolna pretra-ga, s vrlo malo neugodnosti za bolesnika.Osim tih, valja istaknuti i druge pred-nosti MR-a u usporedbi s rtg. i CT pre-

tragom. To su odsutnost ioniziraju}egzra~enja, do danas neotkriveni neèljeniu~inci na ljudsko tijelo i jasno razliko-vanje mekih tkiva.

Nedostaci su visoka cijena pretrage,relativno dugo vrijeme snimanja i rela-tivno malen broj dostupnih aparata.Sre}om, ovi nedostaci svakim danompostaju sve vi{e zanemarivi zbog ubr-zanog razvoja tehnologije.

9. BIOLO[KI EFEKTI MROslikavanje MR koristi tri razli~ita

magnetna polja koja bi mogla uzrokovatineke biolo{ke promjene u ljudskomorganizmu :r STALNO MAGNETNO POLJE

(B0) koje magnetizira uzorakr PULSNI GRADIJENT (∆G=10�2

T/m) koji odreðuje prostornuraspodjelu promatranih spinova utkivu. Varijacije snage magnetnog

Pace maker-magnetno polje moè uzrokovati ventrikularnufibrilaciju i asistoliju

Ugra|eni feromagneti~ni materijali u pregledavanoj regiji APSOLUTNE (endoproteze, klipse'! (aneurizmatske i hemostati~ke

klipse), stentovi, razni implantati u ortopedu, otorino-laringologiji, okulistici, kirurgiji i ginekologiji

Klaustrofobija

RELATIVNE Djeca do 5. godine ìvota

Nemirni (psihoti~ni) i komatozni pacjenti

� pacijenti sa relativnim kontraindikacijama se sediraju i po potrebi anesteziraju(u suradnji sa anesteziologom)


21

polja postiù se superponiranjem gra-dijentnih magnetnih polja na glavnomagnetno polje.

r RADIOFREKVENTNO POLJE (B1)koje uzrokuje promjenu usmjerenjamakroskopskog magnetnog momen-ta.Nekoliko je mogu}ih rizika u upotre-

bi takve kombinacije na biolo{ki organi-zam. Promjenjiva magnetna polja, ∆G iB1, mogu inducirati elektri~ne struje utkivu. Organi u kojima bi se to najvjero-jatnije moglo dogoditi su srce i ìv~anisustav, a ba{ su ti organi osjetljivi ve} i namale struje. Moè do}i, recimo, do sr~a-ne aritmije, naro~ito kod sr~anih bole-snika. Dosada{nja su ispitivanja pokaza-la da su inducirane struje preslabe da biuzrokovale ikakva mjerljiva o{te}enja naugroènim organima. Drugi potencijalnirizik je da vrtlo`ne struje inducirane utkivu uzrokuju pove}anje temperature.To moè biti zna~ajna opasnost u tkivi-ma s relativno slabim protokom krvi, jertada nema efikasnog odvo|enja preko-mjerne topline.

Tako|er, metalni kirur{ki umeci, kaoplo~ice i proteze, bi unutar magnetnogpolja mogle tvoriti zatvoren vodljivkrug, kroz koji proti~e inducirana strujai zagrijavati okolno tkivo.

Detaljna mjerenja temperature za

vrijeme snimanja nisu pokazala zna~ajnopovi{enje. Iz predostro`nosti se pot-puno zabranjuje ulazak u prostorije smagnetom, osobama koje imaju ugra-|en pace-maker i metalne proteze.

U razmatranjima se ne mogu zabo-raviti ni mogu}e posljedice stati~kogmagnetnog polja na biolo{ke procese, ilipak na genetski materijal tj. potenci-jalni efekti na DNA. Jakosti koje su sedo sada u oslikavanju primjenjivale suod 0,2 do 1,5 T i nekoliko su redovaveli~ine ve}e od magnetnog poljaZemlje kojem smo adaptirani(BZemlje=0,5x10�4 T) .

Osamdesetih godina su vrlo detaljnoistraìvani ti utjecaji i nisu zabiljeèninikakvi {tetni utjecaji. Za sada, premana{em stupnju znanja, metoda oslika-vanja magnetnom rezonancijom je sigur-na dijagnosti~ka metoda po zdravljeljudi.

10. OSVRT NA ULOGUIN@ENJERA MEDICINSKERADIOLOGlJE

Budu}i da smo mi inènjeri medi-cinske radiologije, i u svom radu koristi-mo blagodati suvremene tehnologije,zada}a nam je prou~avati teorijske de-

talje koji su osnova na{eg svakodnevnograda. Sam postupak MR pretrage pred-stavlja sloèn proces i zahtijeva uvje`-banost i iskustvo, odnosno poznavanjedigitalnog postupka i prikaza tj. pozna-vanje hardvera i softvera MR aparature.Ovo, uz ostalu uporabu digitalne tehni-ke, tijekom na{eg radnog vijeka, u pu-nom smislu rije~i opravdava na{ stru~ninaziv: in`.med.radiologije, te zahtijevadaljnje stru~no usavr{avanje i stalnoprou~avanje napretka tehnologije.

Kod MR, kao dijagnosti~kog postup-ka, uloga inènjera je prijem i pripremapacijenta, uklju~uju}i i razgovor s paci-jentom tj. psiholo{ku pripremu, zatimsuradnja s lije~nikom (radiologom)tijekom pretrage (timski rad), te nakraju pra}enje pacijenta, otpust i izda-vanje nalaza (prethodno obradenih odstrane radiologa). Osim toga, va`no jeistaknuti i ulogu inènjera pri nad-gledanju i kontroli aparature i radnogprostora, {to ulazi u svakodnevnizadatak, prije i na kraju radnog vreme-na, a sve zbog sigurnosti pacijenata i pro-fesionalnog osoblja. Naravno da trebaspomenuti i financijsku tj. ekonomskustranu, budu}i je aparatura izuzetnoskupa, a pravilnim rukovanjem i stan-dardnim kontrolama moè se sprije~itikvar i produìti radni vijek iste.

22


U modernoj radioterapiji najvi{e sekoriste megavoltni fotonski snopoviproizvedeni linearnim akceleratorom.Svrha radioterapije je predati smrtonos-nu dozu tumoru uz {to ve}u za{tituzdravog tkiva. Da bi se to postiglopotrebno je prije svega vrlo to~noutvrditi metu i plan zra~enja (slika 1).

Tumorni volumen potpuno pokrivamakroskopski tumor i prisutne makro-skopske metastaze.

Klini~ki ciljni volumen pokriva mo-gu}e mikroskopske dijelove tumora,metastaze i/ili putove {irenja (zona si-gurnosti 1-2 cm).

Ciljni volumen plana pro{iruje kli-ni~ki ciljni volumen za dodatnu sigur-nosnu zonu na fizikalno anatomskojosnovi. Uklju~uje se nesigurnost prinamje{tanju bolesnika, za{titnih bloko-va, te anatomske nesigurnosti uvjeto-vane pomakom organa za vrijeme zra-~enja (disanje, punjenje mjehura, ...).

Terapijski volumen se u idealnomslu~aju poklapa sa ciljnim volumenom.

Ozra~eni volumen je ve}i od terapij-skog. îtav ozra~eni volumen ne dobivadozu koja se èli predati tumoru (tu-morna doza). Doza ozra~enog volumena

redovito je znatno manja od tumornedoze i ovisi o kvaliteti plana i tehnicizra~enja.

Dobar plan radioterapije (dozna ra-spodjela) ima homogeno ozra~en ciljnivolumen, terapijski volumen je ne{to ve}iod ciljnog volumena, a strukture izvanciljnog, a unutar ozra~enog volumenadobivaju male doze. Da bi se takav planzra~enja ostvario koriste se razli~iti modi-fikatori veli~ine i jakosti snopa. To suza{titni blokovi, kompenzatori, klinovi,...

Na slikama 2 i 3 prikazani su primjeriraspodjela doze u tkivu ozra~enom fo-tonskim snopom. Raspodjele doza izmje-rene su Wellhofer dozimetrijskim siste-mom.

Upada li snop na nako{enu plohuizodozne krivulje ne zadràvaju svojstandardni oblik {to utje~e na jedno-li~nost doze u ciljnom volumenu. To semoè ispraviti na razli~ite na~ine, ali jeuporaba klinastih filtara (klinova) naj-~e{}a. Klinovi su metalne plo~e izra|eneu obliku klina tako da oslabljuju snoprazli~ito na razli~itim mjestima. U prak-si se koriste klinovi razli~itih nagiba i to15, 30, 45 i 60° (slika 4).

Za razliku od klinova izra|enih zarazli~ite diskretne {irine polja, kojih

PRIMJENA KLINOVA URADIOTERAPIJI MEGAVOLTNIMFOTONSKIM SNOPOVIMA I. Cikoja, D. Faj, D. Margareti}KB Osijek, Odjel za onkologiju i radioterapiju

Slika l. Prikaz mete i plana zra~enja: tumorni volumen, klini~ki ciljni volumen, ciljni volumenplana, terapijski volumen, ozra~eni volumen.

Slika 2. Prikazana je dozna raspodjela u tkivu ozra~enom fotonskim snopom koji upada naravnu povr{inu tkiva.


23

tanji rub dodiruje rub polja mogu}e jekoristiti i univerzalni klin koji prema{u-je svojim dimenzijama dimenzije snopa,pa se isti klin moè koristiti za svedimenzije snopa koje omogu}uje otvorkolimatora (slika 5).

Na slikama 6 i 7 prikazano je ujedna-~avanje doze predane ciljnom volumenuu nekim klini~kim slu~ajevima. Tako|ersu prikazane i raspodjele doze u ciljnomvolumenu bez upotrebe klinova.

Radioterapija je vrlo zamr{en tera-pijski postupak koji podrazumijeva nizpreduvjeta za njegovo provo|enje, a sveu cilju pomo}i bolesniku. Katkad je tapomo} velika i uspijeva se posti}i izlje-~enje, za razliku od palijativnog lije~enjakojim se uspijeva smanjiti bol i po-bolj{ati kvalitetu ìvota. Kako je ve}re~eno jedan od najva`nijih preduvjetaza lije~enje radioterapijom je dobar te-rapijski plan koji zahtijeva razna poma-gala za ujedna~avanje doze koja }e bitipredana ciljnom volumenu, te za sma-njenje doze predane okolnom tkivu.

Slika 4. � Utjecaj klina na doznu raspodjelu. Na slici je prikazana idefinicija nagiba klina. To je kut koji zatvara tangenta na 50%-tnuizodozu na sredi{njoj osi polja s normalom na tu os.

Slika 5. � Prikaz klina izra|enog za odre|enu {irinu polja i univer-zalnog klina. Univerzalni klin se moè koristiti samo u snopovimavelike jakosti jer sloj metala ispod dijela klina koji utje~e na promje-nu dozne raspodjele dodatno oslabljuje snop. Iz tog razloga se univer-zalni klinovi koriste gotovo isklju~ivo prilikom zra~enja megavoltnimfotonskim snopovima linearnih akceleratora.

Slika 3. � Prikazana je dozna raspodjela u tkivu ozra~enom fotonskim snopom koji upada nakosu povr{inu tkiva.

Literatura

1. Khan FM. The Physics of RadiationTherapy, second edition, Williams &Wilkins, Baltimore, 1994.

2. Johns HE, Cunningham JR. ThePhysics of Radiology, III izdanje, C.Thomas, 1969.

3. [amija M, Krajina Z, Puri{i} A.Radioterapija, Nakladni zavodGlobus, 1996.

4. Rapodjele doza dobivene su pomo}ura~unalnog programa autora dr. sc.Matije Bistrovi}a.

24


Slika 6. Prikaz raspodjele doze bez i saupotrebom klinova prilikom zra~enja dojketangencijalno 6 MV fotonskim snpovima li-nearnog akceleratora Siemens MevatronMD2. Iz prikaza se vidi da bi bez upotrebeklinova dojka bila ozra~ena nejednolikomdozom u rasponu od ± 17%. Primjenomklina doza se izjedna~uje na podru~ju cijelogzra~enog volumena u rasponu od ± 3%.

Slika 7. Prikaz raspodjele doze bez i saupotrebe klinova 15° prilikom zra~enjavrata 6 MV fotonskim snopovima linearnogakceleratora Siemens Mevatron MD2. Izprikaza se vidi da bi bez upotrebe klinovavrat bio ozra~en dozom u rasponu od ± 5%.Primjenom klina doza se izjedna~uje napodru~ju cijelog zra~enog volumena urasponu od ± 2%.

Uporaba ioniziraju}eg zra~enja uklini~koj praksi je zapo~ela ranih tride-setih godina ovog stolje}a, kada jeprirodni radij primjenjivan kao izvorsmrtonosne energije za uni{tenje raka.U prvo vrijeme, lij e~enje je uklju~ivalostavljanje radija izravno u tumor uzuporabu posebnih metoda izra~unava-nja tumorske doze zra~enja. Sama svrharadioterapije kao uostalom i svakog dru-gog terapijskog postupka je {to vi{epomo}i bolesniku. Kada se zra~enjemuspije posti}i izlije~enje, ono se nazivaradikalnim, za razliku od palijativnog,koj im se uspijeva smanjiti bol i po-bolj{ati kvaliteta ìvota. Osnovni pro-blem u radioterapiji jest za{tita zdravogtkiva i organa. Upravo to je okolnostzbog koje vrlo ~esto nismo u mogu}nostiu cijelosti uni{titi tumor. Naime dozukojom bi se uni{tio tumor ne podnosizdravo tkivo. Stoga se moè re}i kako jesvrha zra~enja predati smrtonosnu dozutumoru uz {to ve}u za{titu zdrave oko-line.

Tehni~ki napredak u konstrukciji ra-dioterapijske opreme omogu}io je ko-ri{tenje elektromagnetskih snopova sveve}ih energija. Terapijski rentgenskiure|aji radnih napona 150 do 500 kVbili su namijenjeni ozra~ivanju dubljesmje{tenih lezija. Takva terapija nazivalase ortovoltna ili dubinska terapija. Su-pervoltnom terapijom nazivala se upo-raba rentgena koji su radili s naponimaod 500 do 1000 kV. Dubinska raspo-djela doza ortovoltnog i supervoltnogzra~enja je nepovoljna jer koà primi vi-{estruko ve}u dozu od lezije u dubini.Prvi ubrziva~i nabijenih ~estica pojavilisu se u Americi 1928. godine. Pojavomkobaltnih bombi i linearnih akceleratoraprestaje potreba za ortovoltnom i super-voltnom terapijom. Velikim izboromterapijskih mogu}nosti danas su se li-nearni akceleratori nametnuli kao naj-va`niji radioterapijski alat.

Linearni akcelerator elektrona jeure|aj koji koristi visokofrekventneelektromagnetske valove za ubrzavanjeelektrona do visokih energija. Stvorenielektronski snop se i sam moè koristitiza radioterapiju. Zbog naelektriziranosti

i veli~ine elektrona doseg megavoltnihelektronskih snopova u tkivu je teknekoliko centimetara. Fotonski snop sedobije postavljaju}i na put elektronskogsnopa metu izra|enu od metala visokogatomskog broja. Elektroni se zaustavlja-ju na meti proizvode}i fotone (x-zrake)procesom zako~nog zra~enja.

Linearni akcelerator odjela za radio-terapiju i onkologiju KBO, Siemens(Mevatron MD2) ima sljede}a svojstva:� izocentri~no postavljen stativ, a izo-

centri~ni na~in rada pove}ava� to~nost, skra}uje vrijeme namje{ta-

nja bolesnika, smanjuje broj pokretastola i stativa;

� mogu}nost zra~enja elektronima od5 do 14 MeV

� mogu}nost zra~enja dvjema energija-ma x-zraka 6 i 15 MV - veli~ina poljafotona na udaljenosti 100 cm 40x40cm

� klinovi 15, 30, 45, 60 stupnjeva zapolja do 20x20 cm

� dva para asimetri~nih kolimatora. Uvelikom broju slu~ajeva rje{ava pro-blem preklapanja zra~enih polja

� veli~ina polja elektrona 25x25 cm� tubusi koji omogu}uju zra~enje polja

proizvoljna oblika� dvostruki dozimetar-ako se pojavi

razlika u mjerenju prekida se rad � ~etiri lasera koji daju svjetlosne ozna-

ke horizontalne i dvije vertikalne rav-nine koj e prolaze izocentrom.Pa`ljiva klini~ka uporaba zra~enja u

lije~enju bolesnikaje zajedni~ka odgo-vornost lije~nika radioterapeuta, fizi~arai inènjera medicinske radiologije.


25

ULOGA BOLUSA U RADIOTERAPIJI Z. Ve{ligaj, D. Faj, D. Margareti}KB Osijek, Odjel za onkologiju i radioterapiju

Sl.1 � a) Prikaz PDD (postotna dubinska doza) fotonskih snopova razli~itih energija. Vidi sekako PDD opada s dubinom, ali za ve}e energije na dubinama manjim od dubine maksimumaPDD naglo raste i taj je rast uo~ljiviji {to je energija snopa ve}a. Ta pojava se naziva build - up.

b) Prikaz elektronskih snopova izmjerenih pomo}u Wellhofer dozimetrijskog sistema na line-arnom akceleratoru Siemens Mevatron MD2 u Osijeku. Iz slike se takoder vidi build up, ali jezbog prirode elektrona vi{e izraèn kod manjih energija.

Raspodjela doze u snopu unutarmedija mjeri se u tzv. fantomima koj imoraju simulirati medij od interesa(tkivo). Apsorbirana doza ulaznog snopamijenja se s dubinom u tkivu. Ta pro-mjena ovisi o energiji snopa, dubini, ve-li~ini polja, udaljenosti od izvora te koli-macijskom sustavu snopa. Najva`nijikorak u prora~unu doze jest odreditipromjene doze s dubinom du` sredi{njeosi snopa. Na raspodjelu dubinske dozepo sredi{njoj osi snopa utje~u brojni~imbenici, primjerice kolimacija snopa,kvaliteta snopa ili energija (slika1), vrsta

zra~enja, udaljenost od izvora do po-vr{ine, dubina te oblik i veli~ina polja.

Build up je uzrokovan preteìtimraspr{enjem fotona velikih energija usmjeru snopa. Zbog toga se {tedi ina~eosjetljiva koà prilikom zra~enja dubokosmje{tenih tumora. No ponekad èlimoizbje}i build-up, jer bi htjeli ozra~iti isamu koù pa u tom slu~aju upotreblja-vamo tzv. bolus. To je sloj materijaladozimetrijski sli~nog tkivu. Materijal odkojega se izra|uje bolus trebao bi bitiprimjerena zamjena za tkivo glede ras-pr{enja i apsorpcijskih svojstava. Obi-

~no se rabe parafinski vosak, polistiren,pleksiglas i sl. Bolusi moraju udovoljititerapijskim, dozimetrijskim i udobnos-nim uvjetima za bolesnika.

Svrha uporabe bolusa moè biti: 1. pove}ati dozu na povr{ini2. izravnati povr{inu nepravilna oblika3. ograni~iti doseg elektrona u dijelovi-ma polja.

Boluse u praksi naj~e{}e upotreblja-vamo na regiji vrata, na torakalnoj regijikod zra~enja dojke, te na ostalim regija-ma ukoliko èlimo pove}ati dozu napovr{ini zra~enog polja. Uglavnom seupotrebljavaju kod zra~enja elektron-skim snopovima. Vrlo rijetko se koristeprilikom zra~enja fotonskim snopovimai to naj~e{}e u slu~ajevima prodoratumora na povr{inu, a ukoliko je samtumor duboko postavljen te je nedostu-pan elektronskim snopovima.

Naj~e{}e se bolus koristi za pove-}avanje doze na povr{ini, a potrebnadebljina bolusa koji }e se upotrijebitiodre|uje se iz PDD za odre|eni snop(slika2).

Mo`da najbolji primjer vi{estrukekoristi bolusa je zra~enje torakalne sti-jenke i parasternalnih limfnih ~vorovanakon mastektomije (slika 3).

Literatura1. Perez AC, Brady LW. Principles and

Practice of Radiation Oncology, thirdedition, Lippincot � Raven, 1998.

l. Khan FM. The Physics of RadiationTherapy, second edition, Williams &Wilkins, Baltimore, 1994.

2. Johns HE, Cunningham JR. ThePhysics of Radiology, third edition,C. Thomas, 1969.

3. [amija M, Krajina Z, Puri{i} A.Radioterapija, Nakladni zavod Glo-bus, 1996.

4. Rapodjele doza dobivene su pomo}ura~unalnog programa autora dr. sc.Matije Bistrovi}a.

26


Slika 2. � Na slici se vidi da je build - up doze unutar bolusa, dok je dalje na koì i u tkivupribli`no dostignut maksimum doze.

Slika 3. � Prilaz zra~enja torakalne stijenke i parasternalnih limfnih ~vorova nakon mastektomije. Bolus je postavljen na sredi{nji dio torakalne stijenke da bi ograni~io dubinudosega prednjeg elektronskog snopa radi za{tite plu}a. Bolus takoðer izravnava povr{inu stijenke, a i maksimum doze je na povr{ini.


Otkri}em CT-a i njegovom primje-nom u dijagnosticiranju mo`danih udaranije se rije{io problem rane detekcijeishemijskog mo`danog infarkta.

Tek primjenom dinami~kog snimanjaprotoka kontrastnog sredstva krozodre|eni dio tijela dobivaju se informa-cije o opskrbljenosti tog dijela tijela krv-lju (kontrastom). Ipak nedostatak tak-vog na~ina djagnosticiranja je prikazdobivenih podataka u sivoj skali.

Zbog ovih nedostataka razvio seposebni softver (perfuzijski softver) kojidobivene podatke kolorira (boja) tenam na taj na~in omogu}ava boljeprikazivanje pregledanog dijela tijela.

Pacijentu koji je primljen u bolnicu sklasi~nom slikom infarkta mozga,napravi se odmah "klasi~ni" CT mozga.Njime se isklju~uje hemoragija tepostavlja sumnja na ishemijski mo`daniudar i indicira perfuzijski CT mozga.

Za perfuzijski CT mozga koristimoautomatsku {pricu i venozno injiciranjekontrasta. Koncetracija kontrasta kojegkoristimo je 370 mg/joda u koli~ini od50 ml s protokom 10 ml/s. Va`no jenapomenuti da za apliciranje kontra-stnog sredstva kojeg prethodno ugrije-

mo koristimo i.v. braunilu od 14-16gauge (gedja).

Kori{tenjem sken programa "Dyna-mic multiscan" odredujemo liniju skeni-ranja. Linija skeniranja prolazi okomitona sinus sagitalis, koji nam je referentnacrta te kroz bazalne ganglije.

Parametri skeniranja osim uobi~a-jenih su: 1. debljina sloja 10 mm2. brzina rotacije 0,8 sek. standardni

rekonstrukcijski kernel, s ukupnimvremenom skeniranja od 40 sek.Za svo vrijeme skeniranja pacijent

mora biti putpuno miran.Prije samog skeniranja i aplikacije

kontrasta radi se referentni sken, radikontrole poloàja bolesnika.

Va`no je napomenuti da za naknadnuobradu podataka s perfuzijskim soft-verom treba napraviti nekoliko nativnihsnimaka, {to u praksi zna~i da snimanjeide nekoliko sekundi prije po~etka inji-ciranja kontrasta.

Za vrijeme snimanja stalno dobiva-mo podatke o protoku kontrastnogsredstva, a cijelo se snimanje u trajanjuod 40 s na istom mjestu pohranjuje nadisk.

Nakon obavljenog snimanja prebacu-jemo slike na radnu stanicu na kojoj jeinstaliran softver za perfuziju. Pokre-tanjem softvera obra|uju se podacidobiveni sa CT ureðaja.

Bitno je naglasiti da tijekom rada sperfuzijskim softverom dobijamo CBFsliku (cerebral blad flow), CBV sliku(cerebral blad voljum), kao i sliku (timeto peak) gdje su (crvenom) bojom obo-jene krvne ìle, zeleno-ùtom � sivamozgovina, plavom � bijela mozgovina,crno su obojeni likvorski prostori.

Dobivene slike i podatke moèmoarhivirati na CD ili MOD (magnetoopti~ki disk) ili snimiti na film.

Zaklju~ak: Ranom detekcijom ishemijskog mo`-

danog infarkta te primjenom perfuzijsketehnike obrade podataka, i intervencije uobliku fibrinolize embolusa, znatnosmanjujemo o{te}enja koja nastaju ishe-mijskim mo`danim infarktom.Vrlo jeva`no naglasiti, da do kona~nog dijagnos-ti~kog rezultata sudjeluje multidiscipli-narni tim u sastavu od hitne medicinskepomo}i, neurologa, anesteziologa, radi-ologa i inènjera medicinske radiologije.Najbolji rezultati postiù se do 90 min odnastupanja ishemijskog mo`danog infar-kta. Ukoliko je to vrijeme duè, ishod zapacijenta je nepovoljniji, a grani~no vri-jeme intervencije je 3 do maksimalno 6sati nakon mo`danog udara.

Za fibrinolizu se koristi: � urokinaze (UR)� tkivni plazminogen aktivaror t-PA

PERFUZIJSKA KOMPJUTORI-ZIRANA TOMOGRAFIJAM. Viskoviæ � M. Marin KB Split � Klinièki zavod za radiologiju

10000 Zagreb, �ulekova 1 � tel.: (01) 23 04 274, 23 04 275fax: (01) 23 04 068 � e-mail: [email protected]

28


Prvi rezultati skeniranja zabiljeènasu jo{ 1972. god. i to zahvaljuju}i dvojiciengleskih znanstvenika Hounsfieldu iAmbroseu. Godinama su saznanja otehnici i medicini dosta brzo napre-dovala {to je rezultiralo pobolj{anjemure|aja, da bi prvi spiralni CT bio pred-stavljen 1989. godine.

Usporedimo li standardni CT skenersa spiralnim, uo~iti }emo zna~ajnije raz-like kako u radu tako i u pouzdanostiklini~ke dijagnoze. Kako se organi kojesnimamo svojom fiziologijom mi~u, tonam moè stvoriti dodatni problem kodskeniranja. Tako npr. kod pregleda plu}akonvencionalnim CT-om zbog pokretadisanja moèmo previditi patolo{ki pro-ces, {to kod spiralnog CT nije mogu}e.

Ono {to je najbitnije, {to razlikujeklasi~ni CT od spiralnog je mogu}ost3D prikaza tkiva, za razliku od standard-nog skeniranja gdje smo radili 2D prikazkroz snimano podru~je usko kolimira-nim snopom zra~enja s naknadnommogu}no{}u prikaza rekonstrukcije izdobivenih slojeva s prekidima izme|u 2sloja.

Osnovne karakteristike spiralnog CTmoèmo ozna~iti kao 4 "K" komponentei to:� kontinuirana rotacija cijevi/detektora � kontinuirana radijacija� kontinuirano dobivanje podataka � kontinuirano pomicanje stola

Poznavaju}i osnove "imaging" tehnikekaèmo da }e nastati artefakti od po-kreta, a spiralni sloj je upravo konti-nuirano pokretanje stola, zato trebamoposebnu tehniku za rekonstrukciju slike.

Osnovne prednosti spiralnog skeni-ranja su:l. kratko vrijeme pregleda (ne postoji

pauza izmedu dva sloja) 2. nemogu}nost "preskakanja" anatom-

skih struktura3. dobivamo kvalitetne podatke za

naknadne rekonstrukcije slike (3 D,MPR, CT, ANGIO, itd.)Osnovni parametri skeniranja su:

� vrijeme rotacije i� pomak stola tijekom 1 rotacije

Vrijeme rotacije rtg cijevi i detektora

pri 360 stupnjeva treba biti {to manje dabi prikazali ve}i volumen tkiva npr. akoje vrijeme rotacije 0.75 s i ako spiralatraje 30 s dobit }emo 33% vi{e volume-na tkiva u odnosu na 1 s rotacije i istogtrajanja spirale.

Pomak stola tijekom jedne rotacije(360 stupnjeva) podijeljen debljinomsloja naziva se PITCH.

Ako nam je PITCH = 1 onda nam jebrzina stola jednaka {irini zaslonatijekom 1 rotacije. Ako je npr. PITCH= 2 brzina stola je dvostruka od {irinezaslona.

Spiralni algoritmi su wide, slim 1 islim 2, na koje }emo se osvrnuti ne{tokasnije.

Kratko }emo se osvrnuti na parame-tre rekonstrukcije: 1. wide, slim 1 i slim 22. efektivna debljina sloja

1. WIDE je linearni interpolacijski algo-ritam gdje imamo rekonstrukciju poda-taka iz pune rotacije od 360 stupnjeva.� SLIM 1 je LI 180 stupnjeva - ALGO-

RITAM gdje dobivamo podatke iz180 stup. Izravni podaci su preslikanii tako dobivamo komplementarni setpodataka za istu rekonstrukciju.Izvorni podaci ~ine pola rotacijepotrebne za ravninu sloja, dok drugupolovicu dobivamo iz kom-plemetarnog seta podataka.

� SLIM 2 gdje je komplementarni setpodataka interpolacijski od sus-jednog zra~enjaWide upotrebljavamo za pove}anjeefektivne debljine sloja, a slim 1 islim 2 za mekotkivne studije i zaHIGH RESOLUTION studije.

2. EFEKTIVNA DEBLJINA SLOJA jeve}a nego veli~ina otvora na zaslonu.Pove}anje debljine sloja je proporcional-no veli~ini PITCHA .

Jedan od tako|er va`nih ~imbenikaspiralnog CT-a je INCREMENT kojiodre|uju preklapanja izmec|u 2 sloja.[to je increment manji to je preklapanjeizme|u dva sloja ve}e.

Indikacija za spiralni CT: Spiral CT � za sve regije tijela

Spiral CT � za velika anatomska podru~jaSpiral CT � za sve pedijatrijske i trau-matolo{ke pacijente, koji zahtijevajubrze pretrageSpiral CT � za kontrastne pretrage.

Uvijek koristimo spiralu kada èlimoraditi rekonstrukciju u 3 D (npr. CT-angio).

Na na{em Klini~kom zavodu koristi-mo SIEMENS - EMOTION ure|aj,najnovije generacije koji nam jam~ikvalitetu i sigurnost klini~ke dijagnos-tike. Od ove godine postali smo iSIEMENSOV REFERALNI CENTARZA OVAJ DIO EUROPE - za perfuzijski CT.

SPIRALNI CT � NA[A ISKUSTVA S. Mandari} � J. Viskovi} KB Split � Klinièki zavod za radiologiju

IZ STRANE LITERATURE

ALFA MEDITRADE d.o.o. za trgovinu10000 Zagreb, Sveti Duh 50Telefon: +385 1 37 77 193Telefax: +385 1 37 77 619e-mail: [email protected]

30


Normalnom urodinamikom ozna~a-va se proces aktivnog, neometenogtransporta mokra}e iz organizma, {to jerezultat koordiniranog rada neuromi{i}-nog tkiva, bubre`nih ~a{ica, nakapnice,mokra}ovoda, mokra}nog mjehura imokra}ne cijevi.

Osim normalnog procesa transportamokra}e, urodinamika otkriva i razneporeme}aje mokrenja, naro~ito u djecekao {to su refluks, enureze, nestabilnimjehur, sindrom lijenog bubrega itd.

Prema definiciji mokrenje je svjes-tan ~in. U prvih nekoliko mjeseci onoje, me|utim, nesvjesno, reflektorno.Novoroden~e i dojen~e mokri ~esto,kapacitet mjehuraje malen. Kad semokra}ni mjehur napuni i rastegne dopunog kapaciteta, senzibilna aferentnaìv~ana vlakna prenose tu informaciju usakralni centar i mo`dano deblo, kojidaju povratni motorni impuls periferiji.Detruzor se kontrahira reflektorno bezutjecaja volje, recipro~no tome sfinkterrelaksira, mjehur kompletno prazni.

U po~etku dijete moè sprije~itimokrenje isklju~ivo stiskanjem vanjskogsfinktera (uretralni mehanizam kontrolemokrenja), a kasnije izme|u 3. i 4. go-dine mokrenje se spre~ava centralnominhibicijom kontrakcije detruzora (zrelitip regulacije). Na kraju se razvije spo-sobnost da se voljno zapo~ne mokrenje ikad mjehur nije kompletno pun. Obi-~no to biva s navr{enom 4. godinom.

U na{oj klinici urodinamika se kaodijagnosti~ka metoda koristi od 1998.godine. Do sadaje obra|eno preko 700pacijenata. Moram napomenuti da na{aklinika posjeduje najmoderniji aparat zaurotinami~ka istraìvanja - to je aparatdanske firme "DANTEC"- DUETSOFTWARE VERSION 8.05.

U rutinskoj klini~koj praksi upotre-bljavaju se sljede}a urodinamska ispiti-vanja:l. Registracija diuralnog ritma spon-tanog mokrenja je jednostavna, dos-tupna i neinvazivna metoda, koja dajeop}enitu informaciju o sposobnostidonjeg urotrakta da pohrani i ispraznimokra}u. U tu svrhu se radi 24 satnidnevnik - o vremenu mokrenja i koli-~ini urina.

2. Mikciometrija (Uroflowmetrija) -metoda je mjerenja protoka urina kaokona~ni rezultat ~ina mokrenja. Dajeuvid u ukupnu funkciju donjeg mo-kra}nog sustava. Ocjenjuju se slijede}iparametri:� vrijeme do po~etka mokrenja � vrijeme do maksimalnog protoka � maksimalna brzina protoka � srednja brzina protoka� vrijeme mokrenja � izmokreni volumen� izgled krivulje - normalna je Gauso-

va krivulja, a svako odstupanje uka-zuje na patologiju.

3. Cistometrija je mjerenje odnosavolumena i tlaka u mjehuru.

Izvodi se tako da se bolesniku uleè}em poloàju uvede u prazan mje-hur poseban dvokanalni kateter. Krozjedan kanal se dovodi teku}ina, a drugimjeri intravezikalni tlak. Teku}ina morabiti sterilna i tjelesne temperature.Punjenje mjehura moè biti kontinuira-no ili isprekidano, kako bi se nakonodre|ene koli~ine mogao o~itati rezul-tat tlaka.

Bolesnik pri tome govori o vlastitimsenzacijama u trenutku kada ih osjeti:prvi osjet punjenja mjehura, èlja zamokrenjem ili bol.

O~ito je da rezultat ovisi o vi{e fak-tora: o bolesniku, aparatu i ispitiva~u injegovoj interpretaciji rezultata.

Pretraga se izvodi u strogo asepti~-nim uvjetima, poput manjeg operacij-skog zahvata.4. Uretrosfinktometrija je mjerenjeotpora {to ga pruàju glatki i popre~noprugasti sfinkteri pri izlaènju teku}ineiz mjehura. Cilj te metode je da odreditonus navedenih mi{i}a.5. Elektromiografija sfinktera jeorjentacijski postupak kojim se mogudijagnosticirati neuromuskularne dis-funkcije voljnog mi{i}a i sfinktera imi{i}a dna zdjelice. Koriste se povr{neelektrode koje se postave perianalno.Postupak moè biti izveden kao pojedi-na~ni test ili zajedno s drugim urodi-namskim ispitivanjima.6. Kombinirano mjerenje tlakova umjehuru i abdomenu, protok urina iEMG sfinktera daju informacije o

funkciji detruzora za vrijeme mokrenjate koordinaciji detruzora i sfinktera kodmokrenja.

Prema urodinamskim standardimaintravezikalni tlak se definira kao tlakunutar mjehura, dok je abdominalnitlak, tlak koji okruùje mjehur i mjerise kao rektalni tlak. Tlak detruzora jeona komponenta intravezikalnog tlakakoji se stvara aktivnom i pasivnomsnagom stijenke mjehura. On seodreðuje odbijanjem vrijednosti abdo-minalnog tlaka od vrijednosti vezikal-nog tlaka.

Terapijski protokol sadrì elemente:inkontinencije danju, no}u, dizuri~netegobe, broj mikcija, osje}aj hitnosti,pritisak na mjehur kao kod stolice,nalaze urina i urinokulture, suradnju sroditeljima i preporuke, te uroterapiju.

Nakon 6 mjeseci terapije radi sevideourodinamika koja daje precizneinformacije. Postupak je isti kao kodurodinamike, samo {to se sada mjehurpuni 17,5% otopinom kontrasta i fizio-lo{ke koja mora biti tjelesne tempera-ture i sterilna. Kapaciteti mjehura surazli~iti, pa tako orijentacijski kapacitetmjehura za dojen~ad do kraja prvegodine izra~unavamo po formuli tjelesnateìna x 7 = kapacitet mjehura u ml.

Za djecu stariju od godinu danakoristimo formulu dob djeteta u godina-ma + 2 x 30 = kapacitet mjehura u ml.

Inènjer mara voditi ra~una o timparametrima kao i o maksimalnimmjerama za{tite.

Porast tlaka detruzora biljeì urodi-namski aparat na monitoru {to sedijaskopski prati i po potrebi rade rend-genske snimke. Ova metoda je sigurni-ja u detekciji patologije nego klasi~namikcijska uretrocistografija i skra}ujevrijeme dijaskopiranja {to je naro~itova`no kod djece.

Tim za videourodinamiku ~inenefrolog, urolog, radiolog, medicinskasestra i ing. med. radiologije.

Zaklju~ak:Urodinamika je izvr{ila znatan utje-

caj na mnoge stavove u na~inu lije~enjabrojnih uro bolesti. Zahtijeva interdis-ciplinarni pristup bolesniku. Za svojnapredak urodinamika zahvaljuje razvo-ju opreme, brojnim novim saznanjima ufiziologiji i patofiziologiji, te me|unaro-dnoj standarizaciji metodolo{kih postu-paka i simbola, {to omogu}uje razumi-jevanje istraìva~a i klini~ara.

VIDEOURAODINAMIKA R. Farago, A. ôp, M. Vugec, I. Buljanovi}Klinika za dje~je bolesti, Zagreb


31

Teleradiologija je elektronski pri-jenos radiolo{kih podataka i/ili slika sjedne na drugu lokalizaciju sa ciljeminterpretacije i/ili konzultacije.

Ona je dio medicine i radiologije.Najve}i zna~aj teleradiologije je mo-gu}nost u~enja na daljinu (TELEEDU-KACIJA), kao i mogu}nost konzilijar-nog tretmana bolesnika, iako su u~esnicikonzilija, odnosno konzultanti na razli-~itim lokacijama (TELEKONZULTA-CIJA).

Osim teleradiologije, mogu} je pri-jenos podataka elektronskim putem i udrugim granama medicine (patologiji,kirurgiji, psihijatriji, kardiologiji, der-matologiji i dr).

Prednosti teleradiologije su:� po{te|uje bolesnika nepotrebnog

transporta.� omogu}ava postavljanje brze i kvali-

ficirane dijagnoze u slu~aju nejasnih ikompliciranih nalaza

� {to omogu}ava adekvatno lije~enjekod netransportabilnih bolesnika i umanjim medicinskim centrima i bol-nicama.

� to svakako ubrzava po~etak lije~enja.� na ovaj na~in se pojeftinjuje dijagnos-

ti~ka obrada, a time i lije~enje. Uz prednosti, telemedicina ima i

nedostatke u:� paramedicinskim razlozima (neadek-

vatna i nepravovremena indikacija zateleradiologiju zbog rodbinskih priti-saka, eventualne lije~ni~ke sujete)

� te{ko}e u za{titi tajnosti medicinskihpodataka i etike od kori{tenja ne-ovla{tenih osoba.Zahvaljuju}i akciji Ministarstvu

zdravstva R.H. i Hrvatskom zavodu zazdravstveno osiguranje, nabavkom opre-me za teleradiologiju tijekom 1997//1998. g.

Povezano je 32 CT ure|aja u 27 bol-nica iz 18 gradova Republike Hrvatske.

Od tada teleradiologija obuhva}a80% telemedicine, a velika primjenateleradiologije u budu}nosti se o~ekujekod digitalnih radiolo{kih tehnika(MRI, DSA, CDI, digitalni RTGaparati).Neophodni uvjeti za kori{tenje tele-medicine (teleradiologije) su:� radiolo{ka oprema sa digitalnom

tehnikom stvaranja i obrade slike.� hardverska oprema i softverska

podr{ka za prihvat slika iz radiolo{ke

opreme, arhiviranje podataka i slanjepodataka na druge lokacije

� hardver i softverski program za prih-vat podataka odaslanih sa dugihlokacijaDa bi sve to skladno i bez pote{ko}a

funkcioniralo i bilo svrsishodno u Re-publici Hrvatskoj, koristi se pentiumra~unarska oprema "HEWLETT-PAC-KARD" sa pripadaju}om opremom (prin-ter, modem, mikrofon..), dok se softver-ski program sastoji od ra~unarskog pro-grama "ISSA" (za prihvat i obradu slika ipodataka iz radiolo{ke opreme i arhivi-ranje), odnosno ra~unarskog programa"FAROS" za slanje podataka i slika mode-mom iz jednog dijagnosti~kog centra udrugi, firme "VAMS".

O teleradiologiji je prije godinu danaodràn i simpozij u okviru 27. me|unar-odnog sajma "Medicina i Tehnika", sau~e{}em na{ih najeminentnijih stru-~njaka raznih grana medicine u kojimase koristi telemedicina.

Na ovom simpoziju je uvodno preda-vanje odrào tada{nji ministar zdravstvaRepublike Hrvatske i na{ u~itelj, neka-da{nji predava~ na na{oj Visokoj zdrav-stvenoj {koli Prof. dr. A. Hebrang.

Zapaèno predavanje je imala i na{avrla u~iteljica, mentor, za{titnica i pri-jatelj in`. med. radiologije, uvijek dragaProf. dr. N. Be{enski.

Osim zdravstvenih stru~njaka, pre-davanje je imao i inènjer, predstavniksoftverske firme. Prof. dr. S. Jankovi}iznio je mogu}nosti Centralnog infor-

TELEMEDICINAP. Stonga~evacKB "Osijek" Zavod za radiologiju

OPREMA:

PRIBOR:

RTG filmovi:

EKOLO�KE KEMIKALIJE za ruèno i strojno razvijanje

� automatske kamere za razvijanje RTG filmova

� sistemi za razvijanje na dnevnom svijetlu� kamere za identifikaciju� laserske kamere� ADC sistemi (digitalna radiografija)� sistemi za razvijanje suhim postupkom

� plastiène kasete sa folijama (plava i zelena tehnologija)

� plastiène kasete sa folijama za mamografiju

� plave i zelene tehnologije� specijalni jednoslojni (mamografija,

koronarografija)� filmovi za suhi postupak

10000 Ivana Luèiæa 6

Uvod

Telemedicina je medicina na daljinusa ciljem protoka podataka, glasa i slikeizmedu dvojice sudionika primjenomtelekomunikacijske tehnologije. Jednood podruèja medicine gdje se koristitelemedicina i radiologija. Teleradio-logija je proces slanja radiolo{kih slika odjedne to~ke do druge digitalnom trans-misijom preko standardnih telefonskihlinija koje se koriste kao telekomunika-cijski medij.

U toku trogodi{njeg rada na CTaparatu u~inili smo 4500 pregleda, a te-leradio~o{ke konzultacije koristili smo u345 slu~ajeva. Prete`no smo kontakti-rali sa neurokiru{kim odjelom Klini~kebolnice Rebro. I komunikacije su seodvijale sve ovo vrijeme vrlo dobro per-manentno kroz 24 sata uz povremenemale smetnje prete`no zbog pre-optere}enosti linija ili tehni~kih kvarovana sustavu. Hardverska konjiguracijasustava sadrì radnu stanicu RS1, kojaomogu}ava prihvat slike izravno iz CTure|aja, te protok slike i podataka naradnu stanicu RS2 u konzultacioni cen-tar u Zagrebu. Pored integriranog hard-vera baziranog na osobnom ra~unaluovaj sustav uklju~uje vlastitu softverskupotporu koju ~ini kooperativna cjelinaPharos/Issa. Sustav omogu}ava dvana~ina kori{tenja teleradiolo{kog susta-va i to :� rad na principu "time delay" ili

odgo|ene komunikacije

� rad u hitnom slu~aju ili interaktivnakomunikacija

Odgoðene komunikacije rabili smogotovo u 80 % na{ih slu~ajeva. Ovajoblik komunikacije upotrebljavao se umanje hitnim slu~ajevima kada smo slaliklini~ki i radiolo{ki prikaz pacijenta. Ukonzultacionome centru u Zagrebuobra|uju se podaci, formira mi{ljenje i{alje nazad u vidu konziliarnog mi{ljenja.U ovom na~inu rada t v. spremi i prosli-jedi korisnik koji prima podatke nemorabiti nazo~an, ve} je uklju~eno njegovo ra-~unalo i pokrenut Pharos koji predstavljakomunikacijski modul. Korisnik podatkeobraduje kada ima mogu}nosti. U ovomna~inu rada Pharos ostaje komunikacijs-ki modul, dok se za arhiviranje svihpodataka koji se odnose na konkretanpregled pacijenta koristi sustav Issa.

Drugi nacin komunikacije interaktlv-na komunikacija koju smo rabili u hit-nim slu~ajevima, a podrazumjevaistovremenu nazo~nost obaju korisnikana svojim lokacijam a uz izravn u komunikaciju, razmjen u slika, grafi~kihprikaza, tekstualnih poruka i glasovnihkomunikacija pri ~emu se konzilijarnizaklju~ak donosi odmah tekstualnonapisan ili glasovno javljen.

Tre}i vid komunikacije je dopisivanjekada nema potrebe ili je nemogu}erazmjenjivati slike i ostale potrebnepodatke meðu sudionicima.

êtvrti na~in komunikacije je tele-fonska komunikacija koja se koristila

prilikom kvara na sustavima ili zbogneustaljenih telekomunikacijskih veza.

Komunikacije su se odvijale unutar24 sata, a konzultacioni centar je rije-{avao slijede}e probleme: � hitna stanja u vitalnim indikacijama� dijagnosti~ki i terapijski pristup paci-

jenata i provjera terapijskih postupaka� ugovarali su se termini prijema u bol-

nicu i ambulante kako svoje bolnicetako i u drugim bolnicama u Zagrebu U slu~ajevima problema dijagnostike

i terapije bolesti glave i kralje`nice kon-taktirali smo sa neurokirurgijom bolniceRebro. Zbog dijagnosti~kih i terapijskihproblema organa toraksa i abdomena, teu domenu specijalnosti uha grla nosaimali smo potrebe komunikacija i saostalim bolnicama. Stoga razloga ~inimokomunikacije sa Radiolo{kim odjelombolnice Rebro Bolnice Sestre milosrd-nice, Bolnice Merkur, te Plu}ne bolnicena Jordanovcu.

Komunikacije smo uspostavili i saostalim @upanijskim bolnicama koje subile momentalno uklju~ene u telekomu-nikacijsku mreù, pa smo tako komuni-cirali sa bolnicama Dubrovnik, Bjelovar,Split, [ibenik.

Sa bolnicama Split i [ibenik teleme-dicinske konzultacije nismo mogli uspo-staviti zbog nesporazuma i nefunkcio-nalnosti njihove telekomunikacijskemreè.

U telefonskim komunikacijama nijese nitko direktno protivio telemedicin-skim komunikacijama.

Korisnost telemedicine bile su nesamo u{tede zbog smanjenja tro{kovasmje{taja i prevoza bolesnika i stru~nijedijagnostike i usavr{avanja kadrova, ve}je izrazito smanjeno vrijeme dijagnos-tike i terapije na koje su pacijenti ~ekaliponekad i tjednima.

Zaklju~ak:Zaklju~uje se da je prednost tele-

medicine nad papirnatim informacijama

TROGODI�NJE ISKUSTVORADA TELEMEDICINEu Op}oj bolnici "Dr. Tomislav Bardek "u Koprivnici i povezi-vanje sa ostalim medicinskim centrima u Hrvatskoj R. Ranilovi}, N. Marekovi}-Manojlovi}

macijskog sustava i arhiviranja za cijeluKlini~ku bolnicu Split.

Kao i niz drugih primjera primjenetelemedicine.

Na kraju je prikazan primjer prim-jene teleradiologije prijenosom iz Flo-ride u Americi, u dvoranu simpozija na"ZV"

Zaklju~ak: Za{to sam uzeo ovu temu u razma-

tranje i koja je tu uloga in`. med. radi-ologije? Smatram da operativni dio pri-

mjene teleradiologije treba biti u opisuradnih zadataka IMR i da mi, kao prvisuradnici radiologa, posjedujemo medi-cinsko obrazovanje i znanje neophodnoza prijenos i prihvat tehni~ki ispravnih ipravovaljanih slikovnih i tekstualnihpodataka, pogotovo {to je in`. med.radiologije prvi suradnik radiologa i vrlovaàn aktivni u~esnik pri izvr{enju digi-talnih radiolo{kih pretraga koji su pred-met kori{tenja teleradiologije.

Naàlost, postoji u nekim centrimaintencija da ovaj tehni~ki dio posla tel-

eradiologije rade informati}ari, ili ~akadministrativno osoblje. Osim {to oninisu, ~esto puta, u datim trenucimanazo~ni na radnom mjestu (obi~no seradi u deùrnoj traumatolo{koj slu`bi,no}u itd.) oni nemaju ni medicinskopredznanje, odnosno razumijevanjeradiolo{kih pretraga, neophodno zaispravnu i tehni~ku kvelitetu podatakakoji se koriste u teleradiologiji.

Stoga je na{ zadatak da se izborimoza mjesto i ulogu prilikom primjene ikori{tenja blagodati teleradiologije.

32



33

se iste br�e odvijaju i uvjetuju br`edono{enje medicinskih zaklju~aka.

Telemedicina daje visoko stru~nomi{ljenje na bilo kojoj lokaciji, a paci-jentu je od interesa imati mi{ljenja vi{e

stru~njaka. Telemedicina povezuje bolnice, ti-

move i nas kao ljude, a ima za posljedicurazvitak zdravstva u cijelosti. Zaklju~ujese da uspostavljena stalna komunikacija

sa Neurokirurgijom bolnice Rebro funk-cionira vrlo dobro, dok komunikacije saostalim Medicinskim centrima uHrvatskoj zahtjevaju od sada vi{e kon-takata, organiziranosti i animiranosti.

A. Musi}a 29 • ZAGREB

SERVIS ELEKTROMEDICINSKIH I RTG URE\AJA

Tel. ++385 /1/ 2990 227 • mob. 099/ 451 334

Shema teleradiolo�kog sustava u koju su povezani svi CT (MR) ureðaji u hravatskim klinièkim i �upanijskim bolnicama

34


Anti~ki jadranski Epidaurus, sred-njovjekovni gradi}, stolje}ima graðen pokanonima dubrova~kog sklada, krozpovijesne epohe obdaren bogatim stva-rateljstvom, prekrasni grad Cavtat, ovegodine od prvog do ~etvrtog lipnja svomsvojom materijalnom i duhovnom ljepo-tom, je otvorio vrata u~esnicima. Dru-gog kongresa HDIMR-e.

Prekrasno vrijeme, nas je putempratilo, a Cavtat, kulturno i turisti~kosredi{te Konavala, do~ekalo nas je sadivnom mediteranskom klimom ibujnom vegetacijom.

Kongres se odrào u hotelu"Albatros", hotelu sa ~etiri zvijezdice,koji je svojim izgledom i ljubaznimosobljem, gastronomskim ponudamanadma{io svako o~ekivanje. Za one kojisu imali volje, èlje i potrebitu opremu,more i hotel su mogli "dati sve".

Drugi kongres HDIMR-e odrào sepod visokim pokroviteljstvom VisokeZdravstvene {kole iz Zagreba.

Generalni sponzor Kongresa bila. jeALFA MEDITRADE iz Zagreba, spon-zora koji nas ve} desetak godina prati imaterijalno zna~ajno pomaè. Sponzorbez kojega na{a druènja ne bi bila ovako~esta i ugodna. Zapravo malo i skromnoje re}i "Hvala".

Osim ALFA MEDITRADE, na{ao si iniz manjih i zna~ajno skromnijih dona-tora.

Ali uz iskrenu zahvalu gradu Cavtatu,hotelu "Albatros", generalnom sponzorui svim drugim sponzorima, svakako vrlozna~ajnu ulogu imao je na{ kolega IvoNjavro, koji je na ~elu Organizacijskogodbora, iznio ogroman teret ovakve jed-ne organizacije.

Kolega Ivo Njavro, u nekoliko godina(1995 god. i 2000. god.) ugostio nas jedva puta. Drugi put je prema{io prviput. Koliko je za ovako dobru organi-zaciju potrebno truda, volje i ljubavi,znaju svi oni koji su u organizaciji sudje-lovali, a ponajvi{e svakako kolega IvoNjavro, skupa sa kolegama i kolegicamaiz Dubrovnika i Zagreba koji susadràvali Organizacijski odbor.

Moram primjetiti da nas je kolega IvoNjavro veoma zaduìo, ali i nametnuo

standard koji }e biti te{ko pratiti, sli-jediti ili nadma{iti. No dva puta jepokazao da zna, umije i ho}e. Zbog togaIzvr{ni odbor Dru{tva, u svojim razmi-{ljanjima o organiziraju Kongresa. Sre-dnjeeuropskih zemalja 2004. god., vidiopet na ~elu Organizacijskog odborakolegu Ivu Njavru. Nekoliko lijepihrije~i, uz du`no po{tovanje ~lanovimaOrganizacijskog odbora, zasluìo je na{kolega Demir Puljizovi}. Kolega kojinije bio ~lan Odbora, ali se dragovoljnojavio i fantasti~no odradio zna~ajan seg-ment stru~nog dijela Kongresa. Uspje-{no je vodio i odradio zvu~nu, slikovnu itehni~ku komponentu Kongresa.

Iz Zagreba je bio organiziran prijevozautobusom. Iako dug i naporan, putnikeje obradovao autohtonim dalmatinskimpr{utom i vinom, kolega Frane Rojnica.U povratku za gastronomski uìtak opetse pobrinuo kolega Frane Rojnica iStjepan Miheli}. Kolegice iz SlavonskogBroda putem su ponudile prekrasne iokusom i izgledom, slavonske kola~e idoma}u rakiju.

Za one koji su putovali avionom,Va{a izvijestiteljica nema sli~nih infor-macija, osim sitnih problema prije uzle-tanja.

U ~etvrtak, prvog lipnja 2000. god. u19,00 sati sve~ano otvorenje Kongresa,uz prigodan kulturni program, otvorio jepredsjednik Organizacijskog odbora IvoNjavro. Prigodne pozdravne rije~iuputio je Voditelj radiolo{kog odjela uDubrovniku dr. Goran Ahac, Glavnasestra bolnice VMS Lina Kuli{i}, direk-tor hotela "Albatros" gosp. Luk{aGlavinja i predsjednik HDIMR-e gosp.Marko ̂ upi}.

Stru~ni dio Kongresa odràvao se upetak i subotu tj. drugog i tre}eg lipnja2000. godine.

Kongresu je bio nazo~an rekordanbroj od 186 sudionika. Odràna su 28predavanja, u usmenom osmominut-nom izlaganju, i 2 poster predavanja. Odpozvanih gostiju predavanje su odràlidr. Marko Rado{ sa temom: "MR �danas, dosezi i limiti", dr. sci DraganKubelka sa temom: "Primjena zakonskihpropisa u za{titi od ioniziraju}eg

zra~enja u Republici Hrvatskoj" i dipl.ing. Mladen Novakovi} sa temom:"Meðunarodni standardi i na{a praksa uza{titi od ioniziraju}eg zra~enja u radi-ologiji".

Dio stru~nih predavanja koja suobuhva}ala od konvencionalne do digi-talne radiologije, moète ~itati u ovom~asopisu. Drugi dio o~ekujem od po{to-vanih kolega, koji su to obe}ali do krajavelja~e 2001. god., kako bi u Va{eustanove mogao sti}i novi ~asopis, usvibnju 2001. godine. U subotu, tre}eglipnja sa po~etkom u 12,00 sati odràlismo i redovitu Godi{nju Skup{tinuDru{tva.

Uz izvje{}a o radu Dru{tva donesenisu zaklju~ci za slijede}e mandatno raz-doblje.

[to se ti~e "dru{tvenog ìvota" goto-vo da je te{ko bilo {to izdvojiti Sve jebilo vi{e nego savr{eno. Izlet brodom uDubrovnik ili izlet brodom u Konavle, umali raj na zemlji, u Konavoske dvore.

No neminovno se name}e niz pitanjao smislu i zna~aju organiziranjaKongresa HDIMR-e, jedno od njih je:"êmu dati naglasak?".

IZVJE[]E SA DRUGOG KONGRESA HDIMR-eIzvje{}e pripremila: N. Duvnjak

STRANA LITERATURA


Po{tovane kolegice i kolege ,Obra}am Vam se kao predsjednik

HDIMR-e u drugoj godini svog prvogmandata. U Dru{tvu radim aktivno vi{eod deset godina, od kojih sam jedanmandat odradio kao dopredsjednikDru{tva.

Osvr~u}i se kroz razmi{ljanja, krozovo obra}anje vodi isklju~ivo ljubav iskrb za struku i Dru{tvo.

Na na{im redovitim jednomjese~nimsastancima, na kojima se iz mjeseca umjesec, okuplja sve vi{e ~lanova, {toraduje, uglavnom se "vrte" isti po`rtvo-vani ~lanovi, ali i isti problemi.

Naveo bi neke, koji mene kao pred-sjednika, osobito okupiraju.

Iza nas je Drugi Kongres HDIMR-e.Po broju u~esnika ovo je bila rekordnagodina, {to se po broju prisutnih na pre-davanjima ne bi moglo re}i.

Velika ve}ina, po{tovanih kolega, jeovaj Kongres shvatilo islju~ivo kao pre-krasnu turisti~ku destinaciju.

Iako ovakove manifestacije na sre}uzavr{avaju sa pozitivnom bilancom, izgodine u godinu za redom, nije jednos-tavno na}i "dobre sponzore",

Svi oni koji su ikada sudjelovali uorganiziranju ovakove ili sli~ne mani-festacije, znaju koliko je truda, dobrevolje, slobodnog vremena, sposobnosti inovca nu`no za to.

Name}e se pitanje, svakih kolikogodina, uloìti mnogo truda i novaca (dokojih sve teè dolazimo ) da bismo zado-voljili turisti~ke apetite velike ve}inekolega i kolegica? I ima li smisla uz pozi-tivnu bilancu zanemariti, odnosno, sta-viti u drugi plan struku i stru~na preda-vanja.

Ho}e li sponzori ubudu}e, sponzori-rati isklju~ivo turizam?

Mi{ljenja su podjeljena. Neki misleda je va`no da na ra~unu ne{to ostane, adrugi da to nije neva`no, ali svakako nesmije biti imperativ. Imperativ, semi-nara i Kongresa mora biti struka.

U nastavku gore navedenog, unato~to~no definiranom na~inu prijavljivanjanaslova teme, imena predava~a, nazivaustanova, kratkog saètka, te krajnjim

rokovima prijave istih, svake godinedovodimo u pitanje kvalitetnu pravo-vremenu oragnizaciju stru~nih skupova.

U takvim uvjetima gre{ke organiza-tora su mogu}e, a one kada se radi ovlastitoj koì, nikome nisu drage.

Unazad nekolio godina, na posljed-njim stranicama na{eg ~asopisa {tampa-ju se "naputci autorima".

To su standardi po kojima se u svije-tu, pi{u ~lanci ili pripremaju referati.Na{a ̀ elja ih je slijediti.

No rijetki su oni radovi koji ispu-njavaju uvjete.

Iako bi na njima trebalo inzistirati,naj~e{}e se udovoljava raznim èljama ipravdanjima i propu{ta se sve.

Iz godine u godinu osje}a se porastkvalitete radova, ali mogu}e je jo{ bolje.Ako nam je struka imperativ inzistiraj-mo i na tome.

Tre}a bolna to~ka je pisanje radova zana{ ~asopis.

Mi nemamo Komoru, nemamo bo-dova, dakle nemamo posebne stimu-lacije pisati radove. Za{to? A svi pitamokada }e âsopis? @elimo ga boljeg ikvalitetnijeg, zar ne? I Va{a urednicatakoder. Ali kako? kada je jedvapripremila i ovaj ~asopis. Kada slijede}iide? Sa kojim naslovima? To ovisi osvima nama.

Ili èlimo da ~asopis postane dvogo-di{nja, trogodi{njak ili petogodi{njak sepotruditi i napisati rad, zar ne?

Ako nam je struka imperativ, tada}emo se potruditi i napisati rad, zar ne?

êtvrto bolno pitanje je pitanjenovca. Novca. Novca koji je za svepotreban. Od koverte i po{tanskemarke, preko ~asopisa do Kongresa.

Kako osnaìti financiranje Dru{tva?Sponzora je sve manje, a iznosi su svetanji. Na pro{lom sastanku u listopadu2000. g. done{en je zaklju~ak da se~lanovima pove}a ~lanarina sa 50 na 80kuna. To je mali priliv novca, ali nijezanemariv, ako svi platimo ~lanarinuDru{tvu kojem èlimo pripadati. êsto~ujem pitanje. "A {to ja dobijem za 50(80) kn?" Mislim da je na ovo pitanjeodgovar jasan.

U studenom 2000. god. Budimpe{taje bila doma}in Kongresa radiograferaSrednjoeuropskih zemalja.

Da li znate da je 2002. god. zemljadoma}in Slovenija, a 2004. god. mi,Hrvatska. Red koji se mora ispo{tovati.

Ve} danas moramo ozbiljno na tomeraditi. Oragnizacijski, stru~no i finan-cijski.

Veliki, veliki zadatak je ispred nas.Potrebna mi je svekolika pomo}, jermoje je mi{ljenje da nas Europa moraupamtiti.

Peti problem je na{e {kolovanje.Svjedoci smo da dosada{nje nije dovolj-no. Kvantum radiolo{kog znanja, kao iprate}e vje{tine, u zadnjoj su se dekadiprakti~ki udvostru~ile.

Program novog trogodi{njeg studijaje koncipiran s namjerom da ustroj ina~in izvedbe bude prilagoðen suvre-menim potrebama struke, te aktualnimpotrebama cijelokupne medicine.

Nastavni plan i program, a koji sam ucijelosti vidio je dobro koncipiran. Dotan~ina razraðen, sa dobro osmi{ljenomsatnicom predavanja, prakse i vje`bi.

No name}e se pitanje, {to je sa onimakoji imaju dvogodi{nji, a ̀ ele trogodi{njiili ~etverogodi{nji studij, kakav imaju uEuropi.

Jedna dobra vijest. Do ljeta 2001.god., treba se oìvotvoriti "razlikovnistudij" za koji takoðer postoji gotov pro-gram.

Svi znamo da je radiologija timskadjelatnost, a inènjer mora biti sposobansamostalno raditi i potpuno vladati kon-trolom i kvalitetom svoga rada.

Samo tako ispunjeni uvjeti ostvarujuna{e mogu}nosti i na{e mjesto u medici-ni.

Samo, ako nam je struka imperativ.

S po{tovanjem, Va{ predsjednik

Marko ̂ upi}

35

STRUKA MORA BITI IMPERATIVOsvrti i razmi�ljanjaPripremio: M. Èupiæ

Od na{eg zadnjeg susreta u Osijeku,na kojem sam Vas u ime Visokezdravstvene {kole upoznao sa zbivanji-ma vezanim uz produljenje studija sadvije na tri godine i s nastojanjima [koleza daljnji razvoj i unapre|enje na{eg nas-tavnog plana i programa i {kolovanjauop}e, nije se, naàlost ni{ta promijeni-lo na bolje. Dapa~e, moèmo se ustvrdi-ti da su i ona postignu}a koja smo ve}smatrali gotovim � upitna. Naime, poz-nato Vam je da smo ove {kolske godine,1999/2000, upisali prvu generaciju stu-denata na trogodi{nji studij. Uz prih-va}anje trogodi{njih programa Nacio-nalno vije}e za visoku naobrazbu uvjet-no je prihvatilo i naziv zavr{enih stude-nata ovog studija i to � diplomiraniinènjer medicinske radiologije, ali uzuvjet da se novim Zakonom o stru~nomnazivlju i akademskim stupnjevima, ko-na~no definiraju svi nazivi kako upodru~ju zdravstvenih tako i drugihstudija.

Istovremeno prema tada vaè}impropisima trogodi{nji se studij smatrao

visokom stru~nom spremom. No, na-àlost, na posljednjoj sjednici starog sas-tava Hrvatskog dràvnog Sabora, na br-zinu i bez ve}ih analiza a pod pritiskompravni~ke profesije i nastojanja da sepravnicima koji poloè pravosudni ispitprizna titula "doktora prava", donesen jenovi Zakon o stru~nim nazivima i aka-demskim stupnjevima. U njemu su pi-tanja stru~nog nazivlja ostala sasvim ne-rije{ena, a ono {to je nama naro~itova`no, ponovno je uvedena kategorijavi{e stru~ne spreme.

Tako je sada{nja situacija optereæenasa ta dva problema. Prvo, na{im studen-tima koji su ove godine upisali studijnakon tri godine studija biti }e priznatasamo vi{a stru~na sprema i ne}e imatititulu "diplomirani" koja je prema spo-menutom Zakonu rezervirana samo za~etverogodi{ne studije (kao i naziv vi-soke stru~ne spreme).

Poznato Vam je da je Visokazdravstvena {kola, u cilju do{kolovanjakolegica i kolega koji imaju energije imogu}nosti, odmah po upisu studenata

u trogodi{nji studij napravila i razlikovniprogram tre}e godine koji bi mogli upi-sivati ranije diplomirani studenti. Me-ðutim, pojavom spomenutog Zakonaotvaranje takvog studija postalo jebespredmetno jer bi polaznici nakon jo{jedne godine studija opet imali vi{uspremu (koju ve} imaju!) i ne bi im sepriznavao naziv diplomirani.

Kako prevladati ovu situaciju. Sjedne strane treba se nadati da }e skorepromjene Zakona o visokim u~ili{timakoje se spremaju za jesensko zasjedanjeSabora, unijeti malo reda u ovu zbrku.Isto tako, budu}i da je Ustavni sud Hr-vatske poni{tio brojne odredbe Zakonao stru~nom nazivlju i akademskim stup-njevima mogu se o~ekivati promjene nabolje i u tom Zakonu.

No bez obzira na to mi u Visokojzdravstvenoj {koli, pou~eni lo{imiskusvima da od svega toga mo`da nebude ni{ta pripremamo ~etverogodi{njiprogram na{eg studija. Radna grupa jeve} formirana i u jesen o~ekujemo prvinacrt takvog programa kojeg bi studenti,ako bude prihva}en, upisivali tek u {kol-skoj godini 2001 /2002.

Koristim priliku zamoliti sve Vas kojiimate dobrih ideja o tome koji bi to svesadràji i teme trebali biti prisutni u jed-nom takvom sloènom i dugotrajnomprogramu {kolovanja, da nam pomog-nete u pribliàvanju nastavnog programaVa{im stvarnim potrebama u praksi.

VISOKO [KOLSTVO � DANASN. Kon~uratVisoka zdravstvena {kolaStudij inènjera medicinske radiologije na VM[

STRANA LITERATURA

36


Svjetski kongres radiografera i

radiolo{kih tehni~ara

BARBADOS27. � 30. travnja 2001. godine

ISRRT170 The Donway West, Suite 404

Don Mills, Ontario, Canada M3B 1K8

tel.: (416) 510-0805

fax: (416) 445-4268

e-mail: [email protected]

XII. ISRRT Svjetski kongresAmsterdam, 20. � 24. rujna 2002. godine

http://www.isrrt.org, http://www.nvrl.nl

38


Po{tovana,na zadnjem zajedni~kom sastanku s

Koordinacijom sindikata u zdravstvu,odrànom u Va{im prostorima, dana 08.studenog 2000. godine, s Va{e je stranepredloèn novi prolongman vaènjaegzistiraju}eg Kolektivnog ugovora zanaredna tri do {est mjeseci mjeseci.

Sindikat djelatnika s podru~ja ion-iziraju}eg zra~enja Hrvatske nije spre-man prihvatiti takvo rje{enje ukoliko seu novi Kolektivni ugovor aneksom neugrade odgovaraju}i ~lanci koji bi djelat-nicima u zdravstvu koji rade s punimradnim vremenom u podru~ju ionizira-ju}eg zra~enja (doktorima radiologije iinènjerima medicinske radiologije)donijeli odredene beneficije koje su im spotpisivanjem ovog Kolektivnog ugovo-ra uskra}ene, jer u vrijeme potpisivanjaistog, u mjesecu prosincu 1996.g., ovajSindikat nije bio konstituiran pa djelat-nike koji rade u podru~ju ioniziraju}egzra~enja niti jedna od tada registriranihsindikalnih asocijacija u zdravstvu nijemogla zadovoljavaju}e zastupati. Iz tograzloga, jer su im po potpisivanjutrenutno vaè}eg Kolektivnog ugovorauskra}ena neka prava, a i sam Zakon oradu / N.N.38795, 54/95 i 65795 / utom smislu navedenim djelatnicima nijepruìo adekvatnu za{titu, osnovan je iregistriran, mjeseca lipnja 1997., ovajSindikat kako bi svi djelatnici s podru~jaioniziraju}eg zra~enja mogli artikuliratisvoje zahtjeve, specifi~ne po problem-atici samo za ovu struku, i odgovaraju}eistupiti prema nadle`nim tijelima usmislu izmjena pozitivnih zakonskihpropisa, Kolektivnog ugovora za djelat-nost zdravstva i zdrav.osiguranja i op}ihakata u zdravstvenim ustanovama, radipobolj{anja uvjeta rada i rje{avanja nizadrugih pitanja za ove djelatnike.

Dopisom Sindikata, upu}enomVama, broj: 01-sdpuzh-00, od 12. svibn-ja teku}e godine, dostavili smo Vamsvoje o~itovanje u smislu tadapredloènog prolongmana vaènjaKolektivnog ugovora za narednih 6mjeseci (od 01. srpnja do zaklju~no 31.prosinca 2000.), koji je naknadno i prih-va}en i realiziran, a ujedno smo zamolilida, {to je mogu}e prije, primite pred-stavnike ovog Sindikata, kako bi Vam uneposrednom kontaktu iznijeli svojuproblematiku. Na àlost, do danasnismo zaprimili va{ odgovor.

Kao prvo, nazna~i1i bi da je u novomKoIektivnom ugovoru nedopustiva pod-jela djelatnika koji rade u podru~ju ion-iziraju}eg zra~enja na one koji rade sotvorenim i zatvorenim izvorimaioniz.zra~enja jer se time implicira dadjelatnici koji rade sa zatvorenimizvorima ioniz.zra~enja, rade na mjesti-ma gdje postoji gotovo apsolutna za{titanjihova zdravlja uz primjenu mjeraza{tite na radu, a {to nije to~no. Cijeliniz Uvjerenja o zdravstvenoj nesposob-nosti za rad u podru~ju ioniziraju}egzra~enja /zabrana rada/, koja su odstrane nadle`nih tijela izdana za na{edjelatnike, rje~ito govori kako ne postojiapsolutna za{tita na radu za takve djelat-nike i da su isti koji rade s tzv. zatvoren-im izvorima ioniziraju}eg zra~enjatijekom rada izloèni {tetnom utjecajupo njihovo zdravlje. Pored navedenogtreba ista}i da se samo kod prirodnihizvora ioniziraju}eg zra~enja moè gov-oriti o podjeli na otvorene i zatvorene.

Kao drugo, treba odgovaraju}omodredbom Kolektivnog ugovora odredi-ti da svi djelatnici koji rade puno radnovrijeme u podru~ju s ioniziraju}imzra~enjem imaju pravo raditi 36 satitjedno. Naime, odredbom ~lanka 32. st

1. ZR-a odredeno je da svi zaposlenicikoji rade na radnim mjestima gdje ni uzprimjenu mjera za{tite na radu nijemoga}e za{tititi zaposlenika od {tetnihutjecaja, imaju pravo na skra}eno radnovrijeme srazmjerno veli~ini {tetnoguvjeta ra|a na zdravlje i radnu sposob-nost zaposlenika. Zdravstvene ustanovena podru~ju Republike Hrvatskerazli~ito tuma~e i primjenjuju odredbuovog ~lanka tako da po tom pitanjuvlada "{arenilo" koje odgovaraju}omodredbom novog Kolektivnog ugovoratreba otkloniti, te izrijekom odrediti dasvi djelatnici koji rade puno radno vri-jeme s izvorima ioniziraju}eg zra~enjaimaju pravo na 36 satni radni tjedan, {toim je prije sklapanja ovog Kolektivnogugovora bilo priznato.

Kao tre}e, treba u smislu odredbe~lanka 39. st. 3. ZR-a, koji je isto takonedovoljno precizan, svim zaposlenici-ma koji rade puno radno vrijeme sizvorima ioniziraju}eg zra~enjaomogu}iti da im se kao najkra}e trajanjegodi{njeg odmora odre|uje minimalnaosnovica od 30 radnih dana koja bi sepotom nadogradivala s dodacima srazm-jerno: duìni radnog staà, sloènostiposlova koji obavljaju i socijalnim uvjeti-ma. Na na~in kako se renutno naveden-im zaposlenicima odre|uje duìna tra-janja godi{njeg odmora ovaj Sindikatnikako ne moè biti zadovoljan jer egzis-tiraju}im Kolektivnim ugovorom za dje-latnost zdravstva i zdravstvenog osigu-ranja, to~nije ~lankom 39.to~ka D, dje-latnicima koji rade isklju~ivo s otvoren-im izvorima ioniziraju}eg zra~enja priz-naje se dodatak od 5 radnih danagodi{njeg odmora, a svima ostalima,dakle onima koji rade sa zatvorenimizvorima ioniz.zra~enja ne priznaje seni{ta, a to je vi{e no apsurdno znaju}i da

SINDIKAT DJELATNIKA S PODRU^JA IONIZIRAJU]EG ZRAÊNJA HRVATSKE Republike Austrije 11/210 000 Zagrebtel. - fax: 3701-344

broj: 06-sdpizh-00 od 23.studerni 2000.

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE Ksaver 20210000 ZAGREB n/p ministra - g|e Ane Stavljeni}-Rukavine

PREDMET: O~itovanje SDPIZH-a u smislu potrebitih izmjena i dopuna egzistiraju}eg Kolektivnog ugovoraza djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja- dostavlja se -


39

su sve do nedavno svi djelatnici koji suradili u podru~ju ioniziraju}eg zra~enjaimali pravo na dodatak od 15 ra|nihdana god.odmora s obzirom na {tetnostuvjeta rada na njihovo zdravlje i radnusposobnost. Pa zar je mogu}e da je goto-vo preko no}i postignuta apsolutnaza{tita, u smislu za{tite njihova zdravlja iradne sposobnosti, na njihovom radnommjestu?

Zaklju~no odredbom ~l. 241. st.l.i 2.ZR-a odre|eno je da novoponu|eniugovori zaposlenicima, koji su trebalibiti uskla|eni s odrebama tada novogZakona o radu, u pogledu trajanjaradnog odnosa, radnog vremena, poslo-va koje zaposlenik obavlja, pla}e idrugih uvjeta ne smiju biti nepovoljnijiod uvjeta pod kojimaje radni odnos zas-novan, odnosno pod kojima su bili ure-

deni odnosi zaposlenika i poslodavca dosklapanja novog ugovora. Dakle, radi seo ste~enim pravima koja nije mogu}emijenjati. Pravomo}nim sudskim presu-dama ve} je nekim zdravstvenimustanovama,

koje su svoje Pravilnike o raduuskladile s odredbama vaè}egKolektivnog ugovora, i svojimzaposlenicima koji rade puno radno vri-jeme s izvorima ioniz.zra~enja, uskratilepravo na dodatak od 15 radnih danagod. odmora, naloèno da im priznajupravo na taj dodatak.

Naravno da ovaj Sindikat ima jo{problema, koje }e u dogledno vrijemepoku{ati rije{iti u korist svoga ~lanstva, akoji su vezani uz materijalnu stimulacijuzaposlenika s podru~ja ioniziraju}egzra~enja, no to }emo, uvaàvaju}i

trenutno stanje prora~una RH, ostavitiza neko drugo, povoljnije, vrijeme. Alibezuvjetno }emo i to morati po~etirje{avati u dogledno vrijeme.

Kao minimum, na kome }emo ustra-jati kod sklapanja novog Kolektivnogugovora bit }e naprijed navedeno {to nezadire u podru~je materijalne stimu-lacije na{eg ~lanstva ve} prvenstveno udomenu za{tite njihova zdravlja i radnesposobnosti prilikom obavljanja radnihim poslova. Iz tog razloga vjerujem da}ete ispred Vlade RH prihvatiti na{eprijedloge u smislu izmjena i dopunanovog Kolektivnog ugovora, na obostra-no zadovoljstvo.

S po{tovanjemPredsjednikKrunoslav Pavlinek

40


I. Op}e odredbe

^lanak 1.

Ovim Statutom utvrðuje se: naziv, sjedi{te i podru~je nakojem djeluje Hrvatsko dru{tvo inènjera medicinske radi-ologije (u daljnjem tekstu Dru{tvo); zastupanje; ciljevi; djelat-nosti kojima se ostvaruju ciljevi; ostvarivanje javnosti radaDru{tva; ~lanstvu i ~lanarini; pravima, obvezama i stegovnojodgovornosti ~lanova; unutarnjem ustroju Dru{tva; tijelimaDru{tva, njihovom sastavu, oblastima, na~inu odlu~ivanja,uvjetima i na~inu izbora i opoziva, trajanju mandata i odgo-vornosti ~lanova; imovini i raspolaganju s mogu}om dobiti;na~inu stjecanja imovine te prestanku i postupku s imovinomu slu~aju prestanka.

^lanak 2.

Puni naziv Dru{tva je: Hrvatsko dru{tvo inènjera medicinskeradiologije.Uz naziv na hrvatskom jeziku, Dru{tvo moè rabiti i naziv nastranom jeziku � Croatian Association of Engineers of MedicalRadiology.Sjedi{te Dru{tva je u Zagrebu.Dru{tvo djeluje na podru~ju Republike Hrvatske.Dru{tvo ima svojstvo pravne osobe i kao takva registrirana jepri Ministarstvu uprave. Dru{tvo zastupa predsjednik Dru-{tva, a u njegovoj sprije~enosti zamjenik predsjednika.

^lanak 3.

Radi {to bolje povezanosti ~lanstva te boljeg rada Dru{tvomoè osnivati svoje podru`nice i druge ustrojstvene oblike kojidjeluju na podru~ju ili vi{e op}ina, grada i ̀ upanija.Podru`nice nisu pravne osobe.Osnivanje i na~in rada podru`nica regulira se op}im aktom,kojeg donosi Skup{tina Dru{tva.

^lanak 4.

Dru{tvo ima pe~at okruglog oblika, promjera 30 milimetara. Ukrugu pe~ata upisano je: Hrvatsko dru{tvo inènjera medi-cinske radiologije. U sredini pe~ata je znak inènjera medi-cinske radiologije.

^lanak 5.

Dru{tvo ima svoj znak. U sredini znaka je simbol rentgenskecijevi oko koje je uvijena zmija, a oko svega je kru`nica i u gor-njem desnom uglu na kru`nici je to~ka koja predstavljakruènje elektrona. U pozadini svega je znak crvenog krià.

^lanak 6. Rad Dru{tva je javan.Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitimobavje{tavanjem ~lanova Dru{tva i putem javnog priop}avanja.^lanovi se o radu Dru{tva obavje{tavaju dostavom pisanihmaterijala i putem sjednica tijela Dru{tva.Predstavnici sredstava javnog priop}avanja mogu prisustvovatisjednicama tijela upravljanja Dru{tva i izvje{tavati javnost oradu tih tijela Dru{tva.Radi {to potpunijeg ostvarivanja javnosti rada Dru{tvo izdajesvoje glasilo "Radiolo{ki vjesnik" u skladu s propisima o javnominfonniranju. Odluku o izdavanju glasila donosi Skup{tina.Dru{tvo po potrebi izdaje i druga sredstva javnog informiranja(periodi~ne publikacije, biltene, plakate i sl.) sukladno propisi-ma o izdava~koj djelatnosti.

^lanak 7.

Na podru~ju RH Dru{tvo organizira svoj rad preko osnovanihPodru`nica, Ogranaka i aktiva u @upanijama ili ve}imzdravstvenim organizacijama, koje nisu pravne osobe.S obzirom na relativno malen broj ~lanstva u ve}em broju@upanija, Podru`nice Dru{tva mogu se organizirati kaoRegionalne podru`nice u ve}em broju @upanija.Na~in organiziranja i djelovanja Podru`nica ureðuje se op}imaktom koji mora biti u skladu sa Statutom Dru{tva.Na podru~ju na kojem je osnovana, Podru`nica moè djelovatisamostalno na poslovima i zadacima predviðenim Statutom.Podru`nica bira svog predsjednika ~ije su du`nosti i pravaopisane op}im aktom Podru`nice.

II. Ciljevi i djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi

^lanak 8.

Cilj Dru{tva je da poti~e, pomaè i razvija struku unutarzdravstvenog sustava. Ostvarivanje cilja iz stavka 1. ovoga~lanka Dru{tvo ostvaruje sljede}im djelatnostima: � okupljainènjere medicinske radiologije

� brine se za stru~no usavr{avanje inènjera medicinskeradiologije, a u tom cilju i za odràvanje i organiziranje rad-nih i stru~nih sastanaka i kongresa, te izdavanja stru~nih~asopisa i publikacija

� brine se za unapreðivanje jedinstvenog dru{tvenogpoloàja inènjera medicinske radiologije, te postizanjejedinstvenih za{titnih uvjeta rada na podru~ju RepublikeHrvatske

� predlaè jedinstveni program i na~in {kolovanja

Na temelju ~lanka 11. Zakona o udrugama ("Narodne novine", broj 70/97. i 106/97.), Skup{tina Hrvatskog dru{tva inènjeramedicinske radiologije odràna 3. lipnja 2000. g. donijela je

STATUT Hrvatskog dru{tva inènjera medicinske radiologije


� suradnja s drugim dru{tvima zdravstvenih radnika uRepublici Hrvatskoj i inozemstvu� izdavanje stru~nog~asopisa sukladno zakonu

� zastupa svoje ~lanove u dràvnim zastupni~kim tijelimauprave, dru{tvenim i stru~nim organizacijama u zemlji iinozemstvu

� vodi brigu da se ~lanovi pridràvaju na~ela medicinskeetike, te da u tom cilju razvijaju osje}aj ~asti, dostojanstvai odgovornosti svog poziva i poduzima odgovaraju}e mjereu slu~ajevima kr{enja spomenutih na~ela

� nastoji da se u granicaina svojih zadataka i mogu}nosti pri-donosi unapreðenju i podizanju zdravstvene kulture izdravstvenog stanja stanovni{tva.

III. ^lanstvo udruge

^lanak 9.

^lanstvo u Dru{tvu moè biti redovno i po~asno.Redovni ~lanovi mogu biti inènjeri medicinske radiologije,dràvljani Republike Hrvatske koji prihvate Statut i op}e akteDru{tva.Redovnim ~lanom Dru{tva mogu biti i pravne osobe sasjedi{tem u RH koji podràvaju djelatnost Dru{tva.Po~asnim ~lanom Dru{tva mogu postati dràvljani RH i strancikoji su svojim sudjelovmjem posebno doprinijeli razvojuDru{tva.

^lanak 10.

Odluku o prijemu u redovno ~lanstvo donosi Glavni odborDru{tva po primitku molbe za prijem kandidata. Odluku o pri-jemu u po~asno ~lanstvo donosi Skup{tina na prijedlogGlavnog odbora Dru{tva.U Dru{tvu se vodi registar ~lanova. O obliku i sadràju registrai na~inu njegova voðenja odlu~uje Glavni odbor Dru{tva.

^lanak 11.

Prava i obveze ~lanova su:� da biraju i da budu birani u tijela Dru{tva� da budu obavije{teni o radu Dru{tva i njegovih tijela te o

materijalno financijskom poslovanju � da aktivno sudjeluju u izvr{avanju ciljeva Dru{tva i dopri-

nose ostvarivanju njegovih djelatnosti � da daju prijedloge, mi{ljenja i primjedbe na rad Dru{tva i

njegovih tijela� da se pridràvaju odredaba ovog Statuta i drugih op}ih

akata Dru{tva � da redovito pla}aju ~lanarinu� da ~uvaju i podiù ugled Dru{tva� izvr{avaju du`nosti svog poziva po na~elima medicinske

etike ^lanak 12.

^lanstvo u Dru{tvu prestaje:� prestankom djelovanja Dru{tva� pismenom izjavom o istupanju iz ~lanstva � isklju~enjem

iz ~lanstva� smr}u

^lanak 13.

^lan Dru{tva moè biti isklju~en iz ~lanstva ako prekr{iodredbe Statuta ili ugrozi interese Dru{tva ili prouzro~iozbiljnu {tetu Dru{tvu i njenom ~lanstvu.Odluku o isklju~enju donosi Glavni odbor Dru{tva.Isklju~eni ~lan ima pravo ̀ albe Skup{tini u roku od 30 dana poisklju~enju, a Skup{tina ̀ albu razmatra na svojoj sljede}oj sjed-nici, a njezina odluka o isklju~enju je kona~na.

IV Tijela Dru{tva

^lanak 14.

Tijela Dru{tva su:� Skup{tina� Glavni odbor Dru{tva� Predsjednik Dru{tva� Izvr{ni odbor Dru{tva� Nadzorni odbor Dru{tva

^lanak 15.

Skup{tina je najvi{e tijelo Dru{tva, a ~ine ju izabrani pred-stavnici Podru`nica Dru{tva po @upanijama, te predstavnikpravne osobe koja je ~lan Dru{tva, a kojeg imenuje osobaovla{tena za zastupanje pravne osobe. Iz svake @upanije bira setri predstavnika. Skup{tina broji najvi{e 63 predstavnika.Predstavnik u Skup{tini Dru{tva ima pravo i du`nost iznositistavove ~lanova koji su ga izabrali, zastupati njihova mi{ljenja iobavje{tavati ih o radu Skup{tine, zauzetim stavovima i donije-tim odlukama.Svaki ~lan Dru{tva moè prisustvovati sjednici Skup{tine isudjelovati u raspravi, ali bez pravo glasa. Redovna Skup{tinaDru{tva odràva se najmanje jednom godi{nje.Predsjednik Dru{tva moè sazvati Izvanrednu Skup{tinu navlastitu inicijativu, ili na zahtjev najmanje jedne tre}ineukupnog broja ~lanova Dru{tva, s time da se odmah predloìdnevni red.Ako predsjednik Dru{tva ne sazove Skup{tinu, na zahtjevpredlaga~a iz stavka 3. ovoga ~lanka, u roku od 30 dana od danapodnesenog zahtjeva sazvati }e je predlaga~.Na Izvanrednoj skup{tini razmatra se samo pitanje zbog kojegje sazvana.

^lanak 16.

Mandat predstavnicima u Skup{tini traje 4 godine.

^lanak 17.

Skup{tinu saziva predsjednik Dru{tva dostavljanjem pismenihpoziva ~lanovima najmanje 15 dana prije odràvanja sjednice.Poziv sadràva podatke o mjestu i vremenu odràvanja sjed-nice te prijedlog dnevnog reda. Uz poziv dostavljaju se materi-jali o pitanjima koja su na dnevnom redu.

^lanak 18.

Skup{tina moè pravovaljano odlu~ivati ukoliko je nazo~nanajmanje polovina ~lanova Skup{tine.

41

Ukoliko Skup{tini ne pristupi polovina ~lanova, sazivatelj sazi-va novu Skup{tinu u roku ne manjem od 8 dana, time da tadaSkup{tina moè donositi pravovaljane odluke ukoliko jenazo~no najmanje 1/4 ~lanova Skup{tine.Pravovaljane odluke donose se natpolovi~nom ve}inom glaso-va nazo~nih, osim ako ovim Statutom nije druga~ije odreðeno.Odluke o promjeni Statuta i prestanku Dru{tva Skup{tinadonosi dvotre}inskom ve}inom nazo~nih ~lanova Dru{tva.

^lanak 19.Skup{tina Dru{tva:

� donosi Statut i njegove izmjene i dopune� donosi druge op}e akte potrebne za djelovanje Dru{tva� bira i razrje{ava ~lanove Glavnog, Izvr{nog i Nadzornog

odbora � donosi programsku orjentaciju i plan rada� donosi financijski plan i usvaja zavr{ni ra~un � razmatra izvje{taj o radu predsjednika Dru{tva� odlu~uje o sudjelovanju Dru{tva u radu nacionalnih i

inozemnih organizacija� odlu~uje o udruìvanju s drugim organizacijama, u~lanji-

vanju u druge organizacije ili istupanje iz njih � donosi odluke o javnim priznanjiina� donosi Poslovnik o svom radu� rje{ava o ̀ albama ~lanova Dru{tva u drugom stupnju � odlu~uje o prestanku Dru{tva� odlu~uje o drugim pitanjima zna~aja za rad Dru{tva

utvrðenim ovim Statutom koja nisu stavljena u nadle`nostdrugog tijela

^lanak 20.Predsjednik Dru{tva osigurava pravilan i zakonit rad Dru{tva, abira ga Glavni odbor, a potvrðuje Skup{tina na vrijeme od 4godine, s time da moè biti izabran vi{e puta.Glavni odbor i predsjednika Dru{tva Skup{tina moè razrje{itii prije isteka vremena na koje su izabrani ukoliko prekora~esvoja ovla{tenja ili ne izvr{avaju savjesno povjerene obveze.Ukoliko razrje{ava cijeli Glavni odbor Skup{tina tada bira novis punim mandatom, a ukoliko razrje{ava pojedine ~lanoveGlavnog odbora, Skup{tina bira nove ~lanove Glavnog odborana vrijeme do isteka mandata u ~iji su sastav birani.Glavni odbor i svaki njegov ~lan odgovara za svoj rad Skup{tini.Svaki ~lan Glavnog odbora moè zatraìti svoje razrje{enjeprije isteka mandata na koji je izabran, s time da je duànobavljati svoju du`nost do dono{enja odluke o razrje{enju.Skup{tina je du`na donijeti odluku o zahtjevu za razrje{enje naprvoj sjednici.

^lanak 21.

Glavni odbor ima 11 ~lanova koje bira Skup{tina na vrijeme od4 godine.

^lanak 22. Glavni odbor Dru{tva:

� utvrðuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena i dopuna � utvrðuje prijedlog financijskog plana i zavr{nog ra~una � podnosi Skup{tini godi{nji izvje{taj o radu� odlu~uje o visini ~lanarine� odlu~uje o prijemu i o isklju~enju iz ~lanstva

� odlu~uje o promjeni adrese sjedi{ta Dru{tva � brine se o informiranju ~lanstva i javnosti� odlu~uje o kori{tenju imovine Dru{tva� osniva odbore, komisije i druga tijela koja pomaù ostvari-

vanju ciljeva Dru{tva� bira iz svojih redova Izvr{ni odbor u koji po poloàju ulaze

predsjednik, dopredsjednik, tajnik, blagajnik, glavni ured-nik ~asopisa "Radiolo{ki vjesnik", sveukupno 5 ~lanova

� obavlja sve druge aktivnosti koje mu Skup{tina stavi unadle`nost.

Sjednice glavnog odbora odràvaju se prema potrebi. Sjednicase moè odràti ukoliko je nazo~no najmanje 2/3 ~lanovaGlavnog odbora, a pravovaljane odluke donose se ve}inomnazo~nih ~lanova Glavnog odbora.

^lanak 23.

Predsjednik Dru{tva zastupa Dru{tvo, predsjeda sjednicamaSkup{tine te odgovara za zakonitost rada Dru{tva. PredsjednikDru{tva ujedno je i predsjednik Skup{tine i predsjednikGlavnog odbora.Predsjednik Dru{tva:

� saziva sjednice Skup{tine Dru{tva i Glavnog odbora ipredlaè dnevni red

� provodi odluke Skup{tine Dru{tva i rukovodi radomDru{tva izmeðu dvije sjednice Skup{tine

^lanak 24.

Skup{tina bira predsjednika i dopredsjednika HDIMR-e, aGlavni odbor bira tajnika na svojoj prvoj sjednici.

^lanak 25.

Glavni odbor Dru{tva bira iz svojih redova tajnika i blagajnikana vrijeme od 4 godine. Tajnik Dru{tva:

� priprema nacrte prijedloga op}ih akata koje donosiSkup{tina

� stara se o urednom voðenju registra ~lanova� vodi zapisnike sa sjednica Skup{tine i Glavnog odbora � vodi i ~uva arhivu Dru{tva, te� obavlja stru~ne i druge poslove za potrebe Glavnog odbo-

ra u skladu s op}im aktima Dru{tva.

^lanak 26.

Glavni odbor moè osnivati odbore i druga povremena radnatijela Dru{tva.Glavni odbor imenuje predsjednika i ~lanove odbora radnihtijela iz redova ~lanova Dru{tva na vrijeme od 4 godine.Odbori i druga povremena radna tijela obavljaju poslove izada}e za koje su osnovani i o tome podnose izvje{}a Glavnomodboru.

^lanak 27.

Izvr{ni odbor Dru{tva je radno tijelo Dru{tva i Glavnog odbo-ra, vodi brigu o financijskom poslovanju i administrativno--tehni~kom radu, obavlja poslove koje mu povjeri Glavniodbor i obavlja druge poslove suglasno propisima i op}im akti-ma Dru{tva.

42



Izvr{ni odbor ima 5 ~lanova, a za dono{enje odluka potrebno je3 ~lana a odluke su pravovaljane ako za njih glasuje ve}inaprisutnih.

^lanak 28.

Nadzorni odbor ima 3 ~lana koje bira Skup{tina na vrijeme od4 godine i mogu biti birani ponovno. ^lan Nadzornog odborane moè biti istovremeno i ~lan Glavnog odbora.Nadzorni odbor pravovaljano odlu~uje ako je sjednici nazo~nanatpolovi~na ve}ina njegovih ~lanova, a pravovaljane odlukedonosi ve}inom glasova nazonih ~lanova.Predsjednik Nadzornog odbora, kojeg biraju ~lanovi izme|usebe, saziva sjednice Odbora, rukovodi njegovim radom iobavlja druge poslove koje mu povjeri Odbor ili Skup{tina.^lanovi Nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju Skup{tini.

^lanak 29.

Nadzorni odbor razmatra i nadzire:� primjenu odredaba ovoga Statuta i drugih op}ih akata

Dru{tva� materijalno-financijsko poslovanje i kori{tenje imovine

Dru{tva � ostvarivanje odluka, zaklju~aka i drugih pravnih akata� obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skup{tina

Dru{tva.

^lanak 30.

Nadzorni odbor o nalazima u svom radu i kontroli izvje{tavaGlavni odbor, koji je duàn razmotriti dostavljene nalaze i uokviru svojih ovla{tenja, du`nosti i prava poduzeti odgovara-ju}e mjere.

^lanak 31.

Nadzomi odbor ima pravo zatraìti uvid u dokumentaciju i svepodatke o radu i poslovanju Dru{tva. Glavni odbor i svaki ~lanDru{tva duàn je bez odgadanja omogu}iti uvid u zatraènudokumentaciju i podatke i dati traène obavijesti.^lanovi Nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednicainaGlavnog odbora ali bez prava odlu~ivanja.Nadzorni odbor moè zatraìti sazivanje sjednica Glavnogodbora i Skup{tine ako utvrdi nepravilnosti u financijskom ilidrugom poslovanju Dru{tva, nemarnosti u izvr{avanju poslovaili povrede Statuta i drugih op}ih akata Dru{tva.

^lanak 32.

Na na~in i postupak razrje{enja Nadzornog odbora ilipojedinog njegovog ~lana primjenjuju se odredbe ~lanka 20.ovoga Statuta.

V. Imovina Dru{tva

^lanak 33.

Imovinu Dru{tva ~ine prihodi koje Dru{tvo ostvaruje od:� ~lanarine� donacije i dotacije

� sredstava dobivenih od me|unarodnih organizacija kojepodupiru rad i djelovanje Dru{tva

� sredstava ostvarenih organiziranjem seminara i predavanjate od izdava~ke djelatnosti sukladno Zakonu.

� ostali prihodi sukladno Zakonu.

^lanak 34.

Dru{tvo upravlja imovinom u skladu s propisima o materijal-nom i financijskom poslovanju neprofitnih organizacija.

^lanak 35.

Svi prihodi i rashodi odreðuju se financijskim planom koji sedonosi za jednu kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju-je donesen.Po zavr{etku godine za koju je donesen financijski plan sastav-lja se zavr{ni ra~un. Predsjednik Dru{tva ima naredbodavnopravo u raspolaganju imovinom Dru{tva.

VI. Organizacija Dru{tva

^lanak 36.

Rad Dru{tva organizira se putem regionalnih podru`nica,@upanijskih podru`nica, ogranaka i aktiva, Glavnog odbora,Izvr{nog odbora te komisija i odbora.Rad Dru{tva odvija se po utvrðenoj programskoj orjentaciji iplanovima rada, kao i neposrednih zadataka Dru{tva.

^lanak 37.

Dru{tvo u svrhu svojih ciljeva i zadataka osniva komisije iodbore.

^lanak 38.

Dru{tvo izdaje ~asopis "Radiolo{ki vjesnik", pa iz tog razlogaosniva Urediva~ki odbor. Broj ~lanova Urediva~kog odborautvrðuje i vr{i njihov izbor Skup{tina Dru{tva na prijedlogGlavnog odbora.Glavni urednik ~asopisa je ~lan Glavnog odbora Dru{tva.

^lanak 39.

U ~asopisu se objavljuju stru~ni ~lanci i referati naro~ito onikoji su izno{eni na stru~nim sastancima Dru{tva.Posebnu pa`nju treba obratiti informiranju ~lanstva o svimaktualnim doga|ajima i aktivnostima koje poduzima Glavniodbor.

VII. Statut i drugi op}i akti

^lanak 40.

Statut je temeljni akt Dru{tva i svi drugi op}i akti moraju biti uskladu s odredbama Statuta.Nacrt izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrðuje Glavniodbor Dru{tva i upu}uje ga na raspravu ~lanovima Dru{tvakoja traje najmanje 30 dana.Glavni odbor Dru{tva razmatra primjedbe i prijedloge koji sudani u raspravi, zauzima stavove o njima i utvrðuje prijedlogStatuta.

43

^lanak 41.

Tuma~enje odluka Statuta daje Skup{tina Dru{tva.

^lanak 42.

Sva unutarnja pitanja Dru{tva kao i druga pitanja koja nisuure|ena Statutom, a zahtjevaju podrobnu razradu, biti }e ure-ðena op}im aktima koje donosi Skup{tina Dru{tva.

VIII. Zavr{ne i prijelazne odredbe

^lanak 43.

Dru{tvo prestaje odlukom Skup{tine i u slu~ajevima propisan-im Zakonom.U slu~aju prestanka Dru{tva imovina Dru{tva predat }e se na~uvanje Sindikatu u koji je u~lanjen najve}i broj dosada{njih

~lanova Dru{tva, s tim da je taj Sindikat preda u vlasni{tvonovoosnovanom Hrvatskom dru{tvu in`enjera medicinskeradiologije.

^lanak 44.

Ovaj Statut stupa na snagu danom dono{enja, a primjenjuje sedanom upisa u registar pri Ministarstvu uprave.

Predsjednik Skup{tine i Glavnog odbora Hrvatskog dru{tva in`enjera medicinske radiologije

Marko Èupiæ

44


Zagreb

Zagreb, Poljièka 13a

tel. 01 61 54 300

01 61 54 301

01 61 54 302

fax. 01 61 54 303


Radiolo�ki vjesnik, glasilo Hrvatskogdru�tva in�enjera medicinske radiologi-je, objavljuje uvodnike, struène i znan-stvene radove, prikaze bolesnika i meto-da rada, znanstvena i struèna priopèenja,osvrte, prikaze knjiga, referate iz litera-ture i druge priloge uz uvjet da veæ nisu uistom obliku objavljeni u drugim èasopi-sima ili knjigama. Radiolo�ki vjesnikobavje�tava o djelatnostima HDMIR-e iinozemnih struènih dru�tava.

Naputak autorima u skladu je sa tek-stom-Internacional Committee of Me-dical Journal Editors. Uniform require-ments for manuscripts submitted tobiomedical journals. N. Engl J Med1977;336:30915.

1.TEKST ÈLANKAÈitav rad, ukljuèujuæi sve priloge,

treba poslati u triplikatu (uz orginal,drugi primjerci slika i tablica mogu bitifotokopije). Rad mora biti tipkan dvo-strukim proredom, na jednoj stranilista, tako da na jednoj stranici budenajvi�e 30 redaka, pri raèunalnom ispisuvelièinom slova 11 toèaka ili s razmjernomanjim brojem redaka po stranici, akosu veæa slova; s obje strane teksta valjaostaviti bijeli rub �irok najmanje 2,5 cm.Pregledi, struèni i znanstveni radovismiju imati do 15 stranica teksta, aprikazi bolesnika, lijekova i metoda,preliminarna priopèenja te osvrti do 8stranica. Svaki dio èlanka treba zapoèetina novoj stranici, a sve stranice trebajubiti numerirane, poèev�i s naslovom.Broj stranice treba otipkati u donjemdesnom kutu. Sve osobe navedene kaoautori rada moraju ispunjavati slijedeæeuvjete:

a) da su znaèajno pridonijele plani-ranju i izradi rada ili analizi i inter-pretaciji rezultata

b) da su sudjelovale u pisanju iispravljanju rada te da se sla�u s krajn-jom inaèicom teksta. Osobe koje sesamo sudjelovale u prikupljanju podata-ka ili su nadreðene istra�ivaèima, alinisu aktivno sudjelovale u izradi rada nemogu biti autori. Urednik ima pravotra�iti od autora da objasne doprinossvakog od njih. Redoslijed autora odre-ðuju dogovorno autori. Radovi morajuimati ovaj sadr�aj:

1.1 Naslovnu stranicu s naslovom nahrvatskom i (engleskom) jeziku te ime-nima, prezimenima autora. Ispod togatreba navesti ustanove u kojima autorirade i naziv ustanova u kojima je radnapravljen te ponoviti ime i prezimesvakog autora s akademskim stupnjemuz naziv ustanove u kojoj radi (kao �to jeobjavljeno u RV). Zatim slijedi adresaautora kojem se Urednièki odbor mo�eobraæati i adresa autora od kojeg æe semoæi tra�iti separati, a koja se kasnijeobjavljuje u èlanku. Potom treba navestipoduzeæa, organizacije i ustanove koji suna bilo koji naèin pomogli (novèano,lijekovima, kemikalijama ili opremom)izradu rada. Na dnu stranice trebajuautori predlo�iti skraæeni naslov èlankado 40 slova koji æe se kao tekuæi naslovtiskati na stranicama na kojima æe bitiobjavljen.

1.2. Sa�etak se prila�e na posebnompapru, a nesmije biti du�i od 150 rijeèi.Mora sadr�avati sve bitne èinjeniceiznesene u radu: svrhu rada, metodu,bitne rezultate s brojèanim podacima,osnovne zakljuèke.

1.3. Sa�etak na engleskom jezikupi�e se takoðer na posebnom papiru. Onsadr�i i naslov èlanka na engleskomjeziku. Neprevedene ili lo�e prevedenesa�etke uredni�tvo æe dati na popravakili prijevod lektoru engleskog jezika naautorov tro�ak. Mogu se, dakle, slati ineprevedeni sa�eci.

1.4. Kljuène rijeèi. Na listu papirakoji sadr�i hrvatski odnosno engleskisa�etak ispod teksta valja napisati 3-10kljuènih rijeèi koje su bitne za brzu iden-tifikaciju i klasifikaciju rada. U pravilutreba kao kljuène rijeèi rabiti glavnenatuknice (MeSH) iz Index Medicusa.

1.5. Uvod je kratak i jasan prikaz bitiproblema i svrhe istra�ivanja. Kratko sespominju radovi koji su u izravnoj vezi sproblemom �to ga prikazuje èlanak.

1.6. Metode primjenjene u raduprikazuju se kratko, ali dovoljno da seèitatelju omoguæi ponavljanje opisanogistra�ivanja. Metode poznate iz litera-ture opisuju se okvirno, a navodi se izvo-mi literaturni podatak. Lijekovi senavode generièkim imenom. Ureðajekojima se radilo .treba navesti, navodeæiu zagradi naziv i adresu proizvodaèa.Kori�tene statistièke metode treba obja-sniti dovoljno detaljno da bi èitatelj

mogao iz originalnih rezultata izraèunatinavedene vjerojatnosti. Za pokuse naljudima treba navesti jesu li provedeni uskladu s etièkim naèelima i Deklara-cijom iz Helsinkija iz 1975. godine injezinim izmjenama iz 1983. godine.Takoðer treba navesti je li koji etièkiodbor dao pristanak za provoðenje po-kusa. U radu se ne smiju navoditi imena,inicijali ili matièni brojevi bolesnika.Potrebno je navesti kriterije izboraodnosno iskljuèivanja bolesnika iz poku-sne skupine, kao i detaije randomizacije.Treba navesti kako je postignuta jednos-truka odnosno dvostruka sljepoæa po-kusa, komplikacije lijeèenja i broj bole-snika izgubljenih iz praæenja. U pregled-nim èlancima treba objasniti kako supodaci pronala�eni, birani i sintetizirani.To treba ukratko navesti u sa�etku.

1.7. Rezultate treba jasno i preciznoprikazati. Znaèajnost rezultata potrebnoje statistièki obraditi. Treba se slu�iti SIjedinicama.

1.8. Rasprava i zakljuèci. Svrha ras-prave jest tumaèenje rezultata i njihovausporedba s postojeæim znaèajnijimspoznajama na tom podruèju iz èegamogu proizaæi jasni zakljuèci.

2. TABLICE I SLIKERad treba popratiti razumnim bro-

jem slika i tablica; treba prilo�iti samoreprezentativne ilustracije koje doku-mentiraju rad. Naslovi tablica, opisislika te tekstualni dio tablica i slikamoraju biti dvojezièni, na hrvatskom iengleskomj jeziku.

2.1. Tablice. Svaka se tablica pi�e naposebnom listu papira, mora imati svojredni broj koji je povezuje sa tekstom, inaslov. U tablicama valja izbjegavati oko-mite naslove stupaca. Umjesto njihmogu se upotrijebiti rimske brojke ilivelika slova kojima se oznaèava svakipojedini stupac, a obja�njavaju se legen-dama na dnu tablice. U tablicama se nesmiju upotrebljavati kratice osim uobi-èajenih mjernih jedinica. Unutar tablicane treba rabiti okomite veæ vodoravnecrte.

2.2. Slike. Svaka slika takoðer imasvoj redni broj prema redoslijedu kojimse poljavljuje u tekstu. Opisi slika - leg-ende - tipkaju se na posebnom listupapira, takoder prema svom rednombroju. Prila�u se crno-bijele slike na sjaj-nom papiru. Na poleðni slike trebanaljepiti naljepnicu s brojem slike, ime-nom prvog autora i oznakom vrha slike.

45

NAPUTAK AUTORIMA

Preporuèuje se bitna mjesta na slikamaoznaèiti strelicama. Na mikroskopskimfotografijama mora postojati mjerilo.Bolesnici sa slika ne smiju biti prepoz-natljivi ili je uz slike potrebno dostavitipismeni pristanak bolesnika, odnosnoroditelja ili skrbnika za malodobnike, zanjihovo objavljivanje. Nije dovoljnoprekriti oèi bolesnika crnom trakom.

Crte�i se mogu izraditi tu�em nabijelom i paus papiru ili otisnuti na raèu-nalnom �tampaèu. U prvom sluèajutreba prilo�iti originale. Ako se crte�iizraduju na raèunalu, moraju biti otisnu-ti na laserskom ili tintanom pisaèu (Ink-Jet) grafièkim tehnikama visoke rezolu-cije. Slova i znakovi moraju biti jasni,jednake jaèine, proporcija koje æe smanji-vanjem u tisku dopu�tati da svakipodatak ostane dovoljno jasan. Repro-dukcije slika i tablica iz drugih izvorapotrebno je popratiti pismenom dozvo-lom njihova izdavaèa i autora.

3. POPIS LITERATURELiteratura se navodi rednim brojem,

prema redoslijedu citiranja u tekstu.(Prva referenca nosi broj 1.) Ako radima �est ili manje autora, treba ihnavesti sve, a ako ih je sedam ili vi�e,treba navesti prva tri i dodati: i sur.

Literatura se citira ovako: Èlanak u èasopisuGolubiæ D, Rapiæ D,Breitenfeld V

Neka klinièka, dijagnostièka i terapijskazapa�anja o humanoj trihinelozi. Lijeè.vjesn. 1985; 107:11-4.

Zajednièki autorThe Royal Marsden Hospital Bone-

marrow Transplantation Team, Failureof synegeic bone-marrow graft withoutpreconditioning in post-hepatitis apla-sia. Lancet 1977; 2:242-4.

Bez autoraCoffe drinking and cancer of the

pan creas (editorial). Br Med J 1981;283:628.

Suplement èasopisaLundstrom I, Nylander C. An

elektrostatic approach to membranebound receptors. Period Biol 1983;85Suupl. 2:53-60.

Èasopis oznaèen brojemSeaman WB. The case of pancretic

pseudocyst. Hosp Pract 1981 Sep,16:24-5.

Knjige i monografije Autor(i) pojedinciEisen HN. Immunology: an Intro-

duction to molecular and cellular prin-ciples of the imune response.5.izd. New

York: Harper and Row; 1974, str. 406.Urednik Dausset J, Colombani J, ur. Histo-

compabillity testing 1972. Copen-hagen: Munksgaard; 1973, str 128.

Poglavlje u knjiziWeinstein L, Swartz MN. Pathogenic

properties of invading microorganisms.U: Sodeman WA jr, Sodeman WA, ur.Pathogenic physiology: mechanisms ofdisease. Philadelphia: WB sauders;1974, str.457-72.

Zbornik radovaDuPont B. Bone marrow transplata-

tion in severe combined immunodefi-ciency with an unrelated MLC compat-ible donor. U. White HJ, Smith R, ur.Proceedings of the third annual meetingof the International Society forExperimental Haematologv; 1974,str.446.

Monografija u serijiHunninghake GW, Gadek JE, Sza-

piel SV, i sur. The human alveloarmacrophage. U: Harris CC ur. Culturedhuman cells and tissues in biomedicalresearch. New York: AcademicPress;1980, str.54-6. (Stoner GD, ur.Methods and respectives in cell biology;vol 1).

Publikacije agencija, dru�tava, itd. Ranofsky AL. Surgical operations in

short-stay hospitals: United States1975.Hyattsvile, Maryland: NacionalCentre for Health Statistics; 1978.DHEW publication no. (PHS) 78-1785. (Vital and health statistics; series1 navesti ime3; no 34).

Disertacija ili magisterijCairns RB: Infrared spctroscopic

studies of solid oxygen (disertacija).Berkeley, California: University of Cali-fornia; 1965,str.156.

Drugi èlanci Novinski èalanakMartinoviæ S. Dnevno bijuje sto

tisuæa zaposlenih. Vjesnik 1985 Feb19;5 (col 1).

Èlanci iz magazina (periodiènih èasopisa)

Wallis C. Chlamydia: the silent epi-demic. Tine 1985 Feb 4;33.

Èasopise treba prikazivati kraticomkoju upotrebljava Index Medicus.Popratno pismo trebaju potpisati sviautori. U njemu treba navesti (a) je li,gdje i koji dio èlanka veæ objavljen ilijavno prikazan; (b) financijske i drugeinterese autora koji bi mogli dovesti dosukoba interesa (c) izjavu da su sviautori èlanak proèitali i s njim se slo�ili,da svi ispunjavaju uvjete da budu autori

i da svaki od njih vjeruje da je èlanakrezultat po�tenog rada: te (d) navestiime, adresu i telefonski broj autora kojiæe preuzeti na sebe da s ostalim autori-ma dogovori potrebne izmjene i ispraviprobne otiske. U pismu treba navesti imi�ljenje autora o kojoj se vrsti èlankaradi.

Prispjele radove Urednièki odbor�alje recenzentu anonimno. Ako rece-zent predla�e izmjene ili dopune, kopijarecenzije, bez imena recezenta, dostav-lja se autoru radi njegove konaèneodluke i ispravka teksta.

Uredni�tvo ne mora radove objavitionim redom kojim pristi�u. Iznesenistavovi predstavljaju mi�ljenje autora.

Rukopisi se ne vraèaju, a svi tiskaniprilozi vlasni�tvo su Radiolo�kog vjesni-ka.

Sadr�aj Radiolo�kog vjesnika mo�e sereproducirati uz navod �preuzeto izRadiolo�kog vjesnika.

46


Sa�etak rada u maksimalno 200 rijeèi poslati na adresu uredni�tva.

47"

Hrvatsko druıtvo inženjera medicinske radiologije · 2018-09-02 · Slike tako|er mo‘emo...

Documents

Transcript of Hrvatsko druıtvo inženjera medicinske radiologije · 2018-09-02 · Slike tako|er mo‘emo...