HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije...

12
DO MINE SPERAVI IN TE HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE broj 37 13. rujna 2009. stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville DVADESET I ◊ETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU Isus se zaprijeti Petru: «Nosi se od mene, sotono, jer ti nije na pameti ßto je BoΩje, nego ßto je ljudsko!» (Mk 8, 33) SVE˛ENI◊KA GODINA 19. 06. 2009. - 11. 06. 2010.

Transcript of HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije...

Page 1: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 3713. rujna 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville

DVADESET I ◊ETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU

Isus se zaprijeti Petru: «Nosi se od mene, sotono, jer ti nijena pameti ßto je BoΩje, nego ßto je ljudsko!»

(Mk 8, 33)

SVE˛ENI◊KA GODINA

19. 06. 2009. - 11. 06. 2010.

Page 2: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

ULAZNA PJESMA: Daj mir, Gospodine, onima

ßto se u te uzdaju, da se proroci tvoji pokaΩu istiniti. Uslißaj

molitve slugu svojih, Izraela, puka svoga.

ZBORNA MOLITVA: BoΩe, Stvoritelju i

SvedrΩitelju. Daj da ti sluΩimo svim srcem te iskusimo

darove tvoje ljubavi. Po Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE PROROKA IZAIJE (Iz 50,5-9a): Gospodin Bog uho mi otvori: ja se ne protivih niti

uzmicah. Le∂a podmetnuh onima ßto me udarahu, a obraze

onima ßto mi bradu √upahu, i lica svojeg ne zaklonih od

pogrda ni od pljuvanja. Gospodin Bog mi pomaΩe, zato se

ne≈u smesti. Zato u√inih svoj obraz ko kremen i znam da se

ne≈u postidjeti. Blizu je onaj koji mi pravo daje. Tko ≈e na

sud sa mnom? Nek se suo√i sa mnom! Tko je protivnik moj

u parnici? Nek mi se pribliΩi! Gle, Gospodin Bog mi

pomaΩe, tko ≈e me osuditi?

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM; 115 (114), 1-2. 3-4. 5-6.8-9

Hodit ≈u pred licem Gospodnjim u zemlji Ωivih.

...............................................................................................

Ljubim Gospodina jer √uje vapaj molitve moje: uho svoje

prignu k meni u dan u koji ga zazvah.

...............................................................................................

UΩeta smrti sapeße me, stegoße me zamke Podzemlja,

snaßla me muka i tjeskoba. Tada zazvah ime

Gospodnje: »Gospodine, spasi Ωivot moj!«

...............................................................................................

Dobrostiv je Gospodin i pravedan, pun su≈uti je Bog naß.

Gospodin √uva bezazlene: u nevolji bijah, on me

izbavi.

...............................................................................................

On mi Ωivot od smrti izbavi, o√i moje od suza, noge od

pada. Hodit ≈u pred licem Gospodnjim u zemlji

Ωivih.

...............................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA JAKOVAAPOSTOLA (Jak 2, 14-18): Íto koristi, bra≈o moja, ako

tko rekne da ima vjeru, a djela nema? MoΩe li ga vjera spa-

siti? Ako su koji brat ili sestra goli i bez hrane svagdanje,

pa im tko god od vas rekne: »Hajdete u miru, grijte se i

sitite«, a ne dadnete im ßto je potrebito za tijelo, koja

korist? Tako i vjera: ako nema djela, mrtva je u sebi. Ina√e,

mogao bi tko re≈i: »Ti imaß vjeru, a ja imam djela. PokaΩi

mi svoju vjeru bez djela, a ja ≈u tebi djelima pokazati svoju

vjeru.«

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! BoΩe sa√uvaj da

bih se i√im ponosio osim kriΩem Gospodina naßega Isusa

Krista po kojem je meni svijet raspet i ja svijetu.

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA POMARKU (Mk 8, 27-35): U ono vrijeme: Krenu Isus i nje-

govi u√enici u sela Cezareje Filipove. Putem on upita

u√enike: »Íto govore ljudi, tko sam ja?« Oni mu rekoße:

»Da si Ivan Krstitelj, drugi da si Ilija, tre≈i opet da si neki

od proroka.« On njih upita: »A vi, ßto vi kaΩete, tko sam

ja?« Petar prihvati i re√e: »Ti si Pomazanik – Krist!« I

zaprijeti im da nikomu ne kazuju o njemu.

I po√e ih pou√avati kako Sin ◊ovje√ji treba da

mnogo pretrpi, da ga starjeßine, glavari sve≈eni√ki i pis-

moznanaci odbace, da bude ubijen i nakon tri dana da

ustane. Otvoreno im to govoraße. A Petar ga uze u stranu i

po√e odvra≈ati. A on se okrenu pogleda svoje u√enike pa

zaprijeti Petru: »Nosi se od mene, sotono, jer ti nije na

pameti ßto je BoΩje, nego ßto je ljudsko!«

Tada dozva narod i u√enike pa im re√e: »Ho≈e li

tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme

svoj kriΩ i neka ide za mnom. Tko ho≈e Ωivot svoj spasiti,

izgubit ≈e ga; a tko izgubi Ωivot svoj poradi mene i

evan∂elja, spasit ≈e ga.«

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, uslißi nam

proßnje i primi darove. Íto svaki od nas prikazuje tebi na

√ast, nek bude na spasenje svima. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Kako li je dragocjena,

BoΩe, tvoja dobrota, pod sjenu krila tvojih ljudi se sklanja-

ju.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, nek nam

ova pri√est pronikne duh i tijelo, da u nama ne prevagne

tjelesna sklonost nego djelovanje tvoje mo≈i. Po Kristu.

DVADESET I ◊ETVRTA NEDJELJAKROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 37/2009, NEDJELJA 13. RUJNASTRANA 2

Page 3: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 37/2009, NEDJELJA 13. RUJNA STRANA 3

Mnogi Isusovi

suvremenici bili su

zbunjeni njegovom pojavom i √udesnim djelovanjem. Po√ele

su o njemu kruΩiti svakojake pri√e. Zato Isus u danaßnjem

evan∂elju pita svoje u√enike, ßto ljudi govore o njemu? Oni su

odgovorili: jedni misle da si Ti Ivan Krstitelj, drugi da si Ilija,

a tre≈i su opet govorili da se pojavio jedan od drevnih proro-

ka. “A vi, za koga me drΩite?” Petar se javio i prvi rekao: “Ti

si Pomazanik – Krist!”

Vjerujem da bi svatko od nas isto odgovorio kao i Petar

kad bi ovog trenutka sißao Krist me∂u nas ovdje u crkvu i

postavio nama to pitanje, tko je on? Tri stvari svima nama bile

bi na pameti. To je ono ßto svaki krß≈anin zna: Krist je Bog jer

je √inio √udesa. Krist je pravi √ovjek jer je Ωivio na zemlji, u

svemu nam bio jednak osim u grijehu. Krist je dobrostiv jer je

bio na pomo≈ siromasima, bolesnicima, greßnicima. Sve ove

tri Isusove odlike vidite na kriΩu: tamo je Bog, u √ovje√jem

tijelu, umire iz ljubavi prema nama.

Mi krß≈ani √vrsto vjerujemo u Kristovu Osobu, iskazuje-

mo mu ßtovanje i nastojimo po njegovim uputama Ωivjeti. No

i danas je mnogo onih koji uop≈e ne vjeruju da je Krist posto-

jao, da je mitska osoba, izmißljena pri√a poput pri√e o

“Crvenkapici”. Me∂u naßim suvremenicima ima i onih koji

priznaju da je Krist postojao i da je povijesna osoba, ali tako

Ωive kao da se nije nikada pojavio na zemlji. Tako Ωive kao da

nema ni Crkve ni sakramenata! “O√i imaju, a ne vide. Ußi

imaju, a ne √uju kako nam govori danaßnji psalam”.

Upitao prijatelj Michelangela: Kako ti znaß iz surova

kamena stovriti tako divne kipove? Michelangelo je prijatelju

odgovorio: To nije teßko. Sve je to u kamenu sakriveno, treba

znati to iz kamena izvu≈i.

Vidite, tako neßto se doga∂a s Kristom me∂u ljudima.

Neki ga gledaju kroz maglu, neki ni kroz maglu. A ipak

krß≈ani znaju izvu≈i pravi lik Kristov iz povijesti, iz

Evan∂elja, iz Crkve, i iz svoje vjerne duße. Posebno svojim

iskrenim krß≈anskim Ωivotom. Vjera u Isusa Krista pokazuje

se dobrim djelima kako kaΩe sv. Jakov apostol u drugom

√itanju.

Tko Ωeli biti moj u√enik neka uzme svoj kriΩ i ide za mnom!

Isus govori apostolima da on mora trpjeti, da ≈e biti

osu∂en na smrt i ubijen, ali da ≈e tre≈i dan uskrsnuti. Nakon

ovih rije√i me∂u apostolima nastalo je zaprepaßtenje. Petar ga

stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se

tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene,

sotono, jer ti nije na pameti ßto je BoΩje, nego ßto je ljudsko!”

(Mk 8,32). Tada se Isus okrenuo prema svima i jasno rekao:

Tko ho≈e i≈i za mnom, neka se odre√e mnogih uΩitaka i Ωelja,

neka bude pripravan na patnje i neka strpljivo nosi svoj kriΩ.

Ja Ωelim izvrßiti volju svoga nebeskog Oca i preko patnje i

kriΩa do≈i do proslave uskrsnu≈a. Petar se htio pokazati Isusu

prijateljem, ali na taj na√in da se BoΩji plan gazi. Zato je Isus

oßtro uzvratio. Sjetimo se ovoga √esto u Ωivotu. Kad ti se

netko pravi prijateljem na ra√un BoΩjeg zakona, sjeti se ßto je

u takvom slu√aju Isus rekao Petru. Kad te netko odvra≈a od

nedjeljnje mise, od svakodnevne molitve, primanja svetih

sakramenata, o vjernosti svojoj Ωeni i od svih drugih dobrih

djela, znaj da ti nije prijatelj nego zavodnik sa pravoga puta.

Takve od sebe treba odbiti i to odreßito poput Isusa odlazi od

mene sotono.

Svatko ima svoj kriΩ!

Jednom su pitali kardinala Ratzingera danaßnjeg papu ßto

on misli koji je osnovni put do Krista. On je odgovorio da

puteva ima onoliko koliko ima i ljudi. Isti je odgovor za kriΩ.

KriΩeva ima onoliko koliko i ljudi. Svatko ima svoj kriΩ i

svaki je teΩak na svoj na√in. Roditeljima je kriΩ dijete dok ga

ne izvede na pravi put. Djetetu je kriΩ da svaki dan slußa

roditelje, i≈i u ßkolu na svetu misu i vjeronauk. Studentu je

kriΩ kad ga professor vrati sa ispita i ponovno mora u√iti onu

materiju koju je prije nau√io. Radinu √ovjeku je kriΩ ßto nema

posla a mora hraniti mnogobrojnu obitelj. Staroj baki je kriΩ

ßto skoro nißta ne √uje i ne vidi, pa je postala teret i sebi i

drugima. Svatko mora prigrliti svoj kriΩ i nositi ga do BoΩje

volje.

Luka nije bio baß uzoran vjernik. Nije √esto ißao na svetu

misu. Rijetko se ispovijedao. Kad ga jednom Ωena natjerala

da ode na ispovijed, sve≈enik mu je naredio pokoru: “ Kad

do∂eß ku≈i, klekni pred kriΩ i izmoli pet O√enaßa.”◊im je

doßao ku≈i, zove svoju Ωenu: ”Kate, do∂i i stani preda me!”

Ona do∂e sva u √udu: ”Íto je, moj Luka, da ti se nije ßto

dogodilo!” ”Nije mi se nißta dogodilo, Kate, nego mi je

vele√asni reko da, kad do∂em doma, kleknem pred kriΩ i

izmolim pokoru, a ti si moj najve≈i kriΩ.”

Ako Ωelimo biti Kristovi do kraja, onda ≈emo prigrliti

svoju Ωenu, prigrliti svoga muΩa, prigrliti svoje dijete i prgrliti

svoje ßkolske i doma≈e zadatke koji su pred nama. Ako

ho≈emo naprijed moramo prigrliti svoj kriΩ. I≈i za Isusom nije

ugodno tr√anje nego neugodno hodanje po trnju. Lako je nosi-

ti zlatni lan√i≈ oko vrata s lijepim kriΩi≈em, ali svakodnevno

nositi svoj Ωivotni kriΩ nije nimalo lako. Isus je tu da nam

pomogne da prihvatimo njegovu spasiteljsku ruku. AMEN

Don Iko

TKO JE TAJ KRIST?

Page 4: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 37/2009, NEDJELJA 13. RUJNASTRANA 4

Blagdan svetog KriΩa ima svoj po√etak

u Jeruzalemu: tamo je 13. rujna 335.

godine iznad svetog Groba sve√ano bila

posve≈ena Konstantinova bazilika. 14.

rujna, dan poslije posve≈enja Bazilike,

prvi puta je bilo drvo KriΩa uzvißeno, to

jest pokazano narodu i izloΩeno na ßto-

vanje. Kasnije je s tim blagdanom

povezano i sje≈anje na ponovo vra≈anje

svetog KriΩa u Jeruzalem. Naime, u

jednom nesretnom ratu bio je KriΩ otet od Perzijanaca, a

car Heraklije ga je 628. godine sve√ano vratio na njegovo

staro mjesto u Jeruzalem.

O kakvom je tu zapravo kriΩu rije√? Jedna, naime, predaja

govori da je Helena, majka rimskog cara Konstantina, dala

kopati po Kalvariji ne bi li se pronaßao Isusov kriΩ.

Prona∂ena su tri kriΩa. KriΩ na √iji je dodir jedna bolesnica

ozdravila, Helena je smatrala da je taj kriΩ tim √udom

potvr∂en kao Isusov kriΩ. I tada, po njezinu nagovoru, sin

Konstantin je na mjestu naßaß≈a tog kriΩa dao sagraditi

baziliku Svetoga groba.

Dakle, davne 335. godine 14. rujna drvo KriΩa - znak BoΩje

ljubavi i znak naßeg spasenja - bilo je uzvißeno - pokazano

vjernicima na ßtovanje. I mi se danas, razmißljaju≈i o tajni

KriΩa, Ωelimo pokloniti "KriΩu na kom je Spas svijeta

visio".

Smrt na kriΩu u Isusovo doba bila je najsramotnija vrsta

smrti uop≈e. Rimljani su takvom smr≈u kaΩnjavali robove,

buntovnike i izdajnike. KriΩ je bio znak najve≈eg prezira.

Da je Isus zavrßio svoj Ωivot na kriΩu, bila je i za njegove

u√enike sablazan, velika smutnja. Da ≈e tako biti, Isus je

znao pa je na ve√er pred svoju smrt rekao apostolima da ≈e

se svi nad njim sablazniti.

U√itelj naroda, apostol Pavao, stavlja kriΩ u sredißte svojeg

propovijedanja bez obzira na to ßto je to bila za ¸idove

sablazan, a za pogane ludost. Ta njegova odvaΩnost proi-

zlazi otuda ßto je baß smr≈u na kriΩu uslijedilo Isusovo

uskrsnu≈e i spasenje ljudskog roda. Bog nije mogao ljudi-

ma bolje dokazati veli√inu svoje ljubavi, nego da je njegov

Sin umro za njihov spas baß na kriΩu.

KriΩ je postao i simbol ljudskog trpljenja uop≈e. Pa tako

govorimo da svaki √ovjek ima svoj Ωivotni kriΩ. Isus je

govorio ljudima: "Ho≈e li tko za mnom..., neka danomice

uzima kriΩ svoj i neka ide za mnom." Kao ßto je Isus po

muci kriΩa postao sli√an √ovjeku patniku, tako i √ovjek koji

"danomice uzima svoj kriΩ" postaje sli√an patniku Isusu.

Ali, kriΩ ima i jednu drugu stranu: kao ßto je po kriΩu doßla

do izraΩaja tajna BoΩje ljubavi, tako po kriΩu dolazi do

punog izraΩaja i tajna ljudske zlo≈e. Kao ßto je bio √ovjek

pokazao svoju mrΩnju prema Isusu njegovim mu√enjem i

razape≈em na kriΩu, tako √ovjek kroz svu povijest svoju

mrΩnju i prema drugom √ovjeku o√ituje tako da tog √ovjeka

mu√i i na najzvjerskije na√ine

usmr≈uje. Prisjetimo se samo protek-

log stolje≈a, kakva su se uΩasna

stradanja dogodila u vrijeme nacizma i

komunizma. Prisjetimo se i naßeg

Domovinskog rata!

Kada znademo koliko je Isus zbog

ljudske zlo≈e, a za naße dobro trpio

razapet na kriΩu, imaju≈i to pred

o√ima, mora biti i nama u naßim pat-

njama lakße i prihvatiti i podnositi patnju. Ako je Isus,

nevin i bez grijeha, trpio zbog grijeha naßih praroditelja,

grijeha svih ljudi i zbog naßih osobnih grijeha - da nam

tako otvori vrata BoΩjega Kraljevstva - onda ne zaboravi-

mo kada i mi trpimo, da je to zbog grijeha naßih praroditel-

ja, cijelog √ovje√anstva, ali i zbog naßih vlastitih grijeha. I

kad bi netko mislio da je bez grijeha, a ipak trpi, morao bi

biti svjestan da je svojim trpljenjem Isus bio pokazao svoju

solidarnost s ljudskim trpljenjem, pa trpljenje nekog √ovje-

ka treba biti i znak solidarnosti sa svom bra≈om ljudima

koji trpe.

Isus je sramotu kriΩa uskrsnu≈em pretvorio u svoje

uzvißenje i proslavu te ljudima tako pripravio spasenje.

◊ovjek po svom kriΩu postaje Isusu sli√an, jer i on preko

svojeg Ωivotnog kriΩa slijedi Isusa te prihva≈a spasenje po

Isusu mu zasluΩeno. A tako kona√no bude i on uzvißen i

proslavljen kod Boga u Isusovu Kraljevstvu.

N.N.

Kvatre◊etiri puta godißnje poboΩni puk pozivao se na molitvu

i pokoru za odre∂ene nakane, ve≈ prema vlastitostigodißnjeg doba. Danas je to gotovo nestalo, ali se

pokußava oΩivjeti novim sadrΩajima.

Bili su to dani kada su poboΩni krß≈ani molili i postili.

Obi√no su to bila tri dana u tjednu, srijeda, petak i subota,

UZVIÍENJE SVETOGA KRI¸A 14. 09.

Page 5: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 37/2009 NEDJELJA 13. RUJNA STRANA 5

◊udesno ozdravljenje u Lourdesu

LOURDES (RV) - To je Gospodinov dar koji je u√inio po svojoj

majci – tim je rije√ima biskup Francescantonio Nolé prokomen-

tirao neobjaßnjivo ozdravljenje jedne gospo∂e koja je zbog

atrofije mißi≈a od 2005. godine prikovana za bolesni√ka kolica.

Biskup je predvodio hodo√aß≈e u Lourdes, nakon kojeg je

gospo∂a Antonietta Raco, lije√ena u torinskoj bolnici, ponovno

prohodala.

Govore≈i o ozdravljenju bolesnice u razgovoru za naßu radio

postaju biskup Nolé je rekao kako je nakon lije√ni√koga pregle-

da u Torinu, profesor Chiò izjavio da medicinska literatura nika-

da nije zabiljeΩila ozdravljenja od te bolesti, stoga moΩemo re≈i

da je rije√ o izvanrednome doga∂aju – ustvrdio je biskup.

Na upit o potvr∂ivanju √udesnoga ozdravljenja, rekao je da ≈e

im profesor Chiò predati sve dokumente o povijesti bolesti, te da

≈e ih proslijediti za Lourdes. U Lourdesu ≈e ekipa stru√njaka

prou√avati s medicinskoga i teoloßkoga gledißta pristigle doku-

mente, a vjerojatno ≈e htjeti √uti √udesno ozdravljenu gospo∂u i

joß kojeg svjedoka – primijetio je biskup.

Na upit o njegovu osobnome mißljenju, rekao je kako prije

svega gaji veliko poßtovanje prema gospo∂i koja je ißla u Lour-

des a nije nißta traΩila, osim da premine u miru. Govorila je: „Ne

Ωelim svrßiti kao Welby, Ωelim da Gospodin, koji je gospodar

Ωivota, u svoje ruke uzme moj Ωivot“. TraΩila je dakle sebi i svo-

joj obitelji mir i spokoj. Naro√ito je poßtujem jer gospo∂a u

Lourdesu, nakon ßto je primila ovaj veliki dar, o njemu nije

nikome govorila: tri dana je tajila sve, a kad se vratila ku≈i u sebi

je osjetila glas: pripovijedaj o daru, obznani ga! Tada se zapitala:

o √emu trebam govoriti? Ovo nisam zasluΩila, nisam dostojna...

Tada sam joj rekao, jam√e≈i joj da je Gospodin u√inio dar ne

samo njoj nego i cijeloj zajednici te svima koji ≈e saznati za

njega; doista svi Ωivimo njegove pozitivne posljedice – kazao je

biskup i dodao kako je milosno ozdravljenje oja√alo vjeru bro-

jnih, prodrmalo savjesti mlakih i bezvoljnih. Mnogi namjeravaju

hodo√astiti u Lourdes, staviti se na raspolaganje bolesnih, a na

bolest se tako∂er druga√ije gleda govore≈i: gospo∂i je u√injeno

√udo premda nije traΩila nißta. Otkriva se besplatnost molitve,

naro√ito molitve za druge. Govore≈i pak o hodo√aß≈enju u Lour-

des, rekao je kako se otkriva veliko bratstvo u sluΩenju drugima,

to je besplatno darivanje i primanje darivaju≈i se, ne o√ekuje se

ni materijalna ni duhovna ili moralna nagrada. SluΩenje biva

nagrada – zaklju√io je biskup Nolé.

Objavljeno: 2. 9. 2009.

koji su nosili pokorni√ko obiljeΩje. Tradicija tzv. √etiriju

vremena (latinski: Quatuor tempora, odakle i naziv: Kvatre)

prvotno je bila vezana uz posve≈enje vremena na po√etku

novoga godißnjeg doba. Nesigurno je podrijetlo ovoga

poboΩnog obi√aja. Kada se ova praksa pojavila u kalendaru

Rimske Crkve, vjerojatno krajem 4. stolje≈a, govorilo se o

tri razdoblja, na po√etku ljeta, jeseni i zime, a vezano uz

Ωetvu pßenice, uz trganje groΩ∂a i uz berbu maslina. Bilo je

to "pokrß√anjenje" sli√nih svetkovina koje su ozna√avale

pogansku godinu, premda neki pokußavaju otkriti vezu i s

hebrejskim kalendarom. Papa Grgur Veliki, krajem 6. sto-

lje≈a, dodao je i √etvrto razdoblje molitve i posta, da

nazna√i po√etak prolje≈a.

Proslava √etiriju vremena obi√no se u Rimu obavljala

posje≈ivanjem odre∂enih bazilika, pa su se tako vjernici sri-

jedom okupljali u bazilici Svete Marije Velike, petkom u

bazilici Svetih dvanaest apostola, a subotom u bazilici sv.

Petra. Budu≈i da je slavljenje tih dana u pu√koj religioznos-

ti izazvalo osje≈aj sve√anosti, ali uz √uvanje pokorni√koga

obiljeΩja, proßirio se obi√aj, sve do nedavna, da se u tim

vremenima obavljaju re∂enja onih koji su se odlu√ili za

sve≈enißtvo. Srijedom bi se najavila njihova imena, petkom

bi bili predstavljeni zajednici, a re∂enja su se obavljala za

vrijeme subotnjeg bdjenja. Ovaj obi√aj, nastao je u Rimu, a

proßirio se po cijeloj Zapadnoj Crkvi.

Nakon koncilske liturgijske reforme postupno su se izgu-

bile zna√ajke kvatrenih dana, ali je mjesnim crkvama

ostavljena mogu≈nost da odaberu vlastita vremena za svoje

potrebe. Ti su dani, obi√no svedeni samo na subotu,

posve≈eni duhovnoj obnovi zajednice odre∂enim

bogosluΩjem, molitvama, djelima pokore i milosr∂a, a sve

na velike nakane Crkve i svijeta. Tako su zimske Kvatre,

pred BoΩi≈, posve≈ene krß≈anskoj dobrotvornosti (karitasu)

i zahvali Bogu za primljena dobro√instva. Proljetne Kvatre,

na po√etku Korizme, posve≈ene su pokori i obra≈enju, u

duhu tog razdoblja. Ljetne Kvatre, nakon Duhova,

posve≈ene su molitvama za posvetu ljudskog roda i za urod

zemlje, a jesenske Kvatre, sredinom rujna, posve≈ene su

molitvi za sve≈eni√ka i redovni√ka zvanja te za krß≈ansku

izgradnju mladeΩi. Sve≈enici su pozvani, u nedjelje kojima

po√inje kvatreni tjedan, vjernike podsjetiti na spomenute

nakane i potaknuti ih da se svojevoljno uklju√e molitvom i

djelima milosr∂a.

Lj. M.

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU

Ned, 13. rujna 2009 – 24. NEDJELJA KROZ GODINUPon, 14. rujna 2009 – Uzvißenja sv. KriΩa, Vißeslav

Uto, 15. rujna 2009 – BDM ¸alosna, Dolores

Sri, 16. rujna 2009 – Kornelije i Ciprijan (kvatre)◊et, 17. rujna 2009 – Robert Belarmin

Pet, 18. rujna 2009 – Josip Kupertinski (kvatre)Sub, 19. rujna 2009 – Januarije, Emilija (kvatre)

Page 6: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enik:

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvuMijo i Jagica Pußkari≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Drago i Anica Radi≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Anka Krmpoti≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $ 50

Anka Krmpoti≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $ 50

Mississauga Croatian Senior Club . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $200

Stojan Íiljeg . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Kathy Be√ki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Za CaritasNN- za gladne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $500

NN- za gladne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $500

Za svaki vaß dar od srca hvala!

ELEVATOR AND EXTENDED LOBBY

Poßtovani Ωupljani, kao ßto vam je ve≈ poznato, intenzivno se

radi na projektu za izgradnju dizala koje ≈e omogu≈iti invalidnim

i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani (o √emu se

odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranje otvorenog pros-

tora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupa uredu i crkvi, koje-

ga su arhitekti nazvali „extended lobby“. Taj korisni projekt

dakako ne moΩemo napraviti bez vaße podrßke i pomo≈i. Stoga

se obra≈am svima vama kojima ve≈ sada treba dizalo, i onima

kojima ≈e kasnije trebati (osim ako misle biti „forever young“!),

da posebnim nov√anim prilozima pomognete tu akciju, koja

predstavlja zajedni√ko dobro, a sve javne zgrade po zakonu tre-

baju imati pristup za invalidne osobe. Do mene su doßle infor-

macije da neki govore da nam to ne treba (vjerojatno zato ßto

traΩim nov√ane priloge). Hvala unaprijed na vaßim dragovoljnim

prilozima kojima potvr∂ujete osje≈aj pripadnosti ovoj zajednici

koju ne Ωelite samo koristiti nego i pomagati.

Josip, Ωupnik

MISE danas u 9:30 u Torontu i u 1:00 pm i Parku: zadnji

piknik fonda Slavonija. Od slijede≈e nedjelje redoviti rasporedmisa: 9:30 i 11:00 am.

ZAHVALJUJEM svima koji su se aktivno uklju√ili u slavlje

Male Gospe u parku proßle nedjelje. Od ulaza i mesa ostvaren je

prihod od $3,701.90 ßto ≈e pripomo≈i pla≈anju ra√una.

SASTANAK RODITELJA DJECE POLAZNIKAHRVATSKE ÍKOLEDanas nakon mise u 9:30 bit ≈e sastanak roditelja djece polazni-

ka hrvatske ßkole u dvorani radi izbora Íkolskog odbora i

ostalih informacija.

UKLJU◊ITE SE U ¸UPNE AKTIVNOSTI

Po√ela je ßkolska godina a s njom po√inju razli√ite aktivnosti u

Ωivotu Ωupne zajednice. Kvaliteta tih aktivnosti ovisi i o broju

sudionika i o voditeljima. Stoga ovim putem pozivam sve zain-

teresirane da se uklju√e kako bi nastavili i ove sezone s aktivnos-

tima. Da bismo izbjegli neugodne scene buke i galame pri-likom dolaΩenja sudionika za vrijeme trajanja sv. mise, koja

je ipak za vjerni√ku zajednicu sredißnji doga∂aj, molim da osobaodgovorna za otvaranje dvorane i okupljanje sudionika budena vrijeme (on time) kod crkve, da otvori pokrajna vrata ida tamo prima sudionike upozoravaju≈i ih da ne galame doku crkvi traje misa. Dakako da nije dopustivo ulaziti u dvo-ranu korz crkvu za vrijeme mise samo zato ßto odgovorna

osoba nije stigla na vrijeme. Nadam se da ≈e ovo funkcionirati.

Ako ne, morat ≈emo isklju√iti sve aktivnosti 15 minuta prije

mise do 15 minuta nakon mise. Bilo bi dobro da unato√ mnogim

teßko≈ama uklju√uju≈i i udaljenost roditelji u√e djecu da je vri-

jedno dolaziti na vrijeme a ne kasniti, ili pak dolaziti prerano pa

se dosa∂ivati!

Hrvatska ßkolaHrvatska Ωupna ßkola „Kardinal Stepinac“ po√inje s radom u

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 37/2009, NEDJELJA 13. RUJNASTRANA 6

E-mail: [email protected] www.torontozupa.com

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

RASPORED PIKNIKA U PARKU „FATHER KAMBER“13.09. – SLAVONIJA

Page 7: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 37/2009, NEDJELJA 13. RUJNA STRANA 7

Nedjelja, 13. rujna u 9:30 a.m.† Magdalena ÍMINTI˛

† Mile MESI˛

1:00 p.m. – Sveta misa u Parku

Ponedjeljak, 14. rujna u 6:30p.m.†

Utorak, 15. rujna u 6:30 p.m.†

Srijeda, 16. rujna u 6:30 p.m.† Ilija i Matija ÍOÍI˛

† Josip PEREÍKO god., i roditelji

◊etvrtak, 17. rujna u 6:30 p.m.†

Petak, 18. rujna u 6:30 p.m. † Stjepan ¸ALIK, god.

† Jerko ÍKARI◊I˛

† Ivo, god., Marija i Janja

MIJA◊KOVI˛

RASPORED MISA

Subota, 19. rujna u 6:00 p.m.† Ljuba BOGDANI˛

† Mile MESI˛

† Tomo RUKAVINA

† Keren SRBELJ

† BoΩica TOI˛, god.

† Jura BANDULA, god.

† Vjera PEROVI˛, god.

† Mare, Joso i Vlade

MARKOVI˛

† Tomo ZRNC i svi † iz obitelji

PUÍKARI˛ i CINDRI˛

† Anka, Bare, Mande, Marijan,

Ivan, Milan i Miko

† Janja CUKINA

Nedjelja, 20. rujna 2009 u 9:30a.m.† Margita KUMI˛

† Magdalena ÍMINTI˛

11:00 p.m. – Ωupna

subotu, 12. rujna u 9:30 am. u St. Stphen’s school. Oni koji se

nisu upiusali na kraju ßkolske godine mo≈i ≈e se upisati na prvi

dan ßkole. Dogovoreno je trajanje ßkole do 1:00 pm i unutar pro-

grama odrΩavat ≈e se i vjeronauk. Pozivam roditelje da se

uklju√e na vrijeme u rad hrvatske ßkole.

Prvopri√esniciPripravnici za Prvu sv. pri√est trebaju se prijaviti u ßkoli ili Ωupi

za pripravu i ispuniti prijavnicu koju potpisuju roditelji. Priprava

po√inje krajem rujna dok primimo sve prijave. Oko BoΩi≈a je

kasno za po√etak priprave, zato se prijavite na vrijeme (on

time!).

KrizmaniciPripravnici za sakrament sv. potvrde ili krizme (8. razred) treba-

ju se tako∂er prijaviti i ispuniti prijavnice za pripravu. Priprava

po√inje tako∂er krajem mjeseca rujna. Oko BoΩi≈a ≈e biti

prekasno za po√etak priprave.

¸upno folklorno drußtvo „Jadran“ Kroz izvorne hrvatske pjesme i plesove postanite prijatelj i

prona∂ite prijatelja u folklornom drußtvu Jadran!

Oduvijek ste Ωeljeli nau√iti kako se pleße kolo ili svira tamburi-

ca? Imate malu djecu kojoj bi dobro doßlo da imaju krug pri-

jatelja koji govore hrvatski? Vaßi tinej∂eri se dosa∂uju?

Naße u√iteljice i u√itelj svojim bogatim iskustvom i ljubavlju za

o√uvanjem hrvatskih narodnih obi√aja, pjesama i plesova √ine

svaki novi susret sa svojim u√enicima posebnim doΩivljajem.

Registracija i prva proba odrΩati ≈e se 14. i 16. rujna u 7 sati

nave√er u dvorani naße crkve u Torontu. Minimalna dobna

starost za tamburaße po√etnike je 6 godina, a za plesa√e 4

godine. Godißnja √lanarina iznosi $100 po osobi (dijetetu), a

nakon drugog dijeteta, svako slijede≈e je besplatno.

Raspored proba je slijede≈i:

Ponedjeljak:

Tamburaßka sekcija

6:45pm - 7:15pm Po√etnici tamburaßi (6 godina)

7:15pm - 8:00pm Junior tamburaßi

8:00pm - 9:30pm Odrasli tamburaßi

Plesna sekcija

7:00pm- 9:00pm Intermediate pleasa√i (12 -17 godina)

7:00pm- 9:00pm Odrasli plesa√i

Srijeda:

Tamburaßka sekcija

7:30pm-8:30pm Intermediate tamburaßi

Plesna sekcija

7:15pm-8:15pm Po√etnici plesa√i (4 -7godina)

7:15pm-8:45pm Junior plesa√i (8 -11 godina)

Do∂ite i pridruΩite nam se u o√uvanju naßih hrvatskih korijena.

Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,

upißite ih najkasnije do srijede!

MinistrantiSvaka Ωupna zajednica treba ministrante koji posluΩuju kod

bogosluΩja. Kod nas u zadnje vrijeme kao da nema ministranata.

Zato pozivam sve koji Ωele biti ministranti da se jave: da jednos-

tavno do∂u na misu i jave se da Ωele ministrirati, pa ≈emo se

okupljati na vjeΩbe i druΩenje.

MladiMladi u svakoj zajednici predstavljaju budu≈nost. O njima ovisi

ho≈e li zajednica ne samo preΩivjeti nego i aktivno djelovati.

Stoga pozivam mlade, po√evßi od ovogodißnjih krizmanika da se

aktivno uklju√e u Ωivot zajednice i okupljanje kao grupe koja ≈e

razli√itim aktivnostima pomagati zajednicu.

Dobne i interesne grupeSvaka zajednica moΩe razviti razgranatu aktivnost okupljaju≈i

ljude po dobnim ili interesnim skupinama. Neke skupine bilo bi

dobro ponovno oΩivjeti. Pozivam sve Ωupljane da razmisle o

tome i daju svoj dorpinos zajednici (ne samo promatra√ki i

kriti√ki).

Danas skupljaju kolektu: u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac,

Miljenko Barbir i Slavko Augustin

u 11:00 sati: nema miseu 1:00 PM: – Misa u parku

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Milan

Mrazovac, Dario Gabrovec i Antun Belan

u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert

Badurina i Mario ˛osi≈

Page 8: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

¸ U P A

HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083

Sve≈enik:Vl√. IVICA REPARINAC

Ωupnik

www.croatianmartyrs.ca

e-mail: [email protected]

STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 37/2009 NEDJELJA 13 RUJNA

Evo nas ponovno na po√etku joß jedne ßkolske godine!vjeronauk za prvopri√esnike i krizmanike bit ≈e 6. listopada

2009. godine. ¸upni vjeronauk vodit ≈e Ωupnik.

Slavlje prve sv. Pri√esti u naßoj Ωupi imat ≈emo 11. travnja

2010. godine.

Datum slavlja sv. Krizme naknadno ≈emo Vas obavijestiti.

Dje√ji zbor:Pjeva√ke vjeΩbe za dje√ji zbor

odrΩavat ≈e se √etvrtkom u

vremenu od 7:00 do 8:00 sati

nave√er. U Ωupnim-ßkolskim

prostorijama. ¸upni dje√ji

zbor vodit ≈e gospo∂ica

Marta Mißki≈. Pozivamo

roditelje da upißu djecu u

Dje√ji zbor. Dje√ji zbor pjeva

nedjeljom pod sv. Misom u

9:00 sati.

Ministranti:Molimo roditelje da svoju djecu upißu i u ministrantsku skupinu

i na taj na√in budu sve≈eniku pomo≈ kod euharistijskog slavlja.

Osobito pozivamo ovogodißnje prvopri√esnike da postanu

posluΩitelji kod oltara i tako aktivno nastave sudjelovati u

euharistijskom slavlju.

Lokacije ßkola na kojima ≈e se odrΩavati hrvatska ßkola odprvog do osmog razreda:Vjeronauk u ßkoli St. Sebastian po√inje 3. listopada 2009.

godine

St. Sebastian C. S.

3460 Aquinas Ave.

Mississauga

Blessed Teresa of Calcuta

1120 Runningbrook Dr.

Mississauga

O detaljima upisa za srednju ßkolu (Secondary Credit Courses)

na lokacijama Father Michael Goetz, 330 Central Parkway

West, Mississauga ili Cardinal Legar, 75 Mary Street, Brampton

molimo Vas pgledajte na www. Dpcdsb.org Adult &Continuing

Education – International Languages.

Fr Ivica Reparinac, Ωupnik

Dragi roditelji i djeco!

Nova ßkolska godina ima

za cilj da u√inite joß jedan

korak viße na putu prema

Vaßem usavrßavanju i

rastu u ßto potpuniju

osobu. Zato ≈e biti

potrebno i u ovoj ßkolskoj

godini uloΩiti veliki napor

i trud kako bi obogatili

svoj um novim spoznaja-

ma, vjeΩbali se u str-

pljivosti i prihva≈anju

obaveza te oplemenili

svoje srce dobrotom, tolerancijom i ljubavlju.

A pravi krß≈anski roditelji ulaΩu dodatni trud da njihova djeca

kroz ßkolsku godinu rastu i u vjeri i spoznaji krß≈anskog nauka

po kojem ≈e oblikovati svoj krß≈anski identitet. Stoga, nikako ne

bi smjeli zaboraviti i na VJERONAUK, kako onaj u ßkoli tako i

onaj vezan uz crkvu. A poseban naglasak kroz ßkolsku godinu

treba staviti na redovitu nedjeljnu sv. Misu.

A nas Hrvate uza sve ovo obvezuju joß neke obaveze u jednoj

ßkolskoj godini, a to je subotnja hrvatska ßkola, koju tako∂er

nikako ne bi smjeli zaboraviti. Svaki pravi hrvatski-katoli√ki

roditelj uz ostale ßkolske obaveze i sportske aktivnost, u dnevni

red svoje djece treba staviti:

1. Redovitu nedjeljnu svetu Misu kao obitelj.

2. Ako imate dijete za sakramente svete Pri√esti, Ispovijedi i

Krizme upisati ga na Ωupni vjeronauk u hrvatsku crkvu.

3. Upisati dijete u hrvatsku ßkolu.

Dragi roditelji!

Vaßa vjera u Boga i ljubav prema Hrvatskoj neka Vaßoj djeci

omogu≈i da slave Gospodina na hrvatskom jeziku u hrvatskoj

crkvi koju su gradili njihovi bake i djedovi.

Nekoliko vaΩnih obavijesti za roditelje i djecu ΩupeHrvatskih mu√enika za novu ßkolsku godinu 2009/2010.

¸upni vjeronauk:za prvopri√esnike i krizmanike odrΩavat ≈e se utorkom. Za prvo-

pri√esnike u vremenu od 7:00 do 7:45 sati nave√er. Za kriz-

manike u vremenu od 8:00 do 8:45 sati. ¸upni vjeronauk

odrΩavat ≈e se u Ωupnim-ßkolskim prostorijama. Prvi susret ili

Page 9: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 37/2009 NEDJELJA 13 RUJNA STRANA 9

Ponedjeljak, 14. rujna:† Stipe Kreßo, godißnjica

† Franjo GadΩe, i sve pokojne iz

obitelji

Utorak, 15. rujna: Sv. Misa u9:00 a.m.† Mato Horvat

† Stjepan Jurai≈, godißnjica i sve

pokojne iz obitelji Jurai≈ i

Pavlini≈

Srijeda, 16. rujna: † Kata i Nikola Markovinovi≈

† Zdravka Drma≈, godißnjica

◊etvrtak, 17. rujna:† Josip Grozdani≈, godißnjica

Za sve pokojne iz obitelji

Grozdani≈ i obitelji Zeni≈

Petak, 18. rujna:† Ivan i Mary Magaß

† Mate Bogoje

† Ante Íabi≈

† Dragica BoΩi√evi≈

† Kata i Stipe Milakovi≈, i sve

pokojne iz obitelji

† Marija, Marko i Ivana

Nova√i≈, i sve pokojne iz

obitelji

SVETE MISE KROZ OVAJ TJEDANVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

Subota, 19. rujna: Sv. Misa u6:00 p.m.† Jurica Biondi≈

† Veljko i Ana Mrzljak

† Vid Boßnjak

† Jelena Zadkovich

† Marica i Drago Ofak

† Nikola i Roza Crni≈

† Kata i Grga Laslavi≈

† Ivan ◊a√i≈

† Andjelka Oreßi≈

† Nedjeljko Mari≈

† Stjepan ¸eljeΩnjak

† Magdalena ◊epuran,

godißnjica

† Mara i Jure Boti≈

† Ivica ◊obanovi≈ i Anto Íuti≈

† Manda Jonji≈

† Josip Hranilovi≈

† Marija Drljo

† Anton Mrakov√i≈

† Mija Spaji≈, godißnjica

† Vlado Grabovac, godißnjica

† Jakov i Ika Krpan

Na Nakanu- Majci BoΩjoj

Nedjelja, 20. rujna: Sv. Misa u9:00 a.m.† Jura Bandula, i sve pokojne iz

obitelji

† Milo Bore, godißnjica

KLANJANJE PRED IZLO¸ENIM PRESVETIMU petak, 18. rujna 2009. godine od 5:00 do 7:00 sati nave√er za

duhovnu obnovu Ωupne zajednice, za obitelj i duhovna zvanja.

DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU I POKLONIMO SE PRD PRESVETIM

OLTARSKIM SAKRAMENTOM„Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto je i

Krist ljubio vas i sebe predao

za nas kao prinos i Ωrtvu Bogu za ugodan miris“. (Ef 5, 1-2)

PASTORALNI PLAN ZA ¸UPU HRVATSKIH MU◊ENIKA U 2009. GODINI

13. rujna 2009. godine. Proslava svetog Marka KriΩev√anina

1. studenoga 2009. godine: molitva za pokojne na grobljima

7. studenoga 2009. godine: Ωupni banket

15. studenoga 2009. godine: proslava svetog Nikole Taveli≈a

13. prosinca 2009. godine: Ωupna boΩi≈na ispovijed

VA¸ANA OBAVIJEST!NOVI RASPORED NEDJELJNIH SVETIH MISA

subotom u 6:00 sati nave√ernedjeljom u 9:00 i 11:00 sati prijepodne

(Nema nedjeljne svete Mise u 6:00 sati nave√er a intencije za

pokojne koji su upisani za sv. Misu

nedjeljom u 6:00 sati nave√er prebacuju se na sv. Misu

nedjeljom u 9:00 ujutro).

Klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom bit ≈e svakog petka u vremenu od 5:00 do 7:00 sati nave√er.

¸UPNE OBAVIJESTI Slijede≈e nedjelje u 9:00 sati: Jelenko Mißi≈, Mate RoΩman i

Anton Osojni√ki

u 11:00 sati: Ivica Íkacan, Hrvoje Dokuzovi≈ i Tomi

Íkara

BROJA◊I KOLEKTE:Danas: Vinko Kozina, Jozo Lu√i≈, Marija i Veronika Okrugi≈

Slijede≈e nedjelje: Kornelija Podstreleni, Ivica i Ankica Zoreti≈

i Stjepan Sori≈

DAROVATELJI

ZA CRKVU:Branimir i Emilija Modor $ 100.00

Zdenko ◊obanovi≈ $ 150.00

Antonia Klobu√ar i Sandy Mari≈ $ 300.00

Ljubica Katana $ 100.00

Adolf Crnkovi≈ $ 50.00

Mary i Tom Mrßi≈ $ 100.00

Nediljko i Neda Tomasovi≈ $ 200.00

K.U.D. ¸etva $ 40.00

Marija Juri≈ $ 60.00

IZGRADNJA CRKVE U UDBINI:Julka i Tom Nova√i≈ $ 50.00

DANAS NAÍA ¸UPA SLAVI SVETOG MARKAKRI¸EV◊ANINA HRVATSKOG MU◊ENIKA I JEDNOGOD ZAÍTITNIKA NAÍE ¸UPE. SVE◊ANA PROSLAVASVETOG MARKA KRI¸EV◊ANINA BIT ˛E POD SVE-TOM MISOM U 11:00 SATI. POD OVOM SVETOMMISOM IMAT ˛EMO I ZAZIV DUHA SVETOGA ZAUSPJEÍAN PO◊ETAK ÍKOLSKE GODINE.

NA SVIM SVETIM MISAMA IMAT ˛EMO DRUGUKOLEKTU ZA IZGRADNJU CRKVE HRVATSKIHMU◊ENIKA NA UDBINI. NA SVAKOM VAÍEM DARUUNAPRIJED HVALA.

PJEVANJEU √etvrtak, 17. rujna 2009. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩba

za Ωupni dje√ji zbor u 7:00 sati nave√er u Ωupnim-ßkolskim pros-

torijama.

◊ITA◊I: Danas: u 9:00 sati: Ivan i Rose Budißa

u 11:00 sati: Bruno Mandi≈ i Vißnja Geoheli

Slijede≈e nedjelje u 9:00 sati: Adrijana i Darlen Vißtica

u 11:00 sati: Zdenko Badjari i Vißnja Sudeti≈

SKUPLJAJU KOLEKTU:Danas: u 9:00 sati: Ivan Pavela, Josip Capan i Janko Crni≈

u 11:00 sati: Nikola Vukeli≈, Vinko Kozina i Mijo

Zoreti≈

Page 10: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

¸ U P A

PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916

Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛

Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272s.M. Smiljana Delonga s.N. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 37/2009, NEDJELJA 13. RUJNASTRANA 10

holytrinitycroatian.org E-mail [email protected]

Kako da ti zahvalim za

dane kojima me darivaß?

U svakome od njih tvoja

je ljubav preobilna i na

neslu≈ene na√ine dos-

jetljiva. Tvoji darovi,

preti√u≈i i nadopunjuju≈i

jedni druge, neizrecivo

premaßuju sve √emu bih

se mogao domisliti, sve

ßto bih mogao poΩeljeti.

Hvala ti za svaki dan

moga Ωivota. Hvala ti za

novi dan koji zapo√inje.

Htio bih u svemu

proΩivjeti dragocjenost

njegovu, u svemu se dragocjenosti njegovoj odazvati.

Stoga daj mi, o BoΩe, mo≈i da √inim svakome √asu ßto traΩiß

njime Ti.

Znam da se tvoja ljubav i kroz bol zauzima za Ωivot, za ljepotu i

sre≈u njegovu. Hvala ti za sve √ime mi govoriß, za sve ßto mi

povjeravaß. Hvala ti ßto mi vjerujeß.

Stoga daj mi, o BoΩe, mo≈i da dostojno snosim bol kojim mi

govoriß Ti.

Oslobodi me pitanja koja umaraju. Oslobodi me svega ßto zbu-

njuje korake moje, ßto zahvalnost moju stißava. Jer samo zahval-

nost otvara moje srce svemu √ime mi progovaraß.

Stoga daj mi, o BoΩe, mo≈i da ne povrijedim dostojni izraΩaj

ljubavi kojom govoriß Ti.

Hvala ti ßto me na tolike na√ine poti√eß da uporno razotkrivam

zbog √ega si poΩelio Ωivot, zbog √ega si poΩelio √ovjeka. Ti pos-

tojano nosiß povijest ljudsku. S ljubavlju si ponio i osudu nje-

govu.

Stoga daj mi, o BoΩe, mo≈i da umijem sa√uvati suze nad nesmi-

ljenim sudom ljudskim.

Ti bdijeß nad bezazlenoß≈u √ovjekove duße. Uvijek nalaziß

na√ina da dotakneß ono djetinje u zaboravljenim njezinim dubi-

nama. Hvala ti ßto sve izvodiß na dobro za djecu √ovjekovu.

Daj mi, o BoΩe, mo≈i da budem dostojan srca djeteta.

U svakome danu, u svakome susretu propitujeß √isto≈u moju,

spremnost da se u svemu odzivam poticajima tvojim. Hvala ti

ßto predano razgr≈eß nanose mojih slabosti i nedosljednosti.

Daj mi, o BoΩe, mo≈i da dostojno kajanje oΩivljuje ruke moje, a

vi dani ne odlazite prebrzo, dok se ne sporazumijemo.

Hvala ti ßto tvoja ljubav u meni obnavlja snage kada posustanem

i kada me umor moj Ωeli otrgnuti od predanosti tvojoj volji. Uz

mene si i kada moj vid, kada moja dußa ne umije uo√iti dovoljno

svjetla na putu kojim prolazim.

Daj mi, o BoΩe, mo≈i da zadrΩim vesla ßto tjeraju moj √amac k

tamnoj neizvjesnosti.

U meni i oko mene sve uvijek iznova oΩivljavaß. Hvala ti ßto me

uporno poti√eß da s tobom gradim novi svijet. Svijet koji ≈e

znati udomiti mnogovrsno sjeme tvoje ljubavi.

Daj mi, o BoΩe, mo≈i da dostojno sa√uvam nadu kojom govoriß

Ti.

Nadom svojom svjedo√im ti da ti se ni u √emu ne≈u uskratiti.

Nadom svojom govorim ti da ≈u u tvome imenu kora√ati. Hvala

ti ßto je moja nada tvoj govor mome uzdrhtalom srcu.

Daj mi, o BoΩe, mo≈i da se dostojno obra≈am danima kojima

govoriß Ti.

Ti i ßutnjom svojom, i boli neizdrΩivom briΩno govoriß. Svime

skrbiß o miljenicima svojim. I kada te ne razumijem, ti me k sebi

privijaß. Ti od mene traΩiß samo da ti dopustim da me ljubiß.

Daj mi, o BoΩe, mo≈i da dostojno zahvalim za bolove kojima

govoriß Ti.

Jer ljubav razumije da je u √ovjekov hod i nespojivo uklju√eno.

Razumije da ljubav obuhva≈a i ono ßto √ovjek naizgled ne moΩe

dose≈i. I zato ti hvala ßto tvoja njeΩnost progovara i kada sve

umukne.

Daj mi, o BoΩe, mo≈i da sa√uvam proljetne cvjetove u studenim

danima.

Hvala ti ßto mi iskazujeß beskrajno povjerenje i povjeravaß mi

najdragocjenije od svega ßto si stvorio – srce ljudsko. Sebe

samoga. Hvala ti jer time mi svjedo√iß da si me zauvijek

odabrao.

Daj mi, o BoΩe, mo≈i da dostojno primim srca koja ljubim.

Jer – na moja ≈e vrata kucati dani budu≈nosti, o kako rado bih se

dostojno odazvao svima.

Stjepan Lice

RASPORED SLU¸BI:

◊TA◊I:SUBOTA: 12. rujna: 6:00 sati: Blanka Ípehar

NEDJELJA: 13. rujna: 9:00 – Josip i Katarina Mar√inko

11:00 – Natalie Bari√evi≈ i Rosemary Lee

Molitva za novi dan

Page 11: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 37/2009, NEDJELJA 13. RUJNA STRANA 11

SUBOTA: 19. rujna: 6:00 sati: Zdenka Broz

NEDJELJA: 20. rujna: 9:00 – Michael Krpan i Ljubica Krpan

11:00 – Franjo Fabek i Branko Nemet

REDARI:SUBOTA: 12. rujna: 6:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 13. rujna: 9:00 – George Maltar i John ◊avlovi≈

11:00 – Jozo Milardovi≈ i Nedjeljko √ubeli≈

SUBOTA: 19. rujna: 6:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 20. rujna: 9:00 – Mark Krpan i Tony Jeli√i≈

11:00 – Ivan Pocrni≈ i Vilim Mesi≈

MINISTRANTI:SUBOTA: 12. rujna: 6:00 – Jurica i Adrijana Parilac, Marko

Repar i Franka Íubi≈

NEDJELJA: 13. rujna 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈, Maya

Ínjari≈

11:00 – Filip Bori√evi≈, Bruno, Lucija i Magdalena

Pari≈, Karlo, Jelena i Manda Bobinac.

DAROVATELJI:CRKVA: Ljubica Na∂en $ 200, Andrea i Antony Gußtin $100,

Ivan Krncik $60, Jurica Trutina $50, Obitelj Branko Hrenar

$50.

Za knjige siromaßnoj djeci u Hrvatskoj: Ljubica Na∂en $

200.

U KRUH SV. ANTE – Obitelj KoΩul $ 100.

KARLOVA◊KI PARK – misa: $ 527.60

UPIS U HRVATSKU ÍKOLUUpis djece u «Hrvatsku ßkolu» nastavit ≈e se svakog petka do

konca mjeseca rujna u ßkoli Pope John Paul II od 6:00 do 8:30sati uve√er. Molimo sve roditelje da ne odugovla√e sa upisom svoje djece u

«Hrvatsku ßkolu» radi opseΩnog programa koji se u toku godine

treba izvrßiti.

NB! Za sve informacije oko Hrvatske ßkole i upisa vaße djecemoΩete se obratiti na naß Ωupni ured ili √asnim sestrama.Ovo je adresa ßkole:Pope John Paul II Catholic Elementary School

2130 Kingsridge Dr Oakville, Ontario

KRIZMANICI I PRVOPRI◊ESNICI¸upni vjeronauk za krizmanike bit ≈e srijedom uve√er a za

prvopri√esnike subotom prije podne. Budu≈i da ≈e mala dvo-

rana biti zauzeta zbog radova na Ωupnoj ku≈i imat ≈emo samo

veliku dvoranu i crkvu na raspolaganju za vjeronauk i za Prelo.

OBAVIJEST UPRAVE PRELAUpis u Ωupnu folklornu grupu «Prelo» imali smo u petak 11.rujna 2009. u ßkoli Pope John Paul II od 6:00 do 8:30 sati.Zadnji dani upisa su 21. i 22. rujna u Ωupnoj dvorani.

Raspored vjeΩbanja folklora:Ponedjeljak: 14. rujna – Seniors od 6:30 do 8:30. sati uve√er

– Y. A. od 8:30 do 10:30 sati uve√er

Utorak: 15. rujna – Beginners od 6:00 do 7:00 sati uve√er

Juniors od 7:00 do 8:00 sati uve√er

Intermediates od 8: 15 do 9:30 sati uve√er

NB! Svi √lanovi Prela koji su zainteresirani nastupati u SouthAmerica neka do∂u na sjednicu koja ≈e biti u Ωupnoj dvorani

14. rujna u 8:00 sati uve√er.

Predsjednica: Nina Nikoli≈

Crkveni brak namjeravaju sklopiti 19. rujna 2009 u naßoj

crkvi: Michael Smolcic i Rozana Strancaric ( 3 )

te 25. rujna 2009. Richard Bastaßi≈ i Shobie-Katica Ramnarain

(2)

RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su redovito u 6:30 uve√er, osim ako je

druk√ije nazna√eno!

PONEDJELJAK: 14. rujna: Uzvißenje Svetoga KriΩa† Nevenka Burazin – Barbara Kali≈

Na nakanu – ob. Marko Mui≈

UTORAK: 15. rujna: Gospa ¸alosna, misa ujutro u 8:00.Za zdravlje – N. N.

Za duße u √istilißtu – Anka

SRIJEDA: 16. rujna: Kornelije i Ciprijan (kvatre)Sve≈eni√ki seminar – nema mise u Ωupi

◊ETVRTAK: 17. rujna: Robert Belarmin, misa u 7:00 uve√er† Nevenka Burazin – Ante i Tomislav Kegalj

† Franjo Vu√ak – supruga i djeca

PETAK: 18. rujna: Josip Kupertinski (kvatre)† Í≈epo Jerini≈ – ob. Íubi≈

† Nevenka Burazin – Ivica i Matilda Pehar

SUBOTA: 19. rujna: Januarije (kvatre), misa u 6:00 uve√er † Ivan Ilijani≈ – Ankica Íoßtari≈

† Nevenka Burazin – ob. Ljubo Ljubi√i≈

† Ante i Ana Te√i≈ – ob. Te√i≈

† Dragica Putica – sin Mate i ob.

† Marija Papaj – ob. Ljubica Peri≈

† Barbara Kufrin – ob. Smetko

Svi † iz. ob. Bara≈ – Ljubica Na∂en

Svi † iz ob. Mandari≈ – ob. Vice Burazin

Svi † iz ob. Burazin – ob. Vice Burazin

Na nakanu – Ljubica Peri≈

NEDJELJA: 20. rujna: 25. Ned. K.G., Andrija Kimi9:00 sati: † Mato Bogoje – ob. Bogoje

† Nevenka Burazin – ob. Mirko Husnjak

† Ivan Ilijani≈ – Nikola Cukina

† Anka He≈imovi≈ – Dane Jurißi≈

† Ivan Broz – Sofija Pavlovi≈

† Nikola i Barka Íubaßi≈ – ob. Denis Ivan√i≈

† Slavko Bara≈ – Ljubica Na∂en

11:00 SATI – MISA ZA ¸UPLJANE

Svakog √etvrtka od 6:00 do 7:00 sati nave√er je klanjanje

u naßoj crkvi. Nakana klanjanja je za sve≈eni√ka i

redovni√ka zvanja. Do∂imo i molimo se na tu nakanu.

Nakon klanjanja slijedi sv. Misa u 7:00.

Page 12: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • …stao odvra≈ati. Gospodine to se tebi ne smije dogoditi. Isus se tada glasno otresao na Petra da su svi √uli: ”Nosi se od mene, sotono,

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"13. rujna 2009.

STRANA 28

Trebaju li Hrvatskoj izvanredni izbori?

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 37/2009, NEDJELJA 13. RUJNA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: [email protected]

Ivan Mikleni≈

U novije vrijeme, a osobito od prvoga rebalansa drΩavnoga

prora√una, iz redova opozicijskih stranka ne prestaje u√estalo

prizivanje izvanrednih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.

Razumljivo je da su opozicijske stranke nestrpljive i Ωeljne vlasti,

da se sluΩe i oßtrijom retorikom s obzirom na postoje≈u recesiju,

da se relativno √esto umjesto ozbiljnom politikom bave poli-

tikantstvom, ipak name≈e se pitanje: Jesu li to dovoljni razlozi za

prizivanje izvanrednih parlamentarnih izbora i ßto bi zapravo

izvanredni parlamentarni izbori mogli donijeti Hrvatskoj?

Izvanredni parlamentarni izbori jedan su od legitimnih oblika

smjene vlasti u demokratskoj drΩavi, doga∂aju se kad se ispune

ustavni i zakonski uvjeti te, po sebi, ne predstavljaju poseban

potres za drΩavu u kojoj se dogode. I u Hrvatskoj, koliko god u

njoj bila nesavrßena i nerazvijena stvarna demokracija, izvanredni

parlamentarni izbori bili bi mogu≈i kad bi bili ispunjeni ustavni i

zakonski uvjeti i to ne bi trebalo ni po √emu biti katastrofalno za

Hrvatsku. Ovoga √asa u Hrvatskoj nipoßto nisu ispunjeni ni

ustavni ni zakonski uvjeti za izvanredne parlamentarne izbore pa

se njihovo prizivanje nimalo ne √ini vjerodostojnim ni primjeren-

im.

Dok su ustavne odredbe preteΩno mrtva slova na papiru, ni

redoviti ni izvanredni parlamentarni izbori ne mogu dati pravo

rjeßenje za ispravno generalno strateßko usmjeravanje Republike

Hrvatske. Poteßko≈e kroz koje sada prolaze hrvatski gra∂ani

(pla≈aju≈i povißeni PDV, a mnogi zaposleni i otkidaju≈i od svojih

pla≈a), poteßko≈e na koje nailaze pojedine privredne grane, kao i

poteßko≈e koje poga∂aju korisnike drΩavnoga prora√una, nisu

posljedica tek svjetske ekonomske krize ili tek neprimjerenog

rada sadaßnje ili proßle koalicijske Vlade, ve≈ su posljedica gener-

alno neadekvatnog strateßkog usmjeravanja Republike Hrvatske.

Na to generalno strateßko usmjeravanje Hrvatske, koje sve jasnije

o√ituje svoje prevelike slabosti, utjecali su mnogi faktori, kako

doma≈i tako vjerojatno i inozemni. Od doma≈ih faktora na gener-

alno strateßko usmjeravanje Hrvatske nipoßto nisu presudno utje-

cali samo pobjednici prvih vißestrana√kih izbora - to se najbolje

vidi po tome ßto je samo djelomice ostvaren program izvornog

HDZ-a - ve≈ su na djelu bili i sada su brojni skriveni centri mo≈i,

umreΩene interesne ideoloßko-politi√ke grupe, interesne gospo-

darske grupe i drugi mo≈nici koji Hrvatsku trebaju samo za ost-

varenje svojih interesa, kao i grupacije koje nisu Ωeljele niti danas

Ωele ikakvu samostalnu, a osobito ne prosperitetnu ili jaku

Hrvatsku. Utjecaj inozemnih faktora na svaku drΩavu, a osobito

malu, u suvremeno doba objektivno je ve≈i nego ßto je bio utjecaj

kolonijalnih sila na svoje kolonije, premda se to krije i premda to

niti jedna od utjecajnih drΩava ili utjecajnih centara mo≈i nikada

ne≈e javno priznati. U Hrvatskoj je taj utjecaj izvana najprepoz-

natljiviji po oslanjanju tih me∂unarodnih snaga na komunisti√ke

kadrove koji su se presvukli u liberalisti√ke kapute, infiltrirali se u

sve politi√ke stranke i sve segmente hrvatskoga drußtva, a kojima

Hrvatska, ni sudbina hrvatskoga naroda ili cijele hrvatske nacije,

nikada nije bila na srcu.

Otvoreno govore≈i, postoje snage, kako u zemlji tako i izvan

nje, koje proteΩiraju≈i svoje interese, ne Ωele jaku, prosperitetnu i

zadovoljnu Hrvatsku, pa te snage sve √ine da bi Hrvatska bila ßto

slabija, ßto ovisnija o drugima, sa ßto nezadovoljnijim i nesretni-

jim stanovnißtvom. To je glavni korijen i glavni razlog sadaßnjega

generalno neadekvatnog strateßkog usmjeravanja Republike

Hrvatske. To je razlog da u Hrvatskoj nikada nije bilo ni

ozbiljnog pokußaja da se definiraju nacionalni ciljevi, da se

postigne politi√ki konsenzus o temeljnim hrvatskim nacionalnim

interesima primjerenim i hrvatskom identitetu i hrvatskim resursi-

ma. To je i glavni razlog da je svako malo osobito na medijskom

udaru Katoli√ka Crkva u Hrvatskoj koja uporno u svim (ne)vre-

menima ostaje u sluΩbi op≈ega dobra hrvatskoga naroda i u koju

se ne mogu tako lako infiltrirati snage koje ne Ωele dobro

Hrvatskoj. To je razlog da su u Hrvatskoj politi√ke stranke kon-

cipirane i upravljane po modelu komunisti√ke partije, ßto u njima

ne mogu napredovati kompetentni i patrioti ve≈ poslußnici, ßto se

svjesno ko√i svaki pokußaj stvarne demokratizacije u njima. To je

i glavni razlog ßto Hrvatska ima izborni sustav po kojem bira liste

a ne odre∂ene osobe i ßto de facto bira√i nemaju nikakvog meha-

nizma nadzora ili postizbornog utjecaja na one kojima su dali svoj

glas...

U takvim okolnostima zasada Hrvatskoj ne pomaΩu ni

redoviti parlamentarni izbori, ni predsjedni√ki i lokalni (djelo-

mi√no) neposredni izbori, pa je velika iluzija da bi mogli ißta

nabolje promijeniti izvanredni parlamentarni izbori. Osim toga,

treba otvoreno re≈i da ni sama vlada, bez obzira tko je √inio, ne

moΩe sama, svojim autoritetom, posti≈i i ostvariti ispravno, legal-

no i legitimno, za stvarno dobro hrvatske nacije, generalno

strateßko usmjeravanje Hrvatske. Tim pitanjem duΩni su se vrlo

ozbiljno pozabaviti svi segmenti hrvatskoga drußtva: od politi√kih

stranka, udruga civilnoga drußtva, intelektualaca do posljednjega

gra∂anina, osobito gra∂anina vjernika. Pri traΩenju optimalnoga

generalnog strateßkog usmjeravanja Hrvatske nije potrebno otkri-

vati toplu vodu ve≈ je potrebno krajnje ozbiljno i dosljedno uzeti

Ustav Republike Hrvatske i na svim razinama drußtvenoga Ωivota

oΩivotvoriti njegove odredbe. A dok su ustavne odredbe preteΩno

mrtva slova na papiru, ni redoviti ni izvanredni parlamentarni

izbori ne mogu dati pravo rjeßenje za generalno strateßko usmjer-

avanje Republike Hrvatske.