Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije
-
Upload
tomislav-lauric -
Category
Documents
-
view
256 -
download
18
description
Transcript of Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije
![Page 1: Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061316/5695cf941a28ab9b028eaae4/html5/thumbnails/1.jpg)
UVOD U LEKSIKOLOGIJU
Leksem – oblik riječi koji predstavlja skup svih svojih značenja i gramatičkih oblika
npr. riječ – sva značenja i svi padežni oblici jednine i množine
Leksik – skup svih leksema jednog jezika
Leksikologija – grana jezikoslovlja koja proučava i opisuje leksik
Riječi se po stupnju određenosti svoga značenja dijele na:
- punoznačnice (imaju i leksičko i gramatično značenje)
- imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi
- nepunoznačnice (imaju samo gramatičko značenje)
- prijedlozi, veznici, usklici i čestice
NAPOMENA: zamjenice su nepunoznačne, ali mijenjaju imenice i pridjeve pa tu spadaju
Leksičko značenje riječi – to značenje upućuje na predmet ili pojam izvan jezika
(npr. maslina – drvo/plod)
Gramatičko značenje riječi – kada riječ služi za uspostavu gramatičnih odnosa
među punoznačnim riječima (npr. o maslini – L, jd, ž. rod)
LEKSIKOLOGIJA:
U užem smislu proučava i opisuje leksik nekog jezika:- leksička semantika
- tumači prirodu riječi i određuje njezino leksičko značenje- značenje može biti osnovno i preneseno
- bavi se i tumačenjem odnosa među riječima (antonimi, sinonimi, homonimi)- leksikologija proučava i raslojenost jezika:
- vremensku (aktivni, pasivni i leksik na prijelazu)- područnu (mjesni govor, regionalni govor, dijalekt)- funkcionalnu (funkcionalni stilovi)
U širem smislu leksikologija obuhvaća:- posuđivanje riječi iz drugih jezika- onomastiku – znanost o imenima- frazeologiju – znanost o frazemima- tvorbu riječi – znanost o tvorbenim načinima- lekskografiju – znanost o sastavljanju riječnika
![Page 2: Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061316/5695cf941a28ab9b028eaae4/html5/thumbnails/2.jpg)
JEZIČNI ZNAK
Prirodu jezičnog znaka čini izraz (označitelj) jezičnog znaka i sadržaj (označenik) jezičnog znaka. Sam imenovani predmet pripada izvanjezičnoj zbilji.
Proizvoljnost (arbitrarnost) – drugačiji izraz za istu riječ na drugom jeziku
Jezični znak NIJE isto što i riječ (jez. znak mogu biti i sintagme: pravila igre, medeni mjesec...)
Leksičko značenje – značenje koje se veže uz neku riječ.
Semantika – znanost koja proučava sadržajnu stranu (značenje) jezičnog znaka
Semiologija – znanost koja proučava znakove i znakovne sustave, te ulogu znakova u društvu
![Page 3: Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061316/5695cf941a28ab9b028eaae4/html5/thumbnails/3.jpg)
JEDNOZNAČNOST I VIŽEZNAČNOST RIJEČI
Jednoznačne riječi – one koje imaju samo jedno značenje (imenica, laž, ožujak)
Višeznačne riječi – riječi kod kojih je jednom izrazu pridruženo više sadržaja (puž, krug)
Svako značenje može se raščlaniti na značenjske sastavnice
Riječi imaju svoje doslovno značenje, a sve češće i preneseno.
Nova značenja najčešće nastaju metaforom i metonimijom.
METAFORA:
- stilska figura koja preneseno značenje gradi na temelju neke zajedničke osobine, na sličnosti
- ta se vrsta metafore naziva stilska (individualna) metafora (jer je i stilska figura u književnosti)
- vrsta metafore s kojom se susrećemo u svakodnevnoj komunikaciji naziva se leksička
(kolektivna) metafora (primjer je poljski ili računalni miš)
- neke metafore se toliko često upotrebljavaju u jeziku da se ni ne smatraju metaforama. Takvu vrstu
metafore nazivamo okamenjene (leksikalizirane) metafore: Primjeri su jagodica prsta, list noge,
zebra na cesti, noga stola, virus na PC-u
METONIMIJA:
- to je preneseno značenej utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru
- primjeri:
- popio sam tri flaše pive (ne flaše, nego tekućine iz flaša)
- Čitam Krležu. (ne Krležu, nego njegovo djelo)
- Jedem pile. (ne pile, nego piletinu/pileće meso)
- Pojest ću jabuku. (ne jabuku jer to je stablo, već plod jabuke)
ZNAČENJA RIJEČI:
Osnovno (glavno) značenje – osnovni sadržaj, prvo značenje. (npr. jezik – dio organizma)
Izvedeno (sporedno) značenje – prošireni sadržaj, izveden iz osnove na temelju neke zajedničke
osobine ili asocijacije (npr. vrat kao dio violine, jezik kao hrvatski/njemački jezik)
Neutralno (denotativno) značenje – izravno upućuje na imenovani pojam (mrak – nedostatak svjetla)
Obilježeno (konotativno) značenje – značenje ne mora biti jednako za sve govornike (mrak – cool)
Vrste konotativnog značenja:
- podruštvljeno (socijalizirano) značenje – jednaka asocijacija kod većine govornika
npr. zec = plašljiva osoba
- individualno (okazionalno) značenje – ako konotacija ovisi o kontektstu (često u pjesmama)
SAŽETAK str. 22. i 23.
![Page 4: Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061316/5695cf941a28ab9b028eaae4/html5/thumbnails/4.jpg)
ZNAČENJSKI ODNOS MEĐU RIJEČIMA
Hiperonimi i hiponimi:
- odnos u kojoj je jedna riječ nadređena drugoj je hiperonimijski-hiponimijski odnos
- nadređenica (hiperonim) riječ koja obuhvaća sadržaje podređenica
(npr. biljka je hiperonim za hrast, bukvu, jelu, ružu)
- podređenica (hiponim) je suprotno od reda iznad (lav i pas su podređeni riječi životinja)
- supodređenice (kohiponimi) - riječi koje su podređene zajedničkom hiperonimu (lav, mačka)
![Page 5: Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061316/5695cf941a28ab9b028eaae4/html5/thumbnails/5.jpg)
ANTONIMIJA
Antonimi – riječi suprotnog značenja (visok – nizak, dug – kratak, duboka – plitka)
U antonimnom odnosu mogu se nalaziti:
- imenice (govor – šutnja)
- glagoli (govoriti – šutjeti)
- pridjevi (pričljiv – šutljiv)
- prilozi (brzo – polako)
- prijedlozi (u – iz)
![Page 6: Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061316/5695cf941a28ab9b028eaae4/html5/thumbnails/6.jpg)
![Page 7: Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061316/5695cf941a28ab9b028eaae4/html5/thumbnails/7.jpg)
SINONIMIJA
Sinonimija je pojava potpunog ili djelomičnog poklapanja značenja riječi različitih izrazaSinonimi su riječi ___________ izraza, a ____________ ili ___________ značenja. Sinonimi uvijek pripadaju istoj vrsti riječi. Ako sinonimi imaju isto značenje onda su to istoznačnice. Ako imaju slično značenje, onda su to bliskoznačnice. To mogu biti i riječi istog značenja, ali različite upotrebe (majka – mama).Ako postoje dva sinonima, onda oni čine sinonimni par. Ako ih je više od dva, to je sinonimni niz.
![Page 8: Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061316/5695cf941a28ab9b028eaae4/html5/thumbnails/8.jpg)
HOMONIMIJA
Homonimija je odnos riječi koje imaju isti izraz, ali različito značenje. Riječi koje se nalaze u takvom odnosu su homonimi. Homonimni par su ________ riječi istog izraza, a različita sadržaja.
Razlikovati homonimiju i višeznačnost!!! (vižeznačnost = polisemija)
Kada jedna riječ ima dva ili više različitih značenja to je polisemijaKada dvije različite riječi imaju isti izraz, onda je to homonimija (kosa može biti alat, ali i vlas)
Razlikovati homofone i homografe (odnosi takvih riječi su logično ____________ i _____________)
Homofoni (istozvučnice) riječi različita značenja koja se isto izgovaraju, različito pišu (Rijeka-rijeka)Homografi (istopisnice) riječi različita značenja koje se isto pišu, različito izgovaraju (luk i luuuuk)