Hrvatski - Djela Na Eseju

7/31/2019 Hrvatski - Djela Na Eseju

1/29

PATNJE MLADOG WERTHERA

Johann Wolfgang Goethe (1749.-1832.)- glavni predstavnik pokreta Sturm und Drang

- tvorac weimarske klasike

ROMANTIZAMKnjievnopovijesno razdoblje:

- javlje se krajem 18. st., a punu afirmaciju doivljava od 1800. do 1840. g.- prva moderna knjievna epoha

Kontekst:- Francuska revolucija, Napoleonova osvajanja, nacionalni pokreti- opa drutvena melankolija kao posljedica razoaranja u suvremene drutvene

vrijednosti

- razoarani pojedinac osjea nesklad izmeu sebe i svijeta, izdvaja se od drutva i traimir u prirodi

- romantiar je proet svjetskom boli (osjeaj tuge i malodunosti zbog nesklada ideala istvarnosti) koja raa kult patnje

Romantiarske teme- osobne preokupacije (intima, ljubav)- buntovnitvo i odmetnitvo- priroda (egzotini pejsa)- mistine i okultne teme-

nacionalne teme (povijest i folklor)Romantiarska poetika:- umjetnik kao genijalni nadahnuti pojedinac- kult osjeaja- subjektivizam- sloboda knjievnog izraza: prodor lirskoga u epiku i dramu (epistolarni roman, roman u

stihu)

KOMPOZICIJAObraanje izdavaa itatelju (pripovjeda u 3. licu):izvjeuje itatelja o autentinostipisama i trai od njega suosjeanje za Werthera

PRVI DIO: svibanj 1771. - rujan 1771. (pripovjeda u 1. licu)Vrijeme radnje: proljee, ljetoSadraj: Werther je doputovao u provincijski gradi kako bi sredio neke obiteljske poslove.U idilinoj prirodi provodi sretne trenutke. Na seoskom plesu upoznaje Lottu i fatalno sezaljubljuje. Lottin je zarunik Albert na putu, a Werther nastoji to vie vremena provoditi unjezinu drutvu. Nakon Albertova povratka i zajednikih druenja Werther je odluiootputovati kako bi zaboravio Lottu.


2/29

DRUGI DIO: listopad 1771. - prosinac 1772. (pripovjeda u 1. licu)Vrijeme radnje: uglavnom jesen i zimaSadraj: Werther se nakon odlaska zaposlio, ali i u novoj je sredini nezadovoljan. Na posludoivljava neugodnost zbog pripadnosti niem, tj. graanskom staleu te odluujenapustiti slubu. ezne za Lottom i vraa se u Wahlheim iako zna da se ona umeuvremenu udala za Alberta. Pokuava to vie vremena provoditi s njom, ali uvia da

je Lotta podvojena izmeu odanosti muu i svojih osjeaja prema Wertheru. Nesretanzbog nemogunosti ostvarenja svoje ljubavi, Werther je poinio samoubojstvo.

WERTHER - ROMANTIARSKI LIK- osjeajan mladi intelektualac (predimenzionirana osjeajnost)- umjetnik; idealist; plemenit- neprilagoen drutvu: kada naie na prepreke (problem), povlai se u svoj svijet- esto patetian u izjavama i djelovanju- pesimistian, autodestruktivan

Verterizam - pojava koja oznauje svjetonazor i ivotni stil po uzoru na lika mladogaWerthera

VRSTA- epistolarni roman (roman u obliku pisama)

STIL- emocionalan, proet lirizmom, patetian, retorian

Ljubav

- za romantiare je ona najsvetije duhovno stanje, stapanje dua, oitovanjeboanskoga u duama ljudi. Jedino ljubav ini ovjeka potrebnim na ovom svijetu,izjavljuje Werther. Ipak, ona je esto fatalna i ne doputa kompromis. Romantiarska jevizija ljubavi tragina.

U Patnjama mladoga Werthera u liku glavnoga junaka isprepleu se tri romantiarsketeme:

LJUBAV PRIRODA UMJETNOST


3/29

ANTIGONA

Sofoklo (496.-406. g.pr.Krista) -prikazuje ljude kakvi bi trebali biti.

ANTIKAKnjievnopovijesno razdoblje:- od 8. st. pr. Kr. (Homer) do 476. g. (pad Zapadnog Rimskog Carstva)

Klasino razdoblje (oko 450. g.pr.Krista - 323. g.pr.Krista)Atena je kulturno i politiko sredite. U sreditu je knjievnoga stvaralatva ovjek, a djelase bave aktualnim i opeljudskim problemima. Dominiraju dramske vrste tragedija ikomedija).

Grka tragedija- Teme su uglavnom iz mitova.

- Likovi su mitoloki junaci visokih moralnih naela koji slijede svoje uzviene ideale, aliupravo to ih vodi u propast. Dakle, tragedija ima tragian zavretak ne zato to jetragiki junak neto skrivio, nego zato to je djelovao u skladu sa svojim naelima. U tomje njegova tragika krivnja.- Trema se obrauje uzvienim stilom.- Cilj izvoenja tragedije jest katarza tj. proienje osjeaja kod gledatelja. Do katarze

dolazi jer gledatelj proivljava s likovima sve to se zbiva na sceni te tako postaje bolji iplemenitiji

Znaajke tragedije

tragiki junak tragika krivnja tragian zavretak uzvien stil

Eshil - Uvodi drugoga glumca.Sofoklo - Uvodi treega glumca.Euripid

AUTOR- uvodi treega glumca, a time omoguuje sloeniju radnju- lik je idealiziran, ali ima i ljudske mane - neodlunost, patnju

KONTEKST- antika- grka knjievnost- tragedija- dionizijske sveanosti


4/29

KNJIEVNOTEORIJSKI POJMOVI- tragedija- likovi- dramski sukob- kompozicija

- dijalog- monolog- katarza

LIKOVI- Antigona- Kreont- Izmena- Tiresija- Hemon- Euridika- zbor/kor staraca

DRAMSKA RADNJA (kompozicija)Uvod: U dijalogu Antigone i Izmene vidljiva je Antigonina odlunost da prekri Kreontovunaredbu i pokopa brata PolinikaZaplet: Straari dovode Antigonu pred Kreonta.Kulminacija: Antigona se ne boji Kreonta i smatra da je ispravno postupila. Kreontnareuje da ju ivu zazidaju. Hemon moli oca da odustane od kazne, ali Kreont to ne eli.Peripetija: Tiresija upozorava kreonta da se bogovi ljute zbog njegovih odluka

(nepokopan Polinik, zatvorena Antigona) i Kreont ga odluuje posluati.Rasplet: Glasnik objanjava to se dogodilo u grobnici: Antigona se objesila, Hemon seubio. Nakon te vijesti ubija se Euridika. Kreont ostaje sam.

DRAMSKI SUKOB- boanski zakoni (Antigona) i ljudski zakoni (Kreont)- Antigona kao tragika junakinja: njezina tragina krivnja vodi ju u smrt- Kreont kao vladar koji se postavio iznad boanskih zakona i zato mora biti kanjen

AKTUALNOST DJELA- altruizam- rtvovanje za blinje- pojedinci koji se postavljaju iznad (nepisanih, ali moralnih) zakona


5/29

KRATKI IZLET

Antun oljan (1932. - 1993.)

DRUGA MODERNAKnjievnopovijesno razdoblje:

- 1952. - 1969. g.

Proza u trapericama:- naziv za popularnu prozu koja nastaje ezdesetih godina prologa stoljea kao opreka

intelektualistikoj prozi

Obiljeja:- prikazivanje generacije mladih, inteligentnih ljudi bez ciljeva, planova i sigurne budunosti

- nezadovoljni su svijetom, ne priznaju drutvene vrijednosti- ograuju se od malograanske kulture koju doivljavaju kao kulturu odraslih- sveznajui pripovjeda zamjenjuje se nepouzdanim pripovjedaem koji pripovijeda u 1.

licu- u jezik se unosi sleng, kolokvijalni urbani govor i dijalekt

TRI TEMATSKA PLANA ROMANA- roman s egzistencijalistikom temom- roman o izgubljenoj generaciji (model proze u trapericama)-

politika alegorijaEGZISTENCIJALISTIKA SIMBOLIKA

- putovanje - potraga za identitetom, traenje smisla ivota- prepreke na putu - ivotni problemi, odluke i izbori- kruno gibanje - uzaludnost ivota- kratki izlet - ivot

LIKOVI- pripovjeda: mladi novinar, sudionik ekspedicije, predstavnik umorne mladosti- Roko

- ostali lanovi ekspedicije- stari fratar

KOMPOZICIJA- uokvirena pripovjedaevim razmiljanjima o Roku- kronoloki prati tijek ekspedicije i slijedi model pikarskoga romana

VRSTA- egzistencijalistiki roman (s elementima drugih proznih modela)


6/29

ANALIZE:

Naslov romana

Za druge, znao sam, nema vie pravog povratka. Nisu se imali kamo vratiti, ostavljeni ubespuu, izgubljeni. Za njih vie nita nije moglo poeti iz poetka, kao ni za ovog fratraovdje, na kraju puta, ostaje da umre. Ovo to je za Roka bio samo kratak izlet, za njih jebilo konano putovanje nakon kojeg se ne putuje vie.

... ovdje kretanje, osvajanje prostora, postaje samo sebi svrhom, upravo poputbesmislena ali upornoga kotrljanja kamena uz brijeg Camusovu Sizifu. (Kreimir Nemec)

Sve je u izletnikoj pustolovini oljanove male skupine od poetka bilo promaeno iapsurdno, ali kao da je bilo neizbjeno, sudbinski predodreeno. To vijugavo traganje zaneim neodreenim djeluje poput sna i zapravo je projekcija egzistencijalne strepnje ineuhvatljivosti ljudske egzistencije. (...)

Krajnji ishod pustolovine nije nimalo ohrabrujui: kretanje se zapravo odvija uzaaranom krugu, pitanja o smislu ostaju bez odgovora, a na kraju puta/ivota eka nasnitavilo. (Kreimir Nemec)

Panika i apatija su Prokrustova postelja na kojoj se raspinje duh moje generacije - kaeprvoosobni pripovjeda na jednome mjestu u romanu i tako ulazi u bit problema umornemladosti koja nije sposobna nijednog trena ivjeti u emocionalnoj stabilnosti i duhovnojravnotei. Njoj je eskapizam imanentan, pa zato i ovdje kao u Izdajicama, nije vaan ciljnego sam proces kretanja. (Kreimir Nemec)

Lutanje - alegorijsko traganje za identitetom i osobnom slobodom

(...) i vidio sam jasno, sve jasnije, da je svijet u koji sam stigao isti onaj svijet iz kojegsam krenuo, vidio sam da stojim na rotoru krajolika, u samom sreditu kruga, i shvatiosam da nisam nigdje drugdje nego na svome mjestu. I to sam drugo mogao nego da gaprihvatim? to mi je, nakon svega, preostalo? Pognuo sam glavu i zakoraivi u krajolikprihvatio sam kamenu stazu pod nogama (...), prihvatio sam cijeli taj dobro poznati,banalni, jalovi krajolik koji mi je bio pred oima sve otkako smo krenuli na ovaj pohod.

BIJEG


7/29

Milutin Cihlar Nehajev (1880. - 1931.)

MODERNISTIKA PROZA- javlja se kao odgovor na realistiku poetiku objektivnoga pristupa temi i knjievnika kao

analitiara drutvenih zbivanja- u knjievnost se uvodi subjektivizam- pisci se bave psihologijom junaka- junak nije vie samo drutveno ve i duhovno, intelektualno bie- teite se prebacuje s vanjskoga svijeta na unutranje proivljavanje lika

U sreditu su uglavnom likovi intelektualaca. To su pasivni pojedinci koji se ne uklapajuu drutvenu sredinu, zaokupljeni su svojim unutranjim ivotom, a uglavnom zavravajutragino.

Dezintegracija realistike proze:- fabula vie nije primarna- prevladavaju opisi stanja likova (psihologizacija)- impresionistiki pejsa - psiholoko stanje lika predstavljeno je slikom pejsaa

Stilska obiljeja:- defabularizacija- psiholoka analiza- unutranji monologAutorsko pripovijedanje na mnogim se mjestima prekida monolozima glavnoga lika,

pismima, ulomcima dnevnika.

Bijeg je roman lika. U njegovu je sreditu sudbina ure Andrijaevia, intelektualcakoji zavrava tragino u sukobu sa sredinom, ali i sa samim sobom.

Osnovni se sukob smjeta unutar lika, napetost je u samom karakteru, u njegovojunutranjoj slojevitosti. Svekoliki svijet promatra se iznutra, kroz optiku samo jednog lika.


8/29

Sadraj romana predstavlja unutarnju analizu ure Andrijaevia, traenje odgovora napitanje to je dovelo do njegova sloma.

U trenucima kada treba donijeti vane ivotne odluke, kada se od njega oekuje akcija,Andrijaeviu nedostaje volje i energije i on se preputa snatrenju i kontemplaciji.

Budui da je Andrijaevi poraen i prije nego to je poela radnja, preostaje jo samoodmatanje filma: autoanaliza, traenje uzroka propadanja, prekapanje po prolosti,misaona aktivnost.

Kao literarni tip Andrijaevi i nije neka novost: on je samo modernizirana varijantasuvinog ovjeka, lika koji je tematiziran u brojnim ruskim romanima 19. stoljea. Rijeje o talentiranim sanjarima, ljudima znaajna intelektualnog potencijala, ali koji zbogimanentnih slabosti nisu dorasli problemima praktinog ivota i zahtjevima sredine ukojoj djeluju. Njihova je osnovna znaajka pasivnost, preosjetljivost, egoizam,neurotinost, nesposobnost konformistike socijalizacije, predisponiranost za poraz.

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

Miroslav Krlea (1893. - 1981.)


9/29

Roman Povratak Filipa Latinovicza (1932.) prvi je moderni hrvatski roman. U njegovu jesreditu lik slikara Filipa Latinovicza koji se nakon mnogo vremena vraa u rodni grad upotrazi za vlastitim identitetom.

Pripovjedna proza Miroslava Krlee:

Novele:- Hrvatski bog Mars- Novele

Romani:- Tri kavalira gice Melanije- Povratak Filipa Latinovicza- Na rubu pameti- Banket u Blitvi- Zastave

POVRATAK

- djetinjstvo - majka; Karolina; bordel; stari oslikani paravan- zaviaj - rodni grad; Kostanjevec; Panonija

UMJETNOSTPromatrajui svijet oima slikara, Filip naglaava vanost boje u doivljavanju svijeta: elina slikarskom platnu izraziti slikarski doivljaj svijeta kao simultanitet ovjekove svijesti(sliku, zvuk). U romanu se nalaze brojne digresije o slikarstvu, uporabi boje, pristupu temiiz pozicije umjetnika. Stoga se Povratak Filipa Latinovicza moe odrediti kao roman oumjetniku i umjetnosti, ime se uklapa u tradiciju europskoga romana 1. polovice 20. st.

EGZISTENCIJALNA TEMA (traganje za vlastitim identitetom)Otuenje, ivana rastrojenost, kriza identiteta, raspad svih vrijednosti, razoaranjeeuropskom kulturom i civilizacijom, umjetniko klonue - to je duhovni prtljag s kojim seLatinovicz vraa iz svijeta ne bi li, u ponovnom kontaktu sa zaviajnom podlogom ioivljenim uspomenama iz djetinjstva, akumulirao novu ivotnu i umjetniku snagu. Zatose i moe rei da je slikarev dolazak u rodni kraj povratak fiziki i povratak psihiki: bijegod civilizacije velikih sivih gradova i sentimentalna potraga za izgubljenim uporitem,ivotnom neposrednou i svjeinom prvih emocija. (Kreimir Nemec)

LIKOVIMajka, Boboka

- slini likovi- naglaena tjelesnost- psihoanalitiki pristup

Postupci Baloanskoga motivirani su bioloki: on rtvuje svoju graansku egzistenciju iodrie se svega zbog otkria tjelesnoga. Njime vladaju animalni nagoni koji kulminiraju uzavrnici romana.

FILIP- povratak nakon 23 godine

- doivljaj zaviaja- odnos prema tjelesnom- majka


10/29

U sreditu je romana Filipova svijest: on je hipersenzibilan intelektualac, umjetnik, ovjekkojega mui tenja za samospoznajom. Osjeaj egzistencijalne tjeskobe oduzima mu moumjetnikoga izraavanja. Sav je u suprotnostima: u njemu se sukobljavaju tjelesno iduhovno, umjetniko i racionalno, primitivno i civilizacijsko.

Kiryales (Filipov alter ego, njegova podsvijest): Svaku Filipovu misao utemeljenu naumjetnikom doivljaju svijeta Kiryales rui logikom racionalne svijesti.

KOMPOZICIJARoman se sadrajno moe podijeliti na dva dijela:

- u prvom dijelu dominira retrospekcija (povratak u prolost)- u drugom dijelu prikazuje se kostanjevaka sredina i pripovijedanje tee uglavnom

linearno

Osnovno je obiljeje kompozicije njezina dramska struktura: nakon ekspozicije (Filipovpovratak) niu se prizori puni dramatike (Filip-majka, Boboka-Filip-Baloanski, Filip-

Kiryjales), a roman zavrava dramatinim krvavim raspletom.

U romanu se oituje Krleina elja za tematiziranjem kljunih europskih intelektualnihdjela i etikih dilema, a na razini oblikovnog postupka oita je snana veza s Proustom(duga reenica zasiena detaljnim opisima boja, zvukova i mirisa, neprekidnereevokacije prolih zbivanja). (Velimir Viskovi)

DUNDO MAROJEKomedija prikazana u vijenici od kompanjije Pomet-druina

Marin Dri (1508. - 1567.)


11/29

- najvei hrvatski komediograf

RENESANSAKnjievnopovijesno razdoblje

- renesansa (15. i 16. st.)- preporod europske kulture

Kontekst- izumi i otkria: kompas, tiskarski stroj, otkrie Amerike- razvitak gradova (trgovina, obrt)- obnova antike kulture

Renesansni stil- oponaanje antikih uzora- svjetovne teme- ovjek u sreditu zanimanja (renesansni humanizam)- psiholoka karakterizacija lika

- pregledna kompozicija- odmjerenost, jasnoa

Knjievne vrste- renesansni ep- renesansni roman (viteki, pastoralni, pikarski)- renesansna drama:

- eruditna (uena) komedija (commedia erudita)- komedija umijea (commedia dell arte)

- esej-

lirske vrste (petrarkizamERUDITNA KOMEDIJA

- 5 inova- stalni likovi (krtac, zaljubljeni mladi, lukavi sluga)- renesansne antiteze

DVA PROLOGA- prolog negromanta Dugoga Nosa (podjela ljudi na ljude nazbilj i ljude nahvao)- prolog (sadraj komedije)

LIKOVI- stalni likovi: krti starac (Dundo Maroje), zaljubleni mladi (Maro Marojev), lukavi sluga

(Pomet)

Gospodari/Ljudi nahvao:Maro (sin, mladost, rasipnost)Dundo Maroje (otac, starost, krtost)


12/29

gospodari sluge

Dundo Maroje Bokilo

Maro Marojev Popiva

Laura Petrunjela

Ugo Tudeak Pomet

Renesansne antiteze

mladost starost

selo grad

razum ludost

POMET TRPEZA- sluga bogatoga njemakog plemia Uga Tudeka- glavni lik (utjecaj N. Machiavellija) - njegov je pogled na svijet zasnovan na vrlini i

fortuni- ivotna filozofija: hedonizam

- samo sposoban ovjek poput njega moe vladati drugim ljudimaPomet: Ma se je trijeba s bremenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoe renjatna svijetu. Kralj je ovjek od ljudi, kad se umije vladat. (...) Trijeba je bit pacijent i ugodit zlubremenu, da se pak dobro brijeme uiva (...).

STRANAC

Albert Camus (1913. - 1960.)- dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1957. godine


13/29

KASNI MODERNIZAMKnjievnopovijesno razdoblje

- traje od 40ih do 70ih godina 20. stoljea

Obiljeja:

- obnavlja se dijalog s tradicijom; knjievnici se vraaju velikim knjievnim temama (odnospojedinca i drutva - pojedinac u suvremenoj civilizaciji, smisao postojanja knjievnosti,smisao ljudske povijesti)

- knjievnost se ispreplee s filozofijom- knjievna tehnika: prodor esejizma u roman

Stvaralatvo Alberta Camusa (Od apsurda do pobune)Camusovo se stvaralatvo moe podijeliti na ciklus apsurda (djela kojima se naglaavanihilizam u vremenu kada djela nastaju) i na ciklus pobune.Ciklus apsurda

- Stranac (roman)

- Mit o Sizifu (esej)- Kaligula (drama

Ciklus pobune- Kuga (roman)- Pobunjeni ovjek (esej)- Opsadno stanje, Pravednici (drame)

TEMA- prikaz ivota kao besmislenog i apsurdnog- ovjekova otuenost - ovjek kao stranac u svijetu

KOMPOZICIJA- roman je podijeljen u dva dijela:- 1. dio - Mersaultov ivot kao ivot slobodnoga ovjeka- 2. dio - ivot u zatvoru te osuda

KARAKTERIZACIJA LIKA (tehnika redukcije)- Camus unosi promjene u karakterizaciju lika: itatelj oekuje psiholoku razradu lika, ali

ona izostaje. Prikazujui Mersaultov psihiki ivot, Camus se koristi tehnikom redukcije -svodi njegov psihiki ivot na elementarno, tj. na osjetilne dojmove. Tako se lik kreesamo u jednoj vremenskoj dimenziji - u sadanjosti.

- Mersault je predstavnik otuenoga ovjeka: doivljavajui ivot kao besmislenopostojanje, on je otuen od drutva, ravnoduan je prema svim njegovim institucijama.

VRSTA- roman lika- egzistencijalistiki roman

Filozofija apsurda - Mit o SizifuZato ivjeti? to ovjeku ostaje nakon raspada kranskih i graanskih vrijednosti? Ta sepitanja javljaju kada ovjek osjea da mu je priroda strana, a svijet neprijateljski. Tada sejavlja nepremostiv jaz izmeu ovjeka i svijeta: ovjek se u svijetu osjea strancem,svoje postojanje doivljava besmislenim i u njemu se javlja osjeaj apsurda svijeta ivlastitoga postojanja.


14/29

Polazei od apsurda kao jedine izvjesnosti, ovjek na sebe (poput Sizifa) preuzima patnjuivljenja u svijetu bez boga i smisla. Takav jejunak apsurda Sizif.Meutim, kada se (u trenutku svijesti) Sizif iznova vraa kamenu i ponovno ga gura, onprihvaa ivot i jai je od svoje sudbine: Nema sudbine koja se ne bi mogla nadmaitiprezirom. Dakle, temeljni je ljudski stav upravo otpor protiv apsurda jer ovjek mora svomeivotu dati smisao.

SIZIFOV POSAO = IVOT APSURD Rjeenje? PRIHVAANJE SVOJESTIJENE TJ. SUDBINE

Prije mnogo godina rezimirao sam Stranca reenicom za koju znam da je paradoksalna:U naem drutvu svaki ovjek koji ne plae na pogrebu svoje majke izvrgava seopasnosti da bude osuen na smrt. Htio sam samo rei da je junak te knjige osuen zatoto ne prestaje sudjelovati u igri. U tom je smislu on stranac u drutvu u kojem ivi, onlunja po strani, po periferiji svog privatnog ivota, osamljenikog i senzualnog. I zato suitatelji u napasti da ga smatraju izgubljenim bijednikom. Meutim, predodba o tom liku

bila bi tonija, odnosno bila bi blia onome to je autor elio, kad bi se itatelj upitao ukakvoj to igri Mersault ne eli sudjelovati. (...) On govori ono to jest, on odbija prikrivatisvoje osjeaje, a drutvo se zbog toga odmah osjea ugroeno. Trae, na primjer, odnjega da kae kako ali zbog poinjenog zloina, prema ve posveenoj formuli. On imodgovara da, to se toga tie, osjea vie nezadovoljstvo nego pravo aljenje. I ta ganijansa stoji glave. (iz Camusova predgovora amerikom izdanju Stranca)

RUKE

Ranko Marinkovi (1913. - 2001.)- viki Voltaire


15/29

Pripovjedna prozaNovele:

- Pod balkonima- Ruke (1953.)- Ponienje Sokrata

Romani:- Kiklop- Zajednika kupka- Never more

Drame:- Albatros- Glorija- Politeia ili Inspektorove spletke- Pustinja

Kazaline kritike i eseji- Geste i grimase- Nevesele oi klauna

RUKE


16/29

U noveli su dijelovi tijela antropomorfizirani (ruke, noge, obraz), a sve je uklopljeno ustvaran kontekst (Drugi svjetski rat).

KOMPOZICIJA

Uvodni dio: pripovjeda gleda ispred sebe (ovjeka ije su) rukeprebaene na lea,iznad zadnjice, kako se odmaraju jedna u drugoj. Lijeva se mazi u naruju desne,spretnije, snanije, pametnije, ozbiljnije.Sredinji dio: pripovjeda prati razgovor, a kasnije i svau Lijeve i Desne.

Lijeva- raspjevana, emotivna- ne zna pisati i itati, ali zna drati knjigu- ne vjeruje rijeima: one prevare ovjeka, ovjek esto kae ono to ne misli (Rijei su

maska.)- nije izgubila vezu s prirodom

Lijeva ide za intuicijom, pokretom, nasluenim, a ne izgovorenim.

Desna- ozbiljna, razumna- zna pisati (iako ne zna itati), zna listati knjigu- vjeruje rijeima- vodi konverzaciju, nastupa, iri horizonte- postavila se izmeu ovjeka i prirode- pazi da netko ne uvrijedi ast-

potpisuje smrtne presudeDesna je racionalna: ona radi, ini i djeluje.

Zavrni dio - incident na ulici:- prolazak Djevojice i Djeaka, Djeakova drskost (pljuvanje), okrutnost Desne (udara

Djeaka), dolazak Oca- ruke se ujedinjuju tijekom fizikoga sukoba s Ocem- Pad: Dvije okrvavljene ruke na asfaltu- Pomirenje i zajedniki odlazak: A Obraz tada pljune u njih, da bi ih oprao od blata i krvi.

- Tematska rije: ast (Kada joj je povrijeena ast, Desna djeluje - potpisuje smrtnupresudu, udara...)

- Metafora okrvavljene ruke ovdje dobiva doslovno znaenje.

No koliko god duh bio dominantan i inventivan u svojim dovijanjima, ipak se obraa rucida za njega radi. (Ranko Marinkovi)

PRAH


17/29

Poetak novele - neobino predstavljanje lika jezinom igrom: Ah, pozna ga pozna ga! Toje ono oblo, pravilo n kao krila galeba. Na n ju je upozoravao neka ga ne pie u njegovojadresi kao u. On nije Touko, nije Jaukiu, Japanac. On je Jankin, Tonko plemeniti Jankin, ane neki tamo Touko Jau-Kiu, Kiu-iu, iu-Micu (...).

U sreditu je novele lik staroga udaka Tonka pl. Jankina koji nije mogao ni nakon

jedanaest godina preboljeti svoju veliku ljubav Anu. Sadraj je novele usmjeren napokazivanje njegova unutranjeg svijeta.

Drugi je sloj novele odnos staroga i novoga vremena: staro je vrijeme predstavljenolikovima Tonka i starice (na brodu), a novo vrijeme likom geometra, Anina mua. Ana jepoveznica tih dvaju vremena: ona je istovremeno idealizacija staroga vremena i obinostnovoga vremena. Zavretak novele simbolino pokazuje kako Tonko pripada nekomdrugom vremenu, a sada se naao u zagrljaju novoga doba koje je promijenilo sve ono doega mu je nekada bilo stalo.Marinkovi uvodi pirandelovski potez lika koji se eli izboriti za igranje svoje uloge dokraja.

Novela bi mogla imati i drugi naslov, zapravo citat iz djela koji najbolje opisuje Tonkovopsihiko stanje: ...na munoj stazi jedne prolosti (s koje je vrijeme ispralo svu bjelinu).

ZAGRLJAJ


18/29

PripovjedaMarinkovi polazi od Pirandellove teze da je ovjekovo ja rascijepljeno na bezbrojlinosti. U svojoj je noveli uveo tri uloge: autorsko ja, pripovjedako ja i tree ja.

Autorsko ja: lik, knjievnik koji pokuava pisatiPripovjedako ja: pripovjeda koji vodi dijalog s likom, tj. autorskim ja

Tree ja: sam knjievnik Ranko Marinkovi koji pie novelu

Temapisanje - opservacija, promatranje, analiza postupka

Crna mrlja (Knjievnost i drutvo)Kapljica tinte (METONIMIJA KNJIEVNOSTI) razlijeva se po papiru (IVOT).

Kompozicija noveleUvodni dio: pisac pokuava neto napisati, pripovjeda ga promatra. NAkon neuspjelog

pokuaja pisanja (samo prva reenica) pisac izlazi na ulicuSredinji dio: pisac izlazi, gleda ljude na ulici i razmilja o tome kako odabrati temu zadjelo

Stvarnost (ulica, obala):- jor Bepo i jor Bernardo- financ- andar- andar (sam hoda obalom), a pisac ga prati- pisac zagrli andara - izabrao je TEMU

Zavrni dio: Posljednje stranice novele propituju odnos umjetnosti i ivota. Temeljno jepitanje simbolike zagrljaja na kraju novele

Plaio si mi matu, razgonio i prodirao reenice jo dok su se raale u glavi, trovao misve izvore misli... Mata mi se uljala podvijena repa dok si se ti epurio po svijetu, bjealaod tebe, od onoga to ti doista jesi i to se deava zbog tebe i sklanjala se pobrijenicama, po trafikama, motala se oko nogu smijenim starcima, udacima,prosjacima, prosjaila i krala komadie ivota na rubu stvarnosti, ali ovo tu, ovo ovako.. uposljednjem zagrljaju - nije mogla smisliti. A sad se, gle, i to dogodilo, ali napisati vie ne

mogu. Moram te drati i umrijeti... (Zagrljaj)Umjetnost otvara vie mogunosti nego stvarnost, ali stvarnost sugerira da se izmiljenilikovi doivljavaju kao zbiljski, granice su krhke i jedva uoljive, postoji samo trajni dijalogizmeu zbilje i umjetnosti, odnosno pripovjedaa i Crne Mrlje s poetka prie. (JulijanaMatanovi)

O emu pisati? (tematika)Sve moe postati temom: STVARNOST se rastvara pred tobom kao lepeza; proetajpogledom uokolo, svi viu iz gledalita mene, mene! Misle da je to ala, to ti kaniuiniti. U tebe je pogled mesarski: bira ovna za rtvenik UMJETNOSTI. (Zagrljaj)

ANEO


19/29

Aneo je pria o klesaru Albertu Knezu, knezu meu klesarskim obrtnicima, majstorukojega su i neki kipari smatrali umjetnikom. Istovremeno, to je novela koja se bavi temomivota kao ironije: majstor smatra da je pomogao malome Lojzu, a Lojz ga se, kaoodrastao ovjek, samo elio to prije rijeiti.

Naglasak je u noveli na unutranjem majstorovu proivljavanju. Iako pokuava sam sebezavarati, bolesni majstor sve jasnije uvia da je Lojz neiskren, da samo eka njegovu smrt.

Upravo zbog toga majstor ne moe zavriti svoj nadgrobni spomenik kojim bi izrazio sebekao umjetnika - umjesto izraza lika koji je elio dobiti (tuga, snaga anela), aneo naspomeniku imao je glupavo, prijetvorno Lojzekovo lice.

Time majstorov ivot postaje bezvrijedan, a Lojzek postaje osoba koja mu to daje naznanje, osoba koja nasljeuje njegov posjed, ali i njegov ivot (majstorova supruga Frida).

Ironian smisao noveleLojz je pravo lice anela (nadgrobnoga spomenika majstoru) - sve je privid, stvarna jesamo sebinost.

Jo jedno zvonce s groblja; ovo je danas valjda posljedenje, ve pada sumrak. A onajkome zvoni ve je u kutiji kao lutka, kao da ga alju na dar nekom luaku to pravikolekcije tih stranih igraaka. (Ranko Marinkovi)

ZLOIN I KAZNA


20/29

Fjodor Mihajlovi Dostojevski (1821. - 1881.)- najznaajniji prethodnik moderne proze

Mene nazivaju psihologom: to nije tono, ja sam samo realist u viem smislu rijei, tj. jaslikam svu dubinu ovjekove due. (Dostojevski)

REALIZAMKnjievnopovijesno razdoblje

- realizam (1830. - 1870.)- vodee nacionalne knjievnosti: francuska, ruska, engleska knjievnost

Knjievne vrste- prevladavaju novela, pripovijetka i roman

STILSKA OBILJEJA (realistika, modernistika)- detaljno opisivanje prostora i likova- pripovjedaki postupci: unutranji monolog, dijalog, pripovijedanje, opisivanje- opis prostora oblikuje lik: naglaava njegove osobine (socijalna uvjetovanost lika)- modernistika obiljeja: literarno oblikovan ivot samih ideja, esejistiki elementi

(filozofske ideje), subjektivno vrijeme, nepouzdani pripovjeda (uz pripovijedanje u 3. licu),unutranji monolog

- elementi simbolizma (san, halucinacije, groteska)

KOMPOZICIJA, FABULA- fabula je oblikovana oko ubojstva (slinost s fabulom kriminalistikoga romana)- pregledna radnja (preteito kronoloka, uz povremene retrospekcije)

- fabularni tijek:- priprema za ubojstvo- ubojstvo- psiholoko slamanje Raskoljnikova koji je stalno na rubu priznavanja zloina

TEMA- elja za drutvenom afirmacijom- pitanje ovjekova identiteta- pitanje ovjekove odgovornosti

- sredinja tema - etiko pitanje: Ima li ovjek pravo u ime viih ciljeva ubiti drugoga

ovjeka?- Raskoljnikovljeva teorija po kojoj se ljudi dijele na niu i viu vrstu, a iznimnim

pojedincima sve je doputeno (Jedna smrt za stotinu ivota) jer su oni pokretaka snagaovjeanstva

Jedna smrt za stotinu ivota! (Raskoljnikov)Samo sam jednu obinu gnjidu ubio, Sonja, beskorisnu, odvratnu, tetnu gnjidu.(Raskoljnikov)

VRSTA ROMANA- psiholoki roman- socijalni (drutveni) roman


21/29

- roman ideja

LIKOVI- likovi su tipovi (nositelji zajednikih osobina)

- Rodion Romanovi Raskoljnikov - siromani student eljan drutvene afirmacije- Sonja - prostitutka, ena s dna drutvene ljestvice; ena patnica

- psiholoko-socijalna motivacija lika- likovi su zastupnici odreene ideje:

- filozofsko-etika karakterizacija lika

GOSPODA GLEMBAJEVI


22/29

Miroslav Krlea (1893. - 1981.)

DrameSimbolistiko-ekspresionistika faza (ciklus legendi)

- Legenda

- Maskerata- Kraljevo- Kristofor Kolumbo- Michelangelo Buonarotti- Adam i Eva

Ekspresionistiko-realistika faza (ratni ciklus)- Galicija (kasnije U logoru)- Vujak- Golgota

Psiholoka faza (analitiko-realistike drame) - ciklus o Glembajevima- U agoniji

- Gospoda Glembajevi- LedaAretej ili Legenda o svetoj Ancili, rajskoj ptici(posljednja Krleina drama)

MJESTO RADNJE, VRIJEME RADNJEDramska se radnja odvija na jednom mjestu (palaa imune bankarske obitelji Glembay) usvega nekoliko sati (izmeu 1 i 5 sati ujutro).Suavanjem prostora i vremena, pozornost je usmjerena na odnose meu likovima, nanjihova psiholoka proivljavanja.

TEMATIKAPrikazujui uspon i pad Glembayevih, koji su potekli od meimurskih seljaka, a zloinima,prijevarama i enidbama popeli se na vrh drutvene ljestvice i postali zagrebakagospoda, Krlea ukazuje na slom Austro-Ugarske Monarhije: slom u glembajevskomsalonu odraz je sloma koji zahvaa Monarhiju u cjelini.

LIKOVIU prvom se planu nalaze psiholoki produbljeni likovi, lanovi obitelji Glembay:

- Naci (Ignjat Jacques) Glembay - bankar, tajni savjetnik- Barunica Castelli-Glembay - njegova druga supruga- Leone Glembay - Ignjatov sin iz prvoga braka

- sestra Angelika - udovica starijega Glembayeva sina Ivana

U sreditu je dramske radnje lik Leonea Glembaya. Temom povratka sina u zaviaj otvarase prostor za psiholoki sukob (izmeu likova i unutar lika), a istovremeno se pokreeradnja otkrivanjem tajni iz prolosti, Leoneov je lik poveznica svih elemenata drame.

Vanjski sukob:1. in: Leone - Silberbrandt2. in: Leone - otac


23/29

3. in: Leone - barunica Castelli

Unutarnji sukob:

Leone

nagon razum

tjelesno duhovno

animalno ljudsko

glembajevska priroda daniellijevska priroda

Ostali su likovi odreeni socijalno i psiholoki. U njihovim se dijalozima otkriva licemjernosti nemoral drutvenoga kruga kojemu Glembayevi pripadaju.

KOMPOZICIJAU odnosu prema itavoj trilogiji, drama Gospoda Glembajevi ekspozicija je u kojoj neupoznajemo samo mnoga lica koja su se te jubilarne noi nala u domu Glembaya nego iitavu historiju Glembajevih. U prvom inu to je upoznavanje jo u punom sjaju, a muti gasamo Leonov sarkazam pred obiteljskim portretima: tek u drugom, kada izmeu oca i sinazapoinje dugo odgaani obraun, die se potpuno zavjesa u glembajevsku prljavtinu,otkrivaju se detalji nekih smrti, bankrotstva, histerija, koji su bili pod obiteljskim dekoromsakriveni za profane oi, kao obiteljske tajne. Trei in ve je poetak brodoloma. (MarijanMatkovi)

STILSKA OBILJEJA- klasina dramska struktura (tri ina, potivanje pravila trojnoga jedinstva)- dramska napetost rezultat je dramskoga sukoba (odnosa meu likovima, sukoba unutar

lika)- govorna karakterizacija likova (agramerski obojen njemaki jezik)- naturalistika obiljeja (bioloka motivacija glavnih likova)- vrsta: psiholoka drama

Dramska radnja na sceni nije kvantitativna. (...) Ne moe dakle biti dobre drame bezunutarnjeg psiholokog volumena kao glazbala i dobrog glumca kao sviraa koji na tomglazbalu svira. (Miroslav Krlea)

PREOBRAZBA


24/29

Franz Kafka (1883. - 1924.)- klasik modernizma

AVANGARDAKnjievnopovijesno razdoblje

- avangarda (1910. - 1930.)

Avangardni smjerovi- futurizam (Italija, Rusija)- ekspresionizam (Austrija, Njemaka)- nadrealizam (Francuska

Pobuna protiv tradicije (poetika osporavanja)

Najznaajnija djela- pripovijetke:- Preobrazba

- Seoski lijenik- Umjetnik u gladovanju- romani:- Proces- Dvorac- Amerika

Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirna sna, ustanovio je da se u svomkrevetu pretvorio u golema kukca.

TEMATIKA- doivljaj dehumaniziranoga svijeta kao mjesta tjeskobe i okrutnosti- odnosi unutar obitelji (nerazumijevanje, nemogunost komunikacije)

GLAVNI LIK- trgovaki putnik Gregor Samsa

KOMPOZICIJA- tri dijela u kojima se prati postupnost preobrazbe

1. fizika preobrazba2. promjena glasa (nemogunost komunikacije)

3. suavanje vida i odnosa prema prostoru

STILSKA OBILJEJA(magijski realizam)- hladno, neutralno pripovijedanje: sve se biljei vrlo precizno i objektivno, opisi su

detaljizirani i slikoviti- stvaralaki postupak utemeljen na paradoksu: spaja se nespojivo (realistino i

fantastino), ali to nikoga ne zauuje- elementi ekspresionizma (strah, tjeskoba) i nadrealizma (san, halucinacije)- tjeskobna, kafkijanska atmosfera

LOVAC U ITU


25/29

Jerome David Salinger(1919.-2010.)- ameriki knjievnik (roen u New Yorku)- sudjelovao u Drugom svjetskom ratu- Lovac u itu (1951.)- zaetnik proze u trapericama

Proza u trapericamaMislim time rei da su traperice stav, a ne hlae. (U. Plenzdorf)

- naziv za popularnu prozu koja nastaje 60ih godina prologa stoljea kao oprekaintelektualistikoj prozi. Naziv je dobila po trapericama - odjevnom predmetu tipinom zamladu generaciju koju ta proza opisuje

Holden Caulfield- srednjokolac iz NY- inteligentan, ali emocionalno nezreo- izbaen iz privatne kole (kritika autoriteta, licemjerja, naina ponaanja u koli,

snobizma)- odluuje napustiti internat prije vremena pa odlazi u grad- luta gradom i susree se sa svijetom odraslih

Svijet odraslih (New York)- licemjerje- lane vrijednosti- lani autoriteti- svijet zabave: hoteli, barovi, prostitucija, opijanje

KompozicijaHaulden Caulfield, sedamnaestogodinjak, na poetku romana nalazi se na lijeenju i

pria o dogaajima, odnosno krizi koju je proivio prole godine (uoi Boia) kada je(ponovno) izbaen iz privatne kole jer nije poloio zavrni ispit iz veine predmeta.Pripovjeda:

- pripovijedanje u 1. licu (ispovijest glavnoga lika)- nepouzdani pripovjeda: odraava nain na koji Holden vidi i doivljava svijet

Nain izraavanja (jezik):- primjeren pripadnicima njegove generacije- blizak usmenom izraavanju (govoru)- urbani sleng

Naslov romanaSad svejedno, stalno zamiljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikomitnom polju. Na tisue male djece, a nikoga u blizini... nikog odraslog, mislim... osimmene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. to mi je dunost, trebam ulovitisvakoga tko se zaleti prema provaliji... hou rei, ako netko tri ne gledajui kuda ide, jamoram iskrsnuti odnekud i uloviti ga. To je sve to bih radio itavog dana. Da budem takavneki lovac u itu. Znam da je to ludo, ali je to jedino to bih doista elio biti. (Lovac u itu)

GOSPOA BOVARY


26/29

Gustave Flaubert (1821.-1880.)- zaetnik psiholokoga realizma- najvei francuski majstor stila

REALIZAMKnjievnopovijesno razdoblje:

- realizam (1830. - 1870.)- vodee nacionalne knjievnosti: francuska, ruska, engleska knjievnost

Kontekst (duhovna podloga):- doba razvoja industrije, stjecanja kapitala, razvijanja gradova- procvat znanosti (osobito prirodnih)- ideja o svemoi znanosti koja moe rijeiti nagomilane drutvene probleme- materijalistika filozofija (pozitivizam - prouavanja injenine stvarnosti)

Realistika poetika- knjievnici polaze od promatranja i prouavanja drutva - tenja za objektivnim

prikazivanjem vanjskoga svijeta (vidljive stvarnosti)- umjetnost je oponaanje prirode- knjievnik je znanstvenik koji analizom dolazi do spoznaje- analitika metoda (analitiko-spoznajna uloga knjievnosti)- naela: istinost, tipinost, objektivnost

Psiholoki realizam- tip realizma u kojem se istie psiholoka karakterizacija, tj. unutarnja proivljavanja

glavnoga junaka ili nekoliko vanijih likova

Knjievne vrste- prevladavaju novela, pripovijetka i roman- roman preuzima ulogu epa i postaje zrcalo stvarnosti (Stendhal)

Gospoa Bovary (francuski realistiki roman):

Predmet prikazivanja- malograansko drutvo u francuskoj provinciji


27/29

Naelo istinitosti:- poticaj: novinski lanak iz crne kronike

Naelo tipinosti:- tip nezadovoljne provincijalke- tip malograanina, provincijalca

- tip lihvara

Detaljno opisivanje:- detalji opisane zbilje esto dobivaju metaforika znaenja- sceninost opisa, slikarski opisi, filmska tehnika montae u masovnim scenama

Pripovjeda:- sveznajui i potpuno neutralan- nikad se ne vidi u tekstu i ne komunicira s itateljem

Kompozicija:

- kronoloka, trodijelna- bez izraenih kompozicijskih faza ( po uzoru na jednolino protjecanje ivota)

Emma Bovary- mlada, lijepa i romantina ena, ki imunoga seoskog gazde, odgojena u samostanu- svoje zamisli o ivotu i ljubavi gradi na temelju romantiarske literature koju je itala za

vrijeme kolovanja- udaje se za Charlesa, estitoga, ali nezanimljivog lijenika koji ju oboava te oni

zapoinju zajedniki ivot u francuskoj provinciji; nakon nekog vremena Emma poinjepropitivati svoj brak i ivot

- razoarana monotonijom branoga ivota, Emma sreu o kakvoj je itala u literaturipokuava pronai u ljubavnicima (Leone, Rodolphe); u poetku je sretna, lai ljubavnici neopravdavaju njezina oekivanja

- prezaduena i ostavljena, Emma sve vie tone; ivot zavrava ubojstvom

Bovarizam oznauje nemonu enju osrednjih duhova prema visinama, odnosnoovjekovu sklonost da, poput Emme, smatra kako je roen za neto bolje od onoga tomu ivot donosi.

Roman Gospoa Bovary poeo se objavljivati u nastavcima, ali prije nego to je tiskan u

cijelosti, optuen je zbog nemorala, raskalaenosti i poetiziranja brakolomstva. Nasudskom procesu odranom u Parizu 1857. godine vjeti je odvjetnik uspio obranitiFlaubertovo djelo koje je dobilo doputenje za tiskanje.

CRNI MAAK

Edgar Allan Poe (1809.-1849.)


28/29

- ameriki knjievnik

ROMANTIZAMKnjievnopovijesno razdoblje

- javlja se krajem 18. stoljea, a punu afirmaciju doivljava od 1800. do 1840. g.- prva moderna knjievna epoha

Kontekst- Francuska revolucija, Napoleonova osvajanja, nacionalni pokreti- opa drutvena melankolija kao posljedica razoaranja u suvremene drutvene

vrijednosti- razoarani pojedinac osjea nesklad izmeu sebe i svijeta, izdvaja se od drutva i trai

mir u prirodi- romantiar je proet svjetskom boli (osjeaj tuge i malodunosti zbog nesklada ideala i

stvarnosti) koja raa kult patnje

Romantiarske teme

- osobne preokupacije (intima, ljubav)- buntovnitvo i odmetnitvo- priroda (egzotini pejsa)- mistine i okultne teme- nacionalne teme (povijest i folklor)

Romantiarska poetika- umjetnik kao genijalni nadahnuti pojedinac- kult osjeaja- subjektivizam-

sloboda knjievnoga izraza: prodor lirskoga u epiku i dramu (epistolarni roman, roman ustihu)

TEMA- ovjekova svijest i podsvijest

TON NOVELE- stalno smjenjivanje racionalnoga i iracionalnoga

CRNI MAAK- praznovjerje

- Pluton (vladar svijeta mrtvih)- ugriz (demon koji ulazi u ovjeka)

KOMPOZICIJA


29/29

UVODNI DIO (ispovijest ovjeka koji eka izvrenje smrtne kazne): (...)Ali sutra mi jeumrijeti, i danas elim olakati sebi duu. Neposredna mi je namjera podastrijeti svijetu,jednostavno, saeto i bez popratnih primjedbi, niz obinih svakidanjih zbivanja. Svojimsu me posljedicama ta zbivanja uasavala - ta su me zbivanja muila - ta su me zbivanjaunitila.

SREDINJI DIO (retrospekcija) - psiholoka analiza glavnoga lika:- zloduh neumjerenosti (alkohol)- duh nastranosti (ini ono to zna da ne smije)- privrenost drugoga maka u pripovjedau izaziva ljutnju, a potom i mrnju: Da mijedna nerazumna zvijer - ijeg sam sudruga s prezirom umorio - da mi jedna nerazumnazvijer nanese - meni, ovjeku, stvorenom na sliku i priliku Svevinjeg Boga - tolikonepodnoljiva jada!

- zloin (silazak u podrum)- reakcija zloinca: hladnokrvno planiranje kako se rijeiti enina tijela- otkrivanje zloina: pripovjeda se ne moe oteti pobjednikom raspoloenju i kuca po

zidu u kojem je zazidao suprugu

Pripovjeda se od dobra ovjeka i ljubitelja ivotinja pod utjecajem alkohola i duhanastranosti pretvorio u drugaiju osobu. Promjena u pripovjedaevu karakteru kljuni jetrenutak u noveli.

ZAVRNI DIO (obrat): - Nakon kucanja po zidu iznutra se uje pla pa krik: jezovit, alipobjedniki (kao iz pakla od prokletih dua ili od zlih duhova koji se raduju muci tihdua). Policajci rue zid: vide le, a na njegovoj glavi crvenih, razjapljenih usta i s jednimjedinim, rasplamsanim okom, sjedila je ona gnusna zvijer ija me prepredenostnamamila na umorstvo, i iji me izdajniki glas izruio krvniku.

Iracionalni motivi:- ugriz maka (demon koji ulazi u pripovjedaa)- poar u noi- divovski lik maka s omom oko vrata na zidu koji nije sruen u poaru- pojava drugoga crnog maka- bijela mrlja koja sve vie lii vjealima- zazidani maak koji otkriva ubojstvo

Pjesnik strave i uasa, raspaljene mate i bolesnih ivaca, stvorio je fantastian imorbidan svijet koji je u Charlesu Baudeleireu naao oduevljenog poklonika i genijalnog

prevodioca. Poe je i u hrvatskoj knjievnosti imao velikoga oboavatelja - Antuna GustavaMatoa. (Nikola Milievi)

Hrvatski - Djela Na Eseju

Documents

Transcript of Hrvatski - Djela Na Eseju