SADRŽ. Reintegrirano 50 tisuća hektara šuma

Operativni sporazum o uključivanju podunavskih šuma u sustav »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb

Obnovljena zgrada šumarije Cetingrad

Njemački šumari oduševljeni hrvatskim šumama

Proizvedeno više od 152 milijuna sadnica

Potpisan novi Kolektivni ugovor

Gordi i ponosni hrast Slavonski

Šumarstvo nositelj gospodarstva

Različitost oblika gospodarenja specifikum fi'ancuskog šumarstva

Još uvijek neizvjesna sudbina šume

Koliko je daleko Jadransko more

Više cijene manje gostiju

Prva sjednica kolegija u Baranji

I dalje ugrožene šume Europe

Vrijeme višenamjenskog uređivanja šuma

Najviše pozornosti krškom području

Japanski hrastov prelac

Crvenkastosmeđa pjegavost iglica

Razvitak plantaža na Novom Zelandu

Hrast Julius na liječenju

Planika

^I J 2

6

7

9

11

16

17

20

21

23

24

26

30

32

34

36

40

42

44

47

49

Osobna iskaznica »Hrvatskih šuma«

»Hrvatske šume« -javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, djeluju od 1. siječnja 1991., a temeljna im je zadaća gospodariti držav­nim šumama i šumskim zemljištem.

»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, gospo­dare s oko 80 % svih šuma i šumskoga zemljišta Republike Hrvatske. Sume i šumsko zemljište zauzimaju 43 % kop­nene površine Republike Hrvatske.

Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje. U sk­ladu s tim. Zakon o šumama obvezuje na jednostavnu i proširenu biološku re­produkciju šuma. Jednostavna biološka reprodukcija obuhvaća pripremne rado­ve u obnovi sastojina, sadnju i sjetvu, njegu sastojina, doznaku stabala i pre­sijecanje šume. Ti se radovi obavljaju u skladu sa šumskogospodarskom osno­vom koja vrijedi do 2005. godine na ploštini oko 328.000 ha. Proširena biološka reprodukcija obuhvaća plan-tažiranje i pošumljivanje neobraslih površina te konverziju i sanaciju sastoji­na na ploštini oko 97.918 ha. Sve su to šumskouzgojni radovi, koji s radovima na zaštiti šuma predstavljaju značajan dio šumarske djelatnosti. Najveći dio ovih radova financira se prihodom od prodaje drva, budući da Zakon o šumama i načelo potraj nosti nalažu vraćanje stečenih prihoda u šumu.

Od ostalih gospodarskih djelatnosti šumarstvo se razlikuje:

- posebno dugom ophodnjom ili proizvodnim ciklusom; katkad prođe i 150 godina između početka i svršetka proizvodnoga procesa, od ulaganja kapi­tala do ostvarenja prihoda;

- obvezom održavanja proizvodne osnove na nepromijenjenoj razini, odno­sno održanja opstojnosti šume i potreb­ne biomase za kakvoćni prirast drveta;

- obvezom obnove šuma na krškom šumskom zemljištu mediteranskog i su-bmediteranskog pojasa od Savudrije do Prevlake, posebno značajnog za turizam;

- obvezom održanja i poboljšanja općekorisnih i ekoloških fiinkcija šume.

ČASOPIS »HRVATSKIH SUMA«, p.o. Zagreb IZDAVAČ: »HRVATSKE ŠUME« P.O. ZAGREB DIREKTOR PODUZEĆA: ANĐELKO SERDARUŠIĆ, DIPL. ING. UREĐIVAČKI ODBOR: MARIN TOMAIĆ, DIPL.ING. IVAN ZOVAK, DIPL. ING. IVICA TOMIĆ, DIPL. ING. GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: MARIN TOMAIĆ, DIPL. ING. REDAKCIJA ČASOPISA: ANTUN ZLATKO LONČARIĆ, IVICA TOMIĆ, MIROSLAV MRKOBRAD , VESNA PLEŠE, IVAN ŠIMIĆ ADRESA REDAKCIJE: LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2, ZAGREB TEL.: 448 611 FAKS: 4551 138

Šuma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida, stvara kisik, sprječava eroziju tla, održava zalihu pitke vode te čuva postojeći, prirodni vodni režim; ona je mjesto za razonodu i odmor i, napokon, pridonosi stalnosti globalnoga ekosusta­va. Zato su »Hrvatske šume« dužne go­spodariti šumama višenamjenski;

- konačno, drvo kao tvorivo rijetka je obnovljiva tvar koja se može izravno tehnički rabiti.

Šumarstvo ima energetsku pozitivnu bilancu te mali utrošak energije po jedi­nici proizvoda.

Ustroj je »Hrvatskih šuma« - javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrva­tskoj, p.o. Zagreb, trostupanjski - Di­rekcija u Zagrebu, 16 uprava šuma i 171 šumarija. »Hrvatske šume« imaju oko 10.000 zaposlenika, pri čemu oko 1200 s akademskom naobrazbom.

U 1996. godini »Hivatske šume« su na gospodarenju šumama obavile oko 50 % radova vlastitim zaposlenicima i sred­stvima rada, a 50 % radova putem usluga drugih. Poduzeće gospodari s 13.669 km tvrdih šumskih cesta, stoje duljinski oko 50 % svih javnih prometnica Hrvatske. Tijekom 1995. izgrađeno je vlastitim sredstvima 90,3 km donjega stroja i 86,2 km gornjega stroja šumskih cesta te 320 km protupožarnih prosjeka.

U 1996. godini sječni je etat »Hrva­tskih šuma« iznosio 4.934.000 m^, a pri­rast drveta iznosio je 8.123.000 m^. »Hr­vatske šume« financiraju znanstvenoi­straživački rad Šumarskoga fakulteta i Šumarskoga instituta u godišnjem izno­su od 6.900.000 kn. One gospodare s dijelom, točnije 30 državnih lovišta, gdje se danas kao prvenstvena zadaća nameće obnova ratom uništenoga fonda divljači.

Višenamjenskim potrajnim gospoda­renjem šumama i šumskim zemljištem, kojim se podjednako osiguravaju ekološke, općekorisne i gospodarske funkcije šume, »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, uvećavaju nacionalno bogatstvo i pridonose opstojnosti hrvatske države.

HRVATSKE

LEKTURA/REDAKTURA: MIRNA BOJANIĆ REBAC, prof. LAVOUT: ZELJKA JORDAN ČASOPIS »HRVATSKE ŠUME« IZLAZI JEDNOM MJESEČNO OBLIKOVANJE, PRIPREMA I TISAK: HRVATSKA TISKARA NAKLADA: 5000 MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA BROJ 532 - 03 - 1/7 - 93 -01 ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA PROMET.

Naslovnka: PINUS NIGRA

Integracija Marin Tomaić

Poslije šest godina od početka agresije na Hrvatsku i okupacije gotovo trećine našeg područja, svi smo žarko željeli da se velike pobjede Hrvatske vojske -

»Bljesak« i »Oluja«, produže do Slavonije i Podunavlja. Međutim, na povratak i priključenje zaposjednutog Po­

dunavlja čekalo se još pune dvije godine. Tek 25. lipnja 1997. godine potpisivanjem Sporazuma o mirnoj reintegra­ciji Hrvatskog podunavlja, više od 50 tisuća hektara hrva­tskih šuma vraćeno je u sustav »Hrvatskih šuma« p.o. Za­greb. Tako tek sada možemo reći da je i naše poduzeće konačno cjelovito.

Nažalost, proći će još dosta vremena prije nego što budemo u mogućnosti zaista gospodariti cjelokupnim šumama i šumskim zemljištem »Hrvatskih šuma« p.o. Za­greb. Uzrok tome je spori proces razminiranja šumskih površina uz crte bojišnica, posebno u Podunavlju, gotovo

isti problemi su i sa šumama u Lici i Banovini. Tu smo posve nemoćni, jer razminiranje terena je dugotrajan i složen posao.

Međutim, mirnom reintegracijom 50 tisuća hektara šuma, u sustav »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb »reintegrira-no« je i 386 zaposlenika koji su prihvatili i potpisali Ugovo­re o radu s našim Poduzećem.

Danas, dva mjeseca od provedbe u praksu potpisanog Sporazuma, moramo nažalost konstatirati da je lako bilo provesti integraciju zemljišta, šuma, opreme i objekata, ali je teško integrirati ljude. U glavama pojedinaca proces inte­gracije još je daleko u oblacima, poduzimaju se i čine ra­dnje koje nikako ne doprinose provedbi potpisanog, a raz­nim je smicalicama i otporom, što svjesno što nesvjesno, koći proces koji mora ići zacrtanim putom, htjeli to neki ili ne.

i ^ r " ' H E i - ^ ' -^nr'^

ra&44MSifc/--y' - • ••

>

. ]• : \ / •

't 1 ( -a'v-̂ ' ' : i : ^

i

;'' 1

Itf' '* • " '

"̂ "^v ^ \

1 % s ^ 1

' '

HRVATSKO PODUNAVLJE

Poslije potpisivanja Sporazuma u Vukovaru

Reintegrirano 50 tisuća hektara šuma Potpisivanjem Sporazuma u bazi UNTAS-a u Vukovaru, ponovno je u jedinstven sustav Javnog poduzeća »Hrvatske šume« reintegrirano više od 50 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta, u šest šumarija Vukovar, Ilok, Beli Manastir, Darda, Tikveš i Batina na prostoru hrvatskog Podunavlja

Tekst i snimci: Antun Zlatko Lončarić

Poslije više od šest godina od okupacije Istočne Slavonije i Baranje i desetomjesečnih vrlo teških i mučnih pregovora od prvog napisanog akta po pitanju reintegracije Poduna­

vlja od 26. kolovoza 1996. godine, u Vukovaru je 25. lipnja 1997. godine u središtu baze UNTAS-a potpisivanjem Spo­razuma o reintegraciji šumskih poduzeća na području pod UNTAS-om - N. P. »Jelen« Beli Manastir i »Srijemske šume« Vukovar, u jedinstveni sustav Javnog poduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb. Sporazum su potpisali od strane našeg poduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb - Inž. Josip Pap, pomoćnik direktora i koordinator za reintegraciju javnih poduzeća Miloš Vejnović, predsjednik srpskog Zajedničkog vijeća općina, dok je u ime Prijelaznog upravitelja hrvatskog Podunavlja, Sporazum potpisao njegov zamjenik Souren Se-rayderian. Ovom značajnom trenutku za Hrvatsku, prisustvo­vali su i upravitelj Uprave šuma Vukovar Inž. Darko Beuk i mr. Pavle Vratarić, upravitelj Uprave šuma Osijek i dr. Ivan Majdak, savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Ovim potpisivanjem Sporazuma o reintegraciji ponovno je u jedinstven sustav našeg Javnog poduzeća vraćeno više od 50 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta, te šest šumarija -Vukovar, Ilok, Beli Manastir, Darda, Tikveš i Batina, sa ukup­nom drvnom zalihom od više od 5,2 milijuna kubnih metara.

Prilikom potpisivanja Sporazuma o reintegraciji, Souren Serayderian rekao je daje tim činom obavljen još jedan korak u reintegraciji institucija, te da će se u idućem razdoblju i na­dalje ulagati napori u reintegraciju institucija i ljudi. »Cijenim kooperativnost koju su pokazale obje strane, posebno u ova četiri posljednja mjeseca, jer je za budućnost važno staviti točku na uništavanje okoliša i pretjeranu sječu šuma. Isto tako se nadam da će se uvesti red u nelegalnu sječu šuma i nelegalni izvoz, istakao je Serayderian.

Zamjenik direktora »Hrvatskih šuma« Inž. Josip Pap, iska­zao je zadovoljstvo potpisivanjem Sporazuma i reintegracijom šuma 1 šumskog zemljišta te drvne zalihe od preko 5 milijuna

Novi upravitelji šumarija

u Podunavlju

Reintegracijom Podunavlja u sustav »Hrvatskih šuma« ušlo je ponovno šest šumarija. Od 1. srpnja novi upravitelji

su: Šumarija Vukovar

Inž. Branko TRIFUNOVIĆ Šumarija Ilok

Inž. Žarko LONČAR Šumarija Beli Manastir

Inž. Miroljub STOJANOVIĆ Šumarija Darda

Inž. Čedomir ZUBOVIĆ Šumarija Batina

Inž. Željko PREVOZNIK Šumarija Tikveš

Inž. Zlatan MIHALJEVIĆ

2 / Časopis Hrvatske šume

Svečano potpisivanje Sporazuma o reintegraciji hrvatskog Podunavlja. U ime »Hrvatskih šuma« Sporazum je potpisao Inž. Josip Pap, a u ime Prijelaznog upravitelja Souren Serayderian

Upravitelj Uprave šuma Inž. Darko Beuk, otkriva ploču

Šumarije Vukovar u samom središtu grada

Časopis Hrvatske šume / 3

Snimak za poviji >( i'nJ -giiitloiii Šumariji 1 'ukovar: L'ptavtteli šumarije Ilok Inž. Žarko Lončar, Inž. Zvonko Mršić, Inž. Stjepan Lončar, Inž. Daiko Beuk, dr. Ivan Majdak i Inž. Josip Pap

Upravitelj Šumarije Vukovar - Inž. Branko Tnjunović po prvi put na svom radnom mjestu sa svojim kolegama i uglednim gostima u zgradi Šumarije Vukovar

4 / Časopis Hrvatske šume

Duonu u Bilju, ponovno u MUtai'u L'puii'c Mimo Osijek, od sada sjcdištt' Šumaiijt' Tikvt'š

Kopački rit ponovno će biti stjecište brojnih domaćih i

inozemnih gostiju, prrije svega lovaca i ornitologa

kubika, a nakon ovog potpisivanja očekuje nas obilazak terena kako bi se utvrdilo pravo činjenično stanje i pri­bližno ocijenilo u kakvom su stanju šume. Tek potom nam predstoji ob­nova šuma, jer se ipak više sjeklo nego što bi to prema pravilima uz­gajanja i gospodarenja šumama treba­lo biti, posebice u dijelu gdje su na­daleko poznati hrast lužnjak i crni orah. Tek za nekoliko godina očekujemo da ćemo naše šumarstvo dovesti u stanje od prije 1991. godi­ne. Moram reći i da su ponuđena 404 ugovora o radu, ali je potpisano samo 386. Time smo ispunili i obvezu Vla­de RH o preuzimanju djelatnika s područja hrvatskog Poduna­vlja. Svi će zaposlenici biti u ravnopravnom položaju kao i dru­gi zaposlenici »Hrvatskih šuma« uz obvezu da zajedno s nama rješavaju sve probleme s kojima ćemo se susretati. Poteškoća će biti, ali trebamo biti iznad toga i prebroditi sve nesporazu­me, kako bi suživot bio moguć u budućnosti. Savjetnik pre­dsjednika Vlade RH, Inž. Ivan Majdak istakao je da je teško bilo pregovarati o integraciji i nije slučajno da »Hrvatske šume« gotovo posljednje ulaze u Podunavlje. Vi ste svi ljudi od struke

i morate biti i dalje zajedno na dobrobit hrvatskog šumarstva, jer je to naša značajna grana gospodarstva.

Ovim Sporazumom nije definiran status približno 6.000 hektara šuma koje su na katastarskom području Republike Hr­vatske, a nalaze se preko Dunava. To će se pitanje rješavati između vlada RH i SRJ.

Poslije potpisivanja Sporazuma bilo je svečano otkrivanje ploče Šumarije Vukovar, na upravnoj zgradi šumarije u središtu Vukovara.

Časopis Hrvatske šume I 5

»HRVATSKE ŠUME« - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj p.o. Zagreb, Zagreb, ul. LJ. F. Vukotinovića br. 2, zastupane po Josipu Pappu, dipl. inž. šum., »Sremske šume« i Nacionalni park »Jelen« (Poduzeća pod privremenim nadzorom UNTAESA) zastupane po Milošu Vojnoviću, dipl. iur. (Predsjedniku Zajedničkog vijeća općina) i U N T A E S predstavljen po gospodinu Souren Seraydarian, zaključili su dana 25. lipnja 1997. godine u Vukovaru slijedeći

OPERATIVNI SPORAZUM O UKLJUČIVANJU PODUZEĆA ŠUMARSTVA NA PODRUČJU POD NADZOROM UNTAES-a U SUSTAV »HRVATSKIH ŠUMA« p. o. ZAGREB

Članak 1. »Hrvatske šume« p. o. Zagreb sukladno Odluci Vlade Re­

publike Hrvatske ponudile su ugovore o radu svim zaposleni­ma u poduzećima šumarstva na području pod privremenim nadzorom UNTAES-a zatečenim u radnom odnosu u istima na dan 30. rujna 1996. godine.

Članak 2. Zaposlenima se priznaje radni staž sukladno odredbama

Dodatka izjavi Vlade Republike Hrvatske od dana 14. veljače 1997. godme.

Članak 3. Zaposlenicima koji nisu hrvatski državljani ponudit će se

Ugovori o radu uz izdavanje privremene radne dozvole. Članak 4.

Zaposlenicima poduzeća u šumarstvu na području pod privremenim nadzorom UNTAES-a na radnim mjestima na kojima se trenutno nalaze jamči se nastavak rada sukladno dodatku izjave, točka 3., važećim općim aktima »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb (Statut, Pravilnik o unutarnjoj organizaciji. Pravilnik o sistematizaciji poslova i radnih zadataka i drugi).

Članak 5. Zaposlenicima koje nadležna tijela mirovinskog i invali­

dskog osiguranja proglase nesposobnima za rad osigurati će se invalidske mirovine. Zaposlenicima koji su ispunili uvjete za starosnu i prijevremenu mirovinu osigurati će se pravo na te mirovine.

Članak 6. Zaposlenici koji ne mogu nastaviti rad na dosadašnjem

radnom mjestu zbog umanjene zdravstvene sposobnosti po­nuditi će se Ugovor o radu za drugo radno mjesto u skladu sa stvarnom stručnom spremom i zdravstvenom sposobnošću.

Članak 7. Zaposlenicima za koje se zbog privremenog nedostatka

posla (minirana područja, obveze gospodarskih osnova) ne može osigurati posao »Hrvatske šume« p.o. Zagreb se obvezuju isplaćivati naknadu u iznosu najmanje novčane nak­nade za nezaposlenu osobu utvrđenu odlukom Ministarstva rada i socijalne skrbi, te plaćati doprinose za mirovinsko i in­validsko osiguranje po propisanim minimalnim stopama.

Članak 8. Poduzeća šumarstva pod privremenim nadzorom U N ­

TAES-a obvezuju se dostaviti »Hrvatskim šumama«, p.o. Za­greb:

• osobnu dokumentaciju zaposlenika potrebnu za zasni­vanje radnog odnosa

• ponuđene i potpisane Ugovore o radu • gospodarske osnove i planove gospodarenja • evidenciju stanja zaliha roba na stovarištima

Članak 9. Zaposlenici koji su do sada radili u poduzećima na

području pod nadzorom UNTAES-a, a obvezuju se kao zapo­slenici »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Uprava šuma Osijek i Vinkovci, raditi sve poslove gospodarenja šumom i divljači u skladu sa šumsko gospodarskim i lovno gospodarskim osno­vama i planom gospodarenja »Hrvatskih šuma«, p. o. Zagreb, a proizvode isporučivati putem komercijalnih odjela Uprava šuma Osijek i Vinkovci.

Članak 10. U znak prihvata prava i obveza iz ovog Sporazuma, spo­

razumne stranke isti potpisuju. Danom potpisa ovog Sporazu­ma smatra se dovršenim postupak reintegracije Poduzeća u šumarstvu na području pod nadzorom UNTAES-a u sustav »Hrvatskih šuma« p. o. Zagreb.

Članak 11. Ovaj Sporazum je sačinjen u 9 primjeraka i to 3 pri­

mjerka na engleskom jeziku, 3 na hrvatskom jeziku i 3 na srpskom jeziku ćiriličnim pismom, od kojih svaka strana za­država po jedan primjerak na svakom jeziku. STRANKE SPORAZUMA

»HRVATSKE ŠUME«, p. o. ZAGl^B Ur. broj: 349-0197-3487

(Josip Papp, dipl. inž. šum.)

PODUZEĆA ŠUMARSTVA POD PRIVREMENIM NADZOROM UNTAES-a

(Miloš Vojnović, dipl. iur.) Predsjednik Zajedničkog vijeća

UNTAES

mr. Souren Seraydarian, Zamjenik upravitelja

6 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA SUMA KARLOVAC

O bilježavajući drugu godišnjicu veličanstvene pobjede Hrvatske vojske i oslobađanje okupiranih područja, a u povodu Dana domovinske zahvalnosti, Uprava

šuma JCarlovac je na svečan način 31. srpnja, obilježila završetak obnove zgrade Šumarije Cetingrad - sjednicom Kolegija upravitelja uprava šuma i potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora sa Hrvatskim sindikatom, šumarstva, u Cetingradu.

Šumarija Cetingrad, jedna je od 14 šumarija UŠ Karlo­vac a u Domovinskom ratu je teško stradala od četničkih napada odmah na početku rata, a i cijelo mjesto je spaljeno i porušeno već ujesen 1991. godine, a mještani i naši djelat­nici protjerani, oprema i mehanizacija pokradena i zgrada opljačkana i razrušena.

Cetingrad, mjesto desetak kilometara udaljeno od Slunja, danas na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom, prateći ga kroz stoljeća, uvijek je bio poprište mnogih ratnih aktivnosti Hrvata sa tudincem, koji je želio prodrijeti na za­pad i ovladati ovim strateškim važnim prostorom. Nedaleko Cetingrada nalazio se franjevački samostan u kojem se za Novu godinu 1527. održao važan sastanak hrvatskog plem­stva na kojem je donesena odluka da Hrvatska prizna za hr­vatskog kralja Ferdinanda Habsburškog. Cetingrad je bio važno trgoviše i vojno uporište sve do raspuštanja Vojne krajine.

Danas naša nova zgrada Šumarije treba da iznova omogući napredak mjesta i ovog kraja koji s obnovom

Na novooslobođenom podmčju UŠ Karlovac

Obnovljena zgrada

V

Šumarije Cetingrad

V

u novoobnovljenoj Šumariji nalazi se i pet komfornih stanova za buduće šumarske djelatnike koji nedostaju ovom starom šumarskom središtu Tekst i snimci: A. Z. LONCARIC

Novoobnovljena zgrada Šumarije Cetingrad čeka svoje buduće šumarske stručn

otpočinje novi život. Šumarija Cetingrad gospodari s 5.196 ha pretežito bukovih sastojina, ukupne drvne zalihe oko 1,1 milijun kubnih metara drvne mase, s godišnjim prirastom od oko 26.650 m3 a sjcčivi etatje 26.300 m3 s tim stoje oko 150 hektara šuma devastirano uz samu granicu sa Bosnom, a jedan dio šuma je još radno nedostupan jer područje nije razminirano.

Šumarija danas upošljava 22 djelatnika a taj će se broj uskoro i povećati jer je u novoj zgradi Šumarije osigurano pet komfornih stanova za potrebite šumarske stručnjake. Sadašnja proizvodnja planirana je sa 48 posto od propisa, jer je i sadašnji broj uposlenih čak za 57 posto manji od pre­dratnog broja uposlenih u Šumariji.

Svečano otvorenje zgrade nove Šumarije, uslijedilo je nakon sastanka Kolegija upravitelja svih naših Uprava

šuma, pred mnoštvom uzvanika, gostiju i djelatnika Uprave šuma Karlovac. O tijeku radova na obnovi zgrade govorio je inž. Duje Pavelić, upravitelj US Karlovac inž. Josip Maradin govorio je o procesu obnove novih šumarija koje su u akciji »Oluja« oslobođene i vraćene u Upravu šuma, inž. Anđelko Serdarušić direktor »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb o značenju šumarstva za novooslobođene krajeve i tijek obno­ve zgrada i potrebite opreme za te šumarije, akademik dr. Dušan Klepac koji je sticajem sudbine upravo i otpočeo svoj šumarski dugi i plodni radni vijek upravo u Šumariji Cetin­grad, govorio je o povijesnoj ulozi i značenju Cetingrada u hrvatskoj burnoj povijesti i na kraju zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva dr. Dubravko Novak, koji je svečanim presijecanjem vrpce i službeno otvorio novu zgra­du Šumarije Cetingrad.

Vpravitcij ( prai'e šuma Karlovac, inž. Josip Maradin Direktor »Hrvatskih šutna« p. o. Zagreb, inž. Anđelko Serdarušić

Ploču s natpisom »Hrvatske šume« Šumarija Cetingrad otkrio je inž. Anđelko Serdarušić, direktor »Hrvatskih šuma« p. 0. Zagreb

Akademik dr. prof. Dušan Klepac koji je i otpočeo svoj šumarski radni vijek upravo ovdje u Cetingradu, govorio je o dugoj povijesti i važnosti Cetina u hrvatskoj povijesti

Svečanim presijecanjem vrpce, zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Hrvatske, dr. Dubravko Novak i zvanično je otvorio novu zgradu šumarije

8 / Časopis Hrvatske šume

POSJETE Nal<on posjete predsjednika Njemačkog šumarskog društva

Njemački šumari oduševljeni hrvatskim šumama »Kada smo kretali iz Frankfurta, očekivali smo da ćemo ovdje imati što vidjeti i susresti prave šumare. Međutim, da ćemo naći tako lijepe i uščuvane šume i tako dobre i u šumu zaljubljene stručnjake, tome se nismo nadali...«

Osim obilaska nizinskih šuma

lužnjaka, predsjednik i potpredsjednik

Njemačkog šumarskog društva dr. VVolfgang

Dertz i dr. Hans Jiirgen VVegener

razgledali su i prijekorne šume u

Gorskom kotaru te šume krša na Rabu. Na slikama: gosti iz Njemačke sa svojim

domaćinima u šumariji Vrbovec u bjelovarskoj

Upravi šuma

Plredsjednik Njemačkog šumarskog društva dr. Wol-fgang Dertz i njegov dopredsjednik dr. Hans Jiirgen VVegener posjetili su početkom srpnja Hrvatsku gdje

su se tijekom trodnevnog boravka upoznali s problema­tikom gospodarenja šumama u hrvatskom nizinskom pojasu, u prijeboru te sa specifičnostima mediteranskih, krških šuma. Ispred Hrvatskog šumarskog društva i »Hr­vatskih šuma« goste su dočekali i bili u njihovoj pratnji dopredsjednik Durštva ing. Tomislav Starčević, prof. dr. Branimir Prpić, ing. Josip Dundović i ing. Hranislav Jakovac. Ugledni njemački šumari čije udruženje broji oko 8000 članova, šumarskih inženjera, tehničara i šumovlasnika, razmijenili su tijekom boravka u Hrvatskoj iskustva s brojnim hrvatskim šumarskim stručnjacima o načinu rješavanja istih ili sličnih problema.

Nizinske šume hrasta lužnjaka u šumariji Vrbovec u bjelovarskoj upravi prvo su odredište koje su posjetili njemački šumari. Bili su oduševljeni onim što su vidjeli

i zgranuti nemogućnošću da se neki problemi riješe. U gospodarskoj jedinici Sikava upoznati su s posljedicama pada režima podzemnih voda i (stoga) prelaskom vlažnog u suho stanište lužnjaka kojem prijeti sušenje. Zbog slabe prirodne obnove ovdje je, kako je pojasnila revirnica u vrbovečkoj šumariji ing. Nada Kučan, uneseno 800 kg žira po hektaru kako bi se osigurao pomladak. U gospodarskoj jedinici Česma njemački šumari imali su priliku vidjeti rezervat šumske vegetacije lužnjaka i običnog graba u kome je nakon regulacije istoimene rijeke također došlo do pada razine podzemnih voda. U 78. odjelu ove gospodarske jedinice stanište jasena je tijekom godina zbog različitih utjecaja prešlo u lužnjako-vu sastojinu. Revirnik inž. Željko Gubijan upozorio je na još jednu zanimljivost - ovdje je tijekom posljednjih 20-ak godina potpuno nestao brijest čiji je udio u sastoji-ni bio značajan.

Njemačke šumare zanimalo je mnogo toga - zbog čega dolazi do sušenja (uglavnom zbog pada razine po-

Časopis Hrvatske šume I 9

Dr. Hans Jiirgen, dr. Branimir Prpić i dr IVolJgang Dertz

i Dr. IVolfgang Dertz: »Kada smo kretali iz Frankfurta, očekivali smo da ćemo ovdje imati što vidjeti i susresti prave šumare. No, da ćemo naći tako lijepe i ušćuvane šume i tako dobre i u šumu zaljubljene stručnjake, tome se nismo nadali...«

dzemnih voda), koji su uzroci pada voda (regulacija to­kova), zašto regulacija kad je štetna (zbog potreba poljo­privredne proizvodnje), no onda im nitko nije znao pojasniti kako to da se o tome ne dogovara... Pitali su i zbog čega se lužnjak, kojem su se, malo je reći, divili, siječe ranije od propisane ophodnje, kako se štiti od pe-pelnice, koliko često se radi prorijeda. Pokazujući na jedan primjerak furnira dr. Wcgcner je pitao po koliko se prodaje. Nećete vjerovati, odgovorio je ing. Starčcvić. Ipak, inzistirao je Njemac. Od 500-600 DM po kubiku! Ah, Schade (šteta), otelo se Njemcima koji nisu migli vjerovati i prestati se čuditi. Pa će dr. Wegcner: »Znate, ja sam iz Munstera, i mi tamo imamo lužnjaka i prodajemo ga na licitacijama po 3000 DM po kubiku. Ako polučimo koju marku više popijemo u to ime »šnaps« i to proslavi­mo...« Kad bi se mi toga držali, reče netko, cijeli život bili bi žedni (i trijezni). Zbog čega onda ne izvozimo ovakav krasan hrast, zanimalo ih je dalje. Zbog toga što država dozvoljava samo pet posto izvoza ukupnog etata, dok se istovremeno domaća drvna industrija žali na visoke cijene sirovine, koje usput, ne plaća redovno. Slično su bili iznenađeni niskom cijenom trupaca (do 200 DM po kubiku). Dakako da su se čudili i podatku da radnika po ugovoru plaćamo (uspijemo ga dobiti) za 70 kuna po danu, stoje niti 20 DM. Zgodno s tim u vezi zvuči i ovaj podatak koji su prezentirali: pred oko 40 godina s 100

DM su mogli platiti 25 sati rada, a sada samo dva sata. Sat rada u šumarstvu, naime, sa svim dadžbinama stoji 50 DM!

Njemački stručnjaci iznijeli su da i kod njih ima pro­blema sa sušenjem šuma i da će im razmjena iskustava i buduća suradnja s hrvatskim šumarima itekako dobro doći. Dr. Dertz: »Kada smo kretali iz Frankfurta, očekivali smo da ćemo ovdje imati što vidjeti i susresti prave šumare. No, da ćemo naći tako lijepe i uščuvane šume i tako dobre i u šumu zaljubljene stručnjake, tome se nismo nadali.« A hrvatskim šumarima je drago, istakao je ing. Starčević, da svoju ljubav prema šumi mogu po­dijeliti s nekim tko razumije probleme, stručno gospoda­ri i na isti način doživljava šumu kao mi.

U nastavku boravka i stručne razmjene iskustava, go­sti iz Njemačke obišli su Upravu šuma Delnice i šuma­rije Fužine, Gerovo, Tršće i Prezid. Tamo su se upoznali s ciklusom radova u prjebornim šumama, od uzgoja do doznake i sječe te sa velikim sušenjima jele u Gorskom kotaru. Nakon toga u senjskoj su Upravi brodom obišli otok Rab i šumu Dundo na Kalifronti te na Pagu šuma­riju Novalju. Mediteransko okružje i šumarstvo krša, u Novalji su imali priliku vidjeti pomlađivanje crnikom te pošumljavanje 20 ha površina na samoj plaži, novo je iskustvo za njemačke šumare. Posjet je završen obi­laskom šume Zavrtnice, (m)

10 / Časopis Hrvatske šume

PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA

Rasadnička proizvodnja u Hrvatskoj od 1992.-1996. god.

l?roizvedeno više od 152 milijuna sadnica U posljednjih pet godina JP »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, uložilo je mnoge napore u cilju unapređivanja rasadničke proizvodnje, što se ogleda prije svega u modernizaciji rasadnika, nabavi nove opreme, izgradnji objekata i niz drugih činitelja

Piše dr. se. Stevo Orlić, Šumarsici institut, Jastrebarsl<o

Prema Zakonu o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu (NN br. 11/90) svi rasadnici u Hrvatskoj u kojima se obavlja proizvodnja šumskog sadnog materija­

la podliježu obaveznom stručnom nadzoru. Ovlaštena organi­zacija za stručni nadzor proizvodnje šumskog sadnog mate­rijala utvrđuje porijeklo, vrstu, starost, kvalitetu i način uzgoja šumskog sadnog materijala (članak 27) za svaki rasadnik sačini zapisnik i izdaje uvjerenje s navedenim prikupljenim podaci­ma za proizvedeni šumski sadni materijal (članak 30) i tek nakon toga se šumski sadni materijal smije staviti u promet.

Godišnje izvješće o nadzoru - koje uključuje popis pre­gledanih rasadnika i tabelarni prikaz sadnog materijala koji se nalazi u proizvodnji u tekućoj godini po vrstama drveća, količinama i načinu uzgoja te kratak osvrt na zatečeno stanje -dostavlja se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Kako su ova izvješća dostupna tek manjem broju strvičnjaka, vjerujemo da s podacima o kretanju proizvodnje šumskog sadnog mate­rijala u rasadnicima u Hrvatskoj do kojih je došao Šumarski institut Jastrebarsko treba upoznati širu šumarsku javnost.

Institut je, naime, na temelju spomenutog zakona i rješenja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede od 6. kolovoza 1992. upisan u Popis znanstvenih i znanstvc-nonastavnih organizacija, odnosno drugih pravnih osoba ovlaštenih za obavezni stručni nadzor nad proizvodnjom šumskog sadnog materijala u Republici Hrvatskoj.

Njegovi stručnjaci od 1992. kontinuirano svake jeseni na­dziru rasadnike Javnog poduzeća »Hrvatske šume« i samog Instituta, a 1996. godine u nadzor je uključen i rasadnik »Ru­dina«, Đakovo, prvi privatni rasadnik u nas. Protekle dvije godine stručni nadzor su provodili ovlašteni specijalisti Insti­tuta dr. se. N. Komlenović, dr. se. S. Orlić, dr. se. P. Rasto-vski, ing. Z. Orešković i vanjski suradnik mr. se. A. Dokuš, a prethodne tri godine još i dr. se. M. Harapin.

Broj i površina pregledanih rasadnika u tablici 1 prikazanje ukupan broj pregledanih rasadnika

u 1992., 1993., 1994., 1995. i 1996. godini razvrstanih po go­

spodarskim i drugim karakteristikama u tri velika područja Republike Hrvatske: unutrašnje područje, ličko-goransko i primorsko-dalmatinsko područje (Glavaš, 1990.).

Iz navedenih podataka je vidljivo daje u 1992. godini pre­gledan 31 rasadnik ukupne površine 422,58 ha (100%) u 1993. godini 30 rasadnika ukupne površine 364,86 ha (100%), u 1994. godini 37 rasadnika ukupne površine 421,14 ha (100%), u 1995. godini 33 rasadnika ukupne površine 387,07 ha i u 1996. godini 34 rasadnika ukupne površine 388,07 ha.

Od ukupno pregledanog broja rasadnika bilo je: - U unutrašnjem području u 1992. i 1994. god. 25 rasa­

dnika, u 1993. god. 19 rasadnika, u 1995. godini 22 rasadnika i u 1996. godini 23 rasadnika;

- U ličko-goranskom području u 1992., 1993., 1994., 1995. i 1996. godini pregledana su tri rasadnika;

- U primorsko-dalmatinskom području u 1992. godini tri rasadnika, u 1993., 1995. i 1996. godini osam rasadnika i u 1994. godini devet rasadnika.

Zanimljiv je - tablica 2 - usporedni prikaz broja i površine pregledanih rasadnika u 1994. godini u kojoj je pre­gledano najviše rasadnika, prema stanju 1967. godine (Vajda, 1969.) te 1987. godine (Glavaš, 1990.). Uočljivo je veliko smanjenje broja rasadnika u unutrašnjem i primorsko-dahna-tinskom području od 1967. do 1987. godine i nešto blaže od 1987. do 1994. godine. U ličko-goranskom području trend smanjenja broja rasadnika od 1967. do 1987. godine nešto je blaži, ali nakon toga u 1987. i u 1994. godini broj rasadnika ostaje isti.

Zanimljivo je također da se u navedenim godinama ukupna površina rasadnika i relativni odnosi medu područjima nisu tako drastično mijenjali, pa se može zaključiti da je u proteklom razdoblju u Hrvatskoj došlo do okrupnjavanja rasadnika, a to bi trebalo značiti osuvremenji­vanje rasadnika i unapređenje proizvodnje. Taj trend naročito je izražen nakon reorganizacije šumarstva, odnosno nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i osnivanja Javnog poduzeća »Hrvatske šume«.

Časopis Hrvatske sume / l i

Tablica 1

Područje

Unutrašnje

Ličko-goransko

Primorsko-dalmatinsko

Ukupno

1992

Broj

25 3 3 31

Površina, ha

347,35

52,12

23,11

422,58

%

82,2

12,3

5,5 100,0

1993

Broj

19 3 8 30

Površina, ha

281,73

52,12

31,01

364,86

%

77,2

14,3

8,5 100,0

1994

Broj

25 3 9 37

Površina, ha

335,51

52,12

33,51

421,14

%

79,7

12,4

7,9 100,00

1995

Broj

22 3 8 33

Površina, ha

301,62

52,12

33,33

387,07

%

77,9

13,5

8,6 100,0

1996

Broj

23 3 8 34

Površina, ha

302,64

52,12

33,33

388,09

%

78,0

13,4

8,6 100,0

Količina proizvedenog šumskog sadnog materijala po vrstama drveća i načinu uzgoja

Količina proizvedenog šumskog sadnog materijala u rasa­dnicima u Hrvatskoj u 1992., 1993., 1994., 1995. i 1996. godi­ni po vrstama drveća i načinu uzgoja prikazana je za listače u tablici 3 i na grafikonu 1, a za četinjače u tablici 4 i na grafiko­nu 2.

Broj proizvedenih biljaka listača u rasadnicima u po­sljednjih se pet godina znatno mijenjao. Iz podataka vidimo da je 1992. godine proizvedeno oko 13,29 milijuna, 1993. oko 7,98 milijuna, u 1994. oko 25,51 milijuna, 1995. oko 20,43 milijuna i u 1996. godini oko 25,36 milijuna biljaka. Ovi po­daci govore da se broj biljaka u 1993. godini prepolovio, a u

Tablica 2

Područje

Unutrašnje Ličko-goransko

Primor.-dalmatin. Ukupno

1994 Broj

24

3 9

37

Površina, ha

350,43 52,12

33,51 436,06

1987 Broj

48

3

13 64

Površina, ha

303,64 32,64

15,1 350,74

1967 Broj

162

8 39

209

Površina, ha

555,05

49,3 34,36 638,7

1994. godini udvostručio u odnosu na 1992. godinu. Posljedi­ca je to izostanka dobrog uroda sjemena tri gospodarski najvažnije vrste listača: hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i poljskog jasena. Na te tri vrste otpada 90-95% godišnje proizvodnje biljaka listača. To je i razumljivo znamo li da je posljednjih godina prirodna obnova u nas u tim najvrednijim sumarna sve rjeđa i nepotpunija.

Preostalih 5-10% čine crna joha, bagrem, topole i vrbe (razni kJonovi). U 1992. godini pojavila se pokusna proizvo­dnja biljaka obične bukve i hrasta crnike, međutim, u 1993. i 1994. godini nije nastavljena, što treba smatrati propustom, da bi u 1995. i 1996. godini ponovno krenula proizvodnja buko­vih sadnica.

Broj proizvedenih biljaka listača obložena korijenova si­stema iznosio je u 1992. godini oko 3%, 1993. oko 4%, u 1994. ispod 1%, 1995. oko 3% i u 1996. godini ispod 1%. Na te­melju toga možemo zaključiti daje klasična proizvodnja sad­nica listača u nas dominantna, a tako treba i ostati.

Kretanje proizvodnje biljaka četinjača u rasadnicima u Hrvatskoj tijekom proteklih pet godina bilo je podložno manjim oscilacijama. U pregledanim je rasadnicima 1992. godine ukupno proizvedeno oko 11,61 milijun biljaka, 1993. oko 13,32 milijuna, 1994. oko 7,31 milijuna, 1995. oko 12,53 milijuna i 1996. godine oko 14,86 milijuna. Iz ovih podataka proizlazi daje 1993. godine proizvedeno oko 15% više, a 1994. oko 38% manje biljaka nego 1992. godine.

Za razliku od listača, kod četinjača je kolebanje u proizvo­dnji broja biljaka ponajprije posljedica planskih potreba, a ne

ovisi toliko o urodu sjemena pojedinih vrsta. Među četinjačama daleko najzastupljenija vrsta je obična smreka, na koju otpada oko 75% ukupno proizvedenih biljaka, slijedi crni bor s oko 10%, dok preostalih 13 vrsta sudjeluje u manjim količinama. Ovakva je zastupljenost vrsta nepovoljna. Europ­ski ariš, zelena duglazija i običan bor neopravdano su malo zastupljeni u proizvodnji šumskih sadnica, a k tome je 1995. i 1996. godine napuštena proizvodnja američkog borovca.

Tablica 3.

Red. broj

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

16.

VRSTA

Hrast lužnjak

Hrast kitnjak

Hrast medunac

Hrast crnika

Poljski jasen

Crna joha

Bagrem

Topole

Vrbe

Bukva

Crni orah

Koprivić

Hrast crveni

Javor mliječ

Trešnja

Lipa malolisna

Oznaka

HL HK HM HC

PJ CJ BA TO VR BU CO KO HC JM TR LJV1

UKUPNO

1992

Goli

korijen

6.398,280

1.416,865

--

4.021,500

380,000

380,040

175,465

87,644

5,000

4,000

-----

12.868,794

Obloženi

korijen

180,000

120,000

-5,115

120,000

-----------

425,115

Ukupno

N 6.578,280

1.536,865

-5,115

4.141,500

380,000

380,040

175,465

87,644

5,000

4,000

-----

13.293,909

% 49,5

11,5

-0,0

31,2

2,9 2,9 1,3 0,7 0,0 0,0

-----

100,(

12 / Časopis Hrvatske šume

Rasadnik Jastrcbarsko: uzgoj sadnica hrasta lužnjaka u koutejuuuna Bosnaplast 18. Snimio: S. Orlić

Napominjemo daje priobalno područje u proizvodnji sa­dnica odgovarajućih vrsta u rasadnicima sudjelovalo 1994. s oko 9%, stoje značajno povečanje u odnosu na 1992. godinu i dobar je pokazatelj. Broj proizvedenih biljaka obložena ko-rijenova sistema kod četinjača je znatno veći u odnosu na listače i iznosioje 8% u 1992., 14% u 1993., 17% u 1994., 21% u 1995. 1 9% u 1996. godini. Povećanje proizvodnje biljaka

četinjača obložena korijenova sistema posljedica je veće proizvodnje u rasadnicima u priobalnom području, što također treba istaknuti kao pozitivan pokazatelj.

Nema potrebe za detaljnijim prikazom kretanja proizvo­dnje biljaka listača i četinjača po pojedinim područjima u Hrvatskoj s obzirom na sadašnju organizaciju šumarstva, jer se ukupna proizvodnja planira i distribuira iz jednog središta.

1993

Goli

korijen

1.907,000

?.379,100

1,000

-2.539,460

370,000

244,500

144,635

48,673

-------

7.634,368

Obloženi

korijen

222,350

-33,800

-85,000

-4,620

----' ----

345,770

Ukupno

N 2.129,350

2.379,100

34,800

-2.624,460

370,000

249,120

144,635

48,673

-------

7.980,138

% 26,7

29,8

0,4 -

32,9

4,6 3,2 1,8 0,6

-------

100,0

Broj biljaka u godini:

1994

Goli

korijen

18.405,891

4.614,158

20,000

-1.446,240

506,000

143,200

223,016

111,205

-------

25.469,710

Obloženi

korijen

-1,100

34,000

---

2,000

----

480

----

37,580

Ukupno

N 18,405,891

4.615,258

54,000

-1.442,240

506,000

145,200

223,016

111,205

--

480

----

25.507,290

% 72,2

18,1

0,2 -

5,6 2,0 0,6 0,9 0,4 --

0,0

----

100,0

1995

Goli

korijen

11.378,585

4.066,440

15,000

10,000

3.357,000

550,000

2,000

275,705

78,811

110,000

------

19.843,841

Obloženi

korijen

206,000

62,000

47,700

31,000

240,000

-----------

586,700

Ukupno

N 11.584,585

4.128,440

62,700

41,000

3.597,000

550,000

2,000

275,705

78,811

110,000

------

20.430,241

% 56,7

20,2

0,3 0,2 17,6

2,7 0,1 1,3 0,4 0,5 ------

100,0

1996

Goli

korijen

15.591,200

5.074,090

--

3,588

665,000

15,200

202,400

81,080

45,000

--

3,900

2,000

1,000

1,000

25.269,870

Obloženi

korijen

20,000

-11,700

2,900

60,000

-----------

94,600

Ukupno

N 15.611,200

5.074,090

11,700

2,900

3,648

665,000

15,200

202,400

81,080

45,000

--

3,900

2,000

1,000

1,000

25.364,470

% 61,5

20,0

0,1 0,0 14,4

2,6 0,1 0,8 0,3 0,2

--

0,0 0,0 0,0 0,0

100,0

časopis Hrvatske sume 113

Rusiuliiih »Podturcn«, Šumarija Čakovec: uzgoj sadnica bijele vrbe. Snimio: S. Orlić

Broj ukupno proizvedenih biljaka listača i četinjača izno­sio je 1992. godme oko 24,90 milijuna, 1993. oko 21,30 mi­lijuna, 1994. oko 32,82 milijima, 1995. oko 32,96 milijuna i 1996. godine oko 40,23 milijuna.

Zanimljiv je i usporedni prikaz proizvedenih biljaka

listača i četinjača iz 1994. godine s onim iz 1967. godine (Vajda, 1969.), odnosno 1987. godine (Glavaš, 1990.), a prika­zanje u tablici 5. Vidimo daje proizvodnja 1967. godine izno­sila oko 42,19 milijuna, 1987. oko 46,35 milijuna i 1994. oko 32,82 milijuna, što pokazuje daje u 1987. godini proizvodnja bila veća za oko 10%, a u 1994. godini manja oko 22% u od­nosu na 1967. godinu. Manjak od 22% u 1994. godini pri­bližno odgovara okupiranom području Republike Hrvatske u to vrijeme. Iz navedenih podataka vidimo, također, da se tijekom proteklih 28 godina odnos proizvedenih sadnica listača i četinjača konstantno mijenjao u korist listača. Odnos je u 1967. godini bio 8:92, u 1987. godini 56:44, a u 1994. godini 78:22 posto (tablica 5). Ovi podaci ukazuju na sve veču potrebu za sadnicama listača, stoje posljedica izostanka priro­dne obnove naših najvrednijih sastojina.

Umjesto zaključka Na kraju ističemo daje Javno poduzcče »Hrvatske šume«

u posljednjih pet godina vodilo računa u unapređenju

Literatura: Glavaš, M., 1990.: Stanje objekata za proizvodnju višegodišnjih biljaka

u SR Hrvatskoj u 1989. godini, Glasnik Šumarskog fakulteta br. 26, str. 379-390.

Vajda, Z., 1969.: Stanje šumskih rasadnika u SR Hrvatskoj godine 1967. i 1968., Šumarski list 7-8, str. 259-269. Zagreb.

Vajda, Z., 1967.: Stanje šumskih rasadnika u SR Hrvatskoj godine 1966., Šumarski list 7-8, str. 269-283, Zagreb.

Grupa autora: IZVJEŠĆE na izvršeni obavezni stručni nadzor nad proizvodnjom šumskog sadnog materijala u rasadnicima »Hrvatskih šuma« te u rasadniku Šumarskog instituta Jastrcbarsko u jesen/proljeće 1992./1993. godine.

Grupa autora: IZVJEŠĆE o izvršenom obaveznom stručnom pregledu nad proizvodnjom šumskog sadnog materijala u rasadnicima »Hrvatskih šuma« te u rasadniku Šumarskog instituta Jastrcbarsko ujesen 1993. go­dine.

Grupa autora: IZVJEŠĆE o izvršenom obaveznom stručnom nadzoru nad proizvodnjom šumskog sadnog materijala u rasadnicima J. P. »Hrva­tskih šuma«, p.o. Zagreb, te u rasadniku Šumarskog instituta Jastrcbarsko ujesen 1994. godine.

Grupa autora: IZVJEŠĆE o izvršenom obaveznom stručnom nadzoru nad proizvodnjom šumskog sadnog materijala u rasadnicima J. P. »Hrva­tske šume«, p.o. Zagreb, te u rasadniku Šumarskog instituta Jastrcbarsko ujesen 1995. godine.

Grupa autora: IZVJEŠĆE o izvršenom obaveznom stručnom nadzoru nad proizvodnjom šumskog sadnog materijala u rasadnicima J. P. »Hrva­tske šume«, p.o. Zagreb, u rasadniku Šumarskog instituta Jastrcbarsko i Proizvodno-trg. pod. »Rudina« Đakovo ujesen 1996. godine.

Tablica

Red. broj

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

4.

VRSTA

Obična smreka Običan bor Crni bor Američki borovac Europski ariš japanski ariš Zelena duglazija Obična jela Primorski bor Alepski bor Brucijski bor Pinija Običan čempres Arizonski čempres Himalajski cedar Koloradskajela Gorostasna jela Kavkaska jela Atlanski cedar Pančičeva omorika Srebrna smreka

Oznaka

OS OB CB AB EA JA ZD OJ PB AlB BB Pl

OC AC HC KJ GJ KJ AC PO SS

UKUPNO

1992 Goli

korijen 8.731,580

83,550 781,217 183,363 426,537 107,640 306,777 32,000

-------------

10.6.52,664

Obloženi korijen 360,000 163,000 309,626

4,000 9,000 13,000 11,000

-64,336 2,957

-9,359 7,140

---~ ----

953,418

Ukupi N

9.091,580 246,550

1.090,843 187,363 435,537 120,640 317,777 32,000 64,336 2,957

-9,359 7,140

--------

11.606,082

10

% 78,3 2,1 9,4 1,6 3,8 1,0 2,7 0,3 0,6 0,0 -

0,1 0,1 --------

100,(

14 / Časopis Hrvatske šume

Tablica; 5 Broj proizvedenih biljaka u godini

Vrsta Listačc Četinjače Ukupno

1967

N 3.510.710

38.679.420

42.190.130

% 8

92

100

1987

N 25.739.900 20.608.500 46.348.400

% 56 44

100

1994 N

25.507.290 7.309.150

32.816.440

% 78 22

100

rasadničke proizvodnje, što se odrazilo u modernizaciji nekih rasadnika, nabavi nove opreme, izgradnji gospodarskih zgrada, kontroli plodnosti tla i drugom. No, iako »Hrvatske šume« nastoje postupno u organizacijskom i tehnološkom smislu unaprijediti rasadničku proizvodnju u Republici Hrvatskoj, za značajniji pomak potrebna bi bila veća financijska sredstva, koja za sada nije moguće izdvojiti.

Rasadnik »Ostarije«, Šumarija Josipdol: uzgoj sadnica obične smreke. Snimio: S Orlić

Broj biljaka u godini: 1993

Goli korijen

9.892,933 270,835 534,823 140,391 231,085 68,000

229,852 30,000

----

10,000

-' ------

11.407,919

Obloženi korijen

300,000 114,000 752,050

--

7,000 30,000

-241,163 47,732

-59,214

211,535

-145,100

------

1.907,794

Ukupno N

10.192,933 384,835

1.286,873 140,391 231,085 75,000 259,852 30,000 241,163 47,732

-59,214

221,535

-145,100

------

13.315,713

% 76,5 2,9 9,7 1,0 1,7 0,6 2,0 0,2 1,8 0,4 -

0,4 1,7 -1,1 ------

100,0

1994 Goli

korijen 5.393,780

90,457 182,956 29,780 127,139 33,250 88,363 50,000

-7,000

-----------

6.005,725

Obloženi korijen

--

650,751

-----

242,127 30,000 96,658 54,350 185,439 40,500 3,600

------

1.303,425

Ukupno N

5.396,780 90,457 833,707 29,780 127,139 33,250 88,363 50,000

242,127 37,000 96,658 54,350 185,439 40,500 3,600

------

7.309,150

% 73,9 1,2 11,5 0,4 1,7 0,5 1,2 0,7 3,3 0,5 1,3 0,7 2,5 0,6 0,0 ------

100,0

1995 Goli

korijen

8.216,488 199,115 669,538

-201,272

-323,830 263,000 10,000

------------

9.883,243

Obloženi korijen

41,000 74,000

1.088,502

-37,000

-37,000

-670,741 115,000 66,677 58,800

460,300

--------

2.649,020

Ukupno N

8.257,488 273,115

1.758,040

-238,272

-360,830 263,000 680,741 115,000 66,677 58,800

460,300

--------

12.532,263

% 65,9 2,2 14,0

-1,9 -

2,9 2,1 5,4 0,9 0,5 0,5 3,7 --------

100,0

1996 Goli

korijen

11.543,068 169,725 605,375

-440,582

-508,457 215,000 10,000

------

1,850 2,650 1,250 2,300 6,000

51,500 13.557,757

Obloženi korijen

30,000

-803,557

-5,000

-20,000

-258,922 120,330

--

69,010

--------

1.306,819

Ukupno N

11.573,068 169,725

1.408,932

-445,582

-528,457 215,000 268,922 120,330

--

69,010

--

1,850 2,650 1,250 2,300 6,000

51,500 14.864,576

% 77,9 1,1 9,5 -

3,0 -

3,6 1,4 1,8 0,8 --

0,5 --

0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,3

100,0

Časopis Hrvatske šume / 15

ŠUMARIJA CETINGRAD

Novi kolektivni ugovor zaposlenika »Hrvatskih šuma« Razina dosadašnjih prava zaposlenika »Hrvatsl<ih šuma« p.o. Zagreb ostala je ista i vrijedit će do kraja kolovoza 1998. godine

U novoj zgradi Šumarije Cetingrad, odmah nakon svečanog otvorenja 31 . srpnja upriličeno j e i potpisivanje novog Ko­lektivnog ugovora za zaposlenike »Hrvatskih šuma« p.o.

Zagreb. Ovaj drugi po redu Kolektivni ugovor koji će vrijediti do 31. srpnja 1998. godine rezultat je međusobnog uvažavanja so­cijalnih partnera koji u pregovorima nisu nastupali s pozicija isključivosti, već su nastojali pronaći i obostrano prihvatljiva rješenja. Dakle, novi Kolektivni ugovor je kompromisno rješenje između sindikalnih zahtjeva, želja i mogućnosti poslodavca.

U ime poslodavca novi Kolektivni ugovor je potpisao direk­tor »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Inž. Anđelko Serdarušić, a u ime Hrvatskog sindikata šumarstva predsjednica Gordana Colnar, dok je u ime Sindikata zaposlenih u šumarstvu Bjelovara, pred­stavnik tog sindikata Zeljko Gubijan.

I u ovaj novi Kolektivni ugovor unesene su najveće odredni­ce prava zaposlenika iz dosadašnjeg ugovora, a to su:

- 40 sati radni tjedan - neradne sve subote, što znači da ne ulaze u godišnji odmor

- zaposleniku kojem prestaje ugovor o radu, uslijed gospo­darskih, tehnoloških ili organizacionih razloga pripada otpremni­na

- isplata plaća i naknada mora biti do 25-og u mjesecu - pravo na regres za korištenje godišnjih odmora - pravo na naknadu u slučaju smrti ili invalidnosti - pravo na otpremninu, jubilarc nagrade, solidarnu pomoć,

darivanje djece i druga prava ostala su ista, a došlo je i do određenih poboljšanja

Novosti u Kolektivnom ugovoru Jedna od najvažnijih novosti novog Kolektivnog ugovora je

osiguranje primjenjivanja ovog Kolektivnog ugovora i u slučaju statusne promijene poslodavca (čl. 12).

Nadalje novost je i članak 60. koji govori da zaposleniku koji u skladu s aktima Poduzeća u svemu zamjenjuje odsutnog zapo­slenika na njegovim poslovima i radnim zadacima, pripada plaća po svim osnovama i mjerilima tog radnog mjesta, ako je to zapo­sleniku povoljnije, i to za svo vrijeme dok traje ta zamjena.

I pitanje kišnih dana određuje se nešto preciznije. U dosadašnjem Kolektivnom ugovoru članak 15. i 16. kojim

se govori o određenim kriterijima za izradu programa rješavanja viška zaposlenika, su brisani kao neprimjenjivi u praksi.

Isto tako i članak 55. je brisan jer se nije mogao ostvariti u praksi.

Kolektivni ugovor potpisali su u ime »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, direktor

inž. Anđelko Serdarušić, u ime Hrvatskog sindikata šumarstva Gordana Colnar i u

ime Sindikata zaposlenih u šumarstvu Bjelovar, Zeljko Gubijan

Potpisivanju ovog drugog po redu Kolektivnog ugovora bili su nazočni i svi članovi Glavnog odbora HSS

I na kraju spomenut ćemo kao najvažniju novost u ovom Kolektiv­nom ugovoru, novi članak koji obvezuje »Hrvatske šume« da se u roku mjesec dana od potpisivanja ovog novog Kolektivnog ugovora pristupi izradi novog Pravilnika o plaćama i Pravilnika o naknadama materijalnih troškova.

Novi Kolektivni ugovor stupio je na snagu 1. kolovoza 1997. godi­n e A. Lončarić

16 / Časopis Hrvatske šume

u POSJETI SPECIJALNOM REZERVATU »LOZE«

Gordi i ponosni hrast slavonski

Preuzimači slavonske hrastovim' godinama su sjekli Spačvanski bazen i tu vrijednu slavonsku sirovinu izvozili na europsko tržište. Nisu ni oni mogli odoljeti tim gorostasima i načinili su danas nama vrijedne fotografije nekadašnjeg slavonskog bogatstva

Slavonskim se hrastovim šumama, smatraju posavske šume hra­sta lužnjaka (Quercus robur) koje se protežu uz lijevu obalu Save, od Siska do Zemuna. Na toj svojoj ploštini od približno

130.000 hektara i u europskim su razmjerima značajne po svojoj veličini. Međutim, tu se ne radi o cjelovitom području, već o razno­likim skupinama čiju glavninu čine šumske zajednice i zemljište između Vinkovaca - Otoka — Vrbanje i Županje, takozvani šumski bazen Spačva.

Za te je šume svijet doznao tek pojavom njihovih proizvoda na europskom tržištu potkraj prošlog stoljeća, kada je otpočelo intenziv­nije iskorišćivanje slavonskih šuma i pridobivanje kvalitetne hrastovi-ne.

Tako se računa da je od kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća do početka Prvog svjetskog rata, posječen veći dio slavonskih

Ništa nije kadro u čovjeku probuditi ono čuvstvo, da je ništetan stvor poput mrava i crva, kao jedna samotna noć u šumi. Pred njom si

patuljak neznatan, nemoćna ništica...

J. Kozarac

Časopis Hrvatske šume / 17

hrastika - više od 12 milijuna kubika tehničkog drveta. Kroničari tog vremena su zabilježili daje do 1910. godine cijena slavonske hrasto-vine na europskom tržištu dosegla rekordnih 68,20 zlatnih kruna za 1 kubni metar dubeće tehničke oblovine.

Specijalni rezervat »Lože« Slavonska je šuma specifičan prirodni fenomen, jedinstven u

svijetu, a jezgru tih šuma hrasta lužnjaka čini šumski bazen »Spačva«. Slavonska šuma hrasta lužnjaka, pripada regularnim šumama visokog uzgojnog oblika, a pomlađuje se prirodnim putom - takozvanim oplodnim sječinama. Prilikom svoje obnove zahtijeva visoku stručnost šumara koji moraju suptilno voditi oplodne sječe kroz cijelo njezino oplodno razdoblje, koje može potrajati i duže od 140-150 godina.

Šumski bazen »Spačva« proteže se na više od 39.789 hektara lužnjakovih u slivnom području dviju rječica - Studve i Spačve. S jugoistočne strane rezervata teče sporo i lijeno Studva, tvoreći prekra­sno vodeno i močvarno područje zvano - Virovi. Bošnjački vjerovi i Otočki virovi.

U istoj gospodarskoj jedinici »Slavir« nalazi se i specijalni šumski rezervat »Lože«. Šumski predjel »Lože« sa Odjelima 66, 67, 82 i 83 ukupne površine 110 hektara trajno su zaštićeni. U navedenim odjelima hrast lužnjak u starosti od 141 godinu ima sreću jer mu je ophodnja produžena na 160 godina. Već danas tu nailazimo na ogromna stabla prsnog promjera 80-120 cm i visine i do 40 metara.

Objekat »Lože« je šumska zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba, prostire se na najocjeditivnijem terenu, na gredi i tvori najljepše i najvrijednije sastojine u kojoj su glavne vrste drveća hrast lužnjak, obični grab, poljski jasen, brijest, klen i nešto malo lipe.

Ljepota ove visoke i tamne šume, njen pokoj, njezina duša, začaraše ga i osvajaše, a da se nije pito rasta...?

K. S. Đalski

Danas se slavonska šuma obnavlja pod budnom paskom šumarskih stručnjaka koji redovito provode njege mladika i drugim uzgojnim zahvatima od prvih godina nakon pošumljavanja vode brigu o mladoj hrastovoj šumi

Danas je smiono tvrditi da su to možda ostaci nekadašnjeg Panonskog mora, ali prema ovoj slici nismo daleko od istine. Mir vlada nad vodom na Otočkim virovima

Nadrastoh zvijer i ljudski stvor. Na riječ mi: - muk je odgovor. Samoću i vis trazih ja -I čekam: na što, dokada? Oblak je za me prebliz dom.

Ja čekam da me smlavi grom. Fridrich Nietzsche

»SLAVONSKA SUMA« J. Kozarac

' i - ^ ^ •

»Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim divnim stabarjem, s pravim, čistim i viso­kim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti.

Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanim rav­nim brazdama, koje teku duž cijelog dvadesetak metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, koja ga je okrunila, kao stasitog junaka kučma. Ponosito se oni redaju jedan do drugog, kao negda kršni vojnici krajiški, a iz cijele im prikaze čitaš, da su orijaši snagom, da prkose buri i munja­ma, da su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu.

A kad vjetrič gore zalahori, a tvrdo, glatko lišče sad zašapće, sad zašušti i zašumi, čini ti se da obije­sni vile Slavonkinje sad popijevaju hitro neobuzdano kolo, sad tužnim glasom spominju tuge i jade prošlih davnih vremena - a sad ti se opet čini, da čuješ nad sohom veličanstven žubor crkvene glazbe ili tužnu, srce dirajuću pjesmu na-dgrobnicu...

Gdje je tlo malo vlažnije, tu se podigo viti, svijetli jasen s bijelom, sitno izvezenom korom, ponešto vijugavog stabla, komu je na vrški sjela prozirna krošnja, poput vela na licu krasotice. Kako koketno stoje, te znatiželjno i ne­mirno u vis pozira, reko bi da su izabrane ljepotice onih oholih ukočenih vojnika...

Mjestimice podigo se i crni brijest, ispravan ko prst, sa sitnim obješenim hvojami i Ijušturastom korom, uvijek nekako mrk i zlo­voljan, pravi pesimista i podmukli-ca...

"" '*-a'"̂ "*̂ ^ "' ^-••• .»

a A.*. - "

- *.

f- J-t**^

"̂ ••*"""'" ,J^

- : : :>^ . -

'••• ' - ' - - - ^ i ? ^ '

' ^ . ' " M B . ^ TT

Ta tri debla otimlju se za pr­venstvo, što se tiče ogromnosti i veličine; ovdje nadjačava hrast, tamo jasen i brijest - oni su što lav i tigar u carstvu zvjeradi... A pod njima i medu njima utisnuti su grabovi, klenovi, granati, kvrgati i

E^

nakazni - misliš da vidiš zgr-bljenog slugu, kako povezuje i omotava gospodaru svome noge, da ne ozebu; to su šumske parije, ro­bovi, koji su samo zato tu, da hra­ne i popravljaju tlo visokom hrastu, koji ohol nema kada, da se i za to pobrine...

ŠUMARIJA POKUPSKO

Šumarstvo nositelj gospodarske aktivnosti Kršćanski blagdan Velike Gospe u Pokupskom ima za jedno mjesto višekratno značenje, jer je taj dan - Dan općine i proslava zaštitnika mjesta Sv. Leopolda, pa se i zaposlenici naše Šumarije aktivno uključuju u pripremu i proslavu mjesta

Tekst: A. Lončarić Foto: Ž. Dolenec

U hrvatskom narodu vjekovna je tradicija obilježavanja vjerskih blagdana i svetkovina. U općinama i mjestima koja su oslobođena »Bljeskom« i »Olujom« u kojima se ti blagdani

nisu smjeli slaviti više od pola stoljeća, svoj God - Dan zaštitnika mjesta, danas drugu godinu Slobode, posebno svečano proslavljuju. Tako je bilo nedavno, 15. kolovoza za Blagdan Velike Gospe u Po­kupskom, gdje se taj dan slavi i Dan općine i God Sv. Leopolda -zaštitnika župe. Dakle u jednom danu tri blagdana.

U takvim prilikama ni naša Šumarija Pokupsko i njeni djelatnici nisu mogli ostati po strani, tim više stoje u mjestu pored ambulante, HEP pošte i veterinarske stanice, HEP naša Šumarija nositelj gospo­darstva.

Proslava je otpočela svečanom sjednicom općinskog vijeća, kojom prilikom je načelnik općine Božidar Škrinjarić naglasio važnost i doprinos obnovi i razvoju mjesta naše Šumarije Pokupsko u posljednje dvije godine. Općina Pokupsko broji nešto više od 3.200 stanovnika, a samo mjesto više od 420. Naša zgrada Šumarije obnovljena je među prvim objektima. Šumarija je u Pokupskom osnovana još 1955. godine, a danas gospodari sa tri gospodarske j e ­dinice i to: G. J. Kljuka sa površinom 813 ha, G. J. Pokupskc šume sa površinom od 2.070 ha i G. J. Vinica - Kobiljača površine 1.142 ha, što čini ukupnu površinu Šumarije od 4.025 ha - govori nam upravitelj šumarije inž. Željko Dolenec. Trenutno je u šumariji upo­sleno 17 djelatnika - 3 šum. inženjera, 5 šum. tehničara, tri admini­strativne djelatnice, dva sjekača, jedan profesionalni vozač i tri inva­lida rada. S ovim osobljem Šumarija dosta uspješno alimentira osno­vne potrebe okolnog stanovništva za ogrjevom, a kada se kompletno područje uključi u redovno gospodarenje trebati će i dodatno upošljavanje većeg broja proizvodnih radnika. Danas to još nije po­trebno, jer je još uvijek veći dio površine radno nedostupan, jer nije izvršeno razminiranje terena, a tek kada se uklone sva zaostala min-sko-eksplozivna sredstva koja nam onemogućuju našu punu radnu

Zgrada Šumarije Pokupsko u domovin­skom ratu je teško stradala, ali je već danas potpuno obnovljena i nositelj je gospodarstva ovog kraja

Procesija u kojoj je sudjelovalo cjelokupno

domaće stanovništvo, pokazala je duboku vjeru

koja je toliko desetljeća bila zabranjivana

aktivnost, možemo očekivati i veći gospodarski doprinos ove šuma­rije, govori nam inž. Dolenec.

Šumarija je sa svoje strane pridonijela uređenju okoliša i javnih površina, a u izradi je i Projekat uređenja mjesta Pokupsko, a u su­radnji sa Ornitološkim odjelom HAZU prati se kretanje i gnježdenje orla štekavca na ovom području. Sa učenicima osnovne škole orga­nizirana je izrada kućica za ptice koje će se postaviti u okolici mjesta, kako bi se omogućilo povećanje brojnosti korisnih ptica, a time smanjilo kemijsko tretiranje šuma i intenzivirao prirodni način obra­ne šuma od štetnika, ističe inž. Željko Dolenec.

Nakon svečane sjednice, slavljena je Sveta misa u Župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, sakralnom objektu nulte katego­rije koja je u ratu teško stradala ali je već danas obnovljena a potom održana i prvi puta procesija kojoj se priključilo gotovo svo pučanstvo šireg okružja opčine Pokupsko. Veličanstvenost procesije ukazuje koliko je ovaj kraj vezan za svoje stoljetne narodne običaje koji su bili toliko desetljeća zabranjivani, a danas već drugu godinu u slobodi pokazali u bogatoj svojoj tradiciji.

U popodnevnim satima organizirano je narodno vcslje, s boga­tim umjetničko kulturnim programom, a značajan doprinos veselju pridonio je i poznati estradni umjetnik Krunoslav Kićo Slabinac.

20 / Časopis Hrvatske šume

ISKUSTVA FRANCUSKIH ŠUMARA

Različitost oblika gospodarenja -specifikum francuskog šumarstva Francuske državne i općinske šume, podvrgnute su posebnom režimu kojim upravlja Državni šumarski ured u Parizu, a privatnim šumama gospodari više od 1,6 milijuna vlasnika

U Francuskoj je 1946. osnovan Nacionalni šumski fond od utrška drva, takozvani »Fond Foresticr National«. Zahvaljujući tom fondu danas Francuska ima više od

14 milijuna ha šume ili oko 25%, a kad je fond bio osnovan, bilo je u Francuskoj 10,8 milijuna ha šuma. To znači da je površina francuskih šuma povećana za preko 3 milijuna ha. U prosjeku se površina francuskih šuma povećava za oko 60.000 ha na godinu.

Francuske šume Francuske su šume raznovrsne. Oko 2/3 odpada na listo­

padne a 1/3 crnogorične vrste drveća. Raspored vrsta drveća je ovakav, izraženo u milijunima

hektara i postotcima:

hrast kitnjak, lužnjak i ostali hrastovi bukva grab topola razno

ukupno

primorski bor šumski bor jela smreka ariš različite crnogorične vrste

ukupno

4,7 (34%) 2,1 (15%)

1,1 (8%) 0,2 (1%) 1,3 (9%)

9,4 (67%)

1,7 (12%) 1,0 (7%) 1,0 (7%) 0,4 (3%) 0,1 (1%) 0,4 (3%)

4,6 (33%)

Glede uzgojnog tipa francuske su šume najvećim dijelom visoke (iz sjemena) 40%; panjača ima oko 30% koliko i sre­dnjih šuma.

Posjedovne prilike su ovakve:

francuske državne šume općinske šume privatne šume

1.7 milijuna ha 2,5 milijuna ha 9.8 milijuna ha

Državne i općinske šume su zakonski podvrgnute poseb­nom režimu upravljanja. Tim šumama upravlja Državni šumarski ured u Parizu (Office National des Forest). One su u vrlo dobrom stanju. Privatne šume nisu u tako dobrom stanju, izuzevši pojedine šume u sjeveroistočnom dijelu Fran-

Akademik dr. Dušan Klepac cuske. Na jugu Francuske privatne su šume uglavnom u lošem stanju. U svemu ima oko 1,6 milijuna vlasnika šuma. Velikih šumoposjednika ima oko 700.

Organizacija šumarske službe Francusko šumarstvo je organizirano centralistički, a

šumama upravlja Nacionalni šumarski ured (Office National des Forest) u Parizu. Taj ured ima generalnog direktora kome po­mažu 3 direktora, koji su na čelu triju direkcija. Prva direkcija ima personalnu službu, druga direkcija se bavi gospoda­renjem, uređivanjem, zaštitom i lovom, a treća direkcija je zadužena za financijske, pravne i ekonomske probleme.

Na terenu francuska šumarska organizacija je ovakva; - uprava šuma (ima ih 19 s površinom od oko 200.000

ha)

ha)

ha)

• šumarije (ima ih 115 s površinom od oko 30.000 ha) • šumarijski odjeli (ima ih 267 s površinom od 10-15.000

- šumarski sektori (ima ih 1043 s površinom od oko 4.000

Na čelu uprave šuma i šumarije nalaze se inženjeri a u odjelima i sektorima mogu biti

šumarski šumarski

tehničari. Upravitelj Uprave šuma odgovoran je za sve djelatnosti u

državnim i općinskim šumama. On predstavlja generalnog di­rektora u Parizu na razini uprave šuma i povezuje rad s nižim jedinicama (šumarijama, šum. odjelima itd.).

Upravljanje šumama Državnim francuskim šumama s površinom od 1,700.000

ha upravlja Šumarski ured u Parizu putem svojih organa. U tim šumama se ogleda uzorno šumsko gospodarenje koje je došlo do izražaja u bukovim šumama Normandije, u hrastici­ma centralne Francuske, u jelovim šumama Vogeza i u boro­vim šumama Jure.

Općinskih šuma ima 2,500,000 ha. Šumarski ured u Parizu upravlja i tim šumama koje su također u dobru stanju.

Privatnih šuma ima 1,600.000 s površinom od 9,800.000 ha. Privatni vlasnik je slobodan u gospodarenju svojim šumama za razliku od državnih i općinskih šuma koje su pod posebnim zakonskim režimom.

Gospodarenje u francuskim državnim i općinskim šumama, to će reći uzgajanje, uređivanje, zaštita i lov organi­zirano je putem Državnog šumarskog ureda u Parizu i njego­vih organa.

Časopis Hrvatske šume / 21

Druga djelatnost: sječa, izrada, izvoz i prerada je u rukama privatne djelatnosti.

Prema tome, francuski su šumari uglavnom »biolozi«, »ekolozi« i »gospodari« koji svoju djelatnost usmjeruju u pr­vom redu u proizvodnju najvrednijih drvnih proizvoda ne ispuštajući iz svojih ruku sve ostale koristi koje šuma daje.

Uzgajanje i uređivanje šuma Najljepše francuske hrastove šume nisu šume hrasta

lužnjaka nego šume hrasta kitnjaka. Što više, francuske šume hrasta lužnjaka u Francuskoj nisu ni izdaleka takve kao naše šume slavonskog hrasta lužnjaka. U svezi s time citirat ću francuskog profesora uzgajanja šuma iz Nancya, koji je na sa­vjetovanju u Gottingenu 1980. godine rekao: »Ako hoćete kušati pravi konjak, idite u francusku pokrajinu Cognac, a ako želite vidjeti pravi hrast lužnjak, idite u Slavoniju«.

Francuski šumari razlikuju uzgajanje hrasta lužnjaka i hra­sta kitnjaka. Prvi se uzgaja u relativno kratkim ophodnjama od 120 godina na više, a drugi u dugim ophodnjama sve do 200 godina.

Što se tiče samog šumskouzgojnog tretmana za oba hrasta vrijedi dobro poznato pravilo: »Korijen u vlažnoj zemlji, deblo u hladu, a krošnja na suncu«.

Glede proreda, one se sastoje u tome da se šumarske inter­vencije skoncentriraju na najljepša i naprednija stabla -takozvana »elitna stabla«. U nekim šumama ta se stabla obi­lježavaju, ali to obilježavanje počinje tek u dobi poslije polovi­ce ophodnje. Prestopostavlja se, da će obilježena »elitna stabla doseći ophodnju«. U tom pogledu navedene su neke smjerni­ce glede broja stabala po jednom hektaru. Spominjem kao primjer vrlo dobro uzgojene i uređene šume hrasta kitnjaka u Normandiji gdje je optimalni broj stabala po jednom hektaru ovakav u pojedinim godinama kako slijedi:

godina

60 100 140 180 200

broj stabala/ha

720 270 140 110 100

U nekim drugim šumama hrasta kitnjaka broj stabala po jednom hektaru je manjim čak samo oko 50-80 njih po jed­nom hektaru u dobi od 200 godina. To su stabla vrlo dobre kvalitete, uskih godova s učešćem ranog goda u većem iznosu nego kasnog drva, što daje hrastovmi veliku vrijednost i lakoću u obradi.

U pravilu se provodi oplodna sječa s nekoliko sijekova -na pr. u Normandiji se izvode 6 naplodnih sijekova tijekom 15 godina koliko traje prirodno naplođenje.

Francuskim šumarima uspjelo je urediti neke državne šume hrasta kitnjaka kao znanstvene uzroke kako treba gospo­dariti. To su šume Blois, Belleme, Berce i druge.

Ali i u Francuskoj fruktifikacija žira nije u svim oblastima redovita, posebno ne u istočnim i sjeveroistočnim dijelovima Francuske. U tim krajevima obavlja se popunjavanje sadnica­ma, ali ne tako da se sadnja biljaka vrši po cijelom odjelu nego samo u pojedinim dijelovima (sistem kvadrata ili sistem pru­ge). Na jednoj pruzi se sadi oko 2.000 komada sadnica po jed­nom hektaru, a na slijedećoj pruzi ne sadi se ništa i tako re­dom dalje naizmjence.

Glede prebornog gospodarenja u Francuskoj treba reći da su Francuzi teoretski i praktički pokazivali da se i u čistim jelovim šumama mogu izgospodariti klasične preborne šume, posebno u Vogezima. Ali treba reći i to da također i u jelovim šumama Francuzi ne »robuju« jednom jedinstvenom sustavu prebornog gospodarenja, pa se na terenu mogu vidjeti jelove šume grupimičnc smjese; što više, ima vrlo mnogo jelovih i bukovih šuma koje se ne uklapaju u klasični francuski sustav prebiranja.

Bilo kako bilo, francuskom je šumaru glavni cilj - uz re-spektiranje ostalih funkcija šuma - uzgojiti stabla najbolje i najvrednije kvalitete, koje će na dražbi moći postići takoreći monopolnu cijenu. To znači, da pojedinim stablima po vrijednosti nema premca.

U pogledu osnivanja novih nasada (proširenja biološka reprodukcija), Francuzi su u većim razmjerima unosili crno-goricu, posebno primorski bor o čemu govori šumarska po­vijest Francuske kad je svojedobno podignuto umjetnim pu­tem oko 900.000 ha nasada u Landima nedaleko Bordeauxa. To je jedinstveni pothvat privatnih posjednika, koji su uspjeli smiriti žive pijeske, organizirati proizvodnju drvnih sortime-nata i smole i tako od zaostalog i siromašnog dijela Francuske učiniti bogatu pokrajinu. Dakako, monokultura primorskog bora ima biološke nedostatke koji se postupno ispravljaju.

Istraživačka služba u šumarstvu Šumarska istraživačka služba nalazi se u sklopu Nacional­

nog agronomskog instituta (I.N.R.A.) kao posebni odjel. Taj šumarski odjel ima više istraživačkih jedinica:

1. Nacionalni centar šumarskih istraživanja u Champc-nouxu (54280 Seichamps) 20 km od grada Nancya.

2. Laboratorij za šumarsku ekonomiju i šumarske proizvo­de u Visokoj šumarskoj školi u Nancyu.

3. Centar šumarskih istraživanja u Orleansu, Ardon, 45160 Olivet.

4. Stanica za šumarska istraživanja u Mediteranu, Avignon 84000.

5. Stanica za šumarska istraživanja u Landina u Bordeauxu, Pieroton, 33610 Cestas.

Zaključak Raznolikost vrsta drveća, raznolikost klime (kontinentalna,

oceanska, mediteranska i prijelazni oblici) raznolikost šumskog posjeda, različiti oblici gospodarenja od najboljih do loših daju posebno obilježje francuskom šumarstvu.

Načela prirodnog podmladivanja šuma kao i načelo »Imiti­rajmo prirodu i ubrzajmo njen posao« tijekom vremena su evoluirala u smislu uspješnijeg, racionalnijeg i bržeg uspjeha posebno zbog pomanjkanja fruktifikacije šumskih vrsta drveća. Francuske metode uzgajanja i uređivanja šuma ostale su i dalje jasne, jednostavne, ali nisu šablonske nego se pri­mjenjuju vrlo fleksibilno.

Glede prodaje drva na panju putem dražbe moglo bi se reći, daje to tradicionalni francuski model, koji je dominirao svojevremeno gotovo u cijeloj Europi, ali su mnogi europski šumari smatrali daje postupak sječe sustavni dio proizvodnog šumarskog procesa pa su preuzeli na sebe onaj dio posla koga su Francuzi prepustili drugim djelatnostima.

Sve u svemu, u francuskom šumarstvu mogu se naći vrlo korisne, jednostavne i ekonomične metode, koje su za hrva­tsko šumarstvo prihvatljivije od onih u najrazvijenijim zemlja­ma svijeta.

22 / Časopis Hrvatske šume

REPAS NA DRAVI

Još uvijek neizvjesna sudbina šume Već godinama u Šumariji Repaš nad glavom visi projekt hidrocentrale, koji bi problem sušenja hrasta u ovim kvalitetnim i bogatim šumama još više ubrzao i vjerojatno doveo do kraja sudbinu Repaša

Ako hrast 100 godina raste, 100 živi i 100 godina umire, kako to kaže jedna stara šumarsk izreka, onda šest stabala lužnjaka u parku pokraj šumarije Repaš broji posljednje

dane. Nakupili su preko 300 godina i sada su svojevrsni ukras i zaštitni znak ove izrazito hrastove šumarije u koprivničkoj upravi.

Prema strukturi sastojina, šumarija Repaš jedna je od najbogatijih šumarija u »Hrvatskim šumama«. Od 4180 ha šuma i šumskih zemljišta kojima gospodari, 80 posto je lužnjaka, 9 posto graba, 6 posto jasena dok ostalo otpada na johu, topolu, četinjače. Pa ipak ni u jednoj ovako vrijednoj šumariji nisu bez problema, od onih kako doći do etata glavnog prihoda što postaje sve teže, do problema hidrocentrale. Šuma­rima ovog kraja već godinama nad glavom visi projekt hidro­centrale Repaš, a to znači i problem sušenja hrasta. U prvom pokušaju, pred desetak godina, šumari su uspjeli upozoriti jav­nost da bi tada planirani odvodni kanal hidrocentrale na Dravi koji je trebao ići preko repaške šume u dogledno vrijeme uništio šumu. Od projekta se nije odustalo, jer i proizvodnja električne energije je strateški važno pitanje, tek razmišlja se o novoj lokaciji. Novo akumulaciono jezero planira se nizvodno od mosta u Botovu do Cambine. No o svemu tome, obzirom na važnost, neće odlučivati sami šumari već viši i opći interesi. Ono što trajno prijeti bez obzira na bilo koji projekt ili lokaciju jest opasnost snižavanja nivoa podzemnih voda što dovodi do sušenja hrasta.

- Ove godine sušenja je manje nego u proteklom razdo­blju, konstatira upravitelj repaške šumarije m .̂ Želimir Senjan. U proteklih smo šest godina prosječno imali oko 10 000 kubika sušaca lužnjaka, 1995. godine čak 15 000 kubika. Ove godine ne računamo na više od 6000 kubika.

U Repašu su upravo obavili zaštitu lužnjaka protiv pepelni-ce zrakoplovom. Riječ je o dijelu hrastovih sastojina, oko 1500 ha, koje su zbog smrzavanja u drugoj polovici travnja ponovno prolistale u lipnju pa je zaštita obzirom na visoke temperature i vlagu bila nužna. U Repašu je inače prema ovogodišnjem planu uzgojnih radova priprema staništa izvršena na 52 ha. U planu je jesensko pošumljavanje na 8 ha te njega na 127 ha koja je ve­likim dijelom već obavljena. Ukupno 39 zelenih u šumariji ne stižu obaviti sve predviđene uzgojne radove. Tijekom ljetuje kampanje njege koristi se sezonska radna snaga do koje se ovdje unatoč niskoj dnevnici još uvijek može doći. Dnevno u Repašu na žetvi korova od svibnja radi 10-20 radnika po ugovoru. Pro­blem je sa starijim sastojinama koje su na granici čišćenja, za što kod sezonskih radnika nema previše interesa.

Svjedoci vremena: pet stabala hrasta lužnjaka u parku uz šumariju Repaš broje 300-tinjak godina

Budućnost ove mlade šume u Šumariji Repaš je pod velikim znakom pitanja

Ing. Senjan posebno napominje problem prirodne obnove lužnjaka, medu ostalim i zbog toga što ovdje još od 1989. godine nije bilo pravog uroda žira. Stoga u Repašu poduzimaju sve kako bi obnovu pospješili. Tako su na površini od 17 ha u 31. odjelu prošle jeseni pogrešno unijeli 7.600 kg žira u gusti ponik graba koji su seppijem izriperali i teren pripremili za unos žira.

- Poučeni ranijim iskustvom čitav smo odjel ogradili električnim pastirom i zaštitili žir kako nam divlje svinje ne bi uništile sav trud, kaže upravitelj. Trideset posto mase izvadili smo ove zime, a u dva sijeka sljedeće dvije godine posjeći ćemo pre­ostalo.

Sve poslove na iskorišćivanju u Repašu obavljaju s vlastitim radnicima, a vanjskih usluga nema ni na privlačenju. Iznimka su šušci gdje radnici izrade samo tehniku, a površine prepuštaju seljacima. Računica pokazuje daje to najjeftiniji, a i najbrži način izrade, (m)

Časopis Hrvatske šume / 23

ODMOR

Gdje i kako se odmaraju naši zaposlenici ovog ljeta

Koliko Je daleko Jadransko more} Ovog ljeta prema anketi i pristiglim prijavama, u našim odmaralištima će ljetovati ukupno 4310 naših djelatnika i članova njihovih obitelji

Miroslav Mrkobrad

N užnost obnove većine odmarališnih objekata te neumolji­vi tržišni zakoni neizbježno će podići cijene pa mnogi zaposlenici javnih poduzeća ove godine ljetovanje možda

posljednji put provode po subvencioniranim cijenama. U dvadesetak objekata »Hrvatskih šuma« za odmor ove će

godine, prema prijavama, ljetovati 4310 radnika i njihovih obi­telji. Od toga broja zaposlenika je oko 1400 ili 10 posto svih zaposlenih u poduzeću. To je neočekivano manje nego po­sljednjih nekoliko godina otkako se u »Hrvatskim šumama« godišnji odmori organiziraju po jedinstvenim kriterijima. Tako je, primjerice, prošle godine sveukupno organizirano ljetovalo oko 6500 radnika »Hrvatskih šuma« s obiteljima.

Najviše radnika »Hrvatskih šuma« odmarat će se u vinkovačkom hotelu u Drveniku, oko 1100, potom u bjelovar­skom odmaralištu Selcu, više od 800, u kamp kućicama osječke uprave u Vrsaru boravit će oko 550 radnika s obiteljima, a medu veće kapacitete spada i odmaralište Uprave šuma Delnice u Ma­lom Lošinju koje će ugostiti oko 350 radnika.

Odmor je potreba Tradicija organiziranja odmora šumskih radnika je duga i -

različita. Još prije osnivanja jedinstvenog poduzeća neke su šumske uprave (ranije gospodarstva) za svoje radnike organizira­le odmaranje pod povoljnijim uvjetima nego što su ih nudile specijalizirane turističke ustanove. Posebice to vrijedi za razdo­blje hrvatskog turističkog buma sedamdesetih i osamdesetih godina kada su cijene jadranskih hotelijera bile daleko iznad pla­težne moći šumskog radnika. Dogodilo se to istodobno sa sazrijevanjem svijesti koja je u razvijenim zapadnim zemljama već odavno bila izgrađena - daje odmoran radnik dobar radnik.

Pojedina gospodarstva kupovala su i gradila odmarališta ili zakupljivala objekte, baš kao i mnoga druga poduzeća i ustanove. Tako osnovana odmarališta imala su jedan zadatak - da privuku što veći broj radnika. A to se moglo samo na jedan način -niskim cijenama, koje su nerijetko, ovisno o financijskoj moći poduzeća, iznosile tek 10, 20 ili 30 posto stvarne cijene. Ostatak je na različite načine, najčešće svođenjem na materijalne troškove, pokrivalo poduzeće. Odmarališta su u tim uvjetima imala socijalni karakter, nadomještala su ono što radnik nije mogao ostvariti plaćom, za koju u nekim slučajevima i nekim poduzećima ne bi na moru mogao provesti ni nekoliko dana. Na primjer, u bjelovarskom odmaralištu u Selcu obitelj s dvoje djece platila je 1989. godine 10 dana boravka 990.000 dinara, koliko je otprilike u hotelu »Selce« u kolovozu stajao jedan dan! Ili, cijena 1 kg mesa 1992. godine (2110 HRD-a) bila je viša od

24 / Časopis Hrvatske šume

jednog punog pansiona u odmaralištu! U takvim se okolnostima nije moglo govoriti o (pozitiv­

nom) poslovanju odmarališta. Pogrešno je bilo govoriti i o gubi­cima, jer svrha svjesno određene niske cijene odmaranja nije ni bila ekonomska opravdanost rada odmarališta. Mogli su se tek razmatrati ukupni troškovi koji su, podijeljeni s brojem ljudi i dana provedenih u odmaralištu, davali konačnu cijenu pansion-skog dana odmarališta. Ta se cijena potom mogla uspoređivati s cijenom ostalih sličnih objekata ili hotela, što je relativno pouzdano .svjedočilo o uspješnosti rada nekog odmarališta.

Cijene, objekti i još ponešto Radnici »Hrvatskih šuma« ove godine odmaranje u objekti­

ma poduzeća plaćaju jednako kao i lani, kada se cijenu pansion-

skog dana prvi put pokušalo približiti realnim troškovima. U hotelu B kategorije u Drveniku jednodnevni pansion stoji 111 kuna (30 DEM), u odmaralištima C i D kategorije 93 odnosno 74 kune (25 i 20 DEM), u apartmanima B i C kategorije 56 i 38 kuna (15 i 12 DEM) te u kamp kućicama 30 kuna (8 DEM).

Prošle godine te cijene nisu pokrile ukupne troškove, što znači da nisu bile ekonomske, pa ni ove godine ne treba očekivati čudo budući da su cijene na malo veće nego lani. Troškovi će opet biti veći od prihoda, koji će se prikupljati na­platom u pet mjesečnih rata.

S obzirom na to da su se cijene u objektima »Hrvatskih šuma« već približile hotelskim, a uvjeti su ipak lošiji, te da i različite turističke agencije nude kredite i otplatu u više rata, samo je izvanpansionska potrošnja motivirajući čimbenik od­laska u takav objekt, ponajprije znatno jeftinije piće.

I druga javna poduzeća, ali ne samo ona, imaju objekte za odmaranje. Usporedba cijena pokazuje da zaposleni u INA-i pansion dan plaćaju 10 do 20 posto skuplje, ali radnika u odmaralištu Hrvatske elektroprivrede u Rogoznici, na primjer, pansion dan stoji 50 kuna. U novokupljenim i savršeno uređenim apartmanima ZAP-a u Selcu zaposlenici su lani dan boravka plaćali tek 5 DEM. Zaposleni HPT-a u svom će odmaralištu u Puntu na Krku pansionski dan plaćati 50 kuna, a djeca, ovisno o godinama, imaju popust. Boravak u kamp kućici stoji 29 kuna na dan bez obzira na broj članova obitelji. I različita ministarstva svojim djelatnicima subvencioniraju bora­vak u svojim odmaralištima.

Uvjeti u kojima će se odmarati šumarski radnici vrlo su različiti. Posebno povjerenstvo - koje ima zadatak da predloži na koji će se način restrukturirati objekti društvenog standarda, jer je to sljedeći korak prema ukupnom restrukturiranju poduzeća, o čemu će odluku, naravno, donijeti Upravni odbor - obišlo je

prije početka turističke sezone sve objekte kako bi utvrdilo u kakvom su stanju. To je bilo nužno jer u proteklih pet ratnih godina neki objekti nisu radili i bili su prilično zapušteni, u nekima su bili prognanici i još u njima borave, a dio nije upotre­bljiv.

Najreprezentativniji objekt je hotel B kategorije u Drveniku i on je spremno dočekao goste.

Odmaralište požeške i zagrebačke uprave u Kaštel Kambe-lovcu, također objekt B kategorije, jedini s grijanjem, ni ove godine nije upotrebljiv. U njemu su svih ratnih godina sve do ovih dana bili prognanici. U sastavu odmarališta, koje ima 140 postelja u 35 soba, je i restoran i svi prateći sadržaji. Odmaralište je novijeg datuma, izgrađeno je 1989., a restoran 1987. godine, ali su za njegovo uređenje nužna velika sredstva.

Apartmani u Filip Jakovu karlovačke i koprivničke uprave, u kojima je za vrijeme Domovinskog rata boravila Hrvatska vojska, tek su u zadovoljavajućem stanju. Dio se apartmana ko­risti, no potrebni su veći zahvati.

Uprava Našice ni ove godine ne koristi apartmane u No-valji, u kojima borave prognanici.

Odmarališta i apartmani u Selcu uprava šuma Bjelovar, Ko­privnica, Ogulin, Karlovac svake se godine »osvježavaju« i rade punim kapacitetom. Apartmani karlovačke uprave su izuzetak i trebali bi cjelovitu adaptaciju. Zapušteni su i delnički apartmani u Njivicama, inače C kategorije, nasuprot apartmanima B kate­gorije Uprave šuma Sisak u Nerezinama na Malom Lošinju i u Dugoj uvali koji su primjer dobre brige o objektima.

Za sezonu je pripremljeno i popularno odmaralište delničke uprave u Malom Lošinju. To je stari objekt D kategorije u prekrasnom ambijentu. Iznimno dobro su održavani i apartmani buzetske uprave u Barbarigi, a kamp kućice osječke uprave u Vrsaru su stare no upotrebljive.

Uprave Vinkovci, Osijek, Našice i Koprivnica sudjelovale su u izgradnji apartmana u Bizovačkim i Varaždinskim toplica­ma i tamo raspolažu sa 29 postelja. Objekti se koriste nepuna tri ljetna mjeseca, od 20. lipnja do 10. rujna, u osam smjena po 10 dana. Prva i posljednja smjena gotovo nikad nisu popunjene, a neka odmarališta u to vrijeme ni ne rade.

Tradicionalna je i razmjena radnika sa šumarskim organiza­cijama u Češkoj i Mađarskoj. Oko 150 čeških i mađarskih šuma­ra iz Krnova, Peczi i Kaposwara cijelo ljeto boravi u nekom od odmarališta, dok su odredišta hrvatskih šumara u Češkoj Prag i Velke Losini te u Mađarskoj toplice Harkany i Zalakaros. Riječ je o bezdeviznoj razmjeni, na načelu jednakog broja pansion dana.

Prijašnjih su godina uprave za svoje radnike organizirale i prijevoz do odmarališta, čime su se zaposleni također motivirali za odlazak na more. Bjelovarska i našička uprava i ove su godine organizirale prijevoz za svoje radnike.

Promjene S promjenom vlasničke strukture, privatizacijom gospodar­

stva i stvaranjem tržišnih uvjeta privređivanja u Hrvatskoj upitan je i status odmarališta kao »socijalnih« ustanova. Jer kojem je pri­vatniku u interesu financirati neko »svoje« odmaralište i pokriva­ti nerealnu cijenu? On to doživljava kao bunar bez dna u kojem nestaju njegovi novci.

Ali u Hrvatskoj još nije privatizirana sva privreda, naprotiv, velika većina zaposlenih radi u državnim i javnim poduzećima i ustanovama, a mnoga od njih imaju različite objekte za odmor koji funkcioniraju na načelima jeftinog (subvencioniranog) ođ-

Bjdovarsko odmaralište u Selcu (desno dolje u kutu) na samoj je obali u centru mjesta

Časopis Hrvatske šume / 25

Više cijene, manje gostiju Uprave šuma Vinkovci, Bjelovar i Delnice u proteklom su razdoblju poklanjale veliku brigu odmoru svojih radnika

• Vinkovački hotel B kategorije u Drveniku najbolji je objekt za odmor »Hrvatskih šuma«. Izgrađen je i otvoren 1983. godine sredstvmia poslovnog fonda (50%) te fonda zajedničke potrošnje (50%). Ukupnog kapaciteta oko 250 postelja, u prijeratnom je razdoblju, kada se odmor su­bvencionirao, u tromjesečnom razdoblju ostvarivao 15.000 do 20.000 noćenja. Ratnih godina u njemu su bili prognanici, a 1994. godine ponovo je otvorio vrata gosti­ma. Te i sljedeće, 1995. godine plaćalo se 55 kuna po danu. U Drveniku je 1994. ostvareno oko 8000 noćenja, a 1995. godine, unatoč ljetnoj akciji »Oluja«, više od 9000 noćenja. Da cijena itekako utječe na broj onih koji se odlučuju na prilično dalek put potvrđuje podatak da je 1996. godine, kada je cijena pansion dana podignuta na 111 kuna, ostvareno tek 6800 noćenja, a hotel je radio samo 40 dana.

• Radnici bjelovarske uprave odmarali su se šezdesetih i početkom sedamdesetih godina u zakupljenim objekti­ma u Tučepima. Kada se ukazala prilika uprava je poslo­vnim i sredstvima FZP-a te odricanjem radnika od regre­sa u Selcu kupila bivši hotel »Alpe Adria« i to je postala nova vrlo popularna destinacija bjelovarskih šumara. Naj­prije je to bio objekt sa 65 postelja, potom je nadogra­dnjom i kupovinom (dijelom s Koprivnicom) još jedne zgrade kapacitet povećan na 98 kreveta.

• Ipak, 1992. godine propuštena je prilika da se taj objekt C kategorije adaptira i pretvori u hotel B katego­rije. Kada se na more išlo po »sindikalnim« cijenama, u Selcu su se zakupljivale sobe i u privatnom smještaju tako da je između 1986. i 1990. godine u 80 dana prosječno ljetovalo oko 1460 gostiju. Godine 1990. bilo je 1760 ili prosječno dnevno 247 radnika s članovima obitelji. Selce je radilo svih ratnih godina, dakako smanjenim kapaci­tetom. Prošle, 1996. godine kad su uvedene više cijene, u odmaralištu je boravilo prosječno oko 130 gostiju dnevno.

• Prijeratnih je godina zanimanje za provođenje od­mora u delničkom odmaralištu u Malom Lošinju i Vrsaru (gdje su imali kamp kućice koje su kasnije prebacili u Mali Lošinj) te u nekoliko apartmana u Njivicama daleko nadmašivao ponudu. U razdoblju između 1990. i 1996. u odmaralištu u Malom Lošinju prosječno je godišnje bilo oko 472 gosta (bez kampa i apartmana). Odmaralište je inače staro, relativno sačuvano, na najljepšem mjestu u borovoj šumi uz samo more. Izgrađena je i nova terasa koja je uvelike pridonijela ugođaju boravka u odmaralištu. Delničani su 1995. godine ostali bez devet soba u odmaralištu, koje su dane Upravi šuma Buzet za poslovni prostor, što je smanjilo ionako premale kapacitete.

Apartmani Uprave šuma Buzet u Barbarigi

Hotel »Quercus« u Drveniku - vinkovački objekt s oko 250 postelja

Delničko odmaralište u Malom Lošinju

maranja. No izvjesno je da će i u javnim poduzećima (jeftino) odmaranje doći pod udar promjena i zakona tržišta i profita. Neki su veliki privredni sistemi pred restrukturiranjem ili je u njima, kao i u »Hrvatskim šumama«, taj proces već počeo. Stoga se u nekim odmaralištima ili apartmanima godišnji odmori ove godine možda posljednji put provode po subvencioniranim cijenama.

Jer činjenicaje da odmarališta gutaju velika sredstva, a nisu djelatnost bez koje šumarstvo ne može. No činjenicaje isto tako da su i godišnji odmori potreba bez koje radnik ne može. Pro­blem bi se jednostavno riješio osiguravanjem plaća koje bi svakom djelatniku omogućile da bira mjesto gdje će provesti od­mor bez obzira na cijenu, samo je pitanje kad će to biti moguće.

26 / Časopis Hrvatske šume.

UPRAVA ŠUMA OGULIN - ŠUMARIJA JOSIPDOL

Nedostatak kadrova još uvijek problem Od šest šumarija u sastavu Uprave šuma

Ogulin jedna od većih po površini te po broju zaposlenih jc šumarija Josipdol.

Šumarija Josipdol gospodari sa 13.596 ha šuma. Podijeljena je u četiri rcvira državnih šuma i četiri gospodarske jedinice »Makov-nik«, »Alilovica«, »Radošić« i »Modruš«.

Prcborni način gospodarenja provodi se u gospodarskim jedinicama »Makovnik« i »Ali­lovica«. U gospodarskim jedinicama »Rado­šić« 1 »Modruš«, koje su najvećim dijelom

18 sjekača. Od mehanizacije šumarija ima: 7 traktora/četiri zglobna traktora LKT, dva poljo­privredna traktora tipa »Zetor« i jedan LPKT. Sve poslove od sječe, izvlačenja i otpreme, u najvećem dijelu obave sami, tek u poslovima izvlačenja koriste nešto vanjske usluge.

»Zbog konstantno lošijih vremenskih pri­lika, ove zime bile su evidentirane i štete od le-doloma. Najviše je stradala bukova sastojina na nadmorskoj visini od 550 m. U gj. »Modruš« bilo je i ponešto šteta na kulturi običnog bora i duglazije«, govori inž. Blašković.

nim operacijama koje su se izvodile na ovom području stradao je i rasadnik, odnosno uništene su gospodarske zgrade a i cjelokupna oprema koja je bila namijenjena za izgradnju sistema za navodnjavanje.

Ponovnom obnovom gospodarskih zgrada i to najvećim dijelom zahvaljujući zaposlenima u rasadniku možemo reći da se životni i radni elan ponovo vraća kako u ovaj kraj tako i u sam rasadnik.

U krugu rasadnika nalaze se i plantaže običnog bora, duglazije i smreke stare preko tri-

(jodišnje se u rasadniku proizvede i do milijun sadnica, uglavnom crnogoričnih vrsta - smreke, crnog bora, duglazije, ariša...

Proizvodnja sadnog materijala mogla bi biti t veća daje dovoljno tadne snage ~ ističe upravitelj Mladen Vrbanović

meliorativnc provode se uzgojni radovi na de-gradiranim sastojinama.

Drvna zaliha iznosi 2.800.480 m' brutto dr­vne mase, a u omjeru smjese 48 posto je crno-gorice i 52 posto bjelogorice. Godišnji etat iz­nosi 28.000 m\

»Tijekom Domovinskog rata za rad je bilo nedostupno gotovo dvije trećine površine šumarije, a crta bojišnice prolazila je trima go­spodarskim jedinicama: »Makovnik«, »Mo­druš« i »Radošić«, govori inž. Branko Blašković upravitelj šumarije. Gospodarska je­dinica »Makovnik« u potpunosti je bila izuzeta od gospodarenja, a gospodarske jedinice »Radošić« i »Modruš« djelomično. Normalno se radilo i proizvodilo u gospodarskoj jedinici »Alilovica«.

»Zbog nedostupnosti terena tijekom rata smanjenje i etat koji jc tada varirao i iznosio od 15.000 do 20.000 m^. I sada je još uvijek za rad nedostupno oko 3668 ha površine. Prema procjenama to je 27 posto površine šumarije, odnosno nedostupno je 35 posto etata«, govori inž. Blašković.

U ratnim uvjetima bilo je vrlo teško organi­zirati proizvodnju, zbog manjka ljudi i mehani­zacije. U redovima Hrvatske vojske bilo jc oko pedesetak ljudi, a i sva mehanizacija bila je mobilizirana.

»Najveći problem tijekom rata u poslu, bilo je izvršenje doznake zbog manjka stručnog oso­blja, I danas nakon rata u ovoj šumariji nedo­staje kadra posebice onog sa visokom stručnom spremom (šumarskih inženjera)...«

Unatoč svih poteškoća planovi na uzgoju i iskorišćivanju šuma nastoje se obaviti na vrijeme i kvalitetno. U proizvodnji je zaposleno

Rasadnička proizvodnja U sastavu šumarije Josipdol posluje rasad­

nik u Oštarijama. Rasadnik jc osnovan 1960. g. i nalazi se na nadmorskoj visini od 320 m. Površina mu iznosi oko 30 ha, od čega je tre­nutno u proizvodnoj funkciji oko 15 ha. U Rasadniku je zaposleno oko tridesetak ljudi.

»U rasadniku se godišnje proizvede oko milijun komada sadnica uglavnom crnogorice: smreke, crnog bora, duglazije, ariša... Proizvode se školovane sadnice crnogorice starosti (2-H2), (2+3), iz klijanaca nabavljenih od Šumarskog instituta u Jastrebarskom«, govori voditelj rasa­dnika Mladen Vrbanović.

U rasadniku u Oštarijama, ogulinske Upra­ve šuma proizvodi se sadni materijal za Uprave šuma: Karlovac, Delnice, Gospić, Senj i Ogulin.

Tijekom rata zbog blizine bojišnice bila je smanjena proizvodnja sadnog materijala. U rat-

UPRAVA ŠUMA DELNICE

desetak godina. U posljednje četiri godine provode se radovi u proredama, i do sada je na­pravljeno oko 70 posto tih radova. Najveći pro­blem predstavlja plasman borove oblovine za kojim domaće tržište do sada nije iskazalo po­trebu.

»Tržište nema potrebe za tom vrstom drve-ta pa smo je do sada uglavnom odvozili u RJ Transport i građevinarstvo gdje je završavala kao ogrijevno drvo«, govori Upravitelj.

Problema u radu ima, prioritet je riješiti si­stem navodnjavanja u rasadniku, a za novi trak­tor koji stoji neiskorišten treba nabaviti nove priključke.

Rješenjem i tih problema, vjeruju u rasad­niku, neće biti nikakvih prepreka da se proizvo­dnja sadnog materijala opet poveća, jer želja im je proizvoditi kao nekad 2 milijuna komada sa­dnica godišnje. Vesna Pleše

Plan se izvršava unatoč poteškoća Tijekom pet mjeseci ove godine na razini

Uprave šuma Delnice, zadaci u proizvodnji izvršavali su se sukladno godišnjim planovima, istaknuto jc na Stručnom kolegiju održanom sredinom lipnja u Delnicama. Kolegiju je bio nazočan i zamjenik direktora »Hrvatskih šuma« Damir Moćan dipl. inž. šum.

U pet mjeseci ove godine sječa i izrada izvršena je sa 38 posto godišnjeg plana, vuča i iznos sa 36 posto godišnjeg plana, te otprema sa 35 posto godišnjeg plana.

Referada za privatne šume zaprimila je 407 zahtjeva za sječu. Riješeno je 282 zahtjeva ih 69 posto.

I uzgojni radovi odvijaju se sukladno zacrta­nim godišnjim planovima. No njihovo izvršenje ovisno je i o vremenskim prilikama.

Tijekom pet mjeseci radovi u jednostavnoj biološkoj reprodukciji izvršeni su sa 26 posto godišnjeg plana, odnosno izvršeno jc 2329 nor­ma dana.

Proširena biološka reprodukcija izvršena je sa 16 posto godišnjeg plana ili 274 norma dana.

Tijekom mjeseca svibnja u šumarijama delničke Uprave šuma radilo je 688 zaposle­nika, a u radnim jedinicama 274 zaposlenika. (V. P.)

Časopis Hrvatske šume / 27

UPRAVA ŠUMA DELNICE

Modernizacijom rasadnika do veće proizvodnje u prelijepoj Kupskoj dolini uz cestu

Čabar-Brod na Kupi, u neposrednoj blizi­ni mjesta Kuželj, nalazi se rasadnik dclničke Uprave šuma.

Rasadnik se nalazi na nadmorskoj visi­ni od 250 m, a godišnje proizvede oko 500000 komada sadnica. Najviše se uz­gajaju sadnice smreke, jele, ariša, duglazijc i običnog bora. Uzgaja se i ponešto hor-tikulturnih vrsta (tuja, pačempres, bcrbe-ris...)

Unatrag dvije godine, krajem 1995. g. započeli su radovi na rekonstrukciji i proširenju rasadnika. Uz proširenje površina za sjetvu, tijekom vremena plani­ra se riješiti i sistem navodnjavanja. Zbog konfiguracije terena na kome se rasadnik nalazi (strmi teren) zbog odvodnje viška oborinskih voda i time sprečavanja erozije tla bit će potrebito riješiti i sistem odvo­dnje oborinskih voda u glavnoin rasad­niku.

Površina sijališta u rasadniku iznosi 4000 m-. Tijekom prošle godine posijano je 2500 m^, a ove godine oko 1300 m-. Ovog proljeća posijano je 28 kg smreke, 2 kg crnog bora i 35 kg jele.

Površina sadilišta (površina za presa­đuju klijanaca), iznosi 6 ha. Od tih 6 ha trenutno se na ugaru nalazi oko 2 ha. Na sadilištu se nalaze trenutno biljke starosti (2-1-1) i (2-1-2), i to ponajviše smreke, ali i ostalih crnogoričnih vrsta.

U rasadniku radi 14 zaposlenika, od čega u direktnoj proizvodnji desetak.

»Smatramo da nam je taj broj prema­len za normalno odvijanje proizvodnje, obzirom da se veći dio radova posebice na sjetvenim površinama obavlja manualno, tojest korištenjem fizičke radne snage«, govori voditeljica rasadnika inž. Katka Kr-stanović-AUć.

Rasadnik u Kuželju ima jedan novi traktor STEVER, nabavljen 1995. g., ali isti nije u funkciji obzirom na nedostatak po­trebitih priključaka. Iz tog razloga za sve one poslove koji se ne mogu obaviti ručno koristi se stari traktor preko dvadesetak godina.

Unatoč problema kojih u radu ima, možemo reći da j e realizacija radnih dana velika i za prošlu godinu iznosi oko 73 posto. Sve planirane zadatke izvršavamo na vrijeme, ponekad i u vrlo otežanim uvjeti­ma rada, ali zahvaljujući vrijednim zapo­slenicima u rasadniku svi radovi se izvrše kvalitetno. Ovom prigodom uputila bi i riječi pohvale i zahvalnosti za sve uložene napore u radu svim zaposlenicima Rasad­nika, govori inž. Krstanović-Alić.

Dvogodišnja smreka i duglazija na tabli klijališta pod sjenilom

Zbog rekonstrukcije rasadnika u po­sljednjih nekoliko godina proizvodnja sad-nog materijala bila je nešto smanjena, a broj proizvedcnh sadnica nedovoljan da podmiri potrebe šumarija na području Uprave šuma Delnice i potrebe privatnih šuma.

N o napokon ove godine tijekom proljeća krenulo se sa »pojačanom« sjetvom na većim površinama, sadnog ma-

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Pomoć Sinjskim šumarima

terijala prema tome slijedećih godina neće uzmanjkati, kako za vlastite potrebe Upra­ve šuma Delnice, ali i ostalih korisnika sa­dnog materijala iz ovog rasadnika.

»Cilj nam je uz proširenje rasadnika, modernizirati proizvodnju, a nadamo se da nije daleko dan kada će naš rasadnik proizvoditi i do milijun komada sadnica godišnje«, govori inž. Krstanović-Alić.

V. P.

Stručni suradnici za projektiranje požeške Uprave šuma pritekli su u pomoć kolegama u Upravi šuma Split te tijekom travnja, svibnja i lipnja projektirali 16 km protupožarnih šumskih cesta. Radilo se na području šumarije Sinj, u gospodarskoj j e ­dinici »Jelinak-Tovarnica«, u blizini držav­ne granice s Bosnom i Hercegovinom. Požeški projektanti radili su na cestama »Voštane-Ravna strana« (5,6 km), »Razvala-Kamensko« (3,6 km) i »Dubova vrata-Runjina vlaka« (6,8 km). Veličina navedene gospodarske jedinice je 6359 ha, a gotovo 4900 ha j e obraslo šumom. Od 1993. do 1994. godine na ovom prostoru izgrađeno je 13 km protupožarnih šumskih cesta, širine 3-5 metara. Unutar gospodar­ske jedinice ima 24 km asfaltiranih javnih cesta, koje se mogu izravno ili neizravno koristiti za utovar i prijevoz drvnog, sad­

nog i drugog materijala. Osim navedenih, ima i 25 km neasfaltiranih cesta koje se koriste kao šumske, a ukupna dužina svih cesta j e 61 km ili 9,65 km/1000 hektara, što je mala otvorenost.

Petočlani požeški projektantski tim predvodio je mr Branimir Mikić, a suradnici su bili ing. Joco Maletić, ing. Krešimir Međugorac, ing. Denis Milošević i ing. Coran Franculić. Kako smo doznali od B. Mikića, radovi se financiraju uz pomoć kredita Svjetske banke. U razdoblju od 1997. do 2002. godine na području splitske uprave bit će projektirano oko 500 km, a ove godi­ne u planu je oko 100 km protupožarnih šumskih cesta. Budući da Uprava šuma Split za ove poslove nema dovoljan broj stručnjaka, odlučila se za pomoć sa strane. Prije Požežana radili su osječki šumari, na području šibenske šumarije. (I. T.)

28 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA SUMA BJELOVAR

Čeka se razminiranje Psunja Šumarija Pakrac, gotovo pet godina pod okupacijom, još uvijek nije u punom pogonu, jer je još uvijek veći dio šuma nedostupan zbog opasnosti od mina

- Ovdje u 24. i 25. odjelu i na planini u 73. odjelu i to je skoro sve od našeg glavnog priho­da za sljedeću godinu, kaže ing. Damir Dmma-lija, revirnik u šumariji Pakrac, obrazlažući plan sječa za sljedeću godinu. Planina je u lokalnom značenju Pakračka gora i dio jedne od dviju gospodarskih jedinica (Pakračka gora - Zapadni Papuk i Sjeverni Psunj - Javorovica) površinom najveće šumarije (13000 ha) bjelovarske uprave.

Ova šumarija na istočnom rubu Uprave šuma Bjelovar, skoro pet godina velikim dijelom okupirana, pokušava se vratiti »u puni pogon«. Dakako da to ide teške i sporo, normal­ni problemi ovdje se pišu na kvadrat i bez sve­strane pomoći to će ići još teže. N o ipak -kreće se. Jer ovih ratnih, a i poratnih godina radilo se samo u dijelu šumarije, na Pakračkoj gori, dok se na Psunj nije moglo »ni primirisa­

ti«. Jer nitko ne zna što je i koliko minirano i nitko ne može preuzeti odgovornost i uputiti radnike na nerazminirani teren. Zahtjevi za pregledom i razminiranjem terena upućivani su više puta, no očito je da sličnih potreba ima i u drugim (u ratu okupiranim) predjelima, a sred­stava da se taj (vrlo) skupi posao plati - malo. Nešto se s razminiranjem terena počelo 1991. godine, razminirana je trasa dalekovoda, pa se stalo.

Šumarija je (ponovo) počela raditi 1992. go­dine, zgrada šumarija obnovljena 1994. godine. Od onda 14 zaposlenih koji su radili na ispomoći u diugim šumaiijama, Garešnici.

Uzgojni radovi po planu - šumarija Pakrac

Đulovcu, Daruvaru, sada ih je 40, od čega 21 sjekač. Sječe se etat od 13500 kubika neto mase, što je daleko manje od prijeratnih količina kada je etat iznosio i do 60000 kubika. Od traktoia (LKT) dva su u kvaru. I tri kombija u lošem sii stanju i »samo zahvaljujući čudu« prolaze na tehničkom. Revirnici nemaju svoj auto. U z ove za sve šumarije uobičajene probleme za pakračko području specifični su oni s održavanjem šumskih prometnica. Tijekom ratnih godina prometnice su, naime, bile potpuno zapuštene a dio njih odnijele su vode­ne bujice. Obzirom na male sječive mase i udaljene sječine, treba puno uložiti u ceste kako bi se došlo do drveta - i to je onda skupo drvo. Nedostatak kombija za prijevoz radnika ograničava na svoj način i uzgojne radove, prije svega one na njezi. Otkako j e naime završila škola u Pakracu nemaju problema s brojem i zainteresiranošću za rad u njezi, učenika za rad po ugovoru je dosta, ali nema - prijevoza. Ove godine, kaže nova rcvirnica u šumariji, ing. Ber­narda Košc'ak, u planu je bilo 15 ha pripreme staništa, 2,5 ha popunjavanja, 40 ha njege. U Pakracu je i na tisuće hektara iz rata zaostalih čišćenja... (m)

UPRAVA SUMA ZAGREB

Troškovi smanjeni - rezultat pozitivan Za šest mjeseci ostvaren je ukupni pnhod od 54,2 milijuna kuna, odnosno 49 posto od plana za ovu godinu

Sa šest posto manje zaposlenih od ukupnog godišnejg plana Uprava šuma Zagreb ostvarila j e (već) u prvom polugodištu za 30 posto veću dobit planiranu za kraj godine! T o j e podatak s kojim bi svaki privredni subjekt u općoj gospo­darskoj recesiji bio itekako zadovoljan, pa zašto ne bi i šumari. Premda se ne radi o konačnim brojkama nego o procjeni, i unatoč tome što podaci i statistika mogu uvijek pokazati ono što želimo, šef financijskog odjela zagrebačke Uprave ing. Stjepan Tomić kaže da odstupanja mogu biti minimalna te da se »poslovanje Uprave može ocijentii zadovoljavajućim«. Dak­le: ostvaren je ukupni prihod od oko 54,2 mi­lijuna kuna što izosi 49 posto godišnjeg plana.

ukupni rashodi u ovom polugodišnjem razdo­blju su iznosili oko 50,3 milijuna kuna (47 po­sto plana), dobit je bila 3,9 milijuna (130 posto godišnjeg plana). Važno je dodati da svi polugodišnji pokazatelji nadmašuju one za isto razdoblje prošle godine, osim stavki troškova koji su smanjeni što opet svjedoči o štedljivom ponašanju zagrebačkih šumara. Dakako da unu­tar iskazanih brojki ima elemenata koji upozo­ravaju. Ing. Tomić upozorava na zalihe, posebi­ce one nekurentne, te na trajni zadatak smanji­vanja troškova. Ostaje i problem naplate kao i neugoda koja se zove - nedostatak novca.

Dobri financijski rezultati proizlaze iz isto takvih naturalnih izvršenja. U jednostavnoj i proširenoj biološkoj reprodukciji utrošeno je oko 9,2 milijuna kuna što premašuje polugodišnji plan. Očito je , ističe upravitelj zagrebačke Uprave ing. Ante Tustonjić, da nešto

nije dobro planirano, da postoji disproporcija između financijskih i naturalnih izvršenja i da će sve izvršeno trebati situirati i plan rcbalansi-rati. Nekoliko podataka: priprema staništa izvršena je s 46 posto, pošumljavanje s 95 posto, popunjavanje s 13 posto godišnjeg plana, njega i čišćenje tek kreću. Slično je i u proširenoj re­produkciji gdje, iznosi ing. Josip Kosome, u pri­premi staništa plan ostvaren s 70 posto, pošumljavanje obavljeno na 26 ha što iznosi 203 posto plana. U iskorišćivanju ukupno izvršenje iznosi 47 posto, od čega u 53 posto u tehnici a 47 posto u ogrjevu. Ing, Grgo Tomljenovčić ističe dva problema - trebat će, kaže dobro zapeti u trećem kvartalu u proredama, kako bi se stvorili dobri uvjeti za glavnu sječu, a moraju se ispra­viti i neke greške u dinamici kod pojedinih šumarija, koje, ostane li ovakav plan, neće u posljednjem kvartalu imati što sjeći. (m)

UPRAVA SUMA POŽEGA

Smanjenje etata Uprava šuma Požega gospodari s 49000 ha

šuma, od kojij je 48450 ha gospodarskih, 300 ha zaštitnih i 250 ha s posebnom namjenom; na području Požeške kotline nalazi se i 2300 ha šuma u privatnom vlasništvu. Drvna zaliha požeške Uprave šuma je oko 10 milijuna kubičnih metara, prosječna drvna zaliha po hektaru je 209 m^ a prirast 7,3 m^. Šumska površina podijeljena je na 12 gospodarskih jedi-ica, a najveći dio šuma je na obroncima Papuka, Krndije, Psunja, Dilja i Požeške gore, dok su nizinama šuma većinom iskrčene i pretvorene u poljoprivredne parcele. Prevladavaju šumske sa­

stojine starosti između 60 i 80 godina (četvrti dobm razred), a od vrsta drveta najzastupljenije su bukva, kitnjak, lužnjak, grab i jela.

Prema riječima rukovoditelja požeškog Odjela za uređivanje šuma, mr. Željka Najvirta, drvna zaliha je niža u odnosu prema drugim upravama »Hrvatskih šuma«, a trebala bi biti barem 250-300 m^/ha. Godišnji etat bio je do prije desetak godina na ovom području oko 200 tisuća kubičnih metara, a nakon toga j e u opa­danju. Primjerice, 1995. i 1996. godine iznosio je 150000 m ' , a ove godine j e samo 130000 m^bruto drvne mase. Osim toga, približno 70000 m ' glavnog prihoda ne može se realizirati zbog dosadašnjih intenzivnih sječnih zahvata i

izostanka prirodne obnove. Osobit problem je veći dio nerazminiranog terena na području g j . »Istočni Psunj«, gdje je nepristupačno oko 13000 m^ drvne mase. Mina ima i na terenima »Zapadnog Papuka«, no unatoč tome sječa i uređivački radovi su obavljeni bez posljedica.

Uprava šuma Požega godišnje treba izvršiti oko 1400 ha šumskouzgojnih radova, što j e znatno zaduženje i posljedica dosadašnjeg go­spodarenja, koje nije vodilo dovoljno računa o potrajnosti prihoda. Naime, posječene su najkvalitetnije, a ostale uglavnom nekvalitetne i nepristupačne sastojine, koje iziskuju za obno­vu određene uzgojne zahvate - ističe mr. Najvirt. (I. T.)

Časopis Hrvatske šume I 29

UPRAVA SUMA OSIJEK

Potpisivanjem Sporazuma o mirnoj reintegra­ciji Podunavlja u sustavu Republike Hrvat­ske, a time i reintegraciji bivših NP »Jelen«

Baranja i »Sremske šume« Vukovar poduzeća koji su bili pod nadzorom UNTAS-a u prirodni sustav »PIrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Upravi šuma Osijek vraćeno je više od 38.0{)() hektara šuma na četiri šumarije.

Stoga je i posve prirodno da se prva sjednica Stručnog kolegija UŠ Osijek i održala ubrzo po­slije tog značajnog događaja, već 11. srpnja 1997. u Dvorcu u Bilju.

Na ovoj prvoj sjednici Stručnog kolegija koji se održava konačno po prvi puta u punom sastavu, jer su mu prisutni i četiri novopostavljcna upravi­telja Šumarija koje su Sporazumom o integraciji konačno poslije šest godina došle u svoju matičnu Upravu šuma Osijek. Tako sada UŠ Osijek u svom sastavu ima osam Šumarija i to: Osijek, Đakovo, Valpovo, Levanjska Varoš, Beli Manastir, Darda, Tikveš i Batina sa ukupno 746 zaposlenika.

I prva točka dnevnog reda na ovoj sjednici, jasno bila je posvećena potpisanom Sporazumu o integraciji okupiranih Šumarija, a članove Kolegija informaciju o dosadašnjem tijeku pregovora i samo aktu potpisivanja u Vukovaru, dao je inž. Josip Pap, pomoćnik direktora »I Irvatskih šuma« i potpisnik tog značajnog dokumenta u ime našeg poduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb.

Upravitelj UŠ Osijek, mr. Pavle Vratarić upoznao je članove Kolegija sa ishodom potpisi­vanja ugovora o radu sa zaposlenicima iz Baranje i daje većina prihvatila i potpisala Ugovor o radu te da su svi novoprimljeni radnici upoznati sa pravi­ma i dužnostima koji su prihvatili potpisivanjem Ugovora o radu.

S obzirom da je još uvijek 23 posto površina ove Uprave nedostupno za rad bit će potrebno načiniti popis onih zaposlenika koji će biti na čekanju i kojima će biti isplaćivane naknade. Isto tako zaključeno je da treba pojačati čuvarsku službu na punktovima u Baranji, kako bi se spriječile krađe, pa će se zatražiti pomoć od TPF policije.

A. Lončarić

Prva sjednica kolegija u Baranji Potpisanim Sporazumom o mirnoj reintegraciji Podunavlja u sustavu Republike Hrvatske, Upravi šuma je vraćejio 38.000 hektara šuma i šumskog zemljišta u 4 Šumarije

Prva sjednica Kolegija US Osijek, održana je u Dvorcu

Eugena Savojskog u Bilju

Posjet HŠD Split Siščanima Dođite nam opet!

Tek kada se obavi posjet i provede jedan ili dva dana zajedno, uvida se kolika je potreba druženja šumara pojedinih Uprava. Tako je bilo i početkom ljeta, kada su članovi HŠD iz Splita došli u dvodnevni

posjet svojim kolegama u Sisak. Bogat dvodnevni stručni program upoz­navanja sa UŠ Sisak uz obilazak novooslobođenih šumarija Petrinja i Glina, ostat će u trajnom sjećanju našim šumarima s krša. Pokazalo se da je i dva dana premalo da se upozna jedna Uprava srednje veličine kao što je Sisak.

Zato smo i upotrijebili za naslov riječi koje su srdačni domaćini upu­tili gostima: »Dođite nam opet...!«

A. L.

Domaćini šumari Sisak dočekali su goste u Brezovici, gdje je i nezaobilazni ovaj snimak za uspomenu

SLUŽBA ZA UREĐIVANJE ŠUMA

Radovi obavljeni prema planu u proteklom polugodištu Odjeli za uređivanje šuma završili su rado­

ve, a Služba za uređivanje šuma obradila je i predala zahtjev za izdavanje suglasnosti Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva za 20 redovnih revizija osnova gospodarenja, 3 izvanredne revizije osnova, 38 godišnjih planova gospodarenja po isteku važnosti osnove, 9 programa za gospodarenje šumama, 4 godišnja plana po isteku važenja programa za privatne šume.

Od 20 redovnih revizija predanih u Ministarstvo 9 ih je izrađeno za gospodarske jedinice koje se nalaze na bivšim okupiranim područjima Uprave šuma Karlovac i Sisak, a čija valjanost je istekla prije nekoliko godina.

Uredbom Vlade o gospodarenju šumama oslobođenih akcijama »Bljesak« i »Oluja« (NN, 33/97) dozvoljeno je gospodarenje tim šumama prema godišnjim planovima gospodarenja. Od 39 godišnjih planova pre­danih u Ministarstvo 21 je izrađen prema Uredbi i to za područje uprava šuma Karlovac, Gospić i Sisak.

Služba za uređivanje šuma u suradnji s Odjelima za uređivanje šuma izradila je bilancu izvršenih sječa i uzgojnih radova za 1996. godinu i time razdužila prvu godinu važenja Šumarskogospodarske osnove područja.

Pripremni radovi odvijaju se prema planu. Terenski radovi u većini uprava su u tijeku, a u upravi šuma Zagreb, Sisak i Karlovac zbog većeg obima kancelarijskih radova tek su započeli. Izvršenje završnih radova na izradi uređajnih elaborata je nešto slabije nego što je planirano i to zbog nedostatka jačih računala u odjelima, te zbog nedostatka u programskom paketu HS-Urel. Radovi na izradi godišnjih planova gospodarenja po isteku važenja Osnova i Programa su završeni osim u upravama šuma Gospić i Ogulin. U tim upravama šuma godišnji planovi rade se prema Uredbi Vlade te će i oni u slijedećem polurazđoblju biti završeni.

Veće odstupanje u izvršenju plana u upravi šuma Gospić je zbog toga što je plan radova za ovu godinu velik (u njega su uključene sve osnove i programi kojima je istekla valjanost), a postojeći broj zaposlenika u odjelu nije ga u mogućnosti izvršiti. U slijedećem razdoblju na izvršenju plana te uprave bit će uključena i privatna poduzeća te Katedra za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. U izradi računskih re­vizija potrebno je uključiti i upravitelje šumarija.

Na izradi uređajnih elaborata rade i dva privatna poduzeća: Mirta -Sesvete i Karlo Bezak. Na području uprave šuma Split izvršili su priprem­ne radove na površini 5800 ha, terenske radove na 11800 ha i završne radove na 500 ha. Osim na području uprave šuma Split u slijedećem razdoblju ova poduzeća radit će i na području uprave šuma Gospić, što će pridonijeti boljem izvršenju radova i na toj upravi šuma.

G. Fabijanić

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Manjak etata u idućoj godini Od 127.326 m planiranog godišnjeg etata požeška Uprava šuma

posjckla je i izradila u prvih šest mjeseci 46 posto, a izvukla i otpremila 51 posto drvne mase, stoje, osim manjeg podbačaja u prvoj fazi rada, idealno izvršenje. Osim vlastitih kapaciteta, korištene su vanjske usluge, a od godišnjeg plana samoizrade (43518 m realizirano je 21000 m ili 48 posto.

Vlastitom traktorskom mehanizacijom izvučeno je 35865 nr što je oko 50 posto godišnje realizacije u ovoj fazi rada. U proizvodnji je bilo 39 traktora, koji su dnevnu normu neznatno prebacili, uz ispravnost 66 po­sto. Veći dio drvnih sortimenata otpremljeno je vlastitim kamionima na prosječnoj udaljenosti 33 km i s dnevnim učinkom 41 m^ posto. Veći dio drvnih sortimenata otpremljeno je vlastitim kamionima na prosječnoj udaljenosti 33 km i s dnevnim učinkom 41 m po kamionu. Prema riječima rukovoditelja Komercijalne službe, ing. Ante Miličevića, polugodišnja realizacija je zadovoljavajuća, a veći dio šumarija premašilo je svoje planske zadatke. Na stručnom kolegiju rukovoditelj planskog odjela mr Juraj Zelić istaknuo je daje realizacija uglavnom provedena iz zaliha, a ukupan rezultat je za 23 posto povoljniji od očekivanog, što se iskazuje u dobroj ekonomičnosti. Posebice od prosjeka odskaču šumarije Požega (čak za 87 posto prebačena realizacija), Kamenska i Pletcrnica, dok su ostale šumarije u granicama planiranih veličina. Drvna zaliha od oko 1600 m na početku godine smanjena je na polovicu.

U sastavu jednostavne biološke reprodukcije, od planiranih 1500 ha šumskouzgojnih radova izvršeno je 858 ha ili 57 posto godišnjeg plana, a najviše se radilo na čišćenju guštika i popunjavanju. Na stručnom kole­giju je istaknut problem etata za 1998. godinu, koji bi prema Direkciji JP »Hrvatske šume« trebao biti 220000 m-' drvne mase, ali stvarni etat je oko 180000 m . No, za ostvarenje potonjeg nedostaje oko 20000 m'', jer je za toliko manje doznačeno drvne mase.

(I. T.)

Nova osnova gospodarenja Elaborat za gospodarsku jedinicu »Zapadni Papuk« II (Zvečevački)

komisijski je pregledan i odobren polovicom ožujka. Navedena gospodar­ska jedinica pripada šumariji Kamenska a u sastavu je požeške Uprave šuma. Komisiju je odredilo Ministarstvo šumarstva, a činili su je pre­dsjednik dr Radovan Križance te članovi, ing. Krešimir Turk i ing. Ma­rijan Matić, županijski šumarski inspektor. Radu komisije bili su nazočni predstavnici Odjela za uređivanje šuma, mr Željko Najvirt i ing. Bcrislav Puača, upravitelj šumarije, ing. Ilrvoje Zdelar, a uime Uprave šuma Požega bili su upravitelj, ing. Stjepan Blažičević i rukovoditelj Proizvod­nog odjela, ing. Marijan Aladrović.

Nakon trodnevnog rađa na terenu i u kancelariji, komisija je iznijela svoje primjedbe, utvrdila da je elaborat u skladu sa zakonskim propisima te ga predložila na odobrenje Ministarstvu šumarstva Hrvatske. Osnova gospodarenja za ovu gospodarsku jedinicu važi do 1. siječnja 1996. do 31. prosinca 2005. godine, a odnosi se na površinu od 5827 ha i drvnu zalihu 1236526 m^ . U okviru uzgojnih radova na jednostavnoj biološkoj repro­dukciji planirano je načiniti za deset godina 5632 ha, a na proširenoj tek 63 ha.

U narednom desetljeću planira se izgraditi gotovo 11 km šumskih cesta te će se otvorenost šuma, od sadašnjih 14,5 km na 1000 ha, povećati na 16,5 km/1000 ha.

I. Tomić

IZ RADA POŽEŠKE TAKSACIJE

Računala - usko grlo Prošle godine požeški Odjel za uređivanje šuma planirao je načiniti

gotovo 24000 ha pripremnih, terenskih i završnih radova. Navedeni po­slovi više nego uspješno privedeni su kraju, jer je načinjeno čak 28900 ha, odnosno plan je prebačen za 20 posto.

Ove godine požeški taksatori su planirali izvršiti 23400 ha, od čega je polovica završnih radova. U posljednje vrijeme radi se na području go­spodarske jedinice »Djcdovica-Trešnjevica« koja pripada šumariji Voćin, a u sastavu je Uprave šuma Našice. Nakon toga uređivači prelaze u gospo­darsku jedinicu »Južna Krndija« I kutjevačke šumarije, a zatim na područje šumarije Caglin (»Južna Krndija« II).

Prema riječima rukovoditelja požeške taksacije, mr Zeljka Najvirta, izvršenje radova ovisit će o vremenskim uvjetima, broju izvršitelja i prijevozu. Trenutačno je zaposleno 12 djelatnika, od kojih su 2 magistra šumarstva, 5 šumarskih inžinjera, 4 šumarska tehničara i jedan geometar. Za terenske poslove koristi se povremena radna snaga te radnici s pojedi­nih šumarija. S postojećim stručnjacima godišnje se može urediti i dol4400 ha šuma, stoje do 1200 ha po stručnjaku. Odjel ima samo jedan kompjutor a to je, tvrdi mr Najvirt, nedostatno jer da bi se svi uredski poslovi tijekom godine nesmetano odvijali trebala bi četiri kompjutora.

(I. T.)

' ISPRIKA AUTORU DARKU GETZU '

Vratimo im dom u prošlom broju (br. 6) našeg časopisa, pod naslovom »Vrati­

mo im dom« autora Darka Getza, nespretnom intervencijom u sam tekst prilikom redakture, došlo je do određenih nejasnoća koje su bitno promijenile smisao teksta. Redakcija časopisa uvažava autorove primjedbe, ali zbog nedostatka prostora nismo u mogućnosti da donesemo cijeli ispravljeni tekst.

Ispričavamo se autoru zbog nenamjernih pogrešaka nastalih u Redakturi i nadamo se da ćemo i dalje ostati u suradnji.

Redakcija

Časopis Hrvatske šume / 31

SA MEĐUNARODNOG SUSRETA ŠUMARA EKOLOGA U ENGLESKOJ

/ dalje ugrožene šume Europe U Farnhamu, tipičnom engleskom gradiću u pokrajini Surrey

od 31. svibnja do 4. lipnja 1997. godine, održan je 13. po redu sastanak predstavnika 30 europskih zemalja koje su

uključene u zajedničko praćenje sušenja i propadanja šuma. Na sastanku je prikazano dokumentirano izviješće o stanju šuma u Europi. Temeljeno je na zajedničkim šumskim uvjetima istraživanja koji su objedinjeni u međunarodnom programa sura­dnje na testiranju učinaka zračnog zagađenja na šume (ICP Fore-sts), UN-ovoj ekonomskoj komisiji za Europu i Europskoj uniji za zaštitu šuma od atmosferskog zagađenja te Europskoj komisiji (EC). U sklopu sastanka organiziranje izlazak na teren (bioindika-cijskc točke), gdje se prati oštećenost krošanja hrasta.

Premda bez financijske pomoći Europske zajednice, naša je država i ove godine imala svoje predstavnike na skupu. Ispred Šumarskog instituta iz Jastrebarskog, koji je ujedno i nositelj projekta praćenja utjecaja zračnog zagađenja na šume za Republiku Hrvatsku, nazočan je bio dr. Nikola Komlenović. U radu skupa su­djelovao je i mr. se. Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji sudjeluje u obradi podataka o stanju šuma te ini. Ja-

Međunarodni program testiranja i praćenja učinaka zračnog zagađenja na šume Europe pokazuje da se stanje najugroženijih šuma i dalje pogoršava

Jadranka Rosa

trend vezanje za smanjenje emisija u Istočnoj Europi, stoje dovelo do blagog poboljšanja stanja krošnje šumskog drveća. Treći jasan trend je pogoršanje stanja krošnje kod bjelogorice, i to kod hrasta, gdje je stanje krošnje pogoršano, osobito na pojedinačnim stablima starosti preko 60 godina.

Ustanovljeno je da je samo 38% stabala Zapadne Europe neoštećeno.

Istraživanja tla koja se također provode na bioindikacijskim točkama, pokazuju veliku različitost kemijskih uvjeta na Europ-

đranka Rosa, stručni suradnik za ekologiju, kao predstavnik »Hrva­tskih šuma« p.o. Zagreb čiji djelatnici sudjeluju u praktičnom provođenju testiranja oštcćcnosti krošanja šumskog drveća u Repu­blici Hrvatskoj. Kao gosti sudjelovali su i predstavnici Kanade i SAD-a.

U prvim danima sastanka prikazano je stanje šuma u svakoj pojedinoj zemlji. Sudionici su komentirali prikazana izviješća i iz­nijeli dragocjene primjedbe na postojeću metodologiju utvrđivanja oštećenosti šuma. Nakon toga pojedinačna izviješća su objedinjena u zajedničko izviješće o stanju šuma na području Europe.

Tijekom praćenja vitalnosti šumskog drveća od deset godina, što se upravo navršava za područje Europe, pokazao se dovoljan za praćenje razvoja dinamike šumskih uvjeta u europskim razmjeri­ma, pomoću statističkih metoda.

Takvo praćenje pokazalo je da se stanje šuma u najugroženijim područjima ne može protumačiti prirodnim staništem ili geo­grafskim položajem, već da presudnu ulogi: imaju vanjski čimbeni­ci. Testirajuće metode iskušane su statistički na rezultatima za nivo I (procjena stanja krošnje) i pokazale su daje 1/4 testiranih stabala oštećena.

Iz dobivenih podataka u posljednjih 10 godina uočava se neko­liko različitih trendova u šumskim ekosustavima na području Eu­rope. Pogoršanje vitalnosti šitmskih ekosustava opaženo je u područjima visokog zagađenja u Središnjoj Europi. Drugi jasan

skom području. Značajna oštećenost krošanja šumskog drveća uglavnom je zabilježena u područjima koja imaju velike količine kiselih taloženja u tlu.

Tlo je očito subjekt promjena koje su posljedice zračnog zagađenja. To su visoki rizici za biljke. Utvrđena je veza između taloženja, parametara tla i sadržaja kemijskih elemenata u iglicama i lišću. Također visoka koncentracija dušika u asimilacijskim orga­nima stabala povezana je s područjima s visokim atmosferskim dušičnim unosom. Posebno ugrožena područja nastaju tamo gdje se nekoliko različitih čimbenika podudara. Smanjenje kiselih ta­loženja nakon 1990. godine također pokazuje da poboljšane kvali­tete zraka dovodi do očitog poboljšanja vitalnosti šumskih ekosu­stava. To ujedno može poslužiti i kao dokaz da oštećenost stabala ovisi o zračnom zagađenju.

U zajedničkom izviješću za 1996. godinu. Republika Hrvatska, s ukupnom značajnom oštcćcnosti svih stabala od 26%, i dalje je nešto iznad europskog prosjeka oštećenosti koji iznosi 25%. Naša najoštećenija vrsta je jela.

Republika Hrvatska svojim redovitim izvješćima i tijekom go­dina rata osigurala je svoje mjesto u grupi srednjoeuropskih ze­malja i na ovom sastanku otvorena joj je mogućnost kompletiranja mreže bioindikacijskih točaka i na područja koja su do sada bila okupirana te time upotpuni sliku stanja šuma za svoj teritorij.

32 / Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJA

Ugrožene životinjske vrste

Jelenah ili Ro^ač Tekst i snimak: A. Z. Lončarić

Jelenak - »Laucanus cervus L. postao je prava rijetkost našimhrastovitn šumama

J elenak - »Laucanus cervus L«, jedan je od najljepših kukaca naših šuma. Glavno obilježje ove vrste su izrazito velike gornje čeljusti mužjaka, koje često pogrešno nazivamo rogovima. S

njima mužjaci dosežu i do 8 cm dužine. Ženke su znatno manje, bez jakih gornjih čeljusti i dosežu do 5 cm dužine. Katkada se tijekom razvitka događa da ličinke nemaju dovoljno hrane, pa tako razvijeni mužjaci nemaju rogove i jedva se razlikuju od ženki. Rogo­vi mužjacima služe samo u međusobnoj borbi. Odrasle jedinke hra­ne se sokom različitog drveća, najčešće hrastova, kojima sišu sok svojim crvenosmedim donjim usnama.

Ženke svojim čeljustima mogu gristi koru drveća i tako doći do slatkog soka za prehranu, za razliku od mužjaka koji to svojim »ro­govima« ne mogu i ovisni su o pronalaženju ozljeda na drveću iz kojih curi slatki sok. Orijentiraju se osjetilima mirisa, a njima se koriste i u traženju ženki, koje ostavljaju mirisne tvari u svojim iz­metima na mjestima izlučivanja sokova.

Staništa jelenaka su hrastove šume, i u toplim večernjim satima mogu se često vidjeti kako se hrane. Cesto se na tim mjestima nađe

i više mužjaka i tada dolazi do borbe među njima. Mužjaci se hva­taju međusobno »rogovima« pokušavajući jedan drugog odbaciti u stranu s mjesta izvora hrane. Na kraju ponekad i višesatne borbe mužjak ostaje sam sa ženkom i više dana. Nakon oplodnje ženka polaže jaja u trule panjeve ili u tlo u blizini korijenja. Razvitak ličinke traje 3-5 godina, ovisno o količini hrane i temperature. Hra­ne se trulim biljnim otpacima. Dobro ishranjene ličinke mogu biti duge i do deset centimetara, a podsjećaju na debele ličinke hrušta. Prije kukuljenja ličinke izgrađuju tkz. kolijevku u koju se zakukulje. Već ujesen iskukulje se odrasli kukci, ali ostaju u skrovištu do proljeća, pa tek u toplo rano ljeto, u lipnju i srpnju se pojavljuju.

Ranije je jelenak bio česta vrsta u cijeloj Europi, kao i kod nas, ali je danas rijetkost. Na popisu je ugroženih životinjskih vrsta. Razlog nije njegova ugroženost od ljudi ili životinja, već način go­spodarenja šumama. Uklanjanje trulog drveća, panjeva i granja iz šuma, uzrok su nestanka te vrste iz naših brojnih staništa, pa tako ni njegovo stavljanje pod zaštitu ostaje bez znatnijeg učinka.

ŠTO JE TO SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA?

Međunarodna eko-norma ISO 14001 Sustav zaštite okoliša je onaj dio cjelovitog sustava upravljanja, koji uključuje organizacijsku strukturu, aktivnosti planiranja, odgovornosti, tehnike rada, postupke, procese i sredstva za razvoj, primjenu, ostvarivanje, nadzor i održavanje politike prema okolišu. (Definicija iz ISO 14001).

Pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore - sektora za energetiku, zaštitu okoliša i sustava kvalitete, 25. lipnja u prostorija ma HGK održana je promocija prvog dodjeljenog certifikata za su­

stav zaštite okoliša prema normi ISO 14001 u Hrvatskoj. Taj eko-certi-fikat dobilo je poduzeće »Split Ship Managment« iz Splita, koje se bavi po­pravkom brodova, brodske opreme i kontejnera te svim drugim poslovi­ma vezanim za brodarstvo. Do sada je u svijetu ukupno izdano oko 1000 eko certifikata.

Stoje eko-nortna? Svijet je razvio koncept »upravljanje okolišem« - svijetska pravila

ponašanja u zaštiti okoliša. To znači da je u poslovanje uveden aspekt brige o utjecaju na okoliš, a to obuhvaća svaku promjenu u okolišu, bilo nepovoljnu ili povoljnu, koja je u potpunosti ili djelomično posljedica djelatnosti, proizvoda ili usluga određenog poduzeća.

U tom kontekstu nastao je ISO 14001 kao »alat« za upravljanje nu-sproduktima djelatnosti, proizvodima i uslugama.

Sustav upravljanja okolišem je dio cjelokupnog sustava upravljanja poduzeća, a primjenjuje se zbog poboljšanja proizvodnje tako da se postojeći ili potencijalni štetni utjecaj na okoliš svede na najmanju moguću mjeru a rad poduzeća uskladi s postojećim propisima i pravilima održivog razvoja.

Sve više je razloga zašto poduzeća uvode taj sustav. Jedan od njih su sve strožije kazne za onečišćenja okoliša, zatim što postaje sve skuplje go­spodarenje otpadom, te nagle promjene tehnologija zbog njihovog usklađivanja s eko-propisima. Uvođenje sustava zaštite okoliša i dobivanje certifikata ISO 14001 donosi poduzeću brojne prednosti pred konkuren­cijom. Osobito raste ugled poduzeća u javnosti. Sustav upravljanja okolišem daje poduzeću i prednost kroz iskorištavanje otpada ili energije a time se smanjuju troškovi poslovanja.

Jedan od glavnih zahtijeva norme je stalno poboljšavanje provedbe zaštite okoliša.

Prema ISO 14001 uspješna provedba sustava zaštite okoliša zahtijeva jasno određene uloge, odgovornosti i ovlasti u poduzeću, te da zaposlenici čije djelatnosti mogu stvoriti značajan utjecaj na okoliš imaju odgovarajuće obrazovanje. -

Certifikat za sustav zaštite okoliša nije garancija da neće doći do kata­strofe po okoliš, ali je rizik po okoliš sveden na najmanju moguću mjeru.

J. Rosa

PREBORNO GOSPODARENJE

Vrijeme višenamjenskog uređivanja šuma Potrajnost prihoda preborne šume proizlazi iz potrajnosti njenog uređivanja i potrajnosti gospodarenja

Tekst i snimci: Ivica Tomić

D r. Radovan Križanec održao je polovicom lip­nja u požeškoj Upravi

šuma predavanje iz područja uređivanja šuma, osvrnuvši se na problematiku gospodarenja u prebornim šumama Hrva­tske, najvrednijima iza hrasto­vih.

- Dugo su se lomila ko­plja treba li sastojinama čiste bukve ili čiste jele gospodariti sastojinski ili na neki drugi način - rekao je uvodno dr. Križanec te napomenuo da će u izlaganju obuhvatiti dosadaš­nji, sastojinski način gospoda­renja, preborno gospodarenje, teoriju potrajnosti i doznaku u prebornim sastojinama.

Sastojinsko gospodarenje odnosi se na visoke regularne sastojine, a struktura po broju stabala ima oblik Gaussovc kri­vulje, dok u prebornom go­spodarenju ta struktura ima približan oblik jednoga kraka hiperbole (Liocourtova kri­vulja). Svakom prebornom sa-stojinom može se gospodariti kao cjelinom da bi se osigurala potrajnost prihoda. Zbog dob­nih razreda i poštivanja njiho­ve harmonije zahtjevnije je i teže sastojinski gospodariti.

Prednost grupimičnom gospodarenju

u daljem izlaganju bilo je riječi o načelima prebornog gospodarenja, a između sta-blimičnog, grupimičnog i sku-pinastog načina gospodarenja najbolje je grupimično. Donju granicu grupe čini pet stabala, a gornju granicu stabla prsnog

Stabla treba odabirati prema južnoj padini kako bi jelov podudadak imao što više svjetla i topline - ističe dr Križanec Snimak I. Tomić

promjera 35 cm, sa srednjom visinom dominantnih stabala 17 m. Pri određivanju prihoda preborne šume vrijeme prijelaza je značajan činilac. Drvna zaliha može se posjeći tijekom stotinu godina u tro­strukom vremenu prijelaza (3x33 godine), a Pravilnik o uređivanju šuma propisuje 25 posto kao gornju granicu in­tenziteta sječe te još rezervnih 5 posto za sanitarnu sječu.

Značenje temeljnice Prije doznake stabala treba

utvrditi koliki je njihov broj po hektaru, odnosno koja površi­na otpada na jedno stablo.

Pritom se treba koristiti poka­zateljima kao što su temeljnica sastojine i struktura pomla-đenja.

Prema temeljnici sastojine možemo predvidjeti hoće li primjerice, mlada jela opstati. Ako je temeljnica velika i nema svjetla, mlada jela se suši unatoč podnošenju zasjene. Bukva ima veću krošnju i stoga manji broj stabala na jedinici površine pa u bukovo-jelovim sastojinama bukvu treba, u in­teresu jele, na pojedinim mjestima ukloniti. Također treba voditi računa radi li se o južnoj ili sjevernoj ekspoziciji. Jela na južn im ekspozicijama, naime, naglo transpirira jer

otvori puci i - osuši se, dok bukva zatvori puci, primiri se i tako opstane.

Ugljični dioksid i topao vjetar ten djeluju nepovoljno, a snijeg i led uništavaju mlade jele uzraslc u gustom sklopu. Zbog pogrešnih zahvata može se dogoditi da na novu genera­ciju čekamo i 40 godina. U prvom zahvatu preporučuje se grupimično gospodarenje, a tu i tamo skupinasto, uz navedeni intenzitet sječe. Optimalni in­tenzitet j e između 19 i 25 po­sto, a možemo načiniti tri sječna zahvata s intenzitetom 30 posto ili pet zahvata čiji j e intenzitet 20 posto.

34 / Časopis Hrvatske šume

Prebornom šumom valja gospodariti po tipovima sa-stojina, a do punog izražaja mora doći potrajno gospoda­renje, uz oponašanje prirode. Potrebno je trajno sastavljati osnove gospodarenja i planira­ti, naglasio je dr. Križanec te napomenuo da potrajnost prihoda proizlazi iz potrajnosti uređivanja i potrajnosti gospo­darenja. Završilo je, istaknuo je predavač, razdoblje jedno-funkcionalnog, a dolazi nam razdoblje višenainjenskog

uređivanja šuma.

Pozornost evidenciji sječa

Veliku ulogu u pravilnom gospodarenju imaju evidencija sječe i praćenje kretanja drvne zalihe prcborne šume. Pri­mjerice, analizom kontinuira­no vodenih evidencija sječa tijekom 44 godine, od 1947. do 1990., u gospodarskoj jedinici »Bclevine« dobivene su vrlo vrijedne dopunske informacije o uspješnosti gospodarenja na načelima izloženim u »Novom sustavu uređivanja prebornih šuma« Dušana Klepca. Uspo­redbom normalne, konkretne i posječene drvne zalihe može se zaključiti da se u šumi s konkretnom drvnom zalihom koja je jednaka normalnoj može približno 45-50 godina potpuno užiti jedna drvna za­liha, a da druga, iste veličine, ostane u šumi na panju. To j e bit uređivanja i gospodarenja prebornom šumom.

Aktualnost Klepčevih normala

Debljinske distribucije broja stabala po uzrocima sječe (grom, izvale, prijelomi, šušci i dr.) razlikuju se međusobno po tijeku i obliku poligona frekvencija. Njihov oblik ovisi o učestalosti, oscilacijama i in­tenzitetu pojave uzroka sječe, a kreće se od pravilnog zvono-likog do hiperboličnog oblika krivulje. Normale Dušana Klepca su realne, fleksibilne i aktualne još i danas, dok su

Preboma šuma na području gospodarske jedinice »Zapadni Papuk U« SnimakiH. Zdelar

normale Šumarskog instituta krute i previsoke, a prijelazne normale nisu rješenje, ističe đr. Križanec.

Sudionici predavanja po­sjetili su područje zapadnog Papuka II (odjel 63 b), kojim gospodari Šumarija Kamen-sko, gdje im je demonstrirano na koji način treba doznačivati

stabla za sječu u prebornoj šumi. Riječ je o stoljetnoj bukovo-jelovoj sastojini na 680 m nadmorske visine, s pratećim vrstama javorom i ostalim tvrđim listačama na posmeđenom tankeru. Istak­nuto je da stabla treba birati prema južnoj padini kako bi jelov pomladak imao što više

svjetla i topline. Tanka stabla za sada ne treba doznačivati, nego tek onda kada pomladak dosegne visinu koljena. Treba istaknuti da Uprava šuma Požega ima oko 2500 ha buko-vo-jelovih prebornih šuma, kojima se dosad gospodarilo na sastojinski način, kao s jedno-đobnim šumama.

Časopis Hrvatske šume / 35

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA SUMA

Najviše pozornosti krškotn području Do polovice srpnja na području »Hrvatskih šuma« zabilježeno je 117 šumskih požara, od čega 39 u kontinentalnom dijelu i 78 na kršu

Tekst: Ivica Tomić Foto: Miroslav Mrkobrad

Požar iz i985. godine iznad MakarsLc o.\idvio je iza sebe pravu pustoš koja je i danas jasno uočljiva

U gotovo svim zemljama svijeta pa tako i u Hrvatskoj, šumski požari predstavljaju osobit problem. Budući da su oni najveća opasnost za šumu. Javno poduzeće »Hr­

vatske šume«, p.o. Zagreb poklanja im naročitu pozornost. Tako je u cijeloj republici Hrvatskoj, posebice na njenom otočnom i priobalnom dijelu, zbog bržeg otkrivanja i dojavlji­vanja požara, uz korištenje uređaja veza, organizirana motri­teljska i dojavna služba. Naime, velike suše, neuređena odlagališta smeća, posljedice ratnih djelovanja, clcktrovodovi i dr. stvaraju izuzetno povoljne uvjete za nastanak šumskih požara, posebice na kršu.

Važnost prevencije Premda su uzroci požara vrlo različiti, ipak za većinu njih

je kriv čovjek i njegovo djelovanje. Stoga je temeljna zadaća šumara da preventivno djeluju te osim organiziranja stalne

motriteljske službe, redovito izrađuju i održavaju protupožar­ne prosjeke, podižući takve nasade koji su otporniji na štetno djelovanje požara. Sumskouzgojnim radovima, kao što su potkresivanje grana, prorjeđivanje, pošumljavanje listačama itd., sastojine treba dovesti u takvo stanje da se opasnost svede na što manju mjeru. U svim šumarijama u sastavu »Hrvatskih šuma« organizirane su skupine za gašenje požara, opremljene za to potrebnim sredstvima, a u stalnoj su suradnji s dobro­voljnim i profesionalnim vatrogasnim postrojbama.

U sastavu protupožarne zaštite, »Hrvatske šume« su pla­nirale ove godine za opažačku službu utrošiti 40820 dana, izraditi i održavati 2038 protupožarnih prosjeka i 27 motrili­ca. Pritom je za protupožarnu opažačku službu osigurano 9,7 milijuna kuna, za prosjeke 24,9 milijuna kuna, a za izradu i održavanje motrilica 459 tisuća kuna. Najviše novca usmjere­no je u Upravu šuma Split (11,3 mil kn), jer je to područje.

36 / Časopis Hrvatske šume

Požar iznad Makarske 19S5. g. »r,sKV-'r

Časopis Hrvatske šume 137

Za svakog istinskog ljubitelja prirode ostaci opožarenih stabala zazivlju tugu, a kod šumara pogotovo onih koji su tu proveli i čitav svoj radni vijek s pravom se pitaju... »u Što smo mi tolike godine ulagali i trud i vrijeme i novac...«

»... A bila je to nekad lijepa i vrijedna šuma.«

38 / Časopis Hrvatske šume

Požar iznad Makarske 1985. g.

zbog specifičnih klimatskih, vegetacijskih i turističkih razloga, najugroženije. U razgovoru s ing. Marinom Tomaićem, rukovoditeljem Službe za zaštitu šuma, ekologiju i lovstvo pri Direkciji, doznali smo da su »Hrvatske šume« na cijelom svom području, u cilju veće učinkovitosti, opremile svoje protupožarne patrole i osmatračnice s dodatnih 41 uređajem veze, a svi sudionici imaju prigodne majice.

Suradnja s državnim organima Osim poduzetih mjera, poduzeće vrlo dobro surađuje s

Ministarstvom unutarnjih poslova zajedničkim organizi­ranjem učinkovite zaštite i financijske pomoći prilikom naba­ve najneophodnije opreme. Na nedavnoj sjednici Vlade zaključeno je da će tijela državne uprave podnositi prekršajne i druge prijave za sve koji ne izvršavaju mjere zaštite od požara, a pritom je ponovljena zabrana paljenja suhe trave i korova u mediteranskom i submediteranskom području do 31. listopada. Ministar unutarnjih poslova Ivan Penić upoz­nao je nazočne s informativno-promidžbenim aktivnostima MUP-a na prevenciji požara, a istaknuto je da ministar poljo­privrede i šumarstva mora ubrzati izradu protupožarnih pro­sjeka.

Najviše požara na splitskom području Do polovice srpnja u kontinentalnom dijelu Hrvatske re­

gistrirano je u šumama i na šumskim zemljištima u državnom vlasništvu 39 šumskih požara na površini 670 ha. U Upravi šuma Karlovac bilo ih je 9, u US Ogulin 7, na području osječke, koprivničke i požeške uprave po 5, u zagrebačkoj i sisačkoj po 3, Uprava šuma Nova Gradiška evidentirala je 2 požara, a jedino našička uprava nije imala požara. Na krškom području evidentirano je 78 požara na 2048 ha, a samo na

području splitske uprave bilo je 49 požara na površini 1362 ha, što je 63 posto požara na kršu ili gotovo polovica svih navedenih šumskih požara. Uprava šuma Gospić imala je 13, UŠ Buzet 8, US Delnice 6 a UŠ Senj dva požara. Najveći požari na splitskom području izbili su na prostoru šumarije Hvar (353 ha) i Dubrovnik (127 ha), a na gospićkom, na području šumarije Gračac (300 ha). Požar na području hvar­ske šumarije izbio je potkraj lipnja, a u njegovom gašenju sudjelovala su 3 CANADAIRA, 2 helikoptera, jedan re-morker te 255 profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, naših zaposlenika i građana. Izgorio je kompleks visokih šuma (112 ha), makije (86 ha), gariga (105 ha) i dr. (50 ha).

Značaj promidžbe i edukacije U usporedbi s ostalim štetnim činiteljima u zaštiti šuma,

požari su najopasniji jer osim šuma uništavaju i poljoprivred­ne kulture, na kojima požari ljudskom nepažnjom nerijetko nastaju, ugrožavajući naseljena mjesta i ljudske živote. Osim toga, nastaju štete od erozije, stradava divljač, gube se zaštitne i druge fijnkcije šume, ugrožavaju prometnice i drugi javni objekti. Izravne štete koje naša država i gospodarstvo imaju svake godine nisu zanemarive, a nerijetko su nenadoknadive. Protupožarna zaštita šuma stoga nije briga samo Javnog poduzeća »Hrvatske šume«, već i drugih korisnika: vodopri-vrednih i elektroprivrednih poduzeća, planinara, turista, lju­bitelja prirode... Da bismo šume uspješno zaštitili od požara nije dovoljno primjenjivati suvremene metode i sredstva, od­nosno dobro organizirati i opremiti protupožarnu službu, već stalno treba uz određenu promidžbu, provoditi edukaciju stanovništva, posebice školske djece, o uzrocima i posljedica­ma požara te najučinkovitijim načinima njegovog gašenja.

Časopis Hrvatske šume 139

ZAŠTITA PRIRODE

Iz Azije prije jednog stoljeća je unesen u naše krajeve

Japanski hrastov prelac Japanski hrastov prelac jedan od najvećih i najljepših leptira u našim krajevima, a ujedno je jedan od najvećih u Europi

Tekst i snimci: dr. Radovan Kranjčev, prof.

K ad je sredinom prošlog stoljeća bolest pebrina ugro­zila opstanak dudovog svilca (Bombyx mori) o kojem je ovisila industrija svile u Europi, uzgajivači su

pomišljali da dudovog svilca pokušaju zamijeniti nekim drugim prelcem iz čijih bi čahura mogli dobivati isto tako dobre svilene niti. Znalo se da u Aziji živi nekoliko takvih vrsta prelaca. U početku kriomice, a kasnije posve slobo­dno, iz Azije su donesena jaja nekoliko vrsta leptira prela-ca-svilaca. Medu njima bio je i japanski hrastov prelac ili gorska čahura (Antheraea jamamai Guer) iz porodice okatih prelaca, okača (Saturnidae).

U Europu su prva jaja donijeta 1862. godine. U Fran­cuskoj su već naredne godine izvršeni uspješni pokusi uz­goja japanskog hrastovog prelca, a 1886. godine u današnjoj Sloveniji uspješno uzgajanje pobudilo je velike nade u mogućnost posvemašnje zamjene za svilene niti dudovog svilca. No očekivanja i prvi zanos ipak nisu bili opravdani u dostatnoj mjeri. Svilene niti iz čahura japan­skog hrastovog prelca nisu bile dovoljno čvrste i kvalitet­ne. Uzgoj je ubrzo napušten, ali, od jaja, što od gusjenica odbačenih u prirodu, održalo se potomstvo u Europi te je ovaj prelac poput mnogih drugih vrsta unešenih u naše krajeve postao i ostao redovitim članom naše šumske en-tomofaune. Prve zapise o njemu ostavio nam je naš poz­nati popularizator prirode Dr. Miso Kišpatić u svojim pri-rodopisnim crticama o kukcima objavljenim 1887. godine u Zagrebu. Iz prostora današnje Slovenije taj leptir širi se postupno prema istoku. Premda ne postoje cjelovita istraživanja njegovog novog areala u našim krajevima, pretpostavlja se da je danas prisutan istočno sve do Osijeka. U susjednoj Bosni nije dosad zabilježno njegovo prisustvo.

Japanski hrastov prelac je veliki leptir, a bojom i šara­ma na krilima veoma lijep. Najveći primjerci dosežu ra­spon krila i preko 14 centimetara pa je uz našeg domaćeg velikog noćnog pauna (Saturnia pyri L.) danas najveći lep­tir u Europi. Veličinom je veoma promjenljiv pa su na-laženi primjerci od svega 8 centimetara širine krila. Njegova promjenjljivost naročito se izražava u pogledu obojenosti krila i tijela. Svaka malo veća zbirka ovog

došljaka u našim krajevima pokazat će da se obojenost primjeraka kreće od one zlatno i limunasto žute do tam­no, čokoladno smeđe boje sa svim mogućim prijelazima i nijansama. Ako tome dodamo i spolno dvoličje (dimorfi-zam) koje je izraženo kod svih sličnih vrsta, riječ je o lep­tiru koji ovim svojim obilježjima može privući našu pažnju i pobuditi interes za različita bioekološka istraživanja. Prije svega, bilo bi korisno utvrditi uzroke ovako snažno izraženog kolornog varijabiliteta, premda je jasno da su temeljne mogućnosti zadane u genotipu ove vrste.

Razvoj ovog leptira ima jednogodišnji ciklus i daje jednu generaciju godišnje. Oplođena jaja ženka najčešće polaže pojedinačno ili u manjim grupicama na tanje grančice hrasta. To se događa tijekom srpnja, kolovoza ili mjeseca rujna, odmah poslije parenja. Jaja će na drvetu prezimiti. U njima već razvijene male gusjenice (one su zapravo prezimile) otvaraju jajnu ljusku u vrijeme listanja naših hrastika. Od tada počinje njihova prehrana. Primar­na hrana je lišće hrasta, ali opažanja pokazuju da jednako dobro napreduju braneći se i lišćem pitomog kestena i bukve. Dapače, u okviru naših bilogorskih bukvika određenih godina populacija ovog prelca-došljaka bila je znatno veća nego istovremeno u hrastovim sastojinama. Nakon četiri presvlačenja odrasla gusjenica naraste i dese­tak centimetara i svjetlozelene je boje. Pokušaji manje iskusnih tragača pretraživanjem hrastovih grana i lišća ostaju najčešće bezuspješni. Izvanredna zaštitna obojensot gusjenica tome je glavni uzrok. I odraslu gusjednicu u masi zelenila, npr. donjih hrastovih grana, praktički je nemoguće otkriti, osim slučajno. Tu može pomoći nešto više pretraga grizotina na lišću koje su kod brojnije popu­lacije ovog leptira i kad se radi o odraslijim gusjenicama (VI i VII mj.) mnogo uočljivije. U rašljama malih grančica, ili češće, smotavši list, gusjenica se zapreda u čvrstu čahuru, kokon, 4-5 cm dugu, valjkastu, svijetloze-lene boje. Ponekad vjetar ili ljetni pljusak odvoji čahuru od lista i ona pada na tlo. I na taj način možemo prikupiti primjerke ovog prelca jer se čahure u listincu dobro ističu svojom bojom. Iz kukuljica u čahuri leptiri izlaze i

40 / Časopis Hrvatske šume

Mužjak hrastovog japanskog prdca - tamni primjerak Ispražnjene čahure

Odrasla gusjenica Ticalo mužjaka Povećano »oko« na krdima ženke

počinju s letom u našim krajevima već od sredine mjeseca srpnja. Izlijetanje je protegnuto i do kraja rujna a ponekad i duže.

Nekih godina populacija japanskog hrastovog prelca bude osobito brojna. Mamljenjcm jakim svjetlom između 21 i 24 sata za oblačnih i toplih noći prikupi se na svjetlo uz rub šume i do 80 primjeraka. Dugogodišnja motrenja i brojni noćni izlasci u šumske sastojine s jakim svjetlom pokazuju im daje populacija ovog prelca jednako brojna kako u nizinskim hrastovim šumama, npr. Repaš, tako i na obroncima Kalnika i Bilogore, u hrastovim ali i buko­vim sastojinama. Međutim, valja napomenuti da postoje godine, npr. 1988, kad mu je populacija bila iznimno mala i na svjetlo se nije mogao domamiti gotovo niti jedan primjerak. Premda se ponekad u određenim šumskim sastojinama ovaj leptir pojavi u većoj množini, nisu dosad opažene veće štete od njegovih gusjenica.

Prognostička šumarska služba koja prati pojavu i množinu šumskih štetnika na određenim postajama kao i biocenološka istraživanja šumske entomofaune koja su svojevremeno obavljena na 17 šumskih postaja u Hrvat­

skoj pod rukovodstvom pok. dr. Željka Kovačevića, imala su s registriranjem pojave našeg hrvatskog japanskog prel­ca izvjesnih teškoća. Naime, svjetlosni uređaji za mam-Ijenje noćnih kukaca bili su udešeni tako da zbog veličine ovog leptira životinje nisu mogle biti uhvaćene u lovnu posudu. Jedna od tih 17 postaja bila je i ona u šumi Repaš u Prekodravlju. I da osoba koja je brinula o sadržaju lo­vnih posuda nije jednog jutra primijetila jednog leptira ja­panskog prelca u travi nekoliko metara daleko od mamca, ova vrsta bi za ovo područje, nakon nekoliko godina ovakvog prikupljanja materijala, ostala neutvrđena. Međutim, mnogobrojni izlasci na teren u to područje u dugom vremenskom intervalu pokazali su mi da je ova vrsta u tim velikim šumskim sastojinama redoviti stanov­nik, ponekad u velikoj množini.

Očito je da japanski hrastov prelac u Hrvatskoj po­staje na sve većem prostoru udomaćenom vrstom. Da lije tome uzrok njegova prilagodljivost raznolikoj hrani i od­sustvo većeg broja prirodnih neprijatelja u novoj sredini, ostaje tek da se utvrdi. U tom pogledu korisna bi bila nova opažanja na terenu kao i eksperimentalni rad ento­mologa.

Časopis Hrvatske šume / 41

ZAŠTITA PRIRODE

^xm^. ^•M^

Desetogodišnja kultura eniog hora na području Šumarije l'elika, zaražena je gljivom Scirrhia pini te izgleda kao daje opožarena

Izhojak crnog bora zaražen crvenosmeđom pjegavosti borovih iglica Snimak: Šumarski institut Jastrebarsko

Ova gljivična bolest prvi put je u Hrvatskoj zabilježena 1963. godine, a ustanovljeno je da napada više vrsta borova, posebice crni bor

U Slavoniji zapažena nova bolest borovih sastojina

Crvenosmeđa pjegavost iglica Ivica Tomić

N a području Šumarije Velika u jednoj desetgodišnjoj kulturi crnog bora prošle je zime primijećeno da iglice poprimaju crvenosmedu boju i opadaju. Pošto su uzorci poslani u Šumarski

institut Jastrebarsko na fitopatološku analizu ustanovljeno je da je po­srijedi vrlo jaka zarazna bolest borovih iglica - crvenosmeđa pjegavost, koju uzrokuje gljiva Scirrhia pini (konidijski stadij Dothistroma pini Hulb.). Bolest se pojavila u odsjeku 23 c u gospodarskoj jedinici »Poljanačke šume« na gotovo 2 ha površine, a kultura crnog bora izgle­dala je kao da je opožarena.

Bor nakon prskanja živnuo Stručni suradnik za zaštitu šuma i ekologiju ing. Terezija Bošnjak kaže

da je polovicom svibnja provedeno prvo suzbijanje bakrenim fungici-dom Cuprablauom u koncentraciji 0,30 posto, a upotrijebljen je atomi-zer. Tijekom lipnja obavljena su dva tretiranja s jednim biološkim pre­paratom. Na dijelu površine stručnjaci Instituta mr. Sanja Novak-Agbaba i mr. Boris Liović postavili su pokusnu plohu s četrdesetak stabala na kojoj prate razvoj bolesti. Treba naglasiti, kaže ing. Bošnjak, da su sta­balca crnog bora nakon prvog tretiranja živnula. Zaražene iglice većim dijelom su otpale, a na poluzaraženima je zaustavljen razvoj gljive.

Stručnjaci iz Instituta ponovo su uzeli uzorke iglica kako bi provjerili nije li prisutna možda i gljiva Lophodermium pinastri, koja se na iglicama zna pojaviti zajedno s gljivom Scirrhia pini. Lophodermium pinastri donek­le je slična već nađenoj gljivi, no inficira iglice ljeti pa traži kasnije pr­skanje, dok Scirrhiju pini treba tretirati već od proljeća pa do kraja lipnja. Ako se fitopatološkom analizom ustanovi daje riječ o zarazi s obje glji­ve, prskanje se mora nastaviti.

Sušenje tek sljedeće godine Crvenosmeđa pjegavost borovih iglica prvi put je u Hrvatskoj

utvrđena 1953. godine, a ustanovljeno je da napada više vrsta borova, posebice crni bor. Najprije se na iglicama uočavaju blijeđozelene, a ka­snije smeđecrvene sitne pjege nepravilnog do okruglastog oblika, koje postupno zaokružuju (prstenuju) iglice, odnosno nastaju izrazite prste­naste crvenkastosmeđe zone. Posljedica toga je svijetlo posmeđenje igli­ca, obično od vrha, i njihovo sušenje. Treba istaknuti da se prvi simp­tomi bolesti najčešće pojavljuju početkom ljeta te se krajem vegetacije dobro uočavaju, a iglice se suše tek sljedeće godine i otpadaju sve do jeseni.

Ne uzgajati guste nasade Samo pravodobno, rano prskanje može zaštititi ovogodišnje iglice i

spriječiti bolest. Ako su borove kulture jako zaražene, potrebno ih je dvije do tri godine redovito prskati svakih 14 do 21 dan. Preventivno možemo djelovati tako da ne uzgajamo preguste borove nasade, jer je praksa pokazala daje bolest u takvim nasadima intenzivnija.

42 / Časopis Hrvatske šume

ŠUMARSTVO U SVIJETU - Mađarska iskustva

Do profita na razne načine Miroslav Mrkobrad

Uprave šuma u svom sastavu imaju i rasadnike i pilane, trgovine, lovstvo, proizvodnju drvenih kuća, pa čak fakultetsko dobro ima i trgovinu automobilima...

Veliko zanimanje pobudio je način uzgoja pernate divljaci (fazana, jarebica, trčki) -

šumari iz Hrvatske u obilasku jednog uzgajališta u blizini Soprana

U prave su dužne državi davati godišnju naknadu od 0,7-1,2 DEM po hektaru šumskog zemljišta kojim gospodare, a žive od zarade koju ostvaruju najrazličitijim aktivnostima,

priča o mađarskom šumarstvu ing. Duka Kauzlarić. Skupina hrvatskih šumara nedavno je, u okviru suradnje

šumarskih fakulteta iz Zagreba i Soprona, tri dana provela u Mađarskoj. Bila je to priHka da saznamo neke zanimljivosti o šumarstvu susjedne nam države kako ih je doživio ing. Duka Kauzlarić, jedan od sudionika te stručne razmjene.

- Ne može se reći da smo stekli potpun uvid u mađarsko šumarstvo, no i ova kratka razmjena iskustava potvrđuje da po­stoje neke razlike u usporedbi s našim šumarstvom. I u Mađarskoj je promjenom društvenog sistema došlo do promjene načina gospodarenja šumama. U Mađarskoj ne postoji jedinstve­no šumarsko poduzeće. Postoji više direkcija od kojih je svaka nadležna za nekoliko uprava, a osnovne jedinice su šumarije. Uprave, pa i šumarije manje su nego naše. Tako, na primjer, područje Uprave Raba ima 33.000 ha i šest šumarija, a jedna od njih, Šumarija Raba, gospodari sa 5500 ha. Za šumarstvo su, kažu domaćini, »nadležna 3,5 ministarstva«: ministarstvo financija, go­spodarstva te poljoprivrede i šumarstva, koje je dijelom i pod Ministarstvom zaštite okoliša. Kako sustav konkretno funkcionira?

~ Uprave djeluju kao svojevrsna dionička društva s ograničenom odgovornošću. To konkretno znači da je svaka uprava dužna državi davati godišnju naknadu od 0,7-1,2 DEM po hektaru šumskog zemljišta kojim gospodari. Na primjer, bjelo­varska bi uprava za svojih 135.000 ha izdvajala oko 135.000 DEM. Uprave žive od onog što im ostane, od profita koji ostvare pro­dajom svojih proizvoda. To je najzanimljiviji dio sustava - njiho­ve uprave bave se svim i svačim. Svaka je uprava zatvoren ciklus proizvodnje, od rasadnika do uzgoja, sječe, prodaje. U rasadnici­ma proizvode sve i sve im se isplati, jer izvoze velike količine

sadnica. Proizvode na primjer, sadnice cera, bukve, topole, vrbe, sve vrste ukrasnog bilja. Imaju aranžmane s privatnicima, koji u svojim rasadnicima proizvode otprilike 50 posto svih potreba. U cijeloj Mađarskoj ima 1111 rasadnika na oko 4400 ha. Uprave u .svom sastavu imaju i pilane, različite trgovine (fakultetsko dobro, na primjer, ima trgovinu automobila), njeguju lovstvo, lovni tu­rizam i uzgoj divljači, proizvode montažne drvene kuće i prodaju ih na tržištu. Zbog toga uprave šumarija imaju više zaposlenih nego naše. Tako šumarija Raba ima oko 600 zaposlenih! Spomenuli ste fakultetsko dobro.

- u njihovom sustavu fakultet djeluje gotovo kao šumska uprava. Fakultet u Sopronu u svom sastavu ima i 17.000 ha šuma kojima uredno gospodari. Spomenuh smo i trgovinu, a tu je i sve ostalo stoje potrebno. Njihovi šumarski fakulteti organizirani su inače kao koledži, studenti tu uče, žive, vježbaju na fakultetskom dobru. Kako rade šumarije?

- Princip rada je kombinacija funkcionalnog i revirnog su­stava. Dok su inženjeri zaduženi za pojedine vrste djelatnosti, uzgoj, iskorištavanje, tehničari rade po revirnom sustavu u kojem je svaki zadužen za revir veličine oko 400 ha. Za uzgojne zahvate također koriste sezonsku radnu snagu, koju plaćaju otprilike kao i mi u »Hrvatskim šumama«. Usporedite mađarske i naše šume.

- Oko 20 posto hrasta, mnogo cera, bagrema, četinjača koje se pojavljuju svugdje. Mislim da nemaju tako dobre šume kao mi, ali imaju dobro organizirano šumarstvo. Nakon proreda sijeku čistom sječom i kompletno pošumljavaju. Kada su njihovi stu­denti bili u Hrvatskoj jako ih je zanimao naš način rada u sastoji-nama lužnjaka. Dobro je vidjeti što i kako rade drugi, razmjene iskustava su itekako korisne. Mislim da imamo što jedni kod dru­gih vidjeti i učiti.

Časopis Hrvatske šume 143

IZ POVIJESTI SVJETSKOG ŠUMARSTVA

Razvitak plantaža na Novom Zelandu Osnivanjem Državne službe 1919. godine otpočinje plantažni uzgoj i realizacija zacrtanog plana od milijun hektara plantaža, koji je ostvaren već 1984. godine, a danas N. Zeland pod šumskim plantažama ima više od 1,3 milijuna hektara zemljišta

K ada su prije otprilike tisuću godina s Polinezije na Novi Zeland stigli prvi doseljenici, tri četvrtine te otočne zemlje bilo je pod šumom. Nekih 850 godina

kasnije pristigli su europski imigranti i ubrzo iskrčili trećinu šuma. Danas je samo 23 posto površine Novog Zelanda pokriveno prirodnim šumama, a plantažne šume pokrivaju još 4 posto.

Europski su doseljenici sjekli šumu kako bi oslobodili prostor za pašnjake. Na najvećem dijelu Novog Zelanda bilo je tako mnogo šuma, a tako malo ljudi, da su se šume činile neiscrpnima. Jedino u ravnicama Canterburyja na istočnoj obali Južnog otoka, koje su zaposjeli farmeri, drveće se ostavljalo radi hladovine. Jedna od vrsta koju su ostavljali bio je kalifornijski bor (Pinus radiata). Na tim pr­vim malim plantažama bor je pokazao svoje kvalitete. Ra­stao je brže nego mnoge druge vrste, bilo gaje lakše posa­diti i uzgojiti, bio je višestruko primjenjivo drvo. Te su značajke samo neki od razloga zbog kojih je kalifornijski bor postao glavna vrsta novozelandskih plantaža.

U drugoj polovici XIX. stoljeća kod prvih je do­seljenika poraslo zanimanje za puste predjele pogodne za pošumljavanje. Pod pokroviteljstvom vlade Novog Zelanda 1896. godine održana je konferencija o komercijalnom iskorištavanju preostalih šuma i mogućnostima izvoza drva. Zaključeno je da se drvo iz preostalih prirodnih šuma Novog Zelanda ipak neće izvoziti i da proizvodnju drva treba planirati. Na prijelazu u novo stoljeće privatni su zemljoposjednici planirali sadnju različitih vrsta drveća na gotovo 20.000 ha.

Prve plantaže već 1919. godine Nakon 1913. godine opće zanimanje za budućnost pri­

rodnih šuma i nacionalnu drvnu zalihu potaklo je vladu da ustanovi Kraljevsko povjerenstvo za šumarstvo. S obzirom

Mladi nasadi kalifomijskog hora u plodnoj niskoj dolini rijeke Taupo u N.

Zelandu. Velika sreća za N. Zeland je da ova vrsta kalifomijskog hora uspijeva

stvarno u hilo kojem dijelu zemlje^ ali samo na nekoliko mjesta u svijetu.

na to da je utvrđeno kako je prirodno šumskog bogatstvo iscrpljeno i nepodesno za trgovinu drvom na veliko, zemlja se suočila s izborom: ili će na velikim šumskim plantažama s uvezenim vrstama razvijati vlastitu drvnu zalihu ili će drvo uvoziti.

Godine 1919. osnovana je Državna služba za šumar­stvo. Služba je utvrdila prirodne šumske resurse, pro­mijenila način prodaje drva, procijenila potrebu za drvom u sljedećih 30 godina te postavila cilj da se do 1935. godine osnuju šumske plantaže na 125.000 ha. Plantažiranje je ubrzo postiglo pravi bum. Ove javne i privatne plantaže prilične veličine postale su osnova komercijalnog šumar­stva.

Krizno razdoblje između 1937. i 1952. godine usporilo je plantažnu proizvodnju na 2000 ha godišnje. No , za to vrijeme Služba je u potpunosti pripremila plantaže koje su

44 / Časopis Hrvatske šume

trebale biti spremne za sječu u pedesetim godinama. Ujed­no s podizanjem novih nasada Služba je počela tražiti nove načine upotrebe drva. Shvatila je također da su gospoda­renje šumama, drvna industrija, istraživanje, očuvanje pri­rode, zaštita šuma i razvoj nacionalnih parkova prijeporne točke na koje također treba obratiti pažnju. Služba je 1946. godine počela izrađivati devetogodišnje osnove gospoda­renja, koje su osigurale temeljna znanja o drvnoj zalihi te stanju i ekologiji novozelandskih šuma.

Nakon 1960. godine Služba je ponovno razmotrila stanje ponude i potražnje drvnih proizvoda. U drvu s plan­taža iz dvadesetih i tridesetih godina namijenjenom za izvoz pokazao se privremeni višak, ali je zaključeno da bi u proizvodnji za domaće potrebe do kraja stoljeća ipak moglo doći do manjka. Zanimljivo je da je interes za plantaže u šezdesetim godinama općenito bio u porastu. Nacija je počela shvaćati daje previše ovisna o mesnim proizvodima i proizvodima od vune, pa su očekivanja od šumskih plan­taža koje mogu osigurati nove izvozne artikle postala još izraženija. Do 1973. godine površine pod plantažama rasle su za 40.000 ha godišnje. Postavljeni cilj od milijun hektara plantaža dosegnut je 1984. godine.

Danas više od 1,3 milijuna hektara U usporedbi s ranijim bumom, nove plantaže (pre­

težno kalifornijskog bora) bile su podjednako raspro­stranjene po cijeloj zemlji, a do buma je došlo samo u području Bay of Plcnty. One su usto različite od plantaža iz tridesetih godina. Intenzivnije se sijeku i prorjeđuju, često se podižu na strminama, gdje su uvjeti uzgoja mnogo teži i troškovi veći.

Sume su podizane zahvaljujući otprilike podjednakom državnom i privatnom interesu gdje god su se uspješno mogli kombinirati podesna zemlja, prijevoz i lak izvoz, na čemu se gradila izvozno orijentirana drvna industrija.

Southern North Island 81,000 ha

'Otago/Southiand 128,000 ha

Soufce: National Exotlc Forest Description as at 1 April 1991

Kalifornijski bor (Pinus radiata) jedna je od važnih izvoznih stavki N. Zelanda - utovar u jednoj od luka N. Zelanda

i.

Lokacije šumskih plantaža

Najveća koncentracija novozelandskih šumskih plantaža j e u središtu Sjevernog otoka na vu lkanskom platou Bay of Plenty. D r u g o veliko područje uključuje N o r t h l a n d , Hawke ' s Bay, East Cape , N e l s o n (Mar loborough , and Otago) South land . Većina drveća j e u nekol iko velikih šumsk ih područja , ali postoje i mal i p o ­sjedi.

Drvo iz druge plantažne ekspanzije počelo je zauzimati mjesto na tržištu u ranim devedesetim godinama i još uvijek je u razvoju. D o 2010. godine proizvodi sa šumskih plantaža će se udvostručiti. To će stvoriti goleme mogućnosti za širenje šumskog sektora na Novom Zelan­du.

(The Forestry Sector in New Zeland, Ministra ofForestry, 1991. Preveo M. Mrkobrad)

Časopis Hrvatske šume / 45

Podaci govore.

li

__ . . . . J^mMmm Drvna industrija No­

vog Zelanda razvila se u posljednjih 25 godina u treću privrednu granu i zauzela je mjesto iza proizvodnje mesa i in­dustrije mliječnih pro­izvoda. Šumarstvo pri­skrbljuje 6 posto nacio­nalnog dohotka Novog Zelanda, izravno za­pošljava 28.000 ljudi i u izvozu ostvaruje 2 mi­lijarde dolara, ili više od 10 posto ukupnog iz­voznog prihoda.

Mogućnosti rasta su očite. Organizacija Ujedinjenih naroda za ishranu i poljoprivredu (FAO) predviđa da će sadašnja svjetska potra­žnja za drvnom robom kontinuirano rasti na preko pet milijardi ku­bika godišnje do 2010. godine.

Novi Zeland po­sjeduje 1,3 milijuna he­ktara od ukupno pro­cijenjenih 100 milijuna hektara šumskih plan­taža na svijetu, pa mno­ge zemlje u nastojanju da zadovolje potrebe za drvom sve više upiru pogled u Novi Zeland.

46 / Časopis Hrvatske šume

PARKOVI

Europska iskustva u našim parkovima

Hrast Julius na liječenju Vrijedni spomenici prirode su i pojedina stabla za koje malo tko vodi brigu. Srećom u Sisku ima ljubitelja prirode koji već nekoliko godina ulažu i novac i vrijeme u liječenje najljepših sisačkih hrastova, a jedan od njih je i arhitekt Erich VVerft

Tekst i snimci: A. Z. Lončarić

Mi nogi naši gradovi ponose se s krasnim starim alejama, parkovima, drvoredima ili pak pojedinim starim i vrijed

i nim drvećem po parkovima i drugim zelenim površinama. Jedan takav ponos ima i Sisak. To j e stari hrast lužnjak u središtu grada u parku pored zgrade Katastra, čiju sta­rost procijenjuju na oko 270 godina.

Međutim, posljednjih nekoliko godina, zdravlje ovog sisačkog ljepotana ozbiljno je ugroženo. Osim što je od udara groma oštećena krošnja, te nekoliko vršnih grana, samo stablo napala je strizibuba - »Cerambyx cerdo L.« koja rado napada zdrave i snažne hrastove. iVložda bi taj atak na zdravlje sisačkog ljepotana ostao i nezamijećen, da prije nekoliko godina u Sisak nije doselio priznati pejsažni arhitekt iz Wirtzburga Erich Wcrft, kojem je za oko odmah zapeo taj vremešni starac.

- »Pogledajte, kako ne bih uočio ovakvog krasnog starca, viso­kog 31,5 metara, prsnog obujma 451 cm, prsnog promjera 144 cm, a širina krošnje od 38 metara, - govori nam dok stojimo pod njim gos. Werft, oženjen sisačkom ljepoticom, vlasnik tvrtke »Horting Siscia« - poduzeća za projektiranje, izgradnju i održavanje zelenih površina i športskih terena.

- »Šteta je, - nastavlja živo pričati na vrlo dobrom hrvatskom, gosp. Werft, - što se ovaj naš Julius nalazi u neposrednoj blizini zgrade Katastra, svega šest metara od zida, ali korijenov sustav nalazi se u travnatom terenu, dobro pokriven i nije vidljiv, žilište jasno i tipično izraženo, deblo mu je pravilno, uspravno bez na­giba s nešto saniranih bušotina od velike hrastove strizibube, ali smo mi prošle godine te otvore sanirali ekspanzionom plastikom bez posebno vidljivih unutarnjih zaštitnih rana.«

Kako spasiti ovaj hrast Julius, kojemu je upravo gosp. Werft dao ime po j ednom poznatom biskupu iz njegovog rodnog grada Wirtzburga, - Juliusu Echteru, pa i ostale vrijedne primjerke sisačkih hrastova, - ugrožene svim drugim nedaćama -zagađenjem okoliša, raznim mehaničkim oštećenjima, betonskim ili asfaltnim površinama, električnim vodovima i si.

Sisački Julius, najveći i najstariji hrast ugrožen od strizibube dobio

je i svog osobnog liječnika

Časopis Hrvatske šume 147

9 t- '4 Teške i debele grane povezane su neprimjetnim sajlama za deblo kako ne bi stradale u oluji

^ ^ ' Na poticaj arhitekta Eri-

cha Werfta i njegovih naj­bližih suradnika, šumarskih inžinjera, Drage Franića i Siniše Manojlovića, obno­vljen je rad, prije 64 osnova­nog Društva za poljepšavanje grada Siska, koje je prestalo djelovati pred II. svjetski rat. Ovo društvo uzelo si je u za­datak stalnu brigu i »kum­stvo« za pet najljepših stabala u gradu. Tako je započelo i liječenje Juliusa, prije tri go­dine brižno je očišćen, sajla­ma su osigurane grane od lo-

Sve suhe i trule grane stručno su uklonjene, a mjesta odreza

Brojne rupe u deblu pune se ekspanzio-nom plastikom koja

nakon tretiranja kemijskim sredstvima

i plinom uspješno djeluje protiv štetnika

mova, a zatim su prema metodi hamburškog pro­fesora Licsea do sada nepoznatoj u Hrvatskoj, pokušali spasiti od štetnika, »servirali« plinom puštenim u njihove ulaze u deblu, nove kemijske preparate koje je Društvo dobilo od sisačke ke­mijske industrije »Herbos«. Ukoliko se ovi prepa­rati pokažu efikasnim za njihovu upotrebu su zainteresirani i u našim »Hrvatskim šumama« -ističe inž. Werft, te dodaje: »Tretiranje štetnika kemijskim sredstvima samo je početni korak, a prava rješenja su zapravo u vraćanju u parkove prirodnih neprijatelja tim insektima.«

Recimo još na kraju da je 1994. godine podnesen prijedlog da se hrast »Julius« stavi pod zaštitu države.

Zaštitu protiv velike hrastove strizibube obavljaju stručnjaci sisačke »Morting Siscie« hamburškom metodom

48 / Časopis Hrvatske šume

PLANIKA ŠUMSKO JUŽNO VOĆE »Arbutus unedo L«

Tekst i snimak A. Z. Lončarić, dipl. inž.

Planika - »Arbutus unedo L« izrazito je mediteranska vr­sta iz porodice Ericaceae, poz­nata je i pod nazivima maginja, prpak, jagodnjak ili plamičac. To je najčešće lijepi zimzeleni grm ili maleno drvo od 1-3 metra visine, a zabilježeni su i do visine od devet metara.

Kao element klimatogene zajednice hrasta crnike, ovaj prekrasan grm raste kao ukras na mnogim područjima uz na­šu obalu, a posebno je raširen na otocima Mljetu, Hvaru, Sipanu, Korčuli, Braču, Paš­manu i Ugljanu, te u okolini Zadra i Šibenika.

Listovi su sjajni i kožasti, kao u lovora, 5-8 cm dugi na oba kraja zašiljeni s kratkim peteljkama i oštro nazubljenim rubom. Zelenkasto bijeli cvije­tovi razvijaju se u bogatim i > lijepim grozdastim cvatovima od listopada do siječnja.

Plodovi su okrugli 12-20 milimetara promjera, postup­no dozrijevaju tijekom rujna, listopada i studenog, kada mijenjaju boju od zelenkaste-narančaste do crvene (maginje) neravne površine i posuti su gustim bradavicama vrlo lijepi i dekorativni. Vrlo često susrećemo uz plodove i nove ovogodišnje cvjetove.

List, kora i cvijet naš na­rod često upotrebljava u pri­pravi sredstava protiv proljeva.

Plodovi su sočni, jestivi i berba se obavlja od rujna do

prosinca, imaju slatkast okus i oko 16 posto šećera izraženog kao fruktoza, nešto jabučne ki­seline, pektina i oko 0,5 posto alkohola.

Meso ploda je žutona-rančaste boje, slatkastog ugod­nog okusa bogatog vitaminom C. Uživanje većih količina zrelih plodova izaziva lakše probavne smetnje i stanje slično omamljenosti ili pijan­stvu. Već je starim Rimljanima bilo poznato djelovanje tih plodova, ako se jedu u većim količinama. Prema legendi ri­mski car Neron je nakon stoje pojeo veću količinu plodova, u pijanom stanju dao zapaliti Rim. Znanstveno ime toj vrsti - unedo - stari je naziv upravo iz Rima, a izveden je prema Pliniju od »unum tantum eedo..« ili »jedem samo jednu«.

Planika je vrlo prikladna za pripravljanje kvalitetnih pekmeza i marmelada u rnje-šavini sa drugim voćem, za želatine ili proizvodnju sirupa, ali nažalost danas se to rijetko čini i gotovo nitko to ne radi. Stoga ogromne količine plodo­va a po stablu može biti od 5 pa čak i do 25 kilograma pro­pada, jer dolazi u vrijeme ber­be maslina kada ionako nema dovoljno radne snage.

U nekim mediteranskim zemljama - Italiji, južnoj Fran­cuskoj, sjev. Africi ovo južno voće se često prodaje i na tržnicama.

' ,;:"^4

-#».r