HRVATSKE ŠUME 39 - 3/2000 - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/039.pdf · Očitovanje o problematici u...

A Zi A L C J

Pismo Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja Očitovanje o problematici u provedbi zaštite prirode

5-7 Ritske šume u Hrvatskoj - spomenik prirode

8-11 Šumarija Koprivnica: Naši radnici garancija su kvalitete naših poslova

15 Mehanizacija d.o.o. -nužno obnoviti strojni park

18 Šumarija Ravna Gora: Plaće su male, ali su redovite

19-21 Na europskom skijaškom natjecanju: Nastupili i hrvatski šumari

2-4 Poslovanje: Zaustavljena negativna kretanja u šumarstvu

22-23 Na području Požeštine: Prošla godina u znaku elementarnih nepogoda

12 »Valmet 860« - Mehanizacija za 21. stoljeće

24-25 Lovački dom iznad Delnica: Poznato okupljalište šumara i lovaca

26-31 Vijesti iz naših Uprava

32 Prvi ovogodišnji izlet u Paklenicu

13-14 Nestašica vode - gorući problem 21. stoljeća

rm 16-17 Fotoreportaža: U potrazi za izgubljenom topolom

HRVATSKE ŠUME

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav

Mrkobrad, dipl. pol,. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Simić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb tel. 01/4804 169 e-mail: [email protected] Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 8000

Nasloma stranka: Autohtona baranjska bijela topola (Foto: A. Z. Lončarić)-JiZajK/'đ stranica: Mlada bukova sastojina (Foto: M. Mrkobrad)

mailto:[email protected]

MINISTARSTVU ZAŠTITE OKOUSA I PROSTORNOG UREĐENJA

ii nrovedhi, ' / /. ? /. (.

Ministru, gosp. Bozi Kovačevim

as li i evnroae

U povodu osnivanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornoga uređenja, a glede dosadašnjih nesporazuma s politikom zaštite prirode od bivše Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, šumarska struka smatra potrebnim obratiti Vam se posebice zbog obostranoga interesa i buduće suradnje na zaštiti prirode šumovitoga krajobraza Republike Hrvatske.

Već više od dvije godine svjedoci smo i akteri apsurdnih sukoba i nepotrebnih nesporazuma na relaciji bivše Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša i hrvatskoga šumarstva (»Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Hrvatsko šumarsko društvo. Akademija šumarskih znanosti. Šumarski fakultet. Šumarski institut Jastrebarsko).

Ovim pismom želimo vas upoznati s problemima, našim gledištima i zamoliti za aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva i programa zaštite prirode, koji će osigurati upravljanje i dopustivo gospodarenje zaštićenim objektima prirode na osnovama znanstvenih i provodljivih studija uz stručno kompetentnu kontrolu.

Želimo Vas upoznati sa činjenicama o hrvatskim šumama (80 posto su državne šume) koje se zanemaruju, a možda i prešućuju, iako su bitne za zaštitu šumovitoga krajobraza, ali i za opću zaštitu prirode.

Šume u Hrvatskoj su za razliku od onih u Europi prirodne, a znanstveno-stručnim postupcima koji se neprekidno unapređuju kroz zakone o šumama, osigurana je potrajnost (održivi razvoj), biološka raznolikost, stabilnost i proizvodnost. U dvjestogodišnjcm djelovanju hrvatska šumarska struka dokazala se u očuvanju prirodne šume, pa gotovo sve hrvatske šume zadovoljavaju danas stroge kriterije za kategoriju parka prirode, a velik dio i za kategoriju nacionalnoga parka. Hrvatska je tu, u odnosu na Europu, u velikoj prednosti jer daleko premašuje željeni postotak površine zaštićene prirode.

Prema suvremenim stajalištima zaštite prirode i okoliša (Agenda 21 iz Rio de Janeira, skupovi u Helsinkiju, Portugalu i dr.), šume Zapadne Europe i SAD ne zadovoljavaju zaštitarske kriterije budući da se sastoje od neprirodnih monokultura, a primjerice Njemačka troši danas golema sredstva kako bi vratila makar mali dio imištene prirode. Europa nam ne može biti uzor u zaštiti prirode, a posebice ne u zaštiti šumovitoga krajobraza.

Suprotstavljamo se brzopletim i agresivnim akcijama bivše DUZPO na proglašenju zaštićenih objekata prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode) bez prostornih planova, znanstvenih studija i osiguranja kriterija provodljivosti, temeljenih, nažalost samo na deklarativnim postavkama o zaštiti prirode. Ovdje je potrebno spomenuti kako redovito šumarsko gospodarenje u zaštićenim objektima, temeljno na principima šumarske struke i znanosti ne ugrožava prirodnost, biološku raznolikost, stabilnost

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo i

sudionici apsurdnih sukoba i nepotrebnih nesporazunna između bivše Državne uprave

za zaštitu prirode i okoliša i hrvatskoga

šumarstva

i ekološku ravnotežu šume. To dokazuje i dosadašnje gospodarenje gdje se zaštićuju šumski ekosustavi velike kakvoće, a rezultat su stoljetnoga redovitoga stručnoga šumarskog postupka.

Upozoravamo na vrlo jasno predvidljive i negativne posljedice u pogledu održivog gospodarenja prirodom i njenim zaštićenim objektima. Isto tako ukazujemo na dobro stanje u smislu očuvanja prirodnosti izdvojenih i izuzetih iz gospodarenja 46.966 ha šuma s nemalo 12 milijuna m-̂ drvne zalihe i 235.000 m-' tečajnog godišnjeg prirasta u nacionalnim parkovima Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit, dok je samo u novo

proglašenim parkovima prirode Kopački rit, Papuk, Žumberak i Učka pod poseban režim gospodarenja stavljeno 81.018 ha šuma s drvnom zalihom od 12 milijuna m^ i 374.000 m' godišnjeg tečajnoga prirasta. To će se zasigurno odraziti na šumskom gospodarstvu i preradi drva, jednog od ekološki najčišćih industrija, a posebice na povećanju postotka nezaposlenih. Ukazujemo i na nepoštivanje Zakona o šumama i Zakona o zaštiti prirode prilikom izdvajanja šumskih površina navedenih nacionalnih parkova i parkova prirode.

U novo proglašenim upravama parkova prirode Papuk, Žumberak, Učka i Kopački rit, nitko nije sagledao koliko je financijskih sredstava potrebno za fiinkcioniranje novo ustrojenih javnih ustanova, kod kojih se u slučajevima kad je pretežita površina zaštićenih objekata šuma, stvara nepotrebni i preskupi upravljački paralelizam.

Predlažemo da pokrenete i osigurate otvorenu, stručno kompetentnu raspravu o projekcijama zaštite prirode i okoliša u skladu s Programom prostornoga uređenja Republike Hrvatske i da upravljanje i postupanje s onim objektima prirode čiji je pretežiti fenomen šuma, prepustite »Hrvatskim šumama« p.o. Zagreb koje će svojom Službom za ekologiju osigurati najkompetentniju integralnu zaštitu, upravljanje i gospodarenje bez financijske podrške državnoga proračuna.

Uz iskrene čestitke na izboru za ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornoga uređenja, nadajući se dobroj suradnji, srdačno Vas pozdravljamo! .^^

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dekan prof. dr. se. Joso Vukelić

Šumarski institut Jastrebarsko

Ravnatelj dr. se. Joso Gračan

Hrvatsko šumarsko društvo

Predsjednik prof. dr. se. Slavko Matić

Akademija šumarskih znanosti

Glavni tajnik prof. dr. se, Branimir Prpić

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb IvanTarnaj.dipl.ing., direktor

Časopis Hrvatske šume / 1

POSLOVANJE

Analiza poslovanja »Hrvatskih šuma«, p. o. Zagreb od 1. srpnja 1998. do 31. prosinca 1999. godine

,a.'H:iC(A'i^ij(':nci ^rKiucicvu-nci I.) 'i> / U'^iii-njci '// -s-H-rrui-r') tv-hi

Poslovanje »Hrvatskih šuma«, p. o. Zagreb u razdoblju od 1. srpnja 1998. do 31. prosinca 1999. godine odvijala se putem poslovne politike Upravnoga odbora Poduzeća, koju je provodio me-nadžment na čelu s direktorom Poduzeća dipl. ing. Ivanom Tarnajom.

Vlada Republike Hrvatske imenovala je 11. lipnja 1998. godine šest članova Upravnoga odbora Poduzeća i direktora Poduzeća. Nakon imenovanja Upravnoga odbora i direktora utvrđeni su temeljni ciljevi poslovanja Poduzeća. Njihovim ostvarenjem postignuti su ovi glavni rezultati: 1. Tijekom 1998. međunarodna revizor-

ska kuća Deloitte & Touche d.o.o. Osijek - Ured Zagreb, izvršila je reviziju temeljnih financijskih izvješća sa stanjem na dan 31. 12. 1996., 31. 12. 1997. 1 30. 6. 1998. godine, te za godinu koja je završila 31. prosinca 1998., u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. U tijeku je revizija i za poslovnu 1999. godinu.

2. Izrađena je analiza zaposlenih i zaposlenosti u Poduzeću (1990-1998).

3. Određene su smjernice programa razvoja zapošljavanja u Poduzeću za iduće razdoblje.

4. Napravljen je prijedlog mjera za provođenje programa zapošljavanja.

5. Nastale su značajne promjene u povećanju strukture prihoda Poduzeća, i to kroz: a) povećanu proizvodnju glavnih šumskih proizvoda, b) bolje iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda i c) bavljenje sporednim djelatnostima poduzeća.

6. Uređenjem odnosa s drvnom industrijom definirani su uvjeti i načini prodaje drvnih sortimenata.

7. Racionalnim i ekonomičnim poslovanjem sustavno se smanjuju rashodi Poduzeća, porastom proizvodnosti, motivacijom zaposlenih, ali i provođenjem kontrolinga na svim organizacijskim razinama Poduzeća i Grupe.

8. Ostvarenje ciljeva Programa razvoja Poduzeća (1991-2025) aktivnom politikom ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika, a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj poduzetništva, u biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački rad, bez kojeg nema razvoja hrvatskoga šumarstva.

9. Potpisan je Kolektivni ugovor, čije se odredbe ostvaruju.

Uvođenje i provedba navedenih ciljeva dalo je, unatoč posljedica ratnih

zbivanja (12 posto površine je minirano) i ispravke temeljnih pogrešaka financijskih izvješća iz ranijih godina, bolje rezultate već u drugom polugodištu 1998., a u 1999. godini u usporedbi sa 1998. bilježimo realno i objektivno poboljšanje.

Ako se usporede neki osnovni naturalni i financijski pokazatelji, a to su proizvodnja, prodaja drvnih sortimenata, obveze prema dobavljačima, potraživanja od kupaca, troškovi osoblja, investicije (redovite i obnova) i financijske rezultate poslovanja, dobiva se sljedeća slika:

I. Ostvarenje plana proizvodnje 1998. i 1999. god,

1. Sumskouzgojni radovi Jednostavna biološka reprodukcija šuma

u kn

Godina 1999.

1998.

1999/1998.

Planirana vnjednost radova

308 649 597

269 794 156

114,4

Ostvarena vrijednost radova

304 210 516 241 976 259

125,7

Ostv./Plan 1 % I

98,6 1 89,7 i

^..^^^^^...^

Radovi jednostavne biološke reprodukcije šuma izvršeni su u 1999. sa 304 210 516 kn ili 98,6 posto u odnosu na

planiranu vrijednost radova, a u odnosu na 1998. godinu veći su za 62 234 257 kn ili 25,7 posto.

2 / Časopis Hrvatske šume

Proširena biološka reprodukcija šuma u kn

Godina

1999. 1998.

1 1999/1998.

Planirana vrijednost radova

131 991 602

58 433 364 225,9

Ostvarena vrijednost radova

117 573 163 48 512 757

242,4

Ostv/Plan %

89,1 83,0

i

Radovi proširene biološke reprodukcije šuma ostvareni su u 1999. godini sa 117 573 163 kn ili sa 89,1 posto u odnosu na planiranu vrijednost radova, a u odnosu na 1998. godinu veći su za 69 060 405 kn ili 142,4 posto.

2. Proizvodnji

i Godina 1 1999. 1 1998. 1 1999/1998.

j drvnih sortimenata

Planirano Oblovina

1 678

1 645

102,0

Prostorno

1 587

1 725

92,0

Ukupno

3 265

3 370 96,9

Ostvareno Oblovma

1 728

1 638 105,5

Prostorno

1 462

1 434

102,0

Ukupno

3 190 3 072

103,9

u 000. m3

Ukupno 1 Ost./Plan % 1

97,7 1

91,2

1

Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata veća je u 1999. u odnosu na 1998. godinu za 3,9 posto ili 121 980 m''.

odnosno proizvodnja trupaca izvršena je za 102 640 m^ više, stoje povećanje od 6,5 posto.

3. Zalihe drvnih sortimenata

u m'' 1 i Godina

31. 12. 1999.

i i

31. 12. 1998.

1999./1998.

Trupci

221 764 232 882

95,2

Oblovina TO

10 099

5 920

170,6

Ukupno

231 863 238 807

97,1

Prostorno drvo

172 939

233 208 74,2

SVEGA 1

404 802

472 015 85,8 ,i

Ukupne zalihe drvnih sortimenata iznose 31. 12. 1999. 404 802 m' i manje su za 67 213 m' ili 14,2 posto u odnosu na 31. 12. 1998.

Stvarne zalihe drvnih sortimenata iznose 31. 12. 1999. 382 921 m^ i manje su za 89 094 m^ ili 18,9 posto u odnosu na 31. 12. 1998., budući da se dio drvnih sortimenata nalazi na konsignaciji kod kupaca.

II. Prodaja drvnih sortimenata 1998. i 1999. god. u odnosima s drvnom industrijom Poduzeće je i pod

cijenu vlastite nelikvidnosti produžilo rokove plaćanja kupcima po ugovoru (pilanskih trupaca sa 45 na 60 dana, furnirskih trupaca na dvanaestine i drva za preradu sa 60 na 90 dana) i sklopilo sa

Prodaja drvnih sortitnenata

18 kupaca izvoznika petogodišnje ugovore (488 700 m' trupaca) želeći i na taj način pridonijeti njenom ozdravljenju, što će značajno olakšati njihovo poslovanje u prvim godinama ulaska Hrvatske u •WTO.

000. m3 _ _ _ _ _ _ _

1 Godina

1999. 1998.

1 1999/1998.

Planirano Oblovina

1 678 1 660 101,1

Prostorno 1 584

1 710

92,6

Ukupno 3 2B2

3 370 96,8

Ostvareno Oblovina

1 710 1 553

110,1

Prostorno 1 529

1 415

108,1

Ukupno

3 239

2 968 109,1

Ukupno i Ost./Plan % 1

99,3

88,1 1

i

U 1999. godini ostvarena je ukupna prodaja drvnih sortimenata od 3 239 139 m-' ili 9,1 posto više nego u 1998. i ostvaren je prihod od 1 014 528 450 kn ih 12,5 posto više nego u 1998. godini.

III. Obveze prema dobavljačima 1998. i 1999. god.

Stupanj podmirenja dospjelih obveza sa 31. 12. 1999. je 85,2 posto i veći je za 17,3 posto u odnosu na 2. 7. 1998.

Stupanj podmirenja dospjelih obveza sa 2. 7. 1999. je 72,6 posto i veći je za 6,3 posto u odnosu na 2. 7. 1998. Dospjele,

a nepodmirene obveze iznose 57 178 944 kn i manje su za čak 15 031 499 kn ili 20,8 posto.

rV. Potraživanja od kupaca 1998. i 1999. god.

Stupanj naplate dospjelih potraživanja na dan 31. 12. 1999. je 90,7 posto i veći je za 20,4 posto u odnosu na dan 3. srpnja 1998. godine.

Stupanj naplate dospjelih potraživanja na dan 1. 7. 1999. je 84,6 posto i veći je za 12,4 posto u odnosu na dan 3. srpnja 1998. godine. Manja su dospjela potraživanja za 49 800 784 kn ili 31 posto iako je ukupni promet potraživanja porastao za 19 posto i iznosi 845 614 037 kn.


V. Troškovi osoblja u 1998. i 1999. god. •' ^ u kn P""

1 Godina 1 1999-i 1998. '• 1999/1998.

Prosječne mjesečne neto plaće »Hrv. šume«

*3 260

2 692

121,1

Hrvatska

**3 018

2 681

112,6

HŠ/RH 1 %

108,02 100,41

Troškovi osoblja drže se pod nadzorom, iako prosječna mjesečna neto plaća u I-XI. 1999. iznosi 3 260 kn i 3,2 posto je veća od plana, odnosno 8,02 posto je veća od prosjeka neto plaće RH I^X. 1999.

* Prosječne mjesečne neto plaće u Poduzeću 1 - XI. 1999. ** Prosječne mjesečne neto plaće u Hrvatskoj I - X. 1999.

VI. Investicije u 1998. i 1999. god. Izgrađene šuinske protupožarne ceste iz sredstava BRS r

1 Godina 1 1999. i 1998. 1 1999/1998.

Šumske protupožarne ceste Planirano

240,51 km 232,83 km

103,3

31 317 821 kn

22 958 843 kn 136,4

Ostvareno

232,28 km

135,35 km

171,6

30 351 525 kn 14 717 136 kn

206,2

Ostv/Plan (%) j Kol. Iznos 96,6

58,1 96,9 64,1

U 1999. godini izgrađeno je 232,28 km šumskih protupožarnih cesta ili 96,6 posto od plana, a 71,6 posto više nego u 1998. godini.

Ostvarenje Plana investicija

REKAPITULACIJA

SVEUKUPNO

Najveći problem Poduzeća je zastoj razvoja (1996-1998) zbog neinvestiranja u sredstva rada i šumske prometnice, što se ostvarenjem Plana investicija 1999. konačno želi poboljšati (većim ulaganjem u strojeve i opremu u odnosu na 1998. godi

nu). Od strojeva nabavljeno je 25 skidera, 8 forvardera, 16 kamiona itd., čime su stvorene temeljne pretpostavke za uspješnije poslovanje.

VII. Financijski rezultati poslovanja 1997., 1998. i 1999. god. u 000 kn Red. broj 1 1.

2-3. 4. 5.

OPIS 2

Ukupni prihodi Ukupni rashodi

Dobit financijske godine Gubitak financijske godine

Povećanje rashoda u 1998. godini po ispravkama temeljnih pogrešaka, nastalih u prethodnom razdoblju po nalazu revizije i primjene Računovodstvenih politika

OSTVARENO ZA RAZDOBLJE " ^ 1. 1.-31. 12. 97.

3 1 415 404

1 393 831 21 573

-

1. 1.-31. 12. 98. 4

1 301 916

1 540 623 -

238 707

242 025

1. 1.-30. 9. 99. 5

1 125 606 1 102 752

22 854 ! - 1

Nakon provedenih ispravaka predloženih od revizije po temeljnim pogreškama prethodnih razdoblja temeljnih financijskih izvješća. Poduzeće je u 1998. godini ostvarilo gubitak u iznosu 238 707 000 kn, koji je po Odluci Upravnoga odbora Poduzeća prenesen u 1999. godinu kao preneseni gubitak.

Zaključna razmatranja Po odluci Upravnoga odbora Poduzeća ovaj preneseni gubi

tak iz prethodnih godina u iznosu od 238 707 000 kn pokrivanje sa 30. 9. 1999. godine iz zadržane dobiti i revalorizacijske rezerve Poduzeća.

Iz gore navedenih pokazatelja nedvojbeno se može zaključiti kako je proces koji je prisutan u Poduzeću izrazito pozitivnih tendencija i kako su zaustavljena negativna kretanja (pad dugoročnih ulaganja u dugotrajnu imovinu i biološku reprodukciju šuma, bolji je financijski položaj u cjelini, troškovi osoblja rastu brže, ali prate rast proizvodnje i realizacije uz primjenu odredbi Kolektivnoga ugovora i dr.), i to prije .svega mobilizacijom svih kreativnih zaposlenika u Poduzeću. Iako su plaće relativno niske u odnosu na ostala državna poduzeća, isplaćuju se redovito i ispunjavaju se ostale obveze prema Kolektivnome ugovoru. • « « mr. se. Josip Dundović


SA SJEDNICE POVJERENSTVA ZA TOPOLU j , -7 " « , •

Ritske šume uz Dravu i Dunai' pravo su bogatstvo koje treba zaštititi i predstaviti luiropi

R edovna četvrta sjednica Hrvatskoga povjerenstva za topolu održana je 10. ožujka u Bilju, u Dvorcu Uprave šuma Osijek, osim članova Povjerenstva, sjednici su prisustvovali i direktor »Hrvatskih šuma« dipl. ing. Ivan Tarnaj, akademik Mirko Vidaković i pomoćnik ministra za šumarstvo dipl. ing. Zeljko Rendulić.

Hrvatsko povjerenstvo za topolu jedno je od prvih naših strukovnih udruženja koje je primljeno u jednu međunarodnu asocijaciju - u Međunarodnu komisiju za topolu, već u rujnu 1992. godine, prije općeg članstva u FAO-u, što je značajno priznanje našim šumarskim stručnjacima, poglavito onima koji se bave topolama.

Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva od 21. travnja 1999. godine, Hrvatsko povjerenstvo za topolu čine: predsjednik tnr. se. Pavk Vratarić, prof. dr. Joso Vukelić, prof. dr. Stavko Matić, doc. dr. Davorin Kajba, doc. dr. Boris Hrašovcc, dr. Joso

U poplavnim područjima riječnih aluvijalnih tala nalaze se najočuvanije prirodne šume topola i vrba, a njihovo očuvanje glavna je zadaća Povjerenstva - istaknuto je na sjednici u Bilju Gračan, tnr. se. Ondrej Lovaš, dipl. ing. Robert Laginja, dipl. ing. Mile Dodan, dipl. ing. Mirko Kovačev, dipl. ing. Mi-lan Zgela, dipl. ing. Tomislav Motnči-tiović, dipl. ing. Stanko Antunović, dipl. ing. Dragan Fajfer i dipl. ing. Ivan Istok.

I upravo na toj sjednici članovi Povjerenstva utvrdili su i prihvatili Izvješće o radu Hrvatskoga povjerenstva za topolu, za razdoblje 1996.-1999. godine kc:>jc će biti podneseno na zasjedanju Međunarodnoga komiteta za topolu.

Iz Izvješća saznajemo kako se u Hrvatskoj pod topolom i vrbom nalazi 32.313 ha plantaža, kultura i prirodnih sastojina, od čega je čak

15.000 ha vraćeno nakon mirne integracije Podunavlja Republici Hrvatskoj, a od toga je još 5.888 ha radno nedostupno zbog nerazminira-nosti terena. Žalosna je činjenica kako će čak 3.300 ha plantaža i intenzivnih kultura prestariti i propasti budući da su već odavno dospjele za sječu. Prošle 1999. godine Uprava šuma Osijek vlastitim je sredstvima razminirala uz rijeku Dravu pojas dužine 3,5 km i širine 15 m, te je tako postalo dostupno oko 2000 ha za sječu zrelih kultura euroameričke topole.

Isto tako, vidljivo je, kako se od 1998. g. povećava sadnja na


članovi Povjerenstva za topolu, snimljeni na obali Dunava, u Vukovaru

području Podunavlja - 250 ha u 1998. i 350 ha u prošloj godini, ponajviše zahvaljujući programu obnove ratom devastiranih šuma.

Naglašena je potreba promidžbe i praćenja stanja topolarstva, ne samo u okviru »Hrvatskih šuma« već i kod drugih gospodarskih subjekata i privatnika, gdje postoje mogućnosti intenzivne proizvodnje drveta topole i vrbe. Treba obnoviti sadnju uz kanale i ceste, te uz rijeke i vodo-tokove, što se posljednjih godina zanemarivalo.

Značajna pozornost u Izvješću data je i očuvanju genetskih resursa europske crne topole metodom »ex situ« započete selekcijom i autovcge-tativnim razmnožavanjem adultnih stabala tijekom posljednjih nekoliko godina. Selekcija se obavlja na području rijeka Save, Drave i Mure, a ovih dana upravo je otpočela i u slivu Dunava, na terenima koji su dostupni, jer to područje kao i ono još nerazminirano predstavlja najvrijednije područje ritskih šuma s europskom crnom topolom.

Nakon uspješne reprodukcije adultnih stabala europske crne topole, još u proljeće 1995. godine oformljenje u Šumariji Čakovec Salice-tum — klonski arhiv s ukupno 83 klo-na, a u proljeće 1998. u Šumariji Darda, za sada drugi arhiv koji sadrži 63 klona, a koji će se neprekidno nadopunjavati.

Očuvanje europske crne topole i prirodnih sastojina topola, metodom »in situ«, uvršteno je pod trajnu

Reznice crne topole, produžit će vijek nekada brojnim stablima u baranjskim ritovima

zaštitu u Parku prirode Kopački rit, specijalni rezervat šumske vegetacije Vukovarske dunavske ade i na

području ritskih šuma uz rijeku Dravu - Slatinske podravske šume i Osječke dravske šume.

S tim programom očuvanja gcnofonda europske crne topole uključeni smo u europski program Euforgcn.

Pripreme za organizaciju sastanaka Euforgen 2001. započele su upravo na ovoj sjednici, jer kako je prisutne obavijestio dr. Davorin Kajba, iduće godine Hrvatska je prvi puta domaćin skupu europskih stručnjaka topolara, koji bi se trebao održati

6/ Časopis Hrvatske šurne

upravo u Baranji, u listopadu 2001. godine.

Do toga događaja trebalo bi završiti i tiskanje monografije o topolama i vrbama Hrvatske, a - naglasio je prq/[ dr. Stavko Matić, za urednika izdanja zadužen je mr. Vratarić.

Mr. se. Pavte Vratarić, upravitelj Uprave šuma Osijek i ujedno pre

dsjednik Hrvatskoga povjerenstva za topolu, istakao je značenje topole u nekim europskim zemljama, ali kako i sam priznaje, u Hrvatskoj topola nema još svoje pravo mjesto kao u Italiji i Španjolskoj, a to je neopravdano.

Prof. dr. Slavko Matić je istakao kako niti jedna europska zemlja nema to što ima Hrvatska - prirod-

Odnosi s drugima u ime Hrvatske komisije za topolu, međunarodnu su

radnju su ostvarivali Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo. Šumarski fakultet Zagreb, Šumarski institut Jastrebarsko i Javno poduzeće »Hrvatske šume«.

Posebice treba istaknuti suradnju s: IPGRI (International Plant Genetic Resources Institute), Via della Sette Chiese 142, 00145 Rome, Italy; ISP Casale Monferrato, Italy; INRA Institut National de la Recherche Agronomi-que), Centre de Recherches d'Avignon, France; Institute for Forestry and Game Management, Gaverstraat 4, B-9500, Geraardsbergen, Belgium; Faculty of Forestry, Uni-versity of Toronto, 33 W!llcocks Street, Canada; Hessische Landdewsanstalt Forsteinrichtung Waldforschung und Waldoekologie, Oelkers Str. 6, 34346 Hann. Muenden, Germany; Institute for Forest Genetics and Forest Tree Breeding, Siekerlandstrasse 2, 22927, Grosshandorf, Ger-many, ALTERRA Green Wor!d Research, 6700 AA Wage-ningen, The Netherlands; Poplar Research Institute, 41001 Izmit, Turkey.

ne ritske šume uz rijeke Dravu i Dunav. Nedavno su te šume razgledali njemački šumarski stručnjaci i ocijenili ih pravim šumarskim hitom u Europi, dok kod nas nisu dovoljno cijenjeni, a to je pravi prirodni spomenik Hrvatske.

Dojučerašnji naš kolega, a danas pomoćnik ministra za šumarstvo dipt. ing. Željko Rendulie, u svom prvom nastupu među šumarima istakao je kako će se uvijek zalagati za priznanje naše struke kako bi šumarstvo dobilo onaj rejting koji i zaslužuje unutar Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Ali pojedinac tu ne može sam, već se svi zajedno moramo uhvatiti u koštac s tim problemom - statusom boljega položaja šumarstva u Hrvatskoj i naših radnih uspjeha.

Naša struka, koja ima svoju dugu i zavidnu tradiciju ima što pokazati i reći svijetu, stoga ću se zalagati da naši šumarski stručnjaci budu zastupljeni na europskim i svjetskim stručnim skupovima i na tome ne smijemo štedjeti - istakao je doministar Rendulić. . J j ^

A. Z. Lončarić


KOPl^rVNICA - ŠUMARIJA NA KRAJU GRADA

^/ ) ) ) cm mmnci {^arci-ficija n y kp J i V

V

Šumarija Koprivnica prošle je godine financijski uspješno poslovala i tako

pridonijela dobrom ukupnom rezultatu Uprave šuma Koprivnica, jedne od najuspješnijih u »Hrvatskim šumama«. Šumarije u većim gradovima češće nailaze na probleme od šumarija u manjim mjestima. Najčešće gospodare dijelovima gradskih ili prigradskih šuma koje spadaju pod različite vrste zaštićenih objekata prirode što znači da se njima upravlja na poseban način, drugim riječima da ne donose dobit. A bilo kakve intervencije, čak i sanitarne sječe koje se moraju obavljati, izazivaju reakcije kod neupućenih. Tako, oko gradskih šuma koje su u ranijim razdobljima prekomjerno korištene zbog povećanih potreba danas ekonomski gledano, ne vrijede baš previše. Koprivnička šumarija nema takvih proble-

iJiti e^e 'ficisi'fi -poslova Oblovinu u cijelosti siječemo i

izrađujemo sami, jer tada smo sigumi da će to biti napravljeno kvalitetno i na vrijeme - govori nam upravitelj

dipl. ing. Marijan Šajfar ma. Gospodareći sa 6.711 ha očuvanih bukovih i hrastovih šuma u tri gospodarske jedinice, Dugačkom brdu. Koprivničkim nizinskim šumama i Novigradskoj planini, koprivnički šumari potrajnim gospodarenjem nastoje iza sebe ostaviti nešto i budućim generacijama.

Na to ih, uostalom, obvezuje i dugogodišnja tradicija organiziranog bavljenja šumarstvom u Podravini pa i pojedini šumski predjeli koje vrijedi vidjeti i koje bi, kad bi bilo moguće, trebalo ostaviti »za

izložbu«! Jedan od takvih je i Rajčcvica u gospodarskoj jedinici Novigradska planina s bukvom i kitnjakom gdje drvna zaliha doseže i 700 kubika po hektaru!

Šumarija u Koprivnici osnovana je 1889./90. u okviru ondašnje imovne općine Đurđevac koja je nastala 1874. godine Diobenom odlukom Ce-sarsko-kraljevskog povjereništva. Iz povijesti koprivničkoga šumarstva treba spomenuti i 1945. godinu kada je osnovano Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske, a šumarija Ko-

Lužnjakova branjevina u Novigradskoj planini. Konverzija u grabiku, žir sađen pod motiku


To treba vidjeti: bukova sastojina (s kitnjakom) u predjelu Rajčevica s drvnom zalihom od 700 kubika po hektaru!

privnica prošla je do danas kroz 20-ak reorganizacija. Ponovnim utvrđivanjem šumsko-pri-vrednih područja 1963. godine šumarija je zaokružila svoje gospodarske jedinice kojima i danas gospodari, Dugačko brdo na istočnim obronciina Kalnika (oko 2.122 ha), Novigradsku planinu (2.879 ha) na dijelu Bilogore te Koprivničke nizinske šume (oko 1710 ha) koje se prostiru od Bilogore prema Dravi.

Sve teže do sezonaca

Prema propisu Osnove, šumarija Koprivnica godišnje siječe preko 41.000 kubika, (od čega blizu 26.000 kubika glavnog prihoda) i spada medu veće šumarije koprivničke uprave.

- Nemamo problema s izvršenjem plana, kako uzgojnih radova tako ni onih u iskorištavanju šuma, kaže upravitelj šumarije dipl. ing. Marijan

Sajfar. Oblovinu u cijelosti siječemo i izrađujemo sami, nastojimo zapravo što više obaviti sami jer smo tada sigurni da će biti napravljeno kvalitetno. S obzirom da imamo dosta invalida rada, čak 11, i to mahom bivših sjekača, jasno je da cijeli etat ne stignemo obaviti sami. Prostorno drvo dijelom dajemo u samoizradu, a nešto preuzimaju i poduzetnici. Poslove privlačenja i prijevoza obavlja koprivnička »Mehanizacija i

prijevoz«, d.o.o., osim u slučajevima kad kupci imaju svoj transport.

Premda su sva sela u Podravini plinoficirana i seljaci kupuju sve manje ogrjeva. Šumarija nema problema s plasmanom prostornog drveta! Dio ide za Belišće, a određenu količinu uzimaju privatnici koji to plasiraju dalje, reći će Sajfar. Stoga se i koprivnička šumarija može pohvaliti onim čime se može rijetko koja - malim zalihama. U ovome trenutku imamo tek 135 prm ogrjeva hrasta te nešto preko 400 prm graba i bukve, konkretan je upravitelj. U Koprivnici nemaju problema niti s plasmanom oblovine, jer šumarija je u blizini velikih drvnih industrija, »Drvo Bilokalnika« iz Koprivnice i »Cesine« iz Bjelovara.

- S »Drvom Bilokalnikom« godinama dobro surađujemo, nema problema oko isporuke drveta, ali niti s plaćanjem koje je za ovo vrijeme sasvim solidno, veli Sajfar.

U dobrom okruženju

šumarija Koprivnica sa svojim ukupnim godišnjim prihodom ipak je, ne može se reći kap u moru, ali manji gospodarski subjekt u okruženju moćnih industrijskih divova, grada s nepunih 30.000 žitelja

Mjesto nekadašnje utvrde Kamengrad, na silazu s Bilogore prema gradu, iz koje se razvila Koprivnica

Časopis Hrvatske šume I 9

80-godišnja sastojina bukve s kitnjakom u Dugačkom brdu

koji daje i osobni pečat razvoju i bogatstvu cijeloga sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Rijeka Drava, plodna podravska zemlja te idealan zemljopisni prometni smještaj samoga grada na raskrižju putova, kroz stoljeća su bili temelj podravske samobitnosti, na kojem su nikle priče

o maru podravskoga čovjeka (pa i brojni vicevi o podravskoj škrtosti), temelj sadašnje podravske prepoznatljivosti.

U pisanim dokumentima Koprivnica se prviput spominje 1272. godine pod nazivom KO-VAR ili KWAR, 1308. godine postaje comunitas-općina. A

novija povijest grada počinje razvojem feudalnih posjeda -naselja Kamengrad (na ulazu u grad s Bilogore, kod današnjeg Podravkinog rekreacijskog centra) i naselja Koprivnica u tada močvarnoj dolini, u 14. stoljeću. Poveljom Ludovika I.-1356. godine, Koprivnica biva

proglašena »slobodnim kraljevskim gradom«, a važno strateško značenje u Vojnoj krajini dobiva u 16. i 17. stoljeću za vrijeme nadiranja Turaka. Za daljnji razvoj cijeloga kraja važna je izgradnja željezničke pruge Budimpešta - Koprivnica - Zagreb - Rijeka 1870. godi-

Ing. Goran Klos i ing. Marijan Sajfar u Posebnom rezervatu šumske vegetacije u Dugačkom brdu

1 0 / Časopis Hrvatske šume

u rasadniku Močile uzgaja se i ukrasno bilje

ne, a početkom 20. stoljeća niču i prvi industrijski kapaciteti (tvornica umjetnih gnojiva, tvornica vijaka, ulja).

Koprivnica je danas gospodarsko i kulturno središte Podravine i Podravsko-križevačkc županije. Veliki metalni pijevac te žlica ogromnih razmjera, ispred Podravkinc scdmerokat-nice, zaštitni su znak grada i same Podravke, prehrambene industrije koja je odredila budućnost Koprivnice i cijele Podravine. »Podravka juhe« i najznačajniji hrvatski izvozni proizvod, »Vegeta« pronijeli su ime tvornice daleko izvan hrvatskih granica. N o tu su i drugi značajni gospodarski subjekti (Drvo Bilokalnik, Sloga, tekstilna industrija, proizvodnja lijekova, trgovačka poduzeća, brojni manji privatni pogoni) koje čak ni pretvorba a ni privatizacija na hrvatski način nije uništila (možda tek neke)! Možda i zbog toga što Podravci nisu dozvolili da im se u dobro uhodani posao upetlja netko sa strane i »pretvori« (čitaj pokrade) i opustoši dobra poduzeća, kako se to obično događalo.

Osim brojnih kulturnih odredišta i kulturnih događanja, ugostiteljsko turističkih objekata, građani Koprivnice

danas mogu posjećivati i mnoge sportske priredbe. S obzirom na broj stanovnika, Koprivnica je možda najsportskiji grad u H r vatskoj. T u su rukometašice, rukometaši, nogometaši, kar-tingaši, kuglašice i mnogi drugi sportovi u visokim rangovima natjecanja. A uspješan sport, nije nikakva tajna, može se razviti samo u privredno jakoj sredini.

U neposrednoj blizini grada nalazi se i rekreacijska šuma Crna gora, zaštićeni objekt prirode, kojim gospodari koprivnička šumarija. Ona je u svojevrsnom okruženju još jedne rekreacijske zone rasprostrte po padinama Bilogore nadomak grada - predjela »gorice i kleti« u kojima Podravci nalaze smisao življenja nakon radnoga dana.

Šumarija pak, gospodari s još tri zaštićena objekta prirode - Specijalnim rezervatom šumske vegetacije u gospodarskoj jedinici Dugačko brdo površine 10 ha, koji je osnovan na poticaj Šumarskoga fakulteta u Zagrebu (radi se o bukovoj sastojini na kojoj se obavljaju samo sanitarne sječe); zatim šumskim predjelom u sastavu Spomen područja Danica, te Ornitološkim rezervatom Pa-žut.

- Rezervat Pažut površine 72 ha nalazi se na ušću Mure u Dravu i zanimljiv je po mno-gočcmu, ističe upravitelj Šajfar. To je područje naplavina na kojima se javlja pionirska vrsta, vrba. N o Drava je ovdje hirovita i moćna, nekad prije odnijela je jedan cijeli odsjek, mijenja obalu i krajolik, a ušće se tijekom vremena zbog nastalih nanosa spustilo kilometar nizvodno i vodoprivrednici već rade na tom da se to vrati u staro stanje.

Umirovljenici kao sezonci najsigurniji

Šumarija u cijelosti izvršava i propisane uzgojne radove. Prema gospodarskim osnovama, spominjemo glavne uzgojne zahvate, godišnje se obavi priprema staništa na blizini 73 ha, popunjavanje na 18 ha, unošenje žira u sastojine na oko 17 ha, pošumljavanja na 16 ha, njega pomlatka i mladika na 118 ha, čišćenje na 50 ha. U proširenoj biološkoj reprodukciji još je obveza pošumljavanja čistina, njege i zaštite.

U gospodarskoj jedinici Dugačko brdo nema problema s prirodnim pomlađenjem, ističu u šumariji o čemu svjedoče i branjevine bukve i

kitnjaka. Sa 69 stalno zaposlena i 10 radnika na određeno vrijeme koprivnički šumari najveći dio posla obave sami. Četiri revirnika, mladi inženjeri Goran Klos, Zoran Simić, Kruno Jurić i Tomislav Ledinski raspoređeni su po gospodarskim jedinicama, od šumarskih inženjera tu su još Damir Sešo i Jelena Androić koja vodi rasad-nikMočile. Šumarija raspolaže i solidnom uzgojnom mehanizacijom (traktor Steyr, pa mali Tomo Vinković i jedan stari IMT s potrebnim priključcima i uzgojnom opremom). Kako ne mogu sami obaviti sve uzgojne zahvate za vrijeme ljetne kampanje (njega, a kasnije i pošumljavanje) koriste sezonce.

- Do seljaka je sve teže doći, kaže upravitelj, pa sve češće upošljavamo umirovljenike. Imamo jednu dobro uhodanu grupu koja već godinama kvalitetno radi na poslovima čepovanja i njege, na obostrano zadovoljstvo.

Najveći dio sadnoga materijala šumarija proizvodi sama u dva velika rasadnika, Močilama i Drnju dok se u rasadniku Močile još proizvodi i ukrasno bilje za potrebe građana.

T ^ Tekst i snimci: IVIiroslav l\/lrl

PRVA GODINA RADA VALMETA U SLAVONIJI

Mehanizacija za 21. stoljeće već je ušla u naše šume

Prošle godine u broju od mjeseca ožujka, prikazali smo probni rad novoga farvardcra tipa »Valmet 860« finske proizvodnje. Tijekom dva mjeseca testiranja novih forvardera, u našim najtežim uvjetima u spačvanskim šumama, »Valmet« koji nam je bio na raspolaganju za probni rad, svojim učincima u izvlačenju trupaca do stovarišta zadivio je i oduševio ne samo naše vozače i stručne suradnike, već i sve prisutne kad je s lakoćom natovaren s petnaestak kubika drvne mase, kroz blato čak i iznad kotača, svladavao sve prepreke i dovozio trupce na stovarište.

Krajem travnja u Vinkovcima na Pikovom stanu, bilo je upriličeno precizno kompjutorsko testiranje opterećenja novoga stroja, kojega su testirali profesori sa Šumarskoga fakulteta i Instituta kojem su prisustvovali i predstavnici tvrtke Partek Forest iz Finske uz nazočnost finskoga veleposlanika u Hrvatskoj, gosp. Osmo Lipponena.

Rezultat .svih dh aktivnosti konačno je ostvaren 30. rujna prošle godine, kada su na vinkovački teretni kolodvor stigla dva nova »Valmcta 860« za naše uprave šuma Vinkovci i Osijek.

Tijekom jeseni i ovoga proljeća sva tri »Valmcta« rade u svojim Upravama na izlaženju drvne sirovine.

Petorica naših mehaničara bili su na obuci u Finskoj kako bi bili osposobljeni za otklanjanje manjih nedostataka ili zastoja u radu.

Do zaključenja ovoga broja našega lista nismo mogli dobiti točne radne učinke novih strojeva, pa ćemo to u idućem broju svakako objaviti.

Ipak, istaknimo, kako je u naše šume već počela stizati mehanizacija za 21. stoljeće. Nadamo se da će ove godine stići još pokoji »Valmet«, jer izvlačenje drvne mase usko je grlo u proizvodnji u našim JJpravama.

(Z. L)

Poslije desetak i više godina zastoja u nabavci tešice mehanizacije, nova tri forvardera finsice proizvodnje

uspješno su obavili svoj zadatak prve godine u Slavoniji

Obećanja koja je 23. travnja 1999. dao veleposlanik Finske u Hrvatskoj, gosp. Osmo Lipponen na sastanku u Vinkovcima, kako će

naša zemlja, odnosno naše šumarstvo, imati određene privilegije kod nabavke »Valmeta« tijekom ljeta su se i ostvarila

Krajem rujna iz tvrtke PARTliK i-ORllST ()y Tampere iz Finske, krenula su vlakom dva forvardera, a istovarena su 30. rujna na

kolodvoru u Vinkovcima

Na Pikovom stanu u Vinkovcima, prvi »Valmet« koji je puna dva mjeseca radio na izvlačenju drvne mase iz spačvanskih šuma, bio je

temeljito testiran najsuvremenijim uređajima s kojima raspolaže Šumarski jakultet i prošao sve test kontrole na opće zadovoljstvo

1 ijthoiii jisiiu i zuiic, kao i ovoga proljeća »Valmet« je u neprekidno radio na izvlačenju trupaca

I osječki »Valmet« je neprekidno radio cijelu jesen i zimu na području tnkovLima Baranje na izvozu trupaca, a ovih se dana nalazi na području

šumarije Levanjska Varoš


u POVODU 22. OŽUJKA - SVJETSKOG DANA VODA

Nestašica VOL n L,

,^ •

U prvoj polovici prošle godine u Parizu je održana međunarodna konferencija o problemu pitke vode i razvoja na kojoj su se okupili predstavnici iz 84 zemlje i 50 organizacija. Sudionici konferencije zaključili su, ako se u kratkom vremenu ne promijeni pristup crpljenju, potrošnji i pročišćavanju vode, da će do god. 2005. dvije trećine svjetskoga pučanstva trpjeti od teške nestašice pitke vode. Već sada svake godine pod utjecajem onečišćene vode umre u svijetu najmanje sedam milijuna ljudi. Sudionici pariške konferencije pripremili su šestogodišnji plan o očuvanju voda, koji su kasnije predstavili Programu za razvoj UN-a .

Oko sedmini europskoga pučanstva nije dostupna sigurna, zdrava neškodljiva pitka voda, stoga nije iznenađenje što se na starom kontinentu ponovno pojavljuju već davno protjerane bolesti, medu njima kolera i tifus. To je bio samo jedan od razloga za posebnu ministarsku konferenciju o okolišu i zdravlju, kojaje održana u Londonu u lipnju 1999. godine. Na trcid-nevnoj konferenciji okupilo se 70 ministara za okoliš i zdravlje iz 51 zemlje članice europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Sitdionici su prihvatili i potpisali deklaraciju o okolišu i zdravlju, ispravu o transportu, okolišu i zdravlju, te protokol Voda i zdravlje.

Svjetski političari o problemu pitke vode

u sljedećih četvrt stoljeća najmanje četvrtina svjetskoga pučanstva bit će izvrgnuta nestašici vode, poručujt: rezultati istraživanja japanske vlade i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Prema rezultatima toga najnovijeg istraživanja koje su zajednički proveli američki i japanski

J ,^y.y.^ -,-. jyy^ ,. , P . 1. 1, 1 hlc:, , sto Voda ima nezamjenjivu prehrambenu i ljekovitu moć. Bez vode život na Zemlji bi stao, vjerojatno i zamro,

zauvijek nestao...

u našoj zemlji gotovo svi vodotoci su s pitkom vodom, a dobrim dijelom to možemo zahvaliti našim očuvanim i zdravim šumskim

površinama

stručnjaci, nestašice vode mogle bi postati jedan od vodećih svjetskih problema u stoljeću pred nama.

U mnogim područjima Zemlje u sljedećim se desetljećima očekuju ozbiljne nestašice vode, a kako je već sada 1,3 milijarde ljudi suočeno s nedostatkom pitke vode, jasno je da će nestašice biti najveća prijetnja prozvodnji hrane i ljudskome zdravlju, upozorava istraživač Ismail Serageldin.

Prosječna potrošnja vode po stanovniku procjenjuje se između 680 i 800 m^ godišnje.

Potrošnja vode raste brže nego što raste svjetsko pučanstvo.

U usporedbi s god. 1950. danas je prosječna potrošnja vode po stanovniku 50 posto veća. Za sve potrošače vode veo-maje znatna potrošnja upotrijebljene vode, posljedica koje je manjak i sve veća onečišćenost vodenih izvora. Nestašica vode također je posljedica sve češćih suša, a i smanjivanja površineje-zera i nestajanja močvara. Svi veliki regulacijski projekti veoma su skupi i često utiištavaju okoliš. Sve više vode za ljudske potrebe znači manje vode za

n Cl. i uzdržavanje ekosistema, koji u sve većim područjima svijeta gube neravnopravnu bitku za vodu. Prirodno bogatstvo po stanovniku pojedine države obično se prikazuje trima pokazateljima: biološkom plodnošću zemlje, mineralima i fosilnim gorivom. Nestašica vode svjedoči kako bi bilo pametno dodati sve više pokazatelja o raspoloživim i kvalitetnim količinama vode po stanovniku. Posvuda po svijetu površinske su vode veoma onečišćene od sve većih količina otpadnih voda. Istoje tako u razvijenim zemljama onečišćenost rijeka još uvijek veoma velika premda se zbog strožega zakonodavstva i zbog uvođenja različitih postupaka čišćenja opća klasična onečišćenost rijeka i jezera smanjila. U industrijaliziranim zemljama OECD-a bilježimo određene uspjehe u nadzoru onečišćenja tzv. točkastih izvora otpadnih voda u poduzećima. Nadzor površinskoga, raspršenoga vodenoga onečišćenja iz poljodjelskih površina (ostaci mineralnoga gnojiva i pestici-da), pa komunalnog i prometnog onečišćenja (teške kovine, ugljikovodici, soli) teži je i skuplji. Što se tiče specifičnih oblika (teške kovine, pesticidi, nitrati, fosfati, itd.) onečišćenost europskih i sjevernoameričkih površinskih vodaje u porastu, a osobito se smanjilo organsko onečišćenje rijeka. Zbog posljedica kiselih kiša nije primjerena za piće jezerska voda iz tisućujezera Skandinavije i drugih zakiseljenih područja, prije svega Europe i Sjeverne Amerike. Onečišćenje zraka, pak, također utječe na kakvoću morske vode, osobito Baltičkoga, Sjevernoga i Sredozemnog mora. Sve je veći problem onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda i krških izvora zbog iscjednih voda brojnih neuređenih odlagališta komunalnih, industrijskih i vojnih otpadaka posvuda po svijetu.


Ugroženost vodenih izvora, osobito kopnenih, postaje degradacijski proces planetarnih razmjera, koji već bitno utječe na regionalnu nestašicu kvalitetne vode. Svaki dan u svijetu ima više od 25.000 ljudi zbog bolesti što ih uzrokuju onečišćene vode. Više od 230 milijuna ljudi suočava se s najtežim oblikom nestašice pitke vode. Zato je opravdano očekivanje da će ubuduće borba za pitku vodu, a ne za naftu, biti središnja tema svjetskih, medu-regionalnih i međudržavnih konflikata.

Kruženje vode, planetarni hidrološki ciklus, jedan je od središnjih materijalno-energet-skih podsustava geosferc. Voda je za život najvažniji krugotok, koji pokreće Sunčeva energija. Planet Zemlja zapravo je vodeni, plavi planet, jer vodene površine pokrivaju više od 70 posto svekolike Zemljine površine.

Premalo pitke vode Premda više od dvije tre

ćine Zemljine površine pokriva voda, činjenica je kako se svijet zbog nestašice pitke vode približava krizi. U te crne prognoze ulaze i najnovija opsežna istraživanja za 21. stoljeće, koja predviđaju pojavu najvećih sušnih područja u povijesti.

Rezultati tih istraživanja svjedoče kako će do god. 2025. na svijetu biti 20 posto manje vode nego danas, unatoč tome što će svaka zemlja provoditi najdjelotvornije programe na planu štednje voda.

Prema mišljenju spomenutog Ismaila Serageldina uzroci toj krizi bit će porast broja pučanstva, sve veće potrebe za vodom i neprestano onečišćavanje zatečenih zaliha pitke vode.

»Voda je život«, tvrdi Sera-geldin. »Nestašica slatke vode postaje najistinitija zapreka očuvanju proizvodnje hrane, uklanjanju siromaštva i zaštiti okoliša. Zato će to nedvosmisleno bitijedan od središnjih problema 21. stoljeća«.

Svjetska komisija, tj. međunarodni stručnjaci koje financiraju Svjetska banka i Ujedinjeni narodi, dobro su upoznati s tim problemom. »Ako budemo učinili sve s to je u našoj moći, postići ćemo veću djelo-

IZVOR ŽIVOTA V o d a čini s v a živa b ića . O s v e s t r a n o s t i v o d e ra

s p r e d a č i t i fo , z n a n s t v e n o , čak i p o e t s k i Karin S c h u t t y prel ijepoj knjizi: Voda - izvor zdravlja i l j epote .

- Kao i Afrodi ta , r o đ e n a iz m o r s k e p j e n e , i n a š p o s t a n a k p o v e z u j e m o s m o r e m , s n e k o m v r s t o m s l a n e p r a f u h e , koje s e dijelovi i d a n a s m o g u naći u n a š i m t j e l e s n i m s t a n i c a m a . V o d a za p i ć e , t e k u ć i n a b e z boje , m i r i s a i o k u s a , ž ivotni j© el iksir b e z k o j e g a n e b i s m o preživ je l i ni tri dana .

Kao rijetko koji d r u g i e l e m e n t , v o d a r a z n o l i k o d je lu je na o s j e ć a j u g o d e . J a č a o t p o r n o s t o r g a n i z m a , iz n jega i zbacuje o n o š t o u nj n e pripada. V o d a u t j e č e na izg led tijela i o m o g u ć u j e n e s t a n a k v i ška ki logram a . P o t i č e t j e l e s n u izdržlj ivost i p o s t i g n u ć e v i sok ih radnih i umnih rezul tata . V o d a ima nezamjenl j ivu p r e h r a m b e n u i l jekovitu m o ć . Bez v o d e ž ivo t bi na Zemlji s t a o , v jerojatno i z a m r o , zauvijek n e s t a o . Uza s v a z lata sv i je ta , dragoc jen i j eg e l e m e n t a o d v o d e r t e m a !

Voda s e nalazi g o t o v o u s v a k o j materij i . N e m o ž e s e uništ i t i a k o č o v j e k i č o v j e č a n s t v o o s t a n e na v is in i s p o z n a j e o p r e d r a g o c j e n o j un iverza lnos t i v o d e . O n a ć e n a s i n a d a l j e hraniti dajući l i ce i s a v r š e n ob l ik n a š e m p lane tu j e r m u je b a š o n a vo l jom B o ž j o m praizvor ž ivo ta .

Svi s m o vidjeli s l ike k o j e s u p r e k o sa te l i ta s t i g l e u n a š e d o m o v e . Gledajući iz s v e m i r a u potražnji ima li v o d e j o š i gdje , n e p o r e c i v o je da je Zemlja p o t p u n o p l a v a kug la . Koje li č a r o l i j e : p r e m d a bezbojna t e k u ć i n a , v o d a u ve l ik im k o l i č i n a m a , primjerice u j e z e r i m a , r i jekama i m o r i m a , d o b i v a p l a v k a s t u boju. Voda okružuje , k a o š t o s e zna , dvije t r e ć i n e z e m a l j s k e kug l e , a č e s t o je i v e ć i d io Zemlj ine m a s e pokr iven o b l a c i m a , t j . v o d o m u p l i n o v i t o m s tanju . Uz t o i m a m o vječni led na p o l o v i m a , a č a k i u d u b o k i m s l o j e v i m a Zemlje snivaju ili vriju s v o j e b i t n e ko l i č ine predra-g o c j e n e v o d e . i , ip, i A I \/I \>/r\\nr

tvornost melioracijskoga poljodjelstva, premda će čovječanstvo unatoč tomu još uvijek trebati barem 17 posto više slatke vode od one koju danas ima. Samo bi se tako, naime, mogle osigurati prehrambene potrebe«, uvjerenje Serageldin i nastavlja; »Ako se i dalje budemo ponašali kao dosad, vodene površine trebat će 56 posto više vode. Gradovi će se natjecati s poljodjelskim područjima za vodu, a države će se boriti za dostup do vodenih izvora.«

Svjetska komisija poručuje kako je nestašica vode u pojedinim dijelovima svijeta već sada pogubna za život, zdravlje i zadovoljstvo mnogih ljudi. Sudeći prema tim ocjenama, 1,4 milijarde ljudi živi bez čiste pitke vode, a daljih 2,3 milijarde ljudi živi bez primjerenih higijenskih uvjeta. Polovica rijeka i jezera na našem planetu stvarno je onečišćeno, isto tako i mnogo svjetskih velikih tokova, npr.

Vangtze u Kini; velik dio vode ponire u tlo, a velik dio te vode ne dotječe do mora.

Svjetska komisija ocjenjuje kako se oko 450 milijuna ljudi samo u 29 zemalja svijeta svaki dan suočava s teškoćama zbog manjka vode. U sljedećih 50 godina prema predviđanjima komisije manjak vode upoznat će

čak 2,5 milijarde ljudi iz 55 zemalja. Glavni je problem što broj pučanstva raste ondje gdje je pitke vode sve manje. Dvije trećine pučanstva živi na područjima koja dobiju samo četvrtinu svjetske godišnje količine kiša.

Stručnjaci su mišljenja da će obalna područja Sjeverne Afrike, Indije, pojedinih dijelova Kine, većine podsaharske Afrike i širi predjeli Sjeverne i Južne Amerike biti izvrgnuti velikoj nestašici vode. Polovica slatkovodnih jezera u Europi, koja su jedan od najznatnijih izvora pitke vode, veoma je onečišćena, a zbog ljudskoga ponašanja onečišćenje će se i proširiti.

Voda na našem. ?ii i i I I I ' t I I

Strah od žeđi ugrađen je gotovo u sve mitove svih civilizacija u tijeku povijesti. Ipak, sve do druge polovice 20. stoljeća ljudi svojim postupcima nisu dovodili u pitanje svoj vlastiti opstanak. Covjekjc, kao i planet na kojem je poniknuo, naj-većma građen od vode. I valjda upravo zato, strah od žeđi primordijalni (praiskonski) je strah u nama. Statistički gledano, kako doista stojimo s vodom? Prema procjenama stručnjaka Ujedinjenih naroda, potrošnja vode na Zemlji dramatično se povećava. Ne samo zbog veće potrošnje nego i zbog povećanog isparavanja, koje nastaje pod utjecajem općega zatoplja-vanja naše mikroklime. Pa ipak, posebnoj panici nema mjesta. Vode još uvijek ima dovoljno. Njezina kvaliteta, pak, malo je više upitna. (Tablica).

Slatka voda na kontinentima Ležište vode Voda na polarnims krugovima i u ledenjacima Podzemne vode (do dubine od 4.000 m) Voda u jezerima Vlaga u tlu Godišnje otjecanje Izvor: UN

Voda na našem planetu Slana voda Slatka voda na kontinentima Voda u atmosferi Izvor: UN. 4( ^ r Hripr

u m^ Količina

29.200.000 8.350.000

125.000 67.000 38.830

1.320,0 mll 38,7 mil

13.000,00 mil.

emio: A. Z. Lončarić


»TRANSPORT, MEHANIZACIJA I GRADITELJSTVO«, D.0.0. POŽEGA

K ao jedno od 12 Društava s ograničenomod govornošću unutar »Hrvatskih šuma«, »Transport, mehanizacija i graditeljstvo«, d.o.o. Požega osnovano je u listopadu 1997., a počelo je s radom u siječnju 1998. godine. Društvo ima 53 zaposlenika, na čelu kojih je direktor dipl. ing. Ivan Gašpar. Uz tri administrativna djelatnika, njegovi najbliži suradnici su jedan stručni suradnik za mehanizaciju, dipl. ing. šumarstva, jedan prometni i jedan šumarski tehničar. U mehaničkoj radionici uposleno je 17 radnika različitih struka, a na transportu drvnih sortimenata radi osam vozača. U građevinskom dijelu ima s poslovođom devet izvršitelja.

Vratiti d.o.o. u šumarstvo

- Tijekom dosadašnjega djelovanja pokazalo se da smo jedna od faza rada u šumarstvu, a onaj tko kontrolira transport drvnih sortimenata kontrolira i njihovu cijenu. Premda smo u prvih šest mjeseci počeli funkcionirati na tržištu, smatram kako je od toga korist imala jedino drvna industrija. Naime, dio usluga prijevoza sami smo pogađali na slobodnom tržištu, a dio s »Hrvatskim šumama«. Dolaskom

U šumarsku tehniku i

tehnologiju godinama se nije

ulagalo, stoga danas imamo

zastarjele i neispravne

strojeve i vozila - ističe ing.

Gašpar dipl. ing. Ivana Tarnaja na mjesto direktora »Hrvatskih šuma« počelo se razmišljati kako Društva s ograničenom odgovornošću treba vratiti unutar šumarstva i tada smo se čvršće povezali sa centralom u Zagrebu. Odnosi između šumarstva i drvne industrije su se normalizirali u smislu vraćanja u jednu cjelinu - naglašava ing. Gašpar, napominjući daje navedeno stanje i dalje nedefinirano, no vodi se politika vraćanja Društva u okvire šumarstva, koje mora shvatiti da je transport jedna od njegovih faza. Smatra da je normalan put da šumarstvo, uz definirane normative i cjenike.

D ip l . ing. Ivan Gašpa r : »Vratiti Društvo s

ograničenom odgovornošću u šumarstvo«

nastupa prema drvnoj industriji, a u prilog tome govore slovenska iskustva i vraćanje mehanizacije u šumarstvo.

Prema riječima direktora Gašpara, u tehniku, tehnologiju i sredstva za rad u mehanizaciji i građevinarstvu godinama se nije ništa ulagalo. -Stoga danas imamo zastarjelu tehnologiju i neispravne strojeve i vozila, a tek nedavno smo, nakon 12 godina, nabavili novi kamion MAN. Zbog pomanjkanja novca za nabavu pojedinih dijelova, buldožer je izvan proizvodnje čak šest mjeseci. Tijekom ove godine očekujemo dopremu novoga grejdera i rovokopača, koje

Mehanička radionica »Transport, mehanizacija i graditeljstvo«, d.o.o. u Požegi Snimci: I. TOMIC

smo posljednji put kupili prije 13 godina - kaže ing. Gašpar dodajući kako su unatoč navedenim problemima prošle godine prevezli 61.000 m^ drvnih sortimenata i proizveli 29.000 m^ drobljenoga kamena za potrebe požeške, vinkovačke i osječke Uprave šuma.

Zadovoljavajuća uposlenost i ispravnost

- Bez obnove voznoga i strojnoga parka praktički nemamo šanse opstati na tržištu. Pod uvjetom da se vratimo u šumarstvo, a uz garancije šumarstva, moći ćemo iznijeti kreditne i druge obveze te izmijeniti dosadašnje bremenite i nedorečene odnose između Uprava šuma. Direkcije i Društva ograničene odgovornosti - izričit je Gašpar. D o daje kako se unatoč zastarjeloj tehnici u mehaničkoj radionici, mehaničari i drugi uposleni trude održavati vozni park pa postižu uposlenost kamiona 71 posto, a ispravnost 73 posto. S obzirom na postojeće stanje strojnoga i voznoga parka, direktor smatra kako je to zadovoljavajući podatak. Ističe slabo održavanje šumskih cesta i promjenjljivost tržnih prilika, što sve utječe na to da šumari nerijetko odstupaju od svojih planova i prilagođavaju se tržišnim zahtjevima, radeći kampanjski, uz niz zastoja koji rezultiraju velikim problemima i pri optimalnom korištenju transportnih kapaciteta.

U ovoj godini požeški »Transport, mehanizacija i graditeljstvo«, d.o.o. planira prevesti 72.000 m^ drvnih sortimenata, proizvesti 32.000 m^ kamena te ostvariti 8,7 milijuna kuna bruto prihoda. Prema riječima ing. Gašpara, na građevinskim poslovima pozornost će biti poglavito usmjerena na održavanje šumskih prometnica, gradnju vlaka i proizvodnju k a m c n a : J t l . Tomić


Fotoreportaža sa uz/m,

U pri' [l'\'A['/,/\ C'/(rUl Penjači iz Šumarije Vrbovec, Vlado Volarić i Marijan Božić II baranjskim prostranstvima

pronalaze i zakidaju dragocjene grančice već

nestalih orijaških topola kako bi ih sačuvali za buduća

stoljeća

Tijekom veljače primili smo prvi put u Šumariji Darda nesvakidašnje goste. Stigli su nam iz Šumarije Vrbovec. Taj nezaboravni tjedan proveli smo s pcnjačima (ne alpinistima na stijene) Vladom Vola-rićem i Marijanom Božićcm, te njihovim »tehnikom« dipl. ing. Zeljko Gubijanom.

Zadatak je bio skupiti rczni materijal sa starih stabala crne topole. I ovaj put visoke vode Dunava uvjetovale su našim radovima. Reznice su skidane praktično iz čamaca, jer je jedini način pristupa bila plovidba Hulovskim kanalom od stabla do stabla, uz korištenje onih dvadesetak metara kopna koliko je tih dana virilo iz poplavne vode.

Penjači su se hrabro penjali pomoću aluminijskih Ijestava, dok su naši fotoreporteri iz raznih kutova pokušavali snimati najzanimljivije trenutke, a domaćini su bili pri ruci i brinuli se o »logistici«.

U tijeku tri radna dana skupljen je rez-ni materijal s desetak odabranih stabala. O dimenzijama tih stabala najbolju priču ispričat će snimljene fotografije. Ukratko, ništa ispod 1,5 m prsnog promjera i ništa ispod 35 m visine. Sva stabla su plus stabla po svom fenotipu. Rezni materijal će poslužiti za očuvanje genofonda ove vrste kojoj prijeti nestanak, a pokušat ćemo uzgojiti i sadni materijal koji će biti sposoban za pošumljavanje izvan živih arhiva u otvorenoj prirodi.

Krajem iduće zime očekujemo nastavak započetoga posla. Ako to Dunav dozvoli možda ćete čitati o kopnenoj ekspediciji prostranstvima tikvcških šuma, čija gorostasna stabla čekaju naše hrabre pcnjače iz Vrbovca.

• ^ Tekst;^ D. Fajfer Snimci: Ž. Gubijan

Z. Turnišl

f/a reznica crnih topola

IJl'.iMOiVn'OPOT.

Odaberi i obilježi plus stablo - nek' se zna tko je rasplodnjak Pravom oku umjetnika i svakodneviu posao može bitt zahvalna

tema za nesvakidašnju fotografiju


KRATAK POSJET SJECINI ŠUMARIJE RAVNA GORA

ni cl c.e V ) I V

•ni

SPORT

U Totdnauu u Njemačkoj održano 32. europsko šumarsko skijaške natjecanje u nordijskim disciplinama

Nmtu^Jli i hnmđsM šmmmm Sve je započelo prije tri godine, nastupom hrvatskih šumara na 30. europskom skijaškom natjecanju u nordijskim disciplinama u Austriji. Za hrvatsku momčad tada su nastupila tri natjecatelja: Franjo Jakovac, Denis Šti-mac i Mladen Sporer. Lani je natjecanje održano u Sloveniji, na Bledu i Pokljuki, a uz već gore spomenutu trojku u hrvatskoj momčadi šumara bili su još Andrija Crnković i Tomislav Kranjčević.

Osim Tomislava Kranjče-vića iz Uprave šuma Karlovac, ostali natjecatelji su zaposlenici Uprave šuma Delnice.

U z natjecatelje na oba natjecanja bilo je i stručno vodstvo u sastavu: dipl. ing. Hrani-slav Jakovac, tajnik HŠD, dipl. ing. Damir Delač predsjednik H Š D ogranak Delnice, mr. se. Boris Pleše dipl. ing. i dipl. ing. Robert Abramović.

S dovoljno natjecateljskoga iskustva i na 32. natjecanje u Totdnau (Njemačka) u pokrajini Schwarzwald, uputila se ista natjecateljska momčad i stručno vodstvo koje je sudjelovalo i u Sloveniji.

Natjecanje u Njemačkoj održavalo se od 21. do 26. veljače 2000. g. Nastupilo je 1800 sudionika iz 17 europskih zemalja. Natjecanje se odvijalo u dvije discipline, biatlonu i štafeti 4x8 km. U jakoj konkurenciji od 233 natjecatelja u biatlonu, naši su natjecatelji zauzeli sljedeća mjesta: Mladen Sporer 68., Tomislav Kranjčević 80., Andrija Crnković 99., i Denis Štimac 109. Od 150 štafeta, naša štafeta u sastavu Jakovac, Kranjčević, Crnković i Sporer zauzela je 44. mjesto.

Stručno vodstvo naše momčadi za to vrijeme prisustvovalo je stručnim seminarima i sastancima, a bili su

nazočni i izbornoj skupštini EFNS (Europaische Fortslichc Nordische Skiwettkampfe) kako se ove igre i službeno zovu i pod kojim su nazivom poznate medu europskim šumarima.

Kako je raspored ovih natjecanja planiran nekoliko godina unaprijed, sljedeće 33. natjecanje šumara, održat će se od l l . d o l 8 . veljače 2001. g. u Otepaa u Estoniji.

Znakovita međunarodna manifestacija

O ulozi i značenju ove manifestacije šumara, te o uključivanju Hrvatske u nju, izrekao nam je svoje mišljenje i jedan od članova našega stručnoga vodstva, dipl. ing. Damir Delač.

Sudjelovanje na EFNS-u odlična je prilika za povezivanje šumara iz cijele Europe. EFNS nije samo sportsko oku-

Medu sedamnaest zemalja sudionica natjecanja, nastupili i

predstavnici Hrvatske

Andrija Crnković na startu trke

pljanje šumara, već postaje i značajna stručna organizacija, gdje se razgovorima raz-mijenjuju stručna mišljenja o šumarskim temama iz pojedinih europskih zemalja, a isto tako i rješavaju globalni problemi prisutni u europskom šumarstvu.

EFNS je, dakle, značajna stručna organizacija u Europi koja ima i svoja stalna tijela: Skupštinu, predsjednika te četiri dopredsjednika, koji se biraju »po ključu« regionalne zastupljenosti pojedinih zemalja Europe. Drago nam je što je i naša zemlja postala stalnom članicom EFNS-a, i što ćemo u budućnosti zajedno sa šumarima europskih zemalja sudjelovati u njenome radu i na taj način pridonijeti pro-

Časopis Hrvatske šume I 19

Hrvatska momčad zajedno sa svojim

domaćiiiiiua

midžbi Hrvatske i hrvatskoga šumarstva.

Postignutim rezultatima na ovogodišnjem natjecanju smo zadovoljni, jer treba imati na umu, da uz postojeću brojnost momčadi iz drugih zemalja, te masovnost aktivnih sportaša u Hrvatskoj koji se bave skijanjem, i koji se mogu i:ključiti u ovo natjecanje nije mnogo, pa su, tim više, ovi rezultati vrijedniji. Inače u ovo šiUTiarsko natjecanje mogu se

osim šumara uključiti i svi oni koji su na bilo koji način vezani uz šumu i šumarstvo, pa tako i vlasnici šume.

Kako natjecanje ima međunarodni karakter, u potpunosti se poštuju sva ona pravila koja vrijede na drugim takvim sportskim natjecanjima, od otvaranja natjecanja, dizanja stijega, pozdravnih govora, te svečanoga uručivanja nagrada i zatvaranja. Ponosni smo što se medu sedamnaest

zemalja Europe na natjecanju vijorio i stijeg naše zemlje, govori ing. Delač.

I na kraju ovim putem zahvaljujemo svima onima koji su nam pružili potporu u organizaciji puta i bez čije bismo pomoći teško mogli otići na natjecanje u Njemačku, a tu su prije svega. Hrvatsko šumarsko društvo Zagreb, naše Poduzeće »Hrvatske šume« p. o. Zagreb, te Uprava šuma Delnice. Za razliku od

ranijih dviju godina, ove smo godine otišli organiziranije i bolje pripremljeni za natjecanje, što nam je posebno drago, a ujedno time dokazujemo kako se naša šumarska struka želi uključiti u ovu manifestaciju i pridonijeti promidžbi hrvatskoga šumarstva i izvan granica Lijepe naše, završio je ing. Delač. .J^

Tekst: Vesna Pleše SNIMCI: Borko Pleše

Zajednički snimak natjecatelja i vodstva momčadi u Totdnaun -Njemačka

20 / Časop i s Hrvatske šume

ŠPORT

Naši skijaši-trkači nastupili u Sloveniji

Zadvvoljm ̂ mtignutim O smi po redu zimsko sportski susreti šumara Alpe-Adria održani su sredinom veljače u Sloveniji na području Nacionalnoga parka Triglav. Na natjecanju su se okupili sudionici iz više pokrajina Austrije, Italije i domaćina Slovenije, a prvi je puta na tom natjecanju nastupila momčad »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb. Hrvatsku momčad uglavnom su predstavljali šumari iz Uprave šuma Delnice, te jedan član iz Uprave šuma Karlovac.

Šumari iz Hrvatske u ovo natjecanje uključili su se na poziv kolega iz Slovenije i premda su prviput nastupili na tom natjecanju, postigli su dobre rezultate.

Nastupalo se u tri discipline: biatlonu, veleslalomu i alpskoj štafeti. U alpskoj štafeti, od 27 štafeta koje su sudjelovale, momčad Hrvatske zauzela je u ukupnom plasmanu peto mjesto. U biatlonu naš natjecatelj Mladen Šporer u ukupnom plasmanu zauzeo je četvrto mjesto od tridesetak natjecatelja.

Momčad »Hrvatski šuma« na natjecanje u Sloveniju otišla je u organizaciji Šumarskoga društva Delnice i uz potporu H Š D središnjice iz Zagreba. U sličnom sastavu, momčad »Hrvatskih šuma«

U Sloveniji održani osmi zimsko sportski susreti šumara Alpe-Adria, momčad »Hrvatskih šuma« prvi puta na natjecanju zadovoljna postignutim rezultatima

Momčad »Hrvatskih šuma« s vodstvom na natjecanju »Alpe-Adria«

nastupila je po treći puta i na europskom natjecanju šumara koje se ove godine održalo u Njemačkoj od 21. do 26. veljače.

Želja je naših šumara, da se jedno od sljedećih natjecanja Alpe-Adria održi i kod nas u Hrvatskoj, a isto tako, tijekom sljedeće godine namjeravamo na području Gorskoga kotora organizirati natjecanje šumara Hrvatske u skijaškim disciplinama, ističu u Sumarskome društvu Delnice. Ova natjecanja prilika su ne samo za druženja šumara iz pojedinih europskih zemalja, već i nastojanja da se hrvatskome šumarstvu i struci da što veći značaj i uloga, ne samo kod nas već i izvan granica Lijepe naše. Zato su sva ta nastojanja i trud vrijedni naše pozornosti i pohvale za sve ono što je do sada na tome planu napravljeno, i što će u budućnosti biti ostvareno, jer time uz šumarstvo dobiva na promidžbi i naša zemlja, njena ljepota, i njene mogućnosti, a prije svega turistička ponuda. J ^ Na startu trke -

Franjo Jakovac V. P.

č a s o p i s Hrvatske šume I 21

ZAŠTITA ŠUMA NA PODRUČJU POŽEŠTINE

- • ^

t VO."^ L i

11

Lani su požeški šuman u sklopu protupožarne zaštite, provodeći preventivne mjere, prosjekli ukupno 46,50 ha protupožarnih prosjeka, postavili odgovarajući broj znakova, kompletirali protupožarnu opremu za gašenje šumskih požara, organizirali protupožarnu opažačku službu te formirali po šumarijama vatrogasna odjeljenja. Prema riječima dipl. ing. Zlatka Lisjaka, rukovoditelja za ekologiju i zaštitu požeške Uprave šuma, uspostavljena je dobra suradnja s Vatrogasnom zajednicom Županije, priređena je karta šumskih predjela s iskazanim stupnjevima ugroženosti od požara, a izrađena je i precizna karta privremeno nedostupnog dijela gospodarske jedinice »Istočni Psunj« za potrebe izrade Plana razminiranja. Lani su evidentirana dva šumska požara koja su se dogodila početkom ožujka na površini oko 6 ha. Na gašenju je sudjelovalo dvadeset naših radnika i 46 vatrogasaca, a šteta je procijenjena na oko 30.000 kuna.

U sklopu zaštite šuma od bolesti obavljeno je tretiranje protiv pepelnice (Microsphe-ra alphitoides) i crveno-sme-đe pjegavosti borovih iglica, kojoj je uzročnik gljiva Scir-rhia pini. Protiv pepelnice hrastova podmlatka tretiralo se na površini 2,27 ha, sa sis-temičnim fungicidom TIL-TOM, u koncentraciji 0,015 posto. U šumsko-hortikul-turnom rasadniku »Hajdero-vac« kod Kutjeva obavljeno je više puta tretiranje na 3 ha, a

-7 T

1 n •n p j p 7 '7 -7 p -) T -.'• . - 7 ^ 7 T -1 lq 7 j p 7 -> ,p ^p^ ps - / p

Lani je na području požeške Uprave šuma snažni olujni vjetar oštetio oko 56.300 m^ drvne mase, a najveća šteta evidentirana

je na prostoru šumarije Velika

Bukove vjetroizvale u g.j. »Južni Papuk« (šumarija Velika)

korišteni su TLT (0,01%) AN-VIL (0,03%), RUBIGAN (0,03%) 1 TOPAS (0,02%). Fungicidom CUPERBLAU-om (0,3%) tretirana je borova kultura tijekom 1997. i 1998. godine na oko 3 ha, dok tri planirana tretiranja lani nisu izvršena. Činjenica je da je zdravstveno stanje borove kulture znatno popravljeno.

Intenzivan napad potkornjaka

U okviru zaštite protiv pojedinih šumskih štetnika

obavljana je kontrola populacije potkornjaka s feromoni-ma u Backcovim klopkama na 17 lokaliteta na području šumarija Kamenska, Caglin, Kutjevo, Plcternica i Požega. Najintenzivniji napad potkornjaka ustanovljen je u gospodarskoj jedinici »Zapadni Papuk« I (šumarija Kamenska), a u suradnji sa stručnjacima jastrebarskoga Šumarskog instituta postavljene su barijerne lovke tipa They-son (32) i Ecotrap (20). U razdoblju od travnja do rujna

ulov potkornjaka skupljao se svaki tjedan, a zabilježene su dvije kulminacije, u travnju i lipnju. Konačni kvantitativni podaci bit će utvrđeni u Institutu. Treba istaknuti, kaže ing. Lisjak, kako je riječ o vrlo jakim napadima smre-kovih potkornjaka koji uspijevaju razviti i tri generacije godišnje, u vrlo kratkom roku se prenamnožiti i dovesti pojedine smrckove i druge kulture četinjača do ozbiljnih sušenja. Na području šumarije Kamenska osušilo


se gotovo 1800 m-̂ smreke, što je i najveće zabilježeno sušenje, u šumariji Kutjcvo 188 m', u Caglinu 70 m \ Požegi 30 m' i Pleternici 10 m .̂

Bez opasnosti od gubara i mrazovaca

Nakon prošlojesenskog prebrojavanja legla gubara (Lymantria dispar) na površini 10.468 ha uobičajenom »maršrutnom« metodom, ustanovljena je zaraza na 7737 ha, od čega je pretežito (6.662 ha) u stupnju zaraze 1 posto, a manji dio (1075 ha) nalazi se u intervalu zaraze između 1,1 i 5 posto. Iz tih se podataka može zaključiti kako nema kritičnoga broja ženki ovoga štetnika, odnosno nijedna gospodarska jedinica u požeškoj Upravi šuma nije ugrožena. Kritičan broj ženki nije ustanovljen ni na jednoj plohi poslije praćenja velikog (Hibernia đefoliaria) i malog (Operop-tera brumata). Opažanje je obavljeno na 31 plohi na 310 stabala s ljepljivim prstenovi-ma. Na požeškomc području opažcno je širenje novih štetnika na bagremovom lišću. Riječ je o bagremovim minerima (Parectopa robinella, Phyllonorycter robinella), kada je u cilju zaštite drvnih sortimenata prošloga proljeća izvršeno tretiranje 1054 m' hrastove oblovinc, a upotrijebljen je insekticid DELTA-CID (0,5-ll/m^).

Tuča i olujni vjetar Polovicom svibnja prošle

godine rijetko viđena tuča (grad) učinila je štete na šumskim površinama šumarije Pleternica (gj. »Požeška gora«). Ustanovljeno je da je drveće u vršnim dijelovima ostalo bez lišća, polomljene su mnoge grančice, uglavnom mladi izbojci, a grane su znatno ozlijeđene. Početkom treće dekade lipnja na području četiriju šumarija (Kamenska, Kutjevo, Požega i Velika) snažni olujni vjetar oštetio je mnoge šumske sa-

Jak napad smrekovih potkornjaka u šumskom predjelu Macutan na »Zapadnom Papuku« (Šumarija Kamenska)

stojine u kojima se našlo niz vjetroizvala i vjetroloma, ponajviše bukve, ali i znatne količine hrasta, četinjača i drugih vrsta. Djelomično su uništeni lisna masa i vršni dijelovi krošanja, a osobito treba istaknuti štete u priznatoj bukovoj sjemenskoj sastojini u gj . »Južni Papuk«. Ukupno je oštećeno oko 56.300 m-' drvne mase, a najveća šteta evidentirana je na području šumarije Velika (25.800 m^). Drvna masa je uglavnom izrađena i realizirana.

Prema riječima ing. Lisjaka, gospodarenje šumama podrazumijeva višenamjensko korištenje šuma i šumskoga zemljišta i temelji se na povezanosti proizvodnih i općekorisnih funkcija šuma pa osim ekonomskoga ima i ekološki karakter. Stoga je zadaća šumara-ckologa poraditi na promidžbi uloge šume u zaštiti čovjekova okoliša, te u tom smislu surađivati s obrazovnim institucijama, društvenim organizacijama i nevladinim udrugama koje se

SNIMCI: Z. LISJAK

bave zaštitom čovjekova okoliša, a prema potrebi i s predstavnicima lokalne uprave, Županije itd. Radi ispravne valorizacije šume u krajoliku, zaključuje Lisjak, šuma-ri-ckolozi trebaju kod utvrđivanja namjene prostora surađivati zajedno s drugim strukama, kao što su urbanizam, cestogradnja, elektroprivreda, vodoprivreda, mđu-

I. Tomić


LOVAČKI DOM IZNAD DELNICA

Poznato okupljalište šutnafa i lovaca

" « ' ^ ™ * ' ^ **^ ' V " ;- '«*t3K'T»T'YT' ' .J

('gostiteljski objekt »Lovački dom« u Delnicama

U z glavnu djelatnost poduzeća, gospodarenje šumama i šumskim zemljištem »Hrvatske šume« p.o. Zagreb u djelokrugu svoga rada bave se ugostiteljstvom i turističkom djelatnošću.

Ugostiteljskim objektima u vlasništvu poduzeća smatraju se hoteli, odmarališta, apartmani koji su uglavnom zatvorena tipa, a njima se koriste zaposlenici i članovi njihovih obitelji za svoje potrebe, najčešće za godišnjih odmora. Objekti otvorena tipa, koji rade u sastavu »Hrvatskih šuma« okrenuti su tržišnom načinu poslovanja i otvoreni za svekoliku javnost.

A Lovački dom u Delnicama upravo je takav objekt. Smješten na obroncima Japlenškoga vrha ponad Delnica, poznat je mnogobrojnim šumarima i široj javnosti po dobroj ugostiteljskoj ponudi zasnovanoj na pedesetgodišnjoj turističkoj tradiciji. Izgrađen daleke 1947. g. u prvobitnoj namjeni kao okupljalište lovaca i gostiju u tranzitu. Tijekom svih tih godina potvrdio je svoju ulogu u razvijanju i promidžbi turizma kako na goranskome području tako i šire.

Sudbina toga bisera goranske turističke ponude bila bi tko zna kakva da ga prije petnaestak godina nije pod

svoje okrilje uzelo šumarstvo. Godinama zatvoren i zapušten, objekt doživljava preporod u pravome smislu te riječi 1985. g. kada počinje raditi u sastavu bivšega OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Delnice, Goransko-primorskoga SG Delnice. Šumarstvo je objekt u potpunosti obnovilo i proširilo, pa je Lovački dom postao jednim od najreprezentativnijih ugostiteljskih objekata na području Gorskoga kotara, poznato okupljalište šumara ali i turista kako domaćih tako i stranih.

Od 1991. g. objekt radi u sastavu »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb kao Radna jedi

nica, a od 1. siječnja 1999. g. kao d.o.o. za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu.

U posljednjih godinu dana otkad smo drugačije organizirani, naši prioriteti su tržišni način poslovanja i borba za svakoga gosta, ističe upravitelj Lovačkoga doma Zivko Malnar.

Zbog već poznatih razloga, rata i smanjene platežne moći i ugostiteljstvo svakodnevno trpi posljedice, pa je zaista pravo umijeće u takvim uvjetima normalno poslovati i ostvariti zadovoljavajuće financijske rezultate, osobito sada kada inora-mo o svemu sami brinuti, počevši od održavanja zgrade pa do osiguranja plaća zaposlenima.


Okoliš Lovačkog doma i njegov zaštitni znak srnjak

bolje bi bilo kada bi objekat i dalje radio u sklopu šumarstva kao djelatnosti, s ugostiteljskom ponudom baziranom kao i do sada na lovno-me turizmu, organiziranju poslovnih sastanaka i seminara, ugošćivanju sportskih momčadi. A kako bi se privuklo i stalne goste, trebalo bi dodatno poraditi na promidžbi ne samo ovoga objekta već kompletno cijeloga Gorskoga kotara i njegove turističke ponude. Nadajmo se da to neće ostati samo želje, već poboljšanjem stanja u gospodarstvu da se to i ostvari, kako bi Lovački dom opet radio punim kapacitetom i zasjao sjajem stare slave kako mu to i priliči.

" I r V. Pleše U ovoinc trenutku do

bro bi nam došla i financijska pomoć »Hrvatskih šuma« za najnužnije popravke na zgradi i obnovu dotrajaloga inventara, jer mi to s postojećim prometom nismo u mogućnosti sami financirati, ističe gospodin Malnar.

N o moramo istaknuti kako se i sami zaposlenici, njih trinaestero, trude dati svoj osobni doprinos uređenju zgrade vlastitim radom. Tako su prije dvije godine, gotovo svi sudjelovali u ličenju prostorija, a ove ćemo godine u vlastitome aranžmanu popraviti i stolce u restoranu, govori upravitelj.

Perspektive Lovačkoga doma

Objekt raspolaže sa 20 ležaja, restoranom od sto sjedcćih mjesta, aperitiv barom i društvenim salonom. Cijeli prostor uređen je kao svojevrsni atelier s izloženim slikama poznatoga akademskog slikara Grge Mari-janovića.

Radno vrijeme objekta je od 7 do 22 h, kada radi i kuhinja, a najpoznatiji su im

Uvijek nasmiješena Marija, rado uslužiijc naše goste čašicom aperitiva

specijaliteti od jelenske i srneće divljači do vepra i medvjeda. Za one, pak, koji traže prenoćište, objekt je otvoren od 0 do 24 h.

Ovaj motel s jednom zvjezdicom, okružen je velikim parkiralištem, a zahvaljujući uređenim šumskim stazama i blizinom gradskoga parka moguće su i ugodne šetnje.

Unatoč trenutačnim poteškoćama. Lovački dom Delnice ima svoju budućnost ali i perspektivu. Po mišljenju zaposlenih naj- Unutrašnjost doma u kojem se osjeća lovački štih

Časopis Hrvatske sume I 25

UPRAVA SUMA KOPRIVNICA

U očekivanju dobrih financijskih rezultata Naturalno izvršnje plana proizvodnje

garancija je bar neke dobiti. U očekivanju konačnih financijskih rezultata, kojih tijekom veljače još nema, u Upravi šuma Koprivnica zadovoljni su ostvarenim fizičkim opsegom proizvodnje i izvršenjem rebalansiranog plana za 1999. godinu.

- Posječeno je i izrađeno 103 posto planiranoga što znači da smo se trudili i da su šumarije bile na visini zadatka, kaže rukovoditelj proizvodnje u koprivničkoj Upravi dipl. ing. Josip Gregurec. Medu šumarijama, naravno, postoje razlike u poslovanju što je i normalno, pa je za očekivati kako će šumarije koje su ostvarile slabije rezultate dogodine biti bolje. Treba reci kako je prošlogodišnji plan bio realan, kako nije bilo kalkuliranja i da smo najveći dio posla obavili sami, a tek manji dio s poduzetnicima. To se posebno odnosi na najvrijedniji dio mase gdje su u glavnome prihodu 87 posto posla obavili naši radnici. Nema ni jedne šumarije, veli Gregurec, u kojoj se s vanjskim uslugama obavilo više posla nego s vlastitom radnom snagom.

Ukupni prošlogodišnji etat realiziran je sa 103 posto (270.115 kubika). Kod oblovinc (oko 149 tisuća kubika) plan je prebačen dok je u sječi i izradi prostornoga drvcta (preko 121 tisuća kubika) zabilježen manji podbačaj. Ukupno gledajući u vlastitoj je režiji obavljeno 64 posto po-

Prirodno pomlađena branjevina bukve i kitnjaka stara šest godina

sla, poduzetničkih usluga 17 posto, manji dio su posjekli i izradili radnici MlP-a d.o.o. (2 posto), te seljaci u samoizradi ogrjeva oko 17 posto.

Kod poslova iskorištavanja šuma treba još reći kako je izvlačenje drvne mase iz šume obavila uglavnom šumska mehanizacija iz MlP-a d.o.o. Đurđevac (64 posto), značajan dio poduzetnici (32 posto), te vrlo mali dio (4 posto) same šumarije.

- Zalihe na kraju godine nisu velike i mogu se svrstati u kategoriju normalnih, ističe važan detalj poslovanja ing. Gregurec. N o tu je i jedna anomalija koja ukazuje na zabrinjavajući trend u gospodarenju. Nikad dosad nije bilo tolikih zaliha fijrnira lužnjaka - oduvijek najtraženije i najskuplje robe. Znači li to da drvne industrije nemaju novaca, da je prodaja fijrnira sve teža ili su, pak, kupci iz velikih drvnih industrija postali izbirljivi. Ako se takav trend nastavi i ove godine, nastat će problemi u poslovanju.

S obzirom na iskorištavanje šuma, uzgojni radovi bili su opsežni i realizirani u skladu s rebalansiranim planom nešto manje od 100 posto. Stalan problem je osiguranje sredstava jer 20 posto izdvajanja po propisu ne osigurava dovoljno novca kao ni njegov ravnomjeran priljev. Osobito za ljetne kampanje kada se koristi velik broj sezonaca na poslovima njege koje treba promptno plaćati. U poslove se uključuje i nekoliko poduzetnika koji osim njege preuzimaju i poslove pošumljavanja. Ing. Gregurec spominje još i problem vezan za uzgoj - velik broj rasadnika u koprivničkoj Upravi. Premda od viška ne bi trebala boljeti glava, »rasadnici su ipak prekapacitirani i u budućnosti bi se trebali svesri na potrebnu mjeru i specijalizirati samo za proizvodnju određenih vrsta sadnica ili ukrasnoga bilja«, (m)

UPRAVA SUMA ZAGREB

Teško prvo tromjesečje Više o problemima u siječnju i veljači,

a manje o prošlogodišnjim rezultatima razgovaralo se na sastanku upravitelja šumarija zagrebačke Uprave šuma na kojem je analizirano poslovanje Uprave 1999. godine te početni rezultati tekuće 2000.

- Proizvodni plan ostvaren je sa 101 posto, kod uzgojnih radova zbog nepovoljna vremena nije se stiglo pošumiti planirane površine, te će se za prvih lijepih dana ove godine nastaviti s pošumljava-njem, bio je kratak u ocjeni prošlogodišnjih izvršenja upravitelj zagrebačke Uprave dipl. ing. Ante Tustonjić. Posječeno je 240 tisuća kubika drvne mase, od čega oko 131 tisuću tehničke oblovine. Tu j e plan premašen dok je kod prostornoga drva zabilježen manji podbačaj.

I plan prodaje, kaže rukovoditelj komercijalnog odjela dipl. ing. Franjo Delić, bio je realan i to je naš domet. Treba ostvariti blizu 80 milijuna kuna u ovakvim tržišnim uvjetima, kada se događa kao nikad ranije, da ne možete prodati fiarnir, naš najvrijedniji sortiment.

Problema je (u nekim šumarijama) bilo s inventurom, a moglo bi ih biti i više ako se tijekom godine zanemari praćenje proizvodnoga programa HsPro. Iako nije savršen i premda se terenski pokusi obavljaju s novim sustavom, kompjutorsko praćenje proizvodnje i pravovaljano raz-duživanjc je nužno i na tome će se ove godine svakako ustrajati.

Ova radna godina počela je zabrinjavajuće zbog više neradnih dana u siječnju, a povremeno i lošega vremena.

što može biti izvjesno opravdanje da proizvodni rezultati tijekom siječnja pa i do polovice veljače previše zaostaju za planinarima. Do kraja prvoga tromjesečja, rečeno je, u svim će se šumarijama morati dobro »zapeti« kako bi se dostigle planirane veličine. A iz izvještaja upravitelja šumarija vidljivo je kako, zapravo, postoje problemi. Negdje se kasni sa sječom, a u dijelu šumarija (Lipovljani, Popovača, Novoselcc, na primjer) problem je izvlačenje. Poteškoće stvaraju i poduzetnici koji na licitacijama preuzmu posao a onda ga ne izvrše. Proizvodni će odjel Uprave, rečeno je, u dogovoru sa šumarijama na licu mjesta napraviti raspored korištenja mehanizacije za izvlačenje drvnih sortimenata kako bi bila najučinkovitije iskorištena, (m)


UPRAVA SUMA SISAK

Uništene šumske prometnice

- Prošlogodišnji smo etat prebacili, najviše u tehničkoj oblovini, što nam je poboljšalo financijsku situaciju. Ipak, u prodaji nismo uspjeli postići predviđene cijene jednostavno zato što je planska cijena bila previsoka - ocjenjuje prve rezultate poslovanja Uprave šuma Sisak upravitelj dipl. ini;. Zvonko Rožić.

U sisačkoj Upravi posječeno je 180 tisuća kubika bruto mase od čega 80 000 kubika oblovine. Takav prošlogodišnji etat u Upravi koja je prije Domovinskoga rata sjekla znatno više dozvoljava povećanje sjcčive mase, a što svakako ovisi o mogućnostima same Uprave i vanjskim utjecajima. Kako sada stvari stoje, izgledi za neko veće povećanje opsega radova nisu preveliki, zbog još uvijek miniranih područja, a takvih je u sisačkomc kraju dosta, kao i o ponudi i mogućnostima poduzetnika da obave dio posla. Jer, u ovakvoj financijskoj situaciji i drugim prioritetima teško da će se razminirati neko šumsko područje, misli Rožić. Najavljeno je kako će Centar za razminiranje ove godine trakama ponovno obilježiti minirana područja. Isto tako na ovom području nema dovoljno kvalitetnih poduzetnika koji bi bili spremni prihvatiti, točnije obvezati se da će sve poslove izvršiti. Zato će se sisačka Uprava osloniti najprije na vlastite snage, na 300-tinjak zaposlenih i postojeću mehanizaciju. A kod mehanizacije stvari kreću nabolje. Odobreno je osnivanje radne jedinice za prijevoz u okviru sisačke Uprave koja bi bila smještena u Glini, jer tamo otprije postoje dobri uvjeti za to: velika hala, mehaničarska radionica, poslovni prostor. Budući da imamo jedan Timberjack i jedan traktor Ekotrack, veli Rožić, radna će jedinica uskoro profunkcionirati.

Sisačka je uprava prošle godine skoro u potpunosti obavila i uzgojne radove. Obavljeno je 97 posto, precizira Rožić, što znači da zbog ranoga snijega nismo stigli pošumiti samo manji dio površina a to je već napravljeno ove godine.

Lani su najveći problem ove Uprave bile šumske prometnice. Ne toliko njihov nedostatak, koliko stanje u kojem se nalaze. U devet ratnih godina šumske ceste uopće nisu održavane. Kiše i silne vode većinu su putova i šumske vlake potpuno uništile, tako da je u nekim šumarijama (Glina, Rujevac, Petrinja) na njihovo kakvo-takvo održavanje trošen silan novac. Ove se godine planira izgraditi jedna nova šumska cesta dužine 1,5 km te popravak najlošijih, (m)

ŠUMARIJA NOVI VINODOLSKI

Među najuspješnijima

S prosječnih 72.180 kubika šumarija Novi Vinodolski gotovo u potpunosti je izvršila prošlogodišnji planirani etat i ostvarila dobit od 2,9 milijuna kuna. Time je jedna od dvije najvažnije šumarije senjske Uprave šuma (druga je Šumarija Krasno) koja je nastavila s tradicijom dobrih poslovnih rezultata i koji je svrstavaju medu najuspješnije hrvatske šumarije uopće.

- Oko 65 posto izradili smo sami, za preostalih 35 posto koristili smo usluge drugih. Najvećim dijelom bila je to pomoć iz drugih šumarija, prije svega iz Šumarije Kamensko iz požeške Uprave s kojom već niz godina dobro surađujemo. Na ispomoći su bili i sjekači susjedne nam Šumarije Krasno, a tek mali dio radili su poduzetnici, objašnjava upravitelj novovi-nodolske šumarije dipl. ing. Boris Miklić.

Šumarija Novi Vinodolski spada u rijetke šumarije koja izvlačenje drvne mase obavlja vlastitim kapacitetima. To ima svojih prednosti, ali i nedostataka, ustvrdit će upravitelj. Sa svojih osam traktora koji su i stari a često se i kvare, prilično se namučimo, no sigurni smo da ćemo posao na bilo koji način obaviti. Bilo bi sigurno lakše kad bi to radili drugi, ili iz naših prijevoznih jedinica ili poduzetnici. Kad je

riječ o privatnicima koji ne žele raditi po svakojakom vremenu i lomiti strojeve, nikada ne bismo bili sigurni hoće li se posao obaviti na vrijeme. Upravo radimo na Kapeli, na radilištima Lukovo, Breza i Vodice u teškim uvjetima, gdje ima snijega i leda, 1 gdje je problem prijevoza drveta i te kako prisutan.

Šumarija je u potpunosti obavila i sve uzgojne radove. Priprema za obnovu sastojina napravljena je na oko 11 ha, njega pomlatka, mladika te čišćenje i prorjeđivanje sastojina na 158 ha, ili 102 posto od planiranoga, u okviru zaštite šuma od požara izrađeno je 7 km novih protupožarnih prosjeka s elementima ceste. U proširenoj biološkoj reprodukciji pripremni radovi za podizanje novih sastojina obavljeni su na 11 ha, pošumljavanje sjetvom sjemena na 51 ha, sadnja šumskih sadnica na 14 ha, te popunjavanje na 12 ha. U okviru proširene reprodukcije njega sastojina napravljena je na blizu 70 ha. Nisu korišteni sezonci

HRVATSKE ŠUME 39 - 3/2000 - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/039.pdf · Očitovanje o problematici u...

Documents

Transcript of HRVATSKE ŠUME 39 - 3/2000 - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/039.pdf · Očitovanje o problematici u...