Hrvatska udruga medicinskih sestara HUMS_josipa.pdf · sudjelovanje u raspravama o sestrinstvu...
Transcript of Hrvatska udruga medicinskih sestara HUMS_josipa.pdf · sudjelovanje u raspravama o sestrinstvu...
Hrvatska udruga medicinskih
sestara
Josipa Bišćan,Branka Rimac
Sarajevo,BiH, veljača 2012.
2
CIVILNO DRUŠTVO DEFINICIJA
Područje između tržišta i vlade
koje ima dodatni prostor za
civilnu inicijativu i omogućava
udruživanje
RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA
RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA
• Period nakon rata (1996. -1999.)
• Hrvatska Vlada donosi zakone
za razvoj civilnog sektora
• Organiziranje Ureda za udruge
Vlade republike Hrvatske – u
skladu s preporukama zapadnih
zemalja (1998.)
RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA
• Period demokratizacije
(2000. -2009.)
• Uspostavljanje suradnje
između vladinih institucija i
hrvatskih subjekata civilnog
društva
• Uspostavljanje Nacionalne
zaklade za civilno društvo
• Uspostavljanje vijeća za
civilno društvo na lokalnom i
regionalnom nivou diljem
zemlje
RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA U HR – NEDOSTATCI
• Nepovjerenje građana u institucije civilnog društva
• Prevelika uloga države i stranih donatora
• Slaba informatička umreženost i značajne regionalne
razlike u financiranju
• Nedostatak aktivnog pristupa – aktivnosti samo u okviru
unaprijed planiranih i financijski osiguranih okvira
djelovanja
• Bihevioralno razmišljanje hrvatskih građana – “konstantno
negativno – mi smo uvijek protiv!”
RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA U
HRVATSKOJ – PREDNOSTI
• Ljudski potencijali
• Materijalni resursi
• Nacionalni programi za
donacije
• Programi za donacije na
lokalnoj/gradskoj razini
• Interes poslovnog sektora –
donacije i sponzorstva
• Visoka razina svijesti o
važnosti civilnog društva
RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA
U HRVATSKOJ
Tip dobrovoljnih organizacija % u članovima
1. religijske ili crkvene 12,9
2. sport li rekreacija 11,9
3. sindikati 10,6
4. obrazovne, kulturološke,
muzičke, umjetničke 5,6
5. Političke stranke ili grupacije 3,7
6. Profesionalna udruženja 3,2
Source: J. Baloban, U potrazi za identitetom, Zagreb, 2005.
Komparativne studije vrednota: Hrvatska i Europa u potrazi za identitetom
ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA
U RH
• udruge
• zaklade
• fundacije
• privatne ustanove
• sindikati
• nevladine organizacije - Non-Govermental Organisations-(NGO)
HRVATSKA UDRUGA
MEDICINSKIH SESTARA - HUMS
- Nevladina udruga koja okuplja medicinske sestre u
Hrvatskoj
- Profesionalna organizacija transparentnog rada i
aktivnosti koje su bazirane na inovacijama i kreativnosti
njenih članova
- HUMS sudjeluje u aktivnostima na polju zdravstva na
nacionalnom i međunarodnom nivou, te potiče vodstvo
u sestrinstvu kao i profesionalan sestrinski razvoj
- Promovira i zalaže se za ljudska prava, dostojanstvo
čovjeka, slobodu i sigurnost pacijenata
1933.g. 1929.g 1926. g.
Sestrinska riječ
ICN
1993.g.
ICN - HUMS
HUMS-POVIJESNI RAZVOJ
udruživanje sestara na području Hrvatske
• Profesionalno udruženje utemeljeno na dobrovoljnom
članstvu
• Stalno poboljšanje stručnosti u svakodnevnom radu
RAZLOG NASTANKA HUMS-a
SESTRINSTVO U RH-OPĆI PODACI
• Površina RH: 56.542 km2
• Stanovništvo u RH: 4.437.460 (2001.)
• Ukupno medicinskih sestara (2 razine srednja škola + prvostupnici) 33.000
• 400 Menadžment i javno zdravstvo,kliničko sestrinstvo –prva generacija
• 8000 Članovi HUMS-a, 25%, s tendencijom rasta
SESTRINSKE ORGANIZACIJE U RH
• 1926. osnovano Društvo sestara (današnji slijednik je HUMS)
• 1929. društvo sestara se pridružuje ICN-u (Kraljevina SHS)
• 1933. pokrenut časopis Sestrinska riječ (današnji slijednik Sestrinski glasnik)
• 1991. HSSMS-MT –osnivač HUMS
• 2003. Osnovana HKMS- osnivači MZSS i HUMS
• 2005. prve Licence HKMS
• 2011. prvo relicenciranje
OBRAZOVANJE MEDICINSKIH SESTARA U RH
– Srednja škola za medicinske sestre - 5 godina
– Preddiplomski Studij za medicinske sestre – 3 godine
– Diplomski stručni studij - 2 godine (management i javno zdravstvo,kliničko sestrinstvo)
– Diplomski sveučilišni Studij - 2 godine– Medicinski fakultet u Osijeku od 2010/2011. i Medicinski fakultet u Zagrebu 2011/2012.
MIGRACIJE U SESTRINSTVU RH • Razlozi nedostatka sestara u zdravstvenim
ustanovama:
- Odlazak u inozemstvo (Njemačka, Švicarska, Italija..) - Odlazak iz profesije - Odlazak na daljnje školovanje u struci - Odlazak na daljnje školovanje izvan struke
• Značajan priliv medicinskih sestara iz Bosne i Hercegovine
HUMS-STRUKOVNA ORGANIZACIJA
• Jedna od osnovnih čimbenika stalnog razvoj
sestrinske struke u RH
• Okuplja članstvo u podgrupe sestrinske struke
• Kontinuirano poboljšava smjernice u sestrinstvu
• Naglašava potrebu za altruizmom i nadograđuje temeljne odrednica sestrinstva
HUMS I DJELOVANJE U CIVILNOM DRUŠTVU
• Kontinuirana javna priopćenja • Nacionalno i međunarodno zastupanje sestrinstva • Lobiranje (državne institucije, gospodarstvenici) • Stručna podrška članovima • Trajno stručno usavršavanje • Publikacije
HUMS
MISIJA:Poboljšanje statusa medicinskih sestara
u RH, kroz edukaciju, istraživački rad kontrolu
kvalitete i evaluaciju rada.
Udružiti sve asocijacije medicinskih sestara u
RH.
SVRHA: Ujediniti i učvrstiti med.sestre/teh. radi
postizanja ciljeva.
VIZIJA: Zajedno smo jači i
moćniji!
• Osigurati medicinskim sestrama i sestrinstvu centralnu ulogu u razvoju socijalnih i zdravstvenih politika i osigurati implementaciju istih;
• Podržati i olakšati kvalitetnu zdravstvenu uslugu u RH strateški doprinoseći razvoju učinkovite, dostatne i motivirane sestrinske radne snage;
• Cjeloživotno učenje (LLL) • Ojačati HUMS-ovu reprezentaciju u RH i razvijati ključnu
ulogu HUMS-a kao poveznice između profesijskih organizacija i donositelja odluka na državnoj razini;
• Kontinuirana međunarodna suradnja i umrežavanje; – Visokokvalitetna zdravstvena zaštita cjelokupnog
stanovništva.
HUMS – Ciljevi
HUMS-Smjernice
Poboljšanje u obavljanju svakodnevnih
aktivnosti, i to planiranjem:
• strateški
• globalno
• regionalno
• nacionalno
• lokalno
SESTRE OKO NAS
Zdravstvene
ustanove
sestrinstva
HUMS Onkološko-hemetološko društvo
Infektološko društvo
Pedijatrijsko društvo
Psihijatrijsko društvo
Društvo patronažnih sestara
Društvo za bol
Reumatološko društvo
Društvo sestara dječjih vrtića
Društvo sestara nefrologije, dijalize i
transplatacije
Studiji
Škole
SMJERNICE ZA SESTRINSTVO
(RH vs. EU) • Ciljevi za EU regiju – podizanje kvalitete pružanja usluga
• Poboljšanje edukacije u skladu s EU smjernicama
• Poboljšanje radnih uvjeta
• Povećanje učinkovitosti rukovodećih struktura
• Uvođenje spoznaja praktičnog rada utemeljenog na
dokazima
SURADNJA
Medical
Chamber
at MoH
Medicinske
sestre MoH
EU
NGOs
HUMS
HUMS I MEĐUNARODNA UDRUŽENJA
1. ICN-a 2. EFN-e 3. WHO EFNNMA 4. EPHA 5. ACENDIO 6. EPHA EEN 7. Društva članovi europskih udruženja ENDA…
HUMS-PREPORUKE ZA DOBRO VODSTVO
• Kontinuirana motiviranost za radne zadatke
• Povećanje zadovoljstva u radu
• Kontinuirana razmjena informacija i novih spoznaja
• 3T (Testing, Teaching, Training)
• Prevladavanje negativnih pojava u svakodnevnim aktivnostima
• Svaku odluku odmah uvažiti i primijeniti
• Razumijevanje opcija (spoznati mogućnosti djelovanja prije zaključnog odlučivanja)
HUMS– DJELOVANJE NA PODRUČJU
CIVILNOG DRUŠTVA (CRO vs. EU)
• Ciljevi za EU regiju – podići kvalitetu zdravstvene zaštite i zdravstvene skrbi
• Poboljšati obrazovanje u skladu s EU standardima
• Poboljšati uvjete rada sestara
• Ojačati djelovanje upravljačkih struktura
• Upoznati javnost sa znanjem o praktičnom, na dokazima baziranom, sestrinskom radu i o primjerima dobre prakse
• Povećanja broja članova
• Promocija stalnog stručnog usavršavanja
• Kontinuirani aktivni stav svih članova:
– potpisati pristupnicu
– biti biran i birati tijela HUMS-a
– sudjelovati u stručnim i drugim oblicima rada HUMS-a
– utjecati na donošenje ciljeva rada HUMS-a
– uvid u upravljanje imovinom HUMS-a
HUMS-CILJEVI DJELOVANJA
• Planirana i učinkovita suradnja među članovima
• Naglasak na timovima i povjerenstvima
• Poboljšanje postupka donošenja odluka
• Pomoć unutarnjih i vanjskih konzultanata
• Konstruktivna kritika vodstvu
• Korištenje novih teorija i tehnologija u znanstvenim istraživanjima
• Organizacija seminara, tečajeva, itd.
PREPORUKE ZA KONTINUIRANO POBOLJŠANJE ORGANIZACIJE
KONTINUIRANO POBOLJŠANJE DJELOVANJA • Otvaranje vrata hrvatskog Sabora /tematska sjednica • Pojavljivanje u medijima • Osnivanje sestrinske biblioteke • Sudjelovanje na:
• GA EFN/HUMS punopravni član • ulazak u Izvršni odbor EFN-a • sastancima ICN-a
• Aktivnosti - članovi društava u inozemstvu (Beč, Pariz, Atena, Kairo....)
STRATEGIJA
1. Utemeljenje stručnih službi centralnog ureda (arhivno-dokumentarni centar s knjižnicom, knjigovodstveni i financijski sektor, Centar za istraživanje i stat. obradu podataka u sestrinstvu)
2. Reguliranje nacionalne i međunarodne suradnje (ICN- Međunarodno vijeće medicinskih sestara; EFN—Europska udruga sestara; Komora medicinskih sestara RH; Sindikat medicinskih sestara; Katolička udruga medicinskih sestara; Hrvatska udruga sestara primalja)
3. Utjecaj na socio-ekonomski razvoj društva kroz podružnice (suradnja s: predškolskim, školskim i srednjoškolskim ustanovama; odgojnim domovima i zatvorima; centrima i ustanovama za socijalnu skrb; udrugama građana)
4. Razvijanje profesionalne prakse (nacionalna praksa putem stručnih društava; internacionalna praksa- usklađivanje s EU standardima )
Strategija razvoja sestrinstva u RH 2007. - 2014.
Jedna profesija – jedan glas
Glavne strateške smjernice po područjima: Područje I. Sestrinska praksa s uvodom u problematiku Prioriteti :
Nedostatak medicinskih sestara Nesrazmjeran odnos obrazovnih stupnjeva zaposlenih sestara
Područje II. Obrazovanje sestara s uvodom u problematiku Prioriteti:
Maksimalna obrazovna prohodnost Cjeloživotno obrazovanje i stručno usavršavanje
Područje III. Istraživanje u sestrinstvu s uvodom u problematiku Prioritet:
Pokretanje istraživačkih projekata iz područja sestrinstva Odabir stručne literature iz područja istraživanja
32
HUMS - PUBLIKACIJE
• Sestrinski glasnik
• Prijevod ICN brošura –
Međunarodni dan sestrinstva
• Knjige sažetaka i radova –
HUMS Međunarodni kongres
• Knjige sažetaka i radova –
kongresi i skupovi stručnih
društava HUMS-a
• Edicija “Svijest sestrinstva”
• Edukativne brošure za sestre
• Edukativne brošure za
pacijente
• Sestrinski udžbenici
NGOs vs. NGOs
• Know-how: podjela iskustava i nadolazećih problema od javnog značaja
• Umrežavanje: efikasnija rješenja problema i međusobna podrška
• Sinergija: bolji rezultati, bolje geografska pokrivenost
• Promocija
• Postizanje planiranih rezultata
HUMS - udruge
• Suradnja sa svima koji na bilo koji način utječu na rad sestara:
– Sestrinske organizacije:
• HSSMS MT
• Suradnja s HKMS
– Hrvatska udruga fizioterapeuta, rendgen inženjera
– Hrvatska udruga primalja koje uključujemo u TAIEX radionice
– Hrvatski liječnički zbor
– Suradnja s udrugama građana za kvalitetniji život s kroničnim oboljenjima i invaliditetom (Hrvatski pacijent, Hrvatska udruga dijabetičara, RODE,...)
– Suradnja s “PIN za zdravlje” konferencija EEN EPHA u Zagrebu - NGO- Civil society involvement in the development of a Croatian environment and health strategy
KONTINUIRANO UNAPREĐENJE DJELOVANJA
• Pokretanje suradnje s MoH i argumentirano
sudjelovanje u raspravama po pitanju sestrinstva, stručnog i zakonskog dijela, npr. prijedloga i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti (patronažna djelatnost, HMP)
• Pokrenuta suradnja s agencijom za strukovno obrazovanje
• Pokrenuta suradnja s obrazovnim institucijama na svim razinama, npr. Ministarstvo znanosti, medicinski fakulteti, itd.
KONTINUIRANI PROFESIONALNI
RAZVOJ (CPD)
– Seminari, predavanja, tečajevi….
– Naglasak na timskom radu i radu u odborima
– Pomoć domaćih i stranih eksperata
– Korištenje novih tehnologija i znanstvenih istraživanja
– Kontrola kvalitete
SURADNJA S VLADINIM INSTITUCIJAMA
• Hrvatski Sabor / tri saborske tematske sjednice/ član
Saborskog odbora za jednakost spolova
• Suradnja s Ministarstvo zdravstva – aktivno
sudjelovanje u raspravama o sestrinstvu (zakoni i regulative – Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o sestrinstvu, Uredba o patronažnom djelovanju i hitnoj pomoći)
• Suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta
• Suradnja s državnom agencijom za strukovno obrazovanje
• Suradnja s državnom agencijom za kvalitetu
SURADNJA S VLADINIM
INSTITUCIJAMA • Suradnja s obrazovnim
institucijama na svim nivoima
(Sveučilište u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru…)
• Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija/TAIEX, Peer Mission
• Ministarstvo branitelja
INSTITUCIJE
• Suradnja s Povjerenstvom za osnivanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu
• Osnovano HKS
• U sklopu HKS-a, u tijeku dobivanja dopusnice za sestrinski studij
• Obrazovanje sestara na akademskoj razini unutar kampusa i studija (sociologije, psihologije, antropologije…)
HUMS & MEDIJI • Medijska promocija HUMS-a:
– Elektronički mediji – TV i
radio emisije o sestrinstvu
– Novine – edukativni članci
o sestrinskoj profesiji
– Sestrinski glasnik i novine
• Intervjui u časopisu
NurseLEADER i dr.
HUMS– MEĐUNARODNE
AKTIVNOSTI
• Kontinuirana suradnja s AONE od 1995 • HUMS-ZZIBNS-ZSDMSBZT – Slovenska
nacionalna sestrinska udruga
• SENS • Suradnja sa sestrama Bosne i Hercegovine
– ujedinjenje sestrinstva na nivou Federacije i članstvo u ICN-u
ELEMENTI ZDRAVSTVENE
PROFESIJE
• STUPANJ RAZVIJENOSTI OSNOVNIH
ZDRAVSTVENIH ODNOSNO SESTRINSKIH TEORIJA,
METODA I TEHNIKA
• STUPANJ MONOPOLA NA STRUČNU EKSPERTIZU
• STUPANJ PREPOZNATLJIVOSTI PROFESIJE U
DRUŠTVU
• STUPANJ I KVALITETA ORGANIZIRANOSTI
PROFESIJE
• STUPANJ RAZVIJENOSTI PROFESIONALNE ETIKE
• RAZINA UGLEDA U DRUŠTVU
TERMIN PROFESIJA
• U SOCIOLOŠKOM SMISLU – ZANIMANJE KOJE IMA
MONOPOL NAD NEKIM KOMPLEKSNIM DIJELOM
ZNANJA TE PRAKTIČNIH ZNANJA I VJEŠTINA ZA
KOJEJE POTREBNO DUGOTRAJNO ŠKOLOVANJE,
TZV. VISOKO PBRAZOVANJE, TE JE TAKO JASNO
PREPOZNATLJIVO U DRUŠTVU
• TO ŠTO ČLANOVI NEKE PROFESIJE ZNAJU I MOGU
UČINITI, NITKO DRUGI NE ZNA, NE MOŽE I NE SMIJE
ČINITI.
JEDNA PROFESIJA – JEDAN GLAS
• SVE SESTRINSKE INSTITUCIJE
ZAJEDNIČKI NASTUP (KOMORA,
SINDIKAT, UDRUGA)
• MOĆ PROFESIJE – ZAJEDNIČKI
STAVOVI, ODLUKE = PROMJENE U
DRUŠTVU, UNUTAR ZDRAVSTVENOG
TIMA, PRIZNAVANJE PROFESIJE
• TRAJNA EDUKACIJA, ISTRAŽIVAČKI
RAD U SESTRINSTVU NUŽNOST ZA
PROFESIONALIZACIJU
PROMJENE
• ZDRAVSTVENI FAKLTET/FAKULTET ZA
ZDRAVSTVENE ZNANOSTI
• PROMJENE NA TEORETSKOJ I PRAKTIČNOJ
RAZINI
• STAV “Poželjno je,naime, da sestra nema svoje
mišljenje i ciljeve te da radi ono što joj se kaže.”
• SESTRE MORAJU BITI SLOŽNE I
JEDINSTVENE SAMO UJEDINJENE ĆE BITI I
CIJENJENE,JEDINO TAKO MOGU
NAPREDOVATI
ŠTO TREBAMO?
• MED. SESTRA – AKTIVAN, KRITIČKI I ZNANSTVENO
UTEMELJENI ODNOS PREMA PODRUČJU SVOJEGA
RADA, PROFESIONALNO I STUDIOZNO RJEŠAVA
PROBLEM I CIJELI ŽIVOT SE USAVRŠAVA, ZA ŠTO
KVALITETNIJU SKRB PACIJENTA, MOTIVIRA I
POTIČE DRUGE MED.SESTRE,
• SESTRA S UGLEDOM I U ZDRAVSTVU I U DRUŠTVU
• SESTRE S PUNO ODLUČNOSTI I ZAJEDNIŠTVA
KOJE ĆE ZAUSTAVITI NAZADOVANJE ,
DEPROFESIONALIZACIJU I DEHUMANIZACIJU
JAVNOG ZDRAVSTVA
ŠTO TREBAMO?
• MED. SESTRE KOJE ĆE RAVNOPRAVNO
SUDJELOVATI U ZNANSTVENOM,
NASTAVNOM, OBRAZOVNOM PROCESU, U
DRUŠTVENOM ŽIVOTU OPĆENITO, KAO
MEDICINSKE SESTRE, PRVOSTUPNICE,
DOCENTICE, IZVANREDNE I REDOVITE
PROFESORICE, DEKANICE I REKTORICE
• EMANCIPACIJSKI PROCES
Hvala na pažnji!