Republika Hrvatska u Europskoj uniji – izazovi i

prilikemr.sc. Ivana Maletić

Zastupnica u Europskom parlamentuHDZ

Opatija, 16. svibnja 2015.

2

TIM4PIN

Pristupanje Hrvatske EUSporazum o stabilizaciji i pridruživanjuPrivremeni sporazum

10/2001

06/2004 Odluka Vijeća kojom Hrvatska postaje zemlja kandidat

10/2004 Pretpristupna strategija za Hrvatsku

04/2004 Europsko partnerstvos Hrvatskom

10/2005 Otvaranje pregovora

CARDS(2000.-2004./2006.)

PHARE/ISPA/SAPARD(2005./2006.)

Programi Unije

FP 2000.-2006.

3

TIM4PIN

Pristupanje Hrvatske EU

(Pred)pristupno partnerstvo

IPA (pet komponenti) (od 2007. – srpanj 2013.)

Europski fond za regionalni razvoj Europski socijalni fond Kohezijski fond IPARD Europski fond za ribarstvo

FP 2007.-2013.

02/2006

7/2013 Članstvo u EU druga polovica 2013.

1/2014 Početak nove perspektive

2014. – 2020.

ESI FONDOVI: Europski fond za regionalni razvoj/Kohezijski fond/ Europski socijalni fond/Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj/Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

FP 2014.-2020.

2007 Početak nove perspektive 2007. – 2013.

Završetak pregovora 30/6/2011

Potpisivanje pristupnog ugovora 9/12/2011

TIM4PIN

Procesi odlučivanja u EU

• Komitologija• Državna administracija (načelo partnerstva)• EK – Vijeće - EP

TIM4PIN

Budućnost Europske Unije

• Jačanje jedinstvenog tržišta – digitalno tržište, bankovna unija, sprječavanje fragmentacije tržišta, jačanje Europskog semestra

• Junckerov investicijski plan◦ Baroso: Stability&Austerity◦ Juncker: Investicije, strukturne reforme, pametna

fiskalna konsolidacija

TIM4PIN

Prilike za Hrvatsku

• EU fondovi• Jedinstveno tržište• Razmjena znanja, iskustava, tehnologija• Izvori financiranja

7

U prvih šest mjeseci članstva – od 1.7. 2013. do 31.12. 2013. godine dodijeljeno nam je 449,4 milijuna eura za europske fondove koji se koriste kroz Kohezijsku politiku. Od 2014. godine na dalje taj iznos se povećava i na godišnjoj razini iznosi 1,2 milijardi eura.

Prva godina 60%, druga 80% i treća nadalje 100% alokacije

Financijska omotnica za RH

7

Financijski okvir za Hrvatsku za razdoblje 2014-2020.

Europski strukturni i investicijski fond

Alokacija (u eurima)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

4.321.499.588

Kohezijski fond (KF) 2.559.545.971Europski socijalni fond (ESF)

1.516.033.073

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR

2.026.225.500

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

252.643.138

UKUPNO 10.675.944.270

Prioriteti Operativnog programa Konkurentnost i kohezija

Prioritetna os Financijska alokacija iz EFRR

(u eurima)1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

664.792.165

2. Korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije 318.952.676

3. Poslovna konkurentnost 970.000.0004. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 531.810.805

5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima 245.396.147

6. Zaštita okoliša i održivost resursa 1.987.360.6087. Povezanost i mobilnost  1.310.205.7558. Socijalno uključivanje i zdravlje 376.500.0009. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 259.914.791

10. Tehnička pomoć 216.112.612UKUPNO 6.881.045.559

Odmah po ulasku u EU, Republika Hrvatska je ušla u proceduru prekomjernog deficita i postupak makroekonomskih neravnoteža.

Europski semestar: postupak usklađivanja fiskalnih politika, nadzora nad proračunom i provedbom strukturnih reformi u državama članicama s ciljem očuvanja stabilnosti javnih financija i postizanja gospodarskog rasta i razvoja.

Ekonomski aspekt

Procedura prekomjernog deficita:◦ Deficit veći od 3% BDP-a◦ Dug veći od 60% BDP-a

Postupak makroekonomskih neravnoteža:◦ osnovna svrha utvrditi i ukloniti neravnoteže koje ometaju

normalno funkcioniranje gospodarstava EU-a i koje mogu ugroziti pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije.

◦ Problemi RH utvrđeni dubinskom analizom: recesija od 2008. (ukupan pad BDP-a preko 12%), kontinuirani pad izvoza, kontinuirani pad investicija, rast nezaposlenosti. Hrvatska je nekonkurentna i ne rješava unutarnje probleme.

Ekonomski aspekt

Ključni problemi:◦ Pad konkurentnosti◦ Loša poslovna klima◦ Odljev kadrova◦ Neusklađenost obrazovnog sustava i potreba

tržišta rada◦ Loše upravljanje proračunom, brzorastući dug i

deficit

Analiza stanja

Ocjene Hrvatske prema različitim metodologijama

World Competitiveness Yearbook

Global Competitiveness Report

Doing Business ReportHuman Development

ReportHappy Planet Indeks

n/60 n/144 n/189 n/187 n/151

1. SAD 1. Švicarska 1. Singapur 1. Norveška 1. Kostarika2. Švicarska 2. Singapur 2. Novi Zeland 2. Australija 2. Vijetnam6. Njemačka 3. SAD 4. Danska 3. Švicarska 30. Švicarska9. Danska 4. Njemačka 7. SAD 5. SAD 43. Njemačka33. Češka 13. Danska 14. Njemačka 6. Njemačka 68. Poljska34. Litva 37. Češka 20. Švicarska 10. Danska 75. Slovačka36. Poljska 41. Litva 24. Litva 25. Slovenija 77. Bosna i Hercegovina45. Slovačka 43. Poljska 30. Makedonija 28. Češka 78. Hrvatska55. Slovenija 63. Makedonija 32. Poljska 35. Poljska 82. Srbija59. Hrvatska 70. Slovenija 37. Slovačka 35. Litva 83. Češka60. Venezuela 75. Slovačka 44. Češka 37. Slovačka 85. Slovenija

77. Hrvatska 51. Slovenija 47. Hrvatska 119. Litva94. Srbija 65. Hrvatska 77. Srbija 143. Makedonija143. Čad 91. Srbija 84. Makedonija 104. SAD144. Gvineja 107. Bosna i Hercegovina 86. Bosna i Hercegovina 93. Danska

189. Eritreja 186. Kongo 150. Bocvana187. Nigerija 151. Čad

Na temelju "Izvješća o lakoći poslovanja“ kojeg provodi Svjetska banka (2015) – pregled trenutne situacije, rangiranje se temelji na 10 područja

Koliko je jednostavno poduzetnicima uspostaviti i pokrenuti posao s obzirom na domaće propise?

Sveukupno, Hrvatska zauzima br. 65/189 Najkritičnija područja

Ishođenje građevinske dozvole Uknjižba vlasništva Pokretanje poslovanja

Izvješće o lakoći poslovanja

Izvješće o lakoći poslovanja

DržavaPoslovno okruženje

Pokretanje poslovanja

Ishođenje građevinske dozvole

Opskrba električnom energijom

Uknjižba vlasništva

Dobivanje kredita

Zaštita ulagača

Plaćanje poreza

Prekogranično trgovanje

Rješavanje trgovinskih sporova

Rješavanje insolventnosti

Slovenija 51 15 90 31 90 116 14 42 53 112 42Poljska 32 85 137 64 39 17 35 87 41 52 32Slovačka 37 77 110 100 11 36 100 100 71 55 31Mađarska 54 57 103 162 52 17 110 88 72 20 64Bugarska 38 49 101 125 57 23 14 89 57 75 38Turska 60 100 85 38 71 116 78 82 50 78 54Rumunjska 48 38 140 171 63 7 40 52 65 51 46Hrvatska 65 88 178 59 92 61 62 36 86 54 56Albanija 68 41 157 152 118 36 7 131 95 102 44Srbija 91 66 186 84 72 52 32 165 96 96 48

Migracijski saldo je negativan i iznosi preko 100.000 osoba u zadnje tri godine

Glavne destinacije su Njemačka, Austrija, Australija, Kanada i SAD

World Economic Forum (2013) – Izvješće o globalnoj konkurentnosti, rangira Hrvatsku na vrh ljestvice „odljeva mozgova“: 122/139

U posljednjih nekoliko godina, odljev mozgova se odnosi na visokoobrazovanu radnu snagu

Potencijalno može izazvati teške posljedice za dugoročni rast – kako zadržati visokokvalificirane ljude?

Odljev mozgova

Prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti (2013) koju objavljuje IMD (Institut za razvoj poslovnog upravljanja), Hrvatska:o Ne ističe i ne pridaje značaj znanosti u školamao Sveučilišno obrazovanje ne rješava potrebe konkurentnog

gospodarstvao Edukacija menadžera ne zadovoljava potrebe konkurentnog

gospodarstva

Uočena velika neusklađenost obrazovnog sustava sa zahtjevima tržišta rada

Nepodudaranje vještina?

Strukturne reforme Pametna fiskalna konsolidacija Investicije Poboljšanje poslovnog okruženja

Preduvjeti za rast i razvoj

Strukturne reforme◦ državne uprave◦ javnih poduzeća◦ JLP(R)S◦ obrazovnog sustava (usklađivanja s potrebama tržišta rada)◦ zdravstvenog sustava i sustava socijalnih naknada◦ mirovinskog sustava◦ pravosuđa◦ javnih financija i porezna reforma◦ upravljanja državnom imovinom◦ tržišta rada

Pametna fiskalna konsolidacija Investicije Poboljšanje poslovnog okruženja

Preduvjeti za rast i razvoj

Strukturne reforme Pametna fiskalna konsolidacija

◦ Korištenje EU fondova◦ Više prostora kapitalnim ulaganjima i razvojnim

projektima, osobito u znanosti, razvoju industrije, poduzetništva i poljoprivrede

◦ Uštede temeljem bolje organizacije rada◦ Ciljane i učinkovite socijalne naknade i subvencije◦ Bolja naplata poreza i poticajno proširivanje

porezne baze Investicije Poboljšanje poslovnog okruženja

Preduvjeti za rast i razvoj

21

PRORAČUNSKI DEFICIT

PROLJETNE PROGNOZE 2015 VLADA PREPORUKE U EDP

2014 5,7 5,7 4,6

2015 5,6 5,0 3,5

2016 5,7 3,9 2,7

22

DUG

PROLJETNE PROGNOZE 2015 VLADA PREPORUKE U EDP

2014 85 85 -

2015 90,5 89,8 -

2016 93,9 92,0 -

23

GOSPODARSKI RAST

PROLJETNE PROGNOZE 2015 VLADA

2014 -0,4 -0,4

2015 0,3 0,4

2016 1,2 1,0

Strukturne reforme Pametna fiskalna konsolidacija Investicije

◦ Rješavanje problema prezaduženosti poduzetnika i pojedinaca

◦ Karte investicija po županijama, gradovima i općinama, prezentiranje i pozivanje investitora

◦ Dobro strukturiranje investicija i povezivanje sa strateškim dokumentima na lokalnoj i nacionalnoj razini

◦ Popis javnih investicija u potpori povećanja atraktivnosti privatnim ulagačima

◦ Osnovna prometna, energetska, zdravstvena i poduzetnička infrastruktura

Poboljšanje poslovnog okruženja

Preduvjeti za rast i razvoj

Strukturne reforme Pametna fiskalna konsolidacija Investicije Poboljšanje poslovnog okruženja

◦ Pravna sigurnost i stabilnost◦ Zaštita prava investitora◦ Rješavanje nesolventnosti◦ Procedura dobivanja građevinske dozvole◦ Procedura upisa vlasništva◦ Rješavanje problema konkurentnosti i

produktivnosti po djelatnostima

Preduvjeti za rast i razvoj

Usmjeriti se na provođenje strukturnih reformi posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena

Povećati suradnju središnje države, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva

Koristiti financijska sredstva EU-a koja potiču regionalni razvoj

Jačati poduzetnički kapacitet Povećati investicije u istraživanje i razvoj Jačati infrastrukturne kapacitete

Zaključak

Izazovi za Hrvatsku: ◦povećanje efikasnosti javne uprave, ◦smanjenje barijera direktnim stranim ulaganjima, ◦stabilan, jednostavan i siguran porezni sustav (uz

smanjivanje parafiskalnih i skrivenih nameta), ◦povećanje i reforma ulaganja u istraživanje i

razvoj te znatno veća suradnja između sveučilišta, poduzetnika i Vlade,

◦reforma obrazovnog sustava koji treba usmjeriti na znanja koja će tržište tražiti u budućnosti…

Zaključak

Hvala na pažnji!

www.ivana-maletic.omwww.facebook/ivana.maletic.crowww.twitter.com/MaleticIvana

www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic