Hrvatska seljačka zaštita

7/26/2019 Hrvatska seljaka zatita

1/15

Karaula, . Elaborat pukovnika Hrvatske seljake zatite Milana Pribania o Hrvatskoj seljakoj i 205graanskoj zatiti iz 1948. u Hrvatskom dravnom arhivu, Arh. vjesn. 55(2012), str. 205-219

eljko KaraulaBanovine hrvatske 26bBjelovar

ELABORAT PUKOVNIKA HRVATSKE SELJAKE ZATITE MILANA PRI-BANIA O HRVATSKOJ SELJAKOJ I GRAANSKOJ ZATITI IZ 1948. UHRVATSKOM DRAVNOM ARHIVU

UDK 930.253:329(497.5)1935/1941Struni rad

U radu se uz kratak uvod donosi elaborat jednog od zapovjednika Hrvatskeseljake zatite (HSZ) Milana Pribania rodom iz garenikog kraja, o njenom osniva-nju i razvoju u razdoblju od 1935. do 1941. godine, to ga je dao 1948. godine istranimorganima Jugoslavije. Iako danas neki istraivai poetke osnivanja HSZ-a vide i u ra-nijem razdoblju, to je teko dokazati. Oigledno da se prve inicijative u organiziranjuHSZ-a pojavljuju oko 1932. godine nakon estojanuarske diktature, ali trebalo je pro-tei nekoliko godina da se u konkretnu realizaciju krene. Ovaj elaborat jasno pokazuje

osnove i naine ustrojstva ove ilegalne odnosno poluilegalne organizacije HSS-a, sve doSporazuma Cvetkovi-Maek 26. kolovoza 1939. godine. Tek za vrijeme Banovine Hr-vatske organizacija poinje legalno djelovati, dobiva svoja slubena pravila od organabanske vlasti iz Zagreba, ali i dalje izaziva podozrenje beogradskih vlasti, najvie voj-ske Kraljevine Jugoslavije. Ovaj dokument je jedan od vanijih i vjerojatno najjasnijeoslikava razvoj i djelatnost te velike poluvojne organizacije Hrvatske seljake stranke.

Kljune rijei: Hrvatska seljaka zatita, Milan Pribani, Hrvatska seljakastranka, Vlatko Maek

Uvod

Povijest Hrvatske seljake i graanske zatite, poluvojne organizacije HSS-akoja je djelovala od 1935. do 1941. godine nije napisana. U hrvatskoj historiografiji nepostoji nijedna relevantna knjiga o Hrvatskoj seljakoj zatiti (HSZ) ili Hrvatskoj gra-anskoj zatiti (HGZ). Postoje tek dva lanka koji konkretnije govore o HSZ-u: T.Ieka, Hrvatska seljaka zatita i Hrvatska graanska garda - poluvojne organizacijeHrvatske seljake stranke (tu se veinom govori o HSZ u Bosni i Hercegovini) te S.Rameta, Vladko Maek i Hrvatska seljaka zatita u Kraljevini Jugoslaviji.1U emigraciji

1 Iek, T. Hrvatska seljaka zatita i Hrvatska graanska garda poluvojne organizacije Hrvatske se-

ljake stranke. Prilozi (Sarajevo). 23(1987), str. 116-142. Ramet, S. Vladko Maek i Hrvatska seljakazatita u Kraljevini Jugoslaviji. asopis za suvremenu povijest(Zagreb). 1(2011), str. 137-154.


2/15

206 Karaula, . Elaborat pukovnika Hrvatske seljake zatite Milana Pribania o Hrvatskoj seljakoj igraanskoj zatiti iz 1948. u Hrvatskom dravnom arhivu, Arh. vjesn. 55(2012), str. 205-219

je u nekoliko lanaka od strane Krunoslava Batuia, jednog od zapovjednika Zatite,opisan razvoj HSZ u madridskoj Drini 1962-1963.2

Prema dosadanjim podacima HSZ se formira 1935. kao poluvojna organiza-cija hrvatskih seljaka i s vremenom postaje vaan instrument vodstva HSS-a. Sluila jeza zatitu ljudi iz vodstva HSS-a i osiguravala stranake zborove. Osnovna joj je svrhabila zatita hrvatskog seljaka od andarmerijskih i drugih nasilja beogradskog reima.Nakon sporazuma Cvetkovi-Maek iz 1939, HSZ dobiva znaajan utjecaj u politi-kom ivotu Banovine Hrvatske. Tada prelazi stadij poluvojne ilegalne organizacije idobiva pored pjeadijskog, konjiko, motorizirano i obavjetajno odjeljenje. Odreenidio njenih odreda sada je naoruan, za razliku od ranijih razdoblja kada su postrojbeHSZ vjebale naoruane drvenim palicama. Odlukom banskih vlasti HSZ je legali-zirana poetkom 1940. godine. Povjesniar Lj. Boban spominje u razdoblju BanovineHrvatske teror i ubojstva HSZ-a nad nosiocima ranijeg reima, preko nezadovoljnikaiz vlastitih redova do komunista. U HSZ-u bio je znatan utjecaj pripadnika ustakogpokreta (prema Bobanu frankovaca), ali i komunista. Takoer, prema Bobanu, od os-nivanja Banovine Hrvatske do veljae 1940. ubijeno je ili ranjeno od strane HSZ-a oko200 ljudi.

U svom istraivanju i prikupljanju podataka o povijesti Hrvatske seljake igraanske zatite i njenom djelovanju, kao nezaobilazan dokument pokazao se ela-borat jednog od zapovjednika Zatite Milana Pribania, dan 1948. godine jugoslaven-skim istraiteljima. O emu se radi i kako je taj elaborat nastao?

Nakon to su Komunistika partija Jugoslavije i partizanski pokret zavretkom

Drugog svjetskog rata uspjeno priveli kraju oslobodilaki i graanski rat, u zemlji suostali skriveni po umama i kod jataka mnogi pripadnici poraene vojske NezavisneDrave Hrvatske (veinom ustae), koji se nisu eljeli predati novim vlastima zbog ra-zliitih razloga. Uskoro su te snage, sada pod kriarskim imenom, poele provodititeroristike akcije u zemlji, napadajui zadrune domove u selima, pojedine elnikeNOO-a i vienije mjesne komuniste. Jedna od glavnih mana kriarskog pokreta bila jeu tome to nije imao jedinstveno vodstvo. Godine 1947. u okviru Akcije 10. travanj,ustako vodstvo u emigraciji poslalo je u komunistiku Jugoslaviju nekoliko skupinagerilaca/kriara (pod vodstvom zapovjednika Boidara Kavrana) koje su trebale pove-zati sve domovinske kriarske skupine, nametnuti im organizirano vojno i politiko

vodstvo, omogu

iti povratak lanova ustakog pokreta, koji bi u pogodno vrijeme na-kon obrauna Zapada sa SSSR-om, organizirali masovni ustanak Hrvata radi obnoveNDH. No, cijela operacija doivjela je potpuni neuspjeh. Jugoslavenska sluba/upravadravne sigurnosti/bezbednosti (UDBA) ubacila je nekoliko svojih ljudi u vrh ustake

2Batui, K. Hrvatska seljaka i graanska zatita. Drina (Madrid). 4-6(1962), str. 34-45; 7-9(1962), str.190-197; 2(1963), str. 19-26. Neke osnovne podatke s kritikim odmakom vidi i u: Terzi, V. Slom Kra-ljevine Jugoslavije 1941. Tom 1. Ljubljana, Beograd, Titograd : Narodna knjiga, Pobjeda, Partizanskaknjiga, 1982. Str. 175-180 (poglavlje Hrvatska seljaka i Hrvatska graanska zatita). ulinovi, F. Ju-

goslavija izmeu dva rata.Sv. II. Zagreb : JAZU, 1961. Str. 109-110. O HSZ-u u Banovini Hrvatskoj vidiBoban, Lj. Previranja na selu u Banovini Hrvatskoj. Istorija XX veka. Sv. II. Beograd, 1961. Str. 309-364.Postoje i publicistiki opisi HSZ-a. Vidi Konjhodi, M. Seljaki pokret u Hrvatskoj (reportae). Zagreb :tamparija Grafika, 1940. Str. 107-109.


3/15


emigracije, pa su joj stoga bile poznate sve pojedinosti te operacije. Veina sudionikaakcije je uhiena vena granici i zatvorena (radilo se o 96 uhienih kriara).3

U isto vrijeme kada se provodila Operacija Gvardijan, 19. kolovoza 1947. ju-goslavenski organi su uhvatili jo jednu ilegalnu grupu koja se takoer nastojala pre-baciti u Jugoslaviju, ali morskim putem preko Trsta. Radilo se o etnikoj trojki: et-nikom majoru Boidaru Miiu, etnikom majoru Duku Toiu i Milanu Pribaniu,pukovniku Hrvatske seljake zatite. Do danas nije posve razjanjena injenica zbogega se meu dva etnika majora naao pukovnik Maekove zatite Milan Pribani.4

Milan Pribani roen je u selu Vukovjukraj Garenice 6. srpnja 1889. godine. Bio je as-nik austrougarske vojske i vojske Kraljevine SHS(umirovljen 1923. u inu kapetana). Istaknuo se u

oslobaanju Meimurja 1918. kao lan dobro-voljne hrvatske legije. Pritom je teko ranjen. Na-kon umirovljenja poinje se baviti trgovinom.Pribanije bio jedan od vanih funkcionara HSS-a, a posebno se istaknuo kao jedan od voa i or-ganizatora HSS-ove Hrvatske seljake zatite(HSZ), u kojoj je stekao in pukovnika. Poetkom1941. HSZ je i slubeno ozakonjena kao poluvojnapomona formacija HSS-a.5 Pribani je odigraoznaajnu ulogu i u osnivanju NDH 1941. godine.

Odmah nakon Kvaternikovog proglasa o osniva-nju NDH pukovnik Pribani je krenuo s 800 pri-padnika Hrvatskih zatitnih lovaca, kako su poustakim vlastima preimenovani lanovi HSZ-a, u

Sarajevo, Mostar i Nevesinje radi uspostavljanja nove ustake vlasti.6U svibnju 1941.Hrvatski zatitni lovci su rasformirani (ustae su se pribojavale te vojne organizacijekoja je ipak po svojoj strukturi organizacija HSS-a), a Pribani se vraa trgovini. Uemigraciju u Italiju odlazi 1945. godine. Pri pokuaju da se ilegalno ubaci u Jugoslavijuuhien je, osuen na smrt i strijeljan u Zagrebu krajem 1948. godine.7

No, prema svemu sudei, iako je uhien u neobinom drutvu, prema Rade-

li

u, radilo se o ubaenoj skupini koja je za razliku od drugih ubaenih skupina bilaprema sastavu i namjerama jugoslavenska skupina. Izgleda da se u emigraciji u Italiji

3 Protuakcija UDBE nazvana je Operacija Gvardijan. Vie o tome u: Radeli, Z. Kriari : gerila uHrvatskoj 1945.-1950. Zagreb : Hrvatski institut za povijest, Dom i svijet, 2002.4Krizman, B. Paveli u bjekstvu. Zagreb : Globus, 1986. Str. 182; Prusac, I. Tragedija Kavrana i drugova: svjedoanstvo preivjelog.Izdanje autora. Salzburg, 1967. Str. 222.5Coli, M. Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941.Beograd : Delta-pres, 1973. Str. 405-407. HSZ

je neformalno priznata od vlasti nakon sklapanja sporazuma Cvetkovi-Maek 1939. Njeni pripadnicisu ve1940. dobivali odlikovanja od kraljevskog namjesnitva. Vidi U Zagrebu je jue ban g. dr. uba-ipredao odlikovanja veem broju zapovednika Hrvatske seljake zatite i policajaca. Politika (Beo-

grad). 6. V. 1940, str. 8.6Hrvatski zatitni lovci : priznanje seljakoj i graanskoj zatiti. Hrvatski narod (Zagreb). 20. IV.1941,str. 15; Jeli-Buti, F. Hrvatska seljaka stranka.Zagreb : Globus, 1983. Str. 49.7Rupi, M., Pribani, M. Tko je tko u NDH.Zagreb : Minerva, 1997. Str. 331.

Slika 1. Milan Pribani


4/15


Milan Pribani angairao na politikom povezivanju raznih grupa haesesovaca, us-taa i etnika radi pruanja otpora komunistikim vlastima, ali na projugoslavenskojosnovi. Prema nekim podacima njega je etniki vojvoda potpukovnik Sinia Ocoko-ljiPazarac prihvatio kao organizatora hrvatskog dijela jugoslavenske vojske u do-movini.8

Takoer, prema nekim podacima Pribanise trebao vratiti u svoj rodni kraj itu organizirati protukomunistike jugoslavenske hrvatske udarne grupe. On se daklevraa u zemlju s dva etnika majora nosei sa sobom dokumente Uputstvo za voj-niku organizaciju s uputama za mobilizaciju i organiziranje udarnih grupa i Uput-stva o organizaciji mjesnog stanovnitva s uputama za organiziranje trojki po grado-vima koje bi pomagale udarnim grupama.Nakon to je uhien, Pribanije kao jedanod zapovjednika HSZ-a dao istraiteljima u zatvoru opsean elaborat o organiziranju irazvoju Hrvatske seljake i graanske zatite u meuratnom razdoblju. S obzirom da

je ovo jedan od vanijih dokumenata, na koji se povjesniari esto pozivaju kada piuo HSZ, ovdje ga objavljujemo u cijelosti.

Organizacija 'Hrvatske seljake i graanske zatite'9

Pravi osnutak zatite poinje u godini 1937. No, veu 1935. godini kratko vri-jeme nakon dolaska Maeka iz Mitrovice u Zagreb, formira se jedan manji odred zaMaekovu linu sigurnost, koji dobiva naziv Maekova garda. Taj odred organiziranpo KovaeviZvonku i BatuiKruni, ima na poetku oko pedesetak ljudi. Na prizem-

lju Maekove ku

e na Prilazu ureuje se jedna sobica kao straarska prostorija zastrau od desetak gardista koji se izmjenjuju svaka 24 sata. etvorica izmeu njih sustalni pratioci Maeka. U to vrijeme vre organi dravne vlasti stare Jugoslavije jo ra-zne ispade i nasilja nad narodom i pristaama opozicije. Iz toga je iznikla misao ostvaranju samoobrambenih formacija na irokoj bazi.

Konkretan prijedlog iznio je bivi narodni zastupnik Kemfelja Djuka koji kas-nije kod stvaranja toga predloga i upravlja cijelom organizacijom. Razni sukobi iz-meu naroda i andara kao u Senju, Gospiu i Slavoniji ubrzali su odluku za ostvari-vanje jedne iroke organizacije, koja e dobiti naslov Zatita, a ve prema mjestusvojeg ustrojenja i djelovanja zvati e se seljaka ili graanska zatita.

Primarni njezin zadatak je bio tititi sastanke i zborove lanova HSS-a i nje-zine funkcionare od agresije organa vlasti. Kemfelja poima sa organiziranjem u za-gorskim kotarevima, a Kovaeviu i Batuiu povjerava da u Zagrebu stvore jaku za-titu sa Gardom kao jezgrom.

Temeljni uvjeti za uvrtenje u zatitu bili su: lanstvo u stranci HSS, odslue-nje vojnog roka, neporonost u kriminalnom pogledu (kazne radi umskih i lovnih

8Radeli. Nav. dj.Str.92-93; Doder, M. Jugoslavenska neprijateljska emigracija.Beograd : Centar zainformacije i publicitet, 1989. Str. 109.9

HR-HDA-1561. Sluba dravne sigurnosti Republikog sekretarijata za unutranje poslove Socijalis-tike Republike Hrvatske (SDS RSUP SRH). Mikrofilm ZM 86/22, DD-127, 116-124. Elaborat MilanaPribania o HSZ. Elaborat je prenesen integralno, a intervencije u tekstu odnose se samo na oitegramatike greke. Radi bolje jasnoe u uglatim su zagradama [] dodani dijelovi rijei koji nedostaju.


5/15


prekraja nisu utjecale na neporonost), tjelesna sposobnost i dobro vladanje. Fun-kcionar stranke koji predlae aspiranta, odgovara za ispravnost u ispunjenju gornjihuvjeta.

Pristup je na bazi dobrovoljnosti. Izgradnja organizacije i njeno postepenoformiranje u vojnike ili u poluvojnike odrede dovreno je uglavnom u prvoj polovini1938. U to vrijeme Zatita ve postoji skoro u svim kotarevima, gdje imade strankaHSS veinu pristaa.

Dijeli se, kako je vespomenuto, na seljaku zatitu sa Zapovjednikom selj.kotarske zatite na elu i na graansku zatitu sa Zapovjednitvom graanske za-tite na vrhu.

Teite i brojana snaga bila je u seljakoj zatiti sa centrom organizacije ukotaru. Kemfelja je osobno izabrao budueg zapovjednika Kotarske SZ, davao muupute i povjeravao mu daljnji rad i izbor ostalog komandnog osoblja. Prema brojanojsnazi lanstva i dobrovoljnog pristupa u Zatitu, nastaje Kotarska seljaka zatita od-govarajue jakosti. Razlike u brojanom stanju pojedinih KSZ su velike: variraju od800 do 2500 ljudi.

Slubeni naziv ostao je kroz cijelo vrijeme Kotarska seljaka zatita (ime ko-tara). Podjela u bataljune ili pukove vrila se samo u vrijeme mimohoda ili parada radiizjednaenja pojedinih jedinica. Naprotiv, satnije, vodovi i rojevi bili su od poetkauvedeni i za stalno ustanovljeni.

Nastoji se da satnije, vodovi i rojevi budu po mogunosti iz istih ili meuso-

bno najbliih mjesta, sela ili zaselaka. Radi toga nisu brojano izjednaene. Bilo jesatnija i sa 5 vodova, a pojedini vodovi imali su 3-5 rojeva. Prosjena norma za satnijubila je 200 ljudi.

Po Kemfelji izabrani zapovjednici KSZ obino su i funkcionari u stranci. Naj-ee su to predsjednici i Kotarske organizacije ili njihovi zamjenici. Veinom su svo-

jedobno u vojsci poluili podoficirski in.

Taj izbor vrio je Kemfelja isto subjektivno, po svom linom raspoloenjuprema pojedincima, to je za cijelo vrijeme postojanja Zatite dovodilo do albi i tubikod vodstva HSS i kod Maeka protiv Kemfelje i protiv znatnog broja po njemu ime-

novanih zapovjednika.Komandno osoblje satnija, vodova i rojeva, biralo je uglavnom samo ljudstvo

u dogovoru sa zapovjednikom HSZ. Vrlo rijetko su se te osobe kasnije mijenjale ili bilesmjenjivane, tako da je poetni pogreni izbor redovito trajao do kraja.

tab za Zapovjednitvo KSZ nije bio propisan, ali se tolerirao. Njega su sai-njavali pobonik ordonans i truba. Cijelo postavljanje KSZ bilo je samo principijelno

jednoobrazno, dok je ustrojstvo samih zapovjednitava, to se tie broja ljudstva i je-dinica uz uvaenje glavnih smjernica, preputeno zapovjedniku, da ga prilagodi lo-kalnim mogunostima i prilikama.

Direktive koje je Kemfelja osobno davao zapovjednicima KSZ-a za njihov raddijele se vremenski na upute do osnivanja Banovine Hrvatske i na smjernice posletoga.


6/15


Do uspostave Banovine trebala je Seljaka zatita uglavnom da sprijei pro-vokacije i nasrtaje vlasti; dolazak, kretanje i agitaciju njezinih agenata, te da svojimskupnim nastupom i disciplinom iznudi respekt kod politikih protivnika. Nakon os-nivanja Banovine trebala je SZ da u pojaanoj mjeri podupre daljnju Maekovu poli-tiku i dade vidljivu podrku njegovom zahtjevu, izraenom u poznatoj krilatici Mojnovac u mom depu, a puka na mojem ramenu.

O realizaciji toga zahtjeva nije Kemfelja davao preciznih niti dosljednih izjava,tako da su zapovjednici SZ to mogli tumaiti kao traenje federativnog ili konfedera-tivnog dravnog ureenja, ili pak odcjepljenje od Jugoslavije. U svakom sluaju sushvatili da Zatita ima za prvi momenat biti jezgra budue hrvatske vojske.

Istovremeno oivljavanje parole Zemlja onome tko je obrauje, pojaala jekod svih SZ volju, da sa svoje strane doprinose u najveoj mjeri sve za jaanje Mae-

kovog politikog poloaja.

U duhu tih Kemfeljinih uputa i smjernica radili su zapovjednici KSZ u svojimkotarevima. Usporedo sa osnivanjem SZ u Zagrebu vri se po nalogu Kemfelje formi-ranje Graanske zatite (GZ). Taj posao je povjeren po izriitoj elji Maeka osniva-ima njegove garde, Kovaeviu i Batuiu. Uvjeti za pristup su isti kao i kod SZ.

Razlika u formaciji je utoliko to se kod GZ osnivaju odmah i bataljuni i pose-bni jurini odred, a planiran je i jedan poseban sanitetski odred. Postojala je i sveuili-na satnija, ali stvarno samo na papiru, jer u stroju nije nastupala.

Formiranje se provodi preko gradskih izbornih kotareva. Nastoji se, da po

mogunosti sainjavaju rojeve ljudi iz iste ulice, vodove iz istog biralita, a satnije izistog izbornog kotara. Bataljun se formira iz najbliih susjednih satnija.

Na toj bazi stvorena je GZ, u jakosti od jedne jurine satnije i dva bataljuna, akasnije jo i treeg bataljuna. Brojano stanje bataljuna predvieno je sa 900-1000ljudi, formiranih u etiri satnije, a satnije po 200-220 ljudi sa 4-5 vodova, svaki sa 4roja.

Uzrok ove neodreenosti kod propisivanja jakosti jedinica jest u tome to jejedan dio ljudstva, uslijed svojih slubenih i poslovnih dunosti bio sprijeen dolazitina svaki nastup.

Cijela formacija dobiva naziv Hrvatska graanska zatita Zagreb i dolazipod komandu Kovaevia, koji postaje zapovjednik GZ. Stvoren je i Stoer zapovjed-nitva GZ koji se sastoji od pobonika 3-4 ordonansa, a kasnije i od jednog inten-dantskog asnika, 2 lijenika i nekoliko obavjetajnih podasnika. Naknadno dolazi

jo i propagandni i kulturni odsjek taba.

Komandno osoblje za formiranje jedinice birali su Kovaevii Batuizajed-niki, a i u sporazumu sa funkcionarima stranke u pojedinim izbornim kotarevima ipodnaali Kemfelji na uvid i potvrdu. U Zagrebu je na raspolaganju stajao vei brojbivih austrougarskih i jugoslavenskih oficira, a takoer i rezervnih, pa su se od njihuglavnom popunjavala mjesta zapovjednika bataljuna i satnija.

Pojedine satnije su same iz svojih redova izabrale komandni kadar, pa se to iakceptiralo.


7/15


Nasuprot stalnosti zapovjednikog osoblja, koja se prakticirala kod SZ, bila suizmjenjivanja na komandnom poloaju u GZ dosta esto. Organiziranje jurine satnijeJS posveena je naroita panja i postupak. Komandu nad njom preuzeo je Batui izadrao do kraja. I on je osobno uivao izuzetan poloaj. Formalno je samo zapovjed-nik JS, ali je stvarno uz Kovaevia glavni faktor u GZ, radi naroitog povjerenja kojeuiva kod Maeka i radi vanosti koja se pridaje toj jedinici. JS brojila je oko 200 ljudikoji su izabrani izmeu najpovjerljivijih, najmlaih i tjelesno najsposobnijih od la-nova bive Garde i ostalih satnija GZ. JS poinje prva s vjebanjem u stroju po propisuVjebovnika. Dobiva prva eire i kratko zatim uniforme i izme. Isto tako ona jeprva koja dobiva oruje (pistole, puke, bajunete). Za smjetaj jednog dijela svojemomadi dobiva prostorije. Od toga vremena poinje se i po svojoj upotrebi dijeliti odostale GZ. Postaje pomona policija koja nastupa sama ili u vezi sa slubenom polici-

jom kod raznih manifestacija sakupljanja ili demonstracija. Za vrijeme dok je u slubi

dobiva hranu u naravi i neku novanu nagradu. Pretvara se u straarsku formaciju, a uodnosu prema ostaloj GZ postaje posebno tijelo. Kao takova ostaje do kraja.

Osnutkom Banovine prelazi jedan dio momadi JS i zvanino u pokusnustraarsku i detektivsku slubu, a ostatak je uvijek na raspoloenju zapovjedniku re-darstvene strae, po ijoj uputi daje ljudstvo za none ophodnje po gradu i zajednicisa straarima. U pomanjkanju vlastite momadi davale su joj i ostale satnije GZ sta-noviti broj ljudi za tu slubu. Svaki uesnik u tom patroliranju dobiva nagradu od 10do 20 dinara za no, te su birani za to ljudi nezaposleni i oni kojima je ta plaa najpo-trebnija. Jedan dio se je bio javio i bio je primljen u stalnu straarsku slubu i tako iza-ao iz GZ. Iz JS otilo je u policiju oko 100 ljudi, a iz cijele ostale GZ oko 50.

GZ formirana u dva, kasnije u tri bataljuna brojila je na papiru 4000 ljudi, ali ustroju je nastupalo oko 3000. Svaki bataljun ima svoj rajon i u njemu zborno mjesto,za satnije i bataljun. Zapovjednik bataljuna ima pobonike i jednog ordonansa ili bi-ciklistu. Nazivi su isti kao i kod HSZ. Do osnivanja inspektorata ima Kovaevinazivzapovjednika isto kao i zapovjednik SZ.

Komandanti bataljuna GZ, a te formacije u SZ nema, nose naziv podzapov-jednik. Satnijom zapovijeda satnik. Komandanti vodova imadu naziv prema inu ukoji su proizvedeni i to: natporunik, porunik, stoerni narednik. Podasnici u vodo-vima (ee) su narednik, vodnik, rojnik.

Uniformiranje GZ provaa se postepeno. Sastoji se od: eira, bluze, hlaa ikonatog opasaa, sve kestenjasto (braun) boje i kratkih crnih izama.

Cijela zatita dobiva malene znake iz bijeloga lima u kojima je urezan grbstranke (srp i penini klas). Ove se znake stavljaju kod zvaninih nastupa na lijevustranu eira.

Djelomino naoruanje GZ provodi se pod kraj Banovine, a u svemu kod 5-6satnija. Nakon provedenog uniformiranja propisuju se oznake za inove. Jedina vid-ljiva oznaka jest na vrpcama (norama) signalnih zvidaljki. Zatitnik bez ina ne nosivrpcu. Rojnik ima vrpcu crvene boje.

Vodnik crveno-utu vrpcu i jedan privjesak u obliku hrastovog ira, koji senalazi na gornjem kraju vrpce. Narednik istu vrpcu sa dva ira. Stoerni narednik sa triira.


8/15


Porunik ima vrpcu ispletenu srebrnastim i pozlaenim nitima i jedan ir izistog pletiva. Natporunik isto sa dva ira. Satnik isto sa tri ira. Podzapovjednik imavrpcu ispletenu od pozlaenih niti i jedan ir istog pletiva. Zapovjednik isto sa tri ira.

Docnije (kasnije, op.a.) postavljeni inspektori imaju iste vrpce, samo mjestoira nose pozlaene kianke (snopipozlaenih niti). Na svojim organizacionim puto-vanjima po kotarevima, Kemfelja obilazi i gradove, te u njima izabire pojedince, ko-jima stavlja u dunost osnivanje mjesne SZ, imenovavi ih ujedno zapovjednikomdotine GZ. Tako nastaje lokalna GZ u Bjelovaru, Osijeku, Vukovaru, Brodu, Karlovcu,Suaku, Splitu i u jo nekim gradovima. O jakosti i radu tih GZ, kao i o licima koja su ihvodila, ulo se i znalo u Zagrebu veoma malo. Kemfelja ih vrlo rijetko spominje i nepridaje im vanosti.

Za vrijeme formiranja SZ i GZ ishodio je Belak Dragec od Maeka pristanak

na uspostavu konjike zatite (Konj. Z). Ustrojio je u Zagrebu jedan brojno slabi eska-dron, a u prigorskim, posavskim turopoljskim selima nekoliko eskadrona. On je za-povjednik cijele te Konj. Z, a nad Konj. SZ imenuje nekog Pasvlia ili Pavia.

Zagrebaka Konj. Z dobiva brzo uniforme, veoma sline svojedobnim husar-skim, samo umjesto kapa nose ubare. Za oruje dobiva sablje konjanikog tipa. To jeisto paradna formacija odreena za pratnju Maeka, za doeke i mimohode.

Konj. SZ nije bila uniformirana, a sudjelovala je samo kod veih parada (Ma-ekov roendan, doek princa Pavla i sl.).

Istodobno dobiva Leakovi Franjo zadau da formira motoriziranu zatitu.

Ovo formiranje ide teko i sporo, tako da do kraja Banovine ima u svemu nekolikomotocikla i moda jedan dva automobila. Ali se u organizaciji broji kao odred - ustro-java se i intendantura zatite. Glavni intendant je bio dr. Reberski. Nakon uspostav-ljanja svih tih formacija brojila je snaga cjelokupne zatite: preko 100 KSZ, oko 15 GZ,1 eskadron Konj. GZ i oko 10 eskadrona Konj. SZ. Brojno stanje MOZ (motoriziraniodred zatite) bilo je neznatno i labilno.

Cijelom tom snagom zapovijeda Kemfelja u zvaninom svojstvu Vrhovnogzapovjednika (VZ). On je podinjen samo Maeku. Kemfelja kao VZ ima svoj stoer.Glavni pobonik mu je Marii BelaniDane. Jo nekoliko drugih lica uvrstio je u svojtab, no ta se esto mijenjaju i nisu od neke vanosti. Ukazala se sad nunost da se

izmeu VZ i tih mnogobrojnih KSZ i GZ umetnu takova zapovjednitva, koja e obuh-vatiti stanoviti broj tih zatita i tako odteretiti VZ. Zato su uspostavljeni rajonski in-spektorati s inspektorima na elu.

Prva dva imenovana inspektora bili su Kovaevi kao inspektor GZ i SZ, teBalak kao inspektor Konj. G i SZ. Pod Kovaevievu komandu potpada sada GZ Zag-reb i 8 ili 9 KSZ, kao i Belak. Daljnji inspektorati bili su planirani u Brodu, Vukovaru,Mostaru, Splitu i jo u nekim gradovima, ali uspostavljeni izgleda da nisu iznepoznatih razloga bili nigdje.

Postavi inspektori Kovaevii Belak proiruju svoje tabove s nekoliko novih

suradnika i osnivaju propagandni i kulturni odsjek. Nakon toga posvrenog formira-nja cijele zatite prelazi Kemfelja od opih uputa i smjernica na izobrazbu po utvre-nom programu.


9/15


Kao osnovica za poduku sluila je knjiica nazvana Vjebovnik za seljaku igraansku zatitu. Sastavljena je po Maeku, navodno uz pripomonekih bivih ofi-cira. Knjiica obuhvaa izobrazbu formacija od roja do bataljuna i to sam skupni eg-sercir10(vjebanje) bez oruja.

Manjka joj poduka u bojulinoj izobrazbi, kao: razvijanje u rojne pruge, uka-panje, osiguranje i sve ostalo. To je trebalo da doe u drugom dijelu Vjebovnika alikoji nikad nije izaao.

Kad su zapovjednici u svojim jedinicama zavrili izobrazbu po Vjebovniku,obraali su se na Kemfelju ili Kovaevia za daljnji program rada i dobivali od njih in-strukcije. Svaki od njih eli ono to misli da je vanije i ono to je on sposobniji sam li-no provesti.

Posljedice toga su da su KSZ raznoliko izobraene. One u rajonskom inspek-toratu Kovaevia napredovale su u vojnikoj poduci i nadalje, drugi izvan toga ra-

jona, ali jo blizu centra apsorbirale su bar Vjebovnik u cijelosti, a one najudaljenijena periferiji zaostale su i za ovim srednjima.

Da se to izjednai odredi Maek jedan izobrazni kurs za zapovjednike KSZ. Umeuvremenu Kovaevi rukovodi izobrazbom GZ i KSZ svojeg rajona. asnicima GZdri barem jednom u tjednu veernje predavanje o vojnikim predmetima. Isto tako ned-

jeljom i blagdanom prije podne sakuplja GZ na vjebu. Praznika poslijepodneva upotre-bljava za pregled okolinih KSZ s kojima izvodi teoretsku i praktinu poduku do ukljuivobataljuna ne samo sa etnim (zatvorenim) formacijama nego i taktinu izobrazbu.

Kurs za zapovjednike KSZ odravao se za vrijeme zimskih mjeseci godine1938/39. u zgradi vatrogasnog spremita u Fijanovoj ulici.

Ureena je prostorija i sve to je potrebno za nastaniti, prehraniti i pruitimogunost obuke za oko 100 ljudi.

Kemfelja, Kovaevi i Fabijanec Zlatko, kao imenovani zapovjednici zatit-nikog teaja, izradili su plan nastave i izabrali predavae. Plan nastave obuhvaapredmete iz vojnike struke, civilno-upravne slube, historije i geografije hrv. zemalja,higijene, njege ivotinja i voarstva. Predavai su izabrani dijelom iz lanstva zatite,dijelom iz odgovarajuih osoba izvan zatite.

Od prvih predavaju: Kovaevi, Fabijanec i Pribani, a od drugih Gero Milan,Obertinski Zlatko, dr. Pavii Slavko i jo dvojica (mislim da je jedan bio lijenik, adrugi inovnik u Gospodarskoj slogi). Trajanje teaja odreeno je za 8-10 tjedana.

Za svaki nastavni predmet predvieno je 20-30 sati obuke. Smjernice za pre-davaa jesu: na lako shvatljiv nain istaknuti sve bitno, ali obuhvatiti svoj predmet ucijelosti u broju odreenih sati. Predavanja treba unaprijed pripremiti i napisati, takoda se mogu u sluaju potrebe i umnoiti.

U daljnjem planu predvieno je pregled kulturnih ustanova i posjeta kazali-tu, koncertnih priredbi i muzeja i portskih takmienja. Razgledavanje znamenitosti

grada i okolice. Organizirana je za sluaj potrebe i lijenika sluba. Nakon tih uinje-

10Treba biti egzercir.


10/15


nih priprema pozivaju se teajci iz svih kotareva u kojima postoji KSZ na dolazak uZagreb. Za polazak na teaj odreeni su svi zapovjednici KSZ, a u sluaju bolesti ilikoje druge opravdane zaprijeenosti njihovi zamjenici tj. najstariji satnici. Tom po-zivu odazvalo se i okupilo u Fijanovoj ulici oko stotinu ljudi uglavnom zapovjednici.Zamjenika je bilo mogue desetak.

Bilo ih je iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne i Hercegovine. Po zvanju jenajvie seljaka, ali ima i po[ne]gdje koji pravnik, uitelj, trgovac i obrtnik. Svi su sluiliu vojsci ponajvie u pjeatvu, dijelom jo u austrougarskoj vojsci, no veinom u jugo-slavenskoj. Nekolicina bili su rezervni oficiri, ostali su postigli razne podoficirske i-nove. Stari su bili izmeu 30-55 godina. Dranje, stega i meusobno slaganje na te-aju bili su im odlini.

Nakon okupljanja svih pozvanih poinje teaj. Kovaevi predaje egzercir u

stroju s orujem, ratnu slubu i taktine vjebe. Fabijanec predaje o vojnoj disciplini imoralu, te unutarnju slubu u vojarnama, na maru, na bivaku i vojnim logorima.

Pribanipredaje nauku o tlu, itanje vojnikih karata (sekofja), orijentaciju naterenu i pravljenje skica. Gero predaje o ustrojstvu orunitva i njegovoj funkciji usklopu civilne uprave.

Obertinski predaje upravne zakone i propise i njihovu primjenu u kotarevimai opinama, te cest[ov]no-redarstvene propise i slubu. Dr. Paviipredaje povijest izemljopis Hrvatske.

Jedan inovnik Gospodarske sloge predaje zakon o lovu i propise slube lu-

gara, paara i cestara. Jedan predava (vjerojatno lijenik) tumai higijenu, mjereprofilakse i njegu kunih ivotinja.

Teaj je trajao oko 8 tjedana i pri njegovom zavretku dolazi u pregled Maek,razgovara s pojedincima i ispituje ih o tome to su uli i nauili. S uspjehom izgledanije bio zadovoljan jer daljnjih namjeravanih teajeva vie nije bilo. Znaajno je da suza trajanja toga kursa oboljeli skoro svi ljudi iz Primorja, Dalmacije i Hercegovine.Promjena klime i hrane (a hrana je bila zdrava i izdana) djelovali su na te ljude starijeod 30 godina tako nepovoljno, da su morali dobiti bolniku njegu.

Poslije toga svrenog kursa nema promjene u radu KSZ. Kemfelja je obilazio

svoje kotareve i davao upute kao i ranije, a Kovaevi

u svom rajonu radi po starom.Maek je sve dulje izbivao iz Zagreba i sve manje brinuo za zatitu. Meutim, u GZZagreb nastavlja se veopisani razvoj. JS ulazi u neposrednu ili posrednu policijskuslubu, a i jedan dio GZ upotrebljava se kao ispomostraarima za none ophodnjepo gradu. Da se to sve koordinira i da se Kovaevi navodno odtereti, dobiva GZ uosobi Pelza Zvonka svojeg zasebnog komandanta.

Istovremeno on kao zapovjednik GZ Zagreb postaje i vii inovnik (zamjenikkomandanta) policijske strae u Zagrebu. U tome svojstvu neposredno je podinjenbanskoj upravi, a kao zapovjednik GZ opet Kovaeviu i Kemfelji.

Iz toga nastaje za Pelza i GZ sloena situacija, jer sada ima da se slue dva go-

spodara, koji nisu uvijek sloni. Kemfelja je navodno protiv svakog mijeanja GZ s po-licijom, a ubai kao ban forsira tu kombinaciju. Konano rjeenje donaa Maek,prihvaajui miljenje ubaia. Ta povezanost GZ s policijom i ovisnost od upravne


11/15


vlasti djeluje negativno na lanstvo, te jedan dio prestaje dolaziti na zborna mjesta, tese tako automatski izdvaja iz redova, a drugi dio dri se pasivno prema novom stanju,dolazi dodue na pozive, ali bez prijanjeg elana.

Meutim, ovom kombinacijom dola je GZ do oruja. Iz redarstvenih skladi-ta daje se u ruke JS i nekim satnijama GZ oko 1000 puaka i bajuneta s neto muni-cije. Time se ukazuje i potreba za stalnu nastambu jednog dijela ljudstva i za smjetajoruja. U Frankopanskoj ulici 7 ureena je prostorija za dio JS i oruja, a u radnikojkomori smjeten je ostatak oruja.

Sada vri JS i dio GZ vjebe sa i pod orujem. Do tada je naoruavanje biloisto individualno. Tko je mogao nabavio si je o svom troku. U SZ bilo je neto lova-kih puaka i oruja zaostalog jo iz prvoga rata. Takovo stanje ostalo je kod SZ dokraja. Bez velikih promjena u komandnom osoblju, izobrazbi i naoruanju ulazi se u

prolje

e 1941.U drugoj polovini oujka, u vezi s vanjsko-politikom situacijom dolazi do va-

nih odluka sa strane GZ Zagreb u pogledu Zatite. Te odluke su posebne za GZ Zag-reb a posebne za KSZ, no kako su meusobno protuslovne donaaju dosta pometnjeu cijelu Zatitu. Za GZ Zagreb nalazi se najvea koncentracija. Zapovjednitvo GZ zasebe i svoj stoer prostorije u Ilici 44 i nekoliko prostorija za momad. Daljnje nas-tambe za smjetaj ljudstva dobivaju se u radnikoj komori, na Kaptolu, na Savskoj iSelskoj cesti. Po tim ubikacijama rasporeuje se momad i oruje tako da je uvijekoko jedna treina ljudi na okupu, koji se izmjenjuju po turnusu.

U vojsku pozvani pripadnici GZ dobivaju od Kovaevia direktivu, da se ne

odazovu pozivu, veda se uvrste u svoje zatitne jedinice. Nasuprot tome dobivajuzapovjednici KSZ od Kemfelje na apirografu umnoen, po Maeku potpisan nalog ukojem se zapovijeda lanovima KSZ, da se odazovu svom vojnom pozivu. Ne tuma-ei ta protuslovlja Kemfelja insistira na izvrenju jednog i drugog naloga. Ta razdvo-jenost u direktivama traje do konca.

Zapovjednici u KSZ upuivali su svoje ljudstvo na ispunjenje vojnih obaveza,a onima koji nisu bili pozvani, nareivali uvanje sela od raznih bjegunaca, koji suugroavali selsku imovinu. GZ Zagreb koncentriran na spomenutim mjestima, pos-tavlja na zapovijed Kovaevia [s]trae oko objekata, koje se htjelo sauvati od razara-nja ili bacanja u zrak bilo koje strane. Straareni su bili mostovi, eljeznike stanice,

pota, banke, vodovod, elektrina centrala, plinara i jo neke.Veina tih objekata bila je uvana i sa strane vojske, ali nigdje ne dolazi do in-

cidenata izmeu straa. Situacija se ne mijenja ni nakon 26. aprila jedino GZ pojaavasvoje strae i ophodnje po gradu.

Odredi vojske kreu se i prolaze nesmetano kao i ranije po gradu i okolici.Grupa oficira jednog taba noi bez ikakvog smetanja u neposrednoj blizini GZ. Obo-strano se izbjegavaju susreti i sukobi. Istom 10. aprila nakon Kvaternikove proklama-cije i Maekovog poziva zatiti da novo stanje prihvati i potpomogne, te da se staviKvaterniku na raspolaganje, poinje razoruavanje jugoslavenske vojske sa strane GZ.

Mogue da se je i prije dogodio koji pojedinani sluaj. Toga dana do veeribude u zapovjednitvu GZ u Ilici 44 dovedeno oko 100 oficira i nekoliko generala, kojeKovaevismjeta u hotel Milinov, gdje su straareni. Kasnije ih preuzimaju Nijemci.Navodno su nii oficiri i momad puteni kui. Kod te akcije razoruanja nije bilo sa


12/15


strane GZ nikakvih gubitaka (ni mrtvih ni ranjenih), a nije se javilo ni o kakvim gubi-cima na strani vojske, pa izgleda da je bilo vie predaje nego razoruavanja.

(Lino nisam vidio ni jedan sluaj razoruavanja ili predaje, jer sam prekodana boravio na terenu svoje KSZ /Vanjski kotar/, a tamo nije bilo vojske, niti inter-vencije zatite u kojem bilo pogledu.) Predveer po povratku u grad na ulicama nijevie bilo jugoslavenske vojske. Gore navedeno o razoruanju saznao sam od pripovi-

jedanja iduih dana. Iz provincije dolazile su u Zagreb vijesti o sudjelovanju zatite urazoruavanju. Tako iz Bjelovara, Krievaca, Siska i Karlovca.

Ovoga dana 10. aprila 1941. prestaje ujedno opstanak zatite kao sastavnogdijela HSS-a, a definitivno se rasputa i likvidira sa strane mladog Kvaternika do mje-seca lipnja 1941. Brojana snaga zatite u vrijeme njenog najjaeg razvitka, kada jeimala preko stotinu KSZ uz ostale manje formacije, mogla se samo priblino odrediti.

Kemfelja nije nikada navaao jednu tonu cifru nego je govorio o preko etvrt mili-juna (250.000) zatitnika. To je vjerojatno bila pretjerana brojka. Kao solidan prosjekjakosti KSZ moglo se uzeti 1700 ljudi. Na toj bazi raunato brojila je sveukupna zatitaoko 200.000 lanova.

Lica koja su stajala na istaknutijim poloajima u zatiti ili koja su na njenoj iz-gradnji suraivala su:

KEMFELJA DJUKA nar. posl. i VZKOVAEVIZVONKO, inspektor GZ i SZBELAK DRAGEC, inspektor Konj. G i SZREBERSKI dr. JOSIP, glavni intendant zatite

PELZ ZVONIMIR, zap. GZ ZagrebBATUIKRUNO, zap. JSLEAKOVIFRANJO, zap. MOZBIGHI ANTUN, pok. ef stoera kod KovaeviaSILOBRI, mag. farm., zap. splitske GZ i nar. Zast.MURKOVI, zap. KSZ Gospii nar. Zast.FABIJANEC ZLATKO, zap. KSZ Stubica i zap. zatit. teajaPRIBANIMILAN, zap. KSZ vanjski kotar i predava na teajuKOVAEVITEF, zap. KSZ TuropoljeOREKOVIILIJA, intendant GZ Zagreb

PIPINI

SLAVKO, pok. zap. Bataljuna GZ ZagrebVUSKOVI, zap. bataljuna GZ ZagrebBOLTEK, zap. bataljuna GZ ZagrebMIKULIIBRANKO, zap. bataljuna GZ ZagrebPobonici kod Kemfelje: MariDjuro, zamj. nar. zast. i BelaniDanePobonici kod Kovaevia: Mance Lav, ubeli, SinkoviVladoPobonici kod Belaka: OpolskiLijenik zatite: dr. Hitrec

Predavai na zat. teaju, nelanovi zatite: Obertinski Zlatko, Gero Milan idr. Pavii.

PRIBANIMILAN, kolovoz 1948.11

11Uz elaborat se nalazi i shematski prikaz ustrojstva HSZ koji se ovdje prilae.


13/15


Vrhovnozapovjednitvo

(VZ)

Inspektoratkonjike zatite

(IKZ)

Zapovjednitvogradske zatite

Kotarskozapovjednitvoseljake zatite

Jurina satnijagradske zatite

3. bataljunGradske zatite



Sanitetski odred

1. satnija

2. satnija

3. satnija

4. satnija

5. satnija

1. vodGSZ

2. vodGSZ

1. vod SKZ

2. vod SKZ

3. vod SKZ

4. vod SKZ

1. vod GZ

2. vod GZ

3. vod GZ

4. vod GZ

5. vod GZ

1. vod satnije

2. vod satnije

3. vod satnije

4. vod satnije

Inspektoratgradske i seljakezatite (IG i SZ)

Odredmotoriziranezatite (OMZ)

Eskadron gradskeseljake zatite

(GSZ) (1 eskadron)

Eskadron seljakekonjike zatite (SKZ)

(10 eskadrona)

Slika 2. Shematski prikaz organizacije.


14/15


Izvori

HR-HDA-1561. Sluba dravne sigurnosti Republikog sekretarijata za unut-

ranje poslove Socijalistike Republike Hrvatske (SDS RSUP SRH). Mikrofilm ZM86/22, DD-127, 116-124. Elaborat Milana Pribania o HSZ.

Literatura

Batui, K. Hrvatska seljaka i graanska zatita. Drina (Madrid). 4-6(1962),str. 34-45; 7-9(1962), str. 190-197; 2(1963), str. 19-26.

Boban, Lj. Previranja na selu u Banovini Hrvatskoj. Istorija XX veka. Sv. II.Beograd, 1961. Str. 309-364.

Coli, M. Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941.Beograd : Delta-pres,

1973.ulinovi, F.Jugoslavija izmeu dva rata.Sv. II. Zagreb : JAZU, 1961.Doder, M. Jugoslavenska neprijateljska emigracija. Beograd : Centar za in-

formacije i publicitet, 1989.Hrvatski zatitni lovci : priznanje seljakoj i graanskoj zatiti. Hrvatski na-

rod (Zagreb). 20. IV. 1941, str. 15.Iek, T. Hrvatska seljaka zatita i Hrvatska graanska garda - poluvojne or-

ganizacije Hrvatske seljake stranke. Prilozi(Sarajevo). 23(1987), str. 116-142.Jeli-Buti, F. Hrvatska seljaka stranka.Zagreb : Globus, 1983.Konjhodi, M. Seljaki pokret u Hrvatskoj (reportae). Zagreb : tamparija

Grafika, 1940.Krizman, B. Paveli u bjekstvu.Zagreb : Globus, 1986.Prusac, I. Tragedija Kavrana i drugova : svjedoanstvo preivjelog. Izdanje

autora. Salzburg, 1967.Radeli, Z. Kriari : gerila u Hrvatskoj 1945.-1950.Zagreb : Hrvatski institut za

povijest, Dom i svijet, 2002.Ramet, S. Vladko Maek i Hrvatska seljaka zatita u Kraljevini Jugoslaviji.

asopis za suvremenu povijest(Zagreb). 1(2011), str. 137-154.Rupi, M., Pribani, M. Tko je tko u NDH.Zagreb : Minerva, 1997.Terzi, V. Slom Kraljevine Jugoslavije 1941. Tom 1. Ljubljana, Beograd, Titog-

rad : Narodna knjiga, Pobjeda, Partizanska knjiga, 1982.

U Zagrebu je jue ban g. dr. ubaipredao odlikovanja veem broju zapove-dnika Hrvatske seljake zatite i policajaca. Politika (Beograd). 6. V. 1940, str. 8.

Summary

THE STUDY WRITTEN BY THE HSZ (CROATIAN PEASANT DEFENCE) LIEUTENANT

COLONEL MILAN PRIBANIIN 1948 REGARDING CROATIAN PEASANT AND CIVIL

DEFENCE IN CROATIAN STATE ARCHIVES

This paper, with a brief introduction, is the study of one of the commandersof the Croatian Peasant Defence (HSZ), Milan Pribani, coming from around Ga-


15/15


renica, as well as of founding and development of HSZ in the period from 1935 to1941 through the testimony given by Pribaniin 1948 before the investigators of thecommunist Yugoslavia. Even though some researchers today see the beginnings ofHSZ's foundation during the previous period, this is difficult to prove. It is obviousthat the initiative to organise HSZ appeared around 1932 during the 6 January Dicta-torship, but it took several years to start with the actual implementation. This studyclearly shows the ways and means of organising this illegal, i.e. semi-legal, organisa-tion of HSS up to the Cvetkovi-Maek Agreement of 26thAugust 1939. Only duringthe time of the Banovina of Croatia did the organisation become legal; it got its officialrules and regulations from the authorities of the Banovina from Zagreb, but it contin-ued to be in the disfavour of the Belgrade government, mostly of the army of theKingdom of Yugoslavia. This article tries to give a clear account of the developmentand the activities of this large semi-military organisation of the Croatian Peasant

Party.

Keywords: Croatian Peasant Defence, Milan Pribani, Croatian Peasant Party,Vlatko Maek

Hrvatska seljačka zaštita

Documents

Transcript of Hrvatska seljačka zaštita