Predplata van Šibenika ns tromjesec 3 K.

' na p o - g o d i n e n K.

Predplata u Šibeniku donašanjem l i s t a j kuću

naka je kao i van Šibenika.

Pojedini broj stoji 0 para.

Šibenik, u subotu 9. lipnja 1906.

HRVATSKA RIE Predplate i pisma šalju se Uredništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne v raća ju . Oglasi , p r i -obćena pisma, zahvale itd-tiskaiu se po 20 para redak = « = ili po pogodbi . <= • »

I Z L A Z I S V A K E S l li n T E l Z A h \\ l

Kriza A u s l m - U g a r s k n i Hrvati.

Ministarstva padaju i u Austriji i u Ugar-

: od više godina. Tko na svoje oči glflda

| j $ to s toga što narodi nisu zadovoljni

le da «e odnošaji u monarhiji urede na

om temelju. Navlastito komešanja u U-

) je da idju za tim, da se Magjari

ciepo i politički i gospodarstveno od Au-

; Već kad je pao Tisza moglo se predviditi tega će se doći, a kad je vladar napokon

o i postavio jia vladu Ugarske koalicijono tarstvo, znalu SH je da je odlučio dati Ma-

sve što traže, sve što zahtievaju. I Ma-dobiti sve što zahtievaju, opirao se tko

i svejedno, jer oni imadu i pameti i ustraj­nosti i snage, a što je plavim oni znadu sto

>će i prema tomu rade.

Ideal je Magjara neodvisuost Ugarske u pogledu. Taj ideal je nješto stvarna, nje-je već bilo i što je samo silom okolno-

i drugim narodima bilo oteto, su Ugri i Hrvati došli u zajedničke

£$to su bili prisiljeni da od svoje neza-žrtvuju zajednici, to nije bila njihova

a to ili je prisilila moć kojoj se.oni nisu prieli, prem su ge opirali,

li sila zakon?

može kazati samo onaj, koji uezna što o, i samo takov mogao je očekivati da će

1 S 6 7 biti trajni i da su nerazrušivi "rodne uredbe vriede samo dok ih jači

nametnuti, odnosno dok slabiji mora da da se pokorava. Cim se ti odnošaji ja-

romiene promienio se je i zakon, ogodjaji dokazuju da su Magjari već to-jačali da mogu svoju volju provesti u

d 1 9 0 2 Korbor i Szell uredili su drža-podarske posle tako da obe pole nionar-

imale posebnu carinsku cielinu prema Lvu sa jednom carinskom tarifom,

ustrijanski parlamenat je u svoje doba taj sankcijniurao, dočim ugarski nije taj zakon još glasovao.

zadnje doba Magjari hoće da imadu svoju u tarifu. Njihov ministar trgovine iznio je

oru svoj predlog zakona, a jninistar pred-jo u tom poslu razvio cieli njihov pro­

brani. A što je glavno oni imadu privolu svoga

kralja. Oni će postići što traže i tim će dati jo­

ti od najjačih udaraca obstojećemu dualizmi. Befika vlada sa na čelu princom Hohenlo-

;e demisionirala, jer je dobila udarac uprav dara koji hoće da se drži samosviestnih a. Njemačka pasmina u Austriji se uzvr-| Svi Niemci, koliko god ih je, ustali su rane velevlastni položaj monarhije, a u

Istinu da (dirane ekonomične interese svoje. Sa Kiemcima izkazali se solidarni I l'esl i Poljaci.

nijemo. I jedni i drugi i treći imadu u Industriju, pa im ekonomični in-

noj slozi ne mogu oni živjeti. U Austriji zapo-vieda Niemac. U Austriji ostali narodi nisu za­dovoljni.

Nego bilo zadovoljstvo ostalih naroda kakovo mu drago, imadu li ostali narodi od trgovačkih u-govora kojemudrago koristi, što od svega toga imadei ni Hrvati .'

Svak će nam morati priznati da mi Hrvati, navlastito mi iz Dalmacije, nismo nikada od ni­jednog trgovačkog ugovora ansfrtjanskoga imali koristi

razvij ei da se |i .dignu i da budu

anci nego su isti dvorski krugovi, '.li sve te stranke, koje su se složile, da Austriju od tobožnjih magjarskih navala

i! mogu uspjeti. One će moći govoriti, gati, halabučiti, moći ćo i doći do njeka-slogo, ali najposlje ostat će sva njihova

ft bez uspjeha, jer po svojoj naravi u traj-

znato, da smo uviek i u svemu bili žrtvovani: je li u vinu, je li u ulju, je li u ribarstvu, je li u i lorstvti, mi snio uviek hili izručeni naj­ljućoj utakmici stranih državljana.

Sto ga dakle mi ulazimo u borbi za eko­

nomično interese oye | ovakove austrijaiiske po­litike? Zar mi nismo zvani da pomožemo svako­mu koji se hoće da od ove ubitačne politike oslobodi ?

A ipak, u ovom važnom času gdje su ove stranke označile svoje austrofilstvo, gdje su uprav uzveličavale blagodati austrijaiiske trgovačke po­litike i austrijansku čast i korist, u ovom času nije se našao zastupnik u Beču, koji bi u ime svoga naroda istinski progovorio.

.Mi /.nađemo da njeki naši zastupnici nisu

u obće bili u Beču, ali oni koji su tamo hili. sto su radili '. Zar njihova dužnost nije bila. da,

pred cielim svietom zagrme, k k o mi Hrvati u Beč ne spadamo, kako mi od austrijaiiske trgo­vačke politike nemamo nego samo štete, kako mi ne možemo i kad bi htjeli braniti tudje in­terese, koji nas ugnjetavaju, jer nam je to izpod

Ali da. naši su voljeli da za njih govori hol'rat Šusteršić.

S ovim je sve rečeno, pa bi bilo vrleiue

da se naši Bečani okane jednom nedostojne i nečastne igre "ii svim prigodam, kad se radi o najvećim našim narodnim svetinjam, kao što je čast.

Z a (I j a č k i s a s l a n a k. (iz splitskih akad. krugova).

U broju 41 „Narodnog Lista" uvršten je

pod gornjim naslovom dopis Iz omladinskih kru­

gova, u kojem g. pisac, opažajući razne nedo­

statke prošlog djačkog sastanka u Dubrovniku,

predlaže, da se ovogodišnji naš sastanak obdr-

žaje naRieci i to-početkom dojduće školske go­

dine. Odazivajući se želji g. pisca, da se o tome

a nadam se da će Vašom dobrotom, g. urednice, isti ugledati svjetlo u Vašem cjenjenoin listu.

Ne slažem se s ideom g. pisca, da se sasta­nemo početkom školske godine, prosto s toga, što doba sastanka ne odgovara glavnoj njegovoj svrsi, .leđna od glavnijih svrha naših djačkih sasta­naka, bila lii ne samo, da se medjiisobno upo­znamo nego i da se prorazgovorimo o raznim

djačkini pitanji da se spora­

zumnim za ferijalni rad, naime za onaj sitni prosvjetni rad, što na nas mladje i spada. Tu bi se moralo izvješćivati o stanju raznih podpor-ii i ti društava, o skupljom ili cjenjem življenju u raznim sveučilištnini gradovima, što bi osobito služilo uputom sa mladje naše kolege, o nedo­statnim srestvima djačke naobrazbe, o materjal-nim prilikam našeg djaka, o štipendijam, o fer-

jahi'in djačkim putovanjima, o sveučilistnom i teh; ičkom pitanju u Hrvatskoj, o djačkom listu, it« >,u jednu rier, kako da se udovolji raznim našim materijalnim i duševnim potrebama 1/ toga se lahko može zaključiti, da bi djački sa­stanak obdržavan na Rieci na svršetku praznika, prilično promašio svoj cilj, jer bi sva ova pi­tanja ostala bez praktičkih posljedica, ili hi se pako njihovu ostvarenje moralo odgoditi za duže vremena.

Nadodamo li k tome, da doba odlaska na

nauke, ne zavisi često puta samo od volje djaka, nego i od obiteljskih i financijalnih prilika, a i to što mnogi stariji dja.i a skoio listom mhdji (abiturjenti) radi raznih razloga odlaze još u septembru, to ne bi ni sastanak u toj dobi skupio većinu dalmatiskog djastva, a tim hi pao i glavni razlog, kojim ""g. pisac podkrepljuje svoj predlog glede dobo, a s njim i predlog glede mjesta. Nu još nešto. Uspjeh sastanaka ne za­visi o broju ućestnika, pače bi bilo mnogo bolje,

se onda mnogo treznije i ozbiljnije razpravljalo a ne bi barem svi zaključci ostali na papiru. Žalosno je, što mnogi ućestnici sastanka nit ne vide dvoranu, u kojoj se razpravlja, dok nefaljeno sudjeluju svim skupnim objedima, večerama ili izlet ima! Dubrovnik docel ! Već je skrajno doba, da se prekine jednom za uviek tom praksom. A trutovi najviše šk»*ie uspjesima sastanka i pro-vadjanju zaključaka.

Svaki učestnik morao bi imati barem tvrdu namjeru, da se što pametna zaključi i provede, inače bolje je da ostane kući! Najbolja agitacija sa sastanak nek bude: „dnevni red"'. Nek ono privuče sve treznije djake, pa će sastanak u-spjeti. Referat nek bude po mogućnosti pismeni, jer će bez sumnje biti uspjeliji. D obće ja bih bio zato da se opis cieloga sastanka tiska u po­sebnu knjižicu, prvo zato što bi svak nastojao da pametnije prozbori, a drugo zato što bi se lim na neki način proširilo razne sgodne referate, što bi mnogomu pa i mladjimkolegam, koristilo. Barem tako i Slovenci rade.

Da. završim. Odlučno bih se protivio, da sastanak bude na Rieci u bilo koje doba, dok hl predložio, da se ove godine sastanemo u Ši­beniku i to čim prije moguće, svakako ne tako kasno kao lani. Za Šibenik sam zato. jer, jednom kad se moramo sastati, sastanimo se barem ondje, gdje još ne bijasmo. tako ćemo upoznati barem glavnije krajeve uže nam domovine. Bili smo u Splitu, Dubrovniku i obašli smo krasnu Boku, red je sada, da upoznamo dični Krešimirov grad, krasni taj narod, triezne misli a žarkog patrio­tizma. Ja barem mislim da bi se lahko dalo od­straniti sve eventualne zapreke, a svakako bi bilo potrebno da inicijativu i vodstvo preuzmu radini dalmatinski klubovi u Zagrebu i Beču, ta da povedu potrebite pregovore sa ostalim dalmatin­skim djaštvom po ostalim sveučilištnini mjestima. Sa malo više volje, odaziva i ustrajnosti, ovaj bi sastanak mogao da liepo uspije, a to će mu svaki rodoljub od srca želiti.

Š i b e n i k L i j e n ! Jest, Šibenik je ostao osamljen, kliče u

svom zadovoljstvu organ morpurgov, jer ga po­krajina nije sliedila u načinu dočeka gosp. na-mjestnika. Jedini Šibenik da je namjestnika do­čekao strogo službeno, a ostala mjesta kao Spljet,

Imotski, Vrhgorac, Metković i, t. d. da su ga svetčano primila uz pucanje i klicanje, barjacima, .̂ muzikom i razsvjetam. I to sve da se je dogo- ' dito usprkos nastojanja, da ne bude nigdje pri-čekan. Dalmacija vidite, kliče taj list, irije štr**-berska ni puzavačka i htjela je da izkaže što ćuti o osobi. U našoj Dalmaciji hoće da narod misli svojom glavom i da zna razlikovati osobu Od si vari.

Ovako i slično bunca morpurgov list, i ova­ko hoće da brani čast načelnika, župnika, gla­vara, inteligencije i naroda od svih mogućih

1 Ali u ovoj i ovakovoj obrani ima zlobe i pla-ćeništva, jer. splitskom klikinom listu i nije do obrane, nego do toga da naš narod prikaže rob-skim narodom koji svojevoljno i oduševljeno slavi sva vladina nastojanja i sve njezine čine, dočim to u istinu ne čine ni narod ni inteligencija nego samo oni koji od toga imadu koristi.

Govoriti da je Šibenik ostao osamljen i da je jedno vladina stvar a drugo osobe koje tu stvar moraju da provadjaju, ne nm/e nego plitko vladino ratilo kao što je morpurgov list.

Znadu i djeca da gosp. namjestnik nije po Dalmaciji putovao kao gospodin Nardelli, nego kao predstavnik c. k. vlade, ne kao „domaći sin" nego kao glava c. k. pokrajinske vlade, kao in­formativni organ centralne c. k. vlade bečke. Kao on, putovao je svaki namjestnik, pa doček bio hladan, služben ili svetčan nije išao niti može ići „domaćem sinu" nego pouzdaniku te c. k. vlade. Dapače ovog puta i da je htio, gosp. Nardelli nije mogao po zemlji putovati nego u službene svrhe kao predstavnik c. k. vlade. Tu razlikovati osobu od stvari i za njega istoga je uvredljivo,, pa to ne može učiniti nego posve

Tu govoriti o dužnim kakovim počastima, o du­žnom oduševljenju naroda koji je uvjek i u sve­mu zapostavljen, ne može nego čeljad koja hoće da ponizi ovu našu zemlju i ovaj naš narod.

Radi časti zemlje i naroda, radi istine mi moramo istaknuti da je Dalmacija ponosnija, poštenija i logičnija ' nego to prikaziva Stražiči-čevo pero. Pa uprav jer je takova ona je u svom puku bila solidarna sa Šibenikom. I! Šibe-beniku je doček bio služben, hladan, bez sudje­lovanja pučanstva, pa takav je bio i po ostaloj Dalmaciji.

U Spljetu na primjer ne samo da nijedno društvo nije dočeku sudjelovalo, ne samo da se

je susteglo, nego je najveće i naj uplivnije dru­štvo u Spljetu moralo da popusti želji i zahtievu pučanstva te je već izvješenu zastavu moralo ski­nuti. Što je u Spljetu glazba na večer svirala, to je posao uprave obćinske, a pučanstvo je kao obično šetalo i nije klicalo, prem je moglo i mo­ralo da je htjelo pozdravljati i plivati u oduše­vljenju o kojem govori spomenuti list. Ali pu­čanstvo je rasložitije nego su nadahuitelji split-skog lista, pa je i šutilo. U njekim pitanjima ne može se niti se smije razlikovati osobu od stvari.

Ali Drniš, Sinj, Imotski. Vrhgorac! Ne znademo kako je tamo bilo, ali smo sjegurni da je pučansloo mirovalo i hladno promatralo. Mi znademo zašto Drniš, Sinj, Imotski, Vrhgorac itd. toliko halahuće gospod. nainjestninma. ;"Zna-demo da to nije ni volja ni želja pučanstva, nogo onih koji su načelnici, prisjeđnici, glavari itd. Ovi znadu zašto to i rade, a mi znademo da će oni tako raditi sve dok u tim oUćinam ne bude odlučivao narod.

Danas narod ne odlučiva, danas je narod tlačen ua sve moguće načine, a da ovo stanje bude podržano rade. oni koji halahuće pri slu­žbenim dočekiina.

Ne znademo, jeli koga mogu veseliti slavlja • prire.ljena od čeljadi, koja to čine samo za to jer to moraju. Namjestniku Nardellu kao i na­mjestnika Handelu. Bilo komu, sve jedno, mo­raju. Jesu li ti priredjivači u narodnoj ili hr­vatskoj ili pravaškoj stranci muni je sve isto. Znademo samo da će Pokrajina odahnuti kad se tih i sličnih jednom već oslobodi. A bilo bi i vrieme.

Naš mužki preparandi j .

U posljednje doba naše su se pokrajinske no­vine dovoljno pozabavile ovim zavodom i izniele ko­ješta, da prigovore njegovoj današnjoj nutarnjoj u--edbi i nekim uedostatcima, koji da bi bili poslje-

nesposobnosti učiteljskih snaga, što u njemu djeluju. Kako naš list nije kroz to doba izlazio, nijo mogao da se osvrne na te opazke i na te prigovore, pa za to danas, kad prihvaćamo ponovno izdavanje ovog glasila, ćutimo i potrebu i dužnost, da u ovom pitanju reknemo svoju bez obzira hoćemo li tim kome ugoditi ili obratno. Narne je vrlo dobro poz­nato od kolike je znamenitosti ovoj zavod za naš na-

kako da ostanemo r opažamo i pred oni proti njemu piše.

Izneseni prigo vome zavodu mogu t. j . jed.nim obziro. arbuna razba učiteljskih pitom;

o učiteljsko )žda biti ro

osob i

opravdai

to je kri-nipošto za to ne

asluž-

Ijude, kojima je danas u preparandiju povjeren odgoj i naob-

S načelnoga stanovišta ne mislimo, da bi se tome dalo prigovarati. Ako nekoji od današnjih preparandijalnih učitelja no odgovaraju podpuno svojemu zadatku, ako pokazuju, da za nj nemaju dovoljno spreme i sposob viti stariju školsku vlast smije omalovažavati zavod, koji je narodu dao velik broj izvrstnih pučkih učiti nih ne samo na nebarnom polju pučke prosvjete, već i na drugim poljima znanja i umjeća. - Ne mo­žemo dakle odobriti napadaje ili prigovore, koji po­laze iz tako jednostranog shvaćanja, ali ih za to i mi upravljamo, 11 koliko su temeljiti, na adresu o-ii i li, kojima je povjerena sudbina toga zavode i koji za nj jediuo odgovaraju pred zemljom i državom. - -Nego, zakidati u takova pitanja, cienimo da još nije toliko važno i potrebito. To su napokon stvari vrlo prolazne naravi, jer bi taj zavod mogao doskora o-pet biti na visini, na kojoj se je nalazio pred deset-petuaest godine. Ljudi se napokon mienjaju, a bilo bi nekud preuzetno zahtijevali, da svaki nasljednik bode bolji od svog predšastnikn. Težko je danas naći zamjenike jadnome Buzoliću, jednome Danilii, jednome Neklću i drugima, kojih je uspomena u na­šem učiteljstvu toli gli navesti tomu i u zadatak o tujemo jedn jedna od na nije osvrnula.

Misaon se čovjek kod svake institucije, kad ona ne donaša onu korist, koja se od nje izgleda, pita ponajprije: o čemu to ovisi P Nije li počinjena kakva

sveta. — Mi bism valjanih razloga, ali to ne

lanka. — Nama je, da konst važnu činjenicu, na koju se n

kina, prlgovarajuć ovome zavod

p a d a

pogrješka odmah pri njenoj zavedbi ? Nije li što putu Ufpjesnom tima? Kako da

IIJCI o/.ulta dosko

Sporedni,

ivodu ljudi,

tome na vne vini pitanjima kao da n

čimbenici nisu vodili nikakva računa ob mužki preparandij u Arba razlozi kumovali su onoj odredbi, da se taj : smjesti ondje, gdje se još i danas nalazi, a nij pri tom pazilo, je li to s pogleda na njegovu zs i na uspjeli provedenja te zadaće uputno i noosp Dobar nekakav usud dopustio je, da u tom razviju svoju djelatnost upravo pro videu ci ja I koji su učinili više, nego što se je u obće moglo pomisliti za odgoj učiteljskih naraštaja, pa kad j sve to samo njihovom samo priegornom i nmnor radinošću moglo i moralo da zadovolji pomenute od lučujuće čimbenike, ovi su dakako i prezndovolji skinuli sa svoje glave svaku dalnju brigu o ovom zavodu, uvjereni, da je sve dobro i da će dobro bii

glasu. -nila tbtna:

Mi dakle pitamo: o čemu ona ovisi? pogrješki počinjenoj odmah pri zavedbi toga

U mjestu, L'dje se taj preparandij nalazi,

' tom u vjere nj i ostali su tak 3 čvrsti i da su u svoje doba dapače i/ nizkib, tičkih razloga /.nali neharno proganjati koji su ovaj iavod podigli do visine, u cieloj pok ujini b io na najljepšem

ogonstva nezat oravnih Buzol ća i Da-eto najljuće o svećuju, a i pr avo je ! —

a stranu te ža Dno, što rekasi

lostne uspome 10, t. j . na oni

36, povra-

mi pripisujen 10 ne samo dan ašnju nego nedaću ovog zavoda.

da )d« .dai

Strpati jedan javni zavod od tolike znameni­tosti, kao što je jedan mužki preparandij u jednu varošicu, ko što su Arbanasi kod Zadra, već je po

nesmisao, a svaki nes.nisao radja opet posljedi­cama, nad kojima se mora kad li tad li žaliti.

Uz zavod u Arbauasinta ustrojen je i konvikt ili internat. Opet druga golema pogrješka, kad se zna, da u taj zavod već od godina i godiua dolaze ve­ćinom mladići iz najzabitnijih krajeva pokrajine, još nerazviti, bez ikakvog praktičnog duha. A oni su o-Biidjeni, da tu pročame tri, četiri,, a -ada i do pet godina, zatočeni, odieljeni od svieta, bez pojma o

svietn i životu, nadklopljeni nad učevnim knjigama, samo se da kroz one tri-četiri godine sretno proveru, pa da onda opet zadju u zabit, u samoću, bez iz-

votnoj borbi izpuniti snagom, uztrajnošću, mužev-nošću i ravnati ih medj onim bezbrojnim zasjedama na koje moraju sigurno da nabasaju ! To bi sve bilo s jednog vida, -a sad uzmimo stvar s drugoga, ta-kođjer vrlo važnoga.

Uz svaki preparandij ustanovljena je vježbao­nica ili ti pučka škola, koja je — nota bene - u-jedno i jedina drSavna pučka škola u pokrajini. — Ta pučka škola, kao vježbaonica, ustanovljena je po­glavito ne jediuo kao pučka škola, već kao nekakva palestra učiteljskim pripravnicima i kao takova mora da je u svemu njima kao nekakav ideal. Sad promi­slite kako je jadan taj ideal pučke škole u jednoj varošici kao što su Arbanasi, gdje vam djeca uro-djenika još ni danas ne poznaju hrvatski jezik, onaj jezik, kojim je učiteljskim pripravnicima, t i m budu­ć i m narodnim učiteljima poučavati po b rvatsk' .Dal­maciji. Kakova mora da bude pouka u takovoj vjež­baonici, na koliko li muka moraju udarati ti mladići s onom djecom, koja ih ue razumije i koju oni ne razumiju, o tome ne treba ni govoriti.

Da, ne treba govoriti, ali treba govoriti o tome, da je jasno i prejasno, kako je počinjena grdna po­grješka odmah onda, kad se je mužki preparandij ustanovio u Arbanasima. A od dana tog ustanovlje­nja prošli su eto čitavi deceniji, i onaj zavod stoji eto i danas još ondje na istom mjesto, i traži se, da još uviek bude odgovarao svojoj zadaći kao i onda, kad su u njemu djelovali muževi, ko što su bili po­kojni Buzolić, Danilo, Nekić i drugi!

Ne, to nije moguće, to je pvoiizetnost ! .Mužki p r e p a r a n d i j t r e b a radikalnih promjena,

a izmedj tih najglavnija je i najpotrebitija ona, da mu se promieni mjesto.

o t o m e nastavit ćemo u narednomu članku.

Pitanje t i skare u Šibeniku Odluka c. k. Namjestništva kojom se je odbilo

našu molbu za dozvolu tiskare u Šibeniku, dozivlje pameti onu svugdje poznatu izreku, da je naša Dal­macija zemlja bezpravlja. Jednim potezom pera.jed uim navodom, koji, kako je svakomu poznalo, ne od­govara istini, i koji je postavljen samo da se udo­volji izvanjskom obliku odluke, biva lišen nuždne ti­skare jedan od povećih gradova dalmatinskih sa raz­vijenom trgovinom i industrijom, biva onemogućeno u ovom gradu izdavanje jednog političko-ekonomskog lista »Hrvatske Rieči« i jednog strukovnog lista »U-čiteljskog Glasa".

Ovo i smionost, kojom se odluka pozivlje čak i na ustavno prihvaćene sankcionirane zakone, ka-rakterišti nesretne prilike a ovoj zemlji.

•loš mjeseca decembra prošle godine l)r. Krstelj bijaše zatražio koncesiju za tjeranje tiskarskog obrta na svoje ime. Ta molba bi munjevnom brzinem pre­ko Božičnih blagdana — kroz 8 dana po prilici od prikazanja na c. k. Kotarsko Poglavarstvo u Šibeni­ku — riešena i odbivena od. c k. dalmatinskog Na-mjestništvu motivacijom, da Dr. Krstelj nije doka­zao stručnu spremu za tjeranje tog obrta,- docira se nije smatrao dostatnim uvjet, da će Dr. Krstelj ime­novati vlasti i namjestiti usposobljenog zanatliju. Nuz-gredice pak u istoj odluci bi rečeno, da tobože lo­kalne piilike u Šibeniku ne zahtievajti osnutak nove tiskare. Nego pošto je baš za lokalne potrebe bilo neobhodno nuždno otvorenje nove tiskare, i da se ne oteže riešenjem pitanja te da se izbjegne kojekakvim doskočicam, u Šibeniku se je ustanovilo akomauditno društvo za tjeranje tiskarskog obrta, koje je prika­zalo molbu za koncesiju tiskarskog obrla.

Red i pravica su nalagale da se molba toga društva rieši po zakonu te da se istoj udovolji. Vla­stima je bilo vrlo dobro poznato iz vlastitog opaža­nja, po spisima i iz ustmenih razlaganje vjerodostojnih ljudi da navodi molbe odgovaraju podpuno istini. Dogodilo se je ipak da premda je cieloj Dalmaciji i van nje poznato da su dva lista prestala da izlaze radi pomanjkanja tiskare u Šibeniku, ipak c. k. Na-mjestništvo Dalmatinsko tvrdi nda je sa postojećim

Što ovo znači? Znači li ovo: „što treba vama nesretnim ljudima, za čije se dobro i slobode mi tako brižno staramo, št'o vama treba listova, što vama treba prosvjete, što vam treba napređka ?

1 da se sve to opravda trebale su spletke, tre­balo je ouo kukavno držanje našega poglavara Ma-dirazze. Kakva njega briga za hrvate, za ovo hr­vatsko pučanstvo Šibenika sa okružjem od 120.000 duša? Dozvoljeno je sve i svakomu, samo ne hrva­tima. Slobodno je svakomu da se razvija, da napre­duje, ali kako da to zahtieva i hrvatski rob ?! Nogo, uzalud sva sliepa mržnja, uzalud progonstva, rob i-pak se diže, rob ima danas toliko sviesti i snage da će odoliti i ovoj kušnji, za koju vrlo dobro zna da mu nijo ni prva ni zadnja. Za njega je već utjeha što onaj koji ga piogoni, služi se neistinom, služi se

sredstvima koja nisu dopuštena u pravnoj državi. A da se u istinu ti ljudi služe neistinom i u obće sredstvima koja nisu dopuštena, to smo dokazali i dokazat ćemo još bolje u buduće.

Za sada napominjemo da se proti Hrvatima Šibenika upotrebljavaju baš takova sredstva i da njih hoće da sa svojom samovoljom gazi i najku-kaviiji politički činovnik. A to je valjda po onoj taktici, o kojoj smo jednom pisali, da se u našoj zemlji nastoji udovoljiti dvojici, trojici prvaka, a da se tim jače, tim bezobzirnije tuče sve ostale hrvate. Za sa­da je baš tako - sada, kada smo u sretnoj eri no­vih ljudih preporoditelja i pod upravom »našeg do­maćeg" čovjeka.

Red je da se prizna: doba je ovo zlatno, a ljudi su veliki talenti, kad im je mogla da smeta i ova mala »Hrvatska Rieč".

K Nazivlje gradskih ulica u Šibeniku.

Što trgovi i ulice našega grada ne nose imena dojima se neugodno i samih naših gradjana, a kamo li se tomu nebi čudili stranci, koji k nama zalaze. Bez toga nazivlja sliči grad naš selu, a nuždno je ouo I radi trgovačko-proinetnib razloga, osobito od-kako je Šibenik u novije vrieme počeo da se diže. S kog se razloga sa riešenjem tog pitanja kod nas zateže, mi pravo ne možemo dokučiti. Obćinsko vie-će naložilo je još god. 1903 upraviteljsku, da u tu svrhu učini ove nuždne korake; sad već teče god. 1906 a mi ne znamo što je dosele učinjeno, bojimo se dapače, da je stvar d«šla u zaborav, što nikako ne možemo odobriti. Na našoj obćinskoj upravi sje­de okretni i napredni muževi, pa se pouzdano na­damo, da će oni i ovo pitanje čim pilje riešiti.

Kod ove prilike preporučujemo da se kod iz­bora imena mudro postupa, ta da se ne poseže za kojekakvim lokalnim bljutavim nazivima bez pravog značeuja. Padaju nam naime na um imena ulica n. pr. u Opatiji, koja ozlovoljuju svakog Hrvata. Gornja, dolnja, i sličnog imena ulice ne znače ništa. Pogle­dajmo radje u Zagreb, pa u Italiju, gdje se imenima ulica ovjekovječuju narodni velikani, historičke uspo­mene itd. U Šibeniku nebi n. pr. smjela da fali ulica Vrančićeva, Kačićeva, Divnićeva, Šižgorićeva, Medu-lićeva, Petranovićeva, Kukuljevićeva, Preradovićeva zatim Jelačićeva, Starčevićeva, Strossmajerova, Pavli-novićeva, Trg Krešimira i Zrinjskoga-Šubića, trg Sjedinjenja itd.

U Kimu n. pr. postoji krasan boulevard „Via Nazionale", a sijaset ulica, koje se s desne i s lieve strane u nju toče, nose imena svih važnijih gradova u Italiji, kao Via Genova, Milano, Koma, Palermo itd. Taj zgodan'izbor imena aludira jasno ali' Italia unita. Čovjeku to upravo godi, kad ljnbi narod svoj.

Ugledajmo se i mi u napredni sviet, preobli­čimo što je dobro u narodno ruho i udesimo prema našim specifičnim potrebama, odno'šajima i osjećaji­ma. Ali okanit se treba robskih prevoda, kao što su oni napisi nad našim dućanima, n. pr. X. V. „u je­stivu X. Y. ,u kožama" itd. Hrvatskom duhu od-govare mjesto toga izraz „trgovina sa jestivom" ili »sa kožama", ali oblik »u jestivu" je smiešan. Ne svidja nam se ni izraz »plokata* za »trg." Prvi je puki provinsijalisom, a potonji univerzalno hrvatski oblik. To nisu baš takove sitnice, pa i na to treba paziti, jer svaki naš čin mora da pokazuje, da smo mi Rivati narod jedinstven i svjestan. Tako rade i drugi narodi. Pogledajmo n. pr. Trst. Tamo je ob-ćina brisala bezbroj imena ulica, koja su bila ire­levantna značenja, te ih izmienila sa zvnčuim i zna­čajnim imenima talijanskim, a obćina nije marila za to, što su se dotične ulice prije od stoljeća nazivale drugim imenima. Na sve se čovjek priuči, treba mu samo dati putokaz.

P. P. Ćt Opazka Uredništva. Ovaj predlog našeg prija­

telja svidja nam se, pa ga i preporučamo gosp. ob-ćinskim upraviteljima. Nego mi mislimo, da bi naj­prije morao biti uredjen tloris grada, e da tako u-lice budu sustavno uredjene, a i gradnje novih kuća udešene prema nacrtu gradskog modernog tlo-ri3a. Mnoge male uličice bi na taj način svremenom izčeznule, a nastajuće bile velike,gradske, prostrane, pa bi se, što je glavno, kuće redale u redovite ulice, koje bi bilo vriedno krstiti narodnim našim imenima. U istinn oko ovih stvari valjalo bi svojski nastojati i radi ljepote i radi zdravlja.

Sa milanske izložbe, U Milanu sam bio nazad malo godina. Na­

šao sam ipak dosta promjena. Ovaj se grad uviek širi, poljepšava, napreduje. Stare se kuće ruše, nove se polače grade; bez obzira na ncvčaue žrtve otvaraju se nove široke ulice, po kojima se razlieva bujni halabučni velegradski život.

A ovogodišnja izložba uspjeh je poduzetnog duha milanskog gradjanstva, koje je znalo i htjelo da sa­mo sve učini bez velike vladine pomoći. Prva je na­mjera bila prirediti samo racionalnu izložbu prigo­dom otvora simplonskog tunela, pa se stvari po sebi razvile tako, da je došlo do ove liepe svietske iz­

ložbe, koja za njom zai

Izložb

ako nije kao zadnja parižka opet mal

imještena na dva mjesta. Jedna pi lovica u parku iza Castalio 8/orzesco, a druga poljani za vojničke vježbe, Piazza d' armi. Spojem su električnom željeznicom, koja je duga 1170 ml

a do 7 metara uzdizamo nad zemljem. Kazne Galerije zapremaju površinu od prek<

245.000 četvornih metara. Zastupane su skoro s< države a u prvom redu Francuzka, koja je savršenu svojim proizvodima došle odniela barjak.

Ovih zadnjih je dana svieta na izložbi bilo Ču­do. Sa svijuh strana Italije hrle gimnastičari. Već jutro sam sretao njihove vesele ćete. Na prolazku il sviet oduševljeno pozdravlja, muzike udaraju, oda­svud jure kola, lete automobili, bježe tramvaj krcat svieta. Svi se žuru, svi trče na izložbu.

Tko bi htio potanko pregledati razne paviljoni izgubio bi dosta za to puno vremena; a trebalo bi biti enciklopedista. Mene je najviše zaniela kolosalni zgrada nazvana .^Gallería del Lavoro" koja zapremi 40.000 četvornih metara, i u kojoj imaš piilike, d¡ vidiš sve moguće razne strojeve u funkciji. Ovdje štampavaju novine, slike, tkaju se sve najfinije tkn nine, dištilirajn se parfumi, rade ae klobuci, postoli Što god je izumljeno strojeva za razne industriji se pred tvojim očima vrti, kreće kao kod obične ra­b o t e . A kad sve to gledaš, imaš čemu, da se divii imaš prava da budeš ponosan što si čovjek, samo ti je kao Hrvatu težko, što tu nije baš u ničemu za­stupana tvoja domovina.

A zaludu je na okolo tražio. — Austrijski odsjek jako prostran, samo zgrada je prilično jedt* stavna, ali iz Dalmacije nema ništa. Nije čudo, Ai strija je izložila najviše željezničkih vagana i stroh va, a toga kod nas još nema.

Dalmatinskoga ima nešto samo u odjeljenji „Italiani ali'estero". — Tu sam vidio fotografij svijuh naših spomenika, naših crkava. Odmah su bli­zu izložene radnje Taljanaca u Eritreji i u Tunizu.

U izložbi liepih umjetnosti ima dvije slike šega Vidovića. Prikazuju prizore ribarskog Živol Bile bi dosta liepa da nijesu odviše modre. Za sr6< u blizini imade drugih slika, koje su još više modri i još više žute. Blažena secesija !

Zaludu sam tražio i Hrvatsku u magjarskol odjelu. Magjarska industrija je jako dobro zastupana, osobito što se tiče željezničkih makina, te je stru-kovnjaci u velike hvale. Magjari su svoje proizvodi izložili u posebnom paviljonu jako odaljenom od sirijskog. Ponosito se na njemu vije magjarski bat jak. Htjeli su tako prikazali tudjem svietu svoju dl žavnu neodvisnost.

0 drugim znamenitostima izložbe pozabavit ću se u drugom članku. /'/«.

P 0 S V I E T U. U Austriji promienilo se i opet ministar­

stvo. Knez lluhenlohe predao je ostavku rad) carinskog sukoba izmedjn Austriji* i Ugarske. Magjarska je vlada zahtjevala, da se carinski cienik ozakoni u Ugarskoj kao posebna samo­stalna ugarska tarifa. Hohenlohe se je tome od lučno protivio, no pošto je vladar pristao i zahtjev Magjara, austrijski ministar predsjedati je odstupio.

Kriza je trajala njekoliko dana, dok je Beck sastavio novo tobož parlamentarno austrij sko ministarstvo. — Hoće li ovo ininistarstv« biti bolje sreće od predjašnjega, vidjet ćemo nedalekoj budućnosti. Bilo kako bilo, položa je opasan, pa ne će bit ništa neobično, ako pr ovakovitn obstojnosti nadodju nova iznenadjenja — Govorilo se u posljednje dane i odreci vla dara na priestolje, jer je prestolonasljednik Franjo Ferdinand bio nenadno pozvan u Beč i Madrida. Sad se te viesti oprovrgavaju, no uza sve to imamo pred sobom bez sumnjo sudbono sne dogadjaje.

Hrvatima je bit na oprezu, oni se moraju naći spravni pred svakom eventualnošću.

Sloga svih stranaka može jedino da spasi našu domovinu u ovim kritičnim časovima, a ta je sloga omogućena novom političkom sitmcijoiu u Hrvatskoj. — Nikakav utjecaj sa strane ue smije zavisti Hrvate; oni imadu svoj opredn Ijeni cilj, kojemu moraju težiti uzprkos svim zapletajima u monarhiji. Teženje k tome cilju sačinjava bitnost hrvatska narodne politike.

U Rusiji je na dnevnom redu konflikt iz medju vlade i Dume. Gosudarstvena je Dutffl izniela zahtjeve, koji se moraju izpuniti, mače miran i normalan razvitak Rusije bit će spriečen nutrnjim nemirima.

Duma je državničkim auktoritetom naglasila pred vladom sve državne potrebe, naročito za­kone, odgovornost ministara pred narodnim pred­stavništvom, te imenovanje ministara iz njezine sredine, onda izravno obće izborno pravo, licptt slobodu, slobodu rieči i štampe, uredjenje agrar­nog pitanja i proglas obće amnestije.

Pratna ovim zahtjevima Duine ruska vlada kao da se ostentativno drži nerazpoložna. To se vidjelo već u priestoluoj besjedi. Ali odgovor D i i i i i c na tu piiestolnu besjedu mora da je silno djelovao na vladu. Cieli sviet gleda s pravim udivljenjem na taj mladi ruski parlamenat, od kojega mora da mnogo toga nauči. — Duma je izjavila svoje podpuno nepovjerenje u mini­stre, te je zatražila, da predadu ostavke. To je već revolucijonarni čin. Dama vidi u ministrima, koji stoje uz vladu, a ne uz narod, preds'avnike ubsolutizma, pa im prieti revolucionarnom bu­rom sa svim posljedicama radikalnog prevrata. Dimni po tom dobiva sada pravi tragički kara­kter. Idemo dakle u susret sukobu izmedj u mo­derne, parlamentarne Rusije i starog, birokrat­skog ruskog režima.

h Španjolske kosnule su nus ovih viesti o atentatu na španjolskog kralja Alfonz CIII i njegovu zaručnicu Enu na dan njdiov

;anja. — Kad se je kraljevski par vrać Ino crkve u otvorenoj, šesteroprežnoj ko

i nepoznat je čovjek u sredinu povorke baci' bombu iz trećega sprata kuće, što leži-sučelice talijanskom poslaništvu. Bomba je oštetila kra­ljevsku kočiju, uli kraljevski par ostao neozle-djen. Usmrćeno je više osoba, častnika i voj­nika, a množtvo ih je ranjeno.

Odkrilo se, da je atentator neki Morales. On se već ustrielio. — Zadnje viesti tvrde da je i kralj Alfonso ranjen od bombe. — Ovaj liemili dcgodjaj potresao je srcem cielog ljudstva i izazvao još veću ogavnost proti bezdušnim anarhistima.

U Americi u Chicagu Hrvati su na oso­bit način proslavili pobjedu hrvatske i srbske udružene oporbe i stranke prava pri zadnjim sa­borskim izborima. Proslavi je učestvovalo do 1:5.000 naših. I pravo je, da se vesele, kad je eto u Hrvatskoj pokopana magjaronska stranka.

U Srbiji na 2. ovog mjeseca dočekani su rednim slavljem u Beogradu magjarski no-

i, književnici i poslanici.

U Kristianiji pokopan je na 2 . ov. mj. veliki pjesnik Henrik Ibsen. -To je bila obća narodna žalost za genijem. Preko 1 0 0 . 0 0 0 ljudi izkazalo je mrtvom velikanu posljednu počast. Prisustvovao je i sam kralj Hakon. — Ibsenova smrt dala je prigode Švedima i Norvežaninu, da se za prvi put iza razstave prijateljski zbliže.

Rusko-Japanski rat još ne prestaje zaba­vljali sviet. Imamo novu s e n z a c i j o i i H l n u viest, koju donosi „Cri de Pariš* „Poznato je, daje cnglezki general Sir Hektor Macdonald bio za svoga službovanja u Indiji obtužen radi nemo­ralnih zločinu, te pozvan u Englezku, da se o-pravda. On je zbilja i krenuo na put, no u Parizu ga jednoga jutra u hotelu nadjoše mrtva.

Njegova supruga dala ga je spremiti u lies, i brzo odpremiti u Škotsku. Sada se je saznalo, da .Macdonald nije umro,, već je prazni l iesod-

S k o t s k u , je p o b j e g a . .1; pan. gdje je u rusko-japanskom ratu preuzeo vrhovno zapovjedništvo pod imenom Kuroki-a. Nakon što je rat dovršen poznatom pobjedom Japanaca,

je Kuroki-a. Svaka potraga za njim o-stala je bezuspješna. Macdonald je tajinstveno izćeziiuo iz svoje nove domovine ! u

V I E S T I . astel slika Sv ( i r i l a i Metoda za trogir-inu crkvu. Ovih dana jedan je član našeg u-

iraao prigodu, da bude blagohotno primljen vite mlade umjetnice g.djice Celestine Ros-

kćeri upravitelja pučko-gradjanske škole u Ši­beniku, koja ae već odlikovala raznim uspjelim rad­njama i portretima i koja baš sada dogotavlja pastel

Oirila i Metoda na platnu za crkvu trogirsku. Slika je naručena za tu crkvu po jednoj oporučnoj

i, a g.djica ju je Rossiui izradila uprav vje-dobrim dielom originaluo. Izraz svetačkih

ratno je pogodjen, harmonija boja zamjerna, t umjeiena, a sveukupnost ugodna.

dan sv. Oirila i Metoda slika biti će po-na dotični oltar u onoj drevnoj i krasnoj

crkvi. Sigurni smo, da će rodoljubni Trogirani oso­bitim načinom proslaviti ovaj čin i da će se ono gradjanstvo tom prigodom sjetiti plemenite narodne zadužbine sv. mirila i Metoda na našu sirotnu Istru!

Nered na pošti. Četvrtkom i nedjeljom opaža le u Šibeniku, da posta, koja dolazi vlakom iz Splita na 10 sati u jutro, biva razdieljena tekar na podne 8 onom, koja dolazi s Lloydom ili s parobrodom ugar. hrv. družtva na l i / 1 * sati pred pod. Mi vjerujemo, da će to bit zgodno za činovnike ili za knjigonoše, ali za obćiustvo nikako, pa za to upozorujemo na gvo poštarsku vlast, eda odredi shodno kako da svaka

pošta, koja stigne, bude bezodvlačno razdieljena, a ne odgodjena do dolazka druge.

Iz Splita. Ovih dana držao se ovdje pouzdani sastanak od nekoliko vidjenijih gradjana svrhom, da se odluči nešto konkretna i koristna u poslu hotela što se nalazi u prostorijama glasovitih „prokurativa". Čitaocima „Hrv. Rieči" već je poznata poviest ove zgrade t. j . kako je došla napokon u posjed Pučke banke. Ova je uredila prostorije za hotel s kat'anom i s restaurantoni. Ima već godina da je dovršena ta radnja, ali hotela nije moguće unajmiti. — Uprava banke javila je zato gosp. načelniku, da će pomješće u toj zgradi pretvoriti u privatne stanove. Da se to osujeti, i da Split ne ostane bez jednog hotela l.og reda sazvan je po istome g. načelniku pomenuti sa­stanak, na koji priatupiše, i.talijanci sa D.r Salviem na čelu. Preko razprave o pitanju izbilo je jasno, da bi Talijanci želili, da ne bude hotela, samo da uz­mognu sutra kazati Hrvatima, kako su nazadnjaci. Dokazali su, da im nije do procvata grada Splita. —

tanjem i potaknuti ustrojenje družtva na akcije samo da se skorije otvori hotel. Svi Hrvati glasovaše za taj predlog, a Talijanci Salvi, Pezzoli, Miotto i llić ne . - - Za danas samo ovliko !

Assaut'Ova večer. Naš sugradjanin gosp. Šimo Vučić Djaković, učitelj mačevanja i „Hrvatskog So­kola" u Splitu pripravlja u velikoj dvorani tamošnjeg .Hotel Troccoli* na devet tekućeg „assautovu veče>-\ — Ovo je prva večer ovakove vrsti u Dalmaciji, koja se kod nas jošte nikada nije dala; pa s toga je ve­liko zanimanje za istu u odličnim krugovima u Splitu i medju prijateljima športa. — Čestitamo gosp. Vu­čiću Djakoviću.

Zu družini sv. ( i r i l a i Metoda u Istri pri milo je naše uredništvo u počast smrti blagopokojnog Ive Kovačeva od P. N. gg. Zelimira Dračara K 3, od Josipa Beuzoua K 2.

Ukupno K 5. Prije izkazanib K 159 : 50. Svega K 164:50 .

Napried /.a našu Istru ! Splitsko klepetalo „Jedinstvo" ima obraza

pisati, da nije radilo proti dolazku „Hrvatske Rieči" u Spljet, a svak će se još sjećati onog grozomor­nog članka: „Klekni Splite, sngni se!"

Što je tu sve bilo!

lzpravak. U izvješću o dolazku namjestuika pisali smo da je predsjednik suda odalečio se sa o-bjeda, jer da mu je more nahiidilo. Kako raedjutim doznajemo, bilo ih je za trpezom trinajest, jer je pravoslavni parod zaboravio doći. Predsjednik se po­bojao nesreće sbog broja trinajest i pošao. Pobojao se i namjestnik, pa, u očekivanju paroha, poslao zvati, da popuni broj, Viteka von Gugentbala. Ali kad paroh poručio, da ne može doći, brže bolje po­ručili Gugenttaald, da ne treba njega na objed.

Vesela družina bila na i z l e t , vince ju obvla-dulo i negdje na ce.ti prevrnula se niz kola na put. Njeki drugovi dobili s\oj dio, pa odpočivaju u po­stelji. Medju ovima i savjetnik poglavara Madirazze, Frmanović, odmara se od velikih napora za pripreme k dočeku gosp. namjestnika.

Novo književno djelo Kažu nam, da je gosp. poglavar Madirazza pošao na dopust u književne svrhe. Kako je poznato, on je već putem pokrajinskih novina „Smotre" i „Dalmata" objelodanio sve svoje školske zadaće osmog razreda. Sada sabire svoje raztrkane zadaće sedmog razreda, pa će te sve obje­lodaniti u posebnoj knjizi, koja će biti skoro štam­pana u našoj hrvatskoj tiskarni u Šibeniku.

Nenadna zabrana. U Šibeniku je zadnjih go­dina bio običaj da se javno po putovima prodaju protubrvatske novine kao „Plccolo* i njeke švabske. Na to nije nitko pazio, niti je tko zabranjivao. Zad­nje nedjelje kad je u- Šibenik stigla „Hi vatska Kieč" i na isti način se po gradu prodavala, c. k. Pogla­varstvo pozvalo k sebi prodavače novina i strogo im zabrauilo prodavanje novina po gradu. Čudnovato! Švabskim dotepancima dolazi na pamet zabrana kad je proti hrvatima i hrvatskim stvarima. Ali mi se popravljamo i kažemo, da nam nije ništa čudnovato ii eri Madirazze, Gugentbala, Slavicka.

Ali zaludu im posao: mazzagatti „Hrvatskoj Itieči* ne mogu nabuditi.

5. svezak sokolske knjižice primili smo sa sliedećim sadržajem: Sokolske vježbe za prvi hrvat­ski svesokolski sastauak, sastavio Dragutin Šulce vodja saveza hrvatskih sokolskih družtava. Ciena 80 fil. Naklada Saveza Hrvatskih Sokolskih Družtava.

Knjiga sadržaje sve vježbe za slet sa pripa­dajućim slikama, te je neobhodno nuždna za sve so­kolske čimbenike. U njoj naći će svaki sva nuždna razjašnjenja s toga neka istu ne samo vodje i prednjaci već i ostali članovi naruče, jer će si osvo-jenjem sadržaja te knjižice uvježbanje svih vježba znatno olahkotiti. Sadržajem imati će knjižica i po-alie sleta trajnu vriednost. Preporučujemo s toga svim članovima hrvatskih sokolskih družtava, da istu naruče.

Naručbe neka se upravljaju na Savez Hrvatskih Sokolskih Družtava u Zagrebu.

Konferenciju o Dantu držao je prošle su­bote u mjestnom kazalištu prof. Perd. Sablicb. — Kazalište je bilo preprazno, a i ono dvadesetero, što tu bijaše, većinom je ili zievalo, ili kunjalo ili se smijalo preko te konferencije, koja će bit sve drugo samo ne konferencija, a najmanje pak dostojna ve", likoga Dantea. Tobožnju konferenciju botio je g. Sablich da ilustrira i slikama, osvjetlenim i bojadi-sanim sredstvom „čarobne svjetiljke", ali su te slike na žalost pobuddvale jedir.o na smieh i u isto doba sažaljenje profesora Sablicha, jer su dokazala, ili da oo nema nikakva estetionog smisla, ili da drži svoju pubiiku nesposobnom za estotično shvatanie i razsudji-

: podpu

ganea Commerciale tn^n'na

tjl. funtiin

Tvrdka Jakobi i družbin cigaretni papir. Podpisanom je Ravnateljstvu družbe Sv. Čirila i Me­toda za Istru došlo do znanja, da je tvorničar ciga­retnog papira, g. Jukobi dao u promet papiriće s hr­vatskom trobojnicom, sa slikom Sv. Čirila i Metoda te s etiketom, na kojoj se čita sliedeće : „Zora puca bit će dana Papir družbe Sv. Čiiila i Metoda. 5% za korist družbe. Narod bez škola jest narod bez budućnosti". Ma da i nije na rečenoj oznaci spome-anto ime Istra, to bi se slavno Obćiustvo moglo ipak zavesti i kupovati rečeni papir u misli, da troši druž­bin papirić. Medjutim se Slavno Obćiustvo upozora­va, da od prodaje toga papira naša družba nema ni­kakve koristi i da je postavljen u promet bez zna­nja i dozvole družbe. Papir pako, što ga izdaje g. Stjepan Gamnlln, trgovac u JelsiJedini je od ko­jega ima družba koristi.T*} se papirić nalazi u pro­metu sa slikom, što predstavlja školu te sa troboj­nicom i napisom: „Papir družbe Sv. Čirila i Meto­da za Istru. Prosvjetom k slobodi. 5",0 na korist družbe. Preporučamo svim družbinim prijateljima, da kupuju cigaretni papir providjen samo s takovom eti­ketom.

Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik PETAR PILIO.

Tisak: „Katoličke Hrvatske Tiskarue\

t'ložh u Krunam uz uložn ćkc Listoi sa )dkazom od 5 dana uz 2 V . %

» 30 „ „ 4 1/VYo

vtnim Napolconima i i u engl

i* •rli nam) uz uhžničke Listove:

» . 30 „

NB. Z i uložne listove sada u toku, matnik ulazi u kriepost 15.og Novembra i 10.od Decembra o. g. ; izdaje blagajničke doznačnice na donosioca sa škadencom od 1 mjeseca uz kamatnjak od

+Ban%OrZiro i Trkači račun. Valuta od dana uloženja, uz kamatnjak koji će se ustanoviti ; obav­lja inkasso mjestnih računa, mjenica glasećih na Trst, Meč, Budimpeštu, Prag i druge glavne gradove Mo­narhije, te plaća domicile svojih korentista bez IKA­kvog troška.

Izdaje uloi ; na štednja uz dobit od

J O S I P C A D E L optićaf^pmjaHstii

ZA DA 1!.

Zakleti procjenitelj m Dalmaciju.

Kazpolaže bogatom zbirkom optičnih predmeta, obavlja naručbe i spram Iječnićkog propisa.

Prima naručbe tablica od kovine i od poeak-ljena željeza buri koje veličine i boje.

U Šibeniku uzorke tablica drži gosp. N. Boman, koji takodjer prima naručbe.

Tražim javorova lišća J J ^ ™ k o" Tko ima i želi prodali neka pošalje odmah uzorke i oz­naku (iiene na mene.

Marko Iljadiea-llapo - Šibmik.

31 /2 0 / .

Otvara fekućr račune u raznim vriednotama. Inkassi: Obavlja utjerivanje mjenica na sva mjesta Inostranstva, odrezaka i izžriebanih vriednostnih pa­pira uz umjerene uvjete.

Izdaje svojim koreutistima doznačnice na Beč, Aussig, Bielitz, Brno, Budimpeštu, Carlsbad, Cer-vignano, Cormons, Cernovicu, Eger, Kieku, Friedek, Gablonz, Goricu, Graz, Innsbruck, Klagenfurt, La­vo v, Linz, Olomuc, Pilsen, Polu, Prag, Prossnitz, Dubrovnik, Solnograd (Salzburg), Split, Teplitz, Troppau, Warnsdorf, Bečko-Novoinjesto i druge gla­vne gradove Monarhije bez ikakvog troška, a na Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaja.

Izdaje Kreditne listore na sva mjesta Monar

Bavi se kupnjom i prodajom deviza, valuta i javnih papira.

Otvara kredite uz lovarne dokumente u Novi Jork, London, Pariz, Hamburg itd. itd. uz umjereni kamatnjak.

Daje predujmove, na vriednoslne papire, robu, »ormni* i lorarne dokumente uz uvjete, koje će se ustanoviti.

Daje jamčevinu za carine skladišta Kontiranja (Contirungs-Lager).

Preuzimanje 11 pohranu i upravljanje:

U sobi sigurnosti, koju pruža najveću garan-eiju proti kojoj mu drago pogibelji provale i vatre i kojoj je posvećen osobiti nadzor sa strane ban­kovnih trgana, primaju se u pohranu vriednostui papiri, zlato, srebro i dragocjenosti, uz povoljne uvjete, te se na zahtjev preuzima i uprurljanji istih.

Osjeguraje rriednote proti gubitcim žriebanja.

KANTA COMMERCIALE TRIESTINA.

7?J

3D P A T VAR A NJ A.

Tko želi nabaviti Š IVAr . I S T R O J

SIHKM m s i jj naći će ga samo u jedinom skladištu dolinaznačenog Družtva „SINGER", gdje

Q se bezplatno daje škola 11 umjetničkom vezenju kao i uporabi nuzstrojeva za

S rubeninu. —• Primaju se u zamjenu stari strojevi. Prodaju se igle i nuzgredice.

£ Š EŽPIiATA NA MJESEČNE OBROKE, JAMSTVO SIGURNO,

za Drnžtvo „Ninger"

Karlo Bamjšerger — Š i b e n i k , Glavna ulica. sučelice ljekarni Dalle Fešte.

S O L I D X O S T I l'.EZP.UCNOST.

i, o « Í :

dalmatinske, navrnute na aineriknn-skoj podlozi, pripravlja za jesen g.

1 9 0 6 . za okušeno područje i * i<: « i<: * 1 4 o i » I M i ;

l á o i i i c i i - l ' r i m o i ' N k o .

Cime su:

Nayrtci na mpestris montícola 1000 trn. K120 „ „ aramom rnpestris b. 1 „ „ 140 „ „ riparia rnpestris „ „ „ 140 Naručbe primaju se do 3 1 . sie-

čnja g. 1 9 0 6 . • Sa nnriičbom zah­tjeva se 2 0 % kapare.

Tko želi baš svoju lozu, može po­slati poštom mladike srednje debeljjine,

8^ E T © ó i - b a f c ì é samo, ver k u s a t i s e m o r a u 9

davno prokušani , lìcinski K

Steckenpfercl Sapi od Ijiljanova mlieka

Dd BEHGMANNA i druga, Draždjani Tetochen na/L. od prije poznat po

Imenom BKKUMANNOVA SAPUNA 8 ™ imenom BERGMANNOVA SAPUNA _

I r J i l B s H WM Predplatne k o m a d M l p a r a <M

™ u Droganji VINKA VUČIĆA, Šibenik. ^

Società anonima por l'utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia

DIONIČKA GLAVNICA K 8000.000

Sjedište u TRSTU. Radnja u ŠIBENIKU.

l ' I t l i f l l N K I V I 1

C A L C I U M C A R B I D * ~~ KOD KUPNJE 100 KILOGRAMA STOJI Kr. 2Hfranko Šibenik

• te šalje, umpried ili uz pouaće B<aBO Za velike količine popust uz pogodbu.

PREDSTAVNIK 1 SKLADIŠTAR KA I S T O INCHIOSTRI ŠIBENIK.

I AŽNO ZA DJECI :

Jedan od najboljih načina, da se «ljrea N H t ' i i v n j i i zdrava, da im se poboljša krv i ojaeuju pluća jest davati im više puta na dan meda, ili sama, ili s kruhom i s inliekom. • - Preporuča se i starijima proti riazebam.

Čista naravskog meda po 6 0 novč., klg. može se dobit samo kod

Vladimira Kuliča.

Drogarija Vinka Vučića (prije A, JunakoTića)

preporuča evoj bogato obskrbljeni dućan raznim ljekovitim mirodijama, predmetima iz gume, svakovrstnim mineralnim vodama, velikim izborom najfinijih par rima i predmeta nnždnih frtL

za bolestnike. ifc

I

Svaki- trgovac, koji ne rigla-

suje svoju robu. ustupa mjesto

svojim takmacima, koji (KJ lasu ju.

DOBIVAJU SE SAMO U SKLADIŠTU ŠIVAĆIH STROJEVA w S I M « K ! l | j IVAN G RIM ANI ŠIBENIK

HRVATSKA V J E R E S I J S K A BANKA PODRUŽNICA ŠIBENIK

(Centralna u Dubrovniku i Podružnica u Zadru)

• u svrhu ukamaćivanja na uložnice i blagajničke doznačnice, te uz po-a ček račun.'"* ieđmme papire i ine vriednote u pobranu. Preuzima u uvrim naplate

obavlja sliedeće pošlo

tvrde na teku Prenz

mjenice, naputnice i čekove za našu državu i za inostranstvo. Daje predujmove na vriednosne papire, zlatni i srebreni novac i robu. Kupuje i prodaje vriednosne papire i vriednote, naročito sve vrsti državnih i pri­

vatnih srećaka, državnih zadužnica, željezničkih i indiistrijalnih papira, založnica prioritetni)) obveznica, inostranskog novca u papiru, deviza, zlatnog i srebrenog novca naše zemlje i inostranstva.

Unovcuje izvučene srećke, zadužnice i dospjele kupone, te nabavlja nove kuponske arke. Provadja osiguranje proti tečajnom gubitku ižricbanih srećaka i zadužnica.

Obavlja rinkulacija i drrinknlacija svih vrsti vried-iosnih papira, polaže vojničko-ženithenr i sve druge jamčevine u vriednosnim papirima, to provalija konversije.

Izvršuje izplaie na svim mjestima naše i drugih država, te izdaje kreditna pisma. Eskomplira mjenire, naputnice i kupone vriednosnih papira. — Prodaje promese

za sva vučenja. — Obavlja bezplatno reviziju svih srećaka naše države i drugih n njoj do­zvoljenih. — Osim toga obavljat će i sve ostale transakcije, koje zasjecaju u bankovnu struku, uz najpovoljnije uvjete. Sve potanje obaviesti daje rado usmeno i pismeno.

l l r v i H w k i t % j < » r « ' * i i s k a l l a n k a (Podružnica Šibenik).

, ,C R O A T I A osiguravajuća zadruga u Zagrebu,

*S.mmi3 utemeljena rod 1884. *Z*mmz*

po obćini slob. i kr. zemaljskog glavnog grada Zagrobajodini je domaći

osiguravajući zavod.

Ova zadruga, osnovana na uzajamnosti, lom prokušanom i najčvršćem financi jalnom temelju, prima uz vrlo povoljne uvj.de sliedeće vrsti osiguranja :

1 . Na ljudski život: a) osiguranja glavnice za slučaj doživljenja i smrti ; b) „ mraza djevojkama: c ) n životu.h renta; s v e to u raznolikim probitačnim kombina

c jama ;

Proti štete od požara : a) os :gnranja sv.u vrsti zgrada (kuća, gospodar, zgrada, tv,rnica) ;

1») i, strojeva, blaga i td.);

c) osigurrnja poljskih plodina, (žita, siena i td . ) ;

„ pokretnina (pokućstva, dućanske robe. gospodarskih

3. Osiguranja staklenih plo6a protiv razlupanja. Jimčevna glavnica zadruge 1 milijun hrana.

Godišnji prihod premija i pristojba preko 600.000'— Kruna. Listuica obveza zadružnih članova K 2, 181.38304.

Posebne pričuve Kruna 200.000'— Izplaćene odšteta u požarnom o d j e l u Kruna 1,900.000' —

P o b l i ž e o b a v i e s t i d a j e

Ravnateljstvo »CROATIE« u Zagrebu. Zrinjski trt/, Herislnvireru ulica br. 2., te povjerenici i zastupnici po i mjestima u zemlji.

SVOJ K SVOME SVOJ K SVOME

JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIJEĆA l i ŠIBENIKU

Častim se preporučit p. u. obćinstvu, poštovanom svećenstvu, crkvama, bratovštinama svoju krasno uredjenju

TVORNICU VOŠTANIH S V I J E Ć A Kod mene se dobit mogu izvrstne, a od mnogih p r i z n a t e u svim

veličinama

- svijeće oi pravog pčelinjeg voska — kao i fiuog crkvenog tamjana.

Prodajem dobra i sviježa po zdravlje — koris'na meda Klg. po K 1:20 para.

Kupujem uz dobru cijenu u svim kolikoćama žutog voska. Svaku i najmanju naručim p. n. mušterija obavljam najspretnije, kao

i, uz najpovoljnije uvjete.

S veleštovanjem v i . \ m u n i i4i I , I «

Šibenik (Dalmacija) glavna ulica

JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIJEĆA U ŠIBENIKU

Štovanom obćinstvu preporučujem apo- ^ t j j ^ g & ^ U p ^ g f e f f l ^ ^ & f l ^ S ^ S g

Iiebljav-Huje MAGAZIN OVE SM H E KOV AĆE.

koja okrjepljuje želudac, razgrijava živce, zau-

stavlja proljev i lieći od groznice, tifusa,

hunjavice

!

J A D W W 3 A M A

Bankovne prostorije u ulici Nico Macchiavelli, br. 26.

započela je svoje poslovanje, te dobiva se kod distileura obavlja sve bankovne i mjenične pošlo

K I S T A P . M A G A Z I N A o s l < o n i P t u j e mjenice, daje predujmove na vri

Šibenik (Dalmacija). ^ m^e, kao i na robu leže*« „ j § v J skladištima.

Kupuje i prodaje vriednostne papire, vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac, banknote, i unovcuje kupovne i izždriebaue pire uz hajpov. Ijnije uvjele.

Izdaje doznake na sva glavnija trži monarkije i inozemstva, te otvara vjeresije izprave (dokumente) ukrcavanja.

Prima novac na štedioničke knjižice u I kući i giro račun,

Obavlja sve burzovne naloge najbrže najsavjestnijo uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertlra hipoteke kod prv hipotekarmh zavoda uz najniže uvjete.

Samo čista, odlikovana „Smrekovaća

¡ Čudnovat je uspjeli E \ koji se postizava uporabom najnovijeg A N ličila za kose od orahova ekstrakfa A

^ od Bergmmna i druga u Draždjanim ^

K • nađmašine naravnom bojom, koju đajo vla- J.

Dobiva , u staklenkama po K 2.50 jÍ TS " Drognriji VISKA VUČIĆA, Šibenik. \¡j{