HR Knezevic

23

R. Kneevi: O revizijama arievih biblijskih prijevoda s analizom postupka revizije prijevoda Judine poslanice

O revizijama arievih biblijskih prijevoda s analizom postupka revizije prijevoda Judine poslanice

RUBEN KNEEVIBiblijsko drutvo pri MC, [email protected]

UDK 22:227.9Izvorni znanstveni rad Primljeno 15. 3. 2007.

Prihvaeno 27. 3. 2007.

U ovom se radu analiziraju revizije arieva prijevoda Svetoga pisma, a povo-dom izdanja najnovije takve revizije u izdanju Hrvatskoga biblijskog drutva. Nakon uvodnog dijela u prvom se poglavlju razmatraju arievi protestantski dodiri, a u drugom se opisuju dosadanje revizije svetopisamskih prijevoda u hr-vatskoj biblijsko-prevodilakoj batini. U treem poglavlju predoene su s povi-jesnog i prevodilako-metodolokog aspekta sve revizije arieva prijevoda: od madridske revizije Luke Brajnovia (1959/60), salcburke revizije nakladnika Caritas Croata (1966-1969) i revizije ure Martinjaka (1988), sve do najno-vije revizije u organizaciji Hrvatskoga biblijskog drutva (2006). U etvrtom se poglavlju, na predloku teksta Judine poslanice, ralanjuju i usporeuju kon-kretni revizorski zahvati u svim spomenutim revizijama arieva prijevoda u odnosu na njegovo izvorno izdanje (1942). Izvorni ariev prijevod i tekstovi pojedinih revizija postavljeni su u paralelne stupce, zajedno s grkim kritikim novozavjetnim tekstom, a autor donosi svoje komentare ispod svakoga retka. U petom poglavlju zakljuno se utvruje kako revizija Hrvatskoga biblijskog dru-tva, unato nekim nedostacima, doista ima karakter 1. popravljenog izdanja, jer su sve dosadanje revizije uglavnom obavljale prepravke u manjem opsegu.

Uvod

U sijenju ove godine (2007) objavljeno je u sunakladnitvu Hrvatskoga biblij-skog drutva, Vrhbosanske nadbiskupije i Glasa Koncila1 1. popravljeno izdanje

1 Biblija. Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Preveo Ivan Ev. ari, 1. popravljeno izdanje, Zagreb, Hrvatsko biblijsko drutvo - Glas koncila, Sarajevo, Vrhbosanska nadbiskupija, 2006. Prema CIP zapisima u bibliotenom CROLIST on-line katalogu, , evidentirani su CIP zapisi u kojima kao sunakladnici stoje i HKD Sv. Jeronima, splitski Verbum te mostarska Naa ognjita i zagrebaka Teovizija.

Saetak

24

KAIROS - Evaneoski teoloki asopis / Godite I. (2007), br. 1, str. 23-60

prijevoda Svetoga pisma, koje je 1941-1942. priredio sarajevski nadbiskup Ivan Evanelist ari.2 Reviziju arieva prijevoda, koja je trebala ukljuivati usklai-vanje s najnovijim kritikim izdanjima hebrejskoga i grkoga biblijskog teksta, kao i prilagodbu prijevoda s hrvatskim standardnim jezikom i pravopisom, oba-vili su bibliari Karlo Viaticki (Stari zavjet, izuzev Psalama i deuterokanonskih knjiga), Boo Odobai (Psalmi) i Mato Zovki (starozavjetne deuterokanonske knjige i Novi zavjet), te jeziar Marko Aleri. Nareeni bibliari otprije su se ve bavili prouavanjem arieva prevodilakog rada, objavivi zapaene radove o toj tematici.3 O arievu jeziku i stilu pisalo se opirnije u onodobnom tisku prigo-dom objave njegova prvog izdanja,4 a u novije vrijeme objavljen je svega jedan, premda u javnosti nedovoljno poznat rad.5

1. arievo Sveto pismo i protestantski dodiri

Pojavak ovoga popravljenog izdanja po mnogo je emu specian: ponajprije, ujeku rada na pripremi novoga prijevoda Biblije pri Hrvatskome biblijskom dru-

2 Sveto Pismo Staroga i Novoga Zavjeta. Iz izvornoga teksta preveo i biljeke priredio Dr. Ivan Evan-elist ari, Sarajevo, Akademija Regina Apostolorum, 1941-1942. (Sv. I - Stari Zavjet. Povijesne knjige, 1941; Sv. II - Stari Zavjet. Poune i proroke knjige, 1942; Sv. III - Novi Zavjet, 1942. (stvarno izalo 1943)).3 B. ODOBAI, Neiscrpno bogatstvo Biblije. Uz 50. obljetnicu arieva prijevoda Svetoga Pisma Staroga i Novoga zavjeta, Napredak, Hrvatski narodni kalendar za 1993, Sarajevo, 1992, str. 139-159; K. VIATICKI, Mk 1, 1-45 u prijevodima dvojice sarajevskih nadbiskupa, Bogoslovska smotra, Zagreb, god. 73 (2003), br. 1, str. 1-14; IBID, Neki Pavlovi soterioloki pojmovi u arievom prije-vodu Novog zavjeta, Obnovljeni ivot, Zagreb, god. 58 (2003), br. 2, str. 167-187; IBID, Predloak arieva prijevoda Svetoga pisma, Crkva u svijetu, Split, god. 41 (2006), br. 3, str. 275-300; M. ZOV-KI, Sarajevsko i madridsko izdanje arieva prijevoda Svetog pisma, Hrvatska Misao. asopis za umjetnost i kulturu. Sarajevo, god III (1999), br. 10, str. 67-81; IBID, Nastanak i tri izdanja arieva prijevoda Svetoga pisma [Kompjutorski ispis, 18 str. Neobjavljeno predavanje odrano 19. 1. 2002. u Sarajevu na Vrhbosanskoj katolikoj teologiji u sklopu Studijskoga dana o nadbiskupu Dr. Ivanu ariu], Sarajevo, 2002. Autor zahvaljuje mons. dr. Mati Zovkiu na suglasnosti za citiranje iz toga neobjavljenog rada. Prema informaciji M. Zovkia (e-mail autoru od 19. 2. 2007), rad e biti obja-vljen pod nazivom: Nastanak i tri izdanja ariceva prijevoda Svetoga pisma, u: P. JURII (prir): Ivan ari vrhbosanski nadbiskup. Zbornik radova znanstvenoga skupa o dr. Ivanu ariu odranog 19. sijenja 2002. u Sarajevu, Sarajevo, Vrhbosanska katolika teologija, 2006, str. 243-269; Usp. i: B. VRBI, Razgovor s mons. dr. Matom Zovkiem u prigodi izlaska popravljenog izdanja prijevoda Biblije Ivana Evangeliste aria, Katoliki tjednik. Sarajevo, god. 3 (2007), br. 7, 27. 2. 2007. Uvid putem: 4 Detaljnije u: M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str., 1,8; B. ODOBAI, Neiscrpno bogat-stvo..., str. 150-157.5 URICA GARVANOVI, Komparativna stilistika analiza suvremenih biblijskih prijevoda na hrvatski ili srpski jezik, Magistarski rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1987. U radu su uspo-reena i valorizirana prevodilaka rjeenja u Danii-Karadievoj, arievoj i Zagrebakoj Bibliji.

25


tvu6 pojavljuje se revizija jednoga biblijskog prijevoda, izvorno prireenog prije skoro sedamdeset godina i to izdanja koje zbog raznoraznih politikih i crkve-nih okolnosti nikada nije imalo prigode doivjeti svoju pravu recepciju u hrvat-skoj javnosti. Potom, sm je prevoditelj ari bio osebujna crkvena i politika linost, prisiljen izbjei iz zemlje nakon komunistikog prevrata, a zbog svoje neskrivene simpatije prema endehazijskom reimu. Ta injenica dala je i odre-enu politiku boju njegovu prijevodu koji je stoga bio nepoeljan u komunisti-ko vrijeme, ali i neki nedavno objavljeni napisi povodom izlaska iz tiska ovoga popravljenog izdanja nastoje ukazati na crkveno-politiku neprimjerenost ovog nakladnikog pothvata.7

Nadalje, smo se izdanje u impresumu izriito odreuje kao 1. popravljeno izdanje, premda je dosad objavljeno ve nekoliko revizija arieva prijevoda. I konano, dio ovoga novog izdanja tiskan je bez deuterokanonskih knjiga i pred-govora kardinala Puljia.8 Prireeno je u tom obliku poradi uspjenije promocije meu protestantskim crkvenim krugovima, no svakako treba imati u vidu i ne-izravnu arievu protestantsku boju. Ovaj svojevrsni protestantizam arievih izdanja treba poblie razmotriti.

1. Premda su pri pripremi prijevoda, a prema miljenju recenzenata Janka Oberkog9 i Franje Zagode,10 glavnim uzorom ariu bili njemaki prevoditelji, Eugen Henne za Stari zavjet i Konstantin Rsch za Novi zavjet, neosporan je i utjecaj Leandera van Essa kojega ari izrijekom navodi11 u Predgovoru svome

6 O samome poetku rada na prijevodu: IKA V 45761/11/468 od 17. 11. 2001. Za recentne prikaze usp. B. LUJI, emu nam trebaju novi prijevodi Biblije?, Biblija danas, Zagreb, god III(X) (2005), br. 3-2005, str. 13-15; IBID, Jona - prorok ili antiprorok?, Zarez, Zagreb, god. 2006, br. 186-187 (7. 9. 2006), i ;B. BECK, Nova hrvatska Biblija, Nacional, Zagreb, god. 2006, br. 555, 4. srpnja, 2006, str. 80-84.7 I. LOVRENOVI, I ne prevedi nas u napast, Feral Tribune, Split, god. XXIV, br. 1115 (02.02.20-07.), str. 30-31; MIRJANA DUGANDIJA, Ustaka Biblija podijelila Crkvu, Globus, Zagreb, br. 847 (02.03.07.), str. 54-56; Z. ZIMA, Natrag u naftalin, Novi list, Rijeka, god. LXI, broj 19.202 (04.03.07.), str. 9.8 U toj verziji nakladnik je Hrvatsko biblijsko drutvo, bez sunakladnika.9 J. OBERKI, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta: Stari zavjet... [recenzija I. sveska], Bogo-slovska smotra, Zagreb, god. XXX (1942), br. 4, str. 242-252; IBID, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta [recenzija II. sveska], Bogoslovska smotra, Zagreb, god. XXX (1943), br. 3-4, str. 152-160.10 F. ZAGODA, Dr. Ivan Evanelist ari, Novi Zavjet..., Bogoslovska smotra, Zagreb, god. XXXII (1944), br. 1-4, str. 171-185.11 U Predgovoru svome I. svesku iz 1941. (str. 5), ari izriito navodi prezimena svojih prevodi-lakih uzora, uglavnom njemake autore i jednoga francuskog. Slijede puna imena: Alfons Heil-mann, Augustin Crampon, Pius Parsch, Eugen Henne, Joseph Franz von Allioli, Augustin Arndt, Beda Grundl, Leander van Ess (ari i neki piu: Esz). Konstantina Rscha ne navodi, to mu je svojedobno zamjereno od strane recenzenata (Zagoda), ali ga moda ipak pretpostavlja ukoliko uzima u obzir cjelinu Henne-Rschove Biblije, poznate kao Paderborner Bibel (Die Heilige Schrift

26


I. svesku. Johann Heinrich van Ess (1772-1847),12 koji je uzeo ime Leander kad se 1790. pridruio benediktincima, djelovao je nakon izlaska iz reda kao katoli-ki sveenik u Marburgu i kao profesor teologije na tamonjem sveuilitu do 1822. Kasnije prelazi u Darmstadt, a boravi i u drugim mjestima. S bratom (Karl van Ess) objavljuje 1807. prijevod Novoga zavjeta. Taj prijevod tiska se u broj-nim izdanjima, a uz potporu protestantskoga Britanskog i inozemnog biblij-skog drutva (British and Foreign Bible Society) ijim je suradnikom Ess bio jo od 1812.13 Essov Novi zavjet smatraju najrairenijim njemakim novozavjetnim prijevodom poslije onoga Lutherova. Ess takoer objavljuje od 1822. i prijevode Staroga zavjeta. Njegov prijevod Novoga zavjeta dolazi, meutim, 1827. na Index librorum prohibitorum.14 Taj detalj naglaava i J. Oberki u svojoj recenziji arie-va drugog sveska.15

2. Drugo neizravno protestantsko obiljeje arieva prijevoda jest znakovita prijemivost njegova depnoga Novog zavjeta u tadanjoj jugoslavenskoj prote-stantskoj sredini, uglavnom meu crkvama protestantske batine. Misli se na a-rieva novozavjetna izdanja, tiskana u Salzburgu u kasnim 1960-im godinama. Mato Zovki pretpostavlja16 da je u pripremi tog izdanja aktivno sudjelovao pro-testantski biblijski urednik i nakladnik Borislav Arapovi17 koji je, vodei Biblij-sko drutvo u Stockholmu, bio posebno zaduen za tiskanje Biblija na jezicima naroda koji su ivjeli u komunistikim dravama, a u vedskoj je 1977. izdao i

des Alten und Neuen Testamentes / Eugen Henne - Konstantin Rsch; provjereno izdanje iz 1938. u on-line katalogu UB Heidelberg, .12 Detaljnije u: F. W. BAUTZ, Biographisch-Bibliographisches-Kirchenlexikon, Band I (1990) Spalten 1544-1545, 13 G. BROWNE, The History of the British and Foreign Bible Society. Volume I. London, BFBS, 1859, str. 348, 368-371. Browne istie kako je Ess printed and dispersed successive editions of his New Testament, and had the happiness to witness their increased ciruculation, against all attempts to obstruct or abridge it (str. 348), te donosi brojane pokazatelje o znaajnoj distribuciji (str. 368-371); Usp. i: P. KUZMI. Vuk-Daniievo Sveto pismo i biblijska drutva. Zagreb, Kranska sada-njost, 1983, str. 146, biljeka 107.14 Index za 1949. dostupan je na web-adresi Essov Novi zavjet nalazi se ondje, pod opisom: Die heiligen Schriften des neuen Testaments bersezt und mit zugefgten Sach-Parallelstellen undmit grundtextlichen Abweichungen.15 J. OBERKI, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta [recenzija II. sveska]..., str. 152.16 M. ZOVKI, Sarajevsko i madridsko izdanje..., str. 72, fusnota 19.17 Borislav Arapovi (ro. 1935.), hrvatski knjievnik i znanstvenik. Diplomirao ekonomiju, a 1984. doktorirao na slavistici. Od 1965. boravi u vedskoj. 1973. osnovao u Stockholmu Institut za pre-voenje Biblije, usmjeren na tadanje zemlje SSSR-a i Istone Europe. 1999. izabran za inozemnog lana Ruske akademije znanosti. Pored brojnih knjievnih djela, povijesnih radova i prijevoda, objavio i zapaenu studiju s pretiskom hrvatskog prijevoda Proroka iz 1564. (Proroczi. MDLXI-III. Prvotisak Proroka Staroga Zavjeta na hrvatskom jeziku. Studija i preslik. Mostar, Sveuilite u Mostaru, 2002.).

27


Zagrebaku Bibliju u mekom uvezu.18 U prilog protestantskoj vezi s nakladom austrijskih izdanja ide i injenica to se u predgovoru etvrtomu izdanju (Salz-burg, 1966) navodi da je ono tiskano i zauzimanjem Katoliko-Protestantskog Biblijskog drutva za Austriju.19

Branko Lovrec, meutim, napominje20 da je salcburko izdanje djelomino nanciralo Njemako biblijsko drutvo. Takoer, B. Lovrec predvodio je grupuod dvadesetak hrvatskih protestantskih krana, sudionika na zimskome kampu 1968. godine u Grossgmainu pored Salzburga, kada su protestantski misionari Brian Bounds i Bill Bathman, povezani sa Slavic Gospel Association, nabavi-li i podijelili sudionicima kampa salcburko arievo izdanje Novoga zavjeta, a odreena koliina unijeta je i u tadanju Jugoslaviju.

3. arievo izdanje doivljava 1998. jednu potpuno nekatoliku obradu. Ge-orge uro Martinjak (ro. 1931), koji ivi u Kanadi gdje kroz organizaciju Croa-tian/Bosnian Bible Outreach Ministry21 samostalno djeluje neovisno o bilo kojoj hrvatskoj protestantskoj crkvi, objavio je 1998. svoju reviziju arieve Biblije i tiskao je bez deuterokanonskih knjiga.22

Nakon reakcije sarajevskoga Nadbiskupskog ordinarijata (1999) glede kre-nja autorskih prava, revidirano izdanje arieve Biblije uglavnom je povueno iz distribucije,23 no nabave preko interneta jo su i danas mogue, a Martinjakova

18 rebro, Evangeliipress, 1977. Ispred deuterokanonskih knjiga unesena je napomena da se one ne nalaze u hebrejskim i protestantskim izdanjima Biblije.19 Vie o tome u kasnijem dijelu ovoga rada, Izdanja u reviziji nakladnika Caritas Croata, Austri-ja.20 E-mail B. Lovreca autoru od 14. 3. 2007. Dr. Branko Lovrec (ro. 1932), dugogodinji predsjednik Saveza baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj, a danas poasni predsjednik, voditelj je baptisti-ke nakladnike kue Duhovna stvarnost. Jedan je od prevoditelja Novoga zavjeta ivim rijeima - Knjige o Kristu, prvi put publicirane 1982.21 Adresa sjedita svojedobno je bila dostupna na njihovim slubenim web-stranicama : Croatian/Bosnian Bible Outreach Ministry Time Keepers, Suite PMB #486, 1706 Front St., Lynden, WA 98264, USA, [email protected], a danas se na internetu neizravno dolazi do adrese 27591-40th Ave.,Langley, B. C. V4W 1V8 Ca-nada .22 Biblija. Stari i Novi zavjet. Preveo Dr. Ivan Ev. ari. Revizija - ponovni pregled izmjene i dopune: George uro Martinjak. Jezina lektura: Mr. Sci. Prof. Munib Ovina. Izdaje: Croatian/Bosnian Bible Outreach Ministry. Tisak: Zrinski, akovec. [1998]. Prvo izdanje. Postoji i drugo izdanje, takoer bez jasne godine izdanja. Katalog Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu navodi godinu [1999].23 M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 14. O karakteristikama ovog izdanja, te o problemu autorskih prava i problema identikacije nakladnika Zovki opirno govori na str. 13-15. u odsjekuProtestantizirano izdanje u akovcu god. 1998. Ne istie, meutim, injenicu, poznatu dodue uglavnom u protestantskim krugovima, da iza toga izdanja ne stoji ni jedna protestantska crkva,

28


izdanja dostupna su takoer u on-line verzijama.24

Martinjakov izbor arieva prijevoda vjerojatno lei u injenici to je autor smatrao da se radi o public domain vlasnitvu, previajui pritom odredbe zakon o autorskim pravima koje doputaju slobodne pretiske izdanja starijih od 50 go-dina, ali ne i redaktorske intervencije u tekst bez odobrenja stvarnih nositelj autorskih prava. Martinjak svakako nije bio upoznat ni s injenicom postojanja revidirana arieva madridskog izdanja. Ovo je razvidno iz negdanjih zapisa na njegovim web-stranicama, gdje se eksplicitno nudila arieva Biblija s opisom Biblija: preveo Ivan ari Nadbiskup Vrhbosanski, Sarajevo 1942, revidirano god. 1998 te s adresama za kontakt u SAD-u, Kanadi i Republici Hrvatskoj,25 a vidljivo je i u samom postupku njegove revizije, o emu e kasnije vie biti rijei.

2. Hrvatske revizije biblijskih prijevoda

U povijesti hrvatskoga biblijskog prevodilatva preradbe postojeih biblijskih prijevoda nisu novost. Misli se ovdje na takve intervencije u autorski prevodila-ki rad koje nije poduzeo sam autor, ve je to obavio urednik ili nakladnik obino poslije autorove smrti - ali i za vrijeme autorova ivota, uz njegovu suglasnost, ako se radilo o prilagodbi prijevoda na srodan jezik ili narjeje.

Prva takva djelomina revizija nalazi se ve u zaetku izdavanja hrvatsko-ga biblijskog prvotiska, konano objavljenog 1831. Matija Petar Katani (1750- 1825) dovrava svoj prijevod Svetoga pisma 1822. Nakon njegove smrti rukopis priprema za tisak suradnik mu Grgur evapovi, vrei manje intervencije u rukopisu. Kako i on 1830. umire, tisak naposljetku organizira Josip Matzek sa

ve je ono djelo pojedinca iz iseljenitva. Zovki takoer kontekstualno pretpostavlja vezu izmeu izdanja Novoga zavjeta na bosanskom jeziku (Zenica, Dom tampe, 2001-2005; prijevod Ruben Kneevi, jezina lektura za bosanski jezik Senahid Halilovi) s eventualnim buduim izdavanjem Biblije na bosanskom jeziku koja bi ukljuivala i Martinjakovu reviziju arieva prijevoda Starog zavjeta. Kao autor zenikog prijevoda Novog zavjeta mogu svakako ovom prigodom potvrditi da takva mogunost nikada nije niti razmatrana, ve se radi o sluajnoj slinosti u nazivu nekih organizacija.24 Na web stranici Croatian/Bosnian Bible Outreach, . U vrijeme pisanja ovoga rada (veljaa/oujak, 2007) nareeni web-portal jo je uvijek aktivan. Na istom je portalu dostupno on-line izdanje revidirane arieve Biblije, , kao i mogunosti nabave i downloada u pdf verzijama, . 15.02.07.25 Snimci stranica u arhivi autora. Kao distributer Martinjakovih Biblija za Republiku Hrvatsku naveden je adventistiki na-kladnik Drago Obradovi, do kojega je Martinjak doao preko nekih svojih poznanstava u Kanadi (e-mail D. Obradovia autoru od 20. 2. 2007).

29


suradnicima.26

Druga, i vjerojatno dosad jedna od najpoznatijih i najrasprostranjenijih revi-zija nekog biblijskog prijevoda na naim prostorima jest ona koja se tie Danii-Karadieve srpske Biblije. Potpuno izdanje njihove Biblije objavljeno je 1868, a Britansko i inozemno biblijsko drutvo, koje je bilo nakladnik i glavni distributer Danii-Karadievih biblijskih izdanja, ve od 1863. razmatra ideju posebnoga prijevoda za hrvatsko podruje.27 Projekt je djelomino ostvaren 1877. kada u re-dakciji Bogoslava uleka izlazi pohrvaena verzija Novoga zavjeta i Psalama, a u cijelosti je realiziran 1895. kada Milan Reetar kroatizira cjelokupnu Danii-Ka-radievu Bibliju (tzv. Pregledano izdanje koje je do dananjih dana objavljeno u brojnim pretiscima). Budui da je na junoslavenskom prostoru upravo tu Bibliju najvie irilo Britansko i inozemno biblijsko drutvo, naila je na izuzetnu prihva-enost u protestantskim krugovima. Premda nije prireena izravno iz izvornika, ona je u ovdanjim protestantskim crkvama usvojena ak i do razine bogoslu-nog textusa receptusa. Iako nikad odobren od strane Katolike i Pravoslavne crkve, prijevod je prihvaan i meu irim pukom, a kasniji biblijski prijevodi veinskih crkava dugo se nisu oslobodili njegova utjecaja.28

U iroj javnosti nedovoljno je poznata revizija koja lei u podlozi prvoga izdanja Rupieva Novog zavjeta, objelodanjenog 1961. Rukopis prijevoda pri-redio je Gracijan Raspudi, no prijevod nije mogao biti izdan pod njegovim imenom zbog tadanjih politikih okolnosti.29 Ljudevit Rupi u drugom izda-nju (1967) objavljuje drugu reviziju Raspudieva prijevoda, koju su bibliari vie skloni smatrati novim, iskljuivo Rupievim uratkom. To izdanje, koje uz odre-ene promjene postaje 1968. i sastavnim dijelom Zagrebake Biblije, doivljava jo nekoliko kasnijih revizija, no iskljuivo od strane samoga Rupia.30

Posljednja znaajnija revizija sline naravi dogodila se prigodom prireiva-nja Zagrebake Biblije. Kao podloga koriteni su postojei rukopisni i objavljeni prijevodi (Sovi, Grubii, Raspudi/Rupi i dr.), koji su naknadno proli teme-

26 Usp. LORETANA FARKA, Prvi otisnuti prijevod Biblije u Hrvata, Jezikoslovlje, Osijek, god I (1998), br. 1, str. 20-34; IBID, Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska. Osijek, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera / Filozofski fakultet, 2006.27 Vie o Vuk-Daniievoj Bibliji u: P. KUZMI, Op. cit.28 Usp. J. FUAK, est stoljea hrvatskoga lekcionara u sklopu jedanaest stoljea hrvatskoga glagolja-tva, Zagreb, Kranska sadanjost, 1975, str. 277 sqq.29 Usp. G. RASPUDI, Tri izdanja Novoga zavjeta, Crkva u svijetu, Split, 1969, Br. 3, str. 201-241; Br. 4, str. 280-322. Gracijan Raspudi (1911-1989), franjevac koji je uglavnom djelovao u ino-zemstvu, objavio je prijevod Novoga zavjeta pod svojim imenom tek 1987. (u nakladi zagrebake Kranske sadanjosti, sarajevske Teoloke biblioteke i mostarskog Provincijalata hercegovakih franjevaca).30 Za ivota prevoditelja objavljeno je est izdanja, od kojih svako unosi odreene promjene. Sedmo i daljnja izdanja identina su estomu izdanju.

30


ljitu jezino-knjievnu te biblijsko-redaktorsku i lektorsku obradu, potonju od strane Bonaventure Dude, Jerka Fuaka, Ante Kresine i drugih bibliara.31

Pri radu na Starome zavjetu dijelom je kao podloga koriten rukopis prije-voda Antona Sovia, koji Biskupska konferencija u Zagrebu 1940. nije prihvatila zbog neprikladna jezika. Upravo je odbijanje Sovieva rukopisa bilo uzrokom izbora sarajevskog nadbiskupa Ivana Evanelista aria kao novog prevoditelja, a koji je i slubeno postavljen na ovaj zadatak zakljukom Poslovnog odbora kato-likog episkopata od 12. 6. 1940.32

3. Revizije arieva prijevoda Svetoga pisma

3.1. Revizija Luke Brajnovia

U arhivima nisu sauvani precizni podaci o nakladi i distribuciji prvoga trosve-anoga arieva prijevoda Svetoga pisma. Prema nekim dokumentima, pretpo-stavlja se da je prijevod tiskan u 10.000 primjeraka,33 no nije vie poznata proda-na koliina do 1945, kao ni eventualna preostala koliina nakon te godine. 1945. godine, nakon komunistikog prevrata, konscirana je sva imovina nadbiskupaaria, ukljuujui njegovu biblioteku i pismohranu, a konscirana je i njegova na-kladnika kua Regina apostolorum. Sveenici su ipak sauvali nekoliko stotina neuvezanih primjeraka njegova prijevoda Svetog pisma, koji su vremenom pokla-njani bogoslovima Vrhbosanske nadbiskupije. Ve u 1960-im godinama primjerci arieva prijevoda teko su se mogli nabaviti.34 Sm nadbiskup ari od 1948. je u izbjeglitvu u Madridu, gdje ivi do svoje smrti 1960. godine. Njegova odlu-ka da zapone s pripremom popravljenog izdanja nije motivirana nedostatkom i potrebom plasmana Svetoga pisma u domovini (to je, zbog ondanjega komuni-stikog reima i slubene zabrane unosa knjiga koje bi bile tiskane izvan zemlje, bilo gotovo i nemoguom misijom), ve se nastojalo prirediti izdanje za ouvanje vjerskoga i nacionalnog identiteta Hrvata u iseljenitvu.35 Glavni suradnik nadbi-skupu ariu bio je pri tom poslu Luka Brajnovi (1919-2001), hrvatski knjievnik emigrant i profesor novinarstva na Sveuilitu u Pamploni. Revidirano arievo izdanje objavljeno je u jednom svesku 1959. godine,36 s napomenom tiskare da je

31 Vie o radu na Zagrebakoj Bibliji, u: KATICA KNEZOVI, Zagrebaka Biblija (1968-1998) - I. dio. Nastanak Zagrebake Biblije, Obnovljeni ivot, Zagreb, god 53 (1998), br. 2/1998, str. 107-130.32 M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 3.33 IBID, str. 9sqq.34 B. ODOBAI, Neiscrpno bogatstvo..., str. 152.35 M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 10.36 Sveto Pismo Staroga i Novoga zavjeta. Preveo Dr. Ivan Ev. ari, nadbiskup vrhbosanski. Drugo

31


tisak dovren 28. lipnja 1960.37 Mogue je da to izdanje nije jednoliko uvezano.38 Naime, u svome prvom izdanju iz 1941/1942. ari, ili njegov tiskar, dali su na vanjskim koricama napisati Dr. Ivan Ev. ari, Sveto Pismo..., to je bio pomalo neprikladan obiaj, iako je u ono vrijeme ve zabiljeen pri uvezu Zagodina Novog zavjeta.39 M. Zovki navodi, a K. Viaticki to preuzima u svome radu, kako je ari slian postupak pokuao ponoviti i u madridskom izdanju 1960, ali da je na savjet Luke Brajnovia od toga odustao.40 Izgleda dakle da postoje madridski primjerci bez imena prevoditelja na vanjskim koricama. Meutim, na primjerku arieva popravljenog izdanja izdanog 1959. u jednom svesku, a koji se nalazi u vlasnitvu autora,41 na vanjskim tvrdim smeim koricama ipak stoji zlatotiskom, uokvireno kvadratnim rubom: Dr. IVAN EV. ARI / SVETO PISMO.

Sm nadbiskup ari navodi u Predgovoru kako ovo novo izdanje ...kona-no ulazi u tisak, poslije tri godine borbe, rada i otklanjanja najteih potekoa.42 Predgovor je datiran 28. svibnja 1958. Urednik izdanja, Luka Brajnovi, navodi meutim u Pogovoru izdavaa, datiranom na blagdan Apostolskih Prvaka sv. Petra i Pavla, 1960., kako je dovrio ovo djelo nakon pune dvije godine nepresta-noga rada43 Proizlazi dakle da je ukupni rad na rukopisnoj i tehnikoj pripre-mi popravljenog prijevoda trajao gotovo pet godina. Brajnovi u pogovoru tako-er navodi kako mu je nadbiskup ari ne samo povjerio rad na ovom izdanju, nego mi je ujedno velikoduno predao svoje autorsko pravo, te dao doputenu i

popravljeno izdanje. Madrid, Osvit, 1959. Ovom je izdanju prethodilo jedno dvosveano izdanje, izdano iste godine u Madridu (M. ZOVKI, Sarajevsko i madridsko..., str. 67-68 ; K. VIATICKI, Predloak..., str 289). Primjerak toga izdanja doista postoji u splitskoj Sveuilinoj knjinici (R - 2224/1-2). Izdanje je uvezano u dva sveska, no format (20x13 cm) i numeracija stranica (Novi zavjet od stranice 1403) u potpunosti odgovaraju tehnikim karakteristikama madridskoga jedno-sveanog izdanja.37 Godina u impresumu (1959) i stvarna godina izlaska (1960) moe dovesti u dilemu kako se radi o dva izdanja. To miljenje zastupa K. Viaticki (Mk 1, 1-45 u prijevodima, str. 3).38 Da su postojali razliiti uvezi madridskoga izdanja saznaje se i iz jedne obavijesti o izlasku Sve-toga pisma iz tiska, gdje se navodi da je cijena izdanja 10-15 dol (razliit uvez). Hrvatska revija, Buenos Aires, 9 (1959), str. 247.39 M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 6.40 M. ZOVKI, Sarajevsko i madridsko..., str. 79; IBID. Nastanak i tri izdanja..., str. 6; K. VIA-TICKI, Predloak..., str. 289.41 Ovo rariteno izdanje autor je uspio nabaviti u rijekom antikvarijatu Ex libris 2006. godine. Pri-mjerak potjee iz biblioteke pok. mons. dr. Ivana Pavia (1898-1992), s nadnevkom nabave 1960. Vrlo je interesantna rukom dopisana biljeka I. Pavia na unutranjim koricama: Sveta ZAVIST je kriva to hrvatski katolici nemaju (vie) ni arievu i drugu hrvatsku crkveno odobrenu Bibliju - i-tavu Bibliju - sjeam se to mi je pripovijedao xy prije 45 godina... Dr. I. Pavi. Ovaj xy naznaen je rukopisom druge boje, sljedeom biljekom: Liv... /koji u Amer 1974/.42 Predgovor, str. 6.43 Pogovor izdavaa, str. 1765.

32


potrebnu slobodu obzirom na prijevod, biljeke i opremu.44 Prema podacima iz osobnog razgovora Mate Zovkia s Lukom Brajnoviem, saznaje se da je Brajno-vi praktiki obavio sav revizorski posao, jer je nadbiskup ari u to vrijeme bio ve star i bolestan. Brajnoviu stoga treba pripisati sve prepravke, jednako one koje se tiu boljeg prericanja izvornika, kao i one koje su imale za cilj postii ljepi hrvatski izriaj (jer se ariu svojedobno prigovarala zasienost regionalizmima i turcizmima).45 Oprema izdanja takoer je Brajnovieva. Poslije predgovora, do-dan je opiran Opi uvod u Sveto pismo (str. 7-19), pisan na temelju ondanjeg poznavanja biblijskih znanosti i tadanjega panjolskog izdanja Biblije. Umjesto dvostupanoga prijeloma teksta u prvom izdanju, tekst je u madridskom izdanju jednostupan, tiskan na nom biblijskom papiru, na ukupno 1780 stranica. Preu-zeti su i donekle promijenjeni prijanji arievi uvodi u svetopisamske knjige kao i raspored naslova i podnaslova, a biljeke ispod teksta znatno su skraene. Zov-ki, naprimjer, primjeuje kako je ari u prvome izdanju spominjao idove u prilino negativnu svjetlu, u skladu s tadanjim aktualnim teolokim pristupom. Brajnovi je pak biljeke reducirao, ublaivi time i arievu prvotnu protuidov-sku otricu.46

Novi zavjet iz Brajnovieve Biblije ponovno je objavljen 2002. u Hrvatskoj u nakladi splitskog Lausa kao bibliolsko izdanje. Svojim pismom od 11. oujka1991. L. Brajnovi dao je svoje doputenje za objavu. U knjigu su uneseni predgo-vor i pogovor iz madridskoga izdanja, a dodana je i kraa urednika biografska biljeka o Luki Brajnoviu.47

Osim revizije prijevoda cijele arieve Biblije iz 1959/60. postojao je i ra-niji prepravljeni prijevod samo Novoga zavjeta, objavljen 1953. Primjerak ovog izdanja objavljen je u tvrdom uvezu, a tiskano je najprije u Madridu u nakladi Croatia Academica Catholica. Dotisak izdanja obavila je ista organizacija, ali sa sjeditem u Clevelandu. Prijelom je jednostupani, biljeke su skraene, a podna-slovi se nalaze i unutar teksta. Taj Novi zavjet prevoditelj je posvetio kardinalu Stepincu, a jedan primjerak poslan je na poklon Papi Piju XII, o emu postoji dokumentacija. To je izdanje, meutim, ostalo nepoznato iroj javnosti, a infor-macije su dostupne uglavnom iz literature.48

44 Pogovor izdavaa, str. 1766.45 M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 10. Konkretne primjere navodi Oberki u svojoj recen-ziji arieva prvog sveska (Op. cit, str. 246).46 M. ZOVKI, Sarajevsko i madridsko..., str. 78. Navedeno je i nekoliko indikativnih primjera ovoga postupka.47 Novi zavjet. Iz izvornoga teksta preveo i biljeke priredio Dr. Ivan Evanelist ari nadbiskup vrhbo-sanski. Split, Laus, 2002, 514 str, ilustr. Izdanje nosi Imprimatur nadbiskupa aria od 23. svibnja, 1958. Naklada je iznosila svega 80 primjeraka, samo za pretplatnike. Izdanje je za tisak priredio Ivan Mui.48 Vn. [VINKO NIKOLI], Sveto pismo. Novi zavjet..., Hrvatska revija, Buenos Aires, 4 (1954),

33


3.2. Izdanja u reviziji nakladnika Caritas Croata, Salzburg, Austrija

Autoru su dosad poznata tri novozavjetna izdanja arieva prijevoda objavljena kod toga nakladnika: jedno etvrto izdanje (1966),49 te dva peta izdanja (1967. i 1969).

U impresumu etvrtog izdanja izriito stoji ime nakladnika Caritas Croata (odnosno, u predgovoru, Hrvatski Caritas),50 dok 5. izdanje donosi u impresu-mu samo naziv tiskare,51 a izostaje i predgovor. U predgovoru etvrtom izdanju, datiranom na Boi 1965, navodi se da je nakon Zagodina izdanja, koje je kod istog nakladnika izalo 1959. u 10.000 primjeraka i potpuno raspaano tijekom 1964. godine, sada tiskano ovo arievo izdanje. Izalo je ukupno u 30.000 pri-mjeraka, i to u 15.000 primjeraka zauzimanjem Katoliko-Protestantskog Biblij-skog drutva za Austriju, dok je drugih 15.000 primjeraka tiskano darom au-strijskih i njemakih biskupa te Ostpriesterhilfe (organizacija P. Werenfrieda van Straatena za pomo Crkvi iza eljeznog zastora).52

Oba izdanja nose doputenje (Imprimatur) Nadbiskupskog ordinarijata br. 2111 od 8. 11. 1965, jedino se u 4. izdanju navodi Nadbiskupski ordinarijat u Za-grebu, a u 5. izdanju onaj u Salzburgu. Podatak o Zagrebu oito je pogrean.53

str. 81-82. Priloena je i fotograja korica izdanja objavljenog u Madridu. Na vrhu korica stoji imeprevoditelja. O klivlendskom izdanju postoji i biljeka u rubrici Knjige i asopisi u Hrvatskoj reviji 3 (1953), str. 221. O arievu Novom zavjetu iz 1953. usp. i: P. TIJAN. Tradiciones biblicistas croatas con motivo de la edicion madrilea de la Sagrada Escritura en croata, Studia Croatica, Buenos Aires, vol 003-004, ao 1961. . M. Zovki takoer pie o arievu Novom zavjetu (Nastanak i tri izdanja..., str. 10-11), ali ne navodi klivlendsko izdanje.49 Hrvatskom biblijskom drutvu oito je bilo nepoznato ili nedostupno ovo etvrto izdanje, jer se u Proslovu popravljenoga arieva Svetoga pisma (2006) navodi da je austrijsko izdanje objavljeno tek 1967. U katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu registrirano je 4. izdanje iz 1966. (signatura 422.123) i 5. izdanje iz 1969. (437.759).50 Sveto Pismo Novoga zavjeta. Preveo Dr. Ivan Ev. ari, nadbiskup vrhbosanski. etvrto izdanje. Salzburg, 1966. Tisak: Oberndorfer Druckerei, Oberndorf bei Salzburg. Format 110x150. Str. 459 + 2 karte + 2 str. Sadraja. Tekst u jednostupanom prijelomu, podnaslovi na poetku poglavlja i u tekstu, biljeke na kraju knjige. Plasticirani uvez. Na vanjskim koricama (autor dosad registriraoprimjerke u bijeloj, crnoj, plavoj, svijetlosmeoj i tamnocrvenoj boji) zlatotiskom stoji NOVI ZA-VJET u desnom donjem uglu. Na sredini korica stoji logo koji predstavlja simbol kria to izvire iz gorue uljanice.51 Usporeeno 5. izdanje iz 1969. Tisak: Druckhaus Etzendorfer & Co., Salzburg. Primjerci 4. i 5. izdanja nalaze se u autorovoj biblioteci, kao i jo jedno neimenovano salzburko izdanje, vjeroja-tno peto, koje je mogue identicirati jedino po imprimaturnom broju i navodu Salzburga. Nemaoznake tiskare niti predgovora, a zbog pogreke pri uvezu u primjerku nedostaju stranice 385-416; tj. od 2 Pt 1,19 do Otk 14,3.52 Predgovor etvrtom izdanju, str. 4.53 Mato Zovki, koji je u rukama imao jo jedno 5. izdanje ovoga Novog zavjeta izdano 1967, bezu-

34


U predgovoru se takoer kae da je ovo Sveto pismo nepromijenjeno izda-nje naklade Osvit, koje je izalo zaslugom g. Luke Brajnovia 1960. godine u Ma-dridu, u panjolskoj. Razlika je, to je g. Luka Brajnovi bio izdao Stari i Novi Zavjet, a Hrvatski Caritas izdaje itatvi [!] Novi Zavjet, uz neke manje jezine ispravke. Nigdje se dalje ne navodi tko je poduzeo rad na ispravcima, ali je za pretpostaviti da je odgovorna osoba bio tadanji ravnatelj Hrvatskog Caritasa u Austriji, Vilim Cecelja (1909-1989), za kojega u literaturi stoji da je u vie navra-ta tiskao Novi Zavjet.54

Numeriranje izdanja kao etvrtog i petog ima osnove, rauna li se da je izda-nje iz 1942. bilo prvo, potom iz 1953. drugo, a ono iz 1959/60. tree. Takvim nu-meriranjem neizravno se pretpostavlja da se arieva madridska izdanja iz 1959. (dvosveano i jednosveano) raunaju kao jedno izdanje,55 a to vrijedi i za madridski i klivlendski Novi zavjet iz 1953.

3.3. Revizija ure Martinjaka

Prije izdavanja revidirane arieve Biblije uro Martinjak objavio je nekoliko biblijskih izdanja na hrvatskom jeziku,56 a prethodno se takoer bavio digital-nim izdanjima biblijskih prijevoda, to i danas nastavlja besplatnom ponudom na svojim web-stranicama.57 Prve verzije Martinjakovih tiskanih izdanja bile su vrlo upitne jezine i tehnike kvalitete, posebice se to odnosi na njegovo dvojezino Evanelje po Ivanu, vjerojatno iz 1987, i dvojezini Novi zavjet s Psalmima i Izre-kama iz 1993. Oba su ta prva izdanja nelektorirana. U hrvatskom prijevodu slije-de tekst Rupieva prijevoda uz poneke intervencije s obzirom na engleski tekst i urednikovu prosudbu. Nije izriito navedeno koji se engleski prijevod upotre-

spjeno je pri Duhovnom stolu u Zagrebu traio podatak o tome tko je traio doputenje za taj im-primatur (br. 2111 od 8. 11. 1965). Iz dotiska 5. izdanja iz 1969. godine, oito je da se imprimaturni broj odnosi na Nadbiskupski ordinarijat u Salzburgu, te ondje treba detaljnije provjeriti podatak. Usp. M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 12, fusnota 53.54 A. VUJI [ur.], Hrvatski leksikon. Sv. I. A-K. Zagreb, Naklada Leksikon, 1996, str. 184. Podatak ponovljen i u zagrebakom Vjesniku od 29. 5. 2003, str. 13. Povodom 15. obljetnice Ceceljine smrti, objavljen je podui nekrolog u Glasu koncila od 4. 7. 2004. U digitalnom izdanju dostupno na

55 Usp. biljeku 36. u ovome radu.56 Billingual English-Croatian Gospel According to St. John / Dvojezino Hrvatsko-Englesko Evan-elje po Sv. Ivanu. Revised by / Preureeno po George Martinjak. Vancouver, Alpha and Omega, [1987]; Billingual English-Croatian New Testament. Psalms and Proverbs / Dvojezian Englesko-Hr-vatski Novi Zavjet. Psalmi i Mudre izreke. George Martinjak, Surrey, B. C. Canada, 1993; Dvojezini Englesko-Hrvatski Novi zavjet / Bilingual English-Croatian New Testament. Biblijska lektura: uro Martinjak. Jezina lektura: Nives Opai. Edit. Litt. Biblique, 1995.57 Ponuda na njegovim web-stranicama ukljuuje i pdf izdanja koja nisu objavljena u papirnatom obliku. Postoji tako, naprimjer, Biblija ili Sveto Pismo ... Englesko-bosansko dvojezino paralelno

35


bljava, ali se provjerom lako utvruje da je u izdanju iz 1987. koriten King James Version (KJV), a u kasnijem Novom zavjetu iz 1993. New King James Version (NKJ). Za pretpostaviti je stoga da je NKJ prijevod bio predlokom Martinjako-ve revizije aria, premda on u impresumu (str. III) navodi: Ponovni Pregled, izmjene i dopune god. 1998, pomou Hebrejskog, Grkog i Engleskoga teksta. Detaljnijom usporedbom nekih mjesta mogue je utvrditi da Martinjak doista mijenja hrvatski prijevod prema NKJ verziji, ali u tome je vrlo daleko od neke dosljednosti.58 Tijekom 2003. autor ovoga teksta razaslao je upitnike hrvatskim protestantskim prevoditeljima Biblije s pitanjima o njihovu prevodilaku radu, a za potrebe izrade jedne ire studije o hrvatskim protestantskim prijevodima. I uro Martinjak tada je, premda nevoljko, poslao autoru neka svoja razmiljanja o shvaanju biblijskog prevoenja, u kojima takoer naglaava vanost KJV pri-jevoda.59

arievo Sveto pismo dostupno je i na srpskom internetskom portalu ,60 gdje se taj prijevod navodi kao Biblija online, hrvatski prije-vod [dr. Ivan ari, Sarajevo 1942]. Uvidom u tekst mogue je ustvrditi da se radi o Martinjakovoj reviziji. Meutim, netko je naknadno na nekim mjestima ne-znatno korigirao Martinjaka61, ukoliko sm autor to nije naknadno uinio. Nije poznat autor ili urednik ovog web-portala, ali je ostavljena adresa za kontakt.62

3.4. Revizija Hrvatskoga biblijskog drutva

Motivi, povijest i naela ove revizije detaljno su izloeni u samome izdanju: u Proslovu nadbiskupa vrhbosanskog (Vinka kardinala Puljia), te u nakladnikom Predgovoru uz 1. popravljeno izdanje prijevoda Svetoga pisma Ivana Evanelista

izdanje ... sastavljeno jedno pokraj drugoga na engleskom i hrvatskom [sic!] jeziku, potom Hrvat-ska Biblija Suvremena verzija ... i Concordanca za pretraivanje, te dvojezino Ivanovo Evanelje. Sva su ta pdf izdanja bez punoga impresuma. Kopije pdf datoteka pohranjene su u autorovoj digi-talnoj arhivi.58 Konkretni primjeri bit e izloeni pri analizi revizije teksta prijevoda Judine poslanice.59 E-mail . Martinjaka autoru od 11. 6. 2003: ...Moje misljenje glede prijevoda: 1) Prevoditelj mora biti poslan od Autora Isusa Krista za taj tako znacajan posao. 2) Prevoditelj mora znati sto je Autor htio reci pa tako prevesti, a ne da ceslja usi skolovanima - farizejima ili new-agerima i mo-dernjacima. 3) Prevoditelj se mora bojati Isusovih rijeci: Otk. 22:18, 19. 4) Biblija je dvosjekli mac, i prevodenjem se mora poboljsati njegova ostrina i snaga, a ne da se otupi. 5) U Englesko govorecim zemljama najprihvatljiviji i koji se najvise prodaje jest prijevod King James cak i sa svojim starim rijecima...60 Odnosno na http://wwwyu.com/izrada/, 02.02.07. Na istom portalu dostupni su on-line i Dani-i-Karadiev prijevod, arniev prijevod Novog zavjeta, te American Standard Version.61 Npr, u Jd 1,25 Martinjak je, prema KJV, dodao mudrom, no u ovoj je naknadnoj reviziji taj Mar-tinjakov dodatak izostavljen.62 Tel. 064/3469081 i e-mail: [email protected]

36


aria, nadbiskupa vrhbosanskoga. Uz neke podatke o arievu ivotu i djelo-vanju u Proslovu se navodi krai historijat arievih prijevoda,63 te informacije o poecima rada na ovoj reviziji. Navodi se kako je Vrhbosanska nadbiskupija prepoznala inicijativu Hrvatskoga biblijskog drutva te je s njim sklopila 10. 3. 2004. ugovor i organizirala rad. Budui da je to arievo izdanje bilo u tisku ve koncem 2006, oito je da je rad na reviziji trajao neto due od dvije godine, no treba imati u vidu da je bibliar Mato Zovki jo od 1989. imao spremnu svoju reviziju arieva Novog zavjeta,64 te je naknadno unio nove spoznaje u skladu sa suvremenim stanjem novozavjetnih disciplina.

U nakladnikom Predgovoru javnost se obavjetava o radu na novome pri-jevodu Biblije u organizaciji Hrvatskoga biblijskog drutva, te se navodi kako se u meuvremenu smatralo korisnim objaviti popravljen cjeloviti ariev prijevod Svetoga pisma, a posebice i zbog injenice to je veini bio nepoznat i nedostu-pan. Izriito su navedena i naela za popravljanje arievog prijevoda Svetoga pisma, i to: 1. uskladiti prijevod sa znanstvenim izdanjem Staroga zavjeta na hebrejskom, deuterokanonskih knjiga na grkom i Novoga zavjeta na grkom65 2. preraditi i skratiti uvode u pojedine knjige 3. zadrati samo bitne biljeke 4. potivati, u najveoj moguoj mjeri, ariev jezik i stil, ali ga ipak usklaujui s hrvatskim standardnim jezikom 5. ime Gospodin koristiti u svim knjigama, a ime Gospod zadrati samo u Knjizi psalama 6. naziv Pasha koristiti u Starom zavjetu, a Vazam u Novom zavjetu. Pored spomenutih bibliara K. Viatickog, B. Odo-baia i M. Zovkia, te jeziara M. Aleria, u reviziju prijevoda bio je ukljuen i Zvonimir Kurei (teoloka redaktura) te Thomas Kaut (struni savjetnik Sredi-njeg biblijskog drutva, United Bible Societies, UBS).

Zakljuni dio Predgovora donekle rehabilitira aria s obzirom na kritike koje su mu upuivane zbog nepoznavanja izvornih jezika jer je on u svome pre-dgovoru 1941. izriito tvrdio da prevodi s izvornika.66 Tako se sada navodi da je prilikom pregledavanja i popravljanja arieva prijevoda ustanovljeno prevodi-

63 Kao mjerodavne navode se godine stvarnog izlaska arievih izdanja iz tiska, a ne godine otisnute u impresumu. Godina izdanja austrijskoga Novoga zavjeta pogreno je navedena, usp. biljeku 49.64 Revizija pripremljena za izdanje u nakladi sveenika Marka Majstorovia, ali se od tiska nakna-dno odustalo. Mato Zovki tada je usuglasio ariev prijevod s 26. izdanjem Nestle-Alandova No-vum Testamentum Graece. Usp. M. ZOVKI. Sarajevsko i madridsko izdanje..., str. 74-75. Ovaj detalj navodi se i u Predgovoru HBD-a novomu arievu izdanju.65 Izrijekom se ne navode koja su to izdanja, no trebalo bi se raditi o 4. ili 5. izdanju Biblia Hebraica Stuttgartensia za hebrejski Stari zavjet, o 27. izdanju Nestle-Allanda (ili 4. izdanju UBS-a) za grki Novi zavjet, te o Rahlsovu izdanju Septuaginte (ur. R. Hanhart). Usp. preporuku aktualnih znan-stvenih kritikih izdanja na web-portalu United Bible Societies, 66 O tome detaljno u: M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 4sqq.

37


teljevo poznavanje hebrejskog i grkog jezika kao i ljepota hrvatskog izriaja.U impresumu revizije Hrvatskoga biblijskog drutva izriito je istaknuto da

se ovdje radi o 1. popravljenom izdanju. Namjera je nakladnika i prireiva-a vjerojatno ustvrditi i dokazati kako dosadanje revizije, posebice se misli na Brajnovievu, nisu posljedovale cjelovitim popravkom prijevoda, ve su se ticale manjih preinaka i eventualnih poboljanja, te se nikako ne moe govoriti o ne-kim popravljenim izdanjima prije ovoga iz 2006. godine. Utemeljenost ovakve tvrdnje mogue je provjeriti jedino paralelnom usporedbom svih dosadanjih re-vizija pri radu na jednome istom ulomku izvorna arieva prijevoda.

Usporedni pregled postupaka dosadanjih revizija odnosno popravljanj arieva prijevoda, a u odnosu na najnoviju reviziju, nie je prikazan na primje-ru prijevoda Judine poslanice. Ova poslanica, osim to je zbog svoje relativne kratkoe prikladna za analizu i iz praktinih razloga, zanimljiva je svakako i sa svoje teoloko-jezine strane (specina tematika i leksik). Zbog svoje sadrajnemeuovisnosti s 2. Petrovom poslanicom moe dobro posluiti za analizu do-sljednosti postupka prevoenja pri usporeivanju sadrajno srodnih leksikih i gramatikih mjesta, a koja najee zahtijevaju odreena prevodilaka ujednaa-vanja.

Franjo Zagoda u svojoj recenziji prvotnoga arieva Novog zavjeta unosio je svoje primjedbe na prijevod zakljuno do 1Pt 4,15.67 Za pretpostaviti je da nije stigao obraditi prijevod do kraja, jer nije vjerojatno da ne bi imao primjedbi na preostali dio teksta prijevoda. Stoga Zagodine primjedbe ne ukljuuju ariev prijevod Judine poslanice.

Popravljanje prijevoda Judine poslanice obavio je u izdanju iz 2006. Mato Zovki. Da bi se dobio potpuniji uvid u cjelokupni rad revizije bibliar na ovome najnovijem arievu izdanju, trebalo bi analizirati i dijelove Starog zavjeta koje su obradili Karlo Viaticki i Boo Odobai, no to ovdje, izuzev jednog manjeg deta-lja to slijedi u nastavku, nije mogue prezentirati zbog prostorne ogranienosti.

3.4.1. Jesu li u HBD-ovu izdanju ispravljena karakteristina mjesta za koja se ariu osobito predbacivalo?

Egzegetsku stranu arieva prijevoda detaljno su, uz ve spomenute kritinije pristupe J. Oberkog i F. Zagode, dobrohotnije analizirali Albin krinjar, Petar Vlai i Rudolf Shtz.68 Dananja revizija arieva prijevoda trebala bi uzeti u obzir sve ondanje primjedbe, usporediti ih s rezultatima suvremenih istraivanja

67 F. ZAGODA. Op. cit, str. 182.68 A. krinjar u Biblica 1942, str. 372-374 (na njemakom) i u Vrhbosni 1942, str. 136-137; R. Schtz u Glasniku biskupije akovake i srijemske 1943, str. 132-136; P. Vlai u Vrhbosni 1942, str. 190-191. Sve navedeno prema: M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 1.

38


u biblijskim znanostima, te donijeti odgovarajui zakljuak o nunosti vee ili manje intervencije u prijevod. Trebalo bi, uza sve to, svakako valorizirati i nove primjedbe koje su bibliari uoili pri radu na projektu. Jedna pak sveobuhvatna analiza, koja u ovoj posljednoj reviziji nije ukljuena i pitanje je bi li uope bila izvediva u tako kratkom roku, trebala bi obuhvatiti i ariev odnos prema Vul-gatinu prijevodu. Naime, ari je dobio mandat katolikog episkopata da priredi prijevod prema Vulgati, ali on je odluio slijediti i hebrejski i grki izvornik, to je posredno preko njemakih prijevoda i uinio. Dananji redaktori, ako bi e-ljeli biti dosljedni u slijeenju arieve prevodilake metode, trebali bi najprije izdvojiti i zasebno analizirati dijelove koje je ari preveo u skladu s Vulgatom, te ih potom ispraviti prema posljednjim kritikim izdanjima Vulgate. One pak dije-love koji nisu u suglasnosti s Vulgatom, a ari ih je prevodio (neizravno) prema izvorniku, trebalo bi ispraviti u skladu s kritikim izdanjima hebrejskoga i grkog teksta te u kritikim biljekama navesti odstupanja u odnosu na Vulgatu. To bi bio dugotrajan i iscrpljujui viegodinji posao, s upitnom opravdanou ulaga-nja rada i sredstava u takav projekt. Stoga takva koncepcija nije niti naznaena u ranije spomenutim naelima za popravljanje arievog prijevoda.

Raspon revizorskih intervencija moe, meutim, biti vrlo elastian. Slijedi li se miljenje J. Oberkog, koji ustvruje da ovakvim prijevodom ovjek nije gotovo ni za jednu stranicu podpuno siguran, da je sve ispravno prevedeno,69 ili Zagode, koji na pretjerane hvale arieva prijevoda Novoga zavjeta kae da bismo u takvim procjenama mi trebali biti edniji70, tada je oito kako bi revi-zijski zahvat trebao biti znatan i temeljit. S druge strane, M. Zovki navodi da bi ispravaka, to se tie Novoga zavjeta, moglo biti do 3%.71 Za potrebe ovog rada prikladno je stoga analizirati samo neka karakteristina mjesta unutar cjeline pri-jevoda, jer bi detaljna analiza zahtijevala opirnu studiju.

Kao jednim od karakteristinih dokaza za arievo oslanjanje na njemaki predloak navodi se detalj u njegovu prijevodu gdje za ipak ili mogranj on ima granatnu jabuku (Granatapfel). Prema biljekama kanonika edomila ekade, na ovoj se rijei ari dobro porezao.72 Sporni ariev termin nalazi se na vie mjesta: Izl 28,33-34; 39,24-26; Br 13,23; 20,5; PnZ 8,8. Na ostalim mjesti-ma ari ima ipak drvo ili ipak.73 Meutim, uporaba ovog termina kod aria ne dokazuje nuno njegovo oslanjanje na njemaki predloak. Termini punica

69 J. OBERKI u recenziji prvog sveska. Op. cit, str. 252.70 F. ZAGODA. Op. cit, str. 184.71 B. VRBI. Op. cit.72 . EKADA. Nadbiskup Dr. Ivan ari - zapamenja..., strojopis, 1973. Navedeno prema: M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 5-6.73 ipak drvo u 1Sam 14,2 (arievi 1Kr); ipak u 1Kr (3Kr) 7,18.20.42; 2Kr (4Kr) 25,17; 2Ljet (2Dn) 3,16; 4,13; Pj 4,3.13; 6,7.11; 7,13; 8,2; Jer 52,22-23; Joel 1,12; Hag (Ag) 2,19.

39


granatum i malum granatum izvorno su latinski. Misli se na plodove veliine ja-buke koji imaju sjemenke poput ipka, a danas su poznati pod nazivom mogranj, nar (drvo i plod), ipak ili morski ipak premda naziv ipak kod nas preteno oznaava plod divlje rue (rosa canina). Latinski termini za mogranj kalkirani su ili transkribirani na nekoliko europskih jezika (Granatapfel, pomegranate), pa ak i na hrvatski. Naime, u vrijeme arieva rada na prijevodu ve je bila obja-vljena pjesma mostarskog pjesnika Alekse antia Jedna suza (1910), u kojoj pjesnik razmilja o svojoj dragoj koja u bati bere krupne i slatke, raspukle granate74, a naziv granat zabiljeen je i u Anievu rjeniku.75 Ima li se u vidu da je nadbiskup takoer bio pjesnik i prevoditelj, onda mu je svakako trebao biti poznat taj termin. Da je tomu tako, vidljivo je iz arieva prijevoda Sir 45,9 gdje stoji: opasao ga je granatima zlatnim.

HBD-ovo izdanje nije bilo potpuno dosljedno u ispravljanju ove arieve pogreke, no granati se ipak vie ne spominju. Granatna jabuka ispravljena je u ipak u Izl 28,33-34; 39,24-26; PnZ 8,8; u mogranj u Br 13,23; ali u Br 20,5 ipak stoji mogranj jabuka [!]. Istodobno je ipak promijenjeno u mogranj samo u 2Ljet 4,13, kao i granati iz Sir 45,9.

U Novome zavjetu poznata je arieva netonost u prevoenju Mt 26,26 gdje u opisu Isusova postupanja s kruhom pri posljednjoj veeri ari donosi blago-slovi ga. U izvorniku stoji samo euvlogh,saj, jer se nije mislilo iskljuivo na bla-goslov kruha ve na ukupnost domainskog blagoslova, ali neki prijevodi (KJV) ipak donose i ga (it) u kurzivu. ari se vjerojatno poveo za jednim od takvih rjeenja. HBD-ova revizija ovo ispravlja, te ima: izree blagoslov.

U Mt 28,19 ari izvorno donosi uinite sebi sve narode uenicima, ne-kritiki preuzimajui njemaki Rschov predloak (macht euch alle Vlker zu Jngern).76 Brajnovi u svojoj reviziji to popravlja, izostavljajui sporno sebi, te ima: pouavajte sve narode. HBD-ova revizija taj izriaj mijenja u zanimljivo rjeenje ponite initi mojim uenicima sve narode, shvaajui nosei glagol (maqhteu,sate, uinite uenicima) u smislu ingresivnog aorista.77

HBD revizija uspjeno je dakle popravila neka sporna arieva rjeenja, uno-sei meutim i neke svoje daljnje specinosti.

74 Pjesma dostupna i na . Granati se spominju i u antievim pjesmama Meteor i Pogled s vrha, dostupnim na istoj web-stranici. Singular imenice je granat, .75 V. ANI. Rjenik hrvatskoga jezika. Drugo, dopunjeno izdanje, Zagreb, Novi liber, 1994. Ani navodi i naziv granat uz mogranj, nar i (morski) ipak (str. 231, 514, 1028).76 Usp. M. ZOVKI, Nastanak i tri izdanja..., str. 12. F. Zagoda nije u svojoj recenziji primijetio ovaj detalj.77 Ingresivnim aoristom naznauje se poetak nekog djelovanja ili ulaska u neko stanje, no istodo-bno se ne pretpostavlja i nastavak toga djelovanja, kao to bi to bio sluaj kod ingresivnog imper-

40


4. Prikaz postupka revizije dijela arieva novozavjetnog prijevoda na primjeru Judine poslanice

U tablici to slijedi prikazane su u usporednim kolonama etiri najpoznatije revi-zije arieva prijevoda Judine poslanice, a u prvom i posljednjem stupcu unesen je tekst iz prvoga arieva izdanja, odnosno kritiki tekst grkoga Novog Zavje-ta prema 27. izdanju Novum Testamentum Graece Nestle-Alanda (Nestle-Aland. Greek-English New Testament, Stuttgart: Deutsche Bibelgesellschaft, 1994) isto-vjetan s biblijskim tekstom 4. izdanja The Greek New Testament (United Bible Societies), koje su priredili Kurt Aland, Matthew Black, Carlo M. Martini, Bruce M. Metzger i Allen Wikgren.78 U vodoravnim presjecima tablice nakon svakog pojedinog retka dodani su komentari autora ovog priloga, a koji se odnose na prijevod i revizorski postupak.

1,1

-B naputa 1 inverzan red rijei kod pisanja oblik imenica + pridjev (brat Jakovljev / Jakovljev brat), nastavljajui s tim sintaktikim postupkom i u sljede-

ari 1942, III. svezak

(1)

ari/Brajnovi 1959/60.

(-B)

Caritas Croata 1966/69.(-CC)

Martinjak 1998.(-M)

HBD 2006. (-HBD)

Nestle-Aland27. izdanje

(N/A)

Opis krivovjeraca i sudbina, koja ih eka.Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i uvani za Isusa Krista.

OPIS

KRIVOVJERACA

I SUDBINA,

KOJA IH EKA.

Juda, sluga Isusa Krista, a Jakovljev brat, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i uvani za Isusa Krista.

Opis krivovjeraca i sudbina, koja ih eka.Juda, sluga Isusa Krista, a Jakovljev brat, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i uvani za Isusa Krista.

Opis krivovjeraca i sudbina, koja ih eka.Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i uvani za Isusa Krista.

Naslov i pozdrav.Juda, sluga Isusa Krista, a Jakovljev brat, pozvanima koji su ljubljeni u Bogu Ocu i uvani za Isusa Krista.

VIou,daj VIhsou/ Cristou/ dou/loj( avdelfo.j de. VIakw,bou( toi/j evn qew/| patri. hvgaphme,noij kai. VIhsou/ Cristw/| tethrhme,noij klhtoi/j\

fekta. Usp. D.B. WALLACE, Greek Grammar Beyond the Basics. An Exegetical Syntax of the New Testament. Grand Rapids, Zondervan, 1994, str. 544, 558-559. Stoga je ovakav odabir prevodnog rjeenja na ovome mjestu dvojben. Drugi hrvatski prijevodi (B. DUDA / J. FUAK. Novi zavjet. 9. revidirano izdanje. Zagreb, Kranska sadanjost, 1985. /dalje D-F/; LJ. RUPI. Novi zavjet i Psal-mi. Zagreb / Mostar, Hrvatsko ekumensko biblijsko drutvo / Ziral, 2000. /dalje: R-6/; R. KNEE-VI. Novi zavjet. Rijeka, Biblijsko drutvo pri Meunarodnom centru za ivot, 2001. /dalje: RK/) prenose grki aorisni imperativ hrvatskim imperativom svrenog glagola, uinite.78 Tekst i font preuzeti su iz digitalnog izdanja prireenog u programu BibleWorks for Windo-ws, Windows 95/NT Release, Version 4.0.026e (3549). Apparatus koriten uvidom u tiskana izda-

41


im recima (r. 4. naega Boga; r. 5. egipatske zemlje; r. 11. Kainovim putem, i dr.), takoer ponegdje i pri oblicima imenica + glagol (r. 8. preziru gospodstvo). To ispravljanje -B ipak dozira s mjerom kako ne bi stvorio novi klie: inverzan nain pisanja ostavljen je u r. 17. i 21. (Gospodina naega), r. 21. (ljubavi Bojoj), uglavnom na mjestima gdje se osjea povien, afektivni iskaz. -CC preuzima ovaj postupak, ali ne dosljedno: na nekim mjestima vraa se na izvorni 1 pore-dak rijei (r. 4). -M nema takvih intervencija jer je njegova redaktura obavljana izravno na 1 tekstu, bez saznanja o -B i -CC promjenama. -HBD slijedi -B pristup. Takav postupak razbija uvrijeeni sklop onoga to je poznato pod nazi-vom biblijski stil i predstavlja posuvremenjenje stila prihvatljivije dananjem itatelju.79

Sve revizije, izuzev -HBD, zadravaju izvorni 1 podnaslov. -HBD prikla-dno dodaje novi uvodni podnaslov (Naslov i pozdrav), a dotadanji pomalo fata-listiki 1 podnaslov (sudbina) mijenja u prikladniji i postavlja ga ispred 3. retka (Kazna koja prijeti).

1 leksik ouvan je u svim revizijama. Eventualne egzegetske dileme (uva-ni za Isusa Krista) koje bi se dale i drugaije prerei ostavljene su u izvornu 1 obliku, to jest jedna od moguih i najeih prevodnih varijanti.

1, premda je to trebao biti prijevod vjerniji slovu izvornika, ne slijedi u potpunosti grki i Vulgatin red rijei. Pozvanima i u grkome i u latinskom do-lazi na kraju reenice (kako i imaju neki hrvatski suvremeni prijevodi),80 no 1 to postavlja odmah poslije predstavljanja pisca. Slian postupak imaju i brojni strani prijevodi. arieve revizije to ostavljaju nepromijenjenim.

1,2

Sve revizije ovdje slijede 1 rjeenje, izuzev -HBD. Ona eksplicitno prevodi grki glagol plhqu,nw koji je ovdje u optativu aorista pasiva. Takve konstrukci-

Milosre vam i mir i ljubav u obilju!




Obilovali milosrem, mirom i ljubavlju!

e;leoj u`mi/n kai. eivrh,nh kai. avga,ph plhqunqei,h

nja: NESTLE-ALAND. Greek-English New Testament (Novum Testamentum Graece, 27th Edition). Stuttgart, Deutsche Bibelgesellschaft, 1994; B. ALAND, K. ALAND, J. KARAVIDOPOULOS, i dr.The Greek New Testament. Fourth Revised Edition. Stuttgart, Deutsche Bibelgesellschaft / UnitedBible Societies, 1994.79 U recenziji arieva I sveska, J. Oberki ve u ono vrijeme (1942) smatra takav postupak pri-hvatljivim samo u stihometrijskom slogu, dok u prozi treba da najprije bude pridjev. Op. cit, str. 246.80 D-F, RK.

42


je, koje nisu rijetke u Novom zavjetu, ispravno je prevoditi hrvatskim eljnim

nainom, optativom (glagolskim pridjevom radnim u samostalnoj funkciji). Na

izboru je prevoditelja hoe li glagol vezati uz primatelje (obilovali) ili uza same

dar (umnoili vam se). Potonje je vjernije tekstu izvornika. Treba spomenuti da

se identina konstrukcija (plhqunqei,h) nalazi samo jo na dva mjesta u Petrovim poslanicama. -HBD revizija, meutim, nije ovdje dosljedna u korekciji prijevo-

da. Dok mjesto u 2Pt 1,2 takoer prevodi s obilovali, ono u 1Pt 1,2 prevodi s u

punini.

1,3

Uz neke manje razlike u tekstu (pridjevni navezak u, pisanje jedanput i je-damput, za uvijek i zauvijek), prve tri revizije gotovo se i ne razlikuju od 1. -HBD revizija znantnije odstupa od 1 predloka. Isputena je veina zareza, ime je misao postala protonija. S teoloko-leksike strane, opem spasenju promijenjeno je u toniji izriaj zajednikom spasenju (koinh/j swthri,aj), dok je a[pax ispravnije prevedeno kao jednom zauvijek, ime je jae naglaena nepo-novljivost samog ina predaje poklada vjere.

U reviziji ovoga retka potpuno je ouvan izvorni ariev stil, vidljiv po-sebno u sintagmi kako mi je veoma na srcu. Prema slovu izvornika, tonije bi bilo svom revnou, u svojoj briljivosti (pa/san spoudh.n), no revizori su ovdje u pravu kada ne mijenjaju izvorni 1 izriaj jer je smisao ondje dobro po-goen. -HBD jedino mijenja opomenuti u potaknuti, to je izvorniku blie (parakale,w).

Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piem o naemu opemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja je jedamput za uvijek predana svetima.

Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piem o naemu opem spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja je jedamput za uvijek predana svetima.



Kazna koja prijeti krivim uiteljima. Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu da vam piem o naemu zajednikom spasenju, smatrao sam potrebnim potaknuti vas pismom da se borite za vjeru koja je jednom zauvijek predana svetima.

VAgaphtoi,( pa/san spoudh.n poiou,menoj gra,fein u`mi/n peri. th/j koinh/j h`mw/n swthri,aj avna,gkhn e;scon gra,yai u`mi/n parakalw/n evpagwni,zesqai th/| a[pax paradoqei,sh| toi/j a`gi,oij pi,stei

43


1,4

-B i -CC revizija dodaju su poslije bezboni, poradi razumijevanja, pretpo-stavljajui da je ari namjeravao predikatno izrei karakteristiku takvih ljudi. Ovo preuzima i -HBD, dok -M slijedi -1. Meutim, 1 oito je imao u vidu poimeneni pridjev, u smislu znaenja bezbonici.81

-HBD mijenja odriu se u nijeu (avrne,omai), ali ne mijenja dosljedno isti glagol u srodnoj 2. Petrovoj poslanici (2,1), ve ondje ostavlja izvorno arie-vo zatajiti.82

1,5

Jer se uvukoe neki ljudi, za koje ve davno pismeno stoji ovo osuenje: bezboni, koji pretvaraju milost Boga naega u rasputenost, i odriu se jedinoga Gospodara i Gospodina naega Isusa Krista.

Jer se uvukoe neki ljudi, za koje ve davno pismeno stoji ovo osuenje: bezboni su, koji pretvaraju milost naega Boga u rasputenost i odriu se jedinoga Gospodara i Gospodina naega Isusa Krista.

Jer se uvukoe neki ljudi, za koje ve davno pismeno stoji ovo osuenje: bezboni su, koji pretvaraju milost Boga naega u rasputenost i odriu se jedinoga Gospodara i Gospodina naega Isusa Krista.

Jer se uvukoe neki ljudi, za koje ve davno pismeno stoji ovo osuenje: bezboni, koji pretvaraju milost Boga naega u rasputenosti, i odriu se jedinoga Gospodara i Gospodina naega Isusa Krista.

Uvukoe se naime neki ljudi za koje je ve davno zapisana osuda. Bezboni su, pretvaraju milost naega Boga u rasputenost, i nijeu jedinoga Gospodara i Gospodina naega Isusa Krista.

pareise,dusan ga,r tinej a;nqrwpoi(oi` pa,lai progegramme,noi eivj tou/to to. kri,ma( avsebei/j( th.n tou/ qeou/ h`mw/n ca,rita metatiqe,ntej eivj avse,lgeian kai. to.n mo,non despo,thn kai. ku,rion h`mw/n VIhsou/n Cristo.n avrnou,menoi

81 Potonje imaju D-F i RK.82 D-F i RK variraju glagole nijekati i zanijekati. R6 ima nijekati.

A napomenut u vam samo to - jer vi ve znate sve jedamput za uvijek -, da je Isus dodue izbavio narod iz zemlje egipatske, ali je potom upropastio one, koji ne vjerovae.

A napomenut u vam samo to - jer vi ve znate sve jedamput za uvijek -, da je Isus dodue izbavio narod iz egipatske zemlje, ali je potom upropastio one, koji ne vjerovae.

A napomenut u vam samo to - jer vi ve znate sve jedamput za uvijek -, da je Isus dodue izbavio narod iz egipatske zemlje, ali je potom upropastio one, koji ne vjerovae.

A napomenut u vam samo to - jer vi ve znate sve jedanput zauvijek - da je Isus dodue izbavio narod iz zemlje egipatske, ali je potom upropastio one, koji ne vjerovae.

Podsjeam vas samo, iako ve sve znate, Gospodin je jedanput zauvijek izbavio narod iz egipatske zemlje, ali je potom unitio one koji nisu povjerovali.

~Upomnh/sai de. u`ma/j bou,lomai( eivdo,taj u`ma/j pa,nta o[ti o` ku,rioj a[pax lao.n evk gh/j Aivgu,ptou sw,saj to. deu,teron tou.j mh. pisteu,santaj avpw,lesen(

44


Za razliku od ostalih revizija -HBD ovdje ima nekoliko vanih poboljanja. Umjesto Isus (kako stoji u Vulgati i u nekim manje zasvjedoenim inaicama starih rukopisa), donosi ispravno Gospodin (Ku,rioj). Nadalje, namjesto upro-pastiti, sada stoji preciznije unititi (avpo,llumi). Ti koji su uniteni, to je zato to nisu povjerovali. U grkome je particip aorista, stoga -HBD ispravno prevodi perfektom svrenog glagola, za razliku od nepreciznosti u 1 predloku i ostalim revizijama. -HBD, a u svrhu posuvremenjivanja jezika, namjerno u svojoj in-tervenciji izbjegava hrvatski aorist u korist stilski siromanijeg perfekta svrenih glagola. Ipak, arievi izvorni aoristi nisu u -HBD zamjenjivani perfektom (r. 4. uvukoe; r. 6. odrae, ostavie; r. 11. pooe, padoe, propadoe; i dr), ve jedino na nekim mjestima historijskim prezentom i imperfektom (v. nie u analizi).

-HBD takoer mijenja red rijei u reenici, veui a[pax uz Gospodnji izba-viteljski in (to je u skladu s tekstom u N/A). 1 i ostale revizije ostavljaju a[pax u prvome dijelu reenice, kako imaju neke tekstualne tradicije (Prihvaeni tekst, TR).83

1,6

1 i ostale revizije u ovom se retku bitno ne razlikuju. -HBD donosi takoer (te) odvojeno zarezom od ostatka teksta, ime dolazi do neznatnog pomaka u strukturi i ritmu reenice. uvajui 1 izvorni stil, sve revizije ovdje ostavljaju tzv. slavenski genitiv (ne odrae svojega dostojanstva) koji je takoer jedna od odlika uvrijeenoga hrvatskog biblijskog stila.

83 Kolacionirano TR izdanje: Textus Receptus -- The F. H. A. Scrivener 1894 - Theodore Beza 1598Greek New Testament (SCR), Copyright 1998 BibleWorks, LLC.

I anele, koji ne odrae svojega dostojanstva, nego ostavie svoje prebivalite, zadrao je vjenim okovima u mraku za sud velikoga dana.




Takoer, anele koji ne odrae svojega dostojanstva, nego ostavie svoje prebivalite, zadrao je u vjenim okovima u mraku za sud velikoga dana.

avgge,louj te tou.j mh. thrh,santaj th.n e`autw/n avrch.n avlla. avpolipo,ntaj to. i;dion oivkhth,rion eivj kri,sin mega,lhj h`me,raj desmoi/j avi?di,oij u`po. zo,fon teth,rhken(

45


1,7

1 predloak i prve tri revizije koje ga slijede prevode uglavnom tono prema slovu izvornika, ali je sintaksa reenice strana hrvatskom itatelju. -HBD revi-zija osjea taj problem i nastoji djelomino preformulirati reenicu, no drugi dio reenice prestrukturiran je donekle neprecizno: predstavljaju svojom kaznom primjer vjenoga ognja. U izvorniku doslovno stoji: predstavljaju primjer ognja vjenoga kaznu ispatajui (pro,keintai dei/gma puro.j aivwni,ou di,khn u`pe,cousai). U -HBD prijevodu, pri nastojanju da se previe ne odstupi od 1, previdjelo se postojanje sloene reenice, koja bi trebala biti shvaena u smislu: (oni) predsta-vljaju ili stoje za primjer time to ispataju kaznu vjenog ognja (a ne da su oni sami primjer ili metafora vjenog ognja). Izriaj puro.j aivwni,ou di,khn u`pe,cousai razumijevao bi se dakle kao zavisna modalna reenica, a u tom smislu ulomak prevode ostali hrvatski i strani suvremeni prijevodi.84

Kao to Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeili kao i oni bludom i ili za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjenoga ognja.




Slino Sodoma i Gomora i okolni gradovi koji su grijeili kao i oni bludom i ili za protunaravnom nasladom, predstavljaju svojom kaznom primjer vjenoga ognja.

w`j So,doma kai. Go,morra kai. ai` peri. auvta.j po,leij to.n o[moion tro,pon tou,toij evkporneu,sasai kai. avpelqou/sai ovpi,sw sarkoj e`te,raj( pro,keintai dei/gma puro.j aivwni,ou di,khn u`pe,cousai

84 D-F ima stoje za primjer, ispatajui kaznu u vjenom ognju, a RK, stoje za primjer ispatajui kaznu vjenoga ognja. R6 ima ispatajui kaznu - vjeni oganj - stoje za primjer; New English Translation, are now displayed as an example by suering the punishment of eternal re; NewInternational Version, They serve as an example of those who suer the punishment of eternalre; New American Standard Bible, are exhibited as an example in undergoing the punishmentof eternal re; Bible de Jrusalem, sont-elles proposes en exemple, subissant la peine dun feuternel; i dr.

46


1,8

B-, CC- i -HBD ispravljaju arieve sanjae u sanjare. -HBD meutim neopravdano izostavlja glagol huliti (blasfhme,w) u izriaju na Slavu hule. Moda se radi o korektorskom propustu, jer isti glagol nije izostavljen na sro-dnom mjestu u 2 Pt 2,10. Ujednaavanje s 2. Petrovom nije ni ovdje provede-no: Gospodstvo je ondje prevedeno kao Velianstvo, tj. ostavljena je izvorna 1 verzija. -HBD pie Gospodstvo i Slava velikim slovom (aluzija na Boje gospodstvo), ali ne donosi rije Slava u mnoini, kao to stoji u izvorniku i u nekim prijevodima.85

1,9

-CC mijenja ime Mihael u Mihovil; -M i -HBD mijenjaju Arkanel u arkaneo. Promjenom veznika na poetku reenice, -HBD donekle mijenja reenini ritam, s pomakom naglaska s arkanela Mihaela na sam dogaaj koji se opisuje. Izriaj sud pogrde / pogrdni sud (krisin blasfhmiaj) usklaen je s onim u 2Pt 2,11 (bla,sfhmon kri,sin), gdje pak izvorni 1 ima hulni sud.

Jednako i ovi sanjai tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule.

Jednako i ovi sanjari kaljaju tijelo, preziru gospodstvo i hule na slavu.

Jednako i ovi sanjari kaljaju tijelo, preziru gospodstvo i hule na slavu.

Jednako i ovi sanjai tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule.

Jednako i ovi sanjari kaljaju tijelo, preziru Gospodstvo i Slavu.

~Omoi,wj me,ntoi kai. ou-toi evnupniazo,menoi sa,rka me.n miai,nousin kurio,thta de. avqetou/sin do,xaj de. blasfhmou/sin

A Mihael Arkanel, kad se je prepirao s avlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego ree: Gospodin neka te kazni!

A Mihael Arkanel, kad se je prepirao s avlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego ree: Gospodin neka te kazni!

A Mihovil Arkanel, kad se je prepirao s avlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego ree: Gospodin neka te kazni!

A Mihael arkaneo, kad se je prepirao s avlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego ree: Gospodin neka te kazni!

Kad se arkaneo Mihael prepirao s avlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego ree: Gospodin neka te kazni!

o` de. Micah.l o` avrca,ggeloj( o[te tw/| diabo,lw| diakrino,menoj diele,geto peri. tou/ Mwu?se,wj sw,matoj( ouvk evto,lmhsen kri,sin evpenegkei/n blasfhmi,aj avlla. ei=pen( VEpitimh,sai soi ku,rioj

85 D-F, RK.

47


1,10

-M promjenom zareza ne postie jasniji smisao, dok -HBD promjenom zareza i reda rijei dolazi do tenijeg izriaja. Ostale revizije slijede 1 predloak. -HBD ima i usklaenu terminologiju s 2Pt 2,12, te umjesto huliti ima grditi.

1,11

Sve revizije, osim -M, ispravljaju putom u putem. -HBD revizija ispravlja i pisanje biblijskih imena: Balaam u Bileam, Kore u Korah. Ostali tekst slijedi 1 predloak, izuzev naputanja inverznog oblika pisanja sklopova imenica-pridjev (Kajinov put, Bileamova prijevara). Treba upozoriti na korekturski propust u -HBD: umjesto Kaijnovim, treba stajati: Kajinovim.

A ovi pogruju ono, to ne znaju, a u onom, to znaju po prirodi kao nerazumne ivotinje, propadaju.



A ovi pogruju ono, to ne znaju, a u onom to znaju po prirodi, kao nerazumne ivotinje propadaju.

A ovi pogruju ono to ne znaju, a propadaju u onom to znaju po prirodi, kao nerazumne ivotinje.

ou-toi de. o[sa me.n ouvk oi;dasin blasfhmou/sin( o[sa de. fusikw/j w`j ta. a;loga zw/|a evpi,stantai( evn tou,toij fqei,rontai

Teko njima! Oni pooe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Kore propadoe.

Teko njima! Oni pooe Kainovim putem. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoe u Balaamovu prijevaru, i u svojoj pobuni propadoe kao Kore.

Teko njima! Oni pooe Kainovim putem. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoe u Balaamovu prijevaru, i u svojoj pobuni propadoe kao Kore.

Teko njima! Oni pooe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoe.

Teko njima! Oni pooe Kaijnovim putem. U svojoj pohlepi za dobitkom padoe u Bileamovu prijevaru, i u svojoj pobuni propadoe kao Korah.

ouvai. auvtoi/j( o[ti th/| o`dw/| tou/ Ka,i?n evporeu,qhsan kai. th/| pla,nh| tou/ Balaa.m misqou/ evxecu,qhsan kai. th/| avntilogi,a| tou/ Ko,re avpw,lonto

48


1,12

Revizije uglavnom slijede 1 predloak. Jedino kod -M umjesto pogane stoji oneiuje, dok -HBD mijenja drveta u stabla. Rijetka imenica spila,j (pl. spila,dej) u 1 je prevedena glagolom poganiti, to ostavlja i -HBD revizija, premda je taj detalj egzegetski sporan. Svakako ga treba nastojati prerei imeni-com. R6 ima ti su mrlje na vaim agapama, dok D-F ima ljage. Oba ta prije-voda imaju u vidu termin na srodnom mjestu u 1Pt 2,13, gdje stoji slina grka rije spi,loj (pl. spi,loi), doista u znaenju mrlje ili ljage. Zbog strukturne sli-nosti rijei spila,j i spi,loj, obje se esto tako prevode zbog slina novozavjetnog konteksta u kojemu se pojavljuju, a doputa se i mogunost pogrjeke u pisanju. Meutim, neki prijevodi86 donose izvorno znaenje rijei u Jd 1,12, koje se nalazi jo kod Homera: spila,dej su podvodne stijene, hridine prekrivene vodom koje predstavljaju potajnu opasnost u moru. Slika se takoer veoma prikladno uklapa u kontekst krivih uitelja te je mogue da je pisac Judine poslanice aludirao na ovu igru rijei. Bilo bi korisno da je ovakva mogunost prijevoda naznaena bar u biljeci ispod teksta.

86 New American Standard Bible, New English Translation, New Living Translation; od hrvatskih RK.

Ovo su oni, to pogane vae gozbe ljubavi, gostei se bez stida, pasui sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, to su dvaput izumrla, iz korijena iupana;



Ovo su oni, to oneiuju vae gozbe ljubavi, gostei se bez stida, pasui sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, to su dvaput izumrla, iz korijena iupana;

Ovo su oni to pogane vae gozbe ljubavi, gostei se bez stida, pasui sami sebe, oblaci bez vode koje vjetrovi okolo gone, jesenska stabla bez roda to su dvaput izumrla, iz korijena iupana;

ou-toi, eivsin oi` evn tai/j avga,paij u`mw/n spila,dej suneuwcou,mnoi avfo,bwj( e`autou.j poimai,nontej( nefe,lai a;nudroi u`po. avne,mwn parafero,menai( de,ndra fqinopwrina. a;karpa di.j avpoqano,nta evkrizwqe,nta(

49


1,13

-HBD, slijedei -B, naputa inverzno pisanje imenica-pridjev i stavlja morski valovi. Zvijezde, koje lutaju -HBD mijenja u tehniki termin zvijezde lutali-ce. Ostali tekst ne razlikuje se od 1.

1,14

Osim promjene inverznog reda rijei (potomak Adamov / Adamov potomak), -B i -CC revizija inae se ne razlikuju od 1. -HBD pak mijenja prorokova (aorist nesvrenog glagola) u aorist / historijski prezent svrenog glagola prore-e, to odgovara aoristu u izvorniku (proefh,teusen). -HBD ne prevodi particip govorei (le,gwn), ime naputa jo jednu odliku tradicionalnog biblijskog stila, sve u cilju posuvremenjivanja teksta. Dva izvorna 1 detalja, vie egzegetsko-zna-enjske naravi, a koja bi se dala tonije prerei prema izvorniku, ostaju meutim nepromijenjena. Umjesto pogreno prevedenoga sedmi Adamov potomak, tre-ba prema izvorniku doslovno prevesti sedmi od Adama (e[bdomoj avpo. VAda.m), jer to je ustvari e s t i Adamov potomak (Adam / et, Eno, Kenan, Mahalalel, Jered, Henok, usp. Post 5, 3-18). Nadalje, umjesto s tisuama svojih svetih (evn a`gi,aij muria,sin auvtou/) noviji prijevodi donose s desettisuama, to je precizniji prijevod grkog termina muria,j (termin se moe odnositi i na nebrojeno mno-tvo).

Ali i za ove prorokova Henoh, sedmi potomak Adamov, govorei: Gle, dolazi Gospodin s tisuama svojih svetih,

Ali i za ove prorokova Henoh, sedmi Adamov potomak, govorei: Gle, dolazi Gospodin s tisuama svojih svetih,

Ali i za ove prorokova Henoh, sedmi Adamov potomak, govorei: Gle, dolazi Gospodin s tisuama svojih svetih,

Ali i za ove prorokova Henok, sedmi potomak Adamov, govorei: Gle, dolazi Gospodin s tisuama svojih svetih,

Ali o njima proree Henoh, sedmi Adamov potomak: Gle, dolazi Gospodin s tisuama svojih svetih,

Proefh,teusen de. kai. tou,toij e[bdomoj avpo. VAda.m ~Enw.c le,gwn( VIdou. h=lqen ku,rioj evn a`gi,aij muria,sin auvtou/

Bijesni valovi morski, to se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se uva mrak vjeite tame.

bijesni morski valovi, to se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se uva mrak vjeite tame.

Bijesni morski valovi, to se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se uva mrak vjeite tame.

Bijesni valovi morski, to se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se uva mrak vjeite tame.

bijesni morski valovi to se pjene svojim sramotama; zvijezde lutalice za koje se uva mrak vjeite tame.

ku,mata a;gria qala,sshj evpafri,zonta ta.j e`autw/n aivscu,naj( avste,rej planh/tai oi-j o` zo,foj tou/ sko,touj eivj aivw/na teth,rhtai

50


1,15

Dok -B i -CC revizija ne odstupaju od 1 predloka, -HBD donosi dvije jezi-ne intervencije: naputa se oblik da + prezent na poetku retka i zamjenjuje se innitivom, a arhainiji izriaj proti njemu, zamjenjuje se suvremenijim protivnjega (potonje mijenja i -M). Sve revizije dre se arieva naina pisanja je iza pokrivenoga r u imenici grjenik.

-HBD ne prevodi konzistentno prema N/A pa/san yuch.n (dosl. svaku duu, tj. svakoga), ve slijedi inaicu iz TR sve bezbonike (pa,ntaj tou.j avsebei/j).87

1,16

Da uini sud nad svima, i da kazni sve bezbonike za sva njihova bezbona djela, koja bezbono poinie, i za sve drske rijei, koje bezboni grjenici izgovorie proti njemu.

da uini sud nad svima, i da kazni sve bezbonike za sva njihova bezbona djela, koja bezbono poinie, i za sve drske rijei, koje bezboni grjenici izgovorie proti njemu.

da uini sud nad svima, i da kazni sve bezbonike za sva njihova bezbona djela, koja bezbono poinie, i za sve drske rijei, koje bezboni grjenici izgovorie proti njemu.

Da uini sud nad svima, i da kazni sve bezbonike za sva njihova bezbona djela, koja bezbono poinie, i za sve drske rijei, koje bezboni grjenici izgovorie protiv njega.

suditi svima i kazniti sve bezbonike za sva njihova bezbona djela koja bezbono poinie, i za sve drske rijei koje bezboni grjenici izgovorie protiv njega.

poih/sai kri,sin kata. pa,ntwn kai. evle,gxai pa/san yuch.n peri. pa,ntwn tw/n e;rgwn avsebei,aj auvtw/n w-n hvse,bhsan kai. peri. pa,ntwn tw/n sklhrw/n w-n evla,lhsan katV auvtou/ a`martwloi. avsebei/j

Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a ive po svojim poudama. Usta njihova govore nadute rijei, i laskaju se ljudima poradi dobitka.

Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a ive po svojim poudama. Njihova usta govore nadute rijei, i laskaju se ljudima poradi dobitka.

Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a ive po svojim poudama. Njihova usta govore nadute rijei, i laskaju se ljudima poradi dobitka.

Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a ive po svojim poudama. Usta njihova govore nadute rijei, i laskaju se ljudima zbog dobitka.

Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a ive po svojim poudama. Njihova usta govore nadute rijei, i laskaju ljudima radi dobitka.

Ou-toi, eivsin goggustai, memyi,moiroi kata. ta.j evpiqumi,aj e`autw/n poreuo,menoi( kai. to. sto,ma auvtw/n lalei/ u`pe,rogka( qauma,zontej pro,swpa wvfelei,aj ca,rin

87 D-F, R6, sve bezbonike; RK, svakoga.

51


-HBD slijedi -B i -CC u naputanju inverzije (usta njihova / njihova usta). Ostali dio teksta je nepromijenjen, osim to -HBD mijenja poradi u radi. -M, meutim, pogrjeno mijenja poradi u zbog.

ariev izvornik prevodi ovaj dio naoko slobodnije, a -HBD revizija kao da ovdje nije nastojala priljubiti prijevod vie uza slovo izvornika. No postupak je ispravan, nastoji li se ouvati ariev stil. Izriaj jadikuju nad svojom sudbinom prevodi kod 1 grki poimeneni pridjev (pl.) memyi,moiroi, gdje se misli na ne-zadovoljnike, ljude vjeno nezadovoljne svojim ivotom. Rije je a[pax lego,menon u Novom zavjetu, rijetka je i u klasinih grkih pisaca, a predstavlja sloenicu od glagola memfomai (jadikovati) i imenice moira (sudbina). Namjesto konciznijeg prijevoda nezadovoljnici, 1 ide na doslovniji, ali dui i opisniji prijevod, sva-kako nastojei to preciznije pojasniti rije koja dolazi samo na ovome novoza-vjetnom mjestu.

1,17

Revizije uglavnom slijede 1 predloak. -M bespotrebno mijenja kazae u re-koe, dok -HBD naprijed kazae mijenja u suvremenije unaprijed kazae (proeirhme,nwn), a termin je usklaen sa srodnim mjestom u 2Pt 3,2. Da se nije eljelo vre ostati uza ariev leksik, moglo se na ovom mjestu upotrijebiti pre-cizniji glagol prorei.88

-HBD dodaje i podnaslov Poticaj vjernicima, jer zapoinje novi tematski odsjek u poslanici.

A vi, ljubljeni, sjeajte se rijei, koje naprijed kazae apostoli Gospodina naega Isusa Krista!

A vi, ljubljeni, sjeajte se rijei, koje naprijed kazae apostoli Gospodina naega Isusa Krista!

A vi, ljubljeni, sjeajte serijei, koje naprijed kazae apostoli Gospodina naega Isusa Krista!

A vi, ljubljeni, sjeajte se rijei, koje naprijed rekoe apostoli Gospodina naega Isusa Krista!

Poticaj vjernicima. A vi, ljubljeni, sjeajte se rijei koje unaprijed kazae apostoli Gospodina naega Isusa Krista!

~Umei/j de,( avgaphtoi,( mnh,sqhte tw/n r`hma,twn tw/n proeirhme,nwn u`po. tw/n avpo-sto,lwn tou/ kuri,ou h`mw/n VIhsou/ Cristou/

88 D-F, RK, prorei; R6, unaprijed navijestiti.

52


1,18

-M opet mijenja kazae u rekoe, -B i -CC slijede 1, dok -HBD znatni-je intervenira u tekst: rugai mijenja u podrugljivci (meutim, na srodnom mjestu u 2Pt 3,3 ima izrugivai), a hoditi u ivjeti. Jezik je time donekle po-suvremenjen, no nejasno je unoenje arhainog imperfekta govorahu namjesto aorista kazae. Imperfekt, koji ovdje stoji i u grkom (e;legon), imaju dodue neki nai prijevodi,89 no -HBD revizija izriito je smjerala k posuvremenjivanju jezika. Stoga bi ovdje konzekvetnije iao perfekt, govorili su ili kazivali su.

1,19

-B, -CC i -HBD mijenjaju jedino inverzni red rijei u Duha nemaju / ne-maju Duha. Koji ine razdore (oi` avpodiori,zontej) je a[pax lego,menon u NZ, stoga je bilo dobro ostaviti izvorno arievo rjeenje.90

Oni vam kazae, da e u posljednje vrijeme doi rugai, koji e hoditi po svojim bezbonim poudama.



Oni vam rekoe, da e u posljednje vrijeme doi rugai, koji e hoditi po svojim bezbonim poudama.

Oni vam govorahu da e u posljednje vrijeme doi podrugljivci koji e ivjeti po svojim bezbonim poudama.

o[ti e;legon u`mi/n\ o[ti VEpV evsca,tou tou/ cro,nou e;sontai evmpai/ktai kata. ta.j e`autw/n evpiqumi,aj poreuo,menoi tw/n avsebeiw/n

Ovo su oni, koji ine razdore, puteni, koji Duha nemaju.

Ovo su oni, koji ine razdore, puteni, koji nemaju Duha.

Ovo su oni, koji ine razdore, puteni, koji nemaju Duha.

Ovo su oni, koji ine razdore, puteni, koji Duha nemaju.

Ovo su oni koji ine razdore, puteni, koji nemaju Duha.

Ou-toi, eivsin oi` avpodiori,zontej( yucikoi,( pneu/ma mh. e;contej

89 D-F, RK. R6 ima govorili su.90 D-F sijai razdora, RK razdornici, R6 oni koji prave rascjepe i razdore.

53


1,20

-B slijedi u potpunosti 1. -CC donosi zanimljivu prijevodnu inaicu: umje-sto molite se u Duhu Svetome, kako je prema izvorniku (evn pneu,mati a`gi,w| proseuco,menoi), ona ima: molite se Duhu Svetome. Ako se ne radi o korektor-skom propustu ve o hotiminoj intervenciji, ona bi mogla imati svoj razlog u pentekostalnoj ili karizmatinoj provenijenciji samoga redaktora, to je mogu-e uzme li se u obzir ranija napomena o moguem redaktoru ovog izdanja.91

-M mijenja presvetu vjeru u najsvetiju vjeru, dok -HBD mijenja nazi-ujte se u suvremenije i naglaenije izgraujte sebe.

1,21

-B, -CC i -HBD mijenjaju inverzni oblik imenica-pridjev u pridjev-imenica (vjeni ivot), a -HBD umjesto drite sami sebe donosi jasnije uvajte sami sebe. Na tome mjestu bolje bi pristajao svreni glagol92 jer u izvorniku stoji aori-sni imperativ (thrh,sate).

Drite sami sebe u ljubavi Bojoj i ekajte milost Gospodina naega Isusa Krista za ivot vjeni!

Drite sami sebe u ljubavi Bojoj i ekajte milost Gospodina naega Isusa Krista za vjeni ivot!

Drite sami sebe u ljubavi Bojoj i ekajte milost Gospodina naega Isusa Krista za vjeni ivot!

Drite sami sebe u ljubavi Bojoj i ekajte milost Gospodina naega Isusa Krista za ivot vjeni!

uvajte sami sebe u ljubavi Bojoj i ekajte milost Gospodina naega Isusa Krista za vjeni ivot!

e`autou.j evn avga,ph| qeou/ thrh,sate prosdeco,menoi to. e;leoj tou/ kuri,ou h`mw/n VIhsou/ Cristou/ eivj zwh.n aivw,nion

91 Usp. raniji spomen o moguemu Arapovievu urednitvu ovog izdanja.92 D-F, uuvajte se; RK, ouvajte se.

A vi, ljubljeni, naziujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome!

A vi, ljubljeni, naziujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome!

A vi, ljubljeni, naziujte se svojom presvetom vjerom i molite se Duhu Svetome!

A vi, ljubljeni, naziujte se svojom najsvetijom vjerom i molite se u Duhu Svetome!

A vi, ljubljeni, izgraujte sebe svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome!

u`mei/j de,( avgaphtoi,( evpoikodomou/ntej e`autou.j th/| a`giwta,th| u`mw/n pi,stei( evn pneu,mati a`gi,w| proseuco,menoi(

54


1,22

-B i -CC doslovno slijede 1. -M i -HBD unose promjene: drugi dio izvorno-ga 1 retka prebacuju u 23. redak. Potonji raspored slijedi veina kritikih izdanja grkoga novozavjetnog teksta i svjetskih prijevoda, dok je izvorni 1 raspored retka mogue npr. nai u Westcott/Hortovu izdanju grkoga Novog zavjeta.93 Premda 1 razbija reenicu u dva retka, on ipak slijedi zasvjedoeniju grupu ru-kopisa koja u recima 22. i 23. govori o tri vrste ljudi (jer neki rukopisi izostavljaju ou]j de na poetku 23. retka, a ovu tradiciju slijedi npr. KJV prijevod). Meutim, daljnje rukopisne inaice u recima 22. i 23. utjeu na odstupanja u prijevodima. -M umjesto koji jo kolebaju donosi koji se jo prepiru, dok -HBD umjesto upuujte ima budite milosrdni, a namjesto koji jo kolebaju ima koji jo oklijevaju. Hrvatski prijevodi to takoer razliito prevode: jedne, svadljivce, ka-rajte (D-F); i milosrdni budite prema onima kolebljivima (RK); onima koji se kolebaju, smilujte se (R6). Razlog jest u tome to je -HBD revizija prevela tekst u skladu s najzasvje

HR Knezevic

Documents

Transcript of HR Knezevic