HR - EN 1997-1

EN 1997-1 Stranica 1/145

Prijevod: Vlasta Szavits-Nossan, travanj 2008. Struna redakcija: Draen Anii, travanj 2008.

EUROPSKA NORMA EN 1997-1 EUROPEAN STANDARD NORME EUROPENNE EUROPISCHE NORM studeni 2004.

ICS 91.120.20 Zamjenjuje normu ENV 1997-1:1994

str. 20 slojne=meuslojne str. 68 rastezanje=irenje str. 73 hidraulika prea=tijesak str. 15 nagib=kut nagiba str. 86 ultrazvuno=zvuno str. 52 konstrukcije za pridravanje vode=brane str. 57 obini bunar=tokasti bunar str 47. profil buotine=zapis o buenju str. 42 tanka slojevitost=raslojavanje str 142. folijacija=raslojavanje

Engleska verzija

Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 1. dio: Opa pravila

Eurocode 7: Geotechnical design Part 1: General rules

Eurocode 7: Calcul gotechnique Partie 1: Rgles gnrales

Eurocode 7: Entwurf, Berechnung und Bemessung in der Geotechnik Teil 1: Allgemeine Regeln



Sadraj

Predgovor

1. poglavlje Openito 1.1 Podruje primjene 1.2 Upuivanje na druge norme 1.3 Pretpostavke 1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene 1.5 Definicije 1.6 Simboli

2. poglavlje Osnove geotehnikog projektiranja 2.1 Proraunski zahtjevi 2.2 Proraunske situacije 2.3 Trajnost 2.4 Geotehniko projektiranje podrano proraunom 2.5 Projektiranje propisanim mjerama 2.6 Pokusno optereenje i ispitivanja modela 2.7 Metoda opaanja 2.8 Izvjetaj o geotehnikom projektu

3. poglavlje Geotehniki podaci 3.1 Openito 3.2 Geotehniko istraivanje 3.3 Ocjenjivanje geotehnikih parametara 3.4 Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla

4. poglavlje Nadzor graenja, praenje ponaanja i odravanje 4.1 Openito 4.2 Nadzor 4.3 Kontrola uvjeta u temeljnome tlu 4.4 Kontrola graenja 4.5 Praenje ponaanja 4.6 Odravanje

7. poglavlje Nasipavanje, odvodnja, poboljanje i ojaanje temeljnoga tla 5.1 Openito 5.2 Osnovni zahtjevi 5.3 Graenje nasipa 5.4 Odvodnja 5.5 Poboljanje i ojaanje temeljnoga tla

6. poglavlje Plitki temelji 6.1 Openito 6.2 Granina stanja 6.3 Djelovanja i proraunske situacije 6.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 6.5 Proraun graninog stanja nosivosti 6.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 6.7 Temelji na stijeni; dodatne pojedinosti projektiranja 6.8 Proraun plitke temeljne konstrukcije 6.9 Priprema tla za plitki temelj

7. poglavlje Piloti 7.1 Openito



7.2 Granina stanja 7.3 Djelovanja i proraunske situacije 7.4 Metode projektiranja i razmatranja o projektiranju 7.5 Pokusno optereenja pilota 7.6 Uzduno optereeni piloti 7.7 Popreno optereeni piloti 7.8 Proraun konstrukcije pilota 7.9 Nadzor ugradnje

8. poglavlje Sidrenje 8.1 Openito 8.2 Granina stanja 8.3 Proraunske situacije i djelovanja 8.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 8.5 Proraun graninog stanja nosivosti 8.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 8.7 Ispitivanje prikladnosti 8.8 Ispitivanje prihvatljivosti 8.9 Nadzor i praenje ponaanja

9. poglavlje Potporne konstrukcije 9.1 Openito 9.2 Granina stanja 9.3 Djelovanja, geometrijski podaci i proraunske situacije 9.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 9.5 Odreivanje tlaka tla 9.6 Tlak vode 9.7 Proraun graninog stanja nosivosti 9.8 Proraun graninog stanja uporabljivosti

10. poglavlje Hidrauliki slom 10.1 Openito 10.2 Slom prouzroen izdizanjem radi uzgona 10.3 Slom prouzroen hidraulikim izdizanjem tla 10.4 Unutarnja erozija 10.5 Slom prouzroen stvaranjem erozijskih kanala

11. poglavlje Cjelokupna stabilnost 11.1 Openito 11.2 Granina stanja 11.3 Djelovanja i proraunske situacije 11.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 11.5 Proraun graninog stanja nosivosti 11.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 11.7 Praenje ponaanja

12. poglavlje Nasipi 12.1 Openito 12.2 Granina stanja 12.3 Djelovanja i proraunske situacije 12.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 12.5 Proraun graninog stanja nosivosti 12.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 12.7 Nadzor i praenje ponaanja



Dodatak A (normativni) Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granina stanja nosivosti i preporuene vrijednosti

Dodatak B (obavijesni) Povijest parcijalnih koeficijenata za proraunske pristupe 1, 2 i 3

Dodatak C (obavijesni) Ogledni postupci za odreivanje graninih vrijednosti tlakova tla na vertikalne zidove

Dodatak D (obavijesni) Ogledna analitika metoda za proraun nosivosti

Dodatak E (obavijesni) Ogledna poluempirijska metoda za procjenu nosivosti

Dodatak F (obavijesni) Ogledne metode za vrednovanje slijeganja

Dodatak G (obavijesni) Ogledna metoda za izvoenje oekivane nosivosti plitkih temelja na stijeni

Dodatak H (obavijesni) Granine vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja

Dodatak J (obavijesni) Kontrolni popis za nadzor graenja i praenje ponaanja



Predgovor

Ovu europsku normu, EN 1997-1, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje Opa pravila, pripremio je tehniki odbor CEN/TC 250 "Structural Eurocodes ije se tajnitvo nalazi u BSI-ju. CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.

Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme publiciranjem istovjetnoga teksta ili prihvaanjem najkasnije do svibnja 2005. a oprene nacionalne norme moraju se povui najkasnije do oujka 2010.

Ovaj dokument zamjenjuje normu ENV 1997-1:1994.

U skladu s unutranjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti nacionalne organizacije za norme sljedeih zemalja: Austrije, Belgije, Cipra, eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Maarske, Malte, Nizozemske, Norveke, Njemake, Poljske, Portugala, Slovake, Slovenije, panjolske, vedske, vicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Povijest programa eurokodova

Godine 1975. Komisija Europske zajednice odluila je, na osnovi lanka 95. Ugovora, o programu djelovanja u podruju graevinarstva. Predmet programa bio je uklanjanje tehnikih prepreka trgovini i usklaivanje tehnikih specifikacija.

U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklaenih tehnikih pravila za proraun graevina koja bi, u prvoj fazi, sluila kao druga mogunost uz vaea nacionalna pravila u dravama lanicama, a u konanoj ih fazi zamijenila.

Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomo Upravnog odbora s predstavnicima drava lanica razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-tih godina.

Godine 1989. Komisija i drave lanice EU-a i EFTE odluili su, na osnovi sporazuma1 izmeu Komisije i CEN-a da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza Mandata kako bi im se osigurao budui status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije u vezi europskih norma (npr. s Direktivom Vijea 89/106/EEZ o graevnim proizvodima (DPG) i Direktivama Vijea 93/37/EEZ, 92/50/EEZ i 89/440/EEZ o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTE pokrenutim sa svrhom uspostave unutarnjeg trita).

Program konstrukcijskih eurokodova sadri sljedee norme koje se openito sastoje od vie dijelova:

EN 1990, Eurokod: Osnove prorauna konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

EN 1992, Eurokod 2: Proraun betonskih konstrukcija

EN 1993, Eurokod 3: Proraun elinih konstrukcija

EN 1994, Eurokod 4: Proraun spregnutih elino-betonskih konstrukcija

EN 1995, Eurokod 5: Proraun drvenih konstrukcija

1 Sporazum izmeu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proraun

zgrada i inenjerskih graevina (BC/CEN/03/89).



EN 1996, Eurokod 6: Proraun zidanih konstrukcija

EN 1997, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje

EN 1998, Eurokod 8: Proraun potresne otpornosti konstrukcija

EN 1999, Eurokod 9: Proraun aluminijskih konstrukcija

Eurokodovi potvruju odgovornost vlasti svake drave lanice i osiguravaju njihovo pravo odreivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini kada se ona mijenjaju od drave do drave.

Status i podruje primjene eurokodova

Drave lanice EU-a i EFTE potvruju da eurokodovi slue kao poredbeni (referencijski) dokumenti za sljedee svrhe:

- kao sredstvo potvrivanja usklaenosti zgrada i inenjerskih graevina s bitnim zahtjevima Direktive Vijea 89/106/EEZ, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanika otpornost i stabilnost i bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u sluaju poara

- kao osnova pri specificiranju ugovora za graevine i pripadajue inenjerske usluge

- kao okvir za izradu usklaenih tehnikih specifikacija za graevne proizvode (europske norme, EN i europska tehnika doputenja, ETD).

Eurokodovi su, koliko se oni tiu samih graevina, u izravnom odnosu s Temeljnim dokumentima2 navedenim u 12. lanku Direktive (DGP), iako je njihova priroda drukija od usklaenih norma proizvoda3. Stoga, tehnika pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti prikladno razmotrena na tehnikim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na normama proizvoda s ciljem postizanja pune spojivosti tih tehnikih specifikacija s eurokodovima.

Norme - eurokodovi osiguravaju zajednika pravila prorauna konstrukcija za svakodnevnu uporabu pri proraunu cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobini oblici graenja ili uvjeti prorauna nisu posebno obuhvaeni pa se u takvim sluajevima projektant upuuje na dodatno savjetovanje sa strunjacima.

Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi

Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi sadravat e cjelovit tekst eurokodova (ukljuujui sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna stranica i nacionalni predgovor i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak (obavijesni).

Nacionalni dodatak smije sadravati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno odreeni parametri" (NOP) a rabe se pri proraunu zgrada i inenjerskih graevina koje se grade u dotinoj dravi, tj. kao:

- vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogunosti

2 U skladu s lankom 3.3 DGP-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nune

povezanosti izmeu bitnih zahtjeva i mandata za usklaene EN-ove i SETD/ETD-ove. 3 U skladu s lankom 12. DGP-a temeljni dokumenti moraju:

a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklaivanjem nazivlja i tehnikih osnova i naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje je to nuno; b) naznaiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehnikim specifikacijama, npr. metode prorauna i provjere, tehnika pravila projektiranja itd.; c) posluiti kao osnova uspostave usklaenih norma i smjernica za Europska tehnika doputenja. Eurokodovi ustvari imaju slinu ulogu u podruju bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br.2.



- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol

- podatke specifine za neku dravu (zemljopisni, klimatski itd.), npr. kartu snijega

- postupak koji e se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogui postupci

a mogu jo sadravati:

- odluke o primjeni obavijesnih dodataka

- upuivanja na neoprene dopunske podatke radi pomoi korisniku pri primjeni eurokoda.

Veze izmeu eurokodova i usklaenih tehnikih specifikacija za proizvode (europskih norma i europskih tehnikih doputenja)

Postoji potreba dosljednosti izmeu usklaenih tehnikih specifikacija za graevne proizvode i tehnikih pravila za graevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznaivanje znakom CE graevnih proizvoda koji upuuju na eurokodove moraju jasno navesti koji su nacionalno odreeni parametri uzeti u obzir.

Dodatni podaci posebni za normu EN 1997-1

Norma EN 1997-1 daje smjernice za proraun i djelovanja za geotehniko projektiranje zgrada i inenjerskih graevina.

Norma EN 1997-1 namijenjena je investitorima, projektantima, izvoaima i javnoj upravi.

Odredbe norme EN 1997-1 primjenjuju se uz odredbe norme EN 1990 i norma EN 1991 do EN 1999.

Pri primjeni norme EN 1997-1 u praksi treba obratiti posebnu pozornost na osnovne pretpostavke i uvjete koji su dani u toki 1.3.

Norma EN 1997-1 sadri 12 poglavlja, 1 normativni dodatak i 8 obavijesnih dodataka.

Nacionalni dodatak uz normu EN 1997-1

Ova norma daje druge postupke i preporuene vrijednosti u napomenama koje naznauju gdje se smije nainiti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se provodi norma EN 1997-1 treba imati nacionalni dodatak koji sadri sve nacionalno odreene parametre koje e se rabiti pri proraunu zgrada i inenjerskih graevina koje se grade u odgovarajuoj zemlji.

Nacionalni odabir doputen je u normi EN 1997-1:2004 u ovim tokama:

- 2.1(8)P, 2.4.6.1(4)P, 2.4.6.2(2)P, 2.4.7.1(2)P, 2.4.7.1(3), 2.4.7.2(2)P, 2.4.7.3.2(3)P, 2.4.7.3.3(2)P, 2.4.7.3.4.1(1)P, 2.4.7.4(3)P, 2.4.7.5(2)P, 2.4.8(2), 2.4.9(1)P, 2.5(1), 7.6.2.2(8)P, 7.6.2.2(14)P, 7.6.2.3(4)P, 7.6.2.3(5)P, 7.6.2.3(8), 7.6.2.4(4)P, 7.6.3.2(2)P, 7.6.3.2(5)P, 7.6.3.3(3)P, 7.6.3.3(4)P, 7.6.3.3(6), 8.5.2(2)P, 8.5.2(3), 8.6(4), 11.5.1(1)P

i u sljedeim tokama dodatka A: - A.2 - A.3.1, A.3.2, A.3.3.1, A.3.3.2, A.3.3.3, A.3.3.4, A.3.3.5, A.3.3.6 - A.4, - A.5

4 Vidi lanke 3.3 i 12 Direktive kao i toke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.



1. poglavlje Openito

1.1 Podruje primjene

1.1.1 Podruje primjene norme EN 1997

(1) Norma EN 1997 primjenjuje se zajedno s normom EN 1990:2002 koja uspostavlja naela i zahtjeve za sigurnost i uporabljivost, opisuje osnove prorauna i provjere te daje smjernice za pripadajua pitanja pouzdanosti konstrukcija.

(2) Norma EN 1997 primjenjuje se na geotehnike vidove prorauna zgrada i inenjerskih graevina. Podijeljena je na nekoliko zasebnih dijelova (vidi toke 1.1.2 i 1.1.3).

(3) Norma EN 1997 bavi se zahtjevima za vrstou, stabilnost, uporabljivost i trajnost konstrukcija. Ostali se zahtjevi, npr. oni koji se odnose na toplinsku ili zvunu izolaciju, ne razmatraju.

(4) Brojane vrijednosti djelovanja na zgrade i inenjerske graevine, koja se uzimaju u obzir za proraun, za razne su tipove gradnji dane u normi EN 1991. Djelovanja koja proizlaze iz temeljnoga tla, npr. tlak tla, moraju se proraunati prema pravilima norme EN 1997.

(5) Pitanja izvedbe i ljudskoga rada obraena su u zasebnim europskim normama, koje su naznaene u odgovarajuim poglavljima.

(6) Izvedba je u normi EN 1997 obuhvaena u onoj mjeri koliko je nuno da se zadovolje pretpostavke pravila projektiranja.

(7) Norma EN 1997 ne obuhvaa posebne zahtjeve koji se odnose na proraun na potres. Norma EN 1998 daje dodatna pravila za geotehniko potresno projektiranje, koja dopunjavaju ili prilagoavaju pravila ove norme.

1.1.2 Podruje primjene norme EN 1997-1

(1) Norma EN 1997-1 primjenjuje se kao opa osnova za geotehnike vidove prorauna zgrada i inenjerskih graevina.

(2) Norma EN 1997-1 sadri sljedea poglavlja:

Poglavlje 1: Openito

Poglavlje 2: Osnove geotehnikog projektiranja

Poglavlje 3: Geotehniki podaci

Poglavlje 4: Nadzor graenja, praenje ponaanja i odravanje

Poglavlje 5: Nasipavanje, odvodnja, poboljanje i ojaanje temeljnoga tla

Poglavlje 6: Plitki temelji

Poglavlje 7: Piloti

Poglavlje 8: Sidrenje

Poglavlje 9: Potporne konstrukcije

Poglavlje 10: Hidrauliki slom



Poglavlje 11: Cjelokupna stabilnost

Poglavlje 12: Nasipi

(3) Norma EN 1997-1 sadri i dodatke A do J u kojima se daju:

- u dodatku A: preporuene vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti; u nacionalnom dodatku smije se zadati drukije vrijednosti parcijalnih koeficijenata

- u dodacima B do J: dodatne obavijesne smjernice, kao to su meunarodno primijenjene metode prorauna.

1.1.3 Ostali dijelovi norme EN 1997

(1) Norma EN 1997-1 dopunjena je normom EN 1997-2 koja daje zahtjeve za izvoenje i ocjenjivanje terenskih i laboratorijskih ispitivanja.

1.2 Upuivanje na druge norme

(1) Ova europska norma sadri, datiranim ili nedatiranim upuivanjem, odredbe drugih izdanja. Ta su upuivanja navedena na odgovarajuim mjestima u tekstu, a ovdje su popisana izdanja. Za datirano upuivanje, naknadne dopune ili promjene bilo kojega od tih izdanja primjenjuju se na ovu europsku normu jedino ako su u nju ukljuene dopunom ili promjenom. Za nedatirano se upuivanje primjenjuje posljednje izdanje o kojemu se radi (ukljuujui dopune).

NAPOMENA Eurokodovi su bili izdani kao europske prednorme. Sljedee europske norme, koje su izdane ili su u priremi, navode se u normativnim tokama

EN 1990:2002 Eurocode: Basis of structural design

EN 1991 Eurocode 1: Actions on structures

EN 1991-4 Eurocode 1: Actions on structures Part 4: Actions in silos and tanks

EN 1992 Eurocode 2: Design of concrete structures

EN 1993 Eurocode 3: Design of steel structures

EN 1994 Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures

EN 1995 Eurocode 5: Design of timber structures

EN 1996 Eurocode 6: Design of masonry structures

EN 1997-2 Eurocode 7: Geotechnical design Part 2: Ground investigation and testing

EN 1998 Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance

EN 1999 Eurocode 9: Design of aluminium and aluminium alloy structures

EN 1536:1999 Execution of special geotechnical work: Bored piles

EN 1537:1999 Execution of special geotechnical work: Ground anchors

EN 12063:1999 Execution of special geotechnical work: Sheet-pile walls



EN 12699:2000 Execution of special geotechnical work: Displacement piles

EN 14199 Execution of special geotechnical works - Micropiles

EN-ISO 13793:2001 Thermal performance of buildings Thermal design of foundations to avoid frost heave

1.3 Pretpostavke

(1) Upuuje se na toku 1.3 norme EN 1990:2002.

(2) Odredbe ove norme zasnivaju se na sljedeim pretpostavkama:

- primjereno osposobljene osobe prikupljaju, biljee i tumae podatke potrebne za projekt

- primjereno osposobljene i iskusne osobe projektiraju konstrukcije

- izmeu osoba zaduenih za prikupljanje podataka, projektiranje i graenje postoje prikladni kontinuitet i komunikacija

- prikladan nadzor i kontrola kvalitete osiguravaju se u tvornicama, postrojenjima i na lokaciji

- izvedbu provode primjereno vjete i iskusne osobe prema odgovarajuim normama i specifikacijama

- graevni materijali i proizvodi upotrebljavaju se prema navodima u ovoj normi ili u odgovarajuim specifikacijama za materijale ili proizvode

- konstrukcija e se primjereno odravati radi osiguranja njezine sigurnosti i uporabljivosti tijekom projektiranog uporabnog vijeka

- konstrukcija e se upotrebljavati prema njezinoj namjeni koja se definira u projektu.

1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene

(1) Ovisno o znaaju pojedine toke, postoji razlika u normi EN 1997-1 izmeu naela i pravila primjene.

(2) Naela sadre:

- ope odredbe i definicije za koje nema druge mogunosti - zahtjeve i analitike modele za koje nisu doputene druge mogunosti osim ako to nije izriito navedeno.

(3 Ispred naela nalazi se slovo P.

(4) Pravila primjene primjeri su opepriznatih pravila koja slijede naela i udovoljavaju njihovim zahtjevima.

(5) Doputena je uporaba drugih mogunosti u odnosu na pravila primjene koja su dana u ovoj normi, ako se moe pokazati da su druge mogunosti u skladu s odgovarajuim naelima te da su, sa stajalita sigurnosti, uporabljivosti i trajnosti konstrukcije, bar istovrijedne onome to bi se oekivalo uporabom eurokodova.



NAPOMENA Ako se za pravilo projektiranja upotrebljava druga mogunost u odnosu na pravilo primjene, za projekt koji iz toga proizlazi ne moe se smatrati da je u potpunosti u skladu s normom EN 1997-1, iako takav projekt ostaje u skladu s naelima norme EN 1997-1. Ako se norma EN 1997-1 upotrebljava u pogledu svojstva popisanog u dodatku Z norme proizvoda ili Smjernici za europsko tehniko doputenje, uporaba druge mogunosti za pravilo projektiranja ne mora biti prihvatljiva za oznaivanje CE.

(6) Pravila primjene su u normi EN 1997-1 oznaena brojem u zagradama, npr. kao u ovoj toki.

1.5 Definicije

1.5.1 Definicije zajednike svim eurokodovima

(1) Definicije zajednike svim eurokodovima dane su u toki 1.5 norme EN 1990:2002.

1.5.2. Posebne definicije za normu EN 1997-1

1.5.2.1 geotehniko djelovanje djelovanje preneseno na konstrukciju s temeljnoga tla, nasipa, slobodne vode ili podzemne vode

NAPOMENA Definicija je uzeta iz norme EN 1990:2002.

1.5.2.2 usporedivo iskustvo dokumentirani ili na koji drugi nain jasno utvreni podaci o temeljnom tlu iz projekta, koji se odnose na iste vrste tla i stijene za koje se oekuje slino geotehniko ponaanje i na sline konstrukcije. Lokalno dobiveni podaci se smatraju posebno vanima.

1.5.2.3 temeljno tlo tlo, stijena ili nasip koji postoji na lokaciji prije izvedbe graevine

1.5.2.4 konstrukcija organizirana kombinacija povezanih dijelova, ukljuujui nasipavanje tla tijekom izvedbe graevine, projektirana tako da nosi optereenja i osigurava prikladnu krutost

NAPOMENA Definicija je izvedena iz norme EN 1990:2002

1.5.2.5 izvedena vrijednost vrijednost geotehnikog parametra dobivena iz rezultata ispitivanja s pomou teorije, korelacije ili empirije

1.5.2.6 krutost otpornost materijala na deformiranje

1.5.2.7 otpornost sposobnost elementa ili presjeka elementa konstrukcije da podnese djelovanja bez mehanikoga sloma, npr. otpornost temeljnoga tla, otpornost na savijanje, otpornost na izvijanje, vlana otpornost

NAPOMENA Definicija je izvedena iz norme EN 1990:2002

1.6 Simboli



(1) U normi EN 1997-1 upotrebljavaju se sljedei simboli:

Latinina slova

A efektivna plotina osnovice

Ab plotina osnovice ispod pilota

Ac ukupna tlano optereena plotina osnovice

As;i plotina plata pilota u sloju i

ad proraunska vrijednost geometrijskog podatka

anom nazivna vrijednost geometrijskog podatka

a promjena nazivnog geometrijskog podatka za posebne proraunske svrhe

b irina temelja

b efektivna irina temelja

Cd granina proraunska vrijednost uinka djelovanja

c kohezija

c efektivna kohezija

cu nedrenirana posmina vrstoa

cu;d proraunska vrijednost nedrenirane posmine vrstoe

d dubina ukopavanja

Ed proraunska vrijednost uinka djelovanja

Estb;d proraunska vrijednost uinka stabilizirajuih djelovanja

Edst;d proraunska vrijednost uinka destabilizirajuih djelovanja

Fc;d proraunsko osno tlano optereenje na pilot ili na skupinu pilota

Fd proraunska vrijednost djelovanja

Fk karakteristina vrijednost djelovanja

Frep reprezentativna vrijednost djelovanja

Ft;d proraunsko osno vlano optereenje na vlani pilot ili na skupinu vlanih pilota

Ftr;d proraunska vrijednost poprenog optereenja na pilot ili na temelj na pilotima

Gdst;d proraunska vrijednost destabilizirajueg stalnog djelovanja za provjeru izdizanja

Gstb;d proraunska vrijednost stabilizirajueg stalnog vertikalnog djelovanja za provjeru izdizanja



Gstb;d proraunska vrijednost stabilizirajueg stalnog vertikalnog djelovanja za provjeru hidraulikoga izdizanja tla (uronjena teina tla)

H horizontalno optereenje ili dio ukupnog djelovanja koji djeluje usporedno s osnovicom temelja

Hd proraunska vrijednost H

h visina zida

h razina vode za hidrauliko izdizanje tla

h visina prizme tla za provjeru hidraulikoga izdizanja tla

hw;k karakteristina vrijednost hidrostatikog potencijala vode na podnoju prizme tla

K0 koeficijent geostatikih naprezanja

K0; koeficijent tlaka tla u mirovanju za povrinu poduprtog tla nagnutu za kut u odnosu na horizontalu

k omjer d /cv;d

l duljina temelja

l efektivna duljina temelja

n broj, primjerice, pilota ili istranih profila

P optereenje na sidro

Pd proraunska vrijednost P

Pp pokusno optereenje pri ispitivanju prikladnosti injektiranih sidara

Qdst;d proraunska vrijednost destabilizirajueg promjenljivog vertikalnog djelovanja za provjeru izdizanja

qb;k karakteristina vrijednost otpornosti na osnovici

qs;i;k karakteristina vrijednost trenja na platu u sloju i

Ra otpornost sidara na upanje

Ra;d proraunska vrijednost Ra

Ra;k karakteristina vrijednost Ra

Rb;cal otpornost pilota na osnovici, proraunana iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla, pri graninom stanju nosivosti

Rb;d proraunska vrijednost otpornosti pilota na osnovici

Rb;k karakteristina vrijednost otpornosti pilota na osnovici



Rc tlana otpornost temeljnoga tla prema pilotu pri graninom stanju nosivosti

Rc;cal proraunana vrijednost Rc

Rc;d proraunska vrijednost Rc

Rc;k karakteristina vrijednost Rc

Rc;m vrijednost Rc mjerena u jednom od vie pokusnih optereenja pilota

Rd proraunska vrijednost otpornosti na djelovanje

Rp;d proraunska vrijednost sile otpora prouzroena tlakom tla bono na temelj

Rs;d proraunska vrijednost otpornosti na platu pilota

Rs;cal najvea vrijednost trenja na platu proraunana s parametrima temeljnoga tla iz rezultata ispitivanja

Rs;k karakteristina vrijednost otpornosti plata pilota

Rt najvea vrijednost vlane otpornosti izdvojenoga pilota

Rt;d proraunska vrijednost vlane otpornosti pilota ili skupine pilota, ili vlane otpornosti sidara

Rt;k karakteristina vrijednost vlane otpornosti pilota ili skupine pilota

Rt;m mjerena vlana otpornost izdvojenoga pilota u jednom ili vie pokusnih optereenja pilota

Rtr otpornsot pilota na popreno optereenje

Rtr;d proraunska otpornost popreno optereenog pilota

Sdst;d proraunska vrijednost destabilizirajue sile teenja vode kroz temeljno tlo

Sdst;k karakteristina vrijednost destabilizirajue sile teenja vode kroz temeljno tlo

s slijeganje

s0 trenutano slijeganje

s1 konsolidacijsko slijeganje

s2 slijeganje prouzroeno puzanjem (sekundarno slijeganje)

Td proraunska vrijednost ukupne posmine otpornosti koja se razvija oko bloka temeljnoga tla u kojem je postavljena skupina vlanih pilota, ili na dijelu konstrukcije u doticaju s temeljnim tlom

u tlak porne vode

udst;d proraunska vrijednost destabilizirajueg ukupnog tlaka porne vode

V vertikalno optereenje ili dio ukupnog djelovanja okomito na osnovicu temelja

Vd proraunska vrijednost V



Vd proraunska vrijednost efektivnog vertikalnog djelovanja ili dijela ukupnog djelovanja okomito na osnovicu temelja

Vdst;d proraunska vrijednost destabilizirajueg vertikalnog djelovanja na konstrukciju

Vdst;k karakteristina vrijednost destabilizirajueg vertikalnog djelovanja na konstrukciju

Xd proraunska vrijednost svojstva materijala

Xk karakteristina vrijednost svojstva materijala

z vertikalni razmak

Grka slova

otklon osnovice temelja od horizontale

kut nagiba kosine temeljnoga tla iza zida (pozitivan prema gore)

kut trenja na spojnoj povrini konstrukcije i temeljnoga tla

d proraunska vrijednost

obujamska teina

efektivna obujamska teina

a parcijalni koeficijent za sidrenje

a;p parcijalni koeficijent za trajno sidrenje

a;t parcijalni koeficijent za privremeno sidrenje

b parcijalni koeficijent za otpornost pilota na osnovici

c parcijalni koeficijent za efektivnu koheziju

cu parcijalni koeficijent za nedreniranu posminu vrstou

E parcijalni koeficijent za uinak djelovanja

f parcijalni koeficijent za djelovanja, kojim se uzima u obzir mogunost nepovoljnih odstupanja vrijednosti djelovanja od reprezentativnih vrijednosti

F parcijalni koeficijent za djelovanje

G parcijalni koeficijent za stalno djelovanje

G;dst parcijalni koeficijent za stalno destabilizirajue djelovanje

G;stb parcijalni koeficijent za stalno stabilizirajue djelovanje

m parcijalni koeficijent za parametar tla (svojstvo materijala)



m;i parcijalni koeficijent za parametar tla u sloju i

M parcijalni koeficijent za parametar tla (svojstvo materijala), uzevi u obzir nesigurnosti modela

Q parcijalni koeficijent za promjenljivo djelovanje

qu parcijalni koeficijent za jednoosnu tlanu vrstou

R parcijalni koeficijent za otpornost

R;d parcijalni koeficijent za nesigurnost u modelu otpornosti

R;e parcijalni koeficijent za otpornost tla

R;h parcijalni koeficijent za otpornost klizanju

R;v parcijalni koeficijent za nosivost

s parcijalni koeficijent za otpornost plata pilota

S;d parcijalni koeficijent za nesigurnosti pri modeliranju uinaka djelovanja

Q;dst parcijalni koeficijent za destabilizirajue djelovanje koje dovodi do hidraulikog sloma

Q;stb parcijalni koeficijent za stabilizirajue djelovanje protiv hidraulikoga sloma

s;t parcijalni koeficijent za vlanu otpornost pilota

t parcijalni koeficijent za ukupnu otpornost pilota

w obujamska teina vode

parcijalni koeficijent za kut unutarnjeg trenja (tan )

parcijalni koeficijent za obujamsku teinu

kut orijentacije H

koeficijent korelacije koji ovisi o broju ispitanih pilota ili istranih profila

a koeficijent korelacije za sidrenje

1; 2 koeficijenti korelacije za ocjenjivanje rezultata statikih pokusnih optereenja pilota

3; 4 koeficijenti korelacije za odreivanje otpornosti pilota iz rezultata istraivanja temeljnoga tla, koje ne ukljuuje pokusno optereenje pilota

5; 6 koeficijenti korelacije za odreivanje otpornosti pilota iz ispitivanja dinamikim udarom

koeficijent za pretvaranje karakteristine vrijednosti u reprezentativnu vrijednost

stb;d proraunska vrijednost stabilizirajueg ukupnog vertikalnog naprezanja



h;0 horizontalna komponenta efektivnog tlaka tla u mirovanju

(z) normalno naprezanje na zid na dubini z

(z) posmino naprezanje na zid na dubini z

efektivni kut unutarnjeg trenja

cv kut unutarnjeg trenja pri kritinom stanju

cv;d proraunska vrijednost cv

d proraunska vijednost

Skraenice

CFA piloti s kontinuiranim svrdlom

OCR koeficijent prekonsolidacije

NAPOMENA 1 Simboli, koji se zajedniki rabe u svim eurokodovima, definirani su u normi EN 1990:2002.

NAPOMENA 2 Oznake rabljenih simbola zasnovane su na normi ISO 3898:1997.

(2) Za geotehnike proraune preporuuju se sljedee jedinice ili njihovi viekratnici:

- sila kN

- masa kg

- moment kNm

- obujamska masa kg/m3

- obujamska teina kN/m3

- naprezanje, tlak, vrstoa i krutost kPa

- koeficijent propusnosti m/s

- koeficijent konsolidacije m2/s

2. poglavlje Osnove geotehnikog projektiranja

2.1 Proraunski zahtjevi

(1)P Za svaku geotehniku proraunsku situaciju mora se provjeriti nije li premaeno ijedno odgovarajue granino stanje definirano u normi EN 1990:2002.

(2) Ako se odreuju proraunske situacije i granina stanja, treba uzeti u obzir sljedee imbenike:

- uvjete na lokaciji sa stajalita sveukupne stabilnosti i pomake temeljnoga tla

- narav i veliinu konstrukcije i njezinih dijelova, ukljuujui sve posebne zahtjeve, kao to je projektni vijek



- uvjete u okolini konstrukcije (npr. susjedne konstrukcije, promet, instalacije, vegetacija, opasne kemikalije)

- uvjete u temeljnome tlu

- podzemnu vodu

- regionalnu seizminost

- utjecaj okolia (hidrologija, povrinske vode, uleknue tla, sezonske promjene temperature i vlage).

(3) Granina se stanja mogu pojaviti u temeljnome tlu ili u konstrukciji, ili kombiniranim slomom konstrukcije i temeljnoga tla.

(4) Granina stanja treba provjeriti na jedan ili kombinacijom sljedeih naina:

- uporabom prorauna, kao to je opisano u toki 2.4

- primjenom propisanih mjera, kao to je opisano u toki 2.5

- pomou ispitivanja modela i pokusnog optereenja, kao to je opisano u toki 2.6

- pomou metode opaanja, kao to je opisano u toki 2.7

(5) U praksi e iskustvo esto pokazati koji e tip graninoga stanja biti prevladavajui za projektiranje a doputeno je da se izbjegavanje ostalih graninih stanja provjeri kontrolom.

(6) Zgrade inae trebaju biti zatiene od prodora podzemne vode ili od prijenosa para ili plinova u njihovu unutranjost.

(7) Rezultate prorauna treba kontrolirati prema usporedivome iskustvu, ako se moe primijeniti.

(8)P Prorauni i kontrole graenja te sloenost svakog geotehnikog projekta, zajedno s odgovarajuim rizicima, moraju se utvrditi za odreivanje najmanjih zahtjeva na opseg i sadraj geotehnikih istraivanja. Posebno se moraju razlikovati:

- lagane i jednostavne konstrukcije te manje zemljane graevine za koje je mogue osigurati zadovoljavanje najmanjih zahtjeva s pomou iskustva i kvalitativnih geotehnikih istraivanja uz zanemariv rizik

- ostale geotehnike konstrukcije.

NAPOMENA Doputeno je da se nain zadovoljavanja ovih najmanjih zahtjeva navede u nacionalnom dodatku.

(9) Doputeno je da se za gore definirane konstrukcije i zemljane graevine manje geotehnike sloenosti i rizika primijene pojednostavnjeni postupci projektiranja.

(10) Za uspostavljanje geotehnikih proraunskih zahtjeva, smiju se uvesti tri geotehnike kategorije, 1, 2 i 3.

(11) Preliminarnu razredbu konstrukcije prema geotehnikoj kategoriji obino treba provesti prije geotehnikih istraivanja. U svakoj fazi projektiranja i procesa graenja treba kontrolirati kategoriju i prema potrebi je promijeniti.



(12) Postupci viih kategorija smiju se upotrijebiti za opravdanje ekonominijih projekata ili ako ih projektant smatra primjerenima.

(13) Razliite se geotehnike kategorije mogu upotrijebiti za razne vidove projekta, pri emu nije nuno da se cijeli projekt obrauje prema najvioj od ovih kategorija.

(14) Geotehnika kategorija 1 treba ukljuivati samo male i relativno jednostavne konstrukcije:

- za koje je mogue osigurati zadovoljenje osnovnih zahtjeva iz iskustva i kvalitativnih geotehnikih istraivanja

- sa zanemarivim rizikom.

(15) Postupke geotehnike kategorije 1 treba upotrebljavati samo ako postoji zanemariv rizik u pogledu sveukupne stabilnosti ili pomaka temeljnoga tla te za uvjete u temeljnome tlu za koje se iz usporedivoga iskustva zna da su dovoljno jednostavni. U ovim je sluajevima doputeno da se postupci sastoje od rutinskih metoda za projektiranje i graenje temelja.

(16) Postupke geotehnike kategorije 1 treba upotrebljavati samo ako nema iskopa ispod razine podzemne vode ili ako usporedivo lokalno iskustvo ukazuje na to da e predvieni iskop ispod razine podzemne vode biti jednostavan.

(17) Geotehnika kategorija 2 treba ukljuivati uobiajene tipove konstrukcija i temelja bez izuzetnog rizika ili tekih uvjeta u tlu i optereenja.

(18) Projektiranje konstrukcija geotehnike kategorije 2 obino treba ukljuivati kvantitativne geotehnike podatke i proraune kako bi se osiguralo zadovoljavanje osnovnih zahtjeva.

(19) Rutinski postupci za terensko i laboratorijsko ispitivanje te za proraun i izvedbu smiju se upotrebljavati za projektiranje u geotehnikoj kategoriji 2.

NAPOMENA Slijede primjeri uobiajenih konstrukcija ili dijelova konstrukcija koji pripadaju geotehnikoj kategoriji 2:

- plitki temelji

- temeljne ploe

- temelji na pilotima

- zidovi i ostale konstrukcije koje pridravaju ili podupiru tlo ili vodu

- iskopi

- stupovi i upornjaci mostova

- nasipi i zemljane graevine

- geotehnika sidra i ostali sustavi zatega

- tuneli u tvrdoj, neispucaloj stijenskoj masi, na koje se ne primjenjuje posebna vodonepropusnost ili ostali zahtjevi

(20) Geotehnika kategorija 3 treba ukljuivati konstrukcije ili dijelove konstrukcija koji su izvan granica geotehnikih kategorija 1 i 2.

(21) Geotehnika kategorija 3 obino treba ukljuivati koje druge odredbe i pravila, pored onih u ovoj normi.



NAPOMENA Geotehnika kategorija 3 sadri sljedee primjere:

- vrlo velike i neuobiajene konstrukcije

- konstrukcije koje ukljuuju izvanredne rizike, ili neuobiajene ili izuzetno teke uvjete u temeljnome tlu ili optereenja

- konstrukcije u podrujima velike seizminosti

- konstrukcije u podrujima s vjerojatnim nestabilnostima lokacije ili stalnim pomacima temeljnoga tla koji zahtijevaju zasebna istraivanja ili posebne mjere.

2.2 Proraunske situacije

(1)P Moraju se uzeti u obzir kratkotrajne i dugotrajne proraunske situacije.

(2) Podrobne specifikacije proraunskih situacija za geotehniko projektiranje prema potrebi uklju-uju:

- djelovanja, njihove kombinacije i sluajeve optereenja

- opu prikladnost temeljnoga tla, na kojemu e konstrukcija biti smjetena, u pogledu sveope stabilnosti i pomaka temeljnoga tla

- rasprostiranje i razredbu raznih podruja tla i stijene te elemenata konstrukcije koji su ukljueni u svaki proraunski model

- nagnute meuslojne plohe

- rudnike, pilje ili ostale podzemne konstrukcije

- za konstrukcije na stijeni ili blizu stijene:

- naizmjenine tvrde i meke slojeve,

- rasjede, pukotine i raspukline

- moguu nestabilnost blokova stijenske mase

- topljive pilje, kao to su ponori ili raspukline ispunjene mekim materijalom te kontinuirane procese otapanja

- okoli unutar kojega je projekt smjeten, to ukljuuje:

- uinke podlokavanja, erozije i iskopa, koji vode do promjena geometrijskih odnosa na povrini temeljnoga tla

- uinke kemijske korozije

- uinke troenja

- uinke smrzavanja

- uinke dugotrajnih sua



- promjene razine podzemne vode, ukljuujui, npr. uinke odvodnje, mogueg plavljenja, zakazivanja drenanih sustava i koritenja vode

- prisutnost plinova koji izlaze iz temeljnoga tla

- ostale uinke vremena i okolia na vrstou i ostala svojstva materijala, npr. uinke rupa stvorenih djelovanjem ivotinja

- potrese - pomake temeljnoga tla prouzroene uleknuem tla radi rudarenja ili kojih drugih aktivnosti - osjetljivost konstrukcije na deformiranje - uinke nove konstrukcije na postojee konstrukcije, instalacije i lokalni okoli.

2.3 Trajnost

(1)P U fazi geotehnikog projektiranja, mora se ocijeniti znaenje uvjeta u okoliu u odnosu na trajnost materijala i mogue poduzimanje mjera njihove zatite ili prikladne otpornosti.

(2) Pri projektiranju trajnosti materijala koji e se rabiti u temeljnome tlu, treba uzeti u obzir sljedee:

a) za beton:

- agresivna sredstva u podzemnoj vodi, temeljnome tlu ili ispunskom materijalu, kao to su kiselline ili sulfatne soli

b) za elik:

- kemijsko djelovanje na elemente temelja zakopane u temeljno tlo koje je dovoljno propusno da je kroz njega mogue strujanje podzemne vode i kisika

- koroziju na licu murja koje je izloeno slobodnoj vodi, posebno u podruju glavne razine podzemne vode

- rupiastu koroziju elika koji je ugraen u raspucali ili porozni beton, posebno za valjani elik gdje okujine, kao katode, djeluju elektrolitski sa slobodnom povrinom, kao anodom

c) za drvo:

- gljivice i aerobne bakterije u nazonosti kisika

d) za sintetika vlakna:

- uinke starenja prouzroene izloenosti ultraljubiastom zraenju ili razgradnjom ozona, ili kombinirane uinke temperature i naprezanja te sekundarne uinke prouzroene kemijskom razgradnjom.

(3) Upuuje se na odredbe trajnosti iz norma za graevne materijale.

2.4 Geotehniko projektiranje podrano proraunom

2.4.1 Openito

(1)P Projektiranje podrano proraunom mora biti u skladu s osnovnim zahtjevima norme EN 1990:2002 i s posebnim pravilima ove norme. Projektiranje podrano proraunom ukljuuje:



- djelovanja, koja smiju biti prisilna optereenja ili prisilni pomaci, npr. prouzroeni pomicanjem temeljnoga tla

- svojstva tala, stijena i ostalih materijala

- geometrijske podatke

- granine vrijednosti deformiranja, irine pukotina, vibracije itd.

- proraunske modele.

(2) Treba uzeti u obzir da poznavanje uvjeta u temeljnome tlu ovisi o obimu i kvaliteti geotehnikih istraivanja. Ovo je znanje, kao i kontrola ljudskoga rada, obino vanije za ispunjavanje osnovnih zahtjeva od tonosti proraunskih modela i parcijalnih koeficijenata.

(3)P Proraunski model mora opisati pretpostavljeno ponaanje temeljnoga tla za razmatrano granino stanje.

(4)P Ako za odreeno granino stanje nije dostupan nijedan pouzdan proraunski model, mora se provesti proraun drugog graninog stanja s pomou koeficijenata koji e osigurati da je premaaj tog odreenog razmatranog graninog stanja dovoljno nevjerojatan. U drugoj se mogunosti mora provesti projektiranje propisanim mjerama, ispitivanjima modela i pokusnim optereenjem, ili metodom opaanja.

(5) Proraunski model smije se sastojati od bilo kojega od:

- analitikoga modela

- poluempirijskoga modela

- numerikoga modela.

(6)P Svaki proraunski model mora biti toan ili s pogrekom na strani sigurnosti.

(7) Proraunski model smije sadravati pojednostavljenja.

(8) Ako je potrebno, rezultati modela smiju se preinaiti kako bi se osiguralo da je proraun za projekt toan ili je s pogrekom na strani sigurnosti.

(9) Ako se koeficijent modela upotrebljava za preinaku rezultata, treba uzeti u obzir sljedee:

- raspon nesigurnosti u rezultate metode prorauna

- svaku sustavnu pogreku za koju se zna da je povezana s metodom prorauna.

(10)P Ako se u proraunu rabi empirijski odnos, mora se jasno ustanoviti da je on odgovarajui za prevladavajue uvjete u temeljnome tlu.

(11) Granina stanja, koja ukljuuju stvaranje mehanizma u temeljnome tlu, to prije treba kontrolirati s pomou proraunskog modela. Za granina stanja, koja su definirana razmatranjem deformiranja, deformiranje treba ocijeniti kao to je opisano u toki 2.4.8 ili na koji drugi nain.

NAPOMENA Mnogi se proraunski modeli zasnivaju na pretpostavci dovoljno duktilnog ponaanja sustava temeljno tlo/konstrukcija. Meutim, pomanjkanje duktilnosti vodi do graninog stanja nosivosti za koje je karakteristino naglo uruavanje.



(12) Numeriki modeli mogu biti prikladni ako se u graninom stanju uzmu u obzir spojive deformacije ili meudjelovanje konstrukcije i tla.

(13) U graninom stanju treba uzeti u obzir spojive deformacije. U sluajevima kada se moe dogoditi kombinirani slom dijelova konstrukcije i temeljnoga tla, moda zatreba detaljni proraun u kojem se uzima relativna krutost konstrukcije i temeljnoga tla. Primjeri ukljuuju temeljne ploe, bono optereene pilote i savitljive potporne zidove. Za krhke materijale ili one sa svojstvom omekanja, posebnu pozornost treba posvetiti spojivim deformacijama.

(14) Za neke probleme, kao to su iskopi pridrani savitljivim zidovima sa sidrima ili razuporama, veliina i raspored tlaka tla, unutarnje sile i momenti savijanja u konstrukciji u velikoj mjeri ovise o krutosti konstrukcije, krutosti i vrstoi temeljnoga tla te o stanju naprezanja u temeljnome tlu.

(15) Za ove probleme meudjelovanja temeljnoga tla i konstrukcije, u proraunima treba rabiti odnose naprezanja i deformacija za temeljno tlo i graevne materijale te stanje naprezanja u temeljnome tlu, koji su dovoljno reprezentativni za razmatrano granino stanje, kako bi se dobilo siguran rezultat.

2.4.2 Djelovanja

(1)P Definicije djelovanja moraju se uzeti iz norme EN 1990:2002. Vrijednosti djelovanja moraju se, prema potrebi, uzeti iz norme EN 1991.

(2)P Budui da su vrijednosti geotehnikih djelovanja, koja e se rabiti, poznate prije provedbe prorauna, njih se mora izabrati. Smije ih se mijenjati tijekom toga prorauna.

NAPOMENA Vrijednosti geotehnikih djelovanja smiju se mijenjati tijekom prorauna. U tim e sluajevima one biti uvedene s preliminarnim, poznatim vrijednostima, kao prva procjena za poetak prorauna.

(3)P Pri odreivanju djelovanja, koja e se usvojiti za projekt, u obzir se mora uzeti svako meudjelovanje konstrukcije i temeljnoga tla.

(4) Za geotehniko projektiranje treba razmotriti ukljuivanje sljedeih djelovanja:

- teinu tla, stijene i vode

- naprezanja u temeljnome tlu

- tlak tla5

- tlak slobodne vode, ukljuujui tlak valova

- tlak podzemne vode

- sile izazvane teenjem vode kroz tlo

- stalni i uporabni teret konstrukcija

- dodatna optereenja

- sile sidrenja brodova

- rastereenje ili iskop temeljnoga tla

5 Nacionalna biljeka: U izvorniku je naveden i tlak podzemne vode koji se kasnije ponovno navodi te je ovdje izostavljen



- optereenje prometa

- pomake prouzroene rudarenjem ili kojim drugim aktivnostima speleologije ili tunelogradnje

- bujanje i skupljanje prouzroeno vegetacijom, klimatskim promjenama ili promjenama vlage

- pomake prouzroene puzanjem ili klizanjnjem, ili taloenjem masa tla

- pomake prouzroene razgradnjom, rasprenjem, raspadanjem, samozbijanjem i otapanjem

- pomake i ubrzanje prouzroene potresima, eksplozijama, vibracijama i dinamikim optereenjima

- uinke temperature, ukljuujui djelovanje mraza

- optereenje ledom

- uporabno prednapinjanje u geotehnikim sidrima ili razuporama

- negativno trenje na platu.

(5)P Mora se razmotriti mogunost promjenljivih djelovanja koja se pojavljuju zajedno i odvojeno.

(6)P Mora se razmotriti trajanje djelovanja u odnosu na uinak vremena na svojstva tla, posebno na svojstva propusnosti i stiljivosti sitnozrnoga tla.

(7)P Moraju se utvrditi i posebno uzeti u obzir djelovanja koja opetovano djeluju i ona promjenljive veliine u pogledu, npr. kontinuiranih pomaka, likvefakcije tla te promjene krutosti i vrstoe temeljnoga tla.

(8)P Moraju se utvrditi i posebno uzeti u obzir djelovanja koja proizvode dinamiki odziv konstrukcije i temeljnoga tla.

(9)P Moraju se identificirati i posebno uzeti u obzir djelovanja u kojima prevladavaju sile temeljnoga tla i slobodne vode u pogledu deformiranja, raspucanosti, promjenljive propusnosti i erozije.

NAPOMENA Za nepovoljna (ili destabilizirajua) i povoljna (ili stabilizirajua) trajna djelovanja, u nekim se situacijama smije smatrati da proizlaze iz jednog izvora. Ako se tako smatra, smije se primijeniti jedan parcijalni koeficijent na zbroj ovih djelovanja ili na zbroj njihovih uinaka.

2.4.3 Svojstva temeljnoga tla

(1)P Svojstva tla i stijenskih masa, koja su kvantificirana geotehnikim parametrima za proraune projekta, moraju se pribaviti iz rezultata ispitivanja, izravno ili iz korelacija, teorije ili empirije, te iz ostalih odgovarajuih podataka.

(2)P Vrijednosti dobivene iz rezultata ispitivanja i ostali podaci moraju se primjereno tumaiti za razmatrano granino stanje.

(3)P U obzir se moraju uzeti mogue razlike izmeu svojstava temeljnoga tla i geotehnikih parametara dobivenih iz rezultata ispitivanja s jedne strane i onih koji prevladavaju u ponaanju geotehnike konstrukcije s druge strane.

(4) Razlike koje se spominju u toki 2.4.3(3)P mogu biti prouzroene sljedeim imbenicima:

- mnogi geotehniki parametri nisu prave konstante ve ovise o razini naprezanja i nainu deformiranja



- struktura tla i stijene (npr. raspukline, tanka slojevitost ili velika zrna), koja moda ima razliite uloge u ispitivanju i u geotehnikoj konstrukciji

- uinci vremena

- omekavajui uinak procjedne vode na vrstou tla ili stijene

- omekavajui uinak dinamikih djelovanja

- krhkost ili duktilnost ispitivanoga tla i stijene

- metoda izvoenja geotehnike konstrukcije

- utjecaj ljudskoga rada na umjetno postavljeno ili poboljano temeljno tlo

- uinak aktivnosti graenja na svojstva temeljnoga tla.

(5) Pri utvrivanju vrijednosti geotehnikih parametara, treba uzeti u obzir sljedee:

- objavljene i priznate podatke koji se odnose na uporabu svakoga tipa ispitivanja u primjerenim uvjetima u temeljnome tlu

- vrijednost svakoga geotehnikog parametra usporeenu s odgovarajuim objavljenim podacima te lokalnim i opim iskustvom

- promjenu geotehnikih parametara koji su vani za projekt

- rezultate svih terenskih ispitivanja u velikom mjerilu i mjerenja na susjednim gradnjama

- sve korelacije izmeu rezultata vie od jednoga tipa ispitivanja

- svako znaajno pogoranje svojstava temeljnoga tla, koje se moda pojavi tijekom ivotnoga vijeka konstrukcije.

(6)P Faktori umjeravanja moraju se primijeniti, ako je potrebno, za pretvaranje rezultata laboratorijskih ili terenskih ispitivanja u skladu s normom EN 1997-2 u vrijednosti koje predstavljaju ponaanje tla i stijene u temeljnome tlu za aktualno granino stanje, ili za uzimanje u obzir korelacija rabljenih za dobivanje izvedenih vrijednosti iz rezultata ispitivanja.

2.4.4 Geometrijski podaci

(1)P Razina i nagib povrine temeljnoga tla, razine vode, razine granica izmeu slojeva, razine iskopa i dimenzije geotehnikih konstrukcija moraju se tretirati kao geometrijski podaci.

2.4.5 Karakteristine vrijednosti

2.4.5.1 Karakteristine i reprezentativne vrijednosti djelovanja

(1)P Karakteristine i reprezentativne vrijednosti djelovanja moraju se izvesti u skladu s normom EN 1990:2002 i raznim dijelovima norme EN 1991.

2.4.5.2 Karakteristine vrijednosti geotehnikih parametara

(1)P Izbor karakteristinih vrijednosti geotehnikih parametara mora se zasnivati na rezultatima i izvedenim vrijednostima iz laboratorijskih i terenskih ispitivanja, nadopunjenima dobro uspostavljenim iskustvom.



(2)P Karakteristina vrijednost geotehnikog parametra mora se izabrati kao oprezna procjena vrijednosti koja utjee na pojavljivanje graninoga stanja.

(3)P Pri odreivanju karakteristinih vrijednosti c i tan , u obzir se moraju uzeti vee promjene c u odnosu na one tan .

(4)P Pri izboru karakteristinih vrijednosti geotehnikih parametara, u obzir se mora uzeti sljedee:

- geoloke i ostale podatke iz podloga, kao to su podaci iz prethodnih projekata

- promjenljivost mjerenih vrijednosti svojstava i ostalih vanih podataka, npr. iz postojeega znanja

- opseg terenskih i laboratorijskih istraivanja

- tip i broj uzoraka

- opseg podruja temeljnoga tla koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje geotehnike konstrukcije u razmatranom graninom stanju

- mogunost geotehnike konstrukcije da optereenja iz slabih prenese u jaka podruja u temeljnome tlu.

(5) Karakteristine vrijednosti mogu biti donje vrijednosti, koje su manje od najvjerojatnijih vrijednosti, ili gornje vrijednosti, koje su od njih vee.

(6)P Za svaki se proraun mora upotrijebiti najmanje povoljna kombinacija donjih i gornjih vrijednosti nezavisnih parametara.

(7) Podruje temeljnoga tla, koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje geotehnike konstrukcije u graninome stanju, obino je znatno vee od uzorka za ispitivanje ili podruja temeljnoga tla na koje utjee terensko ispitivanje. Radi toga je vrijednost prevladavajueg parametra esto srednja vrijednost raspona vrijednosti koje obuhvaaju veliku povrinu ili obujam temeljnoga tla. Karakteristina vrijednost treba biti oprezna procjena ove srednje vrijednosti.

(8) Ako ponaanjem geotehnike konstrukcije u razmatranom graninom stanju prevladava najmanja ili najvea vrijednost svojstva temeljnoga tla, karakteristina vrijednost treba biti oprezna procjena najmanje ili najvee vrijednosti koja se pojavljuje u podruju koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje.

(9) Pri odreivanju podruja temeljnoga tla, koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje geotehnike konstrukcije u graninome stanju, treba uzeti u obzir da ovo granino stanje moda ovisi o ponaanju oslonjene konstrukcije. Primjerice, pri razmatranju graninoga stanja nosivosti za nosivost zgrade na vie temeljnih stopa, prevladavajui parametar treba biti srednja vrijednost vrstoe svakog pojedinog podruja temeljnoga tla ispod temeljne stope, ako se zgrada ne moe oduprijeti lokalnome slomu. Ako je, meutim, zgrada dovoljno kruta i vrsta, prevladavajui parametar treba biti srednja vrijednost ovih srednjih vrijednosti za cijelo podruje ili dio podruja temeljnoga tla ispod zgrade.

(10) Ako se za izbor karakteristinih vrijednosti svojstava temeljnoga tla upotrebljavaju statistike metode, te metode trebaju razlikovati lokalno i podruno uzorkovanje te trebaju omoguiti uporabu prethodnoga znanja o usporedivim svojstvima temeljnoga tla.

(11) Ako se upotrebljavaju statistike metode, karakteristina vrijednost treba biti izvedena tako da proraunana vjerojatnost da najgora vrijednost ima prevladavajui utjecaj na pojavu razmatranoga graninog stanja nije vea od 5%.



NAPOMENA U ovome pogledu oprezna je procjena srednje vrijednosti izbor srednje vrijednosti ogranienoga skupa vrijednosti geotehnikih parametara, s razinom pouzdanosti od 95%. Ako se radi o lokalnome slomu, oprezna je procjena male vrijednosti fraktila od 5%.

(12)P Ako se upotrebljavaju standardne tablice karakteristinih vrijednosti, koje se odnose na parametre istraivanja tla, karakteristina vrijednost mora biti izabrana kao vrlo oprezna vrijednost.

2.4.5.3 Karakteristine vrijednosti geometrijskih podataka

(1)P Moraju se mjeriti karakteristine vrijednosti razina temeljnoga tla i podzemne vode ili slobodne vode i to nazivne ili procijenjene gornje ili donje razine.

(2) Karakteristine vrijednosti razina temeljnoga tla i dimenzije geotehnikih konstrukcija ili njihovih elemenata obino trebaju biti nazivne vrijednosti.

2.4.6 Proraunske vrijednosti

2.4.6.1 Proraunske vrijednosti djelovanja

(1)P Proraunska vrijednost delovanja mora biti odreena u skladu s normom EN 1990:2002.

(2)P Proraunska vrijednost djelovanja (Fd) mora biti izravno odreena ili izvedena iz reprezentativnih vrijednosti s pomou sljedee jednadbe:

Fd = F Frep (2.1a)

gdje je:

Frep = Fk (2.1b)

(3)P Primjerene vrijednosti moraju se uzeti iz norme EN 1990:2002.

(4)P U jednadbi (2.1a) mora se upotrijebiti parcijalni koeficijent F za stalne i prolazne situacije koji je definiran u dodatku A.

NAPOMENA 1 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku.

NAPOMENA 2 Preporuene vrijednosti u dodatku A ukazuju na primjerenu razinu sigurnosti za uobiajene projekte.

(5) Ako se proraunske vrijednosti geotehnikih djelovanja izravno ocjenjuju, vrijednosti parcijalnih koeficijenata, preporuene u dodatku A, treba upotrebljavati kao smjernicu za zahtijevanu razinu sigurnosti.

(6)P Ako se radi o tlaku podzemne vode za granina stanja s ozbiljnim posljedicama (openito su to granina stanja nosivosti), proraunske vrijednosti moraju predstavljati najnepovoljnije vrijednosti koje se mogu pojaviti tijekom projektiranoga vijeka konstrukcije. Za granina stanja s manje ozbiljnim posljedicama (openito su to granina stanja uporabljivosti), proraunske vrijednosti moraju biti najnepovoljnije vrijednosti koje se mogu pojaviti u uobiajenim okolnostima.

(7) U nekim sluajevima, ekstremni tlak vode, koji zadovoljava toku 1.5.3.5 norme EN 1990:2002, smije se tretirati kao izvanredno djelovanje.



(8) Proraunske vrijednosti tlaka podzemne vode smiju se izvesti mnoenjem parcijalnih koeficijenata s karakteristinim tlakom vode ili mnoenjem karakteristine razine vode s koeficijentom sigurnosti u skladu s tokama 2.4.4(1)P i 2.4.5.3(1)P.

(9) Sljedea obiljeja, koja moda utjeu na tlak vode, moraju se uzeti u obzir:

- razina povrine slobodne vode ili razina podzemne vode

- povoljni ili nepovoljni uinci dreniranja, prirodnog i umjetnog, uzevi u obzir njegovo budue odravanje

- dotok vode od kie, poplave, prsnua vodovodne cijevi ili na koji drugi nain

- promjena tlaka vode prouzroena rastom ili odstranjivanjem vegetacije.

(10) Treba uzeti u obzir nepovoljne razine vode koje su prouzroene promjenama akumulacije i smanjenog dreniranja radi blokade, smrzavanja ili kojeg drugog razloga.

(11) Osim ako se ne moe dokazati da je sustav dreniranja prikladan i da je osigurano njegovo odravanje, proraunska razina podzemne vode treba biti uzeta kao najvia mogua razina koja je moda povrina temeljnoga tla.

2.4.6.2 Proraunske vrijednosti geotehnikih parametara

(1)P Proraunske vrijednosti geotehnikih parametara (Xd) moraju biti izvedene iz karakteristinih vrijednosti s pomou sljedee jednadbe:

Xd = Xk / M (2.2)

ili ih se mora izravno ocijeniti.

(2)P U jednadbi (2.2) mora se upotrijebiti parcijalni koeficijent M za stalne i prolazne situacije koji je definiran u dodatku A.

NAPOMENA 1 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku.

NAPOMENA 2 Preporuene vrijednosti u dodatku A ukazuju na najmanju razinu sigurnosti za uobiajene projekte.

(3) Ako se proraunske vrijednosti geotehnikih parametara izravno ocjenjuju, vrijednosti parcijalnih koeficijenata, preporuene u dodatku A, treba upotrebljavati kao smjernicu za zahtijevanu razinu sigurnosti.

2.4.6.3 Proraunske vrijednosti geometrijskih podataka

(1) Parcijalni koeficijenti za djelovanja i materijale (F i M) ukljuuju manje promjene geometrijskih podataka i, u takvim sluajevima, ne treba zahtijevati dodatni koeficijent sigurnosti za geometrijske podatke.

(2)P U sluajevima kada odstupanja u geometrijskim podacima imaju znatan uinak na pouzdanost konstrukcije, proraunske vrijednosti geometrijskih podataka (ad) moraju biti izravno ocijenjene ili izvedene iz nazivnih vrijednosti s pomou sljedee jednadbe (vidi toku 6.3.4 norme EN 1990:2002):

ad = anom a (2.3)



gdje su vrijednosti a dane u tokama 6.5.4(2) i 9.3.2.2.

2.4.6.4 Proraunske vrijednosti svojstava konstrukcije

(1)P Proraunsku vrstou svojstava graevnih materijala i proraunske otpornosti konstrukcijskih elemenata mora se proraunati u skladu s normama EN 1992 do EN 1996 i normom EN 1999.

2.4.7 Granina stanja nosivosti

2.4.7.1 Openito

(1)P Ako je potrebno, mora se provjeriti da sljedea granina stanja nisu premaena:

- gubitak ravnotee konstrukcije ili temeljnoga tla, kao krutoga tijela, u kojem vrstoe graevnih materijala i temeljnoga tla znatno ne doprinose otpornosti (EQU)

- unutarnji slom ili prekomjerno deformiranje konstrukcije ili njezinih elemenata, ukljuujui, npr. temeljne stope, pilote ili zidove podruma, za koje vrstoa graevnih materijala znatno doprinosi otpornosti (STR)

- slom ili prekomjerno deformiranje temeljnoga tla, u kojem vrstoa tla ili stijene znatno doprinosi otpornosti (GEO)

- gubitak ravnotee konstrukcije ili temeljnoga tla prouzroen njihovim izdizanjem radi tlaka vode (uzgon) ili kojim drugim vertikalnim djelovanjem (UPL)

- Hidrauliko izdizanje tla, unutarnja erozija i stvaranje erozijskih kanala u temeljnome tlu, koje prouzrokuju hidrauliki gradijenti (HYD).

NAPOMENA Granino stanje GEO esto je kritino za dimenzioniranje konstrukcijskih elemenata temelja ili potpornih konstrukcija a ponekad i za vrstou konstrukcijskih elemenata.

(2)P Moraju se upotrebljavati parcijalni koeficijenti za stalne i prolazne situacije koji su definirani u dodatku A.

NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice iz dodatka A daju preporuene vrijednosti.

(3) Sve vrijednosti parcijalnih koeficijenata za djelovanja ili uinke djelovanja u izvanrednim situacijama obino trebaju biti jednake 1,0. Sve vrijednosti parcijalnih koeficijenata za otpornosti tada trebaju biti izabrane u skladu s posebnim okolnostima izvanredne situacije.

NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku.

(4) Stroe vrijednosti od onih koje su preporuene u dodatku A treba upotrebljavati u sluajevima izuzetnog rizika, ili neobinih ili izuzetno tekih uvjeta u temeljnome tlu ili optereenja.

(5) Blae vrijednosti od onih koje su preporuene u dodatku A smiju se upotrijebiti za privremene konstrukcije ili prolazne proraunske situacije, ako ih opravdavaju vjerojatne posljedice.

(6) Pri raunanju proraunske vrijednosti otpornosti (Rd), ili proraunske vrijednosti uinka djelovanja (Ed), koeficijenti modela (R;d) odnosno (S;d) smiju se uvesti radi osiguranja da su rezultati modela prorauna za projekt toni ili su s pogrekom na strani sigurnosti.

2.4.7.2 Provjera statike ravnotee



(1)P Pri razmatranju graninoga stanja statike ravnotee, sveukupnih pomaka konstrukcije ili temeljnoga tla (EQU), mora se provjeriti da je:

Edst;d Estb;d + Td (2.4)

gdje je:

Edst;d = E{F Frep ; Xk / M ; ad}dst (2.4a)

i

Estb;d = E{F Frep ; Xk / M ; ad}stb (2.4b)

(2)P U jednadbi (2.4) moraju se upotrebljavati parcijalni koeficijenti za stalne i prolazne situacije koji su definirani u tokama A.2(1)P i A.2(2)P.

NAPOMENA 1 Statika ravnotea EQU uglavnom je vana za proraun konstrukcija. Za geotehniko e projektiranje EQU provjera biti ograniena na rijetke sluajeve, kao to je kruti temelj na stijeni, te je, u naelu, razliita od problema sveukupne stabilnosti ili problema uzgona. Ako je ukljuena posmina otpornost Td, ona bi trebala biti od male vanosti.

NAPOMENA 2 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.1 i A.2 daju preporuene vrijednosti.

2.4.7.3 Provjera otpornosti za granina stanja konstrukcije i temeljnoga tla u stalnim i prolaznim situacijama

2.4.7.3.1 Openito

(1)P Pri razmatranju graninoga stanja loma ili prekomjernog deformiranja konstrukcijskog elementa ili dijela temeljnoga tla (STR i GEO), mora se provjeriti da je:

Ed Rd (2.5)

2.4.7.3.2 Proraunski uinci djelovanja

(1) Parcijalni koeficijenti za djelovanja smiju se primijeniti na sama djelovanja (Frep) ili na njihove uinke (E):

Ed = E{F Frep ; Xk / M ; ad} (2.6a)

ili

Ed = E E{Frep ; Xk / M ; ad} (2.6b)

(2) U nekim proraunskim situacijama, primjena parcijalnih koeficijenata na djelovanja koja dolaze iz tla ili kroz njega (kao to je tlak tla ili vode) mogla bi dovesti do proraunskih vrijednosti koje su nerazumne ili ak fizikalno nemogue. U takvim se situacijama koeficijenti smiju izravno pomnoiti uincima djelovanja izvedenim iz reprezentativhih vrijednosti djelovanja.

(3)P U jednadbama (2.6a) i (2.6b) moraju se upotrijebiti parcijalni koeficijenti koji su definirani u tokama A.3.1(1)P i A.3.2(1)P.

NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.3 i A.4 daju preporuene vrijednosti.

2.4.7.3.3 Proraunske otpornosti



(1) Parcijalni koeficijenti smiju se primijeniti na svojstva tla (X), na otpornosti (R) ili na sve njih, kao to slijedi:

Rd = R{F Frep ; Xk / M ; ad} (2.7a)

ili

Rd = R{F Frep ; Xk ; ad} / R (2.7b)

ili

Rd = R{F Frep ; Xk / M; ad} / R (2.7c)

NAPOMENA U proraunskim postupcima, gdje se koeficijenti primjenjuju na uinke djelovanja, parcijalni koeficijent za djelovanja F = 1,0 (vidi takoer toku B.3(6))

(2)P U jednadbama (2.7a, b i c) moraju se upotrijebiti parcijalni koeficijenti koji su definirani u tokama A.3.3.1(1)P, A.3.3.2(1)P, A.3.3.4(1)P, A.3.3.5(1)P i A.3.3.6(1)P.

NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.5, A.6, A.7, A.8, A.12, A.13 i A.14 daju preporuene vrijednosti.

2.4.7.3.4 Proraunski pristupi

2.4.7.3.4.1 Openito

(1)P Nain na koji se primjenjuju jednadbe (2.6) i (2.7) mora se odrediti s pomou jednoga od triju proraunskih pristupa.

NAPOMENA 1 Nain primjene jednadbi (2.6) i (2.7) te poseban proraunski pristup, koji e se upotrijebiti, smiju se zadati u nacionalnom dodatku.

NAPOMENA 2 Dodatno pojanjenje proraunskih pristupa dano je u dodatku B.

NAPOMENA 3 Parcijalni koeficijenti iz dodatka A, koji se moraju upotrijebiti u jednadbama (2.6) i (2.7), grupirani su u skupine oznaene s A (za djelovanja ili uinke djelovanja), M (za parametre tla) i R (za otpornosti). Njih se izabire u skladu s proraunskim pristupom koji se upotrebljava.

2.4.7.3.4.2 Proraunski pristup 1

(1)P Osim za proraun osno optereenih pilota i sidara, mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja nee nastupiti ni s jednom od sljedeih kombinacija skupina parcijalnih koeficijenata:

Kombinacija 1: A1 + M1 + R1


gdje + oznaava kombinirano s.

NAPOMENA U kombinacijama 1 i 2, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja i parametre vrstoe temeljnoga tla.

(2)P Za proraun osno optereenih pilota i sidara, mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja nee nastupiti ni s jednom od sljedeih kombinacija skupina parcijalnih koeficijenata:




Kombinacija 2: A2 + (M1 ili M2) + R4

NAPOMENA 1 U kombinaciji 1, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja i parametre vrstoe temeljnoga tla. U kombinaciji 2, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja, otpornosti temeljnoga tla i ponekad na parametre vrstoe temeljnoga tla.

NAPOMENA 2 U kombinaciji 2, skupina M1 se upotrebljava za proraun otpornosti pilota ili sidara, a skupina M2 za proraun nepovoljnih djelovanja na pilote radi, npr. negativnog trenja na platu ili poprenog optereenja.

(3) Ako je oito da jedna od dviju kombinacija ima prevladavajui utjecaj na projekt, nije potrebno provoditi proraun za drugu kombinaciju. Meutim, razliite su kombinacije moda kritine za razliite vidove istoga projekta.


(1)P Mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja nee nastupiti sa sljedeom kombinacijom skupina parcijalnih koeficijenata:

Kombinacija: A1 + M1 + R2

NAPOMENA 1 U ovome pristupu, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja ili na uinke djelovanja i otpornosti temeljnoga tla.

NAPOMENA 2 Ako se ovaj pristup upotrebljava za proraune kosina i sveukupne stabilnosti, rezultirajui uinak djelovanja na plohi sloma mnoi se s E, a posmina otpornost du plohe sloma dijeli se s R;e.


(1)P Mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja nee nastupiti sa sljedeom kombinacijom skupina parcijalnih koeficijenata:

Kombinacija: (A1* ili A2) + M2 + R3

*

za konstrukcijska djelovanja

za geotehnika djelovanja.

NAPOMENA 1 U ovome pristupu, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja ili uinke djelovanja od konstrukcije i parametre vrstoe temeljnoga tla.

NAPOMENA 2 Za proraune kosina i sveukupne stabilnosti, djelovanja na tlo (npr. konstrukcijska djelovanja, optereenje prometa) tretiraju se kao geotehnika djelovanja uz uporabu skupine koeficijenata optereenja A2.

2.4.7.4 Postupak provjere i parcijalni koeficijenti za izdizanje

(1)P Provjera za izdizanje (UPL) mora se provesti kontrolom da je proraunska vrijednost kombinacije destabilizirajuih stalnih i promjenljivih vertikalnih djelovanja (Vdst;d) manja ili jednaka zbroju proraunske vrijednosti stabilizirajuih stalnih vertikalnih djelovanja (Gstb;d) i proraunske vrijednosti svake dodatne otpornosti na izdizanje (Rd):

Vdst;d Gstb;d + Rd (2.8)



gdje je:

Vdst;d = Gdst;d + Qdst;d

(2) Dodatna otpornost na izdizanje takoer se smije tretirati kao stabilizirajue stalno vertikalno djelovanje (Gstb;d).

(3)P U jednadbi (2.8) moraju se za stalne i prolazne situacije upotrijebiti parcijalni koeficijenti za Gdst;d, Qdst;d, Gstb;d i Rd koji su definirani u tokama A.4(1)P i A.4(2)P.

NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.15 i A.16 daju preporuene vrijednosti.

2.4.7.5 Provjera otpornosti na slom hidraulikim izdizanjem tla prouzroenim teenjem vode kroz temeljno tlo

(1)P Pri razmatranju graninoga stanja sloma prouzroenog hidraulikim izdizanjem tla radi teenja vode kroz temeljno tlo (HYD, vidi toku 10.3), za svaki se odgovarajui stupac tla mora provjeriti da je proraunska vrijednost destabilizirajueg ukupnog tlaka vode (udst;d) na podnoju stupca ili proraunska vrijednost sile teenja vode (Sdst;d) u stupcu manja ili jednaka stabilizirajuem ukupnom vertikalnom naprezanju (stb;d) na podnoju stupca ili uronjenoj teini (Gstb;d) istoga stupca:

udst;d stb;d (2.9a)

Sdst;d Gstb;d (2.9b)

(2)P U jednadbama (2.9a) i (2.9b) moraju se za stalne i prolazne situacije upotrijebiti parcijalni koeficijenti za udst;d, stb;d, Sdst;d i Gstb;d koji su definirani u toki A.5(1)P.

NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablica A.17 daje preporuene vrijednosti.

2.4.8 Granina stanja uporabljivosti

(1)P Provjera graninih stanja uporabljivosti u temeljnome tlu, ili u presjeku, elementu ili spoju konstrukcije, mora se provesti tako da je:

Ed Cd (2.10)

ili s pomou metode dane u toki 2.4.8(4) .

(2) Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za granina stanja uporabljivosti obino se uzimaju da su jednake 1,0.

NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku.

(3) Ako se svojstva temeljnoga tla moda promijene tijekom vijeka konstrukcije, npr. sputanjem razine podzemne vode ili isuivanjem, tada karakteristine vrijednosti primjereno treba promijeniti.

(4) Smije se provjeriti da je iskoriten dovoljno mali dio vrstoe temeljnoga tla kako bi se deformiranje zadralo unutar zahtijevanih granica uporabljivosti, ako je ovaj pojednostavnjeni pristup ogranien na one proraunske situacije gdje:

- se vrijednost deformiranja ne zahtijeva za kontrolu graninoga stanja uporabljivosti



- postoji uspostavljeno usporedivo iskustvo sa slinim temeljnim tlom, konstrukcijama i metodom primjene.

(5)P Granina vrijednost za pojedino deformiranje ona je vrijednost pri kojoj se procjenjuje da e u oslonjenoj konstrukciji nastupiti granino stanje uporabljivosti, kao to je neprihatljivo pucanje ili blokiranje vrata. Ovu se graninu vrijednost mora usuglasiti tijekom prorauna oslonjene konstrukcije.

2.4.9 Granine vrijednosti pomaka temelja

(1)P Za projektiranje temelja moraju se utvrditi granine vrijednosti pomaka temelja.

NAPOMENA Doputeni pomaci temelja smiju se zadati u nacionalnom dodatku.

(2)P Svaki diferencijalni pomak temelja, koji vodi do deformiranja oslonjene konstrukcije, mora se ograniiti, kako bi se osiguralo da on nee dovesti do graninoga stanja u oslonjenoj konstrukciji.

(3)P Pri izboru proraunskih vrijednosti za granine pomake i deformiranje, u obzir se mora uzeti sljedee:

- pouzdanost s kojom se mogu zadati prihvatljive vrijednosti pomaka

- pojavu i brzinu pomaka temeljnoga tla

- tip konstrukcije

- tip graevnog materijala

- tip temelja

- tip temeljnoga tla

- nain deformiranja

- zadanu namjenu konstrukcije

- potrebu da se osigura kako nee biti problema s instalacijama koje ulaze u konstrukciju.

(4)P Za proraun diferencijalnih slijeganja, u obzir se mora uzeti:

- pojavu i brzinu slijeganja i pomaka temeljnoga tla

- sluajne i sustavne promjene svojstava temeljnoga tla

- raspodjelu optereenja

- metodu graenja (ukljuujui redoslijed optereenja)

- krutost konstrukcije tijekom i nakon graenja.

NAPOMENA U pomanjkanju zadanih graninih vrijednosti deformiranja oslonjene konstrukcije, smiju se upotrijebiti vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja koje su dane u dodatku H.

2.5 Projektiranje propisanim mjerama

(1)P U proraunskim situacijama, gdje proraunski modeli nisu dostupni ili potrebni, premaaj graninih stanja smije se izbjei uporabom propisanih mjera. One ukljuuju uobiajena i openito



konzervativna pravila projektiranja te pozornost pri zadavanju i kontroli materijala, ljudskoga rada te postupaka zatite i odravanja.

NAPOMENA Upuivanje na takva uobiajena i openito konzervativna pravila smije se navesti u nacionalnom dodatku.

(2) Projektiranje propisanim mjerama smije se upotrijebiti ako je usporedivo iskustvo, kao to je definirano u toki 1.5.2.2, takvo da prorauni za projekt nisu nuni. Takoer se smije upotrijebiti za osiguranje trajnosti u pogledu djelovanja mraza te kemijskih i biolokih djelovanja, za koja izravni prorauni obino nisu primjereni.

2.6 Pokusna optereenja i ispitivanja modela

(1)P Ako se rezultati pokusnog optereenja ili ispitivanja modela u velikom ili malom mjerilu upotrebljavaju za opravdanje projekta, ili kao dodatak na jednu od ostalih mogunosti navedenih u toki 2.1(4), sljedea se obiljeja moraju uzeti u obzir i ukljuiti u razmatranje:

- razlike u uvjetima u temeljnome tlu izmeu ispitivanja i samog graenja

- uinke vremena, posebno ako je trajanje ispitivanja znatno krae od trajanja optereenja same gradnje

- uinke mjerila, posebno ako se rabe mali modeli. Uinci razina naprezanja u obzir se moraju uzeti zajedno s uincima veliine zrna.

(2) Ispitivanje se smije provesti na uzorku same gradnje, ili na modelima u punom ili manjem mjerilu.

2.7 Metoda opaanja

(1) Ako je predvianje geotehnikoga ponaanja teko, moe biti primjereno primijeniti pristup koji je poznat kao "metoda opaanja", gdje se projekt revidira tijekom graenja.

(2)P Sljedei zahtjevi moraju biti ispunjeni prije poetka graenja:

- moraju se ustanoviti prihvatljive granice ponaanja

- mora se ocijeniti raspon mogueg ponaanja te se mora pokazati da postoji prihvatljiva vjerojatnost da e stvarno ponaanje biti unutar prihvatljivih granica

- mora se nainiti plan praenja ponaanja, koji e pokazati je li stvarno ponaanje unutar prihvatljivih granica. To se praenjem ponaanja mora jasno pokazati u dovoljno ranoj fazi i dovoljno kratkim vremenskim razmacima kako bi se omoguilo uspjeno poduzimanje moguih mjera

- vrijeme odziva ureaja i postupci analize rezultata moraju biti dovoljno brzi u odnosu na mogui razvoj dogaaja u sustavu

- mora se nainiti plan moguih mjera, koje e se moda usvojiti ako praenje ponaanja pokae da je ponaanje izvan prihvatljivih granica.

(3)P Praenje ponaanja se tijekom graenja mora provoditi prema planu.

(4)P Rezultati praenja ponaanja moraju se ocjenjivati u primjerenim fazama, a planirane mogue mjere moraju se provesti ako se premae granice ponaanja.



(5)P Oprema za praenje ponaanja mora se zamijeniti ili nadopuniti ako ne daje pouzdane podatke primjerenoga tipa ili u dovoljnoj koliini.

2.8 Izvjetaj o geotehnikom projektu

(1)P U izvjetaju o geotehnikom projektu moraju se navesti pretpostavke, podaci, metode prorauna i rezultati provjere sigurnosti i uporabljivosti.

(2) Razina razrade u izvjetaju o geotehnikom projektu znatno varira ovisno o tipu projekta. Za jednostavne je projekte moda dovoljna jedna stranica.

(3) Izvjetaj o geotehnikom projektu obino treba sadravati sljedee stavke s upuivanjem na izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla (vidi toku 3.4) i ostale dokumente koji sadre vie pojedinosti:

- opis lokacije i okoline

- opis uvjeta u temeljnome tlu

- opis zadane gradnje, ukljuujui djelovanja

- proraunske vrijednosti svojstava tla i stijene, ukljuujui obrazloenje prema potrebi

- izjave o primijenjenim pravilima i normama

- izjave o prikladnosti lokacije u odnosu na zadanu gradnju i razini prihvatljivih rizika

- proraune i crtee za geotehniki projekt

- preporuke za projektiranje temelja

- popis svih stavaka koje e se kontrolirati tijekom graenja, ili koje zahtijevaju odravanje ili praenje ponaanja.

(4)P Prema potrebi, izvjetaj o geotehnikom projektu mora sadravati plan nadzora i praenja ponaanja. Jasno se moraju utvrditi one stavke koje zahtijevaju kontrolu tijekom graenja ili odravanje nakon izgradnje. Nakon to su zahtijevane kontrole provedene tijekom graenja, njih se mora navesti u dodatku izvjetaja.

(5) U pogledu nadzora i praenja ponaanja, u izvjetaju o geotehnikom projektu treba navesti:

- svrhu svake skupine opaanja i mjerenja

- dijelove konstrukcije ije e se ponaanje pratiti i mjesta koja e se opaati

- uestalost oitavanja

- nain ocjenjivanja rezultata

- raspon vrijednosti unutar kojeg se rezultati oekuju

- razdoblje u kojemu treba nastaviti praenje ponaanja nakon zavretka izgradnje

- osobe koje su odgovorne za provedbu mjerenja i opaanja, tumaenje dobivenih rezultata i odravanje instrumenata.



(6)P Vlasniku/investitoru se mora dati izvadak iz izvjetaja o geotehnikom projektu koji sadri zahtjeve za nadzor, praenje ponaanja i odravanje zavrene konstrukcije.

3. poglavlje Geotehniki podaci

3.1 Openito

(1)P Uvijek se geotehnike podatke mora pozorno prikupljati, biljeiti i tumaiti. Ovi podaci moraju ukljuivati geologiju, geomorfologiju, seizminost, hidrologiju i povijest lokacije. U obzir se moraju uzeti pokazatelji o promjenljivosti temeljnoga tla.

(2)P Geotehnika istraivanja moraju se planirati tako da se uzmu u obzir zahtjevi na graenje i ponaanje zadane konstrukcije. Podruje primjene geotehnikih istraivanja stalno se mora revidirati kako tijekom izvedbe radova stiu novi podaci.

(3)P Uobiajena terenska istraivanja i laboratorijska ispitivanja moraju se openito provoditi i prikazivati u skladu s meunarodno priznatim normama i preporukama. Odstupanja od ovih norma i dodatni zahtjevi za ispitivanjima moraju se navesti u izvjetaju.

(4) Zahtjeve za laboratorijsko i terensko ispitivanje treba preuzeti iz norme EN 1997-2.

3.2 Geotehniko istraivanje

3.2.1 Openito

(1)P Geotehnikim istraivanjem mora se pribaviti dovoljno podataka o uvjetima u temeljnome tlu i podzemnoj vodi na lokaciji i oko nje za ispravan opis osnovnih svojstava temeljnoga tla i pouzdano ocjenjivanje karakteristinih vrijednosti parametara temeljnoga tla za proraune projekta.

(2)P Sastav i koliina geotehnikih istraivanja moraju se prilagoditi pojedinoj fazi istraivanja i geotehnikoj kategoriji (vidi 2. poglavlje norme EN 1997-2).

(3) Za vrlo velike ili neuobiajene konstrucije, za one koje ukljuuju izuzetan rizik, ili neobine ili izuzetno teke uvjete u temeljnome tlu ili optereenja i za konstrukcije u podrujima velike seizminosti, mogue je da opseg istraivanja naznaen u normi EN 1997 nee biti dovoljan za zadovoljavanje proraunskih zahtjeva.

(4) Ako su vrste i opseg istraivanja povezani s geotehnikom kategorijom konstrukcije, uvjete u temeljnome tlu, koji moda utjeu na izbor geotehnike kategorije, treba odrediti to je mogue ranije tijekom istraivanja.

(5) Istraivanje treba ukljuivati vizualni pregled lokacije kako bi se tijekom graenja omoguila provjera projektnih pretpostavki.

3.2.2 Prethodno istraivanje

(1)P Prethodno istraivanje mora se provesti radi:

- ocjenjivanja ope prikladnosti lokacije

- usporedbe s drugim lokacijama, ako je potrebno

- procjene promjena koje predviena graevina moda uzrokuje



- planiranja istraivanja za projekt i kontrolu, ukljuujui utvrivanje prostiranja temeljnoga tla koje moda ima znatan utjecaj na ponaanje konstrukcije

- utvrivanja pozajmita, ako je potrebno.

3.2.3 Istraivanje za projekt

(1)P Istraivanje za projekt mora se provesti radi:

- prikupljanja podataka koji se zahtijevaju za prikladno projektiranje privremenih i stalnih graevina

- prikupljanja podataka koji se zahtijevaju za planiranje metode graenja

- utvrivanja svih potekoa koje mogu nastati tijekom graenja.

(2)P Istraivanjem za projekt moraju se pouzdano utvrditi raspored i svojstva cjelokupnoga temeljnog tla koje je vano za zadanu gradnju ili na koje e ona utjecati.

(3)P Parametri, koji utjeu na sposobnost konstrukcije da zadovolji kriterije postavljene za njezino ponaanje moraju se ustanoviti prije poetka izrade konanoga projekta.

(4) Radi osiguranja da e istraivanje za projekt obuhvatiti sve slijedove slojeva temeljnoga tla, posebnu se pozornost mora posvetiti sljedeim geolokim obiljejima:

- profilu temeljnoga tla

- prirodnim i umjetnim piljama

- razgradnji stijena, tala ili nasipanih materijala

- hidrogeolokim uincima

- rasjedima, pukotinama i ostalim diskontinuitetima

- puzajuim masama tla i stijene

- tlu i stijeni koji su podloni bujanju i uruavanju

- nazonosti otpadnog ili umjetnog materijala.

(5)P U obzir se mora uzeti povijest lokacije i njezine okoline.

(6)P Istraivanje se mora provesti bar kroz one slijedove slojeva za koje je ocijenjeno da su vani za projekt.

(7)P Tijekom istraivanja moraju se ustanoviti postojee razine podzemne vode. Moraju se zabiljeiti sve razine slobodne vode koje se uoe tijekom istraivanja (vidi normu EN 1997-2).

(8) Treba ustanoviti ekstremne razine vode svih izvora vode koji bi mogli utjecati na tlak podzemne vode.

(9)P Mora se ustanoviti poloaj i kapacitet svih sustava za odvodnju ili bunara za crpljenje vode u blizini lokacije.

3.3 Ocjenjivanje geotehnikih parametara



3.3.1 Openito

(1) U sljedeim zahtjevima, koji se odnose na ocjenjivanje geotehnikih parametara, upuuje se samo na ona laboratorijska i terenska ispitivanja koja se najee upotrebljavaju. Smiju se upotrebljavati i ostala ispitivanja, uz uvjet da se iz usporedivoga iskustva prethodno dokazala njihova prikladnost.

3.3.2 Davanje obiljeja tipu tla i stijene

(1)P Vrste i osnovni sastojci tla i stijene moraju se utvrditi prije tumaenja rezultata ostalih ispitivanja.

(2)P Materijal se mora pregledati, utvrditi i opisati

HR - EN 1997-1

Documents

Transcript of HR - EN 1997-1