Hotel koop

7/23/2019 Hotel koop

1/14

PR

OSTOR

ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAMA SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

21 [2013] 1 [45]

ISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK | UDC71/7221 [2013] 1 [45]1-2341-6 [2013]

SVEUILITEU ZAGREBU,ARHITEKTONSKIFAKULTETUNIVERSITYOF ZAGREB,FACULTYOF ARCHITECTURE

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

14-25 Ljiljana Blagojevi

Borislav Vukievi

Hotel Ko-op u Ulcinjuarhitekata Hinka Bauerai Marijana Haberlea

Izvorni znanstveni lanakUDK 72.036:728(497.16 Ulcinj)19

Hotel Co-op in Ulcinjby Architects Hinko Bauerand Marijan Haberle

Original Scientific PaperUDC 72.036:728(497.16 Ulcinj)19

Znanstveni prilozi Scientific Papers


2/14

Sl. 1. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op s Bidimovom kulom u Ulcinju, 1939., pogled s moraFig. 1. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotel with Bidims Tower, Ulcinj, 1939, view from the sea


3/14

Znanstveni prilozi |Scientific Papers 21[2013] 1[45] PR

Ljiljana Blagojevi, Borislav Vukievi

Hotel Ko-op u Ulcinjuarhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea

Hotel Co-op in Ulcinjby Architects Hinko Bauer and Marijan Haberle

Bauer, HinkoHaberle, Marijan

hotel Ko-ophrvatska moderna arhitekturaUlcinj, Crna Gora

Na temelju istraivanja arhivske grae i dokumentacijskih izvora u lanku jepredstavljen hotel Ko-op u Ulcinju arhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea,otvoren 1939. godine. Ovaj izuzetni primjer hrvatske moderne zauzima osobitomjesto u arhitekturi meuratnog razdoblja u Crnoj Gori, a ujedno je to i prvimoderni hotel na crnogorskom primorju. Hotel je temeljito obnovljen nakonpotresa 1979. i sruen 2007. godine.

Based on the research of archival sources and other documents, theents the Co-op Hotel in Ulcinj built by Hinko Bauer and Marijan Haopened in 1939. This remarkable example of Croatian modernism takplace among the architectural works of the interwar period in Montenbeing at the same time the first modern hotel on the Montenegrinhotel was reconstructed after the 1979 earthquake and demolished

Bauer, HinkoHaberle, Marijan

Co-op HotelCroatian modern architectureUlcinj, Montenegro

Univerzitet u BeograduArhitektonski fakultetSrbija -11000 Beograd, Bulevar kralja Aleksandra 73

Univerzitet Donja Gorica, PodgoricaFakultet umjetnostiCrna Gora -81000 Podgorica, Donja Gorica

Izvorni znanstveni lanak

UDK 72.036:728(497.16 Ulcinj)19

Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam

2.01.04. -Povijest i teorija arhitekturei zatita graditeljskog naslijea

lanak primljen / prihvaen: 29. 6. 2012. / 10. 6. 2013.

University of BelgradeFaculty of ArchitectureSerbi -11000 Beograd, 73 King Aleksandar Boulevard

University of Donja Gorica, PodgoricaFaculty of ArtsMontenegr -81000 Podgorica, Donja Gorica

Original Scientific Paper

UDC 72.036:728(497.16 Ulcinj)19

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning

2.01.04. -History and Theory of Architectureand Preservation of the Built Heritage

Article Received / Accepted: 29. 6. 2012. / 10. 6. 2013.


4/14

16 PROSTOR 1[45] 21[2013] 14-25 LJ. BLAGOJEVI, B. VUKIEVI Hotel Ko-op u Ulcinju Znanstveni prilozi |Scientific P

UVOD

INTRODUCTION

Hotel Ko-op u Ulcinju, otvoren 1939. go-dine1, prvi je moderni hotel na crnogorskomprimorju zasnovan na konstruktivno-tehno-lokim, estetskim i socijalnim naelima su-vremene arhitekture. Naziv Ko-op, u uemsmislu, kratica je koja oznaava kooperativ-nu (zadrugarsku) investiciju i upravljanje ho-

telom. U irem znaenju, arhitektura te zgra-de pripada avangardnoj estetskoj produkcijikoja je analogna idejama Nove objektivnosti(Neue Sachlichkeit),odnosno arhitektonskimi umjetnikim radovima iz Co-opciklusa vi-carskog arhitekta Hannesa Meyera [Basel,1889. -Lugano, 1954.].2Ulcinjski Ko-op pro-jektirali su zagrebaki arhitekti druge genera-cije hrvatske moderne - Hinko Bauer [Trst,1908. - Zagreb, 1986.] i Marijan Haberle [Za-greb, 1908. - Rijeka, 1979.]. U lanku se naosnovi usporedbenih i povijesnih analiza iz-vode teorijske interpretacije o arhitekturi ho-tela Ko-op i njenu odnosu prema objekti-vistikoj estetici.

U razdoblju zajednikoga rada od 1934. do1940. godine Bauer i Haberle dominirali suarhitektonskim natjeajima na prostoru tada-nje Jugoslavije osvajajui nagrade za znaaj-ne javne i dravne zgrade, od kojih su neke iizvedene pa ih to smjeta u red kljunih pro-tagonista hrvatske moderne.3 Njihov je radjo 1938. godine uvrten u antologijski izborArhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938. Vladi-mira Potonjaka.4Znaenje izvedenih zgradaosobito istie Tomislav Premerl i tvrdi da je

Haberle -dodat emo: radei do 1940. ne zajedno s Bauerom -u predratnim otima pokazao i dokazao pravi kreativnistruktivizam i estetski funkcionalizam.ravo su ove odrednice u sreditu arhitekske koncepcije hotela Ko-op u Ulcinju, okako ih potanko navodi Neven egvi kao najvii doprinos (hrvatske modopem razvitku arhitekture najnovijegmena vidi iroki metodski zahvat uzprihvaanje doktrinarnih konstruktivistili funkcionalistikih stavova i postRadi se o jednom estetskom funkcionmu, koji obuhvaa i svladava upravo szahtjeva: od najsuptilnijih personalnihnaglaenih kolektivnih.6

Prostorno-estetska ideja hotela Ko-op postavljena u odnosu na niz zahtjeva: olektivnih zahtjeva programa ugostitegraevine zadrugarskog podruja i s timvezane funkcionalnosti, uinkovitosti i nominosti do individualnoga estetskog

za koji je svojstven autorskom pristupu Bra i Haberlea, kako sami piu, sasvim ju smislu svrhe kojoj e posluiti.7Posebhotela zasnovana je na ekonomskom nazadrugarskog ulaganja i arhitektonski razna u strogim okvirima, normama i standma socijalnog i odgovarajuega graeprograma Saveza nabavljakih zadruga dnih slubenika Kraljevine Jugoslavije, kbio naruitelj projekta. U zgradi su zasljeni inenjerska racionalnost i uinkovsklopa i armiranobetonske konstrukcije

1 Projekt je dovren 1937. Prva ponudbena licitapodizanje zgrade objavljena je 8. svibnja 1937. u benim novinama [*** 1937: 80], kamen temeljac pje 28. lipnja 1938., a hotel je otvoren za javnost posezone 1939. godine [*** 1939: 373]. Premerl[1981990: 184] navodi da je natjeaj odran 1936. godin

2 Hays, 1996: 82-119

3 U sklopu arhitektonskog studija koji zajedno osi vode u Zagrebu, Bauer i Haberle osim hotela u Uizvode u Zagrebu: Zagrebaki zbor na Savskoj ce1936.-1939. (djelomina izvedba); Inenjerski domrottijevoj ulici 4, 1937. (izveden samo dio projekta)obitelji Aleksander na Gornjem Prekriju 12, 1937. i oSchwarz u Torbarovoj ul. 11, 1938. te projekt za niarsku bolnicu na Rebru (1938.-1940.), koju e Hsamostalno dovriti 1947. [Izvori: Premerl, 1971986: 9; Zagorac, 2008: 212; Uchytil, Barii MaKahrovi, 2009: 39, 107; *** 1991: 120; *** 2009.]. u posmrtno objavljenoj knjizi Bauerovih tekstova nano da suradnja dvojice arhitekata poinje 1936. [B2011: 6; Domljan, 2011: 415], veina izvora navod

godinu. Na natjeajima u tandemu osvajaju niz nagotkupa. [Vidjeti: *** 1936; Bauer, Haberle, 1936.ab; 1936.c; 1937; 1938; Haberle, Bauer, 1936; 1937a; 1938.b; Martinis, 1935: 128]

4 Potonjak, 1938: 55

5 Premerl, 1979: 18

6 egvi, 1955: 10

7 Bauer, Haberle, 1937: 103

8 Usp.: piri, 1999: 112

9 Haberle, Bauer, 1938: 85

10 Bauer, Haberle, 1937: 101


5/14

Znanstveni prilozi |Scientific Papers Hotel Ko-op u Ulcinju LJ. BLAGOJEVI, B. VUKIEVI 14-25 21[2013] 1[45] PR

nih krovnih terasa, tipizacije, serijalizacije icjelokupne graevne ekonominosti. Estetskiizraz razvijen je na naelima geometrijske ap-strakcije elementarne kompozicije liene bilokakve metaforinosti ili dekorativnosti i po-godno smjetene u prirodni okoli.8 Poseb-nost zgrade potjee od estetskog funkciona-lizma koji je svojstven radu Bauera i Haber-

lea. Piui o svojim natjeajnim projektima,arhitekti krtim, preciznim rjenikom iznosesvoje stajalite oko estetskog izraza, primje-rice: Obradom vanjtine nastojalo se objekatobiljeiti prema njegovoj namjeni, naglaujuipri tom prostorno i konstruktivno rjeenje, abez ikakovih dekorativnih aplikacija9, ili:Bez naroitih formalnih pomagala nastoja-lo se zgodnom grupacijom masa usred zele-nila (zgradi) dati (...) prijatan izgled.10HotelKo-op u Ulcinju rezultat je upravo ovako defi-niranog prostorno-estetskoga naela dosljed-no provedenog.

Osim osnovnog razloga to kao arhitekton-

sko djelo samo po sebi jest -od interesa dapostane predmet opsenije znanstvene stu-dije u ovom lanku, hotel Ko-op u Ulcinju je-dan je od svega nekoliko modernistikih zgra-da koje su u Crnoj Gori izgraene u razdobljuizmeu dva svjetska rata i kao takva kljunije doprinos hrvatske arhitekture razvoju ranemoderne u regiji.11Dodatan razlog da istra-imo njegov kulturno-povijesni trag jest tajto hotel vie ne postoji, a u Dravnom arhivuCrne Gore nije zabiljeeno da je sauvanaprojektna dokumentacija. U Bauerovoj ostav-

tini, kako nam je potvrdio arhitektov sindr.sc. Ivan Bauer, nema sauvanih dokume-nata o hotelu, a u Haberleovu osobnom fon-du u Hrvatskome muzeju arhitekture Hrvat-ske akademije znanosti i umjetnosti [HAZU]uva se jedna fotografija iz arhitektova pre-zentacijskog albuma. Nakon oteenja u bom-bardiranju 1943. godine hotel je poslije rata

popravljen i 1947. otvoren kao Radniko od-maralite Centralnog odbora Jedinstvenihsindikata Jugoslavije Ivan Milutinovi12 te1955. preureen u Grand hotel Galeb13, aizmeu 1962. i 1964. dograeno mu je novokrilo u zaleu, postavljeno okomito na po-stojei volumen. Ponovno je oteen u potre-su 1979. godine i temeljito rekonstruiran1982., kada je dio izvorne konstrukcije uklop-ljen u novoizgraeni hotel Galeb14, koji je isam konano sruen 2007. godine.

UVJETI, OKVIRIPOETCIRAZVOJATURIZMANAULCINJSKOMPODRUJU

CONDITIONS, CONTEXTANDBEGINNINGOFTOURISMDEVELOPMENTINTHEULCINJAREA

Kako pie arhitekt Krsto Filipovi u referatupodnesenom na Prvomu savjetovanju jugo-slavenskih arhitekata u Dubrovniku, u CrnojGori je do Drugoga svjetskog rata bilo teknekoliko veih i komfornijih hotela, a u pri-morju on navodi samo park-hotel Boka u Her-ceg Novom (1913.)15i tri novoizgraena hote-la koja su otvorena tek 1939. godine: Avalu uBudvi16i zadruni hotel Ko-op te dravni hotelZetske banovine, oba u Ulcinju.17 Turistikismjetaj u manjim mjestima esto se svodio

na konaita i svratita sa sobama u privat-nim zgradama preureenim u tu svrhu, obi-no bez kupaonice, a esto i bez zahoda. Ougoaju odvojenosti od svijeta unutranjegzaljeva Boke kotorske sredinom 1930-ih,arhitekt Milan Zlokovi [Trst, 1898. - Beo-grad, 1965.], podrijetlom inae Bokelj, pie:Prolaznici -a njih je sve vie -oarani suslikovitou koja podsea na bajku: nema za-maijane zgrade, jedva nastanjene a mnogeavetinjski puste, svugde crkve i odjek zvona,ljudi skamenjeni pod teretom godina i ne-matine, skromni, svagda ponosni na slavusvojih predaka i bez stvarnog smisla za ivotdananjice. (...) Zaludan je krik piskavih izagluujuih automobilskih sirena: za me-tane on je samo opomena da se sklone i dauvaju ivote. Prolaznik ne staje, ne silazi i netrai odmora, jer mu je reeno da nema gde,da nema kod koga, da se nae.18

U ljeto 1935. godine Zlokovi je u Ulcinj vodioarhitektonsko-geodetsku ekspediciju u kojojje snimljena cijela stara tvrava, a koje je je-dinstvena fotografska dokumentacija sau-vana u ostavtini arhitekta. U gradu koji setek poinjao buditi nakon desetljea zapu-

11 Jedina druga dva suvremena hotela na crnogorskomprimorju, Avala u Budvi i Banovinski hotel u Ulcinju, inaeotvoreni iste godine, u arhitektonskom pogledu bili su

znatno tradicionalnijeg izraza. Kao primjer moderne u me-uratnom razdoblju istie se Dom narodnog zdravlja s bol-nicom u Risnu, Zadubina Vasa ukovia (1938.-1940.),arhitekta Milana Zlokovia [Blagojevi, 2003: 210-211].Znaajni hrvatski arhitekti tek e u poslijeratnom razdobljuaktivnije raditi u Crnoj Gori i dati izuzetan doprinos koji nijedosad posebno znanstveno istraen. Spomenimo tek neko-liko znaajnih djela: Sveti Stefan Grad-hotel Branka Bona,Vojislava okia i Radmila Zdravkovia (1960.) te, u Pod-gorici, Vila Gorica Branka Bona (1957.), Djeja bolnica kli-nikog tipa Zoje Dumengji (1954.-1961.), Katolika upnacrkva Zvonimira Vrkljana i Borisa Krstulovia (1967.-1970.)i stambeni tornjevi Stanka Fabrisa s poetka 1960-ih.

12 AJ 117-230-430; AJ 117-485-1063

13 CG DA 2 ULC/a

14 Arhitekt Miodrag Bevenja (r. 1939.)

15 Kapacitet: 22 jednokrevetne sobe i 14 dvokrevetnihsoba (uz 20 rezervnih kreveta), sve sobe s elektrinom ra-svjetom i centralnim grijanjem (AJ 65-1059-1994/b). Hotelje oteen u potresu, nakon ega je sruen.16 U izvjetajima Upravnog odbora Dionikoga drutvaBudva za podizanje i koritenje hotela navedeno je da suradovi na izgradnji hotela poeli u listopadu 1937. [AJ 65-1259-2243/a] i da je otvaranje planirano za srpanj 1939.,premda jo bez gradskog vodovoda [AJ 65-1259-2243/b],te da 1939. godine hotel jo nije bio potpuno gotov iako gaje Uprava otvorila [AJ 65-1259-2243/c]. U izgradnji su su-djelovali dioniari ing. Ivo Valand i arhitekt Dragomir Tadiiz Beograda, koji je i autor projekta. Hotel je oteen u po-tresu, nakon ega je potpuno obnovljen.

17 Filipovi, 1950: 91

18 Zlokovi, 1935: 1

Sl. 2. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op u1939., pogled iz perivojaFig. 2. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hot1939, view from a garden

Sl. 3. Ulcinjska tvrava i Stari grad, avion1930., smjetaj u prostoru: (1) Hotel Ko-o(1936.-1937; 1939., nakon 1955. hotel Galnovo krilo dograeno 1962.-1964.; (2) Bahotel (1938.-1939.); (3) crkva (1510.) -da(od 1693.) -Gradski muzej (od 1975.)Fig. 3. Ulcinj Fort and the Old Town, aeriaspatial disposition: (1) Co-op Hotel (1936Galeb Hotel from 1955); (1a) new wing bu64; (2) Banovina Hotel (1938-39); (3) churc-a mosque (from 1693) -City Museum (sin

3

2


6/14


tenosti i marginalnosti svoga poloaja nakrajnjoj toki junoga primorja, od turizmatada jedva da je bilo traga. Kako se vidi najednoj fotografiji, osim arhitektove obitelji naalu gradske Male plae tada jo uope nijebilo kupaa.

Antiki grad Olcinium, kako ga spominje Pli-nije Stariji u Naturalis Historiae (77.-79.),

kojeg arheoloki slojevi ukazuju na posto-janje prapovijesnog naselja i prve materijalnekulture antikoga grko-ilirskoga grada iz 5.stoljea prije Krista, zauzima istaknuto mje-sto meu brojnim gradovima na obalamaJadrana.19Zlokovieve su fotografije neposre-dan, sveobuhvatni dokument o ljepoti i bo-gatu multikulturalnom povijesnom i arhitek-tonskom naslijeu Staroga grada: gornjegagrada -citadele, srednjovjekovnih fortifika-cija i kule Balia (15. st.), stambenih i sakral-nih graevina, kamene plastike te detaljagrbova i inskripcija iz raznih razdoblja - odpredromanike i srednjega vijeka do razdobljamletake (1421.-1571.) i turske vladavine

(1571.-1880.), npr. gradske crkve-damije,katolike crkve iz 1510. godine pretvorene udamiju 1693. -s elementima iz predroma-nikog, mletakog i turskog razdoblja.20

Godine 1931. osnovano je Hotelsko-kupalinodioniko drutvo Ulcinj sa sjeditem u Cetinjusa ciljem da, kako pie u nacrtu Pravila,podie potrebni broj hotela i drugih ustano-va za stanovanje, uivanje i razonoenje po-sjetilaca (parkova, etalita i dr.) koji dolazeu Ulcinjsku banju radi lijeenja sumporno-muriatinom vodom, sunanjem, vruim mor-skim pijeskom na Ulcinjskom igalu, blagomprimorskom klimom i drugim modernim fi-zikalnim sredstvima koje propisuje savreme-

na nauna medicina, a u vezi sa prirodnimosobinama samoga lijeilita.21Ulcinj je tadabio preteito poljodjelsko mjesto s 48.000maslina i ukupno 4200 stanovnika te oko 60soba za iznajmljivanje, nedostatno za brojposjetitelja, s obzirom da se u kolovozudnevno kupa 600-700 ljudi a u julu mjesecuje bilo 110 Albaneza i Italijana, a 160 iz naezemlje.22U to doba u kartonima podnesenimza hotelsko-ugostiteljsku statistiku Ministar-stvu trgovine i industrije Kraljevine Jugosla-

vije zabiljeeno je da u ulcinjskoj podruBarskoga kotara 1932. godine postoje stri gostionice i deset zgrada koje sluprenoite putnika. U svim sluajevima su bez kupaonice, elektrine rasvjete i tevode.23 Pomak prema razvoju turizmagradnji hotela pratio je privredni i drurazvoj potaknut izgradnjom ulcinjske so

pod Upravom dravnih monopola KraljeJugoslavije, koja je graena u razdoblj1927. do 1934. godine. Iako su skromnspodarski kapaciteti grada zapoljavaloko 200 stalnih radnika, izgradnja solantaknula je modernizacijske procese elefikacije, izgradnje vodovoda, iskorjenjivmalarije i izgradnje pristanita.24

Godine 1932. objavljen je ui natjeaj zajekt zgrade banovinskog hotela na rtu slava/Suka nasuprot tvravi i Staromudu, na jednom od najljepih mjesta i uzvs visokim drveem. Kako itamo u Izvjeocjenjivakog suda i kasnijoj prijepisci, j

od ukupno est sudionika na natjeaju bi Josip Piman [Lekenik, 1904. -Zagreb, 1s projektom pod motom Hotel Ulcinj, ploenim za jedan od dva otkupa. Komeocjenjivakog suda na Pimanov rad, kjedini nudio uistinu modernu prostorntetsku koncepciju, vrlo je indikativan za mijevanje opega konteksta izgradnje dnog hotela. Piman je, kako pie u izvjesmjestio zgradu u zalee prema brijepredvidio pijeskom pokrivenu terasu, zase kae da nije potrebna s obzirom na plablizini te ponudio beskompromisnu modkoncepciju koja je osnovni razlog krArm. bet. skelet zgrade i uopte ultramonistiki nain obrade celog projekta ne ovara ni programu, ni mesnim prilikama bijentu.25Nagrade su i ovdje osvojili arhti s kojima je Piman ve bio u konkurencdrugim natjeajima za izgradnju dragraevina tih godina, u kojima je prevagnosio konzervativan arhitektonski izraz.

Iako projektiran prema drukijem i znopsenijem programskom zahtjevu, ho

19 Bokovi, Mijovi, Kovaevi, 1981: 10

20 Crkva-damija pretvorena u Gradski muzej 197

21 AJ 65-1278-2262. Usp. Kujai, 1932.

22 Milivoje M. Savi [(1931.), Slobodna misao,Niki], citiran u: Radovi, 2008: 13

23 AJ 65-1059-1994/a; Danilovi, 1939: 324 Solanu je projektirao graevinski inenjer Gvisogono (Split, 1883. -Zagreb, 1967.), prvi rukovoditjela solane u Ulcinju, uz kojega je specijalistiki dionje, izbor terena i projekt tehnologije proizvodnjerudarski inenjer Antun Koludrovi (Katel Stari, 1Zagreb, 1975.), poslije i prvi direktor solane, na elostaje do 1940. [Radovi, 2008: 11-41]

25 CG DA 1 CET V-6-42-55/a

26 Prvonagraeni arh. Jovan Rankovi (s LjuboTanoviem), zaposlen u Ministarstvu graevina KJ, oje prve nagrade za Palau Banovine u Banjoj Luci u nalnom srpsko-bizantskom stilu (1929.) i za Uit

Sl. 4. Ulcinjska gradska Mala plaa sa Starim gradomu pozadini, 1935.Fig. 4. Small Beach, municipal beach in Ulcinj,Old Town in the background, 1935

Sl. 6. Crkva-damija u Starome gradu Ulcinju,fotografija M. Zlokovia, 1935.Fig. 6. Church-mosque, Old Town of Ulcinj,photo by M. Zlokovi, 1935

Sl. 5. Panorama ulcinjske gradske Male plaes Hotelom Ko-op i Banovinskim hotelom u pozadini,1960.Fig. 5. Small Beach with the Co-op Hotel and BanovinaHotel in the background, 1960, panoramic view


7/14

Znanstveni prilozi |Scientific Papers Hotel Ko-op u Ulcinju LJ. BLAGOJEVI, B. VUKIEVI 14-25 21[2013] 1[45] PR

koji je konano otvoren tek 1939. godine -idalje prati strog reprezentacijski obrazacdravne arhitekture. On se oituje ne samo uistaknutom smjetanju simetrino koncipira-ne zgrade na vrh rta, kao tvrave nove uje-dinjujue Drave, nasuprot povijesnoj, vie-slojnoj, multietnikoj i multikulturalnoj, osi-romaenoj tvravi Staroga grada, nego i

svojim arhitektonskim stilom jedne varijanteuniverzaliziranoga moderniziranog nacional-nog stila koji reprezentira politiki program imo Drave u veoma specifinomu kulturno--nacionalnom ambijentu i predratnim mjesnimprilikama graninoga podruja. Dakle, osimprirodne ljepote, vrijedne kulturno-povijesnebatine i nesumnjivih mogunosti za razvojljeilino-kupalinog turizma, Ulcinj je posje-dovao i geostrateko i geopolitiko znae-nje, na emu je dobrim dijelom bio utemeljeni dodatan, dravni razlog za poticaj razvojuturizma.

PROGRAMSKEOSNOVEPROJEKTAHOTELAKO-OP

PROGRAMMATICBASISOFTHEDESIGNFORTHECO-OPHOTEL

Hotel Ko-op u Ulcinju, Dom Saveza nabav-ljakih zadruga dravnih slubenika (dalje utekstu: Savez), sveano je otvoren 9. srpnja1939. godine uz pozdravne govore predstav-nika uprave Saveza, izaslanika bana Zetskebanovine, naelnika Barskoga kotara i izasla-nika ulcinjske opine, te uz nazonost lanovaSaveza, zadrugara iz Cetinja i Podgorice, go-stiju hotela i znatnog broja mjetana. Nadhotelom je dignuta zastava u sedam duginih

boja, simbol ideja svjetske kooperative. Zahotel koji je stajao vie od deset milijunatadanjih dinara, onodobni izvori tvrde da jenajljepi na itavom Jadranu i da je tako nesamo opravdao dugo ekanje, nego je timezadovoljena i crnogorska fantazija, a Savezje ostvario plan koji nije samo privredni vei kulturno-socijalan i skoro human -da u Ul-cinju, odnosno na crnogorskom primorju, iz-

gradi prvorazredan hotel.27U pismu predsjed-nika Saveza Miloa tiblera, proitanom naotvorenju, izraeno je osnovno naelo izgrad-nje hotela: Na rad, zadruni je rad. A toznai, da se mi zadrugari u naem radu nerukovodimo onim naelima i ciljevima koji susvojstveni privatno-profiterskoj privredi uop-te, pa i na polju turizma. Na rad je zasnovan

na naelima socijalne pravde i ljubavi premablinjemu, za podizanje ekonomski i socijal-no potitenih.28Meutim, osim razvidne so-cijalne zadae rada u interesu ekonomskislabih inovnika -zadrugara, Savez je u Ul-cinju imao i jednu drugu, kako tibler kae,nacionalnu zadau. Ova druga ticala segeopolitikog poloaja Ulcinja i odluke da semoderni Dom Saveza izgradi ba tu, u krajuu kome ovaj starodrevni grad Ulcinj pretstav-lja najizloeniju taku i u neku ruku nacional-nu pretstrau.29Dok tibler apostrofira ideo-loku ulogu hotela i narativ citadele na bra-niku prijetee granice, lokalni predstavnicigovore o njegovoj emancipatorskoj ulozi po-

dizanja kraja koji je nagraen prirodom, alizanemaren od ljudi, i koji je zbog nerazvijenihprometnih veza bio osuen na siromatvo iizolaciju.30Odakle dolazi ova dvojnost?

Prije svega, od samog poetka njihova spon-tanog osnivanja u krajevima koji su bili podAustro-Ugarskom, naprimjer u Sloveniji od1855. i Hrvatskoj od 1892., tradicija zadrugapodrazumijevala je osim gospodarske i vanunacionalnu zadau. Povrh toga, Savez i nijeosnovan spontano, nego od strane drave -specijalnim zakonom donesenim 1921. godi-ne, kako bi se pokuala umanjiti materijalnakriza inovnika kojih su primanja bila znatnonia od trokova ivota.31U sociopolitikom

smislu predstavljao je intervenciju kojomdrava svojim inovnicima omoguava izu-zee iz slobodnog trita i time osiguravasamo funkcioniranje dravnog sustava. Upraktinom smislu, lanovima je omoguenojeftinije i potpunije snabdijevanje i krediti-ranje, a tijekom vremena i odmor po pri-stupanoj cijeni. Budui da ga je osnovaladrava, po nalogu koje je okupljeno lanstvo,Savez i nije predstavljao zadrugu u izvornomsmislu slobodnog udruivanja, nego njezinu

kolu u Cetinju u modernom stilu (1931., s Rajkom Tatiem)na natjeajima na kojima je, inae, sudjelovao i Piman;drugu nagradu dobio je Miladin Prljevi, takoer sudionikcetinjskog natjeaja, a treu Aleksandar Vasi sa zgradomu duhu klasike koja je estetski lepa ali je luksuzna [CGDA 1 CET V-6-42-55/a]. D.d. Ulcinj ubrzo uvia da nagraeni

radovi premauju njihove financijske mogunosti i potre-be samog Ulcinja te naruuje skice od cetinjskog arhitektaPetra Vukotia za manji i jeftiniji hotel s 15-20 soba [CG DA1 CET V-6-42-55/b]. Meutim, i taj je zahtjev poslije pro-mijenjen, tako da je konano izgraeni hotel imao 80-100soba [Tomovi, 1939: 5]. Hotel je sruen nakon oteenjau potresu 1979. godine.

27 Danilovi, 1939: 3

28 *** 1939: 375

29 *** 1939: 374

30 *** 1939: 377-378

31 Prohaska, 1924: 11

Sl. 7. N. Dobrovi: Hotel Grand na Lopudu1934.-1936.Fig. 7. N. Dobrovi: Grand Hotel in Lopud,

Sl. 8. M. Haberle: Hotel Plitvice, Velika poPlitvika jezera, Plitvice, 1954.-1958.Fig. 8. M. Haberle: Plitvice Hotel, Velika pPlitvice Lake, Plitvice, 1954-1958

Sl. 9. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op uaksonometrija projekta, 1938.Fig. 9. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotin Ulcinj, axonometric view, 1938


8/14


varijaciju, s naglaskom na kreditni i nabav-ljako-prodajno-konzumni aspekt zadrugar-stva.32S druge strane, svojim djelovanjem iumreivanjem s europskim kooperativnimpokretom, sudjelovanjem na meunarodnimkongresima i suradnjom s drugim nacional-nim udruenjima, Savez se emancipirao u od-nosu na dravu. Dio procesa emancipacije

bilo je i razvijanje ekonomski nezavisnog,mjeovitog zadrugarsko-komercijalnog i turi-stiko-zdravstvenog programa po povlate-nim cijenama za zadrugare, a po ekonomskimcijenama za nezadrugare.

Poetkom 1937. godine Savez dolazi u posjednekoliko hotelskih zgrada, nastojei svojimzadrugarima osigurati udoban i jeftin bora-vak u ljeilitima na moru i drugim klimatskimmjestima. S obzirom na to da je koritenje tihzgrada iskljuivo na zadrunoj osnovi biloekonomski neodrivo, uprava Saveza osnivaHotelsko dioniko drutvo Ko-op za voenjeugostiteljske djelatnosti sa sjeditem u Beo-

gradu.Drutvo pod svojim imenom Ko-op preuzimaod Saveza voenje sljedeih mjeovitih za-drugarsko-komercijalnih graevina: hotela,svratita i konaita u Vrnjakoj Banji u Srbiji,novoizgraenog hotela u Gozd Martuljku uSloveniji, otvorenog 1936., i hotela Palas svilama i depandansama u Katel Starom u Hr-vatskoj.33Savez je i dalje nastavio investiratiu zgrade i kadrovski pomagati poslovanjeDrutva. Primjerice, 1938. godine investiraoje u novu instalaciju centralnoga grijanja uhotelu u Vrnjakoj Banji, izgradnju druge ho-telske zgrade i sportskog bazena u Gozd Mar-

tuljku te novu trokatnu zgradu u Katel Sta-rom.34 Godine 1939. Drutvo je od Savezapreuzelo i novo sagraeni hotel u Ulcinju, stzv. Bidimovom kulom, koji je u prvih sedammjeseci besplatno koristilo, a hotel Palas do-bio je o troku Saveza novu plau.35Na raz-glednici Ko-op hotela u Katel Starom pieda se svi Ko-op hoteli odlikuju prekrasnimsmjetajem, suvremenom opremom, brilji-vom kuhinjom i umjerenim cijenama.

Izgradnjom ulcinjskog hotela po najviimstandardima opreme i tehnologije Savez jepokuao ostvariti svoj najvii cilj premakojem zadruge moraju po rangu biti na prvommjestu, ali trebaju i svojim cijenama omoguiti

pristup i najsiromanijim slojevima posjeti-telja.36Zgrada hotela koju su za Savez projek-tirali Bauer i Haberle ne samo da izraavanadopunjavanje naela zadrugarstva i poten-cijala moderne arhitekture da ih ostvari, negoodraava i duboko promiljenu arhitekton-sku koncepciju. Ovu dimenziju, koju otkri-vamo detaljnom analizom zgrade, teorijskiemo interpretirati u zakljuku ovoga lankakao objektivistiku estetsku sintezu bliskunaelima Neue Sachlichkeita.

PROSTORNE, KONSTRUKTIVNEIOBLIKOODLIKEHOTELAKO-OP

SPATIAL, STRUCTURALANDFORMAFEATURESOFTHECO-OPHOTEL

Moderan estokatni hotel u Ulcinju bio jdvojbeno najsuvremeniji od svih zgrada

je vodilo Drutvo Ko-op, a to se navodi i vinskom lanku iz toga doba: Ta jedinstdivna graevina ima sve odlike poslerijei hotelske arhitekture, i nema ravnobalama Jadrana. Jedinstven konfor, drestoran i itaonicu sve u staklu, 66 goskih soba, sobe za slubenike, 8 kupatsve ostale prostorije, sa liftovima i hladnma najmodernije ureenim.37Iako su uvinskim prikazima hotelu upuivane kglede cijene pansiona, u prvoj su godin30% noenja ostvarili zadrugari, a u sljedgodini postotak zadrugarskih noenja pan je na 38%.38

Jedini drugi suvremeni hotel s kojim scinjski Ko-op mogao programski i arhiteski usporediti bio je Grand hotel L(1934.-1936.), iako je ovaj u privatnomsnitvu kapetana Antuna Sesana te AntNika Glavovia. Hotel je projektirao arhNikola Dobrovi (Peuh, 1897. - Beo1967.), koji je od 1934. do 1943. gonakon kolovanja i rada u Pragu, ivio i dvao na dubrovakom podruju.39Grand je bio slinog kapaciteta, s dva apartm60 dvokrevetnih soba -svaka soba imabalkon, umivaonik s vruom i hladnom tom vodom, elektrinu rasvjetu i radioilaciju, a toaleti, kupaonice i tuevi nalazse na svakom katu, s time da su sobe biltovo asketske, kao brodske kabine.40Bto prvi moderni hotel u primorju s armibetonskom skeletnom konstrukcijom, ade tehnologije imao je vlastitu automatelefonsku centralu i elektranu te modsanitarne uvjete, elektrinu kuhinju i njake. Suvremeni vrt, zatvorena, poluz

32 Godine 1924. ukupno 39.016 lanova u 109 za[Prohaska, 1924: 11], god. 1929. ukupno 114 zadrukreditnih, 84 nabavno-prodajno-konzumnih te 12 stnih i graevinskih [*** 1930: Tabela 1.], a 1935. u125.000 lanova u 231 zadruzi [tibler, 1936: 2].

33 AJ 65-1258-2242/a

34 Uza zgradu je dograena blagovaonica i ure

na obali podignut paviljon s kabinama, brijanicomfeom, u parku paviljon za muziku, kuglana i ruska kua u vrtu tenisko i djeje igralite. [AJ 65-1258-2242/

35 AJ 65-1258-2242/c

36 AJ 65-1258-2242/a

37 Kaluerovi, 1939: 2

38 Ukupno 5953 noenja u 1939.: 1840 zadrugaranezadrugara [AJ 65-1258-2242/c], a u 1940. godinnoenje: 1582 zadrugara i 2589 nezadrugara [AJ 652242/d]. Cijena pansiona iznosila je 75 dinara, dok na sobe u konaitu Saveza u Deanskoj ulici u Beoiznosila 10-25 dinara po osobi, a cijene obroka u nom restoranu kretale su se od 10 dinara za rua

Sl. 10. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op u Ulcinju,terasa restorana, 1939.Fig. 10. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotelin Ulcinj, restaurant terrace, 1939

Sl. 11. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op u Ulcinju,fotografija pri kraju izgradnje, 1939.Fig. 11. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotelin Ulcinj, immediately before completion, photo, 1939


9/14


10/14


jest serijski kvadratni prozor, odnosno tipskiT sklop dvaju prozora i balkonskih vrata usredini. Jedini dodatni element na proeljujesu zidne svjetiljke, serijske bijele staklenekugle.

U izvornome nacrtu projektirane su tri terasena tri razliita kata: jedna na visokom prizem-

lju pred restoranom, druga -koja je u zavrnojzgradi ukinuta -na drugom katu, a trea nadtreim katom. Za zaklon od sunca nad tera-som restorana predviene su jednostavneplatnene tende. Kako arhitekt Tomljenovinavodi u lanku o problemu toplinske izola-cije te zgrade, iz arhitektonskih i ekonomskihrazloga visina svih etaa morala je biti jed-naka, a visina pojedinih katova to manja(2,8 m), pa je stoga koriten suvremeni naintoplinske izolacije aluminijskom folijom.

Postavljanje takve izolacije izmeu rebararebriastog stropa u dva sloja tako da prostormeu rebrima dijele u tri horizontalna sloja

zraka debljine oko 10 cm pridonijelo je irjeavanju konstrukcijskog problema kod rav-nog izlaza na terase iz unutranjih prosto-rija.51 Inae, nastavlja Tomljenovi, izolacijaaluminijskom folijom dotad se upotrebljavalau razne svrhe, npr. na vagonima za prijevozmorske ribe i sanducima za ribu, te na vanj-skim stijenkama vagona motornoga vlakaBeograd - Dubrovnik, ali je u zgradarstvuprvi put upotrijebljena dvije godine ranije navili obitelji Aleksander u Zagrebu, projekta-nata Bauera i Haberlea. Takvom izolacijompostignuta je jednaka vrijednost kao 10 cmdebele izolacijske ploe koje su se tada nor-malno upotrebljavale u zgradarstvu, s time

to je vlastita teina aluminijske folije zane-mariva pa su njezinom primjenom znatnosmanjeni trokovi prijevoza, a to je bilo veo-ma vano u odnosu na izazove prijevozagraevnih materijala u Ulcinj.

ZAKLJUAK

CONCLUSION

Arhitektura hotela Ko-op u Ulcinju uinkovitaje i ekonomina, zasnovana na tipizaciji i se-rijalizaciji, bez ijednoga suvinog elementa.To je arhitektura koja prua jednake uvjete zasve, arhitektura modernog drutva, a ne

drave. Promatrana u odnosu na objektivi-stike teorijske postavke Hannesa Meyera,ona se moe interpretirati kao prostor zazadrunost i antiestetika organizacija gra-evnih elemenata i materijala posveena so-cijalnom programu. Takoer, u prostornojkoncepciji, konstrukciji i uporabi materijala-betona, stakla, elika, platna, aluminija, te-raca - prepoznajemo organizacijski i eko-nomski naelo funkcionalne, konstruktivne idrutveno odgovorne arhitekture koje je veo-

ma blisko Meyerovu konceptu. U usporeGrand hotelom Lopud, koji Krunoslav Ivainterpretira kao viestruku sintezu forsadraja u metaforu turizma: putovanegzotika + hedonizam52, jasno vidimo arhitekturi hotela Ko-op nema metaforsti, jer zgrada ovdje nita ne simbolizirda je njezina estetika bliska upravo onto kod Meyerova Co-opkoncepta K. MicHays teoretizira kao performativno.53

Meyerovi konceptualni radovi Co-op-na, teatar, linorez, fotografija, soba -kouslijedili nakon njegove graevinske vcije na temu ko-operativnosti kod ko-oselja Freidorf kod Basela (1919.-1921.) -blimiraju objektivistiko estetsko naKako tumai Hays: I ako je sada Meyeestetika takva da se koristi oblikovnim ppima mehanike reprodukcije kao privilenim, iako fragmentiranim oblikom modstvarnosti (...) i ako su ponavljanje, serijanalnost i slino ono to postaje vjerodos

konceptualizacija totaliteta naeg iskumodernog drutva, to nije zato to ko-opma daje legitimitet postojeem poretku, je to prije zato to ona identificira tranmativni potencijal tog poretka iz kojeg budunosti mogu razviti autentini kolekivot i jedinstvena meunarodna kultura

Meyer je izlagao Vitrine Co-op i postapredstave Le Thatre Co-opana izlobasklopu meunarodnih kongresa koopenosti i socijalnog rada u Ghentu 1924. i Blu 1925. godine, na kojima su inae sudvali i predstavnici jugoslavenskog Savetijekom kasnije suradnje sa vicarskim za

garima za njih su bili organizirani i poFreidorfu.56 Fotografije iz predstava TKo-op, La Reve Co-opi Le Commerce Cprvi put su objavljene u asopisu ZenitMeyer je iste godine Ljubomiru Miciu, vau i glavnom uredniku, poslao jedan osvoga linoreza Co-op IIIs posvetom.

Umjesto zakljuka postavit emo za uspobu ovaj linorez i fotografiju gostiju na sama ulcinjskog hotela. Usporeujui ko-op situacije -Meyerovu grafiku nanoj i autentian ugoaj fotografije ljudterasama hotela Bauera i Haberlea na dstrani -moramo se zapitati: ne pokazuje

u ulcinjskom sluaju upravo istinski tranmativni potencijal moderne arhitekture?

51 Tomljenovi, 1938: 156, 157

52 Ivaniin, 1999: 138; 134

53 Hays, 1995: 28

54 Meyer, u: Winkler, 1976: 515

55 Hays, 1995: 52 (prijevod autora)

56 Mileti, 1939: 156-172

57 *** 1925: 1

Sl. 14. H. Bauer i M. Haberle: gosti na terasamahotela Ko-op u UlcinjuFig. 14. H. Bauer and M. Haberle: guests on theterraces of the Co-op Hotel in Ulcinj

Sl. 15. Hannes Meyer, Co-op III, linorez, 1925.Fig. 15. Hannes Meyer, Co-op III, linocut, 1925


11/14

Znanstveni prilozi |Scientific Papers Hotel Ko-op u Ulcinju LJ. BLAGOJEVI, B. VUKIEVI 14-25 21[2013] 1[45] PRO

33. piri, E.(1999.),Zagrebaka kolaPiranesi, 7 (9-10): 108-119, Ljublja

34. tibler, M.(1936.), Nova godina 19garstvo, 8 (1): 1-3, Beograd

35. Tomljenovi, A. (1938.), Savremenizolacija, Graevinski vjesnik, 7 (1Zagreb

36. Tomovi, A.(1939.),Juni Jadran u tdjeljnji list Slobodna misao, 24: 5

37. Uchytil, A.; Barii Mareni, Z.; K(2009.), Leksikon arhitekata Atlasarhitekture XX. stoljea.SveuiliteArhitektonski fakultet, Zagreb

38. Winkler, K.-J.(1976.), Der soziale Aarchitekturtheoretischen Anschauuder Architekturlehre Hannes Meyerschaftliche Zeitschrift der Hochschchitektur und Bauwesen, 23 (5/6Weimar

39. Zagorac, I.(2008.), Projekt Marijanza Provincijat franjevaca konventuaiz 1943. godine, Prostor, 16 (2 /36Zagreb

40. Zdravkovi, I.(1937.), Hotel na Lopniki pregled, 2: 56-57, Beograd

41. Zlokovi, M.(1935.), Problem unutva Boke Kotorske, Glasnik Narodnteta Boke Kotorske, 2 (4-6): nepa

Kotor42. *** (1925.), Pozorite Ko-op, Zenit

paginirano (1), Beograd

43. *** (1930.), Izvetaj o poslovanju1929, Glavni zadruni savez u Kraljevviji, Beograd

44. *** (1936.), Rezultat natjeaja za ideureenje, izgradnju i adaptaciju Zzbora na Savskoj cesti u Zagrebu, vjesnik, 5 (1): 12, Zagreb

45. *** (1937.), Pregled javnih licitacijgraevne djelatnosti, Graevinski(5): 79-80, Zagreb

46. *** (1939.), Sveano otvaranje nahotela u Ulcinju, Zadrugarstvo, 11379, Beograd

47. *** (1960.), Hotel na Plitvikim Jezetektura-Urbanizam, 1 (3): 20-23, Be

48. *** (1991.), Arhitekti lanovi JAZU: berle, [ur. Gali, D.] Rad HAZU, Razred za likovne umjetnosti, Knjig125, Zagreb

stra u Beogradu, Graevinski vjesnik, 6 (5):65-68, Zagreb

16. Haberle, M.; Bauer, H. (1938.a), Natjeaj zaidejni projekat uredske zgrade za Okruni uredza osiguranje radnika u Sarajevu, Graevinskivjesnik, 7 (2): 19-20, Zagreb

17. Haberle, M.; Bauer, H. (1938.b), Natjeajnaosnova nove rentovne zgrade Hipotekarnebanke Trgovakog fonda u Beogradu (ugaoKralja Milana i Frankopanove ulice), Graevin-ski vjesnik, 7 (6): 84-85, Zagreb

18. Hays, M. K.(1995.), Modernism and the Posthu-manist Subject: The Architecture of HannesMeyer and Ludwig Hilberseimer (1992.), MITPress, Cambridge, Mass.

19. Ivaniin, K.(1999.), Nikola Dobrovi: Hotel Grandna Lopudu, Oris, 3 (3): 126-139, Zagreb

20. Kaluerovi, I.(1939.), Ulcinj u vremenu banj-ske sezone, Zeta, 35: 2, Podgorica

21. Ko(lacio, Z).(1961.),Arhitektonski biro Haber-le, Arhitektura, 15 (5-6): 36-38, Zagreb

22. Kujai, J. (1932.), Ulcinj: primorsko klimatskomjesto, morsko lijeilite i ljekovito sumporovi-to-murijatina banja, Privreda, Beograd

23. Magyar, C. (2003.), In Memoriam: Primarijusdoktor Svetozar ivojinovi, Boka, 23: 237-252, Herceg-Novi

24. Martinis, M.(1935.), Osvrt na izlobu nacrta zaSokolski dom u Sarajevu, Graevinski vjesnik,4 (11): 127-131, Zagreb

25. Mileti, M. (1939.), Stanbeno zadrugarstvo,Zadrugarstvo, 11 (3-4): 156-172, Beograd

26. Potonjak, V. (1939.), Arhitektura u Hrvatskoj1888-1938, Graevinski vjesnik, 8 (4-5): 49-55, Zagreb

27. Premerl, T. (1979.), Arhitekt Marijan Haberle(1908-1979), ovjek i prostor, 26 (4 /313/):17-18, Zagreb

28. Premerl, T. (1986.), Hinko Bauer - pun stva-ralaki ivot: Nagrada Viktor Kovai za i-votno djelo, 1984., ovjek i prostor, 33 (1/394/): 9-11, Zagreb

29. Premerl, T.(1990.), Hrvatska moderna arhitek-tura izmeu dva rata: nova tradicija, Nakladnizavod Matice hrvatske, Zagreb

30. Prohaska, Lj.(1924.), Co-operation in the King-dom of Serbs, Croats and Slovenes, Chief Co-opeartive Federation SHS, Belgrade

31. Radovi, V. (2008.), Solana Ulcinj, Vaso Ra-dovi, Ulcinj

32. egvi, N.(1955.), Predgovor, u: Moderna arhi-tektura[Richards, J. M.], Mladost: 7-10, Zagreb

Literatura

Bibliography

1. Bauer, H.; Haberle, M.(1936.a), Projekt za iz-gradnju Dr. obrtne kole i Gradske struneprodune kole, Graevinski vjesnik, 5 (2):26, Zagreb

2. Bauer, H.; Haberle, M.(1936.b), Natjeaj idej-nih skica za novu eljezniku stanicu u Saraje-vu, Graevinski vjesnik, 5 (7): 97-98, Zagreb

3. Bauer, H.; Haberle, M.(1936.c), Natjeaj za ju-goslavenski paviljon na Meunarodnoj izlobi1937. u Parizu, Graevinski vjesnik, 5 (10):151-152, Zagreb

4. Bauer, H.; Haberle, M.(1937.), Dvije natjeajneosnove. Konvikt Narodne Uzdanice u Saraje-vu i Konvikt Hrvatskoga kulturnog drutva Na-

predak, Graevinski vjesnik, 6 (7): 100-103,Zagreb

5. Bauer, H.; Haberle, M. (1938.), Natjeajnaosnova nove zgrade Hipotekarne banke Trgo-vakog fonda u Beogradu, Graevinski vje-snik, 7 (4): 50-51, Zagreb

6. Bauer, I. (2011.), Predgovor: Arhitekt HinkoBauer, 1908./1986., u:Zagrebake etnje[Bauer,H.], Dora Krupieva: 5-10, Zagreb

7. Bjai Klarin, T. (2006.), Natjeaj za eljez-niarsku bolnicu u Zagrebu -jedna meuratnaafera, Prostor, 1 (31): 64-75, Zagreb

8. Blagojevi, Lj. (2003.), Modernism in Serbia:The Elusive Margins of Belgrade Architecture,1919-1941, The MIT Press in association with theHarvard University Graduate School of Design,

Cambridge, Mass. 9. Bokovi, .; Mijovi, P.; Kovaevi, M.(1981.),

Ulcinj I, Arheoloki institut, Beograd

10. Danilovi S.(1939.), Crnogorsko primorje u tu-rizmu. Sveano otvaranje velikog hotela Savezainovnikih zadruga 9. jula u Ulcinju, Slobodnamisao, 25: 3, Niki

11. Domljan, . (2011.), O piscu, u:Zagrebake et-nje[Bauer, H.], Dora Krupieva: 415-416, Zagreb

12. Filipovi, K.(1950.), Graevinarstvo drutvenogstandarda u NR Crnoj Gori 1947-1950, u: Refera-ti za I savetovanje arhitekata i urbanista Jugo-slavije, prvi dio, Dubrovnik, 23.-25. 11. 1950.,Narodna knjiga: 89-111, Beograd

13. Haberle, M. (1953.), Bolnica eljezniara naRebru u Zagrebu, Arhitektura, 7 (1): 10-19,

Zagreb14. Haberle, M.; Bauer, H.(1936.), Natjeaj za izra-du idejnih skica za novu zgradu Dravne markar-nice u Beogradu, Graevinski vjesnik, 5 (8):113-114, Zagreb

15. Haberle, M.; Bauer, H.(1937.), Palaa Upravedr. monopola, Pretsjednitva vlade i Dr. kata-


12/14


Izvori

Sources

Arhivski izvoriArchive Sources

1. Arhiv Jugoslavije, Ul. Vase Pelagia 33, Beograd,Srbija [AJ]- Fond Ministarstva trgovine i industrije Kralje-

vine Jugoslavije AJ 65- Fond Centralnog vijea sindikata AJ 117- Zbirka fotografija AJ 377 / Fond Komiteta za

zatitu narodnog zdravlja vlade FNRJ AJ 31

2. Dravni arhiv Crne Gore, Ul. Novice Cerovia 2,Cetinje, Crna Gora [CG DA]-Fond Cetinje CG DA 1 CET-Fond Ulcinj CG DA 2 ULC

3. Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti, Ul. I. G. Kovaia 37, Za-

greb, Hrvatska, Osobni arhivski fond MarijanHaberle [HMA-HAZU-MH]

4. Muzej nauke i tehnike (Muzej znanosti i tehni-ke), Ul. Skender-begova 51, Beograd, Srbija- Zbirka: Odjel arhitekture, Osobni arhivski fond

Nikola Dobrovi [MNT-OA-ND]

5. Narodni muzej u Beogradu, Trg Republike 1a,Beograd, Srbija [NMB]

6. Osobni arhiv arhitekta Milana Zlokovia sauvanu njegovoj obiteljskoj kui u Beogradu; ljubaz-nou akademika ora Zlokovia [MZ]

7. Opina Ulcinj, Sekretarijat za urbanizam i ure-enje prostora, Ul. 26. novembra b.b., Ulcinj,Crna Gora [OU SZUIUP]

8. Privatna zbirka autora [PZ]

Dokumentacijski izvori

Document Sources

1. AJ 65-1278-2262: Nacrt Pravila Hotelsko-kupa-linog d.d. Ulcinj sa sjeditem u Cetinju, 1931.

2. AJ 65-1259-2243/a: Izvjetaj Upravnog odborad.d. Budva za podizanje i eksploataciju hotelaza 1937. godinu

3. AJ 65-1259-2243/b: Izvjetaj Upravnog odborad.d. Budva za podizanje i eksploataciju hotelaza 1938. godinu

4. AJ 65-1259-2243/c: Izvjetaj Upravnog odborad.d. Budva za podizanje i eksploataciju hotelaza 1939. godinu

5. AJ 65-1059-1994/a: Ministarstvo trgovine i indu-strije Kraljevine Jugoslavije, evidencijski formu-lar za ulcinjsku podrunicu Barskog kotara,1932.

6. AJ 65-1059-1994/b: Ministarstvo trgovine i indu-strije Kraljevine Jugoslavije, evidencijski formu-lar za podrunicu Kotorskog kotara u Herceg--Novom

7. AJ 65-1258-2242/a: Izvjetaj Upravnog odboraHotelskog d.d. Ko-op za voenje ugostiteljskedjelatnosti o radu u 1937. godini

8. AJ 65-1258-2242/b: Izvjetaj Upravnog odboraHotelskog d.d. Ko-op za voenje ugostiteljskedjelatnosti o radu u 1938. godini

9. AJ 65-1258-2242/c: Izvjetaj Upravnog odboraHotelskog d.d. Ko-op za voenje ugostiteljskedjelatnosti o radu u 1939. godini

10. AJ 65-1258-2242/d: Izvjetaj Upravnog odboraHotelskog d.d. Ko-op za voenje ugostiteljskedjelatnosti o radu u 1940. godini

11. AJ 65-1258-2242/e: Memorandum Hotelskogd.d. Ko-op za voenje ugostiteljske djelatnosti,Poenkareova 21, Beograd. Dopis Ministarstvutrgovine i industrije, Odjelu za kreditne ustano-ve i osiguranje, datiran 27. veljae 1940.

12. AJ 117-230-430: Izvjetaj sa slubenog puto-vanja u Ulcinj, nedatiran (arhiviran u razdobljeizmeu 1947. i 1949.); u potpisu Branko osipotvruje nalog za prijenos vlasnitva hotelaKo-op na Centralni odbor JSJ

13. AJ 117-485-1063: Raun za Radniko odmaraliteu Ulcinju sa specifikacijom elemenata i nacrtomstubita izdala je za kamenarske radove Radio-nica mramora, kamena, tukature i kiparstvaAntun Frank u Splitu 24. oujka 1947.

14. AJ 377/31-208: neimenovana fotografija (hotelKo-op)

15. AJ 377/31-209: neimenovana fotografija (terasarestorana hotela Ko-op)

16. CG DA 1 CET V-6-42-55/a: Izvjetaj o radu ocje-njivakog suda nakon ueg natjeaja za idejneskice hotelske zgrade u banovinskom kupalituu Ulcinju, potpisan i datiran 5. travnja 1933.

17. CG DA 1 CET V-6-42-55/b: Kopija pisma d.d. Ul-cinj upuena arhitektu Petru Vukotiu, 9. svib-nja 1933.

18. CG DA 1 CET V-6-42-55/c: Kopija pisma d.d. Ul-cinj upuena arhitektu Josipu Pimanu, 16. lip-nja 1933.

19. CG DA 2 ULC: Investicijski elaborat za adapta-ciju i opremu Grand hotela Galeb -Ulcinj, br.7937/54, 9. prosinca 1954.

20. HMA-HAZU-MH/a: Fotografija hotela Ko-op uUlcinju

21. HMA-HAZU-MH/b: Fotografija hotela Plitvice,Velika Poljana, Plitvice

22. MNT-OA-ND/a: Fotografija Nikole Dobrovia is-pred hotela Ko-op u Ulcinju, 1939.

23. MNT-OA-ND/b: Fotografija hotela Grand na Lo-pudu, 1936.

24. MNT-OA-ND/c: Projekt za oni i otolaringolokiodjel Banovinske bolnice u Dubrovniku, 1939.

25. MNT-OA-ND/d: Projekt hotela Grand na Lopu-du, 1934.-1935.

26. MZ/a: Avionska snimka Staroga grada Ulcvisine od 600 m, snimljena 6. kolovoza 19Hidroplanska komanda, negativ C 046/20pija izdana arhitektu Milanu Zlokoviu 4. sv1936.

27. MZ/b: Fotografija Male plae u Ulcinju,1935.

28. MZ/c: Fotografska dokumentacija Starogda Ulcinja iz 1935. godine

29. NMB: Hannes Meyer, Linorez Co-op III, Zenitova kolekcija

30. OU SZUIUP: Glavni projekt hotela Galeb unju, arhitekt Miodrag Bevenja: projekt cenoga grijanja, 1980.

31. PZ/a: Razglednica -originalna fotografijgled na hotel s mora, s Bidimovom kulprvom planu

32. PZ/b: Razglednica -originalna fotografijgled na hotel u zavrnoj fazi gradnje s prisceste

33. PZ/c: Tiskana razglednica; Radniko odlite Ivan Milutinovi

34. PZ/d: Razglednica -originalna fotografijnorama ulcinjske Male plae

35. PZ/e: ira lokacija hotela Ko-op, originalnautora

Internetski izvor

Internet Source

1. *** (2009.) Hrvatski biografski leksikon: Hle, Marijan [ur. Premerl, T. (2002.)], Le

grafski zavod Miroslav Krlea, Zagreb [hhbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=41 (13.4.2012

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1. PZ/a

Sl. 2. HMA-HAZU-MH/a

Sl. 3. MZ/a i PZ/e

Sl. 4. MZ/bSl. 5. PZ/d

Sl. 6. MZ/c

Sl. 7. MNT-MA-ND/bSl. 8. HMA-HAZU-MH/b

Sl. 9. Tomljenovi, 1938: 155Sl. 10.AJ 377/31-209

Sl. 11. PZ/b

Sl. 12. MNT-MA-ND/aSl. 13.AJ 377/31-208

Sl. 14. PZ/c

Sl. 15. NMB


13/14

Znanstveni prilozi |Scientific Papers Hotel Ko-op u Ulcinju LJ. BLAGOJEVI, B. VUKIEVI 14-25 21[2013] 1[45] PRO

Biografije

Biography

Saetak

Summary

Hotel Co-op in Ulcinj by Architects Hinko Bauer and Marijan Haberle

The development of modern tourism in Montene-gro was marked by the opening of three large ho-tels in 1939 on the South-East Adriatic coast, na-mely, the Avala Hotel in Budva (by the Belgradearchitect Dragomir Tadi) and, in the city of Ulcinj,some twenty kilometres from the border with Alba-nia, Co-op Hotel and the Zeta Banovina hotel. TheCo-op Hotel was unique as the first modern hotel,and the only one in the entire region of the Monte-negrin littoral that was based on the structural,technological, aesthetic, and social principles ofcontemporary architecture. It was designed in1936-37 by Zagreb architects of the second genera-tion of the Croatian modern movement, HinkoBauer (1908-1986) and Marijan Haberle (1908-1979). Working out of their joint atelier in Zagrebbetween 1934 and 1940, Bauer and Haberle wonnumerous awards at architectural competitions for

prominent public and government buildings in cen-tres of the former Kingdom of Yugoslavia, includingfirst prizes and highest placements for the ZagrebFair (1935), the Railway Station in Sarajevo (1936),and the State Stationary Printworks (1936), theState Monopoly and Government Presidium Palace(1937), and the Mortgage Bank Merchants Fundhigh-rise building (1938), all in Belgrade, to namebut a few. In addition to the Ulcinj Hotel, they com-pleted several significant modern buildings in Za-greb, such as the Hall of Engineers (1937), ZagrebFair (1936-1939) and houses of Alexander (1937)and Schwarz (1938), making them key actors inCroatian modernism. As noted by the leading his-torian and theorist of Croatian modern architec-ture, Tomislav Premerl, projects and buildings byBauer and Haberle demonstrate the fundamentalvalues of interwar modern architecture in Croatia,

namely, creative constructivism and aestheticfunctionalism.The article argues that the Co-op Hotel in Ulcinj notonly shares these values but adds a new socio-spa-tial aesthetic dimension. This stems as much fromthe socio-economic basis of the client -the Union

LJILJANABBORISLAV

Dr.sc. LJILJANA BLAGOJEVI, arhitektica, izvanrednaprofesorica, gostujua izvanredna profesorica YaleUniversity School of Architecture (2009. i 2010.),autorica triju knjiga i veeg broja znanstvenih ra-dova u podruju povijesti i teorije moderne arhi-tekture.BORISLAV VUKIEVI, suradnik u nastavi, vodi arhi-tektonsku rubriku podgorikog dnevnika Vijesti usklopu tjednog dodatka Art Vijesti. Objavio je vieod 500 priloga o suvremenoj arhitekturi u CrnojGori, regiji i svijetu.

LJILJANABLAGOJEVI, PhD, architect is an associateprofessor and guest associate professor at the YaleUniversity School of Architecture (2009 and 2010)who published three books and numerous scien-tific papers related to the history and theory ofmodern architecture.BORISLAVVUKIEVIis an editor of the architecturalsection of Vijesti,a Podgorica-based daily newspa-per within the weekly supplementArt Vijesti. He pub-lished more than 500 articles on contemporary archi-tecture in Montenegro, in the region and the world.

of Purchasing Co-Operatives of State Officials -and their requisite building program, as from thearchitects own aesthetic modus operandi. Bauerand Haberle often stated their adherence to a de-sign approach with complete clarity of purpose thebuilding needs to serve, an emphasis on spatialand structural solutions, as well as the total ab-sence of decorative applications. The Ulcinj Hotelrepresents the most consistent and congruous re-sult of this spatio-aesthetic concept, coupled withthe masterfully resolved relation of the buildingwith the natural environment, and the socio-his-torical and multicultural context of the city. In addi-tion to arguing its significance as a major accom-plishment of modern architecture, the article con-tends that the Co-op Hotel is one of Croatianmodernisms leading contributions to the develop-ment of the Modern movement in the region. It is

particularly significant for the history of architec-ture in Montenegro, not only as one of the very fewmodern buildings constructed there in the interwarperiod, but as a forerunner of postwar modernismthrough the introduction of values of aestheticfunctionalism. Yet another, no less important rea-son to explore its historical and cultural signifi-cance is that the building no longer exists and itssite awaits re-development. After being damagedin the 1979 earthquake, the hotel was reconstruct-ed beyond recognition as part of the new develop-ment of the Galeb Hotel (1982, by architect MiodragBevenja), itself in turn demolished in 2007.Based on archival and documentary sources, someof which published for the first time, the paper ex-plores in detail the Co-op Hotel, a building whichhas so far remained largely unknown to the profes-sional and academic public, and analyses it in the

context of wider architectural, social, and aestheticcontributions of its architects. The hotel heraldednew trends of combined leisure and health tour-ism, fulfilling the co-operative requirement andembedded in the general narrative of modern ar-chitecture. Its style signalled functional typology,

modularity, seriality, and standardisattemporary hotel design methodologmore, the architects demonstrated a coenvironmental awareness in the buildinentation and integration into the naturphy and Mediterranean vegetation. Alsalysed against the neighbouring governZetska Banovina, whose position on promontory and architectural stylisatioant of universalised and modernised na-represent the dominant narrative, thethe Co-op Hotel produces becomes cleciency of design and structure, economand materials, the architecture based oseriality of the aesthetic that takes adthe formative principles of mechanisedtion all stand in stark opposition to repral strategies of state architecture.

In conclusion, the article theoretically inCo-op Hotel as an objectivist aestheticand relates it to the Neue Sachlichkeit pof the Co-op concept by the Swiss archiMeyer (1889-1954). This comparative pea concluding logical argumentation ofmethodology which combines an intesearch of the historical and socio-politiand the programmatic base of the pronection with principles and activities oerative Union and its links to Meyers wdepth architectural analysis. The analogic standpoints between Meyer on the oBauer and Haberle on the other are dein comparative juxtaposition of Meyers(1925) linocut from the collection of Zetional review, and the period postcard oHotel depicting the guests on the terrace

ating the hotel as the space of co-operaCo-op Hotel, the article concludes, Haberle achieved a very specific objectisis as form of aesthetic resistance andthe transformative potential of modern in the social production of space.

[Proofread by Edward orevi]


14/14

Hotel koop

Documents

Transcript of Hotel koop