HOLOS, srpanj.pdf

8/18/2019 HOLOS, srpanj.pdf

1/61

Prvi hrvatski e- asopis Novih spoznajač

H O L O Scjelovitost k o n čin život

HOLISTIČKI DIJAGNOSTIČARDebljina

UMJETNOST I KULTURAPri č e iz davnina

ENERGETSKA MEDICINAŠto je to energetska medicina?

LIJEPA HRVATSKA Ž umberak

PREHRANASalate

___________________________________________________________________________

aromaterapija energetska medicina botanika Majka priroda prehrana pogled iznutra holističkidijagnostičar samopomoć i pomoć spoznaja tajne svemira iz povijesti mitologija narodna vjerovanja

__________________________________________________________________________________________


2/61

HOLOS - cjelovitost kao način životaPrvi hrvatski e-časopis Novih spoznaja

besplatan e-primjerak

Glavna urednica,lektorica,marketing:Zvjezdana Radoč[email protected]

www.aromaness.com 098 16 22 33 1

Novinari:Zvjezdana Radočaj

Ars KajfešMartina Bogdanić

Viktoria Vuković

Dizajn: Ars Kajfeš

Priprema za e-izdanje: Ars Kajfeš

© 2008. Z.Radočaj&S.Kajfeš. Holos. Sva prava pridržana.

3/srpanj 2008

Uvodna riječ

Možda bi jednostavno trebalo prepustiti setrenutku, zažmiriti i prestati.... prestati

misliti.Početi osjećati, voljeti, ljubiti.

Ponekad je teško razumijeti stvari i situacijekoje se događ aju i lete kroz naše živote,nemilice nas trošeći, uništavajući.

Molimo za oprost.

Ima li koga?Čuješ li me Bože?

Previše smišljamo, planiramo, kalkuliramo.

Jednostavnost je svugdje oko nas.No, ne, tražimo novo, neisprobano, jakosloženo, zamršeno.

Apetiti rastu. Životinja u nama se glasa.

Agresivna je, neumoljiva, žudi.... nikadadosta.

Jednostavnost je u svemu, i u nama. Trebamo je prigrliti. Pomiriti se. Umiriti.

Sve je u nama i mi smo u svemu.

2 HOLOS

mailto:[email protected]:[email protected]://www.aromaness.com/http://www.aromaness.com/http://www.aromaness.com/mailto:[email protected]


3/61

AROMATERAPIJAAromakozmetika4

ENERGETSKA MEDICINAŠto je to energetska medicina?6

BOTANIKAMenta8

MAJKA PRIRODALjeto12

ODRZIVI RAZVOJ Recikliranje13

PREHRANASalate20

POGLED IZNUTRA

Maslowljeva teorija hijerarhije16 motiva

HOLISTIČKI DIJAGNOSTIČARDebljina24

SAMOPOMOĆ I POMOĆ Razgovor27

INVENTIVNOST/KREATIVNOSTHigh definition TV29

SPOZNAJAAlkemija31

HUMANIZAM?Stavara li medicina od nas

34 bolesnike?

ETIKAEtika37

UMJETNOST I KULTURAPriče iz davnina39

SVJETSKA ODREDIŠTARepublika Irska40

LIJEPA HRVATSKAŽumberak45

TAJNE SVEMIRASunce48

IZA OGLEDALAIgra s paklenim ognjem51

IZ POVIJESTIRim i aromati55

MITOLOGIJAPosejdon57

NARODNA VJEROVANJAPetak 13.59


4/61

aromaterapija

AROMAKOZMETIKA

Živjeti u skladu s prirodom dozvoliti vrhunsku njegu svome tijelu svomebiću preći granicu fizičkog osjetiti blagodati prirode: eterična ulja

biljna ulja ljekovite biljke med glina...

Aromakozmetika (kreme,losioni, tonici, gelovi,maske, peeling, mlijeko,masti, šamponi, parfemi...)kao posebna grana

fitokozmetike koristi unjezi tijela samo eteričnaulja i pripravke koji kaoaktivne tvari sadrže jednoili više eteričnih ulja,ujedno je i tzv. holističkakozmetika: aktivni sastojcieteričnih ulja prodiruduboko u kožu,dospijevaju do potkožnogtkiva i ulaze u krvotok te

na taj način uspostavljajuravnotežu staničnihfunkcija i poboljšavajustanje kože, pri čemuujedno utječu i na psihuosobe putem mirisa.Najbolji se rezultati postižuuporabom kombinacijeeteričnih ulja koja ukombinaciji s biljnimuljima, kremama i

emulzijama stvarajusinergiju (učinak svakogpojedinog eteričnog ulja jejači nego kada se svako uljeprimjenjuje pojedinačno).Cilj koji se primjenometeričnih ulja u kozmeticiželi postići je uvijekuspostavljanje ravnotežemetaboličkih funkcija kože.Eterična ulja mogu pomoći

koži da se zaštiti i oporaviod štetnih utjecaja izokoliša.Međ utim,aromakozmetikom se ne

mogu očekivati „čuda“koja obećavajumnogobrojne reklamekozmetičke industrije.

Neka od ulja koja sekoriste u aromakozmeticisu vrlo skupa (primjericeeterično ulje ruže - Rosadamascena , jasmina -

Jasminum grandiflorum ,

nerolija - Citrus aurantiumssp. amara , jojoba -Simmondsia californica...) paje ponekad ta kozmetika iskupa. Međ utim, njenedobrobiti za kožu su toliko

velike da cijena samopotvrđ uje njenu vrijednosti korisnost.

Ova kozmetika ne

nadražuje kožu, ne izazivaalergijske reakcije, neuzrokuje štetne dugoročnenuspojave, ne šteticjelokupnom organizmu,nije toksična nitikancerogena.Njena primjena se temeljina načelima aromaterapije iusko je povezana sprirodom.

Iznimno, ova kozmetikamože uzrokovati pojavualergija i nadražiti kožuukoliko se koristinepravilno budući da su

eterična ulja svakomedostupna, a na prodajnimmjestima ne postojikvalitetna edukacija ili jenedovoljna.

Koristi eteričnih ulja unjezi kože su: koža ihodmah apsorbira; sva ulja,u većoj ili manjoj mjeri,imaju antiseptička svojstva;

pomažu ubrzati otklanjanestarih stanica s površinekože i potiču nastanaknovih stanica; poboljšavajutonus mišića i cirkulaciju;pomažu otkloniti toksine(detoksiciraju); smanjujuupale; reguliraju stvaranjesebuma; umanjuju stres.

Koristi baznih biljnih ulja

(hladno prešana) u njezikože su: emulgatori; štitekožu; zadržavaju tekućinuu koži (hidratacija);opskrbljuju kožuesencijalnim masnimkiselinama i vitaminimakoji imaju posebnaiscjeljujuća svojstva pokožu.

3/srpanj2008 4 HOLOS


5/61

aromaterapija

Prirodna kozmetika

Aromakozmetika je

prirodna kozmetika i kaotakva sadrži najbolje odprirode.Pojam „prirodna“ upućujena to da je ta kozmetikasigurna, vrlo učinkovita,ekološka te da njenokorištenje utječe nacjelokupno biće osobe kojaju koristi.

Učinkovitost prirodnekozmetike je znanstvenodokazana. Kompleksnakemijska svojstva biljakaučinkovito djeluju na kožu.Postoji mišljenje da subiljke ili prirodni sastojcisigurniji za kožu i općenitoza zdravlje. To može biti

istina, ali i ne mora. Ovisi osastojcima i samoj osobi

koja koristi prirodnukozmetiku.Biljke su svakome lakodostupne. Rastu u našim

vrtovima, slobodno uprirodi.Korištenjem prirodnekozmetike živimo u skladus prirodom.

Prirodna kozemetika u

svojim pripravcima koristitvari prirodnog (biljnog,mineralnog, životinjskog)porijekla: pčelinji vosak,med, cvjetni prah, biljnaulja, eterična ulja, mineraleu prahu, glinu i dr. Zanjeno očuvanje se koristeprirodni konzervansi(primjerice, propolis) no

bilo bi dobro da se takvakozmetika koristi redovito

kako ne bi došlo do njenogkvarenja, a osobito tijekomljetnih mjeseci da se čuva uhladnjaku.

Zbog razvijanja sveopćesvijesti o povratku prirodi iprirodnim kozmetičkipreparatima, ova

kozmetika je sve cijenjenijai traženija.Uživati u blagodatimaprirode korak je kuspostavljanju veze sasvojim bićem, korak kcjelovitosti.



6/61

energetska medicina

ŠTO JE TO ENERGETSKA MEDICINA?

Energetska medicina stara je gotovo koliko i čovjek. Brojne kulture

opisuju i daju razna imena energiji koja se nalazi u svakom živom biću:

chi prana jesod ki vakan megbe Sveti duh. Iako su nazivi različiti

smisao je uvijek isti.

Sva živa bića posjeduju

energiju. Netko slabiju,

netko jaču, čak i nežive

tvari. Ali kod čovjeka

razina energije i njene

ravnoteža održavaju sklad

cjelog tijela i čine ga

otpornim na bolesti.

Tijelo i njegova energija suinteligentni. Svaka našastanica ima inteligenciju.Energetsko tijelo sadrži

nacrt zdravlja fizičkogtijela.

Tjelesni energetski sustav,aura, meridijani i čakrezrače elektromagnetskuenergiju i svjetlost.Preko tog energetskogsustava naša biografijapostaje naša biologija.Naše misli, emocije,odnosi, sjećanja, svijest,

razna životna iskustva i.t.dsu pohranjeni u našemenergetskom sustavu inašem staničnompamćenju.

Dr. C. Pert, dokazala je dasu neuropeptidi-kemikaliječije otpuštanje uzrokujuemocije, zapravo mislipretvorene u materiju.

Snažna terapijskametodaEnergetska medicina jeoblik iscjeljivanja kojinastoji uspostavitienergetsku ravnotežu i

protok u tijelu putem:· energetskih tretmana;· posebnih fizičkih iduhovnih vježbi;· masaža;· drugih oblika fizičkihkontakata

Energetska medicina jenadopuna konvencionalnojmedicini.

Niti jedan organ u našemtijelu nije odvojena cjelina.Svi organi su međ uovisničineći tako cjelovito tijelo.

Znanstveno je dokazano

da je čovjek u cjelini puno

više od fizičkog tijela

upravljanog umom.

Energetska medicina

također je i medicina

prevencije. Svaki čovjek

bi trebao jednako dobro

poznavati svoje fizičko i

energetsko tijelo. To je

najbolji način da se

predvidi mogući problem,

da se tijelo izliječi na

energetskoj razini i takospriječi razvoj bolesti. Uz

poznavanje svojih

nasljednih (genetskih)

osobina, pravilnom

prehranom i pozitivnim

stavom o sebi i životu,

realno je moguće

proživjeti život u zdravlju,

miru i prosperitetu.

Sigurna, prirodna idostupna, energetskamedicina istovremeno je isuvremena i drevna. Ona



7/61

energetska medicina

obuhvaća cijeli niziscjeliteljskih metoda, oduvođ enja šamanističkihpostupaka liječenja usuvremenu praksu douporabe snažnihelektromagnetskih iimaginativnih tehnologija umodernim bolnicama.Drugim riječima, opisujesve veći broj pristupa ukojima se shvaćanje tijelakao sustava energijaprimjenjuje za poboljšanjezdravlja i iscjeljivanje,odnosno umjetnost iznanost njegovanjatjelesnog, psihičkog iduhovnog zdravlja idobrobiti.Energetska medicinazdružuje razumskuspoznaju i intuitivnorazumijevanje energija utijelu i okolini te pomažečovjeku da svoje tijelodoživi kao živi sustavenergije i shvati kako semoćne energetsketehnologije već nalaze unjegovim rukama.

Čovjek – energetsko

bićeDramatični pomaci umedicini i iscjeljivanjuzadnjih godina potakli susuvremeno društvo da se s

većim poštovanjem izanimanjem odnosi premaholističkom pokretu iterapijskim postupcima.Istraživanja i proučavanjautjecaja misli i osjećaja nafizičko tijelo neprestanodonose nove spoznaje, arezultati do kojih se dolaziuvijek ponovno ukazuju načinjenicu da je sustavtijelo/emocije/um/duhtočan odraz ljudskog bića.

Mi zapravo stalno radimo senergijama svjesni toga iline. Ljudi nam se sviđ aju iline na osnovu energijekojom zrače.Naši preci ne bi mogliopstati da nisu razumijelidjelovanje energije. Nijebilo antibiotika, bolnica,skupih aparata. Ipak, znalisu baratati s energijama iiscjeljivati se. Znanje starodva milijuna godina unašem je staničnompamćenju i svatko ga ima,

svako može iscjeljivati,samo toga nismo svjesni.

Energetska medicina je

medicina 21. stoljeća.

Energetska medicina je

najstariji oblik

iscjeljivanja. Ono što su

prvi ljudi činili, to i danas

instinktivno svatko od nasčini kada osjeti bol na

određenom mjestu?

Postavlja dlan na to bolno

mjesto.

Kristali i minerali,

bioenergija, energizirana

voda, meditacija,

akupunktura, masaža,aromaterapija, reiki,soulwork, molitva,vizualizacije i dr.,

terapijski su oblici koji

prirodnim putem

održavaju sklad tijela i

visoku razinu njegove

energije – oblici

energetske medicine koji

svojim specifičnim

pristupima, tehnikama,metodama iscjeljuju

ljudsko biće na svim

njegovim razinama.



8/61

botanika

MENTA – jedna od najomiljenijih biljaka svijeta, s razlogom

Metvica je hvalevrijedna biljka koja će vas zavesti svojim mirisom, oboriti

s nogu svojim okusom i zauvijek vezati uz sebe svojim ljekovitim u čincima. Postoji preko 25 vrsta metvice koje su svojim dinami čnom, dru željubivimosobnoš ću uspjele stvoriti preko 600 vrsta poznatih kri žanaca.

Karakterističan sastojakmetvice, mentol se uvukao

u sve pore ljudskesvakodnevnice: u zubnepaste, bombone, čokolade,kolače, u umake zapečenja, kao klasičandodatak pirjanom grašku, uparfeme, kozmetičkasredstva, deterdžente,gelove za bolove i otekline,pastele za grlobolju izadah, koktele, salate...

nepregledan je nizsveprisutnosti metvice.Zbog njihovog velikogbroja bazirati ćemo se nanajpoznatijoj i najomiljenojmenti:

PAPRENA MENTA

( Mentha piperita) - veliko čudo u malomgrmu

Botanički podaci:Biljka: Mentha piperitaLjekarnički naziv :Mentha piperita l.Porodica: Labiatae(usnatica)

Drugi nazivi: menta,metvica, engleska menta,

ljuta nana, nana, buvljatrava ( jer tjera insekte)

Stanište

irasprostranjenost :Paprena menta jekultivirana biljka koja seizuzetno rijetko nađ e uprirodi, a kad se i nađ e toznači da je „pobjegla“ odnekuda jer ima brze i hitrenoge. Nastala je kaokrižanac klasaste i vodenemetvice vjerojatno tijekom

17. stoljeća. Uzgaja se naplantažama, a voli bogatahumusna tla s dosta vlage,polusjenovitog položaja, „sglavom u hladu i nogama u

vlazi“. Izrazito je invazivnai „bez pardona“, s lakoćomi hitro osvaja prostor okosebe.Opis: Kao i većina biljakaiz porodice usnatica

paprena menta imačetverobridnu stabljikukoja naraste od 30-80 cm.U gornjem dijelu stabljikeje razgranata i obrasladuguljastim i zašiljenimlistovima. Grm jeintenzivno zelene boje kojačesto naginjetamnozelenoj, a od lipnja

do kolovoza kada cvateokiti se većinom ružičastim

cvjetićima skupljenim udugačke klasaste cvatove.Srodne vrste: Neke manje,neke više, ali sve vrstemetvica su ljekovite. Nepostoji otrovan oblikmetvice (s izuzetkometeričnih ulja menthepulegrium, spicata irequienii, čija su eteričanaulja u velikim količinama

otrovna, dok se čajpotpuno bezopasno inormalno koristi).Paprena menta ima oko 25srodnih vrsta, anajpoznatije su:

Vodena menta (Menthaaquatica) koja je vrlo čeststanovnik naših krajeva,dlakavijeg lišća i bljeđ establjike, visine čak i do

metar, s manjim udjelommentola i drugačijimcvatom od paprene mente.Dugolisna menta (Menthalongifolia) takođ er je čestau našim krajevima, poizgledu je sličnija



9/61

botanika

vodenoj metvici više negopaprenoj.Gorska menta (Menthapulegrium) zaobljenijihlistića i cvjetića skupljenihu kuglice, česta u našimkrajevima i vrlo cijenjenabiljka.Kopljasta/klasasta menta(Mentha spicata) takođ erstanovnik naših krajeva.Njenim križanjem sMenthom aquaticom jenastala paprena menta.Klasasta menta imarobusnije žile listova.Korzikanska menta(Mentha requienii) ima višezaobljene listove.Nalazimo još i raznekultivare šarenolisnemente, crne paprenemente, limunske iđ umbirove mente.Sastav i aktivne tvari: 0,8-4% eterično ulje (mentol,mentilacetat, menton,pulegon, mentofuran), 1-2% ružmarinske kiseline,fenolkarbonske kiseline,triterpenske kiseline, 0,3%ursolske kiseline, 0,1%oleanolske kiseline,flavonoida (rutin,hespertin, mentozid),karotinoida, betaina,kolina, 8-13% mineralnihsoliBerba: Neposredno prijecvatnje ili bar za vrijemecvatnje bere se cijela herba(zelen) sa cvatom.Upozorenje: Zbog velikogsadržaja mentola (koji ipak

može izazvati gušenje),paprena se menta općenitone smatra podobnom zatrudnice i malu djecu.

Takođ er je potreban oprezkod kontinuiranedugotrajne konzumacijeinfuza od mente jer jemoguće da mentol oslabisrčani mišić.

Djelovanje i uporaba

* dišni organi: inhalacija ipijenje infuza od mentepomaže kod prehlade,gripe, upale grla i sinusa,kašlja svih vrsta, bronhitisa* povišena temperatura:olakšava mokrenje pa timedjeluje i na smanjenjepovišene temperature;takođ er potiče

prokrvljenost kože panjene kupke pojačavajuznojenje* probava: menta olakšavaosjećaj nadutosti,žgaravice, lagano potičebrži rad crijeva i osvježavaprobavni trakt, smanjujeplinove* želudac: odlično jesredstvo protiv grčeva,

želuč

ane nervoze,nadražaja na povraćanje ipovraćanja* jetra i žuč: potiče ipospješuje rad jetre i žuči,a povoljno djeluje svojimumirujućim djelovanjem ina žučne grčeve

* kosti i zglobovi: mentolje sastavni dio većinegelova i krema zaublažavanje bolova kodreume, artritisa ili gihta.Uganuća, otekline,glavobolje i drugi boloviolakšat će se blagotvornimutjecajem ove predivnebiljke* ženske bolesti: smirujući iopuštajući učinak njenogčaja pomoći će i kodbolnih menstruacija. Osimtoga iz davnine ju bije glasda potiče libido, u tu svrhumiješajte ju s vriskom(Satureja hortensis) ilinašim varijatetomprimorskim vriskom(Satureja montana).* živ čani sustav: povoljnodjeluje na glavobolju,nervoze, drhtavice,tjeskobe i slične duševnetegobe jačanjem živacadajući im vremena daodahnu, ali ne sedativnoomamljujući već krozsvježinu tijela i uma* koža i kosa: djelujedezinficirajuće pa se sve

više koristi i u šamponimaza prhut. Budući da hladi iosvježava i tako smanjujesvrbež dodat ćemo kapeteričnog ulja mente i ukremu za hemeroide.* za dom: osvježite irashladite ljeti svoj domnjenim osvježavajućimmirisom.



10/61

botanika

Arapski svijet još i dandanas njeguje pravi kultodanosti metvici.U svakoj prilici i u svakom

domu, i najskromnijem inajbogatijem, svakodnevnose spravlja topli čaj odmente.Stari Grci, Rimljani pa čak istari Kinezi poznavali sunjena ljekovita svojstva,obilato ju koristili,njegovali i čuvali.

Načini primjeneInfuz ( čaj):

Radi se tako da se jednačajna žličica suhe drogeprelije s 1 dcl kipuće vode,ostavi da djeluje 0,5 – 2 h,procjedi i popije.Menta smiruje bolove uželucu i grčeve te takosmanjuje poriv zapovraćanjem, olakšavanadutost te djelujebaktericidno i antiseptički.

smiruje um i ublažava bol.U jačim dozama (10prstohvata mente na 1 l

vode) koristi se za jačanježivaca i poticanjeprobavnog sustava.U kombinaciji s lipom jeprimjeren čaj za laku noć.Uvarak:10 prstohvata mente na 1 l

vode za: grgljanje kodlošeg zadaha, gdje mentapomaže i svojimosvježavajućim mirisom, alii svojim baktericidnim iantiseptičkim djelovanjem.Ujedno se pogodan i zakupelji ruku i nogu kodslabe cirkulacije,nedostatka znojenjaorganizma ili povišenetemperature, služi zaispiranje kose kod prhuti,njime se može umivati iosvježiti lice i tijelo tijekom

vrućih ljetnih dana te

primijeniti za ispiranje kodhemeroida

Mecerat (ulje / tinkture):Čista, steriliziranastaklenica se napunisjeckanim lišćem mente inapuni maslinovim uljemili dobrom domaćomrakijom, s time da tekućinamora za bar 2-3 cm (2prsta) prekriti biljnimaterijal. Staklenica seostavi stajati 4 - 6 tjedana isvakodnevno se u parnavrata dobro protrese.Nakon proteka rokatekućina se procijedi, abiljni materijal baci. Ovakopripremljeno ulje ilitinktura koriste kao pomoć kod glavobolja, migrena,putnih slabosti,malaksalosti, grčeva,

vrtoglavica, slabostiorganizma nakon operacijakad je potreban oporavak isl. Takođ er se njime mogumasirati bolna mjesta natijelu (glava, zglobovi).

Tinktura ili ulje se koristina način da se 3x15 kapiuzme s malo vode/čaja/ilistavi na kockušećera.

Oblozi:se koriste rijetko, ali sudjelotvorni u svrhusmirivanja svrbežapojedinih dijelova tijela(primjerice, stopala kodgljivičnih oboljenja), ili zapoticanje i izazivanjeznojenja, kod tretiranjaslabe cirkulacije i sl.



11/61

botanika

Prehrana:Paprena menta je ljekovita,neopasna biljka koja semože slobodnokonzumirati sirova,dodavati u slatka ili slanajela ili kao salata.Kao začin često se dodajeu razne mješavine radipoboljšanja i dobivanjajednog novog vrlougodnog okusa.

Bilo sirovi ili suhi, bilo usirevima, pudinzima ilioctovima listovi mentedaju jelu jednu notulepršavosti i lakoće,ostavljaju njegov okus, aopet... daju krila!

I za kraj! Ako vam je težak kamen uželucu, muka vam je, boli

vas glava ili vam jejednostavno dosadno itražite inspiraciju;posegnite za toplim čajemod metvice. Njen miris,okus i vrckasta toplinauplesati će u vaš osobnisvemir i sigurno vas jošjednom nagraditi.

Martina Bogdanić



12/61

Majka priroda

LJETO

I cvr či , cvr či cvr čak na čvoru crne smr čeSvoj trohej zaglušljivi , svoj zvu čni, teški jamb…

Podne je.-Kao voda tišinom razl`jeva se.Sun čani ditiramb. (Vladimir Nazor)

Napokon je stiglo ljeto!

Vrijeme u kojemu sveobaveze bivajuzaboravljene, a mozakzasluženo odlazi »na pašu«.Glavna je misao mnogimaovih dana odlazak naljetovanje.

Ljeto je jedno od četirigodišnja doba, najdulje inajtoplije godišnje doba s

najdužim trajanjem dana.Na sjevernoj polutki trajeod oko 21. lipnja do oko23. rujna. Na južnojpolutki traje od oko 20.prosinca do oko 21.ožujka.Na dan početka ljeta, tzv.dugodnevnica (ljetnjisolsticij), dan je najduži, anoć najkraća.

Kalendarski početak ljetaznači da proljeće i ljetoimaju gotovo jednako

trajanje dana, dok

meteorološki ljetopredstavlja povećanjetrajanja dana i njegovopadanje nakon početkaljeta, tako da ljeto ima višesati dana nego proljeće.Općenito, promjenegodišnjih doba pojavljujuse kasnije na obali, tako dau područjima blizu obale(izuzev Irske) ljeto počinje

kasnije nego ukontinetalnim područjima.

Ljeto je vrijeme praznikaza učenike i vrijemeodmora, uživanja,opuštanja, putovanja,zabave, povećanih vanjskihaktivnosti za sve ostale.

S dolaskom ljeta aktivna

energija u prirodidoživljava svoj vrhunac.

Temperature prelaze 30, 40

stupnjeva C. Tražimo komadić hladakako bismo barem nakratko osjetili osjveženjedok potoci znoja snažnoteku našim vrućim tijelima.Svaki komadić odjećenastojimo svesti naminimum.

Vedro raspoložanje,smijeh, razigranost....

Priroda je u u svom vegetacijskom vrhunucudajući obilje plodova iblagodati za svakog. Kukci,šareni leptiri, zvukovi,žamor, blještavilo boja....mirisne šumske jagode,neodoljivo ljekovito bilje,cvat kupina, zeleniloposvuda......

Uživajte u ljetu!


http://hr.wikipedia.org/wiki/Godi%C5%A1nja_dobahttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._lipnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/23._rujnahttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._prosincahttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._prosincahttp://hr.wikipedia.org/wiki/21._o%C5%BEujkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/21._o%C5%BEujkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/21._o%C5%BEujkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/21._o%C5%BEujkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._prosincahttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._prosincahttp://hr.wikipedia.org/wiki/23._rujnahttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._lipnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Godi%C5%A1nja_doba


13/61

održivi razvoj

RECIKLIRANJE

Za 1 tonu papira treba 240.000 l vode, 4.700 kWh energije i 2 stabla. Za 1 tonu recikliranog papira treba 180 l vode, 2.750 kWh energije initi jedno stablo...Četvrtinu ku ćnog otpada čini stari papir, a tre ćinu čini bio otpad.

Ako želite učiniti nešto zazaštitu prirode i okoliša, ane znate gdje započeti,jedna od najosnovnijihstvari je recikliranje otpada.Recikliranje otpada jemoguće samo ako je otpadodvojeno sakupljan prema

vrstama otpadaka. Ako Vam se činiprekomplicirano

razvrstavati sav otpad,možete barem izdvojitipapir i staklo.

Recikliranjem se osiguravaočuvanje prirode iprirodnih sirovina,smanjenje onečišćenostizraka, vode i tla, štednjaenergije, smanjenjedeponijskog prostora.

Recikliranje je organiziranosakupljanje predmeta odistog materijala koji višenemaju uporabnu

vrijednost, njihovuponovnu preradu u noveproizvode, te ponovnuupotrebu. Uključujesakupljanje, izdvajanje,preradu i izradu novih

proizvoda iz iskorištenihstvari ili materijala.

Odvojeno prikupljanjeotpada za recikliranjeprovodi se odlaganjemotpada:

u posude različitihboja (nalaze se ublizini trgovina istambenih zgrada,

sportskih irekreacijskihcentara, na glavnimprometnimpostajama i nadrugim javnimmjestima)

u posude ilikontejnere ureciklažnimdvorištima

kompostiranjem u vlastitu vrtu (akoimate vrt iliokućnicu)

poklanjanjem stvarikoje se ne koriste.

Posude za odlaganje

otpada

U posudu plave bojeodlažu se papir i karton:novine, časopisi, prospekti,katalozi, pisma, pisaćipapir, bilježnice, knjige,telefonski imenici, kutije,kartoni (bez ikakvihdodatnih tvari), vrećice odpapira, Tetra-pak odmlijeka ili napitaka i sl.

NE: ambalaža od lijekova,ugljeni ili indigo papir zakopiranje, prljavi ili zauljenipapir, masni papir, omotiod sapuna, plastika iliplastikom obloženakartonska ambalaža (Sveovo ide u ostali otpad)

U posudu zelene boje

odlaže se staklo: stakleneboce i staklenke svih boja(ispražnjene, ali ne morajubiti isprane od napitaka, alibez drugih nečistoća)Napomena: skinuti čep imetalnu ogrlicu (Neubacivati izmeđ u 22 i 07sati zbog buke)



14/61

održivi razvoj

NE: ravno prozorskostaklo (ide u reciklažnodvorište ili staklarskuradionicu); porculan,keramika, ostale vrstestakla (žarulje iflourescentne svjetiljke,armirano staklo, kristalnostaklo, automobilskostaklo) (Sve ovo ide uglomazni ili ostali otpad)

U posudu sive boje odlažuse metali: limenke od pića.

NE: ostali metalnipredmeti: ispražnjenekonzerve, metalne tube,alat, žica, metalnacjevovodna armatura,kraće cijevi, čelične trake,metalni zatvarači i čepoviod staklenki i boci (Sveovo ide u reciklažnodvorište); doze ili sprej-doze od boja i lakova sasadržajem (idu u opasniotpad u reciklažnomdvorištu)

U posudu žute boje odlažese plastika: PET boce odnapitaka (Coca-Cola,

Fanta, Sprite, Pepsi-Cola, Jamnička i sl.), PET boceod ulja i deterdženata (soznakom '1' u trokuti ili'PET' ispod njega)Napomena: skinutiplastični čep s boce prijeodlaganja.

NE: PS čašice za piće ili odjogurta (isprane i bezaluminijskog poklopca; soznakom '6' u trokutu ili'PS' ispod njega); pjenastiPS (bijeli čisti stiropor iliokipor, bez ljepila, etiketa,plastičnih traka); bezbojnačista folija od PE-LD(polietilena) (Sve ovo ide uodgovarajuće posude ureciklažnom dvorištu);ostale vrste plastike ilimješavine plastike s drugimmaterijalima ilinečistoćama (Oni idu uostali otpad)

U posudu smeđ e bojeodlaže se biootpad -biorazgradljiv otpad koji semože kompostirati i u

vlastitom vrtu:- vrtni i zeleni otpad:otkosi trave i živice,

različiti korovi, suho (tanje)granje, lišće s drveta, uvelocvijeće, otpalo voće, ostacipovrća, zemlja iz lonca zacvijeće, neobrađ eni ostacidrva (isjeckani), ostacižetve;- kuhinjski otpad: ostacikruha, kore od voća ipovrća, listovi salate, kelja,blitve i sl., talog kave i čaja,filter vrećice čaja, ljuske odjaja;- ostali biootpad u manjimkoličinama: kosa, dlaka,slama, piljevina, boroveiglice, papirnate maramice.

NE: veće količine tekućihostataka hrane, meso i riba,kosti, pepeo, vezane tvari(pelene, Tetra-pak), prašinai vrećice iz usisivača, ostacimačjeg pijeska (Sve ovo ideu ostali otpad); štetne tvari:baterije, kemikalije, boje ilakovi, motorna imineralna ulja, jestiva ulja imasti, lijekovi i sl. (Oni iduu opasni otpad ureciklažnom dvorištu)

U posudu crvene bojeodlažu se baterije.



15/61

održivi razvoj

Opasni otpadOpasni otpad se prikuplja

u reciklažnim dvorištima ina mjestima zaprikupljanje opasnogotpada

Preuzimaju se bez naknadeu ograničenim količinama:- do 5 l: otpadna ulja imasti- do 1 l: ostale opasne tvari

- otpadna mineralna ulja:motorna ulja, ulje izmjenjača, masti zapodmazivanje i tim tvarimaonečišćeni kanistri, filteri,krpe; kao i kiseline i lužine- otpadno jestivo ulje imasti- sprej-doze (ispražnjene),boje, emajl-boje, lakovi,razrjeđ ivači, sredstva za

čišćenje drva, ljepila,kemikalije- sredstva za čišćenje iuklanjanje mrlja- sredstva za uništavanjekukaca, sredstva zauništavanje korova,sredstva za zaštitu biljaka,gnojiva- fotokemikalije:

razvijač, fiksir, rendgenskeslike, filmski materijal

- otpadni lijekovi i dijeloviinjekcija bez igala (samo uprozirnoj ambalaži)- igle od injekcija (samo uprozirnoj, č vrstoj ineprobojnoj, plastičnojambalaži, dobro zatvorenaljepljivom trakom)- živa kao kovina:toplomjeri, živni prekidači(odvojeno u zatvorenoj

ambalaži), itd.

Opasne tvari ne smiju sebacati u obično smeće ilikanalizaciju, ne miješatirazličite opasne tvari, idržati ih izvan dohvatadjece.Nepoznate tvari tretiratikao opasne i donijeti ih ureciklažno dvrošite s

izvornom ambalažom.

Reciklažna dvorištaReciklažno dvorištepredstavlja fiksno mjestoza izdvojeno odlaganjeraznih vrsta otpadnih tvarikoje nastaju udomaćinstvu.U reciklažnim dvorištima

se može odvojeno odložiti:papir i karton, staklo,metali, neke vrste plastike,biootpad, drvo, glomazniotpad, baterije iakumulatori, motorna ulja iostale opasne tvari.

Uza svaku posudu ikontejner se nalazi

posebna ploča s natpisom vrste otpada koji se možeodložiti. Osobe zaposlenetamo će svakome pomoćiu ispravnom korištenjubrojnih posuda ikontejnera.U reciklažna dvorišta sebez naknade može odložitido približno 1 m3 gorenavedenih tvari ili 5 l

otpadnih ulja ili 1 l ostalihopasnih tvari.

Vozila nosivosti veće od 1tone biti će vraćena iliposebno obrađ ena.

Neke materije, poputstiropora, nisubiorazgradive i ne mogu sereciklirati, ali se umjesto

njih mogu pronaćiekološke zamijene.

Bez uvođ enja reciklaže usvakodnevni životnemoguće je zamisliti bilokakav cjelovit sustavupravljanja otpadom.


http://hr.wikipedia.org/wiki/Materijahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stiropor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stiropor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Materija


16/61

pogled iznutra

MASLOWLJEVA TEORIJA HIJERARHIJE MOTIVA

Abraham Harold Maslow (1908-1970.) je pretpostavljao da unutar svakogljudskog bi ća postoji hijerarhija pet potreba: fiziološke, sigurnost, društvene,

poštovanje i samoaktualizacija. Kad se svaka od ovih potreba znatnozadovolji, sljede ća potreba u hijerarhiji postaje dominantna.

Pogled izvana1764. godina ostat ćezapamćena u povijestičovječanstva kao godina

velikog preokreta.Naime, te je godine Škot

James Watt izumom parnogstroja inicirao dubokepromjene u prerađ ivačkimdjelatnostima ili industriji.Uosvit novoga doba nitko nijemogao predvidjeti kuda ćenas to otkriće odvesti.Osim što se očitovala unaglom povećanju brzine ikoličine proizvodnje, prva.industrijska revolucija je

potaknula raspad feudalnogsustava te omogućilanastanak prvih građ anskihdruštava u kojima dotadpotčinjeni dobivajunapokon osnovna prava islobode.Kroz stoljeća koja slijede,razvoj je tehnologije išaouzlaznom putanjom te senjezina primjena prestala

ograničavati na rad iostvarenje materijalnekoristi. Polovicom 20.

stoljeć

a izumom radija itelevizije tehnologija prodireu privatni život ljudi te je dodanas postala neizostavnimpomoćnim sredstvom bezkojega pripadnici razvijenogsvijeta nisu u mogućnostizadovoljiti svojesvakodnevne potrebe.

Izgubljeni bez

kompasa Nikad ugodniji i lakši životučinio nas je neosjetljivimaza sve probleme inegativnosti našeneumjerene primjenetehnoloških postignuća.Potpuno narušen ekološkisustav međ u gorućim jeproblemima današnjice isvakako zahtijeva ozbiljan

pristup. No, dok se tajproblem, zahvaljujući sve većoj medijskoj pažnji,približio širokim masama(iako nedovoljno), problemutjecaja tehnološkog razvojana privatni život čovjeka jošse uvijek spominje rijetko, uuskom krugu stručnjaka iosvještenijih pojedinaca kojiodgovore traže u mudrosti

još donekle tehnologijomnedodirnutog istoka,njegovoj tradicionalnoj

sklonosti življenja u skladu sprirodom.U želji da nadvladaju stres inegativne emocije koje sejavljaju kao posljedicaubrzanog i materijalnimblagodatima usmjerenogživota, ljudi su prisiljeniokrenuti se samima sebi.Međ utim, lagodan životdaleko od prirode i njezinih

zakonitosti koštao nas jegubitka onog jasnog inepogrešivog instinktasvakog živog bića za«prepoznavanje» izadovoljenje vlastitihpotreba.Pri bilo kakvom stručnomobjašnjavanju ljudskihpotreba od 50-tih godina20. stoljeća do danas

neizostavno se spominjeime A. H. Maslowa.Njegova je teorija hijerarhijemotiva temelj svih raspravao potrebama i motivimapojedinaca čije su osnovnepostavke neki istraživačimanje ili više modificirali uskladu s vlastitimspoznajama.

3/srpanj 2008 16 HOLOS


17/61

pogled iznutra

5 razina ljudskih potreba

Neki istraživači smatraju dasuvremeno društvo pružamanje mogućnosti zazadovoljenje potrebe zapripadanjem nego što je to

bio slučaj u prošlosti. Toizravno možemo povezati sraspadom većihobiteljskih/rodnih zajednica

u doba procvata industrijekada je takvo grupiranjeizgubilo svrhu jer je i svakipojedinac mogao zadovoljitipotrebe s prve dvije razine.Osim toga, religija je, kaodrugi najvažniji oblikgrupiranja, zahvaljujućisvojoj inertnosti prestalazadovoljavati potrebe

vjernika te često njihovo

izražavanje pripadnostiodređ enoj religiji ostajesamo na deklarativnojrazini.

Maslow je hijerarhijupotreba podijelio na 5

razina:1.razina: fiziološke potrebe čije jezadovoljavanje odneposredne važnosti zapreživljavanjepojedinca (potreba zahranom, vodom, zrakom,snom) te za dugotrajnopreživljavanje vrste(seksualni odnosi)

2.razina: potreba zazaštitom i sigurnošću.Kao što sam naziv kaže,odnosi se na zaklon isigurnost.Potreba je svakog ljudskogbića da ima gdje živjeti i bitizaštićen od napada iliopasnosti bilo koje vrste. Unaše doba ta se potrebaočituje u čestom

spominjanju «stambenogpitanja», uplaćivanjukojekakvih osiguranja, ali i unekim svakodnevnimpostupcima kao što jeprimjerice vezanje pojasa uautomobilu.

3.razina: potreba zaljubavlju i pripadanjem.Ljudi su društvena bića i

većina ima jaku potrebu

pripadati grupi ili grupama.Pod grupompodrazumijevamo obitelj,religijsku ili vjerskuzajednicu, različiteklubove...

O snazi ove potrebemožemo se uvjeriti upravoovih dana dok gledamoEuropsko nogometnoprvenstvo. Grupnonavijanje za ostvarenje istogcilja, isticanje različitih

simbola kojipredstavljaju grupu pa čak isukobi međ u različitimgrupama odraz su urođ enepotrebe zapripadanjem.4.razina: potreba za

poštovanjem.Možemo govoriti o dvije

vrste poštovanja:poštovanju od drugih i

samopoštovanju. Ta su dvaoblika poštovanja umeđ usobnoj ovisnosti.Želimo da nas drugidoživljavaju kaokompetentne, snažne isposobne za postizanjeciljeva.

Velik dio aktivnostisvakodnevnog života uodrasloj dobi usmjeren je

prema potizanju

prepoznavanja i poštovanjaod drugih te samim time iprema pojačavanjusamopouzdanja. No, tu

slijedi novo pitanje. Naime,zasigurno je svatko u životususreo osobu čijesamopouzdanje ne ovisi onačinu na koji je percipiraokolina te funkcionira nadrugačiji način od većine.

Taj nas problem vodi naslijedeću razinu.

5.razina: potreba zasamoaktualizacijom/sam

orealizacijom je vrhMaslowljeve hijerarhije.Pokušavajući razjasniti tupotrebu Maslow jeproučavao osobe za koje jesmatrao da su dosegle turazinu (Einstein, Jefferson,Rooswelt) te je rezultatesvojih istraživanja prikazaokroz listu karakteristikasamoaktualiziranih

pojedinaca. Neke od njih su:1. Realna precepcijastvarnosti .

Ne dopuštaju vlastitim željama iočekivanjima da određ ujunjihov doživljaj i tumačenje

događ aja iz okoline.2. Prihva ć anje sebe,drugih i prirode ilisudbine.

Shvać

aju da ljudi,uključujući i njih samečine pogreške i imajuslabosti, i prihvaćajutu činjenicu.Prihvaćaju prirodnedogađ aje, čak ikatastrofe, kao dioživota.



18/61

pogled iznutra

3. Spontanost. Karakteriziraju ih skrenost, jednostavnost i jasnoća u pristupu drugima.

4. Dalekosežan pogled na svijet i širok spektar interesa. Zainteresirani su za šire filozofske i etičke probleme svog vremena. Ne zanimaju ih malestvari.

5. Sklonost i uživanje u samoć i 6. Neovisnost o trendovima.

Nisu podložni utjecaju okoline na formiranje njihovih interesa.7. Dje č ja svježina uma.

Sve doživljavaju kao da je prvi put.8. Istinska želja za pomaganjem ljudskoj vrsti. 9. Dubok odnos ostvaruju s relativno malim brojem ljudi. 10. Kreativnost. 11. Demokratske vrijednosti. ...

Čistom logikom može se izovog opisa doći dozaključka da većina ljudi nijesamoaktualizirana. Oni jošnastoje zadovoljiti nižerangirane potrebe što seočituje u borbi za formalnoobrazovanje, stjecanjediploma, dobivanje poslakoji ih ne ispunjava, ali imapozitivan učinak na njihovdruštveni status i ostaleaspekte njihovog života.

Je li sve baš tako

jednostavno?Maslow je svojedobnoprocijenio da je svega 1%ljudi samoaktualizirano.Sada je situacija vjerojatnonešto drugačija te se taj broj

ipak nešto povećao, nokonkretne brojeve teško jeiznositi iz više razloga.Osjećaj samoaktualiziranostisubjektivne je prirode, aosobine kao što suspontanost, afinitet zasamoću, altruizam i drugesu teško mjerljive i mogu ine moraju biti odraz nečijesamoaktualiziranosti.

Uostalom, neki suistraživači iznijeli tvrdnje daje ipak veći broj ljudimoguće svrstati u ovukategoriju na temeljunjihovog dojma dasamoostvarenjeproživljavaju primjericekroz ostvarenje č vrste ifunkcionalne obiteljskezajednice, ispunjavajućegljubavnog odnosa,

vrhunskih sportskihrezultata, a da u isto vrijemene pokazuju neke odosobina što ih Maslownavodi kao karakterističneza najvišu razinu.

Takve prividne suprotnostimožemo objasnitičinjenicom da ljudiistovremeno morajuzadovoljiti više potreba te ihnije moguće strogorazdijeliti jedne od drugih.Primjerice, funkcionalnaobitelj zadovoljavafiziološke potrebe, potrebeza sigurnošću i zaklonom,potrebu za pripadanjem, zapoštovanjem, te kao takvanudi dobar temelj i otvara

vrata prema samorealizacijiodnosno prema

nesmetanom razvoju svihpotencijala djeteta.Slijedeća se kontradikcijaočituje u postojanju ljudikoji se ne uklapaju uhijerarhiju. Kao jedan odprimjera se navodeumjetnici. U pitanju su,dakle, ljudi visoko razvijenekreativnosti čija potreba zasamoizražavanjemnadjačava potrebe s prvedvije razine, odnosnopotreba koje proizlaze izfizičkog aspekta ljudskogbića.Sam Maslow je isticao da i«obični» ljudi mogu dosećinajvišu razinu njegovehijerarhije. Drugim riječimanije potrebno da «date velikidoprinos» da biste postalisamoaktualizirani.Uostalom, istraživanja supokazala da zadovoljstvo

vlastitim životom nijerezervirano za one koji teženajvišemu te dasamoaktualizirani ljudi nisuništa sretniji od onih kojiteže zadovoljenju nekihdrugih potreba.



19/61

pogled iznutra

Tko visoko leti...

Treba uvijek imati na umuda su ljudi bića čija

kompleksna prirodapodrazumijeva integracijskipristup rješavanju problema.Svaki od naših aspekata(tijelo, emocije, intelekt,duh) zahtijeva odgovarajućupažnju, a krajnji rezultat neovisi o maksimumu kojegsmo ostvarili u jednom

aspektu, već o ravnotežiizmeđ u svih njih i tekneznatnoj prednosti jednog.

Upravo je to ono na štomoramo obratiti pozornostželimo li ne samo proživjetisretan i ispunjen život, negoi uopće preživjeti u ovimturbulentnim vremenima.

Posljednje riječi trebale bibiti poticaj svima da u

skladu sa svojim željama imogućnostima pridonesuoporavku ne samočovje

čanstva nego i samogplaneta, jer kako stvari stoje,

moglo bi se dogoditi dapogleda uprtih prema nebune primjetimo da smo samisebi izmakli tlo podnogama.

Viktoria Vuković



20/61

prehrana

SALATE sinonim za ugodno osvježenje tijela

Pod stresom ste, nervozni, iscrpljeni i neispavani??! K tomu ste pretili iništa vas ne mo že oraspolo žiti??! Zašto ne biste probali pojestisvakodnevno 1 - 1,5 kg zelene salate??

Iako je 95% njenog sadr žaja voda, a ostalo vitamini i minerali, 100 g

salate sadr ži samo 23 kalorije, a daje snagu i mir.

Voćne, mesne, s hladnompaštom, s kuhanim jajima,

krumpirima, od klica,čistopovrtne, od divljeg bilja, od

morskih plodova, od gljiva,pikantne, od sira, proljetne,

vegetarijanske, egzotične,sladoled salate, salate odmahunarki, ljekovite salate,cvjetne salate, slate salgama, od žitarica,

voćne.......gdje god seokrenemo naiđ emo na

salate, i to zasluženo.Salate kakve god bile, akosu spravljene od iolezdravih sastojaka pravo suosvježenje za organizamposebno u ljetnimmjesecima. U skladu smakrobiotičkim načelimapripremanja hrane salata jejedno od dominantih jelatijekom ljeta: lagano hladi

organizam dajući mubogatstvo minerala i

vitamina Za zdrave osobedozvoljene su sirove salate.Osobama s osjetljivijomprobavom te svimaostalima čije je zdravljeporemećeno preporučujuse „kuhane“ salate jer sulakše probavljive: kratkokuhane (1-2 min.) u malo

vode i parene (3-4 min.).

Posebno su cijenjene salatenapravljene od ljekovitog isamoniklog bilja. Tomlado, sočno i lako

probavljivo povrće bogatoje vitaminima i mineralima.

U rano proljeće možemose počastiti i detaljnoočistiti organizam salatomod medvjeđ eg luka(srijemuša) da bi zatimnastavili s koprivom,maslačkom, jaglacom,tratinčicom, trpucom,mladim izdancima hmelja,

šparoga, mentom, divljomrikolom, dragoljubom,boračom, vlascem imnogim, mnogim drugim

vrstama.Kod kultiviranih sorti osim„obične“ vrtne salate svesu popularnije srcastesalate, kristalka, puterica,salate rastresenih listova,riga ili salate za rezanje

šarenih listova te endivija icikorija.

Divlja salata posjeduje

ista ljekovita svojstva kao

i vrtna: smiruje i duh i i

tijelo, donosi miran san

onima koji pate od

nesanice, umiruje

nervozne i žučne. Ali

OPREZ divlja salata

( Lactuca virosa) postat će

OTROVNA i iskazati

svoje neželjeno djelovanjeveć pri malo većoj

količini od one propisane

u recepturama narodne

medicine. Zato je mudro,

jednako učinkovito i

jednostavnije držati se

obične vrtne zelene

glavice koja nas obasipa

jedino i samo ljekovitim i

blagotvornim svojstvima.

Vrtna salata (Lactuca

sativa ) Od minerala salata sadržinajviše kalija, kalcija inatrija. Kalij je koristan zaživce, bubrege i srce te jačaimunološki sustav. Kalcij jekoristan za kosti, mišiće,živce i zgrušavanje krvi te

kao



21/61

prehrana

protuupalni element. Natrijje koristan za regulaciju

vode u organizmu ( čijiporemećaj često vodi doporemećaja krvnog tlaka) istvaranje solne kiseline uželucu.Osim minerala sadrži ibrojne vitamine: najviše

vitamina C, vitamin E kojije snažan prirodniantioksidans i koji štitistanice tijela od oštećenja ikancerogenih učinaka,

vitamin A i B2 koji sukorisni za oči, kožu,sluznicu, spolne žlijezde, anazivaju se i „vitaminiljepote“. Uz to sadrži folnukiselinu, vitamin B1 i B6,fosfor, željezo, magnezij,bakar, magnan i cink,elemente koji suneophodni za dobrofunkcioniranje mišićnogtonusa i zdravlja kože.

Ono što je karakterističnoza salatu je da sadržimliječni sok u kojemu senalazi najvrijedniji njensastojak, tzv. laktukarij.Najviše ga ima u korijenu,

lisnim rebrima, mladimstabljikama i „srcu“, dakleu onim svijetlijim ili bijelimdjelovima salate. Tajneškodljivi sastojak djelujekao blagi opijum i zaslužanje za to što se znanstvenodokazano zna da je salata iljekovita biljka kojaublažuje bol, smiruje živcei djeluje uspavljujuće.

Djelovanje na

pojedine organe:

* duševne tegobe: smiruje ijača živce te djeluje blago

uspavljujuće, potiče

proizvodnju seratonina

kod depresivnih osoba * srce : umiruje nervozu ilupanje srca, jača imunitet* želudac: lako probavljivasalata smiruje nervozuželuca i grčeve, a prijanasmanjuje kiselinu želuca te

pomaže kod čira na želucu* bubrezi i mokraćnimjehur: salata općenitopotiče rad bubrega,mokrenje i čišćenjenepotrebne vode izorganizma* kosti i zglobovi:korišteni kao oblog sviježilistovi salate pomažu kodnatečenih zglobova

* koža: svježi listovi kaooblog pomažu kod upala,čireva, rana i oteknuća* dišni sustav: salatasmiruje kašalj, olakšavaiskašljavanjeomekšavanjem sluzi ubronhima; potrebno ju je

uzimati oralno i stavljatiobloge na prsa i leđ a

* spolni sustav: lagano

smanjuje libido.

Sveobuhvatno umirujuće

djelovanje salate ide

toliko daleko da se smatra

da usporava i starenje.Od salate se može raditi ičaj (1 šaka svježih listovasalate na 1 l vode).Može se prirediti kuhanakao blitva, u pitama kao

špinat ili na varivo. Alineće imati puninu ihranjivost kao kad sekoristi sirova, hrskava,svježa s malo začinskogocta, maslinovog ulja izrnom soli... tu svježinuništa ne može nadoknaditi,zar ne?Stari Rimljani su koristilinjen sok kao losion protiv

opeklina sunca, a listove sustavljali na gnojne rane. Joši danas u nekim krajevimase pije sok od salate kodupala grla i upornog kašlja.Stari Grci su je koristili kaoblago uspavljujuće sredstvoi to sirovu, iako se kasnijeproširila njena uporaba ukuhanoj, pirjanoj i pečenoj

verziji.

Istraživanja vitamina iminerala povr ća i voća

iznose vrijednosti

„idealnog“ odnosno

prirodnog uzgoja. Biljke

koje su rasle u „ne tako

dobrim uvjetima“

ponekad imaju i do 30%

manje tih vrijednosti.



22/61

prehraa

Stoga, ako je ikako

moguće nabavite salatu iz

organske proizvodnje ili

bar od susjeda iz vrta.

Kad je netko u gr ču,

astmi, hripavcu, kroničnoj

tjeskobi, histeriji... stavite

pred njega veliku zdjelu„obične“ salate svaki dan

i malo po malo ta

„obična“ biljka učiniti će

neobične stvari.

Nego, što kažete na jednuzdjelicu salate??

Martina Bogdanić



23/61

Trebate grafičku uslugu?

Izrada publikacija, pdf dokumenata

obrada fotografija, izrada banner-a,

web elemenata...

www.aromaness.com

[email protected]

[email protected]

http://www.aromaness.com/mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]://www.aromaness.com/


24/61

holistički dijagnostičar

DEBLJINA

U našoj zemlji višak kilograma predstavlja problem za otprilike 50%muškaraca i 35% žena, dok je debelih čak 18%. Zbog sve ve ćeg broja ugro ženih osoba i velike opasnosti po zdravlje,debljina postaje svjetski zdravstveni problem broj jedan, a sve višestru čnjaka govori i o pravoj epidemiji u razvijenim zemljama svijeta.

Debljina, odnosnoprekomjerna tjelesna težinaje suvišno nagomilavanjemasnog tkiva u tijelu utolikoj mjeri da ono štetizdravlju debele osobe.Razlozi za pojavu debljinesu višestruki: nasljedni,nezdrava (neodgovarajuća ineredovita) prehrana,tjelesna neaktivnost, stres,

zagađ enost, suvremeninačin života, psihičkanestabilnost, pušenje,alkohol, energetskaneravnoteža...Nedostatak vremena jeosnovno obilježjesuvremenog načina života iosnovni pokretač epidemije debljine. Kako bise imalo što više vremena

za posao, svakodnevneobaveze, ali i za razonodu izabavu „krade“ se vrijemeod spavanja, kuhanja,hranjenja, kretanja,odmaranja što svepovećava rizik debljanja.

Tome doprinose i neke„loše navike“.

Veliki problem u liječenjudebljine je što većina ljudi,a nažalost i značajan brojliječnika, debljinu nedoživljavaju kao bolest,nego isključivo kao estetskifenomen.Masno tkivo je velikažlijezda s unutarnjimizlučivanjem koja lučibrojne proteine i neke

hormone koji djeluju nafunkciju drugih tkiva iorgana u tijelu. Kada jekoličina masnoga tkivaprevelika njegova funkcijaje poremećena pa seorganizam nalazi u stanjustalne tihe upale, dolazi doporemećaja metabolizmaugljikohidrata i masnoća tedjelovanja inzulina, što za

posljedicu ima nastanakbrojnih teških komplikacijaod kojih boluje i umire

većina ljudi danas, aznačajno su povezane sdebljinom.

Opasnosti za zdravljeDebljina bitno smanjujekvalitetu življenja.

Primjerice, javljaju sepoteškoće s organima zakretanje, prvenstvenozglobovima (artroza,reumatična oboljenja,problemi s kralježnicom,osteoartritis...), poremećajiu funkcioniranju srca ikrvotoka (proširene vene,srčani udar, povišeni i

visoki krvni tlak, moždani

udar...), poremećaji ioboljenja metabolizma(povećava se rizik zadobivanje, ali i uzrokuješećernu bolest tipa II,povišenje vrijednostimasnoća u krvi..), stvarajuse žučni kamenci, nastajezatvor, venska tromboza itromboembolija, smanjujese vitalni kapacitet pluća

(osobe imaju osjećaj danemaju dovoljno zraka,posebno pri tjelesnomnaporu), rizični je faktorkada je riječ okancerogenim oboljenjimamaternice, dojke, žučnogmjehura, crijeva i prostate iprilikom podvrgavanjarazličitim operativnimzahvatima. i.t.d.



25/61


No, kako debljina nijesamo zdravstveni nego iestetski problem, onamože izazvati i psihičkeporemećaje i bolesti(primjerice, osjećaj manje

vrijednosti i osamljenosti,depresiju...).

Debljina je bolest Debljina je ozbiljnakronična progresivnabolest.

U njenom liječenjupotreban je stalni napor i veliko razumijevanje svih,od oboljelih do njihove užei šire okoline. Liječenje jepotpuno bezuspješno akose primijene jednostavnipristupi. Tek kombinirani,multidisciplinarni pristupomogućuje dugoročnobolje rezultate.

Liječenje se treba provoditipod nadzorom liječnika.Na svakom pojedincu je daorganizira svoje vrijemetako da sam i/ili uz pomoć obitelji nađ e dovoljno

vremena za redovit idovoljno dug san,kvalitetan odmor, kuhanje,hranjenje, kretanje,

obavljanje kućnih poslova isl.Kod manjeg brojabolesnika u kojih ovakvoliječenje ne dajezadovoljavajuće rezultate, amršavljenje je nužno,preporuča se kirurškoliječenje debljine: stavljanje

balona u želudac ilioperativno prespajanje,odnosno sužavanje želucaomčom.

Terapijska strategija: - redovita fizička aktivnost,fizički rad i hodanje, sport itjelesna rekreacija (½-1 satsvaki dan)- uravnotežena prehrana:žitarice, mahunarke,namirnice bogate balastnim

tvarima, voć

e i povrć

e;redoviti obroci, posebnodoručak, te odvajanje

vremena za obroke uopuštajućoj i smirujućojatmosferi; što manje

masnoća i škroba uzizbjegavanje slatkiša- tehnike opuštanja,meditacija, yoga, vođ enjednevnika, akupunktura

- lijekovi (sibutramin iorlistat)- kontrole kod svogaliječnika obiteljskemedicine, endokrinologa, apo potrebi i psihijatra- aromaterapija.

Aromaterapija kaoholistička medicinapristupa svakoj oboljelojosobi individualno kao

cjelovitom bić

u. Aromaterapija pomažeumanjiti emocionalnunapetost, a dokazano je daneki mirisi mogu pomoći ukontroliranju apetita.

Aromamasaža je vjerojatnonajbolja metoda zaublažavanje stresa.

Djelovanjem na mjestimagdje se nalazi najvišemasnog tkiva smanjuje senjegova količina, oblikujese tijelo, toniziraju semišići, potiče se cirkulacija,opušta se i energetskiuravnotežuje čitavo tijelo.Koriste se eterična uljakoja svojim svojstvimapotiču detoksikaciju:borovica ( Juniperuscommunis ), mrkvino sjeme( Daucus carota ), limun( Citrus limon ), komorač ( Foeniculum vulgare ),čempres ( Cupressussempervirens ), grejp ( Citrus

paradisi ), geranij( Pelargonium graveolens ),mandarina ( Citrus reticulata ),ružmarin ( Rosmarinusofficinalis ). Takođ er sukorisna eterična uljalavande ( Lavandulaofficinalis ), mente ( Mentha x

piperita ), patchouli

(Pogostemon cablin ) i ylangylang (Cananga odorata ).

Eterično ulje grejpa senajčešće koristi uprogramima mršavljenjazbog svog vedrog, svježegmirisa i sposobnosti da

kontrolira potrebu zaslatkišima. Koristi se nanačin da se jedna kap stavina jezik. Takođ er se moženakapati na vaticu ilimaramicu i prije obrokaduboko udahnuti. Miris



26/61


će mozgu poslati signalekoji će utjecati nasmanjenje apetita.

Eterično ulje lavande,

patchouli ili ylang ylang

stvaraju opuštajuću

atmosferu i umiruju.

Potrebno je staviti 5-6

kapi sinergijske

kombinacije tih eteričnih

ulja u aromalampicu ili u

kupku.

Na tržištu postoji obiljeraznih preparata koji seagresivno reklamiraju daliječe debljinu, što najčešćenije dokazano. Takvipreparati se ne preporučujuu liječenju debljine, štovišemogu biti izuzetno štetni iometajući u liječenju.

Potreba za zaštitom

Debljina nastaje kaoposljedica poremećajatrećeg energetskog centra.

Teći energetski centar,solarni pleksus, pupčanačakra, je naš osobni centarmoći u odnosu na vanjskisvijet. Ljudi sa snažnompupčanom čakrom zračesamopuzdanjem ipoduzetnošću.

Debiljna upućuje napreosjetljivost.

Lousie L. Hay navodi dadebiljna „običnopredstavlja strah i pokazujepotrebu za zaštitom. Strahmože biti pokrivalo zaskriveni bijes i otpor premaopraštanju.“

Tražimozaštitu da ne bismo bilipovrijeđ eni,omalovažavani, kritizirani,prevareni, zaštitu odseksualnosti i seksualnihponuda te općenito odstraha pred životom.Ukoliko se masno tkivoprekomjerno nalazi narukama predstavlja bijeszbog uskraćene ljubavi.Ukoliko se masno tkivoprekomjerno nalazi natrbuhu predstavlja bijes

zbog uskraćenog dojenjakad smo bili bebe.Prekomjerno masno tkivona kukovima predstavljanakupljeni tvrdoglavi bijesprema roditeljima, dok nabedrima predstavljazatomljeni bijes izdjetinjstva, obično bijesprema ocu.

Voljeti i odobravati sebe, vjerovati u život i osjećatisigurnost najbolja je dijeta.Dijeta protiv negativnihmisli uravnotežuje tjelesnutežinu.

Za zaustavljanje epidemijedebljine, koja danaspredstavlja jedan od

vodećih svjetskihjavnozdravstvenihproblema potrebno jepuno truda i aktivnosudjelovanje svih, odsvakoga pojedinca (jer smosvi ugroženi), do obitelji,

vrtića i škola, prehrambeneindustrije, restorana,kuhara, marketinga,trgovine, zdravstva,nevladinih udruga,turističke zajednice,masovnih medija, državnihinstitucija.



27/61

samopomoć i pomoć

RAZGOVOR

Imati dušu koja je blaga i nje žn a, koja zna slušati, utješiti...

Često samo lijepa rije č zna izmamiti osmijeh na lice.

Ljudi se često grčevito držeodređ ene slike o sebi idrugima i, nesvjesni sebe i

svoje prave prirode,potiskuju svoje najdubljepotrebe i želje. Suočene sraznim manjim ili većimpromjenama u životu teslike o sebi i drugima

vremenom se raspadaju.Razdoblja u kojima se todogađ a vrlo su bolna. Kadnam se stari poznati svijetpočne rušiti, u nepovrat

odnoseć

i sa sobom ono štoje donedavno predstavljalookosnicu našeg života, anešto novo, utješno, što bimoglo ispuniti prazninui/ili zavarati bol (fizičku iliemocionalnu) još se nenazire, mnoge dotadustaljene vrijednosti bivajustavljene pod povećalo idovedene u sumnju.

Pitanja "tko sam ja, otkudadolazim, što radim ovdje(zašto se baš ovo/bašsada/baš meni događ a) ikamo idem" osnovna sufilozofska pitanja koja sisvjesno ili nesvjesnopostavljamo tijekomcijeloga života. U

trenucima kriza, onapostaju nezaobilazna itražeći pomoć,

pokušavamo zapravo nać

iodgovore na njih.

Kroz razgovor se moženaučiti mnogo prvenstvenoo sebi, a onda i oprepoznavanju osjećaja iponašanja drugih te na tajnačin razviti unutarnjusnagu i načiniti nekepromjene u sebi ili u nekim

problematič

nimsituacijama.

Prvo će ti se odškrinutijedan mali prozorčić, anakon nekog vremenaosjetit ćeš da ti se otvarajunova vrata.

Za svaki problem

postoji rješenjeRazgovor je mogućnost dase priča o sebi, o svomeživotu, o svojimosjećajima, strahovima,strepnjama, nadanjima,

vjeri...Osim što će pomoći da se

riješi konkretan problem,daje mogućnost da osobanauči što ju motivira da

nešto napravi, da prepoznaone male glasiće u glavikoji je stalno kritiziraju.Daje mogućnost učenjanovih vještina rješavanjaproblema koje će i kasnijeu životu biti od koristi, alinajvažnije – otkrivanjeneke nove snage u sebi injeno prihvaćanje.

Nakon razgovora se uvijekosjećamo bolje.

Razgovor jesamootkrivanje budući dase kroza nj čovjek susreće sbrojnim potisnutim(zanemarenim, otuđ enim,zanijekanim, odbačenim)dijelovima sebe kojizamućuju kontakt s

vlastitim unutarnjim bić

emi življenje u skladu s njime.

Kroz razgovor osoba imaprilike osvijestiti svojeunutarnje slike i strahove,upoznati razne

3/srpanj200827

HOLOS


28/61

samopomoć i pomoć

dijelove sebe kojih se dotada sramila ili ih se pak bojala te učiti o svojim potrebama i željama,granicama i mogućnostima, postupno se ohrabrujući na neke nove korake u raznim aspektimasvoga života. U konačnici, sve više živjeti u skladu sa sobom i svojim najdubljim unutarnjim

vrijednostima.

Razgovor je “put k zdravlju i njegovoj moralnoj i psihičkoj rehabilitaciji”.Razgovor je "pomoć u krizi", proces učenja i razvoja.Kroz razgovor osoba može bolje upoznati sebe kao jedinstveno ljudsko biće sa širokom paletomsposobnosti i potencijala te se odlučiti na promjenu i rast u psihološkom i duhovnom smisluriječi. S vremenom to donosi i veću mogućnost izbora te kreativniji i svrsishodniji način života.Pored toga, duboki ljudski odnos i povjerenje, mogu potaknuti vrlo duboke promjene i snažnopodržati proces iscjeljenja i izgradnje novog, kvalitetnijeg pristupa životu.Dobar sugovornikima strpljenja, ugodan je, pozorno sluša, ne kritizira.

Razgovor je podrška.



29/61

inventivnost/kreativnost

HIGH DEFINITION TV

Prvo je bila pokretna slika pa se pojavio zvuk te naposljetku i boja. I,televizija visoke rezolucije. Lai čki gledano, televizija je u posljednjih desetak godina zabilje žila velikinapredak. Ipak, u suštini se nije mnogo toga promijenilo.

Na stranu samohvalaproizvođ ača koji stalnopronalaze nove super-

wide-flat-enchanted-

ultraclear-sharp epitetekoje lijepe na svojeproizvode.Plazma i LCD televizoridonose promjenu:promijenjena je rezolucijaslike.O čemu je zapravo riječ?

Iako se TV slika sastoji odokomitih i vodoravnih

točaka, mi ih percipiramokao vodoravne linije. Slikana klasičnom, analognom,PAL TV prijamniku imateoretsku razlučivost od625 linija no u praksi onaiznosi od 525 do 576 linijau 4:3 formatu. Zausporedbu, DVD standardomogućava rezoluciju odoko 720 linija. Lako je

zaključiti da se naklasičnom, analognomtelevizoru rezolucija DVDstandarda ne može upotpunosti iskoristiti.

Rađ anje televizije

budućnosti Razvoj HDTV sastoji se upokušaju povećanja oštrine

elektronske slike do točkegdje se može usporediti sonom 35 mmm filma.

Godine 1964. japanskadržavna TV Nippon HosoKyokai (NHK) postavila jeteorijske temelje i počelaradove na projektu koji sezvao "FUTURA TV" -televizija budućnosti.Istraživanjem fiziologijegledanja i predviđ anjemrazvoja tehnologije ubudućnosti (proširenje

prijenosnih mogućnostisignala pomoću satelita,optički kablovi),postavljene su smjernice za

TV sliku budućnosti:povećati širinu slike uodnosu na visinu; slikuispisivati s najmanje 900linija; predvidjetieventualne mogućnostiupotrebe novog TV

sustava u filmskojtehnologiji.Realizirajući te zahtjeveNHK je prvosedamdesetih godina u

Japanu, a 1983. godine uEuropi, predstavila sustavnazvan HDTV.

Ideja HDTV uključuje veliki ekran kao i širokiformat ekrana. Daljnje

povećanje izražajnostipostiže se u kinu ako seformat slike proširi. Timese promatrač može višeuživjeti u zbivanje naplatnu. Naime, ako se slikau usporedbi s formatom4:3 učini širom, postojanjesamog ekrana bit će manjezamjetljivo. Slika dobiva"dubinu." Kod šireg ekrana

promatrač je "uvučeniji" uzbivanja jer slika višeispunjava vidno poljegledatelja.

Prvi HDTV televizoripojavili su se davne 1998.godine. Danas postoje triosnovna HDTVpodstandarda koji redomdonose daleko veću

rezoluciju slike od one nakoju smo navikli. Uzpoboljšanu, digitalnu slikuHDTV donosi i digitalni,

višekanalni zvuk. TVprogrami će se emitirati u5.1 surroundu.



30/61

inventivnost/kreativnost

Preskupa televizija Jedna od osnovnih zapreka

ponuđ enog HDTV sustavaje potpunanekompatibilnost spostojećim standardima.Uvođ enje potpuno novogsustava značilo biodbacivanje milijunapostojećih televizora. Takozakoni ekonomijeodržavaju postojeće stanjei usporavaju tehnološki

napredak.

Glavni motiv kupovineHDTV televizora trebali bibiti novi mediji na kojimaće filmske kuće ubudućeizdavati svoje naslove.Riječ je o Blu-ray disku iHD-DVD-u koji bi trebalinaslijediti DVD-eiskoristivši puni potencijal

slike visoke rezolucije.Niti igraća industrija nije

propustila iskoristitiprednosti novog formata.Filmofile će posebicerazveseliti filmski foršpaniu HDTV formatu.Predstavljene su i HDTVkamere što će snimanje u

visokoj rezoluciji dovesti ido kućnih korisnika.

Nažalost, čini se da ćemo

najduže čekati nanajvažnije – emitiranje TVsignala u HDTV formatu.U Japanu je HDTVopćeprihvaćen standard, ani SAD ne kaska previše.

Cijela priča o HDTV-u jeneizmjerno skupa i vrlosložena, što je i osnovni

razlog kašnjenja

tehnologije koja je već dugo dostupna.

TV kućama se ne isplatiulagati goleme svote novcau nove odašiljače i emitiratiprogram koji može gledatizanemariv broj ljudi. Sdruge strane nitko nećekupiti skupi televizor kojine može iskoristiti. Ipak,pojavom HD-DVD-a iBlu-raya očekuje se velikiboom novog standarda

koji bi, premaoptimističnim procjenama,do kraja desetljeća trebaonaći svoje mjesto u većembroju kućanstava.

Da li je to vrijedno povećekoličine vašeg teškozarađ enog novcaprocijenite sami.



31/61

spoznaja

ALKEMIJA

U isparenju podzemne kuhinje velikih majstora tajnih zanata,

U mirisu sumpora i žive, u tajnim simbolima krije se davno zaboravljenoznanje…IZVORI

Riječ alkemija je arapskiizraz koji se sastoji odčlana „al“ i pridjeva“khemi“, što značiono što pripada Egiptuodnosno „egipatska stvar“.

Tradicionalni

muhamedanski učenjacismatrali su da je to ista

vještina kojom su se služiliMojsije, Pitagora i Platon,štoviše smatrali su jeizvorom njihovaprosvjetljenja..Današnja znanost razilazise u mišljenjima treba lialkemijske raspraveshvaćati kao magičke,

kemijske ili medicinske.Osnova alkemijskog učenjaje „tabula smaragdina“ kojaje ujedno i osnovacjelokupnoga zapadnogahermetizma. Navodniautor ovogamonumentalnoga djela jeHermes Trismegistos kojise poistovjećuje segipatskim bogom Toth-

om. Važnost ovoga djelaza alkemiju se ne možedovoljno istaknuti. Korijenčitavoga učenja može sesažeti u njegove rečenice.Sam je tekst teškorazumljiv kodeksnaučavanja i opisujepostupak pročišćenja kojisu kasniji alkemičari saželiu čuvenu formulu „Solve

et coagula“.

Alkemija je u svome načeluumjeće transmutacijekovina iz neplemenitih uplemenite, alialkemiju ne možemosmatrati pretečom današnjekemije. Ona predstavljaskriveni proces

transmutacije(preoblikovanja) duhovnetvari. Ova se simboličkaoperacija može sažeti udvije osnovne faze:koagulacija (zgušnjavanje) isolucija (otapanje).Materijalno promatrajući,sama alkemija želi sebepredstaviti kao ubrzanje iproširenje prirodnoga

ritma. S druge strane,alkemija predstavljaduhovni procespreobrazbe iz grube,neoblikovane materije učisto, suptilno duhovnostanje. Materijalna alkemijai duhovna alkemijapretpostavljaju poznavanjenačela poretka stvari (utradicionalnom smislu) i

počivaju mnogo više nateoriji proporcija i odnosa

nego na realnoj fizikalno-kemijskoj vezi međ uelementima.U samom kontekstu

vremena alkemija jezauzela važno mjestomeđ u učenim glavamadugoga perioda svogabivstvovanja. Niti danas

suprotno mnogimmišljenjima nije nestala i

privlači veliki brojpoklonika. Kada ovokažem ne mislim našarlatane koji je se površnodotiču u sklopu New Ageučenja, nego na ozbiljnemislioce čije misli i daljezaokupljaju njene

komplicirane, kićenomsimbolikom urešene

rasprave.

Kako bi bolje pojasnioalkemijski postupakprenosim odlomak iz (J.Chevalier, A. GheerbrantRje č nik simbola):„Četiri su operacije, kojetakođ er valja simbolički

protumačiti, slijedeći razinena kojima se ostvarujupreoblikovanja i pretvorbe,zauzimale u radualkemičara prvo mjesto:očišćenje (purifikacija) subjekta,njegovo rastvaranje(disolucija) sve dok odnjega ne ostane samouniverzalno biće, ponovno

skrućivanje i napokonponovno sastavljanje, pod vlašću najčišćeg bića, narazini toga novog bića,zlata ili Boga. Druga seoperacija naziva i

volatilizacijom,sublimacijom (ne usuvremenom analitičkomsmislu), spaljivanjem,pretvaranjem u pepeo i.t.d.

Neki u procesu



32/61

spoznaja

preoblikovanja uzimaju uobzir šest radnji: spaljivanje(kalcinaciju) koje odgovaracrnoj boji, ukidanju razlika,poništenju želja, svođ enjuna prvobitno stanjematerije; truljenje(putrefakciju) koje rastavljakalcinirane elemente donjihova potpunograspadanja; rastapanje(soluciju) koje odgovarabijeloj boji, boji potpunopročišćene materije;destilaciju, a potomspajanje koje odgovaracrvenoj boji, ili sjedinjenjusuprotnih elemenata,mirnom istodobnompostojanju oprečnosti; i,napokon, sublimaciji kojaodgovara zlatu, boji sunca,

punoći bića, toplini isvjetlosti. Različiti sistemiradnji, više ili manjepotanko prikazani, sadržanisu u poznatoj formuli solveet coagula koja se možeprevesti sa proč isti i uklju č i ucjelinu . Primijeniti se može ina razvoj objektivnog i narazvoj subjektivnog svijetaosobe koja je na putu da sedovrši.“

Iz ovoga možemo nazrijetikompleksnost alkemijskogprocesa koji dakakonadilazi pojednostavljenatumačenja kojima se danaspoima ova kompleksna

vještina.Zbog neodvojivosti odmagije s kojom alkemija

čini kompaktnu simbiozukroz povjest je bila usukobu sa crkvom, a osobekoje su se bavile njome bilesu na rubu dopuštenogadjelovanja.

S današnje točke gledišta,možemo ju promatrati kaorelikt prošlosti koji tekrijetki uzimaju za ozbiljno.Možemo ju, nadalje,smatrati filozofskomdoktrinom koja je zauzela

važno mjesto u ukupnojduhovnoj prošlosti, amožemo ju smatrati i

validnom u smislu da je idanas aktivna u ne takopoznatom hermetičkomnasljeđ u zapadnogaokultizma.

Priroda je prava šuma simbolaPo kojoj pas traži mandragoru.

Potraži i ti, i vidjet ćeš

Brekinju, oskorušu i alkemiliju.

Ave, regina elementorum.

Bogato umijeće crne magijeRađ a se iz čarolija guste šume.

Gorki limunovac oplakuje hermelina

I žukovinu, podižući im vrijednost.

Ave, mundi rosa. Ali neboj se, i vidjeti ćeš

Kako Norman pobjeđ uje Kapetovića

Jehan l` Ascuiz

Ars Kajfeš



33/61

BESPLATNA INFORMATIVNA PROMOTIVNA PREDAVANJA Informativna promotivna predavanja 30. kolovoza 2008. godine od 11.00 do 19.00 sati u

Jastrebarskom, I. B. Mažuranić 6. Prijave u tijeku!

Obavezne predbilježbe najkasnije dva dana prije predavanja na e-mail:

[email protected] i putem telefona 098 16 22 33 1, 01 62 83 560. Ulaz je slobodan. Dobri jednostavni AROMANESS "učini sam" tretmani

od 11.00 do 13.00 sati Seminar i radionica Postupno i nježno na prirodan način do čiste i zdrave (uravnotežene) kože od

13.00 do 15.00 satiSeminar Aromaterapija i infekcije od 15.00 do 17.00 sati

Predavanje Aromatologija 0d 17.00 do 19.00

VOLONTIRANJE u e-časopisu HOLOS

Traže se kreativne, energične, smirene, uravnotežene, duhovite, nasmijane, vedre, životneosobe (a i sve ostale!) koje svojim sposobnostima žele pridonijeti razvitku holizma i

holističkog pristupa da se pridruže u izradi e-časopisa HOLOS kao novinari i u marketingu.Pridružite nam se!

Radi se isključivo o volontiranju pa molimo da nam se javljaju samo osobe koje su spremnedoborovljno i (za sada) besplatno iskoristiti dio svoga dragocjenog vremena u izradi e-

časopisa HOLOS.Očekujemo Vas na e-mail: [email protected] i telefon 098 16 22 33 1.

VOLONTIRANJE u prirodi, park prirode Žumberak

Traži se radna snaga za uređenje jednog dijela prirode u Žumberku: košnja trave, sječastabala, uređenje okoliša, sađenje, izrada drvene ograde..... roštiljanje.

Prijevoz u vlastitom angažmanu ili autobusom. Sve aktivnosti se određuju prema zajedničkomdogovoru. Pridružite nam se!

Sve informacije na e-mail: [email protected] i na telefon 098 16 22 33 1.

Besplatni aromaterapijski tretmani za žene u Jastrebarskom, I. B. Mažuranić 6:

2., 9. i 23. kolovoz 2008. godine od 18.00-21.00 sati.

Prijave u tijeku!

Obavezne predbilježbe najkasnije pet dana prije termina na e-mail:

[email protected] i putem telefona 098 16 22 33 1.

mailto:[email protected]://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#ajat#ajathttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#ajat#ajathttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#ajat#ajathttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#ajat#ajathttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#koza#kozahttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#koza#kozahttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#koza#kozahttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#koza#kozahttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#koza#kozahttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#infekcije#infekcijehttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#aromatologija#aromatologijahttp://www.aromaness.com/e-casopis_holos.htmlmailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]://www.aromaness.com/e-casopis_holos.htmlhttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#aromatologija#aromatologijahttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#infekcije#infekcijehttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#koza#kozahttp://www.aromaness.com/seminari_radionice_predavanja.html#ajat#ajatmailto:[email protected]


34/61

humanizam?

STVARA LI MEDICINA OD NAS BOLESNIKE?

Mi danas živimo u uvjetima ekonomskog i medikamentoznog genocida. Mo ć medicinske institucije se proširuje znatno iznad podru č jamedicinske genuine ekspertize - sve ve ći broj ponašanja i stanja seinterpretiraju u medicinskim terminimaSuvišna medikalizacija “pretvara čovjekovu adaptivnu sposobnost udisciplinarnost pasivnog medicinskog potoša ča”

Usprkos epohalnim otkrićima 20. stoljeća,burnom razvoju tehnologije, ogromnimfinancijskim sredstvima koja se ulažu uzdravlje, ljudi sve više oboljevaju i umiru.Iako se svakoga dana pojavljuje na stotinenovih lijekova i prehrambenih proizvoda,pojavljuju se stalno nove, do tada nepoznatebolesti, a vraćaju stare, već odavnopobijeđ ene.Današnja medicina ne može učiniti čovjekazdravim.

Medicinska i farmaceutska industrijaizmišljaju bolesti da bi stvorili nova tržišta zasvoje proizvode.Implicitno se priznaje da medicina imaograničenu ulogu u zaštiti i unapređ enjuzdravlja te da sama generira bolesti.Medicina, zajedno s farmaceutskimtvrtkama, definira granice normalnogponašanja i određ uje ljude kao bolesneukoliko su te granice prekoračili.

Terapija lijekovima stvara iluziju brzog,jednostavnog i učinkovitog liječenja.Primjena farmaceutskih preparata pomažekod otklanjanja simptoma bolesti, ali ne iuzročnika. Uz to farmakološki preparati

često uzrokuju nove zdravstvene poremećajepri dugotrajnom korištenju:dolazi do metaboličkih poremećaja i pojava„medikamentozne bolesti“ kod mnogihpacijenata.

Za zapadnu medicinu karakterističan jematerijalistički pristup ljudskom tijelu(naglasak se stavlja na fizičko tijelo i organe),uska specijalizacija,glavna se pažnja posvećuje bolesti, a neočuvanju zdravlja i sprečavanju bolesti,postoji taksonomski sustav oboljenja, a neporemećaja ravnoteže, akod postavljanja dijagnoze u skupljanjupodataka se oslanja na razvoj tehnologije.U takvim uvjetima ma koliko jača moć medicine, ljudske bolesti će napredovati,prestižući tehničke i terapijske mogućnostimedicine.

„Blagodati“ konvencionalnemedicineBrzo otklanjanje simptoma bolesti danas setumači kao uspjeh medicine, a otklanjanjeuzroka za



35/61

humanizam?

njihovo nastajanje je potisnuto u drugi plan.Mnogi se pokušavaju izliječiti lijekovima, nolijekovi trenutno daju pozitivan učinak iispunivši ulogu, teško se ili manjim dijelomizbacuju iz organizma. Prije svega napadajujetru koja ima ulogu „filtera“ svega što seunese u organizam. Danas fiziolozi posebnoističu da problem nije više u unošenjulijekova u organizam već u izbacivanjulijekova iz njega.Cijepljenje je ponos i perjanica farmaceutskemedicine u eliminaciji strašnih dječjihinfekcija iz ranih stoljeća.Ironično je da bi cjepiva trebala jačatiimunološki sustav, a u stvari ga narušavaju.Sastojci (majmunski i kokošji embriji,kirurški abortirani ljudski fetus,dezinfekcijska sredstva i stabilizatori međ ukojima su streptomicin, natrijev klorid,natrijev hidroksid, aluminij, hidroklorid,sorbitol, hidrolizirana želatina, formaldehid iživin spoj koji se zove thimerosal) koji seubacuju u cjepiva dodatni su napad naimunološki sustav što smanjuje njegovusposobnost da se „pozabavi“ drugimizazovima.Na udaru su najčešće neurološki iimunološki sustav, a kao izravna posljedica

vakcinacije dogodio se dramatičan porastautoimunih bolesti. Radi se o vrlo teškimbolestima kao što su ponavljajuće alergije,multipla skleroza, Crohnova bolest, astma,leukemija, reumatski artritis, a postojenaznake za povezivanje s reakcijom nacjepiva i u slučajevima nekih vrsta raka,autizma, hiperaktivnog poremećaja sdeficitom pozornosti i.t.d.U zadnjih dvadesetak godina povećao se ibroj visoko pozicioniranih medicinskihdjelatnika koji spremno priznaju dacijepljenje sa sobom nosi i veliki rizik kao imogućnost neučinkovitosti.Klinička ispitivanja pokazuju mnogeprobleme i nedostatke. Kao prvo, postoji nizgrešaka u samoj metodologiji. Uzorakpacijenata se loše odabire (primjerice, onikoji imaju veću šansu za ozdravljenje) i

koriste se zamjenski ishodi (primjerice,smanjenje tlaka umjesto broja infarkta).

Takva manipulacija podacima spada uznanstveno nepoštenje te znanost postajeupitne kvalitete. Nadalje, negativni rezultatiprimjene lijeka rjeđ e se objavljuju negopozitivni, a problematična je i interpretacijadjelomičnih i selektiranih podataka.Farmakološka i epidemiološka ispitivanja jošsu problematičnija od kliničkih. Danas 70%istraživanja financira industrija. Uočeno je daishod istraživanja ovisi o financiranju:pozitivan ishod je gotovo četiri puta češćinego kad takvog financiranja nema.Medicina ne istražuje uzroke bolesti,nefarmakološke intervencije, prirodnelijekove niti lijekove za treći svijet. Ispitujuse skupi lijekovi za doživotnu upotrebu i

veliku populaciju. Najnoviji trend su otkrićaanalognih lijekova koji ne služe ničem

važnom, ne djeluju na simptomatske bolesti već se koriste za dugotrajnu intoksikacijuzdrave populacije. Farmaceutska industrija je»otkrila« najveću, najunosniju i najkorisnijupopulaciju za nasilnu medikalizaciju, a to suzdravi ljudi. Proglašava ih se rizičnomgrupom te im se nudi preventivnafarmakoterapija (primarna prevencija). Na tajnačin će zdravi ljudi vjerno i dugotrajnouzimati lijek za nešto što bi se možda moglodogoditi. Prije toga se provode studijeneinferiornosti novog lijeka s ciljemosvajanja dijela tržišta, a metoda istraživanjase prilagođ uje lijeku.Cilj istraživanja je povećati upotrebulijekova. Jedna metoda medikalizacije ješirenje indikacija. Primjerice, jedan lijek zaskidanje tlaka postao je postupno lijekom zaanginu pektoris, a potom za neku bolestbubrega. Druga metoda je širenje definicijesimptomatskog stanja. Nedavno jesramežljivost pretvorena u socijalnuanksioznost koja se od danas može i liječiti,a osteoporoza je bolest „izmišljena“ 1994.godine kojom se većina žena pretvara ubolesne.



36/61

humanizam?

Kad se pokus pojavio, bio je koristan, nootkad je prešao u ruke farmakologije, postaoje načinom obmane i marketinškimproizvodom. Farmacija i medicina stvarajuumjetne potrebe, što odgovara mehanizmuprimata kapitala jer time raste i potražnja.Medicinska znanost je postala sredstvo zastvaranje profita medicinske industrije.

Lijekovi se prepisuju rutinski. Jednom kad seuvedu, više se ne izbacuju. No, problem ješto je prevencija prešla u farmakološke ruke.Zaokupljena tehnološkim proizvodima,odnosno intervencijama koje su praktičkibeskorisne te stvaranjem umjetnihzdravstvenih potreba, medicinska znanostprestaje služiti bolesnicima i društvu nerješavajući zdravstvene probleme današnjice.I cijeli sustav zdravstva zapravo nema vezesa zdravljem.

Jatrogene bolesti Bolesti koje su neovisne od primarne bolesti,a koje nastaju ili zbog propisanog lijeka ilizbog medicinskog djelovanja bilo u

dijagnozi, profilaksi ili terapiji zovu sejatrogene bolesti.Pojam jatrogeneza je složenica od riječiliječnik (iatros) i porijeklo (genesis).Najprije se počeo koristiti kao oznaka zanegativne, štetne učinke lijekova (prvi put gaje upotrijebio Pepper, 1956.).Neki lijekovi dovode do navike, drugi doosakaćenja, treći prouzrokuju nove bolesti(od 3 do 5% ukupno hospitaliziranihbolesnika prima se ponovno u bolnicu zbog

lošeg reagiranja na lijek).Umor i bolest koje generira upravo društvo,nastoje se prikazati kao isključivo organski

poremećaj koji se medicinskim putem možeotkloniti, „popraviti“.Socijalna jatrogeneza ističe da prava kojaproizlaze iz statusa bolesnika (po Parsonsu)predstavljaju dobar način osiguravanja (ilibolje: kupovanja) socijalnog mira. Naosnovu medicinski utvrđ enih simptoma,ljudi se oslobađ aju svog destruktivnog radačime im se pruža prilika da se ne bore zaizmjenu društva u kojem žive.

Svjetska populacija postaje sve ovisnija olijekovima. Tu pojavu neki autori nazivaju“ubijanje boli”.Suvremena znanstvena medicina“preobražava doživljaj boli” izdvajajući je “izsvakog subjektivnog ili međ usubjektivnogkonteksta kako bi ga uništila”.U zamjenu za “tehničko otklanjanje boli”,predlaže se: strpljenje, uzdržanost, hrabrost,rezignacija, samosavladavanje, istrajnost,krotkost, osjećaj dužnosti, ljubav, rutina,molitva...Potrebno je izvršiti psihološku preorjentacijumedicine, prvenstveno na preventivnemetode zaštite zdravlja onih koji još nisuoboljeli, odnosno na zdravlje zdravih. Uprotivnom ćemo „oboljevati od sve većegbroja bolesti, jer će naša očekivanja upogledu zdravlja bivati sve zamašnija i sveizopačenija”.

Sve je više izvora o tome, od interneta, doknjiga pa i određ enih malobrojnihznanstvenih časopisa... Upravo informiranajavnost može sudjelovati u korekciji takvemedicine.



37/61

etika

ETIKA

Rije č etika potje če od gr čke rije či ethos, koja zna či: boravište, zavi čaj,obi čaj, ćud, ponašanje, vladanje.Glavni eti čki pojmovi su: moral, dobro , savjest , zlo , sloboda , sre ća ,ljubav , vrlina .

Etika je nauka o moralu,tzv. filozofija morala, kojaistražuje smisao i ciljeve

moralnih normi, osnovnekriterije za moralno

vrjednovanje, kao i uopćezasnovanost i izvor morala.Etika prije svega pripadafilozofiji koja proučavaljudsko ponašanje koje jeprihvaćeno pod određ enimmoralnim aspektom. Onaje normativna znanost, anorme odlučuju o

specifičnom karakteruetike i tako ju razlikuju oddrugih znanosti.

Mnogobrojne su podjeleetike:

- po kriteriju ciljačovjekovapraktičnogdjelovanja:eudaimonizam,

hedonizam.utilitarizam

- po kriterijuporijekla moralneobveze: autonomnai heteronomna

- po kriteriju odnosapojedinca i društva:individualna isocijalna

- po kriteriju važenja

etičkih zapovijedi:

etika biti i situacijska etika- po kriteriju sadržaja svijesti i namjeri svijesti:

deontološka (etika dužnosti, etika moralne

nastrojenosti) i etika odgovornosti (koja se daljekonkretizira primjerice u medicinskoj etici,znanstvenoj etici i.t.d.)

- po kriteriju sadržaja pravila djelovanja: (formalna) etikadužnosti i (materijalna) etika vrijednosti

- po kriteriju utemeljenja moralnog zahtjeva:normativna (utemeljena na apriornom zahtjevu, otome što načelno treba vrijediti moralnim, kakodjelovanje treba biti) i deskriptivna (empirijska) o tomekoji i kakav moral stvarno vlada, kako djelovanje jest

Meta-etika (etika analitičke filozofije ) jezično-analitičkiistražuje korištenje moralnih izraza, iskaza, načinaargumentiranja.

Etimologija riječiPraksu ljudskog ponašanja - a kasnije još i znanost oponašanju - stari su Grci nazivali ethike tehne. S vremenom jeta sintagma skraćena izostavljanjem riječi tehne (vještina,znanje, znanost) pa je ostalo samo ethike. (Paralelno s timprocesom je nastala i skraćenica ta ethica.) Rimljani su

latinizirali taj pojam i nastala je ethica.

U isto korijensko i semantično polje kao i riječ etika spadajujoš i izrazi etičar (moralist) koji označuje stručnjaka upitanjima ćudoređ a te etičnost (moralnost). Etičnostpodrazumijeva ćudoredni kvalitet čina ili postupka nekogčovjeka te stvarno moralno stanje pojedinaca, grupa ilidruštva.

Etiku kao nauku o ljudskom vladanju valja strogo razlikovatiod etologije kao znanosti o


http://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dobrohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Savjesthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zlohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slobodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sre%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sre%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sre%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vrlinahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nauka&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Eudaimonizam&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hedonizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Utilitarizamhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bit_%28filozofija%29&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Deontolo%C5%A1ka_etika&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Etika_du%C5%BEnosti&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Etika_du%C5%BEnosti&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Etika_vrijednosti&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Meta-etika&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Analiti%C4%8Dka_filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Analiti%C4%8Dka_filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Analiti%C4%8Dka_filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Analiti%C4%8Dka_filozofijahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Meta-etika&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Etika_vrijednosti&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Etika_du%C5%BEnosti&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Etika_du%C5%BEnosti&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Deontolo%C5%A1ka_etika&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bit_%28filozofija%29&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Utilitarizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hedonizamhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Eudaimonizam&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nauka&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrlinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sre%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slobodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Z

HOLOS, srpanj.pdf

Documents

Transcript of HOLOS, srpanj.pdf