Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

19
Univerzitet u Sarajevu Fakultet za saobraćaj i komunikacije Odsjek : cestovni saobraćaj SEMINARSKI RAD Predmet : Osnovi transportnih i komunikacijskih sistema Tema br. 2 : Historijski razvoj drumskog saobraćaja u BiH

Transcript of Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Page 1: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet za saobraćaj i komunikacije

Odsjek : cestovni saobraćaj

SEMINARSKI RADPredmet : Osnovi transportnih i komunikacijskih sistema

Tema br. 2 : Historijski razvoj drumskog saobraćaja u BiH

Predmetni nastavnik : Student:

Doc.dr. Abidin Deljanin Alma Pašić

Broj indexa:

Sarajevo, oktobar 2009.

Page 2: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

SADRŽAJ

Uvod............................................................................................................................................3

Razvoj drumskog saobraćaja u BiH kroz historiju.....................................................................4

Broj registrovanih vozila u BiH.................................................................................................5

Učestalost saobraćajnih nesreća u BiH.......................................................................................5

Automobili u BiH........................................................................................................................7

Tehnička neispravnost vozila u FBiH.........................................................................................7

Prosječna starost automobila u BiH............................................................................................8

Razvoj autobuskog saobraćaja u BiH. Period do 1963. ...........................................................10

Autobuski saobraćaj..................................................................................................................11

Historija trolejbuskog saobraćaja u BiH...................................................................................12

Zaključak...................................................................................................................................13

Literatura...................................................................................................................................14

Page 3: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

UVOD

Saobraćaj je grana privrede koja je uključena u cjelokupnu društvenu reprodukciju i on je opći uvjet privrednog i društvenog razvoja zemlje. Može se reći da saobraćaj predstavlja „krvotok“ privrednog sistema svake zemlje. Saobraćaj je neophodan preduslov za ekonomsku i socijalnu integraciju prostora opštine, regiona, republike i šire.Drumski saobraćaj se odvija na putevima. Učesnici u drumskom saobraćaju se mogu kretati pešice, jašući životinje i uz pomoć vozila. Drumski saobraćaj je veoma star na teritoriji BiH.Drumski saobraćaj je regulisan saobraćajnim propisima koje moraju poštovati svi učesnici u saobraćaju. Razvoj drumskog saobraćaja na teritoriji Bosne i Hercegovine afirmirao se tek polovinom XX stoljeća.

U pogledu općeg stepena razvijenosti i saobraćajne strukture saobraćajne infrastrukture, Bosna i Hercegovina zaostaje u odnosu na potrebe privrede i društva, naročito u pojedinim područjima. Ovo je rezultat uništavanja postojeće saobraćajne infrastrukture i sredstava tokom ratnih razaranja na teritoriju Bosne i Hercegovine, kao i nedovoljnog ulaganja u popravak, rekonstrukciju, te modernizaciju uništenih kapaciteta i izgradnju novih.Društveno-historijski uslovi su u proteklim stoljećima imali relativno negativan utjecaj na razvoj saobraćaja u našoj zemlji. Strani osvajači koji su stoljećima držali pod okupacijom pojedine dijelove nače zemlje, gradili su puteve koji su odgovarali njihovim, uglavnom vojnim i trgovačkim, a najčešće eksploatacionim interesima.Tek nakon prekida okupacije, saobraćaj se razvija prema interesima i planovima, u korist naroda sa prostora Bosne i Hercegovine.

3

Page 4: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Razvoj drumskog saobraćaja u BiH kroz historiju

Geoprometni položaj BiH je takav da se preko nje ostvaruju prirodne veze Evrope prema Istoku i Mediteranu. Osnovna saobraćajna infrastruktura gradi se dolinama vodotoka Une, Vrbasa, Bosne, Neretve, Morave, gdje su se i ljudski tokovi kretali hiljadama godina.1

Nagli društveno-ekonomski razvoj u poslijeratnom periodu imao je za posljedicu i opštu tendenciju porasta saobraćaja. Pri tome, prevozni kapaciteti motornog drumskog saobraćaja rastu izuzetno brzim tempom.U periodu 1923-1980.godine dolazi do daljeg rasta drumskog motornog voznog parka, naročito izraženog u rastu priključnih vozila. Rast broja vozila u Bosni i Hercegovini ogleda se u slijedećim periodima:

1966-1970 godine, 8.562 vozila, a u prosjeku godišnje 1.712 vozila

1971-1975 godine, 15.907 vozila, a u prosjeku godišnje 3.181 vozilo

1976-1980 godine, 16.409 vozila, a u prosjeku godišnje 3.282 vozila2

Razvoj drumskog saobraćaja u saobraćajnom sistemu BiH, u posljednjih 20 godina karakteriše brzi porast stepena motorizacije, naročito protekle decenije, u kojoj je prosječna godišnja stopa rasta broja registrovanih vozila iznosila 16 %. U javnom drumskom transportu oformljene su četiri složene organizacije udruženog rada: „Autoprevoz“ Mostar, „Centrotrans“ Sarajevo, „Krajinatrans“ Banjaluka i „Trans-servis“ Tuzla, zatom 58 radnih organizacija i 168 osnovnih organizacija udruženog rada, a sve one su obrazovale Poslovnu zajednicu javnog drumskog saobraćaja „Bosnatransport“ sa sjedištem u Sarajevu.3

Međutim, počevši od 1981.godine, usljed značajno pogoršanih uslova privređivanja, a u organizacijama javnog drumskog transporta dolazi do stagnacije, koja traje do 1983. godine.

1 Urbanistički zavod BiH, Prostorni plan BiH, Sarajevo 1980, str.8

2 http://bs.wikipedia.org/wiki/Saobraćaj

3 Putevi Bosne i Hercegovine ,1967-1987, str.10

4

Page 5: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Broj registrovanih vozila u BiH

U Bosni i Hercegovini, u protekloj, 2008. godini registrirano je ukupno 882.783 motornih vozila. Od ukupnog broja registriranih motornih vozila najveći procenat zauzimaju putnička vozila i to 85%.

Putnička vozila 85 %

Teretna vozila 8 %

Motocikli 0,9 %

Autobusi 0,1 %

Ostala vozila 6 %

Stepen motorizacije u našoj zemlji je 192 putnička motorna vozila na 1000 stanovnika.4

Učestalost saobraćajnih nesreća u BiH

Kao i u većini zemalja, u BiH mlađi i stariji dijelovi populacije su izloženi visokom riziku.U toku dvije godine, 2004. i 2006. prosječno oko 14 % smrtnih slučajeva i 27 % povrijeđenih u BiH, bilo je starosti ispod 24 godine. U toku 2005. do 40 % povrijeđenih bile su mlade osobe. Statistika o saobraćajnim nesrećama na cestama u BiH je u procesu razvoja i trenutno su dostupni samo osnovni pokazatelji.5

4 http://www.bihamk.ba/saobracajna-preventiva.html

5 Osman Lindov, Sigurnost u cestovnom saobraćaju, Sarajevo 2008.godine, str.336

5

Page 6: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Automobili u BiH

6 Sadiković Faik, Bezbjednost drumskog saobraćaja, Tuzla 2000.godine, str.1396

Page 7: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Prije rata, od 1992-1995 Volkswagen je proizvodio vozila i lagana namjenska vozila u jednoj tvornici blizu Sarajeva, dok su Kosmos u Banja Luci i Soko u Mostaru proizvodili autobuse. Mjesta poslovanja produkcije tih tvornica vodila su u pojedinim područjima u koncentraciju dostavljača sa odgovarajućim kvalifikacijama i sposobnostima u područjima metala, automotiva i elektronike. Kao u mnogim područjima industrije u Bosni i Hercegovini, rat je doveo iznenadan prekid te situacije. U međuvremenu se stvorilo nekoliko strateških razvitaka sa ciljem izgubljeno ponovno uspostaviti i postići novu integraciju Bosne i Hercegovine u internacionalnu automobilsku industriju. 7

Svaki četvrti građanin BiH stariji od 18 godina posjeduje vlastiti automobil, a od tog broja samo njih 3 % posjeduje dva ili više automobila. Polovina automobila u BiH je starosti od 16 do 20 godina, a samo oko 4 % njih je mlađe od 5 godina. Tako star vozni park predstavlja veliki problem kako za sigurnost prometa, tako i za čistoću okoliša. Prema preliminarnim istraživanjima, na cestama u Bosni i Hercegovini ima oko 200 lokacija koje se mogu evidentirati kao „crne tačke“, odnosno oko 450 lokacija koje se mogu evidentirati kao posebna opasna mjesta- dionice ceste.8

Tehnička neispravnost vozila u FBiH

Od 778 pregledanih vozila čak 608 je tehnički neispravno, prosječna starost je 20 godina, a pređenih kilometara više od 250 hiljada. Broj saobraćajnih nesreća u prvih šest mjeseci se povećao, ali sa manjim brojem smrtnih slučajeva. Broj neispravnih i isključenih automobila iz saobraćaja je sve veći. (podaci Bihamk-a za septembar 2009)

Prosječna starost automobila u BiH

7 http://www.made-in-bosnia.org/index.php

8 Osman Lindov, Sigurnost u cestovnom saobraćaju, Sarajevo, 2008., str.337

7

Page 8: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Starosna struktura motornih vozila u BiH, prema procjenama u 2006. godini, za putničke automobile iznosila je 13 godina, dok je starost autobusa i teretnih vozila iznosila oko 16 godina.9

10

9 Osman Lindov, Sigurnost u cestovnom saobraćaju, Sarajevo 2008, str.28

10 http://www.bihamk.ba/dokumentacija.html

8

Page 9: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

11

11 Sadiković Faik, Bezbjednost drumskog saobraćaja, Tuzla 2000.godine, str. 45

9

Page 10: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

RAZVOJ AUTOBUSKOG SAOBRAĆAJA U BiH

Period do 1963.god

Autobuski saobraćaj u Bosni i Hercegovini do početka Drugog svjetskog rata, bio je izuzetno slabo razvijen. Posljedica takvog stanja je bila loša putna mreža koju su sačinjavali makadamski putevi koji su povezivali veće gradove i naselja. Standard stanovništva je bio na niskom nivou tako da je korištenje autobuskih linija bila privilegija užeg kruga pripadnika bogatijih slojeva društva. Autobusi su za današnje standarde bili izuzetno lošeg kvaliteta; malog kapaciteta, nedovoljne snage motora, tako da su putovanja na dužim relacijama veoma često predstavljala svojevrsnu avanturu s obzirom na rizike koji su bili posljedica tehničkog stanja autobusa i putne infrastrukture.

Iz rijetkih dokumenata bilježi se da je prije Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini postojalo nekoliko privatnih prevozničkih firmi od kojih se ističu „Drina“, koja je bila u vlasništvu porodice Kujić. Ova prevoznička preduzeća su održavala redovne autobuske linije za Dubrovnik, Zvornik, Vlasenicu, Travnik...12

Cijene karata bile su izuzetno visoke.

...“ Da bi se kupila jedna autobuska karta od Han Pijeska do Sarajeva i vozilo Drininim autobusom trebala se prodati dobra ovca“...

Početkom Drugog svjetskog rata autobusni linijski saobraćaj zamire zbog ratnih dejstava.

Centrotrans-Eurolines osnovan je 1963. godine kao dio kompanije Centrotrans Sarajevo zadužen za pružanje usluga prijevoza putnika. Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu Centrotrans-Eurolines je raspolagao sa preko 360 autobusa i zapošljavao preko 1500 radnika svih profila. Prema osnovnim načelima poslovanja svoj rad bazirao je na pružanju kvalitetne

usluge prijevoza putnika u međunarodnom i međugradskom saobraćaju. Organizaciono je uspostavio mrežu poslovnih jedinica u Bosni i Hercegovini koje su obezbjeđivale neposredno najkvalitetnije usluge putnicima.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu Centrotrans-Eurolines je pretrpio ogromne štete. Uništeno je i oteto 253 autobusa, razoreni su servisni centri, auto baze, skladišta i poslovne zgrade preduzeća.

12 Šaćiragić M., Čengić S., Mičijević M., 2008.godine, Monografija Centrotrans- Eurolines 1948.-2008. Per adspera ad astra, Sarajevo-Fojnica, Centrotrans-Eurolines i štamparija Fojnica, str.4

10

Page 11: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

AUTOBUSKI SAOBRAĆAJ

Usluge autobuskog saobraćaja za javni gradski i prigradski prevoz putnika datiraju od 1953.godine. Od tog perioda ovaj vid saobraćaja se konstantno mijenjao i jačao, da bi u periodu neposredno pred agresiju na BiH ovaj vid saobraćaja sa brojnim stanjem od 220 voznih jedinica bio jedan od najjačih prevoznih firmi na ovim prostorima.

Svoj potpuni preporod u poslijeratnom periodu ovaj sektor doživljava zahvaljujući pomoći Vlade Japana koja je donirala ukupno 60 autobusa marke MAN, od čega je šest zglobnih autobusa. Danas autobuski saobraćaj sa brojnim stanjem od 110 voznih jedinica dnevno uključenih u saobraćaj preveze 140.000 putnika dnevno i na drugom je mjestu u ukupnom broju prevezenih putnika u odnosu na ostale vidove saobraćaja. Autobuski saobraćaj povezuje sve četiri saobraćajne zone, odnosno sve opštine Kantona Sarajevo. Na raspolaganju putnicima je svakodnevno 39 autobuskih linija, od kojih 20 funkcioniše u unutrašnjosti grada , dok su ostale prigradske, među kojima su i dvije međugradske linije. Trenutno stanje ovog vida saobraćaja je relativno zadovoljavajuće, zahvaljujući prvenstveno doniranim novim vozilima, kojih je inače i najviše u saobraćaju.13

HISTORIJA TROLEJBUSKOG SAOBRAĆAJA U BIH

13 http://www.gras.co.ba/hodnik.htm

11

Page 12: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Sa Bijelom Olimpijadom održanom u Sarajevu 1984. godine rođen je i novi vid saobraćaja, trolejbuski saobraćaj. Ova ekološki čista vozila, sa pogonom na električnu energiju, brza i skoro nečujna u potpunosti su pokrivala lijevu obalu Miljacke. Uvođenjem trolejbusa u saobraćaj zbog navedenih karakteristika, dat je veliki doprinos modernizaciji i ukupnom kvalitetu Javnog gradskog prevoza putnika. Iako je i ovaj vid prevoza pretrpio velika ratna razaranja, stanovnike lijeve obale Miljacke, trolejbusi i dalje povezuju sa administrativnim, školskim i kulturnim centrom grada. I tako, na trasi ukupne dužine 22,4 km, 25 vozila različitih tipova prevoze 50.000 putnika. Naravno, da bi se ovo ostvarilo bilo je potrebno mnogo sredstava i truda. Urađena je i sanacija 20 trolejbusa Škoda TR-14 I 5 zglobnih ŠKODA-SANOS, kupovina 8 remontovanih Tr-14 na kojima su izvršene određene prepravke i prilagođavanje uslovima naše eksploatacije, kupljeno 9 polovnih trolejbusa marke MAN, izvršena sanacija depoa trolejbusa, radionica, kancelarija. Vozni park podrazumijeva i dva nova niskopodna trolejbusa, donacija Češke Vlade, kao i dva trolejbusa tipa ŠEAL-1090 donacija Evropske Unije, u saradnji sa preduzećem VMC.14

ZAKLJUČAK

14 http://www.gras.co.ba/hodnik.htm

12

Page 13: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Drumski saobraćaj je u određenom smislu komplementaran sa svim granama saobraćaja zbog specifičnosti djelovanja i mogućnosti povezivanja velikog broja različitih korisnika saobraćajnih usluga, omogućujući realizaciju prijevoza od vrata do vrata. Ovaj saobraćaj karakteriše i otvorenost sistema i heterogenost korisnika, što ga čini složenim za planiranje.

Drumski saobraćaj u BiH spada među slabije razvijene u Evropi, što je vidljivo iz podataka o starosti automobila, voznog parka. Loše stanje u drumskom saobraćaju u Bosni i Hercegovini je također uzrokovano lošim cestana, što svjedoči podatak da u Bosni i Hercegovini ima svega oko 42 km auto-puta. Imajući u vidu pokazatelje o saobraćajnim nesrećama, vidljivo je, da Bosna i Herecegovina, kada se uspoređuju pokazatelji sigurnosti u odnosu na broj pređenih kilometara, spada u zemlje sa najvećim brojem ozlijeđenih i poginulih u odnosu na broj pređenih vozilokilometara.

Odlika drumskog saobraćaja je međusobna nezavisnost kretanja pojedinih voznih jedinica. Svako pojedinačno vozilo, zaprežna kola, automobil, kamion itd. nezavisno je u svom kretanju od drugog vozila. Teretni drumski saobraćaj obavlja se bez reda vožnje. U redovnom autobusnom saobraćaju red vožnje postoji, ali ne kao uslov kretanja autobusa nego samo radi obavještavanja putnika kada treba da dođu na stanicu i kada će stići na cilj.

LITERATURA13

Page 14: Historijski Razvoj Drumskog Saobracaja u BiH

Vukan R. Vučić, Javni gradski prevoz Sistem i tehnika, Naučna knjiga, Beograd 1987.

Sadiković Faik, Bezbjednost drumskog saobraćaja, Tuzla 2000.godine

Šaćiragić M. , Čengić S. , Mičijević M. , 2008 godine,

Monografija Centrotrans – Eurolines 1984-2008. Per adspera ad astra,

Sarajevo-Fojnica, Centrotrans – Eurolines i štamparija Fojnica

Opća enciklopedija, Zagreb 1980.godine

Osman Lindov, Sigurnost u cestovnom saobraćaju, Sarajevo 2008.godine

Putevi Bosne i Hercegovine 1967-1987

Urbanistički zavod BiH, Prostorni plan BiH, Sarajevo 1980.godine

Savjetovanje o održavanju puteva, zbornik radova, Igman 1992.godine

Internet, www.wikipedia.org

Internet, www.bihamk.ba

Internet, www.gfk.ba

Internet, www.ac-bih.ba

Internet, www.gras.co.ba

14