HISTORIJA-BOSANSKOGA-STANDARDNOG-JEZIKA-odgovori.docx

8/17/2019 HISTORIJA-BOSANSKOGA-STANDARDNOG-JEZIKA-odgovori.docx

1/10

HISTORIJA BOSANSKOGA STANDARDNOG JEZIKA

Odgovori!1. Reformatori arebie "# Ibrahim Berbić, Junus Stovra, Ibrahim Seljubac, Arif

Sarajlija.

$. Kra%em 1&.t. I 'oč.20.st. snažne su težnje uvođenja maternje je!i"a u muslimans"e

# vjers"e$ %"ole. Bosan"i je!i" je u%ao u nastavni &lan ruž'iije ())*.o'ine.

(. +eđu onima "oji su se najvi%e !alaali !a uvođenje naro'no je!i"a u vjer"se %"ole bili

su Se%f"di) *ro+o, Omer H"mo i Ibra+im Se-%"ba.

. -rvi bosans"o turs"i učitelj bio je Ibrahim /'hem Berbić. načaj -rva 'voje!ična

turs"o bosans"a i bosans"o turs"a ramati"a, objavljena je u 1arira'u ()3. 4o'ine.

5amijenjena je na%im lju'ima !a učenje turs"oa i 6urcima !a učenje bosans"oa je!i"a.

-reu!ima ramatič"e ara&s"e termine, 'jelomično ih &rilaođavajući turs"om i

bosans"ome je!i"u. -rihvata termine i! &ostojeće ramatič"e tra'icije sa čitavoa

sr&s"ohrvats"o &o'ručja.

/. 0e+med beg Ka'eta)ović 2%"b"3a4 bo%njač"i reformator, &rvi i!vr%io

ra'i"alnije 'uhovno o'vanaje o' orijentalne tra'icije I bo%njač"u "ulturu usmjerio "a

evro&s"oj mo'erni!aciji. načajna je i njeova je!ič"a reforma. 4o'ine, I))7.i!la!i

8jubu%a"ovo Narodno blago, &rva !bir"a bo%njač"ih naro'nih umotvorina. 6a "njia

imala je veli"o u'jela u &rihvatanju latinično &isma "o' Bo%nja"a, "o' "ojih je arebica

jo% bila ja"a. I)9. i ()7.i!la!e 'vije sves"e 8jubu%a"ovo Istoč nog blaga,

orijentalnih umotvorina i "njiževnosti &reve'ene na bosans"i je!i". 8jubu%a" je autor i

sa"u&ljač &rvih 'jela %tam&anih bosans"im je!i"om i na latinici. : osnovi mu je maternji

!a&a'noherceovač"i i"avs"o%ta"avs"i 'ijale"t, te je!i" naro'ne "njiževnsoti.

5. S6*STRAT le"sič"i fon' "oji je &o&stojao na ne"om &o'ručju &rije osvajanja.ADSTRAT le"sič"i fon' "oji se 'o'aoje na &ostoječi fon' riječi "oji se !ate"ao na"on

osvajanja o'ređene teritorije # novo naslijeđe$.


2/10

S6*ERSTRAT je!ič"i fon' i mje%avina le"si"e starosje'ioca i osvajača.

7. Novoad4i 4)%ižev)i dogovor 8 19. deembar 1&/, Novi Sad :

5ovosa's"i "njiževni 'oovor &ri'onio e je!ič"om unitari!mu, na!ivajući 'va je!i"a

!aje'nič"im imenom hrvats"osrs&"im ili sr&s"ohrvats"im je!i"om sa 'vjema varijantama. 5a

osnovi 'oovora i!rađeni su -ravo&is i ;ječni" +atice u 'va i!'anja !arebač"om i

novosa's"om.

-ot&isnici

< IvoA5=;I>, 'r. Ale"san'ar B/8I>, ?ivojin B@@C, +ir"oB@?I>, +ilo%DA=?I>, 'r. Josi& DA++, ;a'ovan 8A8I>, Svetislav +A;I>, Bo%"o -/6;@CI>,

Eu!a ;A=@CI> i mnoi 'r.

a"ljučci 'oovora

(. 5aro'ni je!i" Srba, Drvata i 1rnooraca je'an je je!i". Stoa je i "njiževni je!i" "oji se

ra!vui na njeovoj osnovi oo 'va lavna sre'i%ta, Beora'a i reba, je'instven, sa 'va

i!ovora, ije"avs"im i e"avs"im.2. : na!viu je!i"a nužno je uvije" u službenoj u&otrebi istaći oba njeova sastavna 'ijela.3. @ba &isma, latinica i ćirilica, ravno&ravna suF

< ato treba nastojati 'a i Srbi i Drvati &o'je'na"o nauče oba &isma, %to će se &ostići u

&rvom re'u %"ols"om nastavom.*. @ba i!ovora, e"avs"i i ije"avs"i, ta"ođer su u svemu ravno&ravna.G. ;a'i is"ori%tavanja cjelo"u&no rječnič"o blaa na%e je!i"a i njeovo &ravilno i

&uno ra!vit"a neo&ho'no je &otrebna i!r'a &riručno rječni"a savremeno

sr&s"ohrvats"o "njiževno je!i"a.

9. -itanje i!ra'e !aje'nič"e terminoloije ta"ođer je &roblem "oji !ahtijeva neo'ložnorije%enje.

7. aje'nič"i je!i" treba 'a ima i !aje'nič"i &ravo&is. I!ra'a toa &ravo&isa 'anas je

nabitnija "ulturna i 'ru%tvena &otreba.). 6reba o'lučno stati na &ut &ostavljanju vje%tač"ih &re&e"a &riro'nom I normalnom

ra!vit"u hrvats"osr&s"o "njiževno je!i"a.


3/10

. omisiju !a i!ra'u &rao&isa i terminoloije o're'iće na%a tri univer!iteta # u Beora'u,

arebu i Sarajevu$, 'vije a"a'emije # u rebu i Beora'u $ I +atica sr&s"a u 5ovom

Sa'u i +atica hrvats"a u arebu.(0. @ve !a"ljuč"e +atica sr&s"a će 'ostaviti Save!nom i!vr%nom vijeću i i!vr%nim vijećima

5; Srbije, 5; Drvats"e, 5; Bosne i Derceovine, 5; 1rne 4ore, univer!itetima,a"a'emijama, te će ih objaviti u 'nevnim listovima i časo&isima.

8. načajnu ulou u &rihvatanju latinič"o &isma "o' Bo%nja"a o'irao je !borni" Narodne

pjesme muhamedanaca u Bosni i Hercegovini, objavljen u 'vije "njie # ()7). i ()7.$.

Autor je osta Derman, austrijs"i činovni" i osnivač emaljs"o mu!eja u Sarajevu.

Sa"u&lja veli"i broj tih &jesama i objavljuje ih u "nji!i Pjesme i napjevi iz Bosne i

Hercegovine.

9. =va &rva bo%njač"a lista Bosanski vjestnik i Sarajevski cvjetnik.

10. List “ BOŠNJAK ”

emaljs"a val'a je &očet"om a&rila ()(. 4o'ine 'ala &o'r%"u !ahtjebu ru&e Bo%nja"a na

čijem čelu je stajao +ehme' be a&etanović 8jubu%a", !a i!'avanje &olitič"o lista H

Bo%nja" . @vaj list je bio &ro&aator i'eje bosanstva "oju je !aovarao Benjamin alaj, "oji

je na taj način htio su!biti nacionalistič"e i'eje Srba i Drvata. -rvi broj H Bo%nja"a, lista !a

&oliti"u, &ou"u i !abavu i!a%ao je 2.jula ()(.o'ine na četiri stranice. Clasni" o' broja (7.

je bio +ehme' be a&etanović 8jubu%a".

Bo%nja", list !a &oliti"u, &ou"u i !abavu %tam&an je latinicom na bosans"ome je!i"u imao je !a

oblast svoa 'jelovanja %ire slojeve stanovni%tva, sve one "oji su !nali čitati latinicu. -ojava H

Bo%nja"a obilježava &očeta" inten!ivno ra'a na %irenju bosan"se nacionalen i'eoloije.

6rebao je 'a &i%e &rotiv nacionali!acije Bo%nja"a u vi'u &rihvatanja sr&stva ili hrvatstva, te o

stvaranju rascje&a i!među Bosne i Derceovine, s je'ne strane, i Srbije i 1rne 4ore s 'rue

strane.

aovarao je njeovanje bosans"o imena i bosans"e naro'nosti, te i!rađivanju bosans"o

&atrioti!ma među bo%njač"im stanovni%tvom. 1ilj lista H Bo%nja" bio je 'a Bo%njaci &rihvate

i'eju bo%nja%tva, a "a'a se to 'esi on'a bi se i'eja bo%nja%tva &ro%irila i na 'rue "onfesije.


4/10

8ist ; BEHAR <

-rvi bo%njač"i "njiževni časo&is, osnovan (00.. %tam&an latinicom. @'irava važnu ulou u

"ulturnom je!ič"om &re&oro'u Bo%nja"a. 4aji &osebnu brižnost &rema je!ič"oj i!vornosti,

je'nostavnosti i jasnoći i!ra!a. Bori se &rotiv "nji%"o a'ministrativne le"si"e stranoa &orije"la. -rema ermani!mima se !au!ima PURISTIČKI STAV, 'one"le je is&oljen i u o'nosu

na turci!me, ali u blažoj mjeri. 8istovi "ao H 4ajret i H Biser će nastaviti H Beharovu je!ić"u

težnju.

8ist ; GAJRET <

4o'ine (07. I!la!i list H 4ajret , "ao &rocvat istoimeno 'ru%tva. tam&an latinicom i

ćirilicom. : nacionalnom &ole'u u to 'oba 'ržao se o&če južnoslavens"o i nteralno

sr&s"ohrvats"o tla. (0. o'ine H 4AJ;/6 &ostaje "njiž. časo&is, a ((3. 8ist H Biser

objavljuje &ri"a! njeovih 'jela. : ovom listu objavljivana je i "ritič"o realistič"a &ro!a, "oja

teži naro'nim &re&oro'iteljs"im ciljevima &utem osuđivanja neativnih i etič"ih nee"onoms"ih

&ojava mežu Bo%njacima i isticanje &uteva naro'no ra!voja u "oje su u"ljučeni s je'ne strane

naro'na i vjers"a tra'icija, a s 'rue &rilaođavanje !ahtjevima vremena u "ome se živi.

8ist ; BISER <

:!or ovom časo&isu bio je list H Behar . : časo&isu se nala!i fol"lorna rađa i bo%njač"a liri"a.

-rvi broj H Bisera i!a%ao je (.9. ((2. i !a"ljučio &rvo o'i%te (2. G. I(3. o'ine. Sve 'o 7.

broja, Biser je uređivao i &ot&isivao ;e'a"cijs"i o'bor, a 'o broja ). s januarom ((3. o'ine na

njeovom čelu, u svojstvu lavno i o'ovorno ure'ni"a, najista"nutiji &jesni" bo%njač"o

&jesni%tva &re&oro'no ra!'oblja +usa >a!im >atić. -isan je latinicom.

((. 4ramati"a i! ()G0. o'ine # G fonets"ih osobina $< -o!naje novi las j đ, abece'a !avr%ava sa 'ž< a slova se "oristi na!iv &ismena, &o'met i &riro" subje"t i &re'i"at< Slova se 'ijele na "onsonante i vo"ale # nema sonanata$< -oseban 'o'ata" "oji obrađuje stsl.samolasni"e # jer$ #jor$, K, en, on i jat< ao i 'o'ata" "oji se bavi &ravo&isom, fonets"im i etimolo%"im, obrađuje rafiju

&ravila &isanja č, ć, 'j, 'ž, rastavljanje na sloove, &o"raćeno &isanje riječi.

(2. :vo' u alajevu vla'avinu &re'stavljao je Hercegovački ustanak i! ()72. 4o'ine.


5/10

(3. -oslje'ica ovo ustan"a je 'ono%enje !a"ona *.((.())(. . 'je je !a BiD važio vojni

!a"on a sultanu 'a se &onu'i suverenitet u BiD.

(*. @bilježja četvrte fa!e ra!voja bosans"oa je!i"a

< u"inut na!iv bosans"i je!i" < nema ni"a"vo s&omena o na!ivu bosans"i je!i" < normiranje je!i"a nije bilo "ao ni ram.literature< &rivrženost je!i"u nova linija &isaca D.Dumo, D. i"ić, . =i!'arević, A.

+ura'beović, A. 5ameta", /. Lola"ović i mnoi 'r.< 5ovosa's"i "njiž,'o.()G*. "asnije &ravo&is ()90.o'. sr.M hr. je!i"a< anemaruju "a"o bosans"i ta"o i crnoors"i &rostor < -ravo&is nije bio rije%en !a bos.je!i", ;ečni" +atica, nije 'obro obrađena uloa lasa

h, trans". imena i &re!imena nije 'obro obja%njena.

(G.

: vremenu i!među (70. i ()0. o'ine u BiD 'ola!ii 'o &ojačane a"tivnosti u ras&ravama o

bosans"ome je!i"u, o je!ič"om !aje'ni%tvu, toleranciji i "njiževnoje!ič"oj &olitici. Co'e se

ra!ovori u vi'u je!ič"ih an"eta, ra!ličitih linvistič"ih s"u&ova # +ostars"o i 6rebinjs"o

savjetovanje i sl.$. 4o'ine (70. vanično se utvrđuju I -rinci&i "njiževnoje!ič"e &oliti"e u

Bosni i Derceovini. Ali bosans"i je!i" se i 'alje ne s&ominje, niti mu se "ao nacionalnom je!i"u

&ri!naje &ravo na &ostojanje. 5a!iva se bosanskohercegovačkim standardnojezičkim izrazom &osmatrano "ao 'io, tj.&o'varijanta sr&s"ohrvats"o je!i"a. Samim tim se &re'viđa I najbitnija

ra!li"a i!među "njižje!ič"o i!ra!a bh.Srba i Drvata, s je'ne strane i Bo%nja"a, s 'rue strane.

Bh. Srbi i Drvati imaju svoje nacionalne i je!ič"e matice van BiD, 'o" Bo%njaci nemaju.

(9. načaj &ete fa!e ra!voja bosans"oa je!i"a

< ()*. o'ine Jahić objavljuje sintets"i ra' o je!ič"im i!vorima i i'entitetu Bo%nja"a io samom bosans"ome je!i"u # ra' objavljen u Sves"ama Instituta !a &roučavanjenacionalnih o'nosa u Sarajevu$.

< ((.o'ine i!la!e 'vije "njie o bosans"ome je!i"u Bosans"i je!i" Senahi'aDalilovića i Je!i" bosans"ih +uslimana =ževa'a Jahića.

< 5a &o&isu stanovni%tva ((.o'ine 0N njih se i!ja%njava 'a ovori bosans"im je!i"om


6/10

< 5a svim nivoima u&otrebe vraća se na!iv bosans"i je!i"F bila su lutanja i ne'oumice'a li se njime imenuje je!i" u Bosni i Derceovini ili samo je!i" Bo%nja"a.

< : to"u rata, &rvi "omleti rječni" bosans"oa je!i"a ječnik karakteristične !eksike ubosanskome jeziku Alije Isa"ovića # (3$. =aje "ara"terističnu rađu i! je!i"a bo%njač"ih &isaca.

< (9. -ojavljuje se i Pravopis bosanskoga jezika autora Senahi'a Dalilovića< ire naučno utemeljenje bosans"oa ovornoa I &isanoa je!i"a 'ato je u 6riloiji o

bosans"ome je!i"u autora =ževa'a Jahića, "oja je %tam&ana (.o'ine # (. Bo"njački narod i njegov jezik , 2. Bosanski jezik u #$$ pitanja i #$$ odgovora i 3.%ko!ski rječnik bosanskoga jezika$.

(7. ;ječni" bosans"oa je!i"a =ževa'a Jahića

5astao "ao re!ultat 'esetoo'i%nje ra'a. ;ječni" &re'stavlja is&unjenje jeno o' 'uoročnih

!a'ata"a H Sim&o!ija o bosans"ome je!i"u &ri stan'ar'i!aciji i normiranju bosans"oa je!i"a.

-rvobitni &lan bio je i!ra'iti rječni" u (0 tomova, međutim bit će ih i vi%e. =o sa'a su i!%tam&e

is&raćeni I, II, III, IC i C tom 'o" je CI u ra!ra'i.a reali!aciju ovo &roje"ta &oslužilo je *70

'jela 2*0 autora sa )0.000 riječi i 3G0.000 je!ič"ih je'inica.

-rvi tom je %tam&an

().

4o'ine ((. I!la!e 'vije "njie, a to su (. Bosanski jezik Senahi'a Dalilovića

2. Jezik bosanskih Msli!ana =ž. Jahića

(.

Pravopis Senahi'a Dalilovića i!la!i (9.o'ine, sačinjen &rema o'lu"ama -ravo&isne "omisije

o' () članova, čiji je &re'stavni" bio Alija Isa"ović. 6o je !asa'a najvažniji i!vor !a

stan'ar'i!aciju bosans"oa je!i"a.

20.


7/10

: se&tembru (). . u Bihaću je o'ržan Simpozij o bosanskome jeziku, &rvi te vrste u historiji

na "ome su se o"u&ili vo'eći bo%njač"i i bosans"oherceovač"i filo!ofi i linvisti. 7. i ).

se&tembra (). .

< Kratkoročni zadatak izradea. 4ramati"e bosans"oa je!i"a !a osnovnu i 4ramati"e !a sre'nju %"olu # 2000.$ b. "ols"o &ravo&isno &riručni"a # Bulić, 200(.$c. Je'nostavno rječni"a bosans"o stan'ar'no je!i"a # (.$

< Dugoročni zadatak izradea. 4ramati"e bosans"o je!i"a b. Celi"o rječni"a bosans"o je!i"a # 20(0.$c. -ravo&is bosans"o je!i"a # O9 , O.$

Potpisnici & 'usta(a )janovi*+ ,smet Smaj!ovi*+ -ovan ukovi*+ Herta /una+ 01evad -ahi*+

Hanka 2!ibanovi* 3 ejzovi*+)hmet /asumovi*+ Senahid Ha!i!ovi*+ Hasnija 'urtagi* 3 4una+

&jesni" 'ak 0izdar+ "njiževni historičari 'uhsin izvi*+ )!ija ,sakovi*+ autori &rvih "njia o

bo%njač"oj naciji 'uhamed Had1ijahi*+ /asim Su!jevi*.

2(. 6riloija =ževa'a Jahića< Bo%njač"i naro' i njeov je!i" < Bosans"i je!i" u (00 &itanja i (00 o'ovora< "ols"i rječni" bosans"oa je!i"a.

$$. R%eč)i4 T"ri=mi " r'4o+rvat4om %e=i4"

Autor ovo rječni"a je le"si"oraf Ab'ulah "aljić. : uvo'u svo rječni"a "aljić obja%njava

meto' svo ra'a u &ri"u&ljanju &o'ata"a. 5avo'i "a"o je "rucijalno ra!umjeti o'a"le turci!mi

&otječu, %ta se uo&će smatra turci!mima te o&isuje o'nos sr&s"ih i hrvats"ih linvista &rema

ovom fenomenu. : rječni"u "aljić navo'i )7*2 riječi !a 9)7) &ojmova. -o'ijeljen je na 'va

'ijela. : prvom 'ijelu "aljić se &o!abavio &itanjem &orije"la turci!ma u na%em je!i"u. 5avo'i

&rimjere o &re'


8/10

"aljić je uočio slje'eće ne&ravilnosti u !načenju orijentali!ama, n&r # raja "lasa, je'an naro',

ejvalah tumačeno "ao riječ e hvala, kanta orijentali!am, pita 'om.bos.i!ra! M

orijentali!am, veresija o' riječi vjera$.

Sfere o' "ojih se sastoji rađa ovo rječni"a su

$(. 0e+med beg Ka'eta)ović 2%"b"3a4

;o'io se (.'ecembra ()3.. u Citini "o' 8jubu%"o. -otiče i! stare &lemić"e &oro'ice.

@snovno svjetovno i vjers"o obra!ovanje ste"ao je u +ostaru i 8jubu%"om. njiževni ra'

8jubua%a"a ulavnom je ve!an !a sa"u&ljanje i obrađivanje bo%njač"e naro'ne mu'rosti.Jo% o'

&rvo 'jela 5 Pouka o !ijepo i ru1nom pona"anju 6 vi'ljiva je njeova na"anaF sabrati usmenu

mu'rost bo%njač"o naro'a 'a bi se ona sačuvala o' !aborava i 'a bi mla'ež &oučila lije&o i

čestitom &ona%anju.

5A;@=5@ B8A4@ je naj!načajnija 8jubu%a"ova "nia, objavljena ())7.. latinicom, 'a bi

već slje'eće o'ine o'ine objavljeno i njeno ćirilično i!'anje. Sastavljena o' naro'nih

&oslovica, &ričica, &o&jev"i, &jesama, it'.. "njia je &re'stavljala mu'osti bo%njač"o naro'a.

-osebno su !načajne &oslovie &ore' "oji je 'avao obja%njenje njihovo &orije"la.

4o'ine ()9.i!a%ao je &rvi sve!a", a o'inu "asnije i 'rui sve!a" IS6@L5@4 B8A4A.

5amjera mu je bila 'a ovim 'jelom &o"aže mu'rost, ba%tinu i lje&otu običaja istočno blaa

# Ara&a, 6ura"a i -ersijanaca$. : tu svrhu &reveo je sa orijentalnih je!i"a mnoe &oslovice, &riče,

&jesme, savjete, ilahije, "asi'e, ane'ote, it'.

2*. ;ječni" +uslimans"ih imena orijentalno &orije"la u BiD

Autor ovo rječni"a je Ismet Smailović. Svoj rječni" &isao je u istim uslovima "ao i "aljić. :

uvo'u svo rječni"a obja%njava o'abir naslova !a rječni" "oji treba 'a suerira 'a se ra'i o

imenima orijetalno &orije"la, jer "a"o navo'i čovje" musliman, ne mora nužno imati

orijentalno ime. 5aveo je i 'etaljno o&isao 3073 imena. Imena je &o'leao (.$ fonets"ojF 2.$


9/10

a"cenats"ojF 3.$ morfolo%"ojF *.$ etimolo%"oj i G.$ semantič"oj anali!i. njia je sastavljen o' 2

'ijela. -rvi 'io stu'ij o muslimans"im imenima orijentalno &roije"la u BiD, a 'rui 'io imenar

ili rječni" muslimans"a imena orijentalno &orije"la u BiD, ne"a o' &itanja a"o nastaju lična

imena, @ &re'islams"im imenima muslimans"ih &re'a"a, -ojava imena orijentalno &orije"la u

BiDQ

NALIN OBRADE

6 &rvom 'jelu "njie autor naj&rije obja%njava ra!li"u i!među H mus!imanskih !ičnih imena i

H !ičnih imena 'us!imana , !atim slije'e &olavlja u "ojima se o&%irnije &ri"a!ju muslimans"a

imena orijentalno &orije"la u BiD te &o&is literature.

: 'ruom 'ijelu abece'nim re'om su nave'ena mu%"a i žens"a imena, hi&o"oristici

&ri"u&ljeni na &o'ručju PBiD. Sva"o o' njih ima svoju fonolo%"u, morfolo%"u, a"cenats"u,

etimolo%"u i semantič"u obra'u.

$/. R%eč)i4 4ara4teritič)e -e4i4e

5a"on osamostaljenja bosans"oa je!i"a, ne&osre'no na"on i!bijanja nesretnoa rata u Bosni

i Derceovini, (2. o'ine i! %tam&e i!la!i ječnik karakteristične !eksike u bosankome jeziku

autora Alije Isa"ovića. načaj ovoa rječni"a je u tome %to &osvećuje &ažnju "ara"terističnoj

rađi je!i"a bo%njač"ih &isaca i "njiževni"a. 6a"ođer, !načaj !a &rocess stan'ar'i!acije i

&rihvaćanja bosans"oa "ao samostalno stan'ar'no je!i"a je neu&itan.

Isa"ović je &osebnu &ažnju &osvetio !aobiđenim i &re%ut"ivanim fenomenima bosans"oa

ovorvnoa &o'ručja u 'jelima sr&s"ohtvats"e le"si"orafije.

6reba na&omenuti 'a je ovaj rječni" in'ivi'ualni &roject autora, ne&o'ržan o' strane bilo "a"ve

institucije. 6a"ođer, je važno na&omenuti 'a je je!i" u rječni"u nave'en ne "ao sr&s"ohrvats"i ili

hrvats"osr&s"i, već "ao bosans"i je!i".

$5. Arebica naj!načajniju reformu arebice i!vr%io je &revo'ilac urOana na bosans"i je!i" =žemalu'in Lau%ević "oji na 'osta je'nostavan način ara&s"o &ismo &rilao'io


10/10

bosans"ome je!i"u. 5jeova reforma !ove se matufovača M matufovica. =ola!i 'ou&otrebe inter&un"cijs"ih !na"ova u!etih i! latinice. ;eformu arebice svje'oče o snažnojtežnji 'a se očuva ara&s"o &ismo, ali i 'a se %to bolje &rilao'i !ahtjevima maternje bosans"oa je!i"a na "ojem se ni"a' nije &restalo &isati.

HISTORIJA-BOSANSKOGA-STANDARDNOG-JEZIKA-odgovori.docx

Documents

Transcript of HISTORIJA-BOSANSKOGA-STANDARDNOG-JEZIKA-odgovori.docx