Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA...
Transcript of Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA...
![Page 1: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/1.jpg)
ATMOSFERSKE PADAVINE
![Page 2: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/2.jpg)
OSNOVNI POJMOVI
POREKLO: od vlage koja je isparila sa mora i okeanaPadavine su svi oblici kondenzovane i sublimirane vodene pare u vazduhu, koji se na zemljinoj površini pojave u tečnom ili čvrstom obliku.ZNAČAJ: predstavlja osnovni izvor za rečne tokove i isparavanje sa sliva Padavine se dele u dve grupe:
niske padavine: rosa, rosulja, slana, inje i poledica, visoke padavine: kiša, sleđena kiša, sneg, susnežica, zrnasti sneg, ljutina, krupa, sugradica i grad.
![Page 3: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/3.jpg)
Niske padavine
To su padavine koje se obrazuju prizemljinoj površini
![Page 4: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/4.jpg)
Rosa
Oblik lučenja vodene pare u kapljice je ROSANastaje kada je temperatura tačke rose iznad0 °CFormira se na travi, lišću niskih žbunja i drugih biljaka pri tihom i vedrom vremenu ili pri slabom vetru, i to u toku noćiUčešće rose na celokupne padavine usrednjoj Evropi je od 0.1-0.2 mm po noćiUređaj za određivanje količine padavinaizazvane rosom naziva se rosometar
![Page 5: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/5.jpg)
Rosa
![Page 6: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/6.jpg)
Slana
Temperatura tačke rose je ispod 0 °C,Kada je oko 0 °C, može se istovremenostvoriti i rosa i slana,Slana je padavina u čvrstom stanju kojase pojavljuje neposredno na zemljinojpovršini ili na predmetima.
![Page 7: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/7.jpg)
Slana
![Page 8: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/8.jpg)
Inje
Stvara se pri vrlo hladnom vremenu, oko -2°C pa do - 10°C i maglovitom vremenu,Kapljice magle se smrzavaju na predmetimačija je temperatura niža od 0°CPodela - Deli se na tvrdo i obično inje,
Obično inje - beli slojevi ledenih kristala –uglavnom igličaste strukture,Tvrdo inje - neprovidna, zrnasta struktura, slična ledu i snegu
![Page 9: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/9.jpg)
Inje
![Page 10: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/10.jpg)
Inje
![Page 11: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/11.jpg)
Poledica
Homogene naslage leda, uglavnom prozirna skrama preko predmeta,nastale sleđivanjem prehlađenih kapljicasumaglice ili kišnih kapi,Nastaje na predmetima čija jetemperatura niža od 0 °CJavlja se pri početku i kraju zime, natemperaturi vazduha oko -3 do -5 0 °C ,
![Page 12: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/12.jpg)
Poledica
Dva načina nastanka:1. Prehlađene kapi iz vazduha (magla) se smrznu pri dodiru sa površinom .2. Kada kiša padne na još smrznutupodlogu posle nagle promene vremena.
![Page 13: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/13.jpg)
Visoke padavinePadavine iz oblaka dele se na 3 tipa:
sipeće, frontalne i pljuskovite.
Sipeće padavine padaju iz neprekidnih, gustih oblaka -stratusa. To su sitne kapljice vode ili sitne kapljice snega. Frontalne padavine padaju iz neprekidnih slojeva oblaka, altostratusa i nimbostratusa. Vezana su za vazdušna strujanja na toplom frontu. Pljuskovite padavine padaju iz nestabilnih oblaka kumulonimbusa. Ove oblake karakteriše kratkotrajne, ali i jake padavine, sa čestim promenama intenziteta. Glavne padavine su kiša sa krupnim kapima i sneg sa krupnim pahuljicama.
![Page 14: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/14.jpg)
Visoke padavine –nastanak
Kondenzacijom vlage na višim nadmorskimvisinama.
Značajnu ulogu imaju jezgra kondenzacije – najsitnije tvrde čestice koje se nalaze u atmosferi. Odlikuju se hidroskopnošću i sposobnošću da sakupljaju oko sebe vodenu paru. Obična para nije hidroskopski aktivna. Kondenzacija se javlja i pri postojanju kristala leda.Jezgra kondenzacije mogu biti najsitnije čestice soli, koje dolaze u atmosferu kao posledica odvajanja čestica voda sa vrha talasa. Voda veoma brzo isparava, postaje sve sitnija do veličine 0.00005 mm. Čestice soli su hidroskopne i lako se prenose vetrom (i do 600 km).
![Page 15: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/15.jpg)
Visoke padavine - nastanakOBRAZOVANJE ČESTICA PADAVINA – na jezgrima kondenzacije u početku se pojavljuju kapljice. Gomilanjem kapljica stvaraju se oblaci. Kapljice mogu biti naelektrisane pozitivno i negativno. Kapljice naelektrisane različitim elektricitetima se spajaju što je pomognuto turbulentnim kretanjem vazdušnih masa. Molekuli sredina, u kojoj se čestice vode kreću, se sudaraju sa česticama vode i izazivaju njihovo kretanje. Uvećane kapljice, usled spajanja, postaju teže i pod uticajem gravitacije padaju dole u vidu atmosferskih padavina.
![Page 16: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/16.jpg)
OSNOVNI POJMOVI - KIŠA
Kiša јe vid atmosferskih padavina, kao što su sneg, grad i rosa. Kiša nastaјe kada kapi vode padaјu na površinu Zemlje iz oblaka.Kiša ima veliku ulogu u hidrološkom ciklusu u kome vlaga iz okeana isparava, kondenzuјe se u oblacima, pada nazad na Zemlju i vraća se u okean putem reka i potoka da bi započela novi ciklus.Oblik kišnih kapi se naјčešće opisuјe kao "oblik suze". okrugao na dnu i zakrivljen ka vrhu, Ovaј opis јe netačan (samo kapi vode kapane iz određenih izvora su "oblika suze" u momentu formiranja). Manje kapi kiše su sferičnog oblika. Veće kapi su spljoštene (oblika pljeskavice). Veoma velike kapi su oblika padobrana. U proseku, kap kiše јe 1-2 mm u prečniku. Naјveće zabeležene kapi kiše su uočene nad Brazilom i Maršalovim ostrvima 2004. - neke od njih velike 1cm.
![Page 17: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/17.jpg)
Kišna kap
Ukoliko je prečnik kišne kapi 1 mm, njena težina iznosi 0.52 mg a brzina 4 m/s. Kišna kap prečnika 5 mm je teška 65.42 mg a brzina padanja ovakve kapi iznosi 7 m/s. Kritični prečnik kišne kapi je 6 mm (brzina pada je 9.3 m/s) jer sa daljim povećanjem prečnika kišne kapi, brzina padanja je usled povećanog trenja smanjuje, pa dolazi do toga da se kapljice raspadaju.
![Page 18: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/18.jpg)
Kišna kap
Svaki udar kišne kapi stvara minijaturni krater. Na taj način zemljište postaje razrovano. Intezivno vlažna zemljišta višestrukim udarima kišnih kapi gube svoju čvrstinu i postaju lak plen površinskom kretanju voda. Na ovaj način pluvijalna (kišna) erozija priprema tlo za naredni, daleko značajniji proces - proces denudacije.
![Page 19: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/19.jpg)
Kišna kap
![Page 20: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/20.jpg)
Kišna kapSnaga oslobođena tokom jedne kišne epizode zavisi od intenziteta, i od količine padavina. Najviši dnevni intenziteti padavina zabeleženi su u Čerapundžiju, (podnožje Himalaja) - 974 mm i Bombaju - 983 mm, a ekstremno maksimalna dnevna količina padavina izmerena je na ostrvu Reunion u iznosu od 1870 mm. Najviši sedmodnevni intenzitet padavina vezan je takođe za oblast Čerapundžija, u iznosu od 3430 mm. Ova vrsta katastrofalnih kiša uslovljava ogromnu eroziju. Sračunato je da u oblasti Himalaja (Čerapundži) kiše intenziteta 1000 mm/dan snižavaju zemljinu (topografsku) površinu i do 10 mm po padavinskom danu.
![Page 21: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/21.jpg)
Kišna kapKinetička energija jedne kišne kapi je zanemarljivo mala i ona se u trenutku udara troši na savlađivanje kohezije tla i otkidanje čestica. Udar jedne kišne kapi nema geomorfološkog značaja, ali kiše jakih intenziteta mogu osloboditi veliku količinu energije i samim tim da izvrši znatan rad. Primer na površini sliva od 100 km2, pljuskovita kiša od 70 mm, sa intenzitetom od 2 mm/min, izvrši bombardovanje zemljišta koje je ravno energiji oslobođenoj eksplozijom 6 miliona tona TNT, odnosno, ukupnoj količini svih eksploziva upotrebljenih tokom II svetskog rata. Na teritoriji Srbije, ukupna energija kišnih kapi u toku jedne godine odgovaraju snazi 4450 atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki. To znači da se na teritoriji Srbije prosečno svaka dva časa oslobodi energija jedne atomske bombe (26 000 TNT).
![Page 22: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/22.jpg)
Nastanak
Formiranje oblaka i kišnih kapi odnosno kiše može nastati na više načina pa razlikujemo
Konvekcijske padavineCiklonske padavineOrografske padavine
![Page 23: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/23.jpg)
Konvekcijske padavine
Nastaju u tropskim – ekvatorijalnim oblastimaZagrevanjem vazduha na Zemlji, kao lakši dolazi do njegovog penjanja na visine gde su temperature niže. Prohlađivanjem vazduha dolazi do njegovog zgušnjavanja, formiranja kišnih kapi, oblaka i na kraju kiše.U ovakvim uslovima uglavnom se formiraju kumuloninbusi a kratkotrajne velikih intentziteta padavine se javljaju uglavnom u poslepodnevnim časovima.
![Page 24: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/24.jpg)
Konvekcijske padavine
![Page 25: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/25.jpg)
Ciklonske padavine
Nastaju pri nailasku – udaru toplog i vlažnog talasa - fronta na suv i hladan polarni front.Nailaskom dolazi do naglog prohlađivanjatoplog i vlažnog talasa, zgušnjavanja fronta i formiranja altostratusa, nimbostratusa i straturaGlavna oblik ovih padavina su kiše u toplijem delu godine i sneg u hladnijem delu godine. Kišne kapi su srednjih i manjih veličina, a sneg je uglavnom u obliku šestrokrakih zvezdica
![Page 26: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/26.jpg)
Ciklonske padavine
![Page 27: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/27.jpg)
Orografske padavine
Orografske padavine nastaju kada vetrovi dižu vlažni i topao vazduh dužorografskih prepreka (planinskih masiva).Vazduh se naglo hladi a posledica toga su padavine. Primer ovih padavina su Julijski Apli koji se izdižu odmah iznad mora i ujedno predstavljaju barijeru kretanju vlažnih i toplih vazdušnih masa.
![Page 28: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/28.jpg)
Orografske padavine
![Page 29: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/29.jpg)
SnegSneg je padavina u obliku ledenih kristala vode, koja se sastoji od mnoštva pahuljica. Iako se sastoji od malih, nepravilnih delova, sneg je zrnasti materijal. ima otvorenu i meku strukturu dok se ne nađe pod spoljašnjim pritiskom.Sneg se formira kada vodena para sublimira visoko u atmosferi na temperaturi manjoj od 0°C (32°F), i nakon toga padne na zemlju. Sneg takođe može biti veštački napravljen korišćenjem snežnih topova, koji prave sitna zrna sličnija krupi.
![Page 30: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/30.jpg)
GradGrad je naziv za vrstu padavina u obliku ledenih oblutaka. Ova vrsta padavina nanosi velike štete poljoprivredi i smatraju se nepogodom – vrše se redovna osmatranja i praćenja gradonosnih oblaka od strane odgovarajućih službiNastaje kada snažne vazdušne struje odvuku vodene kapi iz oblaka u više slojeve gde je temperatura niža. Kapi se tamo zalede i poprime loptasti oblik, odnosno prelaze u grad. Kada uzlazna struja koja je ponela ove kapi ne može više da održi njihovu težinu, ledene kugle padaju na zemlju.
![Page 31: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/31.jpg)
GradNajčešće ove ledene kugle nisu veće od 5 mm, ali se dešavalo da budu mnogo veće i da nanesu velike štete pa čak da budu opasne i po ljudski život2001 godine u italijanskoj oblasti Veneto padao je grad veličine kajsije i uništio useveNa granici SAD i Kanade 1998. godine grad je padao 9 dana zbog čega je više miliona ljudi ostalo bez struje i hraneNajveći grad je padao u Bangladešu 1986 godine. Težina pojedinih ledenih kugli je iznosila čaj 1 kilogram. A prilikom ove nepogode je poginulo 92 osobe
![Page 32: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/32.jpg)
Grad
![Page 33: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/33.jpg)
Grad
![Page 34: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/34.jpg)
ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE
Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masaŠume – povećavaju atmosferske padavine zbog veće hrapavosti njihove površine. U odnosu na golo zemljište za 10 %.Pravac i smer kretanja vazdušnih masa -najbolji sa juga na sever, a najsušniji sa severa na jug.
![Page 35: Hidrologija 12 cas - rgf.rs semestar/Opsta hidrologija/Predavanja... · ŠTA SVE UTIČE NA ATMOSFERSKE PADAVINE Vetar – određuje karakter prenosa vazdušnih masa Šume – povećavaju](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040219/5e12fcc4ea433357bd1a880a/html5/thumbnails/35.jpg)
Po veličini: dnevne, mesečne i godišnje sumePo intezitetu: kiše jakog i slabogPo obliku: kiša, sneg, grad, ...
KLASIFIKACIJA ATMOSFERSKIH PADAVINA