Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina

Sadržaj

Strategija razvoja Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina

Prosinac 2020.

Sadržaj

1. Uvod ................................................................................................................................................ 5

1.1. Svrha i značaj strateškog dokumenta ..................................................................................... 5

1.2. Regulatorni okvir ..................................................................................................................... 5

1.3. Proces izrade i konsultacija ..................................................................................................... 6

1.4. Usklađenost s ostalim strateškim dokumentima .................................................................... 7

1.4.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima ostalih nivoa vlasti ................................................ 7

1.4.2. Usklađenost sa strateškim dokumentima proizašlim iz procesa evropskih integracija .......... 7

1.4.3. Usklađenost s globalnim ciljevima održivog razvoja ............................................................... 8

1.5. Osvrt na izvještaj o evaluaciji Integrirane strategije razvoja HBŽ 2016. - 2020. ..................... 9

2. Strateška platforma ...................................................................................................................... 10

2.1. Izvod iz situacione analize ............................................................................................................. 10

2.1.1. Geografski položaj i prirodne karakteristike ......................................................................... 10

2.1.2. Demografske karakteristike i kretanja .................................................................................. 11

2.1.3. Rezime stanja po sektorima .................................................................................................. 12

2.1.4. Stanje prostorno planske dokumentacije ............................................................................. 20

2.1.5. Fiskalni kapacitet Županije10 ................................................................................................ 21

2.2. SWOT analiza i strateško fokusiranje .................................................................................... 22

2.3. Strateško fokusiranje ............................................................................................................ 24

2.4. Vizija razvoja i strateški ciljevi, sa indikatorima .................................................................... 26

2.4.1. Vizija razvoja ......................................................................................................................... 26

2.4.2. Strateški ciljevi, s indikatorima ................................................................................................... 26

3. Prioriteti i mjere sa indikatorima .................................................................................................. 34

3.1. Prioriteti za Strateški cilj 1 .................................................................................................... 34

Prioritet 1.1. Podržati razvoj poduzetničke infrastrukture, MSP i obrtništva ................................... 35

Prioritet 1.2. Unapređivati konkurentnost poljoprivrede ................................................................. 36

Prioritet 1.3. Poticati razvoj održivog turizma .................................................................................. 38

Prioritet 1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija ............................................................. 39


Prioritet 2.1. Unapređenje obrazovanja, kulture i sporta................................................................. 41

Prioritet 2.2. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ......................................... 43


Prioritet 3.1. Razvoj suvremene infrastrukture ................................................................................ 44

Prioritet 3.2. Očuvanjei održivo korištenje prirodnih resursa .......................................................... 46


Prioritet 4.1. Učinkovito upravljanje održivim razvojem .............................................................. 48

Prioritet 4.2. Upravljanje rizicima ................................................................................................. 50

4. Ključni strateški projekti ................................................................................................................ 51

5. Indikativni financijski okvir ............................................................................................................ 57

6. Okvir za provođenje, praćenje, izvještavanje i evaluaciju strategije razvoja ................................ 60

6.1. Provedba ............................................................................................................................... 61

6.2. Monitoring i izvještavanje ..................................................................................................... 62

6.3. Evaluacija .............................................................................................................................. 63

7. Prilozi ............................................................................................................................................. 65

Prilog 1- Usklađenost strateških ciljeva HBŽ sa ključnim strateškim dokumentima u FBIH/ BIH ..... 65

Prilog 2.- Sažeti pregled Strategije razvoja....................................................................................... 67

Prilog 3. – Detaljan pregled mjera .................................................................................................... 77

Prilog 4. – ............................................................................................................................................ 123

7.1. Situaciona analiza ................................................................................................................ 123

Geografski položaj i prirodne karakteristike ............................................................................... 123

Demografske karakteristike i kretanjauključujući stanje dijaspore ............................................ 124

Pregled stanja i kretanja u ekonomiji uključujući i potencijale i učešće dijaspore ..................... 125

Vanjsko-trgovinska razmjena ...................................................................................................... 132

Industrija ..................................................................................................................................... 133

Poljoprivreda ............................................................................................................................... 134

Šume u privredi ........................................................................................................................... 136

Rudarstvo .................................................................................................................................... 137

Turizam ....................................................................................................................................... 137

7.2. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada ............................................................................. 139

Zaposlenost ................................................................................................................................. 139

Nezaposlenost ............................................................................................................................. 139

Plate ............................................................................................................................................ 141

Penzioneri ........................................................................................ Error! Bookmark not defined.

7.3. Pregled stanja i kretanja u oblasti društvenog razvoja ....................................................... 142

Obrazovanje ................................................................................................................................ 142

Kultura i umjetnost ..................................................................................................................... 146

Sport ............................................................................................................................................ 147

Zdravstvo ..................................................................................................................................... 147

Socijalna skrb i zaštita ................................................................................................................. 148

Organizacije civilnog društva ...................................................................................................... 149

Sigurnost građana ....................................................................................................................... 150

Stanje javne infrastrukture i javnih usluga ................................................................................. 151

7.4. Zaštita okoliša i životne sredine uključujući smanjenje rizika od katastrofa ...................... 155

Regulative i kapaciteti u oblasti okoliša ...................................................................................... 155

Upravljanje vodama .................................................................................................................... 156

Zaštita zraka ................................................................................................................................ 156

Zaštićeni dijelovi prirode ............................................................................................................. 157

Šume visoke zaštitne vrijednosti ................................................................................................. 158

Vodoopskrba ............................................................................................................................... 158

Sustav odvođenja otpadnih voda ............................................................................................... 159

Upravljanje otpadom .................................................................................................................. 159

Kvaliteta okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima ............................... 160

Stanje prostorno planske dokumentacije ................................................................................... 162

Javne investicije Županije10 ........................................................................................................ 162

Strategija razvoja Hercegbosanske županije je pripremljena uz podršku Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), zajedničkog projekta Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP).

Sadržaj ovog dokumenta, kao i nalazi prikazani u njemu, nužno ne odražavaju stavove ILDP-a, Vlade Švicarske ili UNDP-a.

5

1. Uvod

1.1. Svrha i značaj strateškog dokumenta

Strategija razvoja Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina (u daljem tekstu: Strategija razvoja) predstavlja integrirani višesektorski strateški dokument kojim se definiraju javne politike i integralno usmjerava razvoj Županije i jedinica lokalne samouprave unutar Županije. Nositelj izrade Strategije razvoja je Vlada Hercegbosanske županije, a sudionici u procesu izrade su ministarstva i druga tijela županijske uprave, općine i grad, Županijski odbor za razvoj, te ostali društveno-ekonomski partneri. Strategija razvoja sadži utvrđene prioritete razvoja i predstavlja putokaz za sveukupni razvoj Županije, uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolišnu i prostornu.

Strategija je ključni strateško-planski dokument Županije koji služi kao osnova planskog usmjerenja razvoja Županije, a ujedno je usklađena sa planskim razdobljem na nivou Europske Unije što stvara pretpostavku i preduvjet za apliciranje za korištenje sredstava Europske Unije za financiranje razvojnih prioriteta Županije. Strategija ujedno predstavlјa osnovu za izradu detalјnih planova i programa Vlade Hercegbosanske županijei drugih institucija u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju.

Strategija razvoja Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina u potpunosti je izrađena u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 32/17) kao i Uredbom o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj 74/19). Prilikom izrade Strategije u obzir su uzete i naučene lekcije iz procesa pripreme i implementacije prethodne integrirane Strategije razvoja Hercegbosanske županije za razdoblje 2016.-2020. godina.

Dodatno, Strategija je usklađena sa relevantnim strategijama drugih nivoa vlasti u BiH, obavezama proizašlim iz procesa europskih integracija, te ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDGs).

HBŽ je zadržala prethodnu viziju razvoja, kao izbor da postane moderna zajedica temeljena na načelima održivog gospodarstva u kojoj žive poduzetni i zadovoljni ljudi, županija koja optimalno iskorištava svoje potencijale i pozitivno utječe na poslovno okruženje sa očuvanim okolišem i kulturnim naslijeđem koji ju čine privlačnom za investicije, život i turističku posjetu. Ostvarenje razvojne vizije realizirat će se kroz kroz 4 strateška cilja, razrađena u 10 prioriteta i 33 mjere. Pripremljen je indikativni proračun za realizaciju Strategije, kao i indikatori za mjerenje stupnja njenog postignuća.

U sektoru ekonomskog razvoja, okosnicu razvoja predstavlja podrška razvoju poduzetničke infrastrukture, MSP i obrtništva, unapređenje konkurentnosti poljoprivrede kao i poticanje održivog ruralnog turizma. Poseban fokus je na podršci izvozu, transferu i razvoju tehnologija. U sektoru društvenog razvoja, Strategija se fokusira na unapređenje odgojno-obrazovnog sustava i sustava zdravstvene i socijalne zaštite. U području održivog upravljanja okolišem, prirodnim i infrastrukturnim resursima, Strategija se koncentrira na razvoj suvremene infrastrukture i očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa. Strategija posebnu pažnju fokusira i na primjenu integralnog pristupa razvoju te upravljanje rizicima.

1.2. Zakonski okvir

Na nivou Federacije BiH, u proteklom razdoblju su realizirane značajne aktivnosti na uspostavi i razvoju sustava za razvojno planiranje i upravljanje razvojem. Poseban napredak učinjen je kroz izgradnju zakonskog okvira, te je 2017. godine donesen Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj 32/17) kao temeljni normativni akt kojim je definirana svrha sustava kroz „transparentno i usuglašeno razvojno planiranje i upravljanje razvojem u Federaciji, županijama i jedinicama lokalne samouprave”, kao i „koordinacija i integracija strateških dokumenata i javnih i drugih financijskih resursa radi realizacije utvrđenih razvojnih prioriteta”.

Zakonom su, pored ciljeva, utvrđeni i osnovni principi razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, definirane su vrste strateških dokumenata, kao i tijela odgovorna za razvojno planiranje i upravljanje

6

razvojem. Zakonom je utvrđen i proces razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u FBiH, kao i postupci programiranja, monitoringa, evaluacije i izvještavanja o provedbi strateških dokumenata, te financiranja njihove implementacije. Zakon propisuje i dokumente koji se donose u postupku implementacije strateških dokumenata.

Godine 2019. donešeni su i podzakonski akti koji bliže uređuju pitanja izrade i evaluacije strateških dokumenata, te trogodišnjeg i godišnjeg planiranja i to:

- Uredba o evaluaciji strateških dokumenata u Federaciji BiH,

- Uredba o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH,

- Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji Bosne i Hercegovine.1

Proces izrade Strategije razvoja Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina usklađen je sa propisanim odredbama u okviru prezentiranog zakonskog okvira.

1.3. Proces izrade i konzultacija

Proces izrade Strategije razvoja Hercegbosanske županijeza razdoblje 2021.-2027. započeo je u siječnju 2020. godine donošenjem Odluke o pristupanju izrade Strategije razvoja Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godine. 2 Odlukom je propisano da je nositelj procesa izrade Strategije Stručna služba Vlade – Sektor za razvoj koji će primjenom otvorene metode koordinacije (OMK) i poštujući princip koordinacije po potrebi formirati stručna radna tijela kojim će se osigurati uključivanje svih sudionika u procesu izrade Strategije.

Vlada je, također, formirala Županijski odbor za razvoj (ŽOR)3, kao operativno, izvršno i koordinacijsko tijelo zaduženo za vođenje procesa izrade Strategije. U procesu izrade Strategije, inicirana je uspostava i Vijeća za razvojno planiranje i upravljanje razvojem Županije, čije imenovanje se očekuje u sljedećem razdoblju.

Sam postupak izrade ovog strateškog dokumenta proveden je u skladu sa Uredbom o izradi strateških dokumenata Federacije Bosne i Hercegovine. Tijekom procesa izrade Strategije, formirana su radna i savjetodavna tijela koja su usmjeravala dinamiku i proces izrade Strategije. U procesu rada i konzultacija, pored redovnih sastanaka tima za izradu strategije, održane su i fokus grupe (u Tomislav Gradu i Livnu i preko zoom platforme) kao i pet sastanaka Županijskog odbora za razvoj. Tijekom sastanaka Županijskog odbora za razvoj validirana je socio-ekonomska analiza, a potom i strateška platforma Hercegbosanske županijeza razdoblje 2021.-2027. godina koja je potom puštena u javnu raspravu odnosno proces javnih konzultacija. Peti sastanak ŽOR-a bio je posvećen razmatranju nacrta Strategije razvoja HBŽ za razdoblje 2021.-2027. godina.

Zbog pandemije izazvane virusom COVID-19, u tijeku izrade Strategije sastanci i konzultacije sa sudionicima u procesu održavani su putem elektronskih sredstava komunikacije. Proces javnih konzultacija o Nacrtu strategije razvoja HBŽ 2021. – 2027., koji će uključiti širi krug zainteresiranih sudiionika, realizira se tijekom mjeseca studenog 2020. godine.

Proces izrade Strategije razvoja HBŽ 2021. – 2027. podržan je zajednički projekt Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNDP), Projekt integriranog lokalnog razvoja (ILDP).

1 Sve uredbe objavljene su u Službenim novinama Federacije BiH broj 74/19. 2 Odluka Vlade broj: 01-02-12-1/20 od 21.1.2020.godine

3 Rješenje broj: 01-02-45-1/20 od 27. veljače 2020. godine

7

1.4. Usklađenost s ostalim strateškim dokumentima

1.4.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima ostalih nivoa vlasti

Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH definira vertikalnu koordinaciju i usklađivanje kao koordinaciju odgovornosti i procesa između nadležnih institucija na različitim nivoima vlasti u Federaciji, kao i usklađivanje strateških dokumenata na različitim nivoima vlasti u Federaciji prema zajedničkim razvojnim ciljevima, dok se horizontalna koordinacija i usklađivanje odnosi na koordinaciju odgovornosti i procesa institucija, kao i usklađivanje strateških dokumenata, odnosno usklađivanje strategije razvoja i sektorskih strategija na istom nivou upravljanja u Federaciji, županijama/kantonima i jedinicama lokalne samouprave prema zajedničkim razvojnim ciljevima. U skladu sa navedenim, strateški ciljevi i prioriteti HBŽ za razdoblje 2021.-2027. godina usklađeni su sa ključnim strateškim dokumentima u FBiH i BiH, ali i uvažavaju odrednice definirane u sektorskim strategijama HBŽ. Prilikom pripreme Strategije, vodilo se računa da razvojni smjerovi, strateški ciljevi i prioriteti razvoja HBŽ budu na odgovarajući način prilagođeni sljedećim strateško-planskim dokumentima:

• Strategija razvoja FBiH 2021.– 2027. (radna verzija),

• Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2018.– 2021. (okvirni dokument),

• Strateške smjernice za harmonizaciju podrške razvoju malih i srednjih preduzećai preduzetništva u BiH za razdoblje 2021.– 2027. (radna verzija)

• Šumarski program FBiH

• Akcioni plan Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma u Federaciji Bosne i Hercegovine 2020. - 2025. godine

• Strategija smanjenja siromaštva (PRSP)

• Transportna Strategija Federacije Bosne i Hercegovine 2016.-2030.

• Strategija razvoja nauke u FBiH za razdoblje 2011.-2021. godina

• Okvirna energetska strategija BiH do 2035.,

• Strategija za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH 2016. - 2021.

• Strategija reforme javne uprave u Federaciji BiH.

Poseban značaj za implementaciju Strategije razvoja ima Strategija razvoja FBiH koja obuhvata isto plansko razdoblje 2021. - 2027. Značajan broj prioriteta i mjera iz Strategije razvoja HBŽ vezan je za Strategiju razvoja.

Ovdje je potrebno naglasiti da su prilikom izrade nacrta Strategije razvoja HBŽ za razdoblje 2021.-2027. godina u obzir uzete i informacije, prioriteti, mjere i razvojni pravci iz nekoliko sektorskih strategija Županije, kao što su:

• „Strategija razvoja malog i srednjeg gospodarstva HBŽ za razdoblje 2021.-2027. godina“ (radna verzija)

• „Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Hercegbosanske županije za razdoblje 2019.-2025.“

Detaljna analiza ocjene usklađenosti, predstavljena je u Prilogu 1 dokumenta.

1.4.2. Usklađenost sa strateškim dokumentima proizašlim iz procesa europskih integracija

Bosna i Hercegovina okrenuta je ka ispunjenju uvjeta za postajanje dijelom Europske Unije, te se u skladu sa tim provode potrebne aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva i drugih obaveza koje propisuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske Unije i Bosne i Hercegovine. Godine 2016. podnesena je aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u EU na šta je Europska Komisija u svibnju 2019. godine odgovorila Mišljenjem, a bazirano na informacijama koje su prikupljene nakon ispunjenog Upitnika Europske Komisije.

Prema ocjeni Europske Komisije, stanje u mnogim područjima nije zadovoljavajuće, kao ni brzina napretka u ispunjavanju potrebnih kriterija za članstvo. U navedenom Mišljenju se ističe da Bosna i

8

Hercegovina i dalje u dovoljnoj mjeri ne zadovoljava kriterije koje se odnose na stabilnost institucija koje garantiraju demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina. Između ostalog, zahtjeva se dovođenje institucionalnog okvira BiH u sklad sa okvirom EU, unaprijeđenje izbornog okvira i pravosuđa, sprečavanje i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala,upravljanje granicama, uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije, unapređenje kvalitete obrazovanja povećanje usmjerenosti na potrebe tržišta rada, ubrzanje procesa usklađivanja s acquis-em, zaštita osnovnih prava građana i reforma javne uprave. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti područjima slobodnog kretanja roba, pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga, informacijskom društvu i medijima, poljoprivredi i ruralnom razvoju, ribarstvu, prometnoj politici, energetici, ekonomskoj i monetarnoj politici, statistici, socijalnoj politici i zapošljavanju, poduzetništvu i industrijskoj politici, regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata, obrazovanju i kulturi, zaštiti potrošača i zdravlja i financijskoj kontroli.4

U ukupnim reformama čije se provođenje traži, Strategija razvoja HBŽ direktno doprinosi unapređenju poslovnog okruženja, poljoprivrede i ruralnog razvoja, uspostavljanjem pretpostavki za standardizaciju i certifikaciju, energetskom efikasnošću, socijalnoj politici i zapošljavanju, poduzetništvu i industrijskoj politici, obrazovanjem i kulturom, te zaštitom životne sredine.

Implementacija Strategije razvoja HBŽ, posebno u dijelu osiguranja vanjskih izvora sredstava za financiranje razvojnih prioriteta HBŽ može da bude podržana kroz aktivnosti EU u BiH u mnogim oblastima, posebno kroz sudjelovanje u projektima prekogranične saradnje. Puno iskorištenje mogućnosti koje proizilaze iz EU integracija zavisi prvenstveno od brzine pristupa zemlje EU, odnosno ispunjenja zahtjeva i kriterija za članstvo, ali i od kapaciteta za implementaciju na nivou Županije i JLS.

Trenutno su HBŽ na raspolaganju sljedeći programi i projekti EU: transnacionalni (Adrion, Dunavski i Mediteranski), prekogranični - trilateralni (BiH-CG-HR), prekogranični - bilateralni (BiH-HR), prekogranični - bilateralni (BiH-CG), Horizon 2020, COSME, Kreativna Evropa, Erasmus+, Carina 2020, Fiscalis 2020, Evropa za građane, COST i EUREKA.

1.4.3. Usklađenost s globalnim ciljevima održivog razvoja

Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2015. godine usvojila Agendu održivog razvoja do 2030. godine i tom su prilikom sve zemlje članice, uključujući i BiH, preuzele obavezu provođenja dokumenta Agende 2030 i globalnih Ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals – SDG). Agenda 2030 se sastoji od 17 globalnih ciljeva i 169 podciljeva održivog razvoja koji predstavljaju transformativni plan za stvaranje bolje i održive budućnosti.

Poštovanje principa vertikalne koordinacije propisane Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH, podrazumijeva i usklađenost sa međunarodno prihvaćenim globalnim ciljevima održivog razvoja. Navedeno podrazumijeva da svi nivoi vlasti u BiH treba da definiraju svoje prioritete, mjere i aktivnosti na način da istovremeno osiguraju doprinos ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, kao i da izvještavaju o ostvarenom napretku.

U BiH utvrđena su tri pravca održivog razvoja (dobra uprava i upravljanje javnim sektorom, pametan rast i društvo jednakih mogućnosti) i dvije horizontalne teme (ulaganje u ljudski kapital i princip “niko ne smije biti isključen”). Navedeni pravci održivog razvoja, kao i horizontalne teme, na odgovarajući način su reflektirane kroz proces izrade Strategije razvoja HBŽ 2021-2027, kao i u samoj Strategiji.

Strategija razvoja HBŽ 2021.– 2027. doprinosi ostvarenju sva četiri odabrana pravca održivog razvoja. U sektoru ekonomskog razvoja, strategija doprinosi povoljnom okruženju za preduzetništvo i inovacije, povećanju investicija u infrastrukturu, uključivanju u globalne lanace vrijednosti, pametnom upravljanju prirodnim resursima,jačanju infrastrukture i konkurentnosti poljoprivrede, te održivom

4 Saopštenje Komisije Evropskom parlamentu i Vijeću – Mišljenje Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU,

https://europa.ba/wp-content/uploads/2019/06/Misljenje-Komisije-o-zahtjevu-Bosne-i-Hercegovina-za-%C4%8Dlanstvo-u-

Evropskoj-uniji.pdf

9

razvoju ruralnog turizma. U sektoru društvenog razvoja, Strategija će prije svega utjecati na unapređenje obrazovanja i obuke, kvalitetu predškolskog obrazovanja, unapređenje politika i jačanje socijalne zaštite, te efikasnost zdravstvene zaštite i unapređenje njene dostupnosti i kvaliteta kao i smanjenje nejednakosti. U sektoru koji se bavi zaštitom životne sredine i razvojem moderne infrastrukture, Strategija će se fokusirati na povećanje investicija u infrastrukturu, zeleni rast i čistu energiju, pametno upravljanje prirodnim resursima i okolišem, unapređenje upravljanja rizicima od katastrofa, jačanje kontrole i praćenja kvaliteta eko sustava. Kod upravljanja integralnim razvojem Strategija će jačati efikasan otvoren i transparentan javni sektor, vladavinu prava, sigurnost i osnovna prava te otpornost na katastrofe kroz funkcionalan sustav kreiranja politika i upravljanja održivim razvojem, odgovornu upravu orijentiranu na građane, efikasnu borbu protiv korupcije, upravljanje rizicima od katastrofa i unaprjeđeno krizno komuniciranje te efikasan sustav cjeloživotnog učenja.

1.5. Osvrt na izvještaj o evaluaciji Integrirane strategije razvoja HBŽ 2016. - 2020.

U procesu provedbe Strategije razvoja HBŽ za razdoblje 2016.-2020. godina, 2019. godine provedena je srednjoročna evaluacija, odnosno evaluacija za razdoblje 2016.-2018. godina. Nalazi izvještaja o sprovedenoj evaluaciji, ukazuju da su prethodnom strategijom uglavnom adekvatno procijenjene potrebe u pojedinim razvojnim sektorima, odnosno da su identificirani strateški ciljevi u većoj mjeri i dalje relevantni za HBŽ i za potrebe ciljnih grupa, ali i da je realizacija i učinak provedenih razvojnih mjera u prethodnom razdoblju vrlo neujednačen. Ukazano je da postoje mogućnosti za unapređenje u pogledu srednjoročnog financijskog planiranja, a kao jedan od najvećih nedostataka identificiran izostanak mehanizma jasne koordinacije, u segmentima operativnog planiranja, odnosno ugrađivanja usuglašenih razvojnih aktivnosti i projekata u proračune županijskih ministarstava, institucija i općina i prikupljanja, obrade podataka i izvještavanja. Utvrđena je izrazita potreba za jačanjem kapaciteta jedinice za upravljanje razvojem na nivou Županije i JLS, kao i sustavnom motivacijom ključnih pojedinaca u upravljanju razvojem.

U izvještaju se, između ostalog, preporučuje, da se kroz izmjene Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu tijela uprave na svakoj razini (HBŽ i JLS) formira jedinica za upravljanje razvojem (JURA), te da se unutar svih ministarstva i drugih institucija definiraju odgovornosti za provedbu strategije. Dodatno, da se u skladu sa Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, u procesu akcijskog planiranja izvrši temeljna analiza strukture financiranja, kako Proračunskih sredstava tako i dostupnost sredstava sufinanciranja iz vanjskih izvora za pojedini projekt/aktivnost. Poželjno je da se razvije metodologija i kriteriji kojim bi se omogućila identifikacija realno izvedivih projekata. Jedna od preporuka je i da se sustav koordinacije jača, posebno u procesu akcijskog planiranja i planiranja rada (horizontalno-unutar Vlade) i vertikalno između institucija na različitim nivoima vlasti, te uspostave direktne povezanosti između utvrđenih razvojnih ciljeva i prioriteta, planova rada ministarstava i Proračuna Županije. Izvještaj sugerira da Akcijski plan strategije treba postati dobra osnova za planiranje razvojnog dijela Proračuna dionika na svim administrativnim nivoima.

Dodatne preporuke odnosile su se na preispitivanje ili dopunu pokazatelja (inidkatora) na nivou prioriteta i mjera, te dizajniranje i/ili omogućavanje većeg broja tematskih obuka za zaposlenike županijskih ministarstva, institucija i općina, posebno vezano uz pripremu projektne dokumentacije, monitoringa, evaluacije i izvještavanja, koje trebaju uključiti rad na konkretnim primjerima, prikaze dobrih praksi i najčešćih pogrešaka te ukazati na posljedice pogrešaka u radu.

Prilikom izrade Strategije razvoja HBŽ za razdoblje 2021. - 2027., u obzir su uzeti nalazi i preporuke evaluacije Strategije razvoja HBŽ za razdoblje 2016.– 2020., za razdoblje implementacije 2016.-2018. godina kao i mišljenja i stavovi ključnih zainteresiranih strana. Bitno je napomenuti da je, u skladu sa evaluacijskim nalazima, prethodni strateški dokument predstavljao dobru osnovu za razvoj Županije u razdoblju 2016. - 2020. Međutim, uspješna implementacija strategije zahtijeva postojanje kvalitetnog sustava za njeno provođenje, što je potrebno osigurati i u sljedećem planskom razdoblju.

U cilju uspješne implementacije Strategije razvoja HBŽ za razdoblje 2021. - 2027.,potrebno je raditi na uspostavljanju/adekvatnom funkcioniranju implementacijskih mehanizama u HBŽ kako bi se

10

osiguralno efikasno planiranje, provođenje i praćenje implementacije strategije, te u konačnici ostvarili očekivani razvojni efekti.

2. Strateška platforma Strateška platforma Hercegbosanske županije izrađena je u procesu izrade Strategije razvoja

Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina i sadrži detaljan prikaz socio-ekonomskih

kretanja u posljednjih 5 godina, sa posebnim osvrt na usporedbu na pokazatelje na nivou Federacije

BiH. Platforma sadrži i SWOT analizu, strateške fokuse, strateške ciljeve kao i definiranu viziju razvoja

HBŽ.

2.1. Izvod iz situacijske analize5

2.1.1. Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike

Hercegbosanska županijaje smješten u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištemVlade u

Livnu i Skupštine u Tomislavgradu. Susjedna područja Hercegbosanske županije su četiri Županije

Federacije BiH (na sjeveru Unsko-sanski kanton, na istoku Srednjobosanski kanton, jugoistoku

Hercegovačko-neretvanska Županija, na jugu Zapadnohercegovački županija) i na sjeveroistoku je

Republika Srpska. Hercegbosanska županija na zapadu graniči sa susjednom Republikom Hrvatskom,

time i Europskom Unijom(Slika 1).

Slika 1. Geografski položaj Hercegbosanske županijeu FBiH i BiH (slika lijevo), Karta Županije(slika desno)

Hercegbosanska županija, odnosno Livno kao njeno sjedište, je podjednako udaljeno od Sarajeva i

Banja Luke. Magistralni putevi ukupne dužine 366,3 km koji prolaze kroz ovu županiju, uglavnom ga

povezuju sa sjeverom Bosne i Hercegovine. Najbliži aerodrom je Međunarodni aerodrom Mostar, dok

željeznički promet ne postoji.

S obzirom na činjenicu da Hercegbosanska županija graniči sa susjednom Hrvatskom, od izuzetnog

značaja za njen razvoj je dobra prometna povezanost sa srednjom Dalmacijom, kojoj ova Županija

ekonomski tradicionalno gravitira.

Hercegbosansku županiju čine Grad Livno i 5 općina: Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres i

Tomislavgrad. Hercegbosanska županija ima vlastiti ustav, skupštinu,vladu,simbole,te jo pripada niz

5Puni tekst situacione analize dat je u prilogu dokumenta.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Ustav

https://bs.wikipedia.org/wiki/Skup%C5%A1tine_kantona_Federacije_Bosne_i_Hercegovine

https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastave_kantona_Federacije_Bosne_i_Hercegovine

11

isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena

politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između županijske i federalne vlasti (zdravstvo,

socijalna zaštita, promet).

Hercegbosanska županija dominantno je visinsko područje što onemogućava određene vrste

poljoprivredne proizvodnje ali s druge strane čini pogodno tlo za razvoj stočarstva, time i mljekarstva

po čijim proizvodima je poznata ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i Europi i šire.

Županija obiluje plodnim, prostranim poljima i nepreglednim pašnjacima, rijekama i jezerima,

stoljetnim listopadnim i zimzelenim šumama. Krška polja karakteristike su, od kojih su najveće

Livanjsko, Duvanjsko i Kupreško polje. U HBŽ se nalazi prva vjetroelektrana u BiH, VE Mesihovina, koja

je s radom počela u 2019. godini i predstavlja svjetli primjer orijentacije Hercegbosanske županije

prema korištenju obnovljivih izvora energije.

Ključni faktori za razvoj ovog kraja leži u ekološki čistoj i netaknutoj prirodi te umjerenoj kontinentalnoj

klimi koja pogoduje razvoju poljoprivrede, te geografskom položaju i dobroj prometnoj povezanošću

sa susjednom Hrvatskom.

Hercegbosanska županija graniči sa Republikom Hrvatskom, time i Europskom Unijom, što čini prednost posebno sa gospodarskog aspekta i aspekta privlačenja investicija. Posebnom je čini dobra prometna povezanost sa srednjom Dalmacijom, kojoj ekonomski i tradicionalno gravitira. Klimatske i prirodno-geografske karakteristike HBŽ čine ga pogodnim za razvoj stočarstva, time i mljekarstva, po čemu je ovaj kraj poznat u EU i šire. Identificirano je korištenje resursa, ali postoji značajan prostor za unapređenja, pri čemu se mora voditi računa o održivosti u korištenju istih kao i zaštiti prirode.

2.1.2. Demografske karakteristike i kretanja

2.1.2.1. Broj stanovnika

Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine Hercegbosanska županija ima 84.127 stanovnika

(8. u Federaciji BiH) i gustoću naseljenosti 17 stanovnika/km2 (najrjeđe naseljena županija FBiH), dok

je s površinom od 4.934,9 km2 najveća, što čini 18,9% površine FBiH i 9,6% teritorija Bosne i

Hercegovine.

Hercegbosanska županija nije podjednako naseljena te tako Grad Livno i Tomislavgrad predstavljaju

najnaseljenije općine ove Županije sa 34,3 i 32,7 stanovnika po km2. Gustoća naseljenosti Općine Drvar

je 11,9 stanovnika po km2, dok su Bosansko Grahovo, Glamoč i Kupres jako slabo naseljeni sa 3,1 do

8,9 stanovnika po km2.

Broj stanovnika na popisu iz 2013. godine je za 31.862 ili 27,5% manji u odnosu na popis iz 1991. godine

što govori o pogođenosti ovog područja ratnim dešavanjima. Međutim, prema procjeni broja

stanovnika iz 2019. godine, Hercegbosanska županija ima 80.004 stanovnika, što je za 5% manje u

odnosu na popis iz 2013. godine, čime se nastavlja negativan trend u broju stanovnika, koji je posebno

izražen ako se promatra nivo Federacije BiH u kojem navedeni postotak iznosi 1,3%.

2.1.2.2. Struktura stanovništva

Starosna struktura stanovništva ukazuje da Hercegbosanska županija ima starije stanovništvo u

odnosu na strukturu stanovnika FBiH (Tabela 1.). Prema podacima iz 2019. godine na području

Hercegbosanske županije mladog stanovništva od 0 do 14 godina je 11,1%, dok stanovništvo starosti

65 i više godina čini 20,4%. Nešto više od 68% stanovništva Županije pripada starosnoj grupi radno

sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine.

https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ministarsvo_rada,_zdravstva,_socijalne_za%C5%A1tite_i_izbjeglica_Kantona_10&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/VE_Mesihovina

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska

12

Tabela 1. Starosna struktura stanovništva u HBŽ i Federaciji BiH u 2019. godini

Starosna dob HBŽ 10 Federacija BiH

Broj stanovnika % Broj stanovnika %

0-14 8.910 11,1 320.184 14,6

15-64 54.752 68,4 1.526.894 69,7

65+ 16.342 20,4 343.020 15,7

Ukupno 80.004 / 2.190.098 /

Izvor: Federalni zavod za statistiku

Zanimljio je ukazati da je u 2012. godini, postotak stanovništva od 0 do 14 godina iznosio 17,1%, a

postotak stanovništva starijeg od 65 godina 14,2%. Od tada se bilježi nepovoljan trend u starosnoj

strukturi stanovništva, odnosno kontinuirani pad broja mladih stanovnika na području Županije, uz

prateći rast udjela stanovnika od 65 godina starosti i više. Time se jasno ukazuje na nepovoljnu

promjenu u strukturi stanovništva, koja čini značajnu implikaciju za dalji razvoj, odnosno potrebu za

usmjeravanjem strateških intervencija ka zadržavanju stanovništva i poticanju osnivanja obitelji.

Ako se promatra etnička struktura stanovništva, prema posljednje dostupnim podacima na osnovu

Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine na području Hercegbosanske županije najzastupljeniji su

Hrvati (76,9%), potom Srbi (13%) te Bošnjaci (9,6%).

2.1.3. Rezime stanja po sektorima

2.1.3.1. Rezime stanja, razvojnih izazova i perspektiva u području ekonomskog razvoja HBŽ

S aspekta demografskih kretanja na području Hercegbosanske županije evidentan je kontinuiran pad broja stanovnika, a stopa prirodnog priraštaja je u posljednjih sedam godina negativna. Hercegbosanska županija ujedno je najrjeđe naseljeni Županija u Federaciji BiH. Najveći broj stanovnika Hercegbosanske županijeje u dobnoj skupini između 15 i 64 godine, a od 2012. godine se bilježi nepovoljan trend u starosnoj strukturi stanovništva, odnosno kontinuirani pad broja mladih stanovnika, uz prateći rast udjela stanovnika od 65 godina starosti i više. Dodatno, Hercegbosanska županija kao i većina područja u Federaciji BiH karakterizira sve veći odlazak mladih, kao i cijelih obitelji, posebno u zemlje Europe. Navedeno čini značajnu implikaciju za dalji razvoj, odnosno potrebu za usmjeravanjem strateških intervencija ka zadržavanju stanovništva i poticanju osnivanja porodice. Realizacija svih mjera u Strategiji razvoja treba osigurati uvjete za bolji kvalitet života stanovnika HBŽ, time i ostvariti doprinos zadržavanju stanovništva na području Županije.

Preko 4.000 osoba napustilo je Županiju u proteklom šestogodišnjem razdoblju, a samo u 2019. godini,

814 osoba je napustilo Županiju i živi u dijaspori. HBŽ ima snažnu dijasporu i uspješne osobe u različitim

djelatnostima i oblastima, te je i taj razvojni potencijal potrebno unapređivati i koristiti u sljedećem

razdoblju, posebno kroz umrežavanje stanovnika i privrednika HBŽ sa predstavnicima dijaspore.

U oblasti ekonomskih kretanja, Hercegbosanska županija od 2017. godine bilježi povećanje broja

poslovnih subjekata, uključujući povećanje broja kako pravnih osoba, jedinica u sastavu pravnih osoba

i obrtnika. Strukturom poduzeća na području Hercegbosanske županije prevladavaju mala poduzeća,

a iako se bilježi pad broja poduzeća, istovremeno postojeća zapošljavaju veći broj zaposlenih, time

ukazujući na unapređenje kapaciteta i konkurentnosti poduzeća ove Županije. U kontekstu razvojnih

procesa, kod definiranja prioriteta za sljedeće razdoblje, potrebno je imati u vidu da su potrebe razvoja

malih i srednjih poduzeća drugačije od potreba velikih, jer se u toj fazi razvoja javlja potreba za

izvozom, inovacijama, uvođenjem naprednijih tehnoloških i organizacijskih rješenja, i slično. Trgovina

je i dalje najrazvijenija gospodrska grana na području HBŽ, što ima ograničen doprinos konkurentnosti

i dodatnoj vrijednosti gospodarstva HBŽ, ali istovremeno i prerađivačka industrija bilježi pozitivne

13

trendove pokazatelja uspješnosti (broj zaposlenih, prihod od prodaje, prihod od izvoza) te je posebnu

pažnju u sljedećem planskom razdoblju potrebno posvetiti sustavnoj podršci ovoj grani, posebno

prehrambenoj industriji kako bi se podržao rast i razvoj poduzeća unutar nje, ali i doprinijelo

efikasnijem i održivom korištenju lokalnih resursa i unapređenju konkurentnosti cijelog lanca

vrijednosti unutar iste. Klimatske i prirodno-zemljopisne karakteristike HBŽ čine ju pogodnom za razvoj

poljoprivrede, posebno stočarstva, time i mljekarstva, te je poljoprivreda jedna od okosnica

gospodarstva HBŽ. Međutim, poljoprivredni resursi se mogu koristiti u većoj mjeri, uvažavajući

činjenicu da se koristi tek oko 45,7% obradivih površina HBŽ. U oblasti poljoprivrede i prehrambene

industrije Hercegbosanska županija ima daleko poznate brendove uključujući Livanjski sir i Glamočki

krompir. U tom kontekstu, razvojna potreba se odnosi na poticanje povezivanja poljoprivredne

proizvodnje sa prerađivačkom industrijom, ali i sa turističkom ponudom. Hercegbosanska županija

bilježi kontinuirani rast izvoza i smanjenja uvoza, što je rezultiralo i trgovinskim suficitom u 2019.

godini. Da se ipak radi o niskom nivou izvoza ukazuju podaci da ukupni izvoz HBŽ čini samo 1,3% udjela

izvoza na nivou Federacije BiH. Stoga, poseban aspekt podrške u razvojnom kontekstu treba biti

usmjeren na realizaciju aktivnosti koje ostvaruju doprinos stvaranju dodatne vrijednosti (izvoz,

transfer i razvoj tehnologija), uz poticanje mobilnosti rada i kapitala. Šume i rude su važniji resursi

kojima raspolaže HBŽ, međutim korištenje šuma u gospodarske svrhe je na niskom nivou, dok

eksploatacija mineralnih sirovina bilježi pad. Poticanje većeg korištenja ovih resursa u gospodarske

svrhe razvojna je potreba, zbog čega je potrebno ravnopravno uključivanje šumarstva i rudarstva u

planiranje razvoja Županije.

Turizam HBŽ, i pored značajnijih turističkih znamenitosti (Skijalište Kupres, potencijali za lovni i ribolovni turizam na području Drvara, Buško jezero, Blidinjsko jezero i dr.) karakterizira nerazvijena turistička infrastruktura kao i mali broj turista, iako ovaj pokazatelj bilježi trend rasta u proteklom petogodišnjem razdoblju. Turistički potencijali Županije su znatni i budući razvoj bi se, uz valorizaciju postojećih resursa trebao jednim dijelom oslanjati i na eksploataciju mogućnosti koje nudi postojanje receptivnog turizma na Jadranskoj obali. Intenzivnija suradnja sa turističkim agencijama na Jadranskoj obali i preusmjeravanje jednog dijela turista u Hercegbosansku županiju, na jednodnevne izlete, sa jedne strane, te umrežavanje domaćih ponuđača i turističkih aktera sa ciljem stvaranja zaokružene ponude, sa druge strane, bi mogli dati zamah razvoju turizma u Županiji.

Hercegbosanska županija poslije Unsko-sanskog Kantona ima najmanju prosječnu stopu zaposlenosti

u FBiH ( 19,9%), iako se bilježi pozitivan trend broja zapsolenih u proteklih 5 godina, s tim da

zaposlenost žena raste znatno više u odnosu na zaposlenost muškaraca. Bez obzira na rast

zaposlenosti, udio žena u ukupnoj zaposlenosti je još uvijek niža u odnosu na muškarce (41,7% u

odnosu na 58,3% zaposlenih muškaraca u 2019. godini). U kontekstu djelatnosti, najveći broj radnika

zaposlen je u djelatnosti Trgovine i Javne uprave i obrane. Strukturom nezaposlenih osoba prevladavju

KV radnici (35,5%), zatim slijede nezaposleni sa SSS te nekvalificirane osobe. U ukupnom broju

nezaposlenih, visokoobrazovane osobe sudjeluju sa 9,8% (VŠS i VSS). Prosječna plaća u promatranom

razdoblju raste, ali je niža od prosječne plaće u FBiH.U sljedećem planskom razdoblju potrebno je u

suradnji sa privatnim sektorom, akademskim institucijama i dr. raditi na provedbi efikasnih mjera

zapošljavanja i usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada.

Nažalost, COVID 19 pandemija utjecala je i na gospodarstvo, a time i na pokazatelje ekonomske

aktivnosti i stanja ekonomskog razvoja Županije, a a precizni podaci dostupni krajem 2020. godine

ukazati će na obujam negativnih posljedica na gospodasrtvo Županije.

14

Tabela 2. Rezime stanja razvojnih izazova i perspektiva u području ekonomskog razvoja

Razvojni problemi Razvojne potrebe Oblast

Nedovoljna povezanost sa bh. dijasporom

Stimulirati povezivanje sa BH dijasporom, posebno u privrednom kontekstu

Dijaspora

„Odljev mozgova“ sa područja HBŽ i pad stope nataliteta

Realizirati strateške intervencija usmjerene ka zadržavanju stanovništva i poticanju osnivanja obitelji

Demografska kretanja

Nedovoljno razvijeni kapaciteti poduzeća i obrtnika na području HBŽ

Uspostaviti mehanizme podrške za osnivanje i razvoj obrta i MSP-a. Poseban fokus staviti na digitalizaciju, umrežavanje i programe podrške unapređenju konkuretnosti. S tim u vezi, posebno podržati osnivanje i razvoj poduzetničke infrastrukture koja će biti u funkciji podršsci osnivanju i razvoja MSP-a i obrta.

Poslovni subjekti HBŽ

Neumreženost i niska konkurentnost poljoprivrednih proizvođača

Poticati povezivanje poljoprivredne proizvodnje sa prerađivačkom industrijom, ali i sa turističkom ponudom, uz jačanje lanca vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

Poljoprivreda

Nerazvijena turistička infrastruktura i mali broj posjeta turista, uz nedoljan nivo zadržavanja turista na području HBŽ

Daljna izgradnja turističke infrastrukture i promocija turističke ponude sa posebnim fokusom na ruralni turizam uvažavajući postojeće potencijale HBŽ

Turizam

Nedovoljno i neadekvatno korištenje prirodnih resursa

Eksploatacija šumskih i rudnih bogatstava na način koji omogućava korištenje prirodnih resursa u razvoju gospodarstva, ali i očuvanje okoliša

Poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo

Mali broj radnih mjesta u djelatnostima koje doprinose konkuretnosti HBŽ

Intenziviranje suradnje gospodarskih subjekata i institucija obrazovanja u cilju kontinuiranog usklađivanja ponude i tražnje na tržištu rada

Tržište rada

2.1.3.2. Rezime stanja, razvojnih izazova i perspektiva u području društvenog razvoja HBŽ

S gledišta obrazovanja, na području Hercegbosanske županije djelatnost obavlja ukupno 65 obrazovnih

ustanova: 6 vrtića, 49 osnovnih škola i 10 srednjih škola. Pedagoški standardni i normativi su izrađeni

ali još uvijek nisu usvojeni, što je jedna od razvojnih potreba. Kolektivni ugovori u oblasti obrazovanja

na nivou Hercegbosanske županije su definirani. Od samog početka pandemije uzrokovane virusom

COVID 19, škole su započele s organizacijom i izvedbom online nastave.

Na području Hercegbosanske županije postoji ukupno 6 ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje,

od čega 4 javne i 2 privatne ustanove. Broj djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem

po programu 150 sati na području Hercegbosanske županijeu 2019. godini iznosio je 390, što je isti

broj djece zabilježen u 2015. godini (Slika 7.). Manji porast djece zabilježen je u 2017. odnosno 2018.

godini ali je ponovo zabilježen pad broja djece u predškolskim ustanovama u 2019. godini, ali

prvenstveno zbog zatvaranja predškolskih ustanova ili neadekvatnih uvjeta za nastavak rada.

49 osnovnih škola kao i 2 škole za djecu sa posebnim potrebama u 2019. godini pohađa 4.055 učenika

u 332 odjeljenja, od čega su 63 učenika djeca sa posebnim potrebama. Na području Hercegbosanske

županije bilježi se kontinuiran pad broja učenika od 2015. godine. Naime, u ovoj godini osnovne škole

je pohađalo 5.136 učenika dok je taj broj za 21% manji u 2019. godini i iznosi 4.055.

Ukupno 2.058 učenika u 2019./2020. godini pohađa srednju školu u 122 odjeljenja, u 9 srednjih škola

od čega su 2 gimnazije, a zastupljene su i tehničke i stručne škole te i 1 škola za djecu sa posebnim

potrebama. Na području HBŽ nema visokoškolskih ustanova, te se ova razvojna potreba trenutno

zadovoljava kroz pristup da većina studenata pohađa studije na Sveučilištu u Mostaru, a Vlada

15

Hercegbosanske županije izdvaja sredstva za podršku studentima za studiranje na visokoškolskim

ustanovama.

Djelatnosti kulture i umjetnosti i dalje nisu u potpunosti zakonski regulirane. U tijeku su procedure

donošenja zakona u području kulturne baštine i umjetnosti. Za sada se ove djelatnosti financiraju na

temelju javnih potreba iz sredstava proračuna.

Od objekata kulture postoje kulturni centri u Glamoču, Kupresu, Livnu, Tomislavgradu i Drvaru, u

kojima se organiziraju kino projekcije, kazališne predstave, izložbe slika, književne večeri, itd. Pored

kulturnih centara, postoje tri muzeja. Većina objekata kulture locirana je u općinskim središtima.

Ulaganja u kulturu tijekom posljednje tri godine rastu, ali su u 2019. godini značajno smanjena, na

180.000 KM, što je dvostruko manje od planiranih 360.000 KM ciljanog iznosa za 2020. godinu.

Na području Hercegbosanske županije nalaze se dvije sportske dvorane, u Livnu i Tomislavgradu, u

tijeku je izgradnja sportske dvorane u Kupresu, čije se dovršenje očekuje krajem 2020. godine. Dva

sportska aerodroma nalaze se u općinama Livno i Tomislavgrad. Od otvorenih sportskih terena u

nadležnosti sportskih društava postoje dva veća sportska centra u Drvaru i Livnu, hipodrom u općini

Kupres, uređeni tereni za zimske sportove na području općine Kupres i veliko nogometno igralište, s

tri pomoćna terena u općini Tomislavgrad.

Primarna zdravstvena zaštita pruža se u 5 ambulanti domova zdravlja i područnim ambulantama

obiteljske medicine. Sekundarna zdravstvena zaštita se provodi djelomično u domovima zdravlja koji

pružaju konzultativno-specijalističke, dijagnostičke, stomatološke i laboratorijske usluge, u privatnim

ordinacijama specijalističke medicine i u okviru županijske bolnice "Dr. fra Mihovil Sučić". U bolnici se

pruža sekundarna i dio tercijarne zdravstvene zaštite u okviru sljedećih djelatnosti: dijagnostika,

bolničko liječenje, konzultativno-specijalistička zdravstvena zaštita. Pacijenti kojima se ne može pružiti

odgovarajući tretman, upućuju se u Sveučilišnu kliničku bolnicu uMostaru i klinički centar Banja Luka.

Iznos ukupnih investicija koje se godišnje ulažu u tehničko i infrastrukturno opremanje zdravstvenih

ustanova i institucija izravno povezanih sa zdravstvom raste, sa 700.000 u 2016. na 1.000.020 u 2019.

godini. Opremljenost bolnice nije usklađena s standardima EU-a. Navedeni razvojni problem

uzrokovan je financijskim poteškoćama, ujedno utičući i na nedovoljnu materijalno-tehničku

opremljenost, nedovoljan broj zdravstvenih radnika i česte fluktuacije liječnika.

Obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem najniži je u Federaciji, svega 58,58% u 2017. godini,

dok je prosjek u FBiH 89,74%.

Na području Hercegbosanske županije djeluju 4 centra za socijalni rad u Livnu, Glamoču,

Tomislavgradu i Kupresu, te dvije službe za socijalni rad pri općinskom tijelu uprave; u Drvaru i

Bosanskom Grahovu.

Socijalno ugrožene kategorije su prvenstveno obitelji sa većim brojem djece, gdje su roditelji

nezaposleni, umirovljenici i povratnici u ruralne sredine. Značajan problem sa razvojnog aspketa jeste

što broj korisnika socijalne pomoći, svih oblika, bilježi kontinuiran porast od 2014. godine (6.925 u

2016.; 7.029 u 2018.). Iznos stalne novčane pomoći je fiksan i iznosi 100 KM mjesečno. Proračunom

Hercegbosanske županijeod 2018. godine osigurana su sredstva za dječji doplatak koja se redovito

isplaćuju.

Na području Županije djeluju tri doma za starije osobe, Centar za djecu s poteškoćama u razvoju,

Dnevni centar za djecu i mlade i dva centra za rani rast i razvoj u Livnu i Tomislavgradu.

U 2019. godini postavljena je „vizija djelovanja i izgradnje Sustava zaštite i spašavanja na području Hercegbosanske županije“, projektiranog Zakonom o zaštiti i spašavanju i Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu, koji će biti u stanju osigurati zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u odgovoru

16

na opasnosti, prirodne i druge nesreće koje se mogu dogoditi na području Županije. Nije još napravljena Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća u HBŽu 10. Potrebno je unapređenje sustavnog upravljanja rizicima. Postoji potreba unapređenja rada županijskog Operativnog Centra zaštite i spašavanja i povezanih službi.

Uslijed pandemije uzrokovane virusom COVID 19 svi sustavi u oblasti društvenog razvoja prilagođavaju svoje aktivnosti, npr. škole su započele s organizacijom i izvedbom online nastave, a usporedno s time organizirana je distribucija donirane računarske opreme koja je proslijeđena školama i djeci slabijeg imovinskog stanja, mnoge udruge organizirale su pomoć potrebitima u vrijeme pandemije uzrokovane COVID-om 19.

Tabela 3. Rezime stanja razvojnih izazova i perspektiva u području društvenog razvoja HBŽ


Nedovoljni kapaciteti za prihvat djece u ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja

Povećati kapacitete za upis djece u predškolski odgoj, povećati ulaganja u obrazovanje odgajatelja i nastavnika, s naglaskom na nove inovativne metode i primjenu novih tehnologija

Predškolski odgoj i obrazovanje

Zastarjelost tehnologije kojom su opremljene odgojno-obrazovne i zdravstvene ustanove

Informatizacijom osigurati preduvjete za kvalitetno provođenje online nastave u osnovnim i srednjim školama, u zdravstvu bolju razmjenu informacija za veću kvalitetu zdravstvenih usluga

Obrazovanje

Nekvalitetno uvezana praktična nastava sa tržištem rada tj. poslodavcima

Obrazovanje treba pratiti promjene u svijetu rada, i osigurati učenicima znanja i vještine za nove uvjete, kako organizacijske, tako i tehnološke

Obrazovanje i tržište rada

Nepotpuna implementacija zakona iz oblasti obrazovanja, nedostaju podzakonski akti u obrazovanju odraslih

Potrebe sustavnog osiguravanja usavršavanja odraslih, kako nezaposlenih, tako i zaposlenih, nedostaju programi kontinuiranog usavršavanja odraslih

Obrazovanje

Nema sustavne evidencije i plana razvoja sporta

Potreba izgradnje sportskih dvorana i površina za polivalentne sportske sadržaje (pješačke i biciklističke-rolerske staze, trim staze, parkove itd.) i otvorenih bazena u Livnu i Tomislavgradu.

Sport i kultura

Djelatnosti kulture i umjetnosti nisu u potpunosti zakonski regulirane

Potreba sustavnijeg evidentiranja i financiranja, ulaganja u kulturu i umjetnost

Sport i kultura

Nedostatak Master plana optimizacije i koordinacije zdravstvenoga sektora

Unapređenje sustava zdravstvene zaštitei povećanje kvalitete zdravstvenih usluga

Zdravstvo

Pogoršanje stanja u gospodarstvu povećava broj osoba i obitelji u stanju socijalne potrebe

Povećati broj prihvatilišta i mobilnih timova za intervenciju

Socijalna skrb i zaštita

Ne postoje pretpostavke za funkcioniranje cjelovitog pristupa poslovima zaštite

Unaprijediti rad županijskog Operativnog Centra zaštite i spašavanja kako bi se bolje povezale i uključile u rad povezane službe

Sigurnost

2.1.3.3. Rezime stanja, razvojnih izazova i perspektiva u područjima infrastrukturei zaštite okoliša HBŽ

Hercegbosanska županija ima ukupno 1.139 km cestovne mreže, od toga 989 km kategoriziranih cesta.

Magistralnih cesta je 512 km, regionalnih cesta 307 km i lokalnih cesta 170 km.Ulaganja u cestovnu

infrastrukturu na području Hercegbosanske županije su kontinuirana, financiranje redovnog

održavanja raste u skladu s povećanjem cestovne mreže. Lokalne ceste imaju nezamjenjivu ulogu za

razvoj i prometno povezivanje manjih naselja – mjesnih zajednica i sela. Hercegbosanska županija ima

17

infrastrukturu za zračni promet. Sportski aerodromi u Livnu i Tomislavgradu su u funkciji za sportske

letjelice i zračne jedrilice. Projektom A-3 NET uspostavljena je poboljšana mrežna infrastrukture malih

letjelišta na sjevernom Jadranu i predalpskom području.

Prirodni resursi Hercegbosanske županije imaju velik ekonomski potencijal za njihovu eksploataciju,

posebno u sektoru biomase i energije vjetra. Nadalje, eksploatacija šuma, kao i drvna industrija

generiraju značajne količine otpada koji se može iskoristiti u energetske svrhe. Postoji potencijal i za

proizvodnju bioplina iz komunalnog otpada, stočarstva i namjenskih usjeva za energetske potrebe.

Projektirani kapaciteti energije vjetra u općini Kupres su sada 300 MW što svrstava Kupres u

najkvalitetniju zonu na Balkanu što predstavlja značajni razvojni potencijal. Na prostoru

Hercegbosanske županije u funkciji su dvije vjetroelektrane. U okviru planova za plinifikaciju BiH, a koji

uključuju Hercegbosansku županiju, predviđena je uspostava novog južnog toka plinifikacije BiH sa

Hrvatskom.

Hercegbosanska županijaima 69 županijskih javnih objekata, te preko 116 općinskih javnih objekata.

Jedan dio objekata je renoviran u posljednjih nekoliko godina. Međutim, u kontekstu razvojnih potreba

identificirano je da, unatoč tome, potrošnja energenata u ovim objektima je i dalje visoka i potrebno

je provesti mjere energetske učinkovitosti na velikom broju objekata. Potencijalni Izvori financiranja

za provođenje mjera energetske učinkovitosti višestruki su i u planu je kontinuirano ulagati u iste.

U odnosu na prethodno plansko razdoblje, nije vidljiv veliki napredak u razvoju informacijsko-

komunikacijske infrastrukture u BiH. IKT infrastruktura je na niskom stupnju razvoja u usporedbi sa

zemljama regije i svijeta. Razvojna potreba odnosi na korištenje i primjenu širokopojasnih mreža i

brzog interneta, a što je neophodno za ukupni razvoj u svim sektorima, posebno gospodarstvo,

obrazovanje, zdravstvo i dr.

Hercegbosanska županija ima relativno čist okoliš, međutim ne postoje kvantitativni pokazatelji o

zagađenju i stanju okoliša, tj. ne postoje sustavi za mjerenje zagađenja tla, zraka i vode. Na temelju

raspoloživih podataka Hercegbosanska županijase može okarakterizirati kao područje kvalitetne

životne sredine, ali se kao razvojni problem nameće prisutnost lokalnih zagađenja vodotokova, zraka i

zemljišta koja treba kontrolirati. Vodni resursi Hercegbosanske županije su bogati. Opći prirodno-

geografski uvjeti su povoljni tokom cijele godine te se pretpostavlja da je kvalitet zraka zadovoljavajući

na najvećem dijelu teritorije županije.

Opskrba stanovništva i gospodarenje vodom za piće u HBŽ vrši se sa velikog broja izvorišta, prostorno

vrlo neujednačeno raspoređenih. Javnim sustavom vodoopskrbe obuhvaćeno je oko 40% stanovništva,

što je znatno manje od prosjeka stanovništva koje je obuhvaćeno javnim vodovodima u FBiH

(60%)6.Kvaliteta vodoopskrbe, obzirom na visok postotak gubitaka u mreži (69%), može se ocijeniti kao

neodgovarajuća i vremenu i potrebama potrošača, iako manja od prosjeka FBiH (70-80%). Česte

redukcije, veliki gubici vode, nedovoljan kapacitet izvorišta, dotrajala distributivna mreža u cijelosti ili

djelomično, karakteristike su skoro svih vodovoda.

Prikupljanje i odvođenje otpadnih voda za sada se donekle organiziranim kanalizacijskim sustavima

vrši jedino u općinskim centrima, dok se u ostalim naseljenim mjestima ispuštanje otpadnih voda vrši

izravno u vodotoke ili septičke jame. Kanalizacijskim sustavom u urbanim sredinama je obuhvaćeno

svega oko 26% ukupnog stanovništva Županije, tj. oko 23.600 stanovnika. To znatno zaostaje za

prosjekom u BiH koji se kreće oko 33%, odnosno ovim sustavima je ukupno obuhvaćeno oko 761 000

stanovnika. Van urbanih naselja nisu rađeni kanalizacijski sustavi. Najveći problem je nedostatak

financijskih sredstava, nedostatak projektne dokumentacije i razuđenost naselja.

6 Strategija upravljanja vodama FBiH

18

U cilju uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, izrađen je Prednacrt Plana upravljanja

otpadom. Na području Hercegbosanske županije godišnje se stvori 18.000 t otpada. O otpadu ne

postoje točni podaci i evidencije o količinama otpada. Ne vrši se selektirano odlaganje i prikupljanje

otpada, tako da cjelokupna količina otpada iz kućanstava opterećuje okoliš. Procjenjuje se da je oko

40% kućanstava uključeno u sustav prikupljanja otpada28 i njihov otpad završava na divljim

odlagalištima. Ovo je značajno lošije od prosjeka FBiH, gdje procjenjuje se da je pokrivenost uslugama

prikupljanja otpada oko 63%.

Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta, formirana je

lista zaštićenih prirodnih vrijednosti na teritoriju Županije10. U nacrtu Prostornog plana

Hercegbosanske županijeposebice je naglašena potreba zaštite sljedećih područja: Nacionalni parkovi

Prenj, Čvrsnica, Čabulja i Vran, Park prirode Blidinje, Ramsarsko područje i Planina Krug. Postojeća

zaštićena područja ne provode u cijelosti sistem zaštite, monitoringa i održivog korištenja.

Hercegbosanska županija ima značajno šumsko bogatstvo. Šumsko gospodarsko društvo

„Hercegbosanske šume“ su u 2020. godini ispunili sve uvjete za dobivanje pozitivne ocjene u poštivanju

FSC standarda čime je potvrđeno da se šumama gospodari na održiv način, u skladu s međunarodnim

prihvaćenim standardima.

Kao i u području društvenog razvoja, i u područjima i infrastrukture i zaštite okoliša potrebno je

unaprijediti sustav upravljanja rizicima, od aktivnosti smanjenja utjecaja klimatskih promjena na

prirodu i okoliš, pa sve do negativnih posljedica pandemije uzrokovane COVID-om 19.

Tabela 4. Rezime stanja razvojnih izazova i perspektiva u oblasti infrastrukture i zaštite okoliša


Nema napretka u razvoju informacijsko-komunikacijske infrastrukture

Definiranje pravaca daljnjeg i ubrzanog razvoja IKT sektora i širokopojasnosti i ostvarivanje preduvjeta za realiziranje istih

Telekomunikacije i IKT infrastruktura

Nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije

Povećati energetsku infrastrukturu za korištenje obnovljivih izvora energije

Energetska infrastruktura

Vodni resursi nisu zaštićeni Uspostaviti odgovarajuće zbrinjavanje otpada i upotrebe kemijskih sredstava

Upravljanje vodama

Upravljanje otpadom nije regulirano; ne postoje evidencije o količinama otpada;

Uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom; staviti u funkciju regionalnu sanitarnu deponiju

Upravljanje otpadom

Ne vrši se selektirano odlaganje i prikupljanje otpada

Uspostaviti sustav recikliranja, ponovne oporabe i smanjenja nastanka otpada

Upravljanje otpadom

Nedovoljni institucionalni kapaciteti za upravljanje okolišem

Ulagati u kapacitete, osigurati veću pripremljenost projekata za javne pozive za dodjelu sredstava za realizaciju projekata iz područja zaštite okoliša

Okoliš

Izuzetno nizak obuhvat stanovništva javnim sustavom vodoopskrbe kao i odvodnje otpadnih voda

Kanalizacijskim i vodopskrbnim sustavom obuhvatiti značajno veći broj stanovnika

Sistem odvođenja otpadnih voda/vodooskrba

2.1.3.4. Rezime stanja razvojnih izazova i perspektiva u području integralnog razvoja

Hercegbosanska županija je organizirana kroz Županijsku upravu, 1 grad i 5 općina, i obavlja poslove

od regionalnog (županijskog) značaja. Planiranje i provedba razvojne politike Hercegbosanske županije

(isključivo provedba Strategije razvoja) privremenim rješenjima stavlja se u nadležnost Ureda

predsjednika Vlade (2016.-2019.god) te Stručnih službi Vlade-Sektora za razvoj (od 2019.godine), te se

tako usklađuje sa Zakonom o planiranju i upravljanu razvojem u FBiH do uspostavljanja tijela za

razvojno planiranje. Kako je prepoznato i u Izvještaju o evaluaciji iz 2018. godine, jedan od najvećih

nedostataka je nedostatak mehanizma jasne koordinacije, u segmentima operativnog planiranja,

19

odnosno ugrađivanja usuglašenih razvojnih aktivnosti i projekata u proračune županijskih

ministarstava, institucija i općina te prikupljanja, obrade podataka i izvještavanja. Utvrđena je izrazita

potreba za jačanjem kapaciteta jedinice za upravljanje razvojem na nivou Županije i JLS, kako i za

sustavnom motivacijom ključnih pojedinaca u upravljanju razvojem (rukovoditelja).

U proteklom razdoblju Hercegbosanska županija je bila aktivna u jačanju svog strateškog planiranja te

je kroz različite aktivnosti, unutar donatorskih projekata urađene su sljedeći razvojni dokumenti:

sektorska Strategija ruralnog razvoja i poljoprivrede (UNFAO), studija izvodivosti razvoja ruralnog

turizma u HBŽ (UNFAO), prijedlog Prednacrta Stručnog obrazloženja za Livanjsko polje (UNEP).

Pripremljeni su i relevantni planovi za upravljanje otpadom, energetsku učinkovitost u javnim

objektima HBŽ, borbu protiv korupcije i sl. Usvajanje ovih dokumenata, sukladno zakonskih

procedurama, očekuje se u sljedećem razdoblju. U tijeku je i izrada nekoliko općinskih razvojnih

strategija za novo plansko razdoblje 2021-2027 (Glamoč, Bosanko Grahovo i Drvar), dok kod ostalih

postojeće strategije vrijede do 2023.godine.

Informiranje šire javnosti o razvojnim aktivnostima Hercegbosanske županije je putem web stranice

Vlade „Hercegbosanske županije“, u posebnoj rubrici Strategija razvoja te preko Linked In profila

Sektora za razvoj, koji vodi proces izrade razvojne Strategije. Iako je informiranje, objavom planova i

izvještaja te aktivnosti vezanim uz razvoj pravovremen, kao potreba je identificirano činjenje iskoraka

prema većoj mogućnosti dvosmjerne komunikacije s građanima kroz info dane, radionice, radne grupe,

interaktivne web stranice te kroz kontinuiranu i učinkovitu koordinaciju razvojne suradnje među

javnim tijelima (participativno budžetiranje, objava materijala različitih radionica i produciranih

sadržaja različitih provedenih projekata). Kao razvojni problem identificiran je sustav praćenja i

vrednovanje postignutih rezultata u pojedinim područjima javnih politika koji još uvijek nedovoljno

razvijen, posebno u dijelu koji se odnosi na mjerljivost planiranih i ostvarenih rezultata. Suradnja sa

Federacijom BiH u vezi razvojnog planiranja na zadovoljavajućoj je razini i Županija je kroz konzultacije

uključena u razvojne tijekove u pripremi strateških dokumenata dok je financijska raspodjela razvojnih

sredstava nezadovoljavajuća, prvenstveno zbog nepostojanja razvojnog Fonda Federacije kao ni

Pravila dodjele postojećih. Međutim, i dalje je prisutan izostanak informiranosti o bitnim pitanjima o

sustavima financiranja razvojnih projekata i raspodjele sredstava javnih poziva po svim sektorima kao

i jasna teritorijalna distribucija istih. Suradnja javnih tijela Hercegbosanske županije sa općinama je

uglavnom zadovoljavajuća, s izuzetkom pojedinih upravnih odjela, najčešće kao posljedica nesređenih

i nestrukturiranih podataka koji nisu u digitalnom obliku.

Sustavna provedba međunarodne suradnje u nadležnosti je više institucija. Naime, sva tijela županijske

uprave sudjeluju na Javnim pozivima EU i ostalih donatora, sukladno svojim nadležnostima. Do sad,

najviše projekata međunarodne suradnje provedeno je u ministarstvu gospodarstva u sektoru za obrt,

poduzetništvo i razvoj, dok posljednjih godina raste broj projekata u zdravstvu i školstvu. U vrijeme

nastanka pandemije COVID 19 najzastupljenije su teme razvoja informacijskih i komunikacijskih

tehnologija i njihova primjena u administrativnom zdravstvenom i obrazovnom sustavu, bolja

umreženost lokalne i regionalne uprave i razvoj e-usluga, te sprečavanje rizika, poboljšanje politika za

očuvanje prirodne i kulturne baštine, razvoj prekograničnih klastera, suradnja obrazovnih institucija,

razvoj proizvoda i usluga u turizmu i kulturi, razvoj ljudskih potencijala u institucijama projektnih

konzorcija i dionika, upoznavanje dionika s ključnim odrednicama projekata Europske unije i načina na

koji oni mogu pridonijeti rješavanju njihovih problema te osnažena suradnja institucija koje sudjeluju

u provedbi projekata. U tijeku 2020.godine u implementaciji su dva prekogranična projekta,

financirana sredstvima Programa INTERREG IPA CBC CRO BIH MNE kao i UNICEFOV „Rani rast i razvoj“.

Vlada Hercegbosanske županije svake godine iz Proračuna izdvaja određena sredstva za realizaciju

projektnih aktivnosti udruga, iako još ne postoji službeni sporazum o suradnji županijskih institucija s

20

nevladinim sektorom. Udruga Centar za građansku suradnju sa sjedištem u Livnu radi na jačanju i

razvoju nevladinih organizacija, te prati provođenje Sporazuma između organizacija civilnog društva i

općina.

Financiranje rada udruga provodi se iz niza izvora, većinom preko javnih poziva. Neophodno je raditi

ažurnu evidenciju organizacija civilnog društva i njihovih projekata kako bih se adekvatno tretiralo i

uključivalo u cjelokupni razvoj Županije.

Tabela 5. Rezime stanja razvojnih izazova i perspektiva u području integralnog razvoja


Nedovoljna vertikalna i horizontalna koordinacija sektorskih tijela

Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem na nivou Županije i JLS

Upravljanje razvojem

Nedovoljna razina vladavine prava Napraviti iskorake prema većoj mogućnosti dvosmjerne komunikacije s građanima

Javna uprava – vladavina prava

Nedovoljno razvijena međužupanijska i međudržavna suradnja

Jačanje suradnji i zajednički razvojni projekti Upravljanje razvojem

Nedovoljno korištenje EU i ostalih međunarodnih fondova za razvoj

Jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekta

Upravljanje razvojem/ Međunarodna suradnja

Nezadovoljavajuća razmjena podataka i protok informacija unutar tijela javne uprave horizontalno i vertikalno

Unaprijediti horizontalnu i vertikalnu komunikaciju, razmjenu podataka i povećati razine digitalizacije u javnim tijelima

Javna uprava

Niska razina motiviranosti djelatnika u javnim tijelima

Izrada i korištenje sustava vrednovanja rada djelatnika u javnim tijelima

Javna uprava

Neadekvatna pripremljenost Hercegbosanske županijeu slučaju pojave elementarnih nepogoda

Ulaganja u opremu i kapacitete za odgovor na elementarne nepogode

Upravljanje rizicima

Niska razina motiviranosti za djelovanjem u području prilagodbe klimatskim promjenama

Povećati razinu svijesti o klimatskim promjenama i potrebi adekvatnog djelovanja

Upravljanje rizicima

Izostanak koordinacije organizacija civilnog društva i Vlade

Uspostaviti ažurnu evidenciju i uvjete za zajedničko planiranje djelovanja OCD-ova

Civilno društvo

2.1.4. Stanje prostorno planske dokumentacije

Sukladno članku 16 Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine Hercegbosanske županije",

broj: 12/14) Prostorno-plansku dokumentaciju Županije čine:

a) Razvojni planovi prostornog uređenja:

1) prostorni plan Županije,

2) prostorni plan općine,

3) prostorni plan područja s posebnim obilježjem,

4) urbanistički plan.

b) Detaljni planovi prostornoga uređenja:

1) zoning plan,

2) regulacijski plan,

3) urbanistički projekt.

c) Pomoćni planovi prostornog uređenja

1) plan parcelacije.

21

Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usuglašen s dokumentom prostornog

uređenja šireg područja, a ako nisu usuglašeni, primjenjuje se dokument prostornog uređenja šireg

područja (sukladno članku 46. Zakona o prostornom uređenju).

Prostorni plan Hercegbosanske županije za razdoblje od 20 godina usvojen je u formi nacrta, prošao je

javnu raspravu, dobio potrebne suglasnosti i mišljenja, te je upućen Vladi Hercegbosanske županije na

daljnje postupanje.

2.1.5. Fiskalni kapacitet Županije

Procjena financiranja strategije razvoja Hercegbosanske županije za razdoblje 2021. -2027. godine

pripremljena je uzimajući u obzir: trend izdvojenih sredstava u prethodnih 5 godina; Proračun za

tekuću godinu i projekcije Proračuna (DOP-a) za naredne 2021.- 2023. godinu; očekivana dopunska

sredstva iz ostalih eksternih izvora; očekivani blagi rast prosječnih izdvajanja od 17-20 % godišnje;

ograničenja u pogledu akumuliranih obaveza i zaduženosti kao i drugih rizika.

U razdoblju prethodnih 5 godina (2016.-2020. godine), za implementaciju razvojnih prioriteta i/ili

kapitalnih/infrastrukturnih investicija se ukupno izdvojilo 56,6 mil KM iz Proračunskih i eksternih

izvora, i to prosječno 11,3 mil. KM godišnje. Iz Proračuna je izdvojeno ukupno 50,6 miliona KM,

godišnje u prosjeku 10,1 milion KM, iz eksternih izvora 6 miliona KM, prosječno 1,2 miliona KM.U

pogledu Proračuna za 2020. godinu, za implementaciju razvojnih prioriteta i/ili

kapitalnih/infrastrukturnih investicija je okvirno predviđeno 20,7 millijuna KM dok je iz eksternih izvora

predviđeno 730.640 KM. Na osnovu operativnih evidencija, iz Proračuna 2020. je do izrade ove

procjene kao i zbog nemogućnosti procjene utjecaja COVID-a, a budući da je procjena rađena u

trenutku rebalansa Proračuna za 2020. godinu, bez usvojenog izvršenja za prvih pola godine nepoznato

koliko je za ove namjene realizirano. Trenutni podaci ukazuju da tijekom 2020. godine je došlo do

značajnih izmjena trenda realizacije izdvajanja za financiranje razvojnih prioriteta i/ili

kapitalnih/infrastrukturnih investicija u odnosu na prethodne godine. U pogledu projekcije DOP-a za

2021. i 2023. godinu, za kapitalne projekate i ostale investiciono značajne projekte je okvirno

predviđeno 10,5 milion KM. Kada je riječ o financijskom stanju Županije, akumulirane obaveze su na

dan 31.12. 2018. godine u iznosu od 14.930.652,00 KM. Za servisiranje kreditnih obaveza u sljedećih 7

godina će biti potrebno godišnje izdvajati oko 3,9 miliona KM. U pogledu ostalih mogućih financijskih

obaveza koje mogu uticati na mogućnosti finansiranja strategije razvoja JLS najviši rizik nisu projicirana

sredstva u DOP-u za 2021. i 2023. godinu.

Tabela 6. Pregled procjene po glavnim izvorima financiranja za razdoblje 2021.-2027. godine

Izvori financiranja strategije razvoja JLS

Okvirna procjena po godinama UKUPNO

2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. 2027. (milionima KM)

PRORAČUN ŽUPANIJE 9,4 9,9 10,3 10,8 11,3 12,0 12,7 76,4

VANJSKI IZVORI 1,0 1,0 1,5 1,5 2,0 2,0 2,5 11,5

Iz eksternih izvora(krediti, entiteti, kantoni, država, javna preduzeća i privatni izvori) (u KM)

0,3 0,3 0,5 0,5 1,0 1,0 1,0 4,6

Iz eksternih izvora(IPA, donatori i ostalo) (u KM)

0,7 0,7 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5 6,9

UKUPNO (u KM) 10,4 10,9 11,8 12,3 13,3 14,0 15,2 87,9

22

2.2. SWOT analiza i strateško fokusiranje

U ovom dijelu daje se pregled unutrašnjih i vanjskih faktora koji mogu i/ili imaju utjecaj na razvoj Županije, korištenjem alata SWOT matrice odnosno primjenom SWOT analize koja daje pregled snaga i slabosti iz unutrašnjeg okruženja, te prilika i prijetnji iz spoljnog okruženja.

SNAGE (Strengths – S) SLABOSTI(Weaknesses - W)

UN

UTR

AŠN

JE O

KR

UŽE

NJE

- Značajno šumsko bogatstvo kojim se održivo gospodari u skladu s međunarodnim standardima

- Velik potencijal obnovljivih izvora energije: geotermalni izvori energije, vjetar i sunce

- Postojeća visoka kvaliteta tla - Značajni vodeni resursi - Značajan potencijal proizvodnje hrane, ekološki

uzgoj - Blizina EU tržišta (granica sa Hrvatskom, EU) - Potencijal za ruralni razvoj, naročito razvoj ruralnog

poduzetništva, turizma i outdoor turizma; - Razvijeni i priznati brendovi prehrambeno-

poljoprivrednih proizvoda (Glamočki krompir, Livanjski sir, Drvarska drenjina i dr.)

- Izražen potencijal razvoja šumarstva i poljoprivrede (biljne i animalne proizvodnje);

- Spremnost posebno mlađih kadrova na kontinuirano učenje i prilagođavanje novim tehnologijama

- Sve veći broj mladih ljudi koji participiraju na globalnom tržištu rada

- Jasan organizacijski model nivoa zdravstvene zaštite

- Postoje sportski objekti za ljetne i zimske sportove - Aktivnost volontera u organizacijama civilnog

društva - Bogati prirodni resursi (vode, šume, rude, tlo,

geotermalni izvori energije, vjetar i sunce) - Značajan potencijal proizvodnje hrane, ekološki

uzgoj - Interes i motiviranost uprave za integrirano

razvojno planiranje - Kontinuirana razmjena iskustva i dobre prakse

između županijskee uprave idrugih institucija u HBŽ

- Porast transparentnosti donošenja i provedbe proračuna Županije

- Razvijena suradnja s partnerima izvan Hercegbosanske županijei FBiH

- Postojanje relevantnih strateških dokumenata u proteklom razdoblju

-

- Nepovoljni demografski trendovi (negativan prirodni priraštaj, povećanje udjela starijeg stanovništva u ukupnom broju stanovnika, smanjenje broja stanovnika na području Županije)

- Visoka stopa nezaposlenosti mladih - Veliko oslanjanje na trgovinu kao primarnu

privrednu djelatnost na području Županije - Nedovoljno korištenje šumskih sortimenata za

privredne svrhe - Emigracija i smanjenje radno sposobne radne snage - Zastarjelost tehnologije kojom su opremljene

odgojno-obrazovne i zdravstvene ustanove - Nekvalitetno uvezana praktična nastava sa tržištem

rada tj. poslodavcima - Nedostatak Master plana optimizacije i koordinacije

zdravstvenoga sektora, nema IKT strategije - Nepotpuna implementacija zakona iz oblasti

obrazovanja, nedostaju podzakonski akti u obrazovanju odraslih

- Nedovoljan i neravnomjeran obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem

- Izostanak sustavne koordinacije organizacija civilnog društva i Vlade, loša evidencija, registar udruga nije aktualan, nema podataka o aktivnim udrugama, niti pregleda po djelatnosti (kultura, sport, itd.)

- Upravljanje otpadom nije regulirano; o otpadu ne postoje točni podaci i evidencije o količinama otpada; procjena je da više od 50% kućanstava nije uključeno u sustav prikupljanja otpada

- Nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije - Ne vrši se selektirano odlaganje i prikupljanje

otpada, tako da cjelokupna količina otpada iz kućanstava opterećuje okoliš, Velik broj divljih deponija

- Nedovoljni institucionalni kapaciteti za upravljanje okolišem

- Vodni resursi nisu zaštićeni, visok postotak gubitaka u vodovodnoj mreži, navodnjavanje i odvodnja nisu adekvatno uspostavljeni

- Slab obuhvat stanovništva javnim sustavom vodoopskrbe kao i odvodnje otpadnih voda

- Nepripremljenost projekata za javne pozive za dodjelu sredstava za realizaciju projekata iz područja zaštite okoliša

- Nedovoljna vertikalna i horizontalna koordinacija sektorskih tijela

- Nedovoljna razina vladavine prava - Nedovoljno korištenje EU i ostalih međunarodnih

fondova za razvoj - Nezadovoljavajuća razmjena podataka i nedovoljno

brz protok informacija unutar tijela javne uprave - Niska razina digitalizacije u javnim tijelima

23

- Nedovoljno vrednovanje provedbe strateških razvojnih dokumenata

- Neadekvatno vrednovanje rada djelatnika u javnim tijelima

- Niska razina upravljanja rizicima

PRILIKE(Opportunities - O) PRIJETNJE (Threats – T)

VA

NJS

KO

OK

RU

ŽEN

JE

- Rastući trend potražnje za zdravom hranom i tradicionalnim proizvodima, ljekovitim i aromatičnim biljem

- Rastući trendovi razvoja outdoor turizma – turizma na otvorenom (biciklizam, planinarenje, pješačenje, posmatranje biljnog i životinjskog svijeta...)

- Blizina EU tržišta za izvoz proizvoda i usluga - Dostupnost domaćih i međunarodnih fondova za

sufinanciranje strateških intervencija - Potencijal firmi BH. dijaspore za umrežavanje,

institucionalna partnerstva, prijenos znanja i investiranje sa domaćim preduzećima

- Podrška i projekti međunarodnih institucija i međunarodna suradnja

- razvoj civilnog društva sudjelovanjem na projektima financiranima iz EU fondova

- Unapređenje praktične nastave u srednjem i visokom obrazovanju, kroz unapređenje saradnje sa poslodavcima i opremanje školskih radionica

- Trend razvoja informatizacije i digitalizacije u svijetu

- Korištenje međunarodnih grant sredstava i fondova EU u projektima zaštite okoliša i infrastrukture

- razvoj turizma, uključujući seoski i eko turizam te akvakultura povećavaju interes za razvoj transportne infrastrukture i usluga u transportu

- Promjena zakonodavstva (promjena regulative vezano za okoliš)

- Razvoj novih tehnologija obrade i ponovnog korištenja otpada

- EU i ostali vanjski izvori sredstva za razvojne projekte

- Razvoj novih inovativnih tehnologija - Ostvarena uspješna međunarodna suradnja

- Negativne posljedice COVID 19 pandemije na privredu Županije

- Politička nestabilnost u BiH - Niska kupovna moć stanovništva - Blokada EU fondova uslijed neispunjavanja uslova u

procesu EU integracija - Starenje stanovništva - Zakonska regulativa u zemljama EU koja olakšava i

potiče zaposlenje stranih radnika - Povećana korupcija i siva ekonomija - Nastavak emigracija kvalifikovane radne snage - Zatvaranje školskih objekata i gašenje radnih mjesta

u oblasti obrazovanja - Dalje smanjenje broja i starenje stanovništva (pad

stope nataliteta, emigracija) - Nastavak pada interesa đaka za određena stručna

zanimanja - Visoka stopa nezaposlenosti, narastajuće siromaštvo - Sklonost korupciji - Kašnjenje i zastoj u EU integracijama - Šumski požari i ilegalna sječa - Regionalna politička nestabilnost i utjecaj drugih

država djeluje negativno na strane investitore - Sigurnosna kriza usljed povećanog priliva migranata

na HBŽ - Neadekvatna pripremljenost Hercegbosanske

županijeu slučaju pojave elementarnih nepogoda

- Nedovoljna i neučinkovita suradnja sa susjednim županijama i Hrvatskom po pitanju različitih ugroza

- Djelovanje virusa COVID-19 ili sličnih rizika u budućnosti

- Klimatske promjene

Slika 2. Pregled snaga, slabosti, prilika i prijetnji za razvoj Županije

24

2.3. Strateško fokusiranje

Uspješnost razvoja Hercegbosanske županije mjerit će se sposobnošću da se prevladaju uočene

slabosti i prijetnje bržem rastu, ali isto tako i da se iskoriste razvojni potencijali koji nesumnjivo postoje.

U tom smislu predložena su sljedeća strateška i dugoročna opredjeljenja Županije, odnosno strateški

fokusi:

Tabela 7. Strateški fokusi

1. Ekonomski razvoj Hercegbosanske županije baziran na ključnim potencijalima rasta

2. Osigurana visoka razina javnih usluga

3. Očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo, mobilnost i digitalna infrastruktura

4. Staviti javnu upravu u službu građana

Strateški fokus 1. Ekonomski razvoj Hercegbosanske županije baziran na ključnim potencijalima

rasta

Značajne komparativne prednosti i ekonomski potencijali Županije nisu dovoljno iskorišteni, što

nameće potrebu za strateškim intervencijama koje će se fokusirati na efikasnije korištenje ključnih

resursa i potencijala rasta na području Županije. Poljoprivredna proizvodnja Županije, u kojoj postoji

bogata tradicija i razvijena sirovinska baza, naročito u stočarstvu, doživljava uspon proteklih godina ali

i dalje je prisutna rascjepkanost poljoprivrednih proizvođača i visoko sudjelovanje poljoprivrednih

gazdinstava sa malom veličinom poljoprivrednog zemljišta. Za snažniju ekspanziju i unapređenje

konkurentnosti brendova poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hercegbosanske županije (Livanjski

sir, Glamočki krompir, drvarska drenjina i dr.) potrebno je jačati prerađivačke kapacitete, snažnije

organizirati proizvođače u svrhu organiziranog otkupa te osigurati plasman na tržište po povolјnijim

cijenama za proizvođače. Hercegbosansku županiju karakterizira gospodarska struktura bazirana na

malim i srednjim poduzećima sa rastućim pokazateljima uspješnosti poslovanja, kvalitetna prometna

povezanost sa razvijenim tržištima Europske Unije te tradicija drvoprerađivačke proizvodnje i

prerađivačke industrije, što je doprinijelo pozitivnim trendovima, posebno u oblasti izvoza. Međutim,

i dalje visok udio zauzimaju intermedijarni proizvodi (proizvodi koji se upotrebljavaju kao sirovine ili

poluproizvodi za proizvodnju drugih dobara), te bi uz veći stupanj obrade proizvoda kao i veće

iskorištenje bogatog šumskog potencijala Županije, osiguralo se zadržavanje konkuretne radne snage

sa specifičnim znanjima kao i snažniji ekonomski zamah.

Uz pozitivne trendove rasta dolazaka turista na područje Županije, tradicionalnu povezanost sa

srednjom Dalmacijom, turističke potencijale i raritete Hercegbosanske županije (Skijalište Kupres,

potencijali za lovni i ribolovni turizam na području Drvara, Buško jezero, Blidinjsko jezero, i dr.) te

potencijale ruralnog razvoja, turizam može biti jedna od oblasti koja će poticati ekonomski razvoj

Županije.

Strateški fokus 2. Osigurana visoka razina javnih usluga

Kvaliteta života stanovnika Hercegbosanske županije uvelike je određena kvalitetom javnih usluga.

Kvalitetan odgoj i obrazovanje podrazumijeva stjecanje znanja i vještina za cjeloživotno učenje jer je

dinamika promjena u svim sferama života i rada velika, tempo promjena je brz i ključno je pratiti razvoj,

ali i aktivno ga poticati i sudjelovati u izgradnji kvalitetnijeg životnog okruženja, kako poslovnog, tako i

privatnog.

25

Za takvo obrazovanje potrebno je usmjeriti se na osuvremenjivanje nastave koja potiče aktivno

sudjelovanje učenika u odgojno-obrazovnom procesu, mobilnost učenika i nastavnika ostvarenu

međunarodnom suradnjom, osiguravanjem informatičke podrške i dobru mrežnu povezanost, što sve

treba biti podržano zakonskom regulativom i ulaganjima, kako u infrastrukturu, tako i u razvoj ljudskih

potencijala, primarno odgajatelja i nastavnika, ali i upravljačkih struktura u sustavu obrazovanja.

Uz obrazovanje, potrebno je promicati razvoj i sudjelovanje u aktivnostima kulture i umjetnosti, sporta

i aktivnom doprinosu zajednici kroz djelovanje organizacija civilnog društva. Potencijal za razvoj ovih

segmenata društvenog djelovanja je velik, a potrebno je usmjeriti se na sustavniju komunikaciju

vladinog i nevladinog sektora, osigurati ažuran registar evidencije, te sustavnu financijsku podršku

razvoju organizacija civilnog društva i ustanovama u kulturi i umjetnosti.

Kako je cilj kvalitetnih javnih usluga zadržati mlade i radno aktivne osobe u Županiji, a umirovljenicima

osigurati dostojanstveno starenje, od iznimne su važnosti kvalitetna zdravstvena zaštita i socijalna

skrb. Glavne razvojne potrebe su: osuvremenjivanje tehnološke opreme za dijagnostiku i liječenje,

informatizacija sustava i smanjenje fluktuacije zaposlenih. Obuhvat stanovništva koji imaju

zdravstveno osiguranje treba povećati, i uravnotežiti jer je postojeći obuhvat neravnomjerno

raspoređen na području Županije.

Strateški fokus 3. Očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo, mobilnost i digitalna infrastruktura

Bogati prirodni resursi Hercegbosanske županije imaju velik potencijal za rast gospodarstva

temeljenog na održivoj upotrebi resursa, kako prirodnih resursa i obnovljivih izvora energije, tako i na

ponovnoj upotrebi sirovina iz sustava odgovornog upravljanja otpadom.

Razvojne potrebe u području zaštite okoliša su uspostava sustava za praćenje kvalitete zraka, tla,

biološke raznolikosti, kao i sustava za reguliranje i praćenje gospodarskih subjekata kao zagađivača i

utjecaja postrojenja na okoliš, a sve kako bi se očuvao okoliš i smanjila izloženost ekološkim rizicima.

Potrebno je kontinuirano raditi na izdvajanju površina u kategoriju visoke zaštitne vrijednosti, kako bi

se sačuvala bioraznolikost i ekološki sustavi visoke vrijednosti. Istovremeno sa zaštitom, postoji

potencijal korištenja u svrhu turizma koji se zasniva na usluzi pristupa očuvanoj prirodnoj baštini, kao

npr. avanturistički i biciklistički turizam. Potencijal čistog okoliša moguće je razviti kroz eko-turizam i

eko poljoprivredu ekološkom proizvodnjom hrane.

Značajna infrastruktura za stanovništvo je komunalna infrastruktura. Potrebno je povećati obuhvat

stanovništva javnim sustavom vodoopskrbe kao i sustavnom odvodnje otpadnih voda. Mrežu treba

širiti, a postojeću infrastrukturu sanirati i smanjiti velike gubitke vode koji postoje u sustavu. Sustav

navodnjavanja i odvodnje je nužno unapređivati kako bi se smanjio rizik od suša i poplava i drugih

klimatskih opasnosti.

Razvojne potrebe u području upravljanja otpadom trebaju biti usmjerene na povećanje obuhvata

kućanstava koje uključenih u sustav prikupljanja otpada, razdvajanje otpada i odgovorno ponašanje

kojim se teži smanjenju nastanka otpada, ponovnoj uporabi i recikliranju. U gospodarstvu treba

povećati korištenje sirovina dobivenih odvojenim prikupljanjem otpada.

Cestovni promet je ključna sastavnica prometne infrastrukture Županije. Iako se kontinuirano ulaže u

razvoj cestovne infrastrukture, potrebe za širenjem cestovne mreži i dalje postoje, granični prijelazi su

neadekvatni. Potrebno je razvoj cestovne mreže uravnotežiti na svim dijelovima Županije, te uložiti u

uspostavu efikasnijeg graničnog prijelaza i carinske kontrole. Velik potencijal leži u razvoju turizma

temeljenom na biciklističkom prijevozu, pa je biciklistička infrastrukture jedan od mogućih fokusa

razvoja prometne infrastrukture.

26

Poseban fokus treba biti na digitalnoj infrastrukturi. Ona je temelj za modernizaciju sustava

obrazovanja, zdravstva i ostalih javnih usluga, ali jednako tako i za gospodarstvo temeljeno na znanju,

koje je konkurentno na lokalnom, regionalnom, državnom i međunarodnom okruženju.

Strateški fokus 4. Staviti javnu upravu u službu građana

Identificirani nepovoljni demografski trendovi (negativan prirodni priraštaj, povećanje udjela starijeg

stanovništva u ukupnom broju stanovnika, smanjenje broja stanovnika na području Županije) mogu se

adresirati i kroz jačanje institucionalnih kapaciteta i reformu javne uprave Hercegbosanske županije

koja bi bila u funkciji poboljšanja kvaliteta života stanovnika.

Poboljšanje kvaliteta života se može postići uspostavom efikasnijeg pružanja javnih usluga kroz

reformu, informatizaciju i optimizaciju rada organa uprave na nivou Županije. S tim u vezi od posebnog

značaja je i unapređenje kvaliteta i transparentnosti javne uprave, te uspostava racionalne i

funkcionalne organizacije javne uprave koja će otkloniti nepotrebno trošenje resursa, a istovremeno

biti sposobna raditi na realizaciji identifikovanih i definisanih prioriteta razvoja Županije.

U ovom kontekstu, nužno je promovirati projektno-orijentirano ostvarivanje ciljeva u javnoj upravi te

osigurati procjene kvalitete rada uposlenika na osnovu učinka po kojem će biti definiran i sustav

nagrađivanja, ali i odgovornosti za rad uposlenika.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti unapređenju pružanja javnih usluga građanima, kroz

transparentno objavljivanje načina sprovođenja procedura, uslova, bodovanja, rokova postupanja i

dr., uz unapređenje efikasnosti procedure odgovora na zahtjeve fizičkih i pravnih lica (unapređenje i

ubrzanje realizacije upravnih i administrativnih postupaka na nivou organa uprave Županije).

2.4. Vizija razvoja i strateški ciljevi, sa indikatorima

U ovom dijelu Strategije razvoja Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina da je se

razvojna perspektiva Hercegbosanske županije ogledana u viziji Županije i izvan vremenskog horizonta

ove strategije. Strateški cilj je cilj najvišeg nivoa koji utječe na sveukupni pravac razvoja i predstavlja

jasan smjer kretanja u dugoročnom razdoblju. Strateška platforma razvoja Hercegbosanske županije

temelji se na četiri strateška cilja, koji osiguravaju sinergijske efekte između ekonomskog i društvenog

razvoja te zaštite okoliša te integralnim razvojem.

2.4.1. Vizija razvoja

Vizija razvoja predstavlja težnju, dugoročnu namjeru, pravac djelovanja i poželjno stanje u budućnosti.

Članovi Županijskog odbora za razvoj i partnerske grupe razmatrali su Viziju razvoja Hercegbosanske

županije za razdoblje 2016.-2020. godina i zaključili da je tada definirana Vizija u svim svojim

elementima i dalje aktuelna i da odgovara postojećem stanju i promjenama u okruženju, te prihvaćeno

da u strateškom razdoblju 2021.-2027. godina ostane nepromijenjena. U tom smislu, Vizija razvoja

Hercegbosanske županij eje predstavljena kao:

Moderna zajednica temeljena na načelima održivog gospodarstva u kojoj žive poduzetni i zadovoljni ljudi, županija koja optimalno iskorištava svoje potencijale i pozitivno utječe

na poslovno okruženje sa očuvanim okolišem i kulturnimnaslijeđem koji ju čine privlačnom za investicije, život i turističku posjetu

2.4.2. Strateški ciljevi s indikatorima

1. Ubrzan ekonomski razvoj

2. Unapređenje društvene infrastrukture

3. Moderna infrastruktura i očuvan okoliš

27

4. Integrirani održivi razvoj

Strateški ciljevi su usklađeni sa nacrtom Strategije razvoja FBiH i Okvirom za ciljeve održivog razvoja u BiH, kojim se utvrđuju zajednički podciljevi i indikatori za sve nivoe vlasti u BiH (zajednički minimum) te usmjeravaju budući procesi strateškog planiranja. Ono što je zajedničko Strategiji razvoja Hercegbosanske županije i Okviru Ciljeva održivog razvoja u BiH je to da je prepoznat potencijal provedbe Agende 2030 i to je, s aspekta razvoja HBŽ, jedini način da se unaprijede gospodarski, društveni, okolišni kapaciteti kao i razvoj kapaciteta za upravljanje. Važno je naglasiti i težnje HBŽ i BiH pristupanju Europskoj uniji, s kojima su i Agenda 2030 kao i strateški dokumentiu procesu pristupanja u potpunosti komplementarni. Svima im je cilj bolje društvo „Ljudski kapital“ i ostanak ljudi u BiH, kao i da „Nitko ne smije biti izostavljen“ i vizija uspostavljanja prosperitetne BiH, a tim i HBŽ; ekonomski razvoji razvoj institucija, socijalna pravičnost i jednake mogućnosti svih građana, razvoj infrastrukture i znanja, efikasno korištenjeprirodnih i drugih resursa, očuvanje okoliša i bogatstvo različitosti, koje svojim ispunjenjem jamče i ispunjenje vizije razvoja HBŽ.

Prilikom izrade Strategije razvoja HBŽ za razdoblje 2021.-2027. godine uzet je u obzir i Okvir za ciljeve

održivog razvoja u BiH koji utvrđuje zajedničke podciljeve i indikatore za sve nivoe vlasti u BiH

(zajednički minimum), gdje su definirani elementi relevantni u odnosu na razvojne pravce i

akceleratore prikazane na narednoj slici.

Slika 3. Usklađenost strateških ciljeva razvoja HBŽ za razdoblje 2021.-2027. godina sa okvirom ciljeva održivog razvoja u BiH

2.4.1.1. Strateški cilj 1. Ubrzan ekonomski razvoj

Ubrzan ekonomski razvoj Hercegbosanske županije će se temeljiti na efikasnijem korištenju ključnih

resursa i potencijala rasta na području Županije. Kroz strateške intervencije u oblasti gospodarstva,

posebno unapređenje efikasnosti i kapaciteta poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije sa

posebnim naglaskom na drvoprerađivačku industriju osigurat će se stvaranje dodatne vrijednosti i

unapređenje produktivnosti, povećanje zaposlenosti odnosno otvaranje kvalificiranih i

visokokvalificiranih i adekvatno plaćenih radnih mjesta za dostojanstven rad zaposlenika te time

zadržavanje konkurentne radne snage na području Županije.

Ubrzani ekonomski razvoj Hercegbosanske županije biti će zasnovan na korištenju naprednih

tehnologija u proizvodnji i potrošnji sa čim će se osigurati jači i brži prelaz sa tradicionalnog, opipljivog

i fizičkog u moderno, virtuelno i neopipljivo.

STRATEŠKI CILJ 1. Ubrzan ekonomski razvoj

STRATEŠKI CILJ 2. Unapređenje društvene

infrastrukture

STRATEŠKI CILJ 3. Moderna infrastruktura i očuvan

okoliš

STRATEŠKI CILJ 4. Integrirani održivi razvoj

28

Ruralni razvoj kao i razvoj turizma snažno će doprinositi ekonomskom razvoju Županije, oslanjajući se

na konkurentske prednosti Hercegbosanske županije kao što su povoljan geografski položaj i blizina

EU posebno Hrvatske, razvijeni i priznati brendovi prehrambeno-pojoprivrednih proizvoda (Glamočki

krompir, Livanjski sir, Drvarska drenjina i dr.), potencijali za razvoj outdoor turizma (Skijalište Kupres,

Buško jezero, Blidinjsko jezero i dr.).

Kako bi se potakao dalji rast sektora malih i srednjih preduzeća koji preovladavaju privrednom

strukturom Županije 10, sprovoditi će se aktivnosti na unapređenju poslovnog okruženja, posebno

zakonskog okvira za poslovanje, ali i osiguranje lakšeg pristupa kapitalu za investiranje, rast i razvoj

ovog sektora.

Pametan rast podrazumijeva striktnu primjenu pravnih i ekonomskih zakona u svim područjima

društvenog života, pametno upravljanje prirodnim resursima uz korištenje čiste energije i veću

otpornost na prirodne i druge katastrofe. Također, podrazumijeva i uklanjanje rodnih dispariteta,

stvaranje jednakih mogućnosti za sve, uklanjanje dubokih sektorskih i regionalnih disbalansa kao i

disbalansa ruralnih i urbanih područja, odnosno podrazumijeva bolje integriranje sektora, regija i

generacija.

Sve strateške intervencije u okviru ovog strateškog cilja kao vodilju će imati nastojanje da se osigura

ravnomjeran ekonomski razvoj svih dijelova Županije, zasnovano na posebnostima svake lokalne

zajednice unutar HBŽ.

Pri definiranju prvog strateškog cilja i elemenata koji se odnose na ekonomski razvoj u Strategiji razvoja za razdoblje 2021.-2027. godine uzet je u obzir i Okvir za ciljeve održivog razvoja u BiH koji utvrđuje zajedničke podciljeve i indikatore za sve nivoe vlasti u BiH (zajednički minimum), gdje su definirani elementi relevantni u odnosu na razvojne pravce i akceleratore prezentirane na narednoj slici.

STRATEŠKI CILJ 1 UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ

CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA

PRAVCI RAZVOJA

PAMETAN RAST DRUŠTVO JEDNAKIH MOGUĆNOSTI

AKCELERATORI PODCILJEVI AKCELERATORI PODCILJEVI

Povoljno okruženje za poduzetništvo i inovacije

Povećanje investicija u infrastrukturu istraživanja, razvoja i inovacija u javnom i privatnom sektoru

Aktivacija zapošljavanja ranjihvih kategorija

Povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba kroz razvoj socijalnog preduzetništva

Mobiliziranje potencijala dijaspore

Poboljšanje inkluzivnosti obrazovnih sistema

Smanjenje broja osoba bez znanja i vještina i njihova integracija na tržište rada

Globalni lanci vrijednosti

Olakšavanje poslovanja i podrška brzo rastućim firmama

Pametno upravljanje prirodnim resursima i okolišem

Održivi turizam

Zeleni rast i čista energija

Razvoj „zelenih“ vještina i poslova

29

Povećanje investicija u infrastrukturu

Jačati infrastrukturu u oblasti digitalnih tehnologija

Slika 4. Povezivanje Strateškog cilja 1. sa ciljevima održivog razvoja BiH

Ostvarenje strateškog cilja pratit će se kroz odabrane indikatore (uticaja) nakon kojih će se moći

ocijeniti vrsta i stupanj promjena u okruženju. Tabela sumira indikatore za koje su definirane početne

i ciljne vrijednosti ostvarenja strateških ciljeva.

Tabela 8. Indikatori(utjecaja) realizacije strateškog cilja 1. Ubrzan ekonomski razvoj

Strateški cilj 1 UBRZANI EKONOMSKI

RAZVOJ

Indikatori uticaja Izvor

Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

(2027.) (2019.)

Nivo razvijenosti - indeks FZZPR 0,27 0,5

Prosječan broj zaposlenih FZZPR 10.906 13.000

Broj poslovnih subjekata – broj sa stanjem 31.12.

FZZPR 3.574 3.700

Poreski prihodi u KM

FZZPR

7.592.527

8.500.000 KM

*FZZPR-Federalni zavod za programiranje razvoja

2.4.1.2. Strateški cilj 2. Unapređenje društvene infrastrukture

Unapređenje društvene infrastrukture postići će se djelovanjem u sljedećim područjima: obrazovanje,

zdravstvena zaštita i socijalna skrb, kao djelovanjem u kulturi i umjetnosti i sportu te radu organizacija

civilnog društva.

Unapređenje obrazovanja postiže se s fokusom na razvoj kapaciteta nastavnika, modernizaciju škola i

nastavnih metoda, kao i efikasan sustav cjeloživotnog učenja koji će biti podrška nezaposlenima i

ranjivim skupinama za uključivanje na tržište rada, poštujući načela društva jednakih mogućnosti i

inkluzije.

Unapređenje pristupa i kvaliteti usluga zdravstvene zaštite i socijalne skrbi temelji se učinkovitijoj

organizaciji rada sustava podržanoj informatizacijom poslovnih procesa, boljom opremljenošću

medicinskom tehnologijom i ulaganjem u strateški pristup zadržavanju postojećeg osoblja.

Integralni dio ovog cilja je aktiviranje boljeg dijaloga Vlade s organizacijama civilnog društva i uspostave

sustavne podrške za djelovanje udruga u ulozi praćenja transparentnosti rada javne uprave i borbe za

jednaka prava svih građana, uključujući prava ranjivih skupina.

Sve navedene sastavnice moguće je brže i efikasnije ostvariti ako se unaprijedi sistem rada javne

uprave, s naglaskom na osiguranje boljeg zakonskog okvira i usmjerenost na kvalitetu usluga

građanima. Istovremeno je nužno uspostaviti bolji sustav upravljanja sigurnosnim rizicima,

osiguranjem pretpostavki za rad jedinstvenom i cjelovitom pristupu svim poslovima zaštite i

spašavanja.

Pri definiranju drugog strateškog cilja i elemenata koji se odnose na društveni razvoj u Strategiji

razvoja za razdoblje 2021.-2027. godine uzet je u obzir i Okvir za ciljeve održivog razvoja u BiH koji

utvrđuje zajedničke podciljeve i indikatore za sve nivoe vlasti u BiH (zajednički minimum), gdje su

definirani elementi relevantni u odnosu na razvojne pravce i akceleratore prikazane na slljedećoj slici.

30

STRATEŠKI CILJ 2 UNAPREĐENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE


PRAVCI RAZVOJA

DRUŠTVO JEDNAKIH MOGUĆNOSTI PAMETAN RAST


Efikasna zdravstvena zaštita za sve

Unapređenjepristupa i kvalitete zdravstvene zaštite

Unapređenje pristupa i kvalitete obrazovanja i obuke

Razvoj kapaciteta nastavnika, modernizacija škola i nastavnih metoda

Provođenje reformi financiranjazdravstvene zaštite

Smanjenje broja osoba bez znanja i vještina i njihova integracija na tržište rada

Preventivne zdravstvene mjere

Strateški pristup zadržavanju postojećeg osoblja i razvoj ljudskih resursa u oblasti zdravstva

Poboljšanje inkluzivnihobrazovnih sustava

Jednak pristup obrazovanju

Univerzalno i kvalitetno predškolsko obrazovanje

Povećanje obuhvata djece predškolskim obrazovanjem (3-6 godina)

Kurikularna reforma na svim razinama obrazovanja

Smanjenjebrojaosoba bez znanjai vještina i njihhova integracijana tržište rada

Učinkovit sustav cjeloživotnog učenja


Ostvarenje strateškog ciljapratit će se kroz odabrane indikatore (utjecaja) nakon kojih će se moći



Tabela 9. Indikatori (utjecaja) realizacije strateškog cilja 2. Unapređenje društvene infrastrukture

STRATEŠKI CILJ 2 UNAPREĐENJE

DRUŠTVENE

INFRASTRUKTURE

Indikatori uticaja Izvor Polazna vrijednost(2019.)

Ciljna vrijednost (2027.)

Povećan kapacitet predškolskih ustanova

MZPKS 450 500

Uspostavljen funkcionalan sustav učenja na daljinu u HBŽ

MZPKS 0 1

Obuhvat zdravstvenom zaštitom

ZZO 56,82% 70%

31

*MZPKS – Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta HBŽ *ZZOHBŽ- Zavod zdravstvenog osiguranja HBŽ

2.4.1.3. Strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i očuvan okoliš

U cilju očuvanja okoliša uz istovremeno korištenje velikog potencijala prirodnih resursa u svrhu

održivog razvoja, jačanja gospodarstva i konkurentnosti, Hercegbosanska županijaće uspostaviti

cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama i komunalnom infrastrukturom, te razviti kružno

gospodarstvo temeljeno na upravljanju otpadom, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima

energije.

Prelazak na kružno gospodarstvo ima za cilj smanjiti potrošnju resursa, onečišćenje okoliša i nastanak

otpada te povećati konkurentnost. Upravljanje otpadom zahtijeva uspostavu sustava odvojenog

prikupljanje otpada, recikliranje i ponovnu uporabu sirovina. Sustav treba omogućiti adekvatno

praćenje podataka, donositi mjere kojima će se poticati smanjenje nastanka otpada, povećati udio

otpada koji je moguće reciklirati, te smanjiti broj divljih odlagališta, a postojeća ilegalna odlagališta

otpada sanirati uz remedijaciju tla na kojima su postojali.

Za ostvarenje cilja nužno je jačati institucionalne kapacitete za uspostavu i upravljanje kružnim

gospodarstvom koji još nisu razvijeni, i treba ih jačati istovremeno s jačanjem kapaciteta za

uspostavom sustava praćenja kvaliteta zraka, biološke raznolikosti i ostalih komponenti okoliša, kao i

kontrolu gospodarskih subjekata i njihov utjecaj na okoliš.

Moderna infrastruktura komunalnih usluga ima za cilj širenje mreže i saniranje postojeće, smanjivanje

gubitaka u vodovodnoj mreži i smanjivanje količine otpadnih voda koje nekontrolirano i bez

pročišćavanja završavaju u okolišu.

Visokovrijedna područja od velikog značaja za eko sustav treba valorizirati i zaštititi.

Cestovna infrastruktura i njen ravnomjerni razvoj na području cijelog Županije od vitalne je važnosti za

stanovništvo, ulaganja je potrebno intenzivirati.

I kao vrlo važan segment moderne infrastrukture je informacijsko-komunikacijska infrastruktura.

Potrebno je jačati infrastrukturu u oblasti digitalnih tehnologija.

Pri definiranju trećeg strateškog cilja i elemenata koji se odnose na infrastrukturu i očuvanje okoliša u

Strategiji razvoja za razdoblje 2021.-2027. godine uzet je u obzir i Okvir za ciljeve održivog razvoja u

BiH koji utvrđuje zajedničke podciljeve i indikatore za sve nivoe vlasti u BiH (zajednički minimum), gdje

su definirani elementi relevantni u odnosu na sljedeće razvojne pravce i akceleratore:

STRATEŠKI CILJ 3 MODERNA INFRASTRUKTURA I OČUVAN OKOLIŠ

CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA PRAVCI RAZVOJA

PAMETAN RAST

AKCELERATORI PODCILJEVI

Povećanje investicija u infrastrukturu

Jednak pristup modernoj prometnoj infrastrukturi

Jačati infrastrukturu u oblasti digitalnih tehnologija

Zeleni rast i čista energija Razvoj „zelenih“ vještina i poslova

Smanjenje energetskog siromaštva

Dekarbonizacija energetskog sektora

Razvoj sustava cirkularne ekonomije

32

Pametno upravljanje prirodnim resursima i okolišem

Jačanje kontrole i praćenje kvalitete eko sustava

Zaštita i obnova prirodnog kapitala





Tabela 10. Indikatori (uticaja) realizacije strateškog cilja 3. Moderna infrastruktura i očuvan okoliš

STRATEŠKI CILJ 3 MODERNA

INFRASTRUKTURA I OČUVAN OKOLIŠ

Indikatori uticaja Izvor Polazna vrijednost

(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

Uspostavljena regionalna sanitarna deponija

MGOPUZO 0 1

Pokrivenost stanovnistva prikupljanjem otpadom

MGOPUZO 40%** 60%

Energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije (OIE): vjetar, sunce, voda

MGOPUZO 86,6 MW 200 MW

* MGOPUZO – Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša HBŽ ** Podatak nije precizan, potrebno je uspostaviti metodologiju mjerenja

2.4.1.4. Strateški cilj 4. Integrirani održivi razvoj

Integrirano upravljanje održivim razvojem u Hercegbosanskoj županiji osigurava se jačanjem

učinkovitog upravljanja razvojem i sustavnim upravljanjem rizicima. Učinkovito upravljanje održivim

razvojem ostvaruje se putem integralnih strategija koje uključuju objedinjeno i usklađeno rješavanje

ekonomskih, ekoloških, klimatskih, društvenih i demografskih izazova kroz njihovu vertikalnu i

horizontalnu usklađenost te sustavnim praćenjem njihove provedbe. Istovremeno, učinkovito

upravljanje postiže se jačanjem znanja, vještina i ekipiranosti stručnih kadrova u upravnim i javnim

institucijama. Izrada kvalitetnih planova u svim relevantnim područjima kao važnog preduvjeta za

kvalitetnu pripremu i provedbu razvojnih projekata označava daljnji napredak u procesima

integriranog upravljanja održivim razvojem.

Unapređenje vladavine prava postiže se kroz proces participativnog planiranja i interakciju s ključnim

dionicima razvoja u pojedinim područjima što doprinosi boljem razumijevanju predmetne

problematike kao i jačanju osjećaja vlasništva nad razvojnim procesima. Zamjetan je nedostatak

informacija i tumačenja o zakonodavnoj praksi što bi pospješilo ujednačavanje načina postupanja kod

svih tijela. S tim u vezi od posebnog značaja je i unapređenje kvaliteta i transparentnosti javne uprave,

te uspostava racionalne i funkcionalne organizacije javne uprave koja će otkloniti nepotrebno trošenje

resursa, a istovremeno biti sposobna raditi na realizaciji identificiranih i definiranih prioriteta razvoja

Županije.

U ovom kontekstu, nužno je promovirati projektno-orijentirano ostvarivanje ciljeva u javnoj upravi te

osigurati procjene kvalitete rada uposlenika na osnovu učinka po kojem će biti definiran i sistem

nagrađivanja, ali i odgovornosti za rad uposlenika.

Potrebno je napraviti iskorake prema većoj mogućnosti dvosmjerne komunikacije s građanima kroz

tribine, radionice, radne grupe, interaktivne web stranice i slično. Neujednačen i neadekvatan

informatički nivo pojedinih ministarstava te županije kao i većine odjela što otežava komunikaciju i

razmjenu podataka.

33

Posebno je potrebno povećati nivo aktivnosti u području međužupanijske i međunarodne suradnje, a

posebno u pogledu suradnje na zajedničkim projektima sufinanciranim sredstvima EU fondova.

Izazovi novog doba su različiti aspekti sigurnosti te klimatske promjene. Rizici za zdravlje ljudi su

uzrokovani epidemijom COVID -19, štetama od prirodnih katastrofa i rizici vezani uz nelegalne

migracije na području Županije. Prilagodba klimatskim promjenama jedan je od ključnih preduvjeta za

budući razvoj Županije, te planiranje i provedba ublažavanja posljedica klimatskih promjena osigurava

dugoročni održivi razvoj. Stoga, učinkovito upravljanje regionalnim razvojem podrazumijeva

intenziviranje aktivnosti za osnaživanje kapaciteta i opremanje za upravljanje rizicima i katastrofama.

Pri definiranju četvrtog strateškog cilja i elemenata koji se odnose na javnu upravu i integrirani razvoj

u Strategiji razvoja za razdoblje 2021.-2027. godine uzet je u obzir i Okvir za ciljeve održivog razvoja u

BiH koji utvrđuje zajedničke podciljeve i indikatore za sve nivoe vlasti u BiH (zajednički minimum), gdje

su definirani elementi relevantni u odnosu na razvojne pravce i akceleratore prikazane na sljedećoj

slici.

STRATEŠKI CILJ 4 INTEGRIRANI ODRŽIVI RAZVOJ


PRAVCI RAZVOJA

DOBRA UPRAVA I UPRAVLJANJE JAVNIM SEKTOROM

PAMETAN RAST


Efikasan otvoren i

transparentan javni sektor

Funkcionalan sustav kreiranja

politika i upravljanja

održivim razvojem

Pametno upravljanjeprirodni

m resursima i okolišem

Upravljanje rizicima od katastrofa

Odgovorna upravaorijentirana na građane

Vladavinaprava, sigurnost i

osnovna prava,

Efikasna borba protiv korupcije

Zeleni rast i čistaenergija

Efikasan sustav

cjeloživotnog učenja

Otpornost na katastrofe

Unaprjeđeno krizno

komuniciranje





Tabela 11. Indikatori(utjecaja) realizacije strateškog cilja 4 Integralni održivi razvoj

STRATEŠKI CILJ 4

INTEGRALNI ODRŽIVI

RAZVOJ

Indikatori utjecaja Izvor Polazna

vrijednost (2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

Funkcionalno Vijeće za razvoj HBŽ Vlada HBŽ, Sektor za razvoj

0 1

Vrijednost projekata financiranih od EU, a privučenih kroz vladine institucije

Vlada HBŽ, Sektor za razvoj

500.000 1.500.000

34

Uspostavljen sustavi mjerenja indeksa transparentnosti

MPU 0 1

Uspostavljen sustavi mjerenja indeksa percepcije korupcije HBŽ

MPU 0 1

*Ministarstvo pravosuđa i uprave HBŽ

3. Prioriteti i mjere sa indikatorima

Prioriteti predstavljaju ključna polja i smjerove djelovanja za ostvarenje vizije i strateških ciljeva i kao takvi imaju najveći uticaj na razvoj, odnosno ostvarenje strateških indikatora. Definirani prioriteti su grupirani pod relevantnim strateškim ciljevima kako je prikazano u nastavku.

3.1. Prioriteti za Strateški cilj 1

Strateški cilj 1 „Ubrzani ekonomski razvoj“ operacionalizira se kroz 4 prioriteta i 14 mjera7, čije

ostvarenje će se pratiti preko 11 indikatora.

Tabela 12. Pregled prioriteta i indikatora izlaznih rezultata sa izvorima, polaznim i ciljnim vrijednostima u okviru SC1

Stra

tešk

i cilj

1.

Prioritet Indikatori izlaznih rezultata Izvor Polazna

vrijednost (2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

1.1. Podržati razvoj poduzetničke infrastrukture, MSP i obrtništva

Broj MSP-a

Broj obrta

Broj korisnika poduzetničke infrastrukture

MG

FZS

MG

649

1.374

65

700

1.450

100

1.2. Unapređivati konkurentnost poljoprivrede

% iskorištenosti obradivih površina

Ukupan prihod od prodaje

Proizvodnja krumpira u tonama

FZZS

MPVŠ

FZZS

45,7%

72.500.000

14.000

55,00%

80.000.000

18.200

1.3. Poticati razvoj održivog ruralnog turizma

Broj ležajeva

Broj noćenja

Prihod od turizma

FZS

FZS

MG

1.153

19.693

12.320.000

1.300

25.000

13.550.000

1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija

Pokrivenost uvoza izvozom

Broj preduzeća izvoznika

FZS

MG

MG

109,5%

134

0

120%

140

2

Prioriteti u okviru Strateškog cilja 1 vezani su za ciljeve održivog razvoja

*MG-Ministarstvo gospodarstva HBŽ

7Mjere su detaljno opisane u Prilogu 3.

35

** MPVŠ – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ *** FZS- Federalni zavod za statistiku

Prioritet 1.1. Podržati razvoj poduzetničke infrastrukture, MSP i obrtništva

Uspostavljanje poduzetničke infrastrukture osigurava doprinos bržem rastu poduzetništva i povećanju

investicija i zaposlenosti i u funkciji je ravnomjernog razvoja jedinica lokalne samouprave na području

Županije. Kroz poticanje razvoja poduzetničke infrastrukture ostvaruje se doprinos izgradnji u

potpunosti infrastrukturno-opremljenih poduzetničkih područja koji poduzetnicima na području

Hercegbosanske županije osiguravaju kvalitetne preduvjete za osnivanje, rast i razvoj njihovih

poslovnih poduhvata. Oslanjajući se na resurse kojima raspolaže HBŽ, od izuzetnog značaja za dalji

razvoj privrede Hercegbosanske županije je nastavak podrške razvoju MSP-a, kao i obrtništva na

području Županije, sa posebnim naglaskom na prerađivačku industriju. U tom kontekstu provođenje

aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja ima posebnu ulogu.

Cilj prioriteta je stimulirati ulazak u poduzetništvo, odnosno poticati osnivanje MSP-a i obrta ali ujedno

poticati i razvoj postojećih MSP-a i obrta kroz unapređenje poslovnog okruženja tj. razvoj poduzetničke

infrastrukture i programe podrške. Realizacija prioriteta ostvarit će se kroz programe podrške razvoju

poduzetničke infrastrukture, MSP (posebno u oblasti prerađivačke indsutrije) i obrtništva,

oprovođenje aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja, kao i osiguranje bolje povezanosti HBŽ

sa regijom i svijetom. Navedeno se očekuje da rezultira u povećanom broju privrednih subjekata i

potpornih institucija na području Hercegbosanske županije (MSP, obrti i subjekti poduzetničke

infrastrukture).

Prioritet se operacionalizira kroz 5 mjera čije ostvarenje će se pratiti preko 14 indikatora.

Tabela 13. Pregled mjera unutar Prioriteta 1.1. Podržati razvoj poduzetničke infrastrukture, MSP i obrtništva

Pri

ori

tet

1.1.

Mjera Indikatori Izvor Polazna vrijednost

(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

1.1.1. Podržati osnivanje i razvoj subjekata poduzetničke infrastrukture (poslovnih zona, biznis cenatra, poslovnih inkubatora ...)

Urađena analiza potreba, potencijala i mogućnosti razvoja poduzetničke infrastrukture Županije

Broj učesnika Programa na godišnjem nivou

Broj zajedničkih projekata javnih tijela i subjekata poduzetničke infrastrukture sufinanciranih od strane stranih donatora

MG

0

0

1

1

10 (70)

10

1.1.2. Podržati osnivanje i razvoj MSP-a

Broj učesnika obuka za start up i postojeća poduzeća

Broj poduzeća čije osnivanje je financijski podržano

MG 0

0

150

70

1.1.3. Unaprijediti programe podrške razvoju poslovnih subjekata iz područja prerađivačke industrije

Broj poduzeća korisnika subvencije kamate

Iznos plasiranih poticajnih sredstava za podršku razvoju poslovnih subjekata iz oblasti prerađivačke industrije

Broj investicijskih kredita podržanih putem subvencije kamate

MG 14

xx

23

30

xx

50

36

1.1.4. Poticati razvoj obrtništva

Broj korisnika programa obuke za obrtnike

Iznos plasiranih poticajnih sredstava za podršku razvoju obrtnicima

Broj obrtnika čije poslovanje je financijski podržan

MG 6

xx

0

50

xx

20

1.1.5. Provođenje aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja

Broj nezaposlenih osoba podržanih kroz mjere sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja

Broj nezaposlenih lica podržanih kroz savjetodavne usluge Zavoda za zapošljavanje

Broj osoba koje su se zaposlile direktnim posredovanjem Zavoda za zapošljavanje

ZZZ HBŽ

571

513

16

650

800

50

Prioritet Podržati razvoj poduzetničke infrastrukture, MSP i obrta doprinosi ostvarenju Strateškog cilja 1. Ubrzan ekonomski razvoj.

Nužno je realizirati program podrške osnivanju i razvoju subjekata poduzetničke infrastrukture na području Županije, kao i pripremati i implementirati zajedničke projekte javnih tijela i subjekata poduzetničke infrastrukture.

Uspostava sveobuhvatne vaučer sheme treninga, savjetovanja i financijske podrške MSP i obrtništvu treba doprinijeti rastu poduzetničkih aktivnosti, te njihovom diverzificiranju, sa konačnim implikacijama na rast zaposlenosti i životnog standarda stanovništva.

Poticanje diverzifikacije proizvodnje i uvođenje viših stupnjeva prerade u poduzećima prerađivačke industrije kroz nastavak programa subvencije kamata, sufinanciranje uvođenja standarda kvalitete, sufinanciranje troškova dizajniranja novih proizvoda i pripadajuće ambalaže i sufinanciranje troškova marketinga kao očekivani rezultat ima doprinos širenju asortimana proizvoda, podizanju kvalitete proizvoda i dovođenju cjelokupnog poslovanja u djelatnostima prerađivačke industrije na viši nivo.

Provedbom aktivne politike samozapošljavanja i zapošljavanja stvoriti će se uvjetii za uključivanje na tržište rada nezaposlenih osoba kao i stvarati poticajno okruženje za poslodavce u osiguranju kvalitetnih kadrova. Detaljna razrada mjera data je u Prilogu 3 dokumenta.

Ovaj prioritet i pripadajuće mjere u skladu su s održivim razvojnim ciljevima: SDG8: Dostojanstven rad i ekonomski rast i SDG9: Industrija, inovacije i infrastruktura.

*MG – Ministarstvo gospodarstva HBŽ **ZZZ- Zavod za zapošljavanje HBŽ

Prioritet 1.2. Unapređivati konkurentnost poljoprivrede

Poljoprivreda predstavlja ključno strateško područje ekonomskog razvoja Hercegbosanske županije

imajući u vidu raspoložive prirodne resurse i umjerenu kontinentalnu klimu koja pogoduje razvoju

određenih poljoprivrednih vrsta. Područje Hercegbosanske županije ima razvijene autohtone

poljoprivredne proizvode biljnog i animalnog porijekla, koji su priznati u regiji. Pružanje podrške

poljoprivrednim proizvođačima kroz unaprijeđenje lanca vrijednosti poljoprivrednih proizvoda te

unaprijeđenje kapaciteta proizvodnje može dodatno osnažiti poljoprivrednu djelatnost te ubrzati

ekonomski razvoj županije.

Cilj prioriteta je poticati nezaposlene osobe da se uključe u poljoprivrednu djelatnost te pružiti podršku

postojećim poljoprivrednim proizvođačima kroz direktna financijska ulaganja u razvoj poljoprivrednih

37

kapaciteta, te osnivanje Zadruge čime bi se unaprijedila pregovaračka moć i potencijal plasiranja

proizvoda na tržište poljoprivrednih proizvođača ove Županije. Realizacija prioriteta ostvariti će se kroz

programe razvoja biljne i animalne proizvodnje te unaprijeđenje lanca vrijednosti poljoprivrednih

proizvoda.Navedeno se očekuje da rezultira u povećanju ukupne poljoprivredne proizvodnje,

povećanju izvoza te jačanju brenda autohtonih proizvoda sa područja Županije.

Prioritet se operacionalizira kroz 3 mjere čije ostvarenje će se pratiti preko 9 indikatora.

Tabela 14. Pregled mjera unutar Prioriteta 1.2. Unapređivati konkurentnost poljoprivrede

Pri

ori

tet

1.2.


(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

1.2.1. Podržati razvoj biljne proizvodnje

Urađena analiza trenutnog plasmana glamočkog krompira,livanjskog sira, meda i proizvoda od drenjina na domaćem i stranom tržištu

Broj proizvođača koji plasiraju svoje proizvode na tržište;

Broj poljoprivrednih preduzeća izvoznika

MPVŠ

MPVŠ

MPVŠ/MG

0

200

2

4

220

6

1.2.2. Unaprijediti razvoj animalne proizvodnje

Broj opremljenih otkupnih stanica

Broj registrovanih kooperanata otkupnih stanica

Proizvodnja mlijeka (000 litara)

MPVŠ

MPVŠ

FZS

0

0

40.000

6

20

52.000

1.2.3. Unapređivati lanac vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

Postotak poljoprivrednih proizvođača koje je pristupilo zadrugama

Broj sajmova na kojima je učestvovale zadruge

Broj radnih mjesta u poljoprivredi

MPVŠ

MPVŠ

MPVŠ/MG

0

0

1.256

80%

5

1.500

Prioritet 1.2. Unapređivati konkurentnosti poljoprivrede doprinosi ostvarenju Strateškog cilja 1. Ubrzan ekonomski razvoj.

Jačanjem prepoznatljivosti autohtonih poljoprivrednih vrsta i kapaciteta za proizvodnju tih vrsta se doprinosi jačanju konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, unaprijeđenju kvaliteta proizvoda i posljedično povećanju prihoda od prodaje proizvoda biljne proizvodnje, prvenstveno od izvoza.

Unaprijeđenje efikasnosti i pouzdanosti proizvodno-otkupnog lanca mlijeka ima za cilj osigurati stabilnost u poslovanju i potaknuti veće investicije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, koje će rezultirati rastom proizvodnje i plasmana mlijeka te dovesti do povećanog prihoda unutar ovog sektora kao i rasta broja zaposlenih.

Uspostavljanje funkcionalnih zadruga, ima za cilj pružiti sustavnu i aktivnu podršku poljoprivrednim proizvođačima koji pojedinačno nemaju dovoljno razvijene kapacitete da budu konkurentni na tržištu, te osigurati veću pregovaračku moć koja će doprinijeti jačanju konkurentnosti proizvođača, vraćanju povjerenja u isplativost bavljenja poljoprivrednom djelatnošću te posljedično unaprijeđenju standarda života ruralnog dijela stanovništva koji se bavi primarno poljoprivredom .

Detaljna razrada mjera data je u Prilogu 3 dokumenta.

Ovaj prioritet i pripadajuće mjere u skladu su s održivim razvojnim ciljevima: SDG 2: Svijet bez gladi i SDG8: Dostojanstven rad i ekonomski rast.

38

* MPVŠ – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ **MG – Ministarstvo gospodarstva HBŽ *** FZS- Federalni zavod za statistiku

Prioritet 1.3. Poticati razvoj održivog turizma

Okosnica razvoja turističke ponude Hercegbosanske županije u sljedećem razdoblju treba biti razvoj

adrenalinskog i avanturističkog turizma, praćen ostalim dijelovima ponude uključujući autohtone

proizvode, netaknutu prirodu i eko turizam. Ove vrste turizma, a za koje Hercegbosanska županija ima

sve potrebne prirodne resurse, pripadaju regionalnim trendovima kad je u pitanju razvoj

prepoznatljivog destinacijskog turističkog sadržaja. Navedene vrste turizma su usklađene i sa

konceptom održivog razvoja koji uključuje zadovoljavanje potreba današnje generacije bez dovođenja

u opasnost mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe. Ujedno, doprinose

očuvanju okoliša, udovoljavanju ljudskim potrebama, promoviranju unutargeneracijske jednakosti, te

u konačnici povećanju kvalitete života ljudi na području HBŽ.

Cilj prioriteta je pretvoriti prirodni i prostorni potencijal koji ima Hercegbosanska županija u turistički

atraktivan proizvod, te kroz aktivan rad Turističke zajednice Hercegbosanske županije promovirati

turističke potencijale što većem broju ljudi što će rezultirati u povećanju broja turista i ostvarenom

prihodu od turizma. Realizacija prioriteta ostvarit će se kroz programe razvoja turističkih sadržaja

adrenalinskog i avanturističkog tipa, reaktivaciju rada Turističke zajednice Hercegbosanske županijete

razvoju interaktivne digitalne prezentacije turističkog sadržaja. Navedeno se očekuje da rezultira u

povećanju broja organizovanih tura, adrenalinskih manifestacija, posjete turista i prihoda od turizma.


Tabela 15. Pregled mjera unutar Prioriteta 1.3. Poticati razvoj održivog turizma

Pri

ori

tet

1.3.


(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

1.3.1. Integracija ponude kroz unapređenje sustavaruralnih turističkih iskustava i promocija ruralnog turizma Županije

Broj učesnika u adrenalinskim manifestacijama godišnje

Broj pratitelja na društvenim mrežama (kombinovano sve društvene mreže)

Broj dolazaka turista

MG

Web

FZS

0

0

12.949

50 (200)

10.000

17.500

1.3.2. Jačanje održivosti ruralnog poduzetništva

Broj Turističkih agencija

Broj Turističkih vodiča

Prihod od turizma (tisuće KM)

MG

0

3

12.320

5

10

15.500

Prioritet 1.3. Poticati razvoj održivog turizma doprinosi ostvarenju Strateškog cilja 1. Ubrzan ekonomski razvoj

Razvoj turističkih sadržaja adrenalinskog i avanturističkog tipa doprinosi brendiranju Hercegbosanske županije kao turistički atraktivne lokacije koja će privući značajan broj turista na područje ovog Županije te samim time doprinijeti povećanju ostvarenih prihoda od turizma. Promocija sadržaja na društvenim mrežama dovodi do podizanja informiranosti turista o ponudi te doprinosi prepoznatljivosti turističke ponude ovog područja te

39

povećanja zainteresiranih ciljnih grupa za turističkom posjetom što će rezultirati povećanjem prometa u ugostiteljstvu te podizanja nivoa standarda i kvalitete života na području Županije.

Reaktivacijom turističke zajednice se planira doprinijeti doprinijeti boljem pozicioniranju HBŽ na turističkoj karti BiH i regije, te podržati umrežavanje turističkih agencija sa agencijama iz regije te na taj način dodatno uvećati broj dolazaka i noćenja turista, kao i pružiti potrebnu pomoć lokalnim poduzetnicima iz područja ruralnog turizma čime bi se jačali kapaciteti ruralnog poduzetništva.


Ovaj prioritet i pripadajuće mjere u skladu su s održivim razvojnim ciljevima: Dostojanstven rad i ekonomski rast i SDG9: Industrija, obrazovanje i infrastruktura

*MG-Ministarstvo gospodarstva HBŽ ** MPVŠ – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ *** FZS- Federalni zavod za statistiku

Prioritet 1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija

Poduzeća sa područja Hercegbosanske županije se neminovno suočavaju sa sve većom

konkurentnošću kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu, te je nužno identificirati lidere razvoja

oko kojih se umrežavaju ili bi se mogle umrežiti manje kompanije i tako formirati lanac

vrijednosti/klaster/, čiju bi održivost nadležne županijske vlasti mogle podržati kroz svoje politike

lanaca vrijednosti. Također, radi osiguranja realokacije resursa i restrukturiranja firmi nužno je

osigurati mobilnosti rada i kapitala iz djelatnosti i firmi u kojima se ostvaruje niža dodana vrijednost u

one u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost te je posebno značajno podržavati razvoj već

postojećih gospodarskih subjekata posebno u aktivnosti koje ostvaruju doprinos stvaranju dodatne

vrijednosti (izvoz, transfer i razvoj tehnologija).

Cilj prioriteta je poticati ekonomski razvoj Hercegbosanske županije kroz uključivanje gospodarskih

subjekata u poslovne djelatnosti novog doba odnosno većem pristupu inovacijama, digitalizaciji i

obnovljivim izvorima energije. Realizacija prioriteta ostvariti će se kroz programe podrške jačanju

internacionalizacije poslovnih subjekata kroz umrežavanje putem ino sajmova, jačanja veza sa

dijasporom te sufinanciranja inovacija i projekata baziranih na „zelenoj energiji“. Navedeno se očekuje

rezultirati u povećanju broja poduzeća koja imaju uspostavljenu poslovnu saradnju sa međunarodnim

partnerima.

Prioritet se operacionalizira kroz 5 mjera čije ostvarenje će se pratiti preko 16 indikatora.

Tabela 16. Pregled mjera unutar Prioriteta 1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija

Pri

ori

tet

1.4.


(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

1.4.1. Poticati razvoj inovacija i digitalizacije poslovnih subjekata

Broj izlagača sa područja HBŽ na ino sajmovima

Broj korisnika savjetodavnih i stručnih usluga

MG

0

0

50

5

40

1.4.2. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti

Broj klastera

Uspostavljena poslovna suradnja sa drugim klasterima

Broj financijski potpomognutih poduzeća koja se bave eksploatacijom metalnih i nemetalnih sirovina

MG

0

0

0

1

10

10

1.4.3. Poticati razvoj poslovnih subjekata u području obnovljivih izvora energije

Broj urađenih elaborata za OIE

Oformljena institucija za praćenje i nadzor svih aktivnosti o razvoju OIE

MG

0

0

3

1

1.4.4. Stimulirati povezivanje sa BH dijasporom

Broj privrednih subjekata pokrenutih od strane dijaspore na području Županije

Uspostavljena baza dijaspore Hercegbosanske županije(kompanija i naučnih radnika)

Broj B2B i B2C susreta domaćih i kompanija bh. Dijaspore

MG

1

0

0

5

1

2(12)

Prioritet 1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija doprinosi ostvarenju Strateškog cilja 1. Ubrzan ekonomski razvoj

Kroz organiziranje nastupa izlagača na ino sajmovima i uspostavljanje programa podrške poduzetništvu inovaciju potiče se uvođenje novih tehnologija i proboj na inozemna tržišta okruženja i Europske unije

Osnivanjem klastera drvoprerađivača i poticanjem eksploatacije pojedinih metalnih i nemetalnih sirovina, jača se internacionalizacija i uključivanje poslovnih subjekata u globalne lance vrijednosti što će u konačnici implicirati porastom stope zaposlenosti i podizanja životnog standarda stanovništva.

Realizacijom programa podrške ulaganju u obnovljive izvore energije istovremeno se potiče razvoj poslovnih subjekata ali i potiče zaštita životne okoline. Najznačajnija potencijalna investicija u ovom dijelu je otvaranje novih vjetroelektrana.

Povezivanje bh. dijaspore sa stanovnicima i privrednim subjektima Županije, što će u konačnici doprinijeti poboljšanoj privrednoj saradnji, novim investicijama dijaspore na području Hercegbosanske županijei unapređenju izvoza sa područja Županije.


Ovaj prioritet i pripadajuće mjere u skladu su s održivim razvojnim ciljevima SDG8: Dostojanstven rad i ekonomski rast.

*MG-Ministarstvo gospodarstva HBŽ


Strateški cilj 2 „Unapređenje društvene infrastrukture“ operacionalizira se kroz 2 prioriteta i 6 mjera,

čije ostvarenje će se pratiti preko 7 indikatora.

41


Stra

tešk

i cilj

2. U

nap

ređ

enje

dru

štve

ne

infr

astr

ukt

ure

Prioritet Indikatori izlaznih rezultata Izvor Polazna

vrijednost (2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

2.1. Unapređenje obrazovanja, kulture i sporta

Izrađena i usvojena Metodologija izrade i provedbe strukovnih i programa obrazovanja odraslih usklađenih sa tržištem rada

Broj učenika OŠ na 1 računalo

Broj učenika SŠ na 1 računalo

MZPKS 0

10,71

9,44

1

3

1

2.2. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Broj stanovnika na doktora medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Broj stanovnika na jednog doktora stomatologije

Izrađen Master plan optimizacije i koordinacije zdravstvenoga sektora, uključivo s IKT strategijom

Izrađena socijalna karta HBŽ

MZPKS 2.018 (2018)

4.067 (2018)

0

0

1076

3094

1

1


*MZPKS – Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta HBŽ

Prioritet 2.1. Unapređenje obrazovanja, kulture i sporta

Odgoj i obrazovanje kao ulaganje u budućnost, od iznimne je važnosti za razvoj Županije. Dinamika

promjena zahtijeva stalno osuvremenjivanje obrazovnih programa, s naglaskom na prilagodbu

zahtjevima gospodarstva, ali još više zahtjevima promijenjenih uvjeta u životnoj okolini, kao što su

intenzivnija upotreba informacijskih tehnologija, usmjerenost na inovacije kojima se razvija

gospodarstvo, a istovremeno se povećava kvaliteta života svih građana, čuva okoliš i povećava briga

za ranjive skupine. Unapređenje odgojno obrazovnog programa odgovara na potrebe danas, s

pogledom na potrebe u budućnosti.

Cilj prioriteta je osuvremeniti odgojno-obrazovni sustav, kao jedne od ključnih javnih usluga, učiniti

dostupnim kulturne i sportske sadržaje, poticati cjeloživotno učenje. Realizacija prioriteta ostvarit će

se mjerama kojima će se povećati kapaciteti za predškolski odgoj i time doprinijeti osiguranju

preduvjeta za razvoj obitelji i demografski oporavak. Nadalje, ulagat će se u opremu, znanja i vještine

kako bi se povećala spremnost škola za provedbu kvalitetne nastave na daljinu. Kako su nastavnici

ključna snaga obrazovnog sustava, fokus će biti na obrazovanju nastavnika za prihvaćanje novina i

kreiranje promjena, uz osiguravanje preduvjeta za povećanje životnog standarda nastavnika. U

strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih će se osuvremeniti programi i time ih uskladiti s

potrebama tržišta rada, te će poticati cjeloživotno učenje. Osigurat će se daljnja podrška ustanovama

i organizacijama koje omogućavaju građanima kulturne i sportske sadržaje i uspostavit će se sustavi

praćenja pokazatelja za sport i kulturu, npr. br. članova sportskih društvaa, broj posjetitelja kulturnih

događanja i dr.. Navedeno će rezultirati, između ostaloga, većim brojem djece u jaslicama i vrtićima,

42

županijskim sustavom za učenje na daljinu, novim muzejskim postavima i novim programima

obrazovanja odraslih.


Tabela 18. Pregled mjera unutar Prioriteta 2.1. Unapređenje obrazovanja, kulture i sporta

Prioritet Mjera Indikatori Izvor Polazna vrijednost

(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

PR

IOR

ITET

2.1

. Un

apre

đen

je o

bra

zova

nja

, ku

ltu

re i

spo

rta

2.1.1. Jačanje kapaciteta sustava za odgoj i obrazovanje

Broj općina koje imaju barem jedan vrtić i jaslice Broj edukativnih programa za odgojitelje i nastavnike u predškolskom odgoju Broj ustanova opremljenih za sustavučenja na daljinu Broj edukacija nastavnika za unapređenje nastave, te pripremu i provedbu projekata

MZPKS 4

5

3

1

6

10

18

10

2.1.2. Potpora daljnjem razvoju sporta i kulture

Uspostava sustava za praćenje pokazatelja sporta Uspostava sustava za praćenje pokazatelja u kulturi Novi i obnovljeni muzejski postavi

MZPKS 0

0

0

1

1

3

2.1.3. Razvoj cjeloživotnog učenja

Broj programa obrazovanja odraslih Broj polaznika programa obrazovanja odraslih

MZPKS 1 1

8 80

Prioritet 2.1. Unapređenje obrazovanja, kulture i sporta doprinosi ostvarenju Strateškog cilja 2. Unapređenje društvene infrastrukture

Razvoj kapaciteta sustava predškolskog odgoja uz povećanje kapaciteta jaslica i vrtića za prihvat djece ima za cilj daljnje osnaživanje odgajatelja i nastavnika.

Poboljšanje infrastrukture i jačanje sveukupnih kapaciteta za razvoj nastavnih programa ima kao jedan od ciljeva poboljšanu kvalitetu nastave i opremljenost u uvjetima udaljene nastave (online), a poticat će se povećan interes za školovanje za strukovna zanimanja i povećan interes za nastavak školovanja.

Potpora daljnjem razvoju kulture odnosi se na unapređenje rada muzejskih ustanova, gdje se uz podršku postojećim i novim sportskim i kulturnim sadržajima nastoji povećati broj muzejskih postava i učiniti dostupnijom kulturnu i povijesnu baštinu i suvremene umjetničke sadržaje.

Razvojem cjeloživotnog učenja povećavaju se znanja i iskustva andragoškog nastavnog osoblja za aktivno praćenje trendova na tržištu rada i razvoj i unapređenje ponude programa za obrazovanje odraslih, čime će se povećati zapošljivost stanovništva i odgovoriti na potrebe gospodarstva za stručnom i kvalificiranom radnom snagom, i time jačati gospodarski razvoj Županije.


Ovaj prioritet i pripadajuće mjere u skladu su s održivim razvojnim ciljevima SDG4: Kvalitetno obrazovanje.

*MZPKS – Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta HBŽ

43

Prioritet 2.2. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Prioritet ima za cilj kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, te bolju inkluziju djece s poteškoćama

u razvoju i osoba s invaliditetom i bolju podršku braniteljskoj populaciji.

Unapređenje sustava zdravstvene zaštite će se postići informatizacijom zdravstvenog sustava,

nabavom nove opreme i rekonstrukcijom zdravstvenih ustanova. Pri županijskoj bolnici uspostavit će

se Onkološki odjel. Sustav socijalne skrbi povećat će kapacitete novoosnovanim centrima, povećanjem

broja socijalnih radnika i broja mobilnih timova. Očekivani rezultat očitava se u ravnomjernijem

razmještaju domova socijalne skrbi, razvijenom udomiteljskom smještaju, razvoju kvalitetnih

programa u interesu osoba sa invaliditetom, i razvijenom sustavu skrbi za starije osobe prema

utvrđenim prioritetnim potrebama korisnika.

Inkluzivno društvo osigurava usluge djeci s poteškoćama i osobama s invaliditetom (OSI) u svrhu

povećanja dostupnosti i kvalitete obrazovnih usluga i osobne asistencije djeci s poteškoćama u razvoju

i OSI, kao i povećane zapošljivosti OSI. Izgradnjom i opremanjem rehabilitacijskog centra za potrebe

braniteljske populacije napravit će se skok u kvaliteti skrbi o braniteljima. Svrha je omogućiti

braniteljima sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima, kao i društvenom životu zajednice, čime se

ujedno povećava i kvaliteta života njihovih obitelji.


Tabela 19. Pregled mjera unutar Prioriteta 2.2. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi


(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

PR

IOR

ITET

2.2

.Un

apre

đen

je s

ust

ava

zdra

vstv

ene

zašt

ite

i so

cija

lne

skrb

i

2.2.1. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite

Izvršena rekonstrukcija zdravstvenih ustanova Vrijednost novo nabavljene medicinske opreme Uspostava onkološkog odjela pri županijskoj bolnici

MRZSSP 0

10.000

0

7

2.000.000 1

2.2.2. Unapređenje sustava socijalne skrbi i inkluzija djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

Broj općina u kojima je uspostavljen centar za socijalnu skrb Broj socijalnih radnika u Centrima Broj prihvatilišta (stanova po općinama) Izrađen Registar OSI Iznos financijskih sredstava za udruge OSI Broj osobnih asistenata

MRZSSP 4

10 0

0 10.000

0

6

20 6

1 25.000

30

2.2.3. Unapređenje sustava podrške braniteljskoj populaciji

Broj stambeno zbrinutih branitelja i ratnih vojnih invalida te obitelji poginulih Iznos financiranja udruga i zadruga Otvoren Rehabilitacijski centar branitelja

Uprava za pitanja branitelja HBŽ

35

150.000 0

105

250.000 1

Prioritet 2.2. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbidoprinosi ostvarenju Strateškog cilja 2. Unapređenje društvene infrastrukture

Unapređenje sustava zdravstvene zaštite osiguraće se kroz izgradnju novih kapaciteta i/ili rekonstrukciju i adaptaciju postojećih zbog njihove prilagodbe suvremenim standardima liječenja i boravka korisnika te pružanju adekvatne usluge primarne zaštite, čime će se doprinijeti razvoju sekundarne zdravstvene zaštite koji je trenutno nedostatan.

44

Unapređenjem sustava socijalne skrbi omogućit će se razvoj potrebnih prostornih, programskih i kadrovskih uvjeta za poboljšane usluga socijalne skrbi, poboljšanje uvjeta rada Centara socijalne skrbi te implementacija Zakona o udomiteljstvu i Zakona o socijalnim uslugama.

Mjerom Inkluzija djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom omogućit će se direktno zadovoljavanje potreba djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednicu kroz organizirane oblike usluga. Osigurat će se podrška samostalnom življenju kroz osobnu asistenciju, usavršavanje i zapošljavanje.

Unapređenje sustava podrške braniteljskoj populaciji ima za cilj doprinijeti zaštiti dostojanstva branitelja, kvaliteti života branitelja i njihovih obitelji. te sudjelovanju branitelja u gospodarskim aktivnostima i društvenom životu zajednice te stambeno zbrinjavanje branitelja i ratnih vojnih invalida te obitelji poginulih branitelja.


Ovaj prioritet i pripadajuće mjere u skladu su s održivim razvojnim ciljevima SDG3: Zdravlje i blagostanje i SDG10: Smanjiti nejednakost

*MRZSSP – Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i progranih HBŽ


Strateški cilj 3 „Moderna infrastruktura i očuvan okoliš“ operacionalizira se kroz 2 prioriteta i 6

mjera8, čije ostvarenje će se pratiti preko 2 indikatora.


Stra

tešk

i cilj

3. M

od

ern

a

infr

astr

ukt

ura

i o

čuva

n

oko

liš

Prioriteti Indikatori izlaznih rezultata

Izvor Polazna

vrijednost (2019.)

Ciljna vrijednost

(2027)

3.1. Razvoj suvremene infrastrukture

Broj implementiranih projekata iz područja zaštite okoliša

MGOPUZO

MGOPUZO

0 10

3.2. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa

Broj prijedloga za zaštitu pojedinih područja

MGOPUZO 1

2

Prioriteti u okviru Strateškog cilja 3 vezani su za ciljeve održivog razvoja:

*MGOPUZO – Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša HBŽ

Prioritet 3.1. Razvoj suvremene infrastrukture

Suvremena infrastruktura doprinosi jačanju gospodarstva i konkurentnosti županije, te uz očuvanje

okoliša na održivi način omogućava korištenje prirodnih resursa.

Cilj prioriteta je uspostaviti cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama i komunalnom

infrastrukturom, te razviti kružno gospodarstvo temeljeno na upravljanju otpadom, energetskoj

8Mjere su detaljno opisane u Prilogu 3

45

učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Povećat će se broj centara za gospodarenjem otpadom,

ispostaviti okvir odvojenog prikupljanja otpada i uspostaviti registar zagađivača na području HBŽ.

Očekivani rezultat je uveden sustav odvojenog prikupljanja otpada i izgrađen a reciklažna dvorišta.

Izradit će se strategija i plan upravljanja vodama, te dokumentacija za navodnjavanje i planirani razvoj

vodnih područja. Potencijal zračnog prometa ostvarit će se kroz ulaganje u JP Aerodrom Brda. Nastavit

će se raditi detaljni energetski pregledi s ciljem povećanja broja javnih objekata na kojima su urađene

mjere energetske učinkovitosti. Sve će u konačnici dovesti do kvalitetnijeg života i doprinijeti većem

zapošljavanju mladih obrazovanih ljudi.Obrazovanje javnosti o očuvanom okolišu će osigurati

efikasnije korištenje resursa, a provodit će se u vrtićima, školama i kao javne kampanje za opće

stanovništvo.


Tabela 21. Pregled mjera unutar Prioriteta 3.1. Razvoj suvremene infrastrukture


(2019.)

Ciljna vrijednost (2027.)

PR

IOR

ITET

3.1

. Raz

voj s

uvr

emen

e in

fras

tru

ktu

re

3.1.1. Razvoj kružnog gospodarstva i obrazovanje javnosti o očuvanom okolišu

Broj centara za gospodarenje otpadom Broj pretovarnih stanica Ispostaviti okvir odvojenog prikupljanja otpada Registar zagađivača Broj programa i kampanja Broj uključenih vrtića i škola Broj postavljenih kanti za odvojeno prikupljanje otpada

MGOPUZO 0

0 0

0 0 0 0

6

2 30%

1 6

10 20

3.1.2. Jačanje sustava vodovoda i odvodnje

Pripremljena strategija i Plan upravljanja vodama Izrađena dokumentacija za navodnjavanje te planirani razvoj vodnih područja.

MPVŠ 0

0

1

2

3.1.3. Izgradnja i održavanje prometne infrastrukture

Novopripremljene studije za ulaganje u prometnu infrastrukturu Uspostavljen JP Aerodrom Brda Vrijednost ulaganja u investicijsko održavanje i izgradnjucestovne infrastrukture

MGOPUZO 0

0

3.000.000

5

1

3.600.000

3.1.4. Povećanje energetske učinkovitosti

Broj urađenih detaljnih energetskih pregleda Broj javnih objekata na kojima su urađene mjere energetske učinkovitosti

MGOPUZO 27

3

0

77

10

4

Prioritet 3.1. Razvoj suvremene infrastrukturedoprinosi ostvarenju Strateškog cilja 3. Moderna infrastruktura i očuvan okoliš

Razvojem kružnog gospodarstva omogućit će se održivo upravljanje otpadom koje će rezultirati povećanjem obuhvata stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada, značajno unapređenje sustavaodvojenog skupljanja, reciklaže i ponovne upotrebe komunalnog otpad, eliminiranje i saniranje nelegalnih odlagališta otpada, te izgradnju regionalne sanitarne deponije i centara za upravljanje otpadom.

46

Također, potrebno je jačati institucionalnog okvira koji će se baviti upravljanjem čvrstim otpadom, te unaprijediti sustav prikupljanja statističkih pokazatelja o količinima i tretmanu otpada ali i kvaliteti zraka i vode.

Obrazovanje javnosti o očuvanom okolišu ima za cilj što efikasnije korištenje resursa te povećanje efekata cirkularne ekonomije.

Jačanje sustava vodovoda i odvodnje ima za cilj bolje upravljanje vodnim resursima, a izradit će se i dokumentacija za navodnjavanje. Ovom mjerom omogućit će se kvalitetno upravljanje vodama, zaštita izvorišta, rijeka i jezera. Mjerom će se osigurati stabilan i održiv sustav zaštite voda na području cijelog HBŽ.Razvojni učinak mjere očituje se u omogućavanju korištenja vode u svrhu razvoja poljoprivrede, ruralnog turizma, energetskog iskorištavanja potencijala, te zaštita od poplava i razvoj sustava odvodnje i navodnjavanja

Izgradnja i održavanje prometne infrastrukture ima za cilj uspostaviti bolju prometnu povezanost županije s regijom i svijetom čime se daje zamah cjelokupnom gospodarskom razvoju HBŽ. Razvojni učinak mjere očituje se u boljoj povezanosti lokalno, regionalno i međunarodno, sigurnijeg putničkog prijevoza, osiguranje preduvjeta za intermodalni promet i time smanjenje negativnog utjecaja na okoliš (zrak, vode, tlo).

Povećanje energetske učinkovitosti očitovat će se u smanjenju troškova za energiju a tim se omogućuje bolja financijska alokacija sredstava, unaprjeđenje cjelokupnog poslovanja, te očuvanje okoliša.


Ovaj prioritet i pripadajuća mjere u skladu su s ciljevima održivog razvoja SDG 2: Svijet bez gladi, SDG 6, Čista voda i kanalizacija, SDG7 Pristupačna i održiva energija, SDG9: Industrija, inovacije i infrastruktura, SDG 11: Održivi gradovi i zajednice, SDG 12: Održiva potrošnja i proizvodnja, SDG 13: Borba protiv klimatskih promjena, SDG 14: Život ispod vode i SDG 15: Život na zemlji.


**MPVŠ- Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ

Prioritet 3.2. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa

Prateći utjecaj gospodarstva na kvalitetu života građana pokazalo se da je ekonomski rast neodvojiv s

potrebom da se, ne samo smanji, već i u potpunosti eliminira negativne utjecaje.

Ekonomski rast koji nije uvjetovan očuvanjem okoliša, dovodi u konačnici do smanjenja kvalitete života

građana. Negativan utjecaj gospodarstva na iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje okoliša i

gubitka prirodnih staništa dovodi do ugroze ljudskih života. Stoga ovaj prioritet ima za cilj očuvati

okoliš, zaštiti područja od važnosti za očuvanje biološke raznolikosti, te potaknuti da se prirodne

resurse koristiti na održiv način.

Provest će se istraživanja i uspostaviti GIS baza podataka o zaštićenim područjima i područjima koja

treba zaštititi od neodrživog korištenja, a poticat će se njihovo korištenje za obrazovanje, znanstvena

istraživanja i održivi razvoj. Provest će se projekti iz područja zaštite okoliša, zaštićena područja će se

brendirati za održivi turizam i ruralni razvoj.

Bogatstvom šuma HBŽ već se gospodari na održiv način, a prioritet će biti daljnje povećanje

pošumljenih područja i donošenje programa gospodarenja šumama posebne namjene, čime će se

dodatno osigurati zaštita prirode i povećana kvaliteta okolišnih uvjeta za život građana HBŽ.


47

Tabela 22. Pregled mjera unutar Prioriteta 3.2. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa

Prioritet Mjera Indikatori Izvor Polazna

vrijednost (2019.)

Ciljna vrijedn

ost (2027.)

PR

IOR

ITET

3.2

. Oču

van

je i

od

rživ

o

kori

šten

je p

riro

dn

ih r

esu

rsa

3.2.1. Očuvanje biološke raznolikosti i održivo korištenje prirodnih resursa

Izrađene studije i provedene istraživanja na terenu; Izrada GIS baze podataka Korištenje zaštićenih područja za obrazovanje, znanstvena istraživanja, za potrebe turizma i ruralnog razvoja Realizirane kampanje participativnog prostornog planiranja

MGOPUZO 1

0

0 0

3

1

2 2

3.2.2. Gospodarenje šumskim resursima

Rekonstruirani i novoizgrađeni protupožarni putevi u kilometrima Pošumljene površine u hektarima Donesen program gospodarenja šumom posebne namjene

MPVŠ i HBŠ

11,43 244,6

0

122 1700

1

Prioritet 3.2. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursadoprinosi ostvarenju Strateškog cilja 3. Moderna infrastruktura i očuvan okoliš

Mjerom Očuvanje biološke raznolikosti omogućit će se objedinjavanje informacija o bio raznolikosti, njihovo sustavno prikupljane i obrada, te usklađivanje želja i stvarnih mogućnosti za zaštitom pojedinih dijelova prirode. Time će se doprinijeti pripremi Hercegbosanske županijeza mrežu NATURA 2000. Omogućit će se očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti i krajobrazne raznolikosti. Također omogućit će se održivo korištenje resursa obzirom na oblik zaštite s ciljem održivog razvoja. Mjera doprinosi i jačanju znanja o izuzetnom bogatstvu biološke i krajobrazne raznolikosti, jačanju partnerstva u očuvanu prirode na lokalnoj i županijskoj razini te osiguravanje resursne osnove za razvoj turizma i ruralni temeljenog na očuvanim prirodnim ljepotama.

Održivo korištenje prirodnih resursa će potaknuti razvoj turizma i ruralnog gospodarstva, na zaštićenim područjima, uz očuvan okoliš i prirodnu baštinu.

Gospodarenje šumskim resursima doprinosi ekološki odgovornom, društveno korisnom i ekonomski održivom uzgoju, zaštiti i eksploataciji šuma. Šumski fond se obogaćuje, povećava se površina koja je pod šumama i dugoročno povećava kvalitetu života građana HBŽ.


Ovaj prioritet i pripadajuća mjere u skladu su s ciljevima održivog razvoja SDG 2: Svijet bez gladi, SDG 6, Čista voda i kanalizacija, SDG7 Pristupačna i održiva energija, SDG9: Industrija, inovacije i infrastruktura, SDG 11: Održivi gradovi i zajednice, SDG 12: Održiva potrošnja i proizvodnja, SDG 13: Borba protiv klimatskih promjena, SDG 14: Život ispod vode i SDG 15: Život na zemlji.


**MPVŠ- Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ

***HBŠ – Hercegbosanske šume


Strateški cilj 4 „Integralni održivi razvoj“ operacionalizira se kroz 2 prioriteta i 5 mjera, čije ostvarenje

će se pratiti preko 5 indikatora.

48


Stra

tešk

i cilj

4 I

nte

gral

ni o

drž

ivi r

azvo

j

Prioriteti Indikatori izlaznih rezultata Izvor Polazna

vrijednost (2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

4.1. Učinkovito upravljanje održivim razvojem

Broj osoba koje su prošle obuku za integrirani razvoj

Vrijednost realiziranih razvojnih projekata sufinansiranih iz Proračuna HBŽ i vanjskih sredstava

Broj sastanaka Vijeća za razvojno planiranje HBŽ

Vlada HBŽ Sektor za

razvoj

0

0

0

30

xx

2 (14)

4.2. Upravljanje rizicima

Uspostavljen regionalni operativni centar civilne zaštite HBŽ

Broj km2 deminirane teritorije HBŽ

Vlada HBŽ Sektor za

razvoj

0

xx

1

xx


*MZPKS – Ministarstvo znanosti, prosvejet, kulture i sporta HBŽ

Prioritet 4.1. Učinkovito upravljanje održivim razvojem

Integrirano upravljanje održivim razvojem u Hercegbosanskoj županiji ostvaruje se putem razrade

integralnih strategija koje uključuju objedinjeno i usklađeno rješavanje ekonomskih, ekoloških,

klimatskih, društvenih i demografskih izazova kroz njihovu vertikalnu i horizontalnu usklađenost te

sustavnim praćenjem njihove provedbe.

Cilj prioriteta je osigurati učinkovito upravljanje održivim razvojem kroz jačanje integralnog razvoja što

če rezultirati većim stepenom provedbe planiranih mjera i aktinvosti unutar Strategije. Jačanje

kapaciteta u oblasti europskih integracija ali i privlačenja donatorskih sredstava potrebno je osigurati

i kroz razvojnu saradnju kao i veće napore u pripremi projektnih aplikacija. Digitalizacijom sustava će

se povećati dostupnost i transparentnost informacija, ubrzat će se administrativni poslovi te

unaprijediti povezanost javnog sektora kako sa gospodarskih subjektima Županije tako i sa inozemnim

investitorima.

Fokus ovog prioriteta je i provedba mjera u smjeru unapređenja participativnog planiranja i interakcije

s ključnim dionicima razvoja u pojedinim područjima što doprinosi boljem razumijevanju predmetne

problematike kao i jačanju osjećaja vlasništva nad razvojnim procesima. Navedeno će rezultirati i

većom uključenošću građana i stručnjaka u razvojne procese Županije.


49

Tabela 24. Pregled mjera unutar Prioriteta 4.1. Učinkovito upravljanja održivim razvojem

Prioritet Mjera Indikatori Izvor Polazna

vrijednost (2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

PR

IOR

ITET

4.1

. Uči

nko

vito

up

ravl

jan

je o

drž

ivim

raz

voje

m

4.1.1. Jačanje integralnog razvoja

Broj osoba koje su prošle obuku za integrirani razvoj Vrijednost privučenih financijskih sredstava Postotak provedbe aktivnosti planiranih Strategijom

Vlada HBŽ Sektor za razvoj

0 4.400.229 (2016-2018)

89%

30 14.000.000 (2021-2027)

99%

4.1.2. Razvojna suradnja i europske integracije

Uveden Program za sufinanciranje pripreme razvojnih projekata za predfinanciranje Broj realiziranih projekata u međužupanijskom / međudržavnom partnerstvu Broj održanih edukacija za jačanje kapaciteta uprave za pripremu i provedbu razvojnih projekata


0

0

0

1

3

7

4.1.3. Jačanje kapaciteta upravljanja razvojem

Uspostavljeno i funkcionalno tijelo za razvoj civilnog društva, programe i financiranje Broj stručnjaka i građana uključenih u rad OCD-ova Broj radionica za uključenost građana, institucija i OCD-a u razvojne procese

MPU

0

0

0

1

200

3

4.1.4. Razvoj e-uprave

Broj digitalno povezanih nivoa uprave (JLS, Županija, Federacija) Broj sudionika u programima obuke za pružanje i korištenje e-usluga Broj implementiranih e-usluga


0

0

0

3

150

5

Prioritet 4.1. Učinkovito upravljanje održivim razvojem doprinosi ostvarenju Strateškog cilja 4. Integralni održivi razvoj

Mjerom Jačanje integralnog razvoja osigurava održiv razvitak putem integralnih strategija koje uključuju objedinjeno i usklađeno rješavanje ekonomskih, ekoloških, klimatskih, društvenih i demografskih izazova, postići će se bolja koordinacija i veći stupanj implementacije svih strateških ciljeva te veći stupanj održivog razvoja HBŽ.

Razvojna suradnja i europske integracije je mjera kojom se uspostavlja uspješna međužupanijska i međudržavna suradnja temeljena na zajedničkoj pripremi i provedbi razvojnih projekata. Cilj mjere je omogućiti sudjelovanje na prijavi i provedbi EU i ostalih projekata, a u sklopu mjere promovirat će se mogućnosti korištenja EU fondova.

Izradom modela suradnje između lokalne zajednice, agencija te neprofitnih organizacija i uključivanja civilnog društava s ciljem jačanja kontinuiranog razvoja, veće transparentnosti, te borbe protiv korupcije doprinijeti će se boljem upravljanju u lokalnim zajednicama na korist građana.

Razvojem e-uprave će se omogućiti jednostavnije pristupanje infomacijama, ali i veća efikasnost sustava kako unutar županije, tako i sa međunarodnim investitorima i dijasporom.


Ovaj prioritet i pripadajuća mjere u skladu su s održivim razvojnim ciljevima: SDG5 Rodna ravnopravnost, SDG16 Mir, pravda i jake institucije i SDG17 Partnerstvom do ciljeva.

50

*Ministarstvo pravosuđa i uprave HBŽ

** MGOPUZO – Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša HBŽ

Prioritet 4.2. Upravljanje rizicima

Hercegbosanska županija kao i druga područja izloženi su rizicima koje je potrebno pravilno

identificirati te definirati strategije upravljanja istima. U kontekstu rizika kojima su, u najvećoj mjeri,

izloženi stanovnici HBŽ, prije svega se ističu COVID 19 pandemija i rizici koje nosi kako po pitanju

zdravlja ljudi, tako i drugih, prije svega, ekonomskih posljedica. Zatim rizici od prirodnih katastrofa te

rizici vezani uz nelegalne migracije na području Županije10. Dodatno, prilagodba klimatskim

promjenama jedan je od ključnih preduvjeta za budući razvoj Županije10.

Cilj prioriteta jeintenziviranje aktivnosti za osnaživane kapaciteta i opremanje za upravljanje rizicima i

katastrofama koje će se ostvarivati kroz unapređenje upravljanja sigurnosnim rizicima i ublažavanja

posljedica klimatskih promjena. Navedeno će se postići kroz aktivnosti vezane uz obuku i opremanje

institucija vatrogastva i razvoj ostalih službi koje su dijelovi sustava zaštite i spašavanja, kao i stavljanje

u funkciju sustava za informacijsku i komunikacijsku podršku pri Operativnom centu zaštite i

spašavanja kao i općinskih operativnih centara, zatim osnivanje edukacijskog centra, poboljšanje

sustava koordinacije u zaštiti i spašavanju, razvoj novih i unapređenje postojećih protokola, promociju

i podizanje svijesti o potrebi prevencije, i o mjerama zaštite i spašavanja te sudjelovanje u Mehanizmu

civilne zaštite EU. U kontekstu prilagođavanja klimatskim promjenama, fokus je na ojačavanju

sposobnosti lokalne zajednice za nošenje s utjecajem klimatskih promjena – od recentnih analiza, kroz

uspostavu sustava za praćenje klimatskih promjena do senzibiliziranja i edukacije javnosti.

Realizacija mjera unutar prioriteta rezultirati će povećanom broju novoopremljenih službi za zaštitu i

spašavanje kao i povećanom broju edukativnih kampanja o klimatskim promjenama koje će kao krajnji

cilj imati povećanu svijest i sposobnosti kako stanovništva tako i drugih aktera o prilagođavanju

klimatskim promjenama.


Tabela 25. Pregled mjera unutar Prioriteta 4.2. Upravljanje rizicima


(2019.)

Ciljna vrijednost

(2027.)

PR

IOR

ITET

4.2.

Up

ravl

jan

je

rizi

cim

a

4.2.1. Upravljanje sigurnosnim rizicima

Broj novoopremljenih službi za zaštitu i spašavanje % pokrivenosti teritorijem uzbunjivanjem Broj opremljenih timova za zaštitu i spašavanje

UCZ UCZ

0

X

X

2

X

X

4.2.2. Ublažavanje posljedica klimatskih promjena

Broj održanih edukativnih kampanja o klimatskim promjenama Broj realiziranih inicijativa usmjerenih ka podizanju svijesti o klimatskim promjenama

MGOPUZO

0

0

7

7

Prioritet 4.2. Upravljanje rizicima doprinosi ostvarenju Strateškog cilja 4. Integralni održivi razvoj.

51

Mjerom Upravljanje sigurnosnim rizicima se omogućava sagledavanje i poduzimanje aktivnosti za smanjenje sigurnosnih rizika u Županiji. Ključni izazovi na koje je usmjerena ova mjera su rizici za zdravlje ljudi uzrokovane epidemijom COVID -19, štete od prirodnih katastrofa (primjerice potresi) i rizici vezani uz nelegalne migracije na području Županije. Uspostavom regionalnog operativnog centra civilne zaštite HBŽ i opremanjem službi za zaštitu i spašavanje podići će se spremnost HBŽ u prevenciji i borbi protiv prirodnih i ostalih nesreća, utjecaj na moguće rizike čime se smanjuje negativan utjecaj na državu i osobnu imovinu građana.

Prilagodba klimatskim promjenama jedan je od ključnih preduvjeta za budući razvoj Hercegbosanske županije te planiranje i provedba ublažavanja posljedica klimatskih promjena osigurava dugoročni održivi razvoj.


Prioritet i pripadajuće mjere u skladu su s održivim razvojnim ciljem SDG13 Borba protiv klimatskih promjena i SDG16 Mir, pravda i jake institucije:


4. Ključni strateški projekti Za uspješniju implementaciju Strategije razvoja Hercegbosanske županije dokumenata identificirali

smo 8 strateških projekata kao intervencije najvećeg značaja za ostvarenje strateških ciljeva. Strateški

projekti imaju višestruki utjecaj na razvoj. Rezultati strateških projekata trebaju da doprinesu

pozitivnom uticaju na poboljšanje kvaliteta života veće grupe građana, a posebno socijalno ugroženih

kategorija stanovništva, te da omoguće održivi rast i razvoj.

STP_1: Osnivanje i razvoj subjekata poduzetničke infrastrukture

Strateški projekat „Osnivanje i razvoj subjekata poduzetničke infrastrukture“ je projekt od

katalitičkog značaja za Hercegbosansku županiju kao i za Federaciju BiH. Realizacijom ovog projekta

stvorit će se uslovi za osnivanje novih poduzeća kao i rast, razvoj postojećih poduzeća i osigurati

povoljan ambijent za privlačenje stranih investitora. Projekt pretpostavlja mapiranje, ocjenu stanja i

potencijala subjekata poduzetničke infrastrukture u bliskoj saradnji sa JLS Županije. Na osnovu

verificirane analize, Vlada Hercegbosanske županije će implementirati programe podrške osnivanju

novih i razvoju postojećih subjekata poduzetničke infrastruture (poslovnih zaona, poslovnih centara,

poslovnih inkubatora, poslovnih akceleratora, klastera, tehnoloških parkova) koji može obuhvatiti

podršku u osnivanju, infrastrukturnom opremanju i kapacitiranju subjekata poduzetničke

infrastrukture i sl. Posebna pažnja će biti fokusirana na podršku poslovnim zonama i uspostavi klastera

drvoprerađivača koji ima za cilj potaknuti drvoprerađivače na udruživanje snaga, razmjenu informacija

i iskustava, zajedičke istupe, podizanje svijesti, te naposljetku uključivanje u globalne lance vrijednosti.

Uz navedeno, nositelj realizacije projekta, raditi će na promociji subjekata poduzetnčke infrastrukture

kroz blisku saradnju sa JLS, udruženjima gospodarstvenika, komorama, FIPA-om i sl. kako bi se

potencijalnim korisnicima (MSP i obrti, strani investitori i sl.) predstavile prednosti i mogućnosti

korištenja usluga subjekata poduzetničke infrastrukture Županije. Projekt je usuglašen sa razvojnim

ciljevima F BiH i programskim ciljevima Vlade F BiH kojima je planirano usvajanje Zakona o

poduzetničkoj infrastrukturi Federacije BiH kao ishodišta za podršku osnivanju i razvoju subjekata

poduzetničke infrastrukture.

52

Očekivani efekti: Realizacija ovog projekta dovesti će do unaprjeđenja kako fizičkih, tako i ostalih

faktora, koji osiguravaju logističke preduvjete za razvoj poduzetništva, što bi trebalo dovesti do rasta

broja malih i srednjih poduzeća, porasta broja zaposlenih osoba u skladu sa postavljenim indikatorima

na nivou priopriteta prvog strateškog cilja.

Indikativni financijski okvir: Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 6.000.000 KM od čega će

50% biti financirano iz Proračuna, a 50% iz ekstrnih izvora (krediti, entiteti, kantoni, država, javna

poduzeća i privatni izvori, IPA, donatori i ostalo).

STP_2: Inovativni i tradicionalni oblici nefinancijske i financijske podrške poslovnim subjektima

Strateški projekt „Inovativni i tradicionalni oblici nefinancijske i financijske podrške poslovnim

subjektima“ je projekat od značaja za uravnoteženi ekonomski razvoj JLS Županije. Realizacija projekta

podrazumijeva pružanje više vidova nefinancijske i financijske podrške osnivanju poduzeća i razvoju

postojećih poslovnih subjekata (preduzeća i obrta) na području HBŽ. Nefinancijski oblici podrške

poslovnim subjektima će se realizirati kroz „Vaučer sheme“ a financijski kroz programe financijske.

Vaučer sheme za preduzeća će se reazirati kroz obuke koje će uključivati sljedeća područja: marketing,

menadžment, organizacija, pravno i porezno savjetovanje, carinsko savjetovanje, standardi kvalitete,

unaprjeđenje proizvoda, izvori financiranja, tehnologija proizvoda, pokretanje biznisa, poslovni plan i

upravljanje promjenama. Vaučer sheme za obrte će uključivati sljedeća područja: upravljanje

gazdinstvom, povrtlarstvo, voćarstvo, stočarstvo, pčelarstvo i drugo. Financijska podrška poslovnm

subjektima (preduzećima i obrtima) podrazumijeva: potporu diverzifikaciji proizvodnje i uvođenje viših

stupnjeva prerade poduzećima iz prerađivačke industrije, potporu jačanju brenda poznatih

poljoprivrednih proizvoda, potporu osnivanju otkupnih stanica mlijeka; potporu osnivanju tematskih

zadruga poljoprivrednih proizvođača, potporu reaktivaciji rada Turističke zajednice, potporu izvozu i

uvođenju novih tehnologija poduzetnicma koji imaju potencijal za proboj na strana tržišta, te koji su

spremni investirati u digitalizaciju svojega poslovanja, subvenciju kamata na poduzetničke kredite,

sufinanciranje troškova dizajniranja novih proizvoda i pripadajuće ambalaže, dodjelu grant sredstava

za osnivanje poduzeća.

Očekivani efekti: Realizacijom ovog projekta stvorit će se uvjeti za razvoj kompetencija zaposlenih u

poslovnim subjektima (poduzećima i obrtima) u svim JLS, što će potaknuti osnivanje, rast i razvoj

poslovnih subjekata, kao i izgradnju njihove konkurentosti na domaćem i stranom tržištu. Također se

realizacijom ovog projekta očekuje povećanje broja dolazaka mladih osoba za 20% u odnosu na

statistiku iz 2019. i prethodnih godina.

Indikativni financijski okvir: Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 10.000.000 KM od čega će

90% biti financirano iz Proračuna, a 10% iz eksternih izvora (krediti, entiteti, kantoni, država, javna

poduzeća i privatni izvori, IPA, donatori).

STP_3: Digitalizacija odgojno-obrazovnog sustava

Obrazovanje je ključan čimbenik ekonomskog razvoja svake zemlje. U globalnom svijetu, razvoj

informacijsko komunikacijskih tehnologija dovodi do sve većeg stupnja digitalizacije obrazovnog

sustava. Taj proces je nepovratan. Projekt digitalizacije odgojno-obrazovnog sustava je višeslojan i

treba se provoditi u nekoliko smjerova. Prvi smjer u digitalizaciji obrazovnog sustava HBŽ treba

obuhvaćati izradu e-dnevnika, e-prijave i e-učenje., što bi predstavljalo osnove e-škole, a doprinosi

učinkovitom i transparentnom upravljanju školom te razvoju digitalno kompetentnih nastavnika

spremnijih za primjenu inovacija u vlastitim pedagoškim praksama. Drugi smjer digitalizacije kretao bi

se prema unapređenju i kapaciteta svih obrazovnih struktura, kao i opremanje i povezivanje sa

međužupanijskim Zavodom za odgoj i obrazovanje, koji je pokretač promjena u obrazovanju i

uspostavljanju kvalitetnog sustava. Obrazovanje treba razvijati i u smjeru e-programa za

53

prekvalifikacije i daljnja usavršavanja odraslih, olakšavajući im zapošljavanje u struci a istodobno i

sticanje informatičkih znanja. Također, još jedan smjer je potreba digitalizacije i unapređenja rada

muzejskih ustanova i inventarizacije športskih udruženja. Potrebna će biti ii suradnja sa Sveučilištima

te zajedničke aktivnosti na zadovoljavanju potreba studenata kao i promocija znanosti.

Očekivani efekti: Realizacijom projekta digitalizacije sveukupnog obrazovnog sustava stvorit će se

uvjeti za razvoj i unapređenju ne samo nastavnih materijala i procesa, ujednačavanje i podizanje razine

kvalitete nastave nego i poboljšanje infrastrukture i opremljenosti obrazovnih ustanova kroz

mogućnost za provedbu kvalitetne nastave na daljinu kao i povećan interes za školovanje za strukovna

i deficitarna zanimanja i općenito povećan interes za nastavak školovanja.

Indikativni financijski okvir: Ukupna vrijednost navedenih aktivnosti je 6.000.000 KM u razdoblju od

2021. do 2027. godine, a financirali bi se iz Proračuna HBŽ, te donatorskim sredstvima i iz eksternih

izvora (krediti, entiteti, kantoni, država, javna preduzeća i privatni izvori, IPA).

STP_4: Informatizacija i unapređenje zdravstvenog sustava

Informatizacija i integracija zdravstvenog sustava HBŽ osiguranicima bi omogućila lakši i ujednačeniji

pristup zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenim djelatnicima standardizirano kliničko postupanje i vođenje

medicinske dokumentacije, praćenje svih aktivnosti pacijenta kroz zdravstveni sustav, smanjenje

papirologije, ubrzanje procesa. Jedan od ključnih preduvjeta za informatizaciju je i rekonstrukcija

objekata zdravstvenih ustanova i njihovo opremanje nužnom opremom. Unutar informatizacije

sustava biti će potrebno razvijati i uvezivati nove usluge, kao što je Centar za palijativnu skrb bi se

realizacijom pružila sveobuhvatna skrb za bolesnika i njegovu obitelj u terminalnoj fazi bolesti.

Predviđa se osnivanje i osiguranje kapaciteta (oprema, kadar itd.). Kada govorimo o zdravstvenom

sustavu i integraciji najugroženijih kategorija stanovništva, izgradnja i opremanje Rehabilitacijskog

centra za branitelje, jedan je od takvih aktivnosti osuvremenjivanja zdravstvenih ali i ostalih

rehabilitacijskih usluga.

Planirana je i izgradnja medicinsko – rehabilitacijskog centra za branitelje planirana je u parku prirode

Blidinje, koji na prvi susret plijeni svojom netaknutom i prekrasnom prirodom i izuzetno bogatom

florom i faunom. Iz tog razloga je ova lokacija i izabrana za izgradnju navedenog centra. Svrha

postojanja je medicinska rehabilitacija ratnih vojnih invalida i branitelja iz domovinskog rata i pružanje

medicinske pomoći i skrbi braniteljima. Realizacijom ovih aktivnosti osigurala bi se adekvatna

psihosocijalna i tjelesna zdravstvena skrb braniteljima. Financiranje ovog projekta planirano je od

vlastitih sredstava, donacijom iz RH i sredstvima iz EU

Očekivani efekti: Realizacijom ovog projekta poboljšala bi se energetska efikasnost navedenih

objekata, stvorili preduvjeti za nabavu i smještaj nove opreme i pružanje novih usluga te povećala

konkurentnost zdravstvenih ustanova

Indikativni financijski okvir: Ukupna vrijednost navedenih aktivnosti je 7.000.000 KM u razdoblju od

2021. do 2027. godine, a financirali bi se iz Proračuna HBŽ, Zavoda za zdravstvo, te donatorskim

sredstvima i iz eksternih izvora (krediti, entiteti, kantoni, država, javna preduzeća i privatni izvori, IPA).

STP_5: Stvaranje ključnih baza podatka u svrhu donošenja relevantnih strateških odluka, posebno

za marginalizirane skupine društva

Sustavno prikupljanje podataka u svrhu njihove obrade, usporedbe i korištenje za utemeljeno

donošenje odluka o budućim aktivnostima osnovno je načelo planiranja i upravljanja. Potreba je u

Županiji koja je po razvoju i praćenju razvojnih pokazatelja na začelju Federacije, pa samim tim i BiH,

da uspostavi sustave praćenja podataka, mjerenja te metodoloških mjerenja za bitne indikatore za

razinu HBŽ. Nekoliko je prijeko potrebnih registara kao i baza potrebno kako bi se unaprijedilo stanje

54

razvoja u nekoliko sektora: socijalna karte HBŽ, Registra osoba s invaliditetom, Registra NVO i sustava

kontrole potpora za razvoj civilnog društva, uspostava mjerenja indeksa transparentnosti i indeksa

percepcije korupcije HBŽ.

Socijalna karta je multidisciplinarno statističko istraživanje koje je posebno značajno za razvoj,

planiranje i poduzimanje mjera socijalne politike i socijalne zaštite u svrhu smanjivanja siromaštva i

socijalne isključenosti. Potrebno je utvrditi broj i strukturu kućanstva prema određenim svojstvima,

obilježjima i karakteristikama, sačiniti integrirani informacijski sustav koji bi uvezao sve korisnike

socijalne skrbi, kao i postojeće baze podataka i pružateljima usluga i vrste pruženih usluga na području

HBŽ u svrhu adekvatnog praćenja, evidentiranja, obrade i analize prikupljenih podataka, izrade

relevantnih statističkih podataka, kao osnova za sagledavanje sveukupnog stanja u kome se nalazi

stanovništvo Hercegbosanske županije. Realizacija ovog Projekta ima za cilj utvrditi stvarno stanje u

kojem se nalazi stanovništvo Hercegbosanske županije kako bi se utvrdile stvarne potrebe korisnika,

poboljšalo ciljanja korisnika socijalne skrbi kako isto ne bi bila zasnovano na statusu, već na stvarnim

potrebama korisnika, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, radna aktivacija korisnika s ciljem

smanjenja ovisnosti od sustava socijalne zaštite, mogućnost korištenja podataka iz socijalne karte u

oblastima obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja, stambene, demografske, ekonomske politike i sl.

Stvaranje baze / Registra osoba s invaliditetom i uspostava Servisa podrške OSI su aktivnosti

neophodne za ostvarenje prava i participaciju. Jedno od osnovnih polazišta za utvrđivanje stvarne

potrebe osoba s invaliditetom kao i osiguranje jednakih mogućnosti za sve ljude je uspostava

sveobuhvatne baze podataka OSI koje podrazumijeva informacijsko umrežavanje institucija koje

parcijalno raspolažu sa podatcima o osobama s invaliditetom (ustanove medicinske i socijalne zaštite,

Zavod za zapošljavanje, PIO/MIO, nevladine organizacije i dr.). Realizacijom izrade baze odnosno

jedinstvenog registra OSI utvrdile bi se stvarne potrebe OSI te pomoglo u zadovoljavanju njihovih

osnovnih potreba i prava što bi omogućilo veću i bolju integraciju u društvo i lokalnu zajednicu. Pravo

na život u zajednici osnovno je pravo OSI. Uspostava Servisa podrške kroz obuku i zapošljavanje

asistenata za obavljanje poslova osobne asistencije neophodna je za povećanje samostalnosti i bolje

integracije životu u zajednici osoba s invaliditetom. Ova usluga predstavlja alternativu institucionalnoj

skrbi. Realizacija ovog Projekta ima za cilj veću samostalnost u svakodnevnom životu i uključenosti OSI

u sve aspekte društvenog života.

Aktivnosti poput izrade Registra osoba s invaliditetom, Registra NVO i sustava kontrole potpora za

razvoj civilnog društva, uspostava mjerenja indeksa transparentnosti i indeksa percepcije korupcije

HBŽ te raznih drugih registara (državnih službenika, odvjetnika…) preduvjet su za uključivanje javnosti

i otvorenost javne uprave za participaciju ne vladinog sektora.

Očekivani efekti: Realizacijom projekta osigurati će se osnova za usmjeravanje Proračunskih sredstava

i sredstava donatora prema priooritetima definiranim na osnovu preciznih i aktuelnih podataka, te

osigurati kvalitetan uvid u trenutno stanje u oblasti socijalne zaštite.

Indikativni financijski okvir: Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se 1.100.000,00 KM, od čega će

50% osigurati iz Proračuna HBŽ, a 50% će biti financirano iz općinskog proračuna i donatorskih

sredstava i iz eksternih izvora (krediti, entiteti, kantoni, država, javna preduzeća i privatni izvori, IPA).

STP_6: Projektovanje i izgradnja multifunkcionalnog melioracijskih sustava krških polja

Glavni cilj infrastrukturnog projekta je izgradnja multifunkcionalnih melioracijskih sustava polja čija je

svrha osigurati preduvjete za lokalni razvoj. Osim energetskog razvoja, u smislu izgradnje ili već

postojećih hidroelektrana, polja su baza za ozbiljniji razvoj poljoprivrede i ruralnog područja sustav bi

služio i kao zaštita od poplava. Sustavi koji podrazumijevaju navodnjavanje kao i odvodnju viška vode,

učinili bi poljoprivredno tlo pogodnim za uzgoj, opskrbu vodom stanovništva, stoke i industrije te

55

spriječilo suše i propadanje ali i razvoj ribarstva, ribolova te rekreacijskih oblika turizma. Kompleksnost

cijele situacije najprije je potrebno sagledati kroz projektnu dokumentaciju, prijenos najboljih praksi iz

okruženja, kao i održivo upravljanje okolišem. Procijenjena vrijednost sustava navodnjavanja koja je

rađena kroz studije je oko 100 milijuna KM za Livanjsko polje te 80 milijuna za Duvanjsko, za ostala

polja procjene nisu rađene ili nisu poznate. U aktivnosti navodnjavanja polja bit će potrebno provesti

i javne edukativne kampanja o klimatskim promjenama, institucionalno jačati i educirati tijela državne

uprave (županija i općine) nadležnih za poslove upravljanja vodom i otpadom, analizirati potencijale

za održivo korištenje prirodne baštine (Rammsar), te ciljane projekte kao što je očuvanje hrasta

lužnjaka u kršu kao šume s posebnom namjenom, te identificirati i ostala staništa, voditi računao

biodiverzitetu te sve to voditi kroz uspostavljenu GIS bazu podataka te implementirati Plan upravljanja

otpadom HBŽ. Jedna od planiranih aktivnosti je „Očuvanje hrasta lužnjaka u kršu kao šume s posebnom

namjenom“ je logičan korak ka očuvanju ekoloških i hidromorfoloških procesa u Livanjskom polju, od

kojih izravno ovisi niz bioloških i pejzažnih znamenitosti na području Livanjskog polja. Ove šume su

identificirane kao jako bitne za gniježđenje i migracije ptica, a uz to su i važno stanište za populaciju

papkara i zaštićenih zvijeri. Ovakva izuzetno bitna staništa i karakteristična obilježja krajobraza

nezaštićena su cijeloj regiji s izuzetkom Slovenije. Sukladno Zakonu o šumama, Uprava za šumarstvo

na temelju akta o proglašenju šume s posebnom namjenom izrađuje Program gospodarenja šumom s

posebnom namjenom. Ovaj vid zaštite područja šume hrasta lužnjaka u Livanjskom polju hitno je

potreban ponajviše zbog prijetnji kao što su poremećeni režimi voda, ilegalna sječa i šumski požari.

Samim proglašenjem zaštićenog područja otvorile bi se mogućnosti i za edukativni i turistički program,

a Programom gospodarenja šumom s posebnom namjenom predložile bi se mjere i parametri za

osiguranje posebnosti i biodiverziteta.

Očekivani efekti: Provedbom ovog strateškog projekta očekuje se u mogućnostima korištenja vode u

svrhu razvoja poljoprivrede, ruralnog turizma, energetskog iskorištavanja potencijala, te zaštita od

poplava i razvoj sustava odvodnje i navodnjavanja u svim općinam na području HBŽ. Očekuje se i

povećanje gospodarskih aktivnosti u zaštićenim područjima.

Indikativni financijski okvir: Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se 2.100.000,00 KM, od čega će

50% osigurati iz Proračuna HBŽ, a 50% će biti financirano iz općinskog proračuna i donatorskih

sredstava i iz eksternih izvora (krediti, entiteti, kantoni, država, javna preduzeća i privatni izvori, IPA, i

ostalo). Procijenjena vrijednost izrade tehničke dokumentacije je 2.100.000 KM, koja su planirana na

godišnjoj razini (300.000 KM) kao namjenska sredstva naknade za vodoprivredu, sredstva Uprave za

šumarstvo, ŠGD i ostala donatorska sredstva.

STP_7: Razvoj letjelišta Brda u kontekstu jačanja povezanosti Županijesa regijom i svijetom, ali i u

služni zaštite i spašavanja ljudi i okoliša

Kod razvoja infrastrukture potrebno je naglasiti velika financijska ulaganja ne samo u cestovnu

infrastrukturu nego i razvoj intermodalnih prometnih rješenja. Razvoj letjelišta Brda u svrhu

prenamjene u komercijalni aerodrom je projekt kojim bi se HBŽ bolje povezala sa regijom i svijetom.

Budući da su u ovaj aerodrom već uložena znatna sredstva iz Europskih fondova bilo bi vrijedno istražiti

isplativost prenamjene letjelišta u komercijalni aerodrom, te izvršiti dodatna infrastrukturna ulaganja

nužna da se to omogući. Ovaj projekt bi mogao dati zamah cjelokupnom gospodarskom razvoju HBŽ.

Realizacija ovog projekta dovesti će do uspostave JP aerodrom Brda. Pored toga, razvoj letjelišta Brda

će dodatno unaprijediti rad županijskog Operativnog centra zaštite i spašavanja i povezanih službi jer

se iste mogu koristiti kapacitetima letjelišta Brda u svrhu hitnog transfera potrebitih, kao i

pravovremenog djelovanja u cilju zaštite okoliša ili javne odnosno osobne imovine građana.

Očekivani efekti: Realizacijom ovog projekta stvorit će se preduslovi za snažniji privredni rast

Županijekroz lakše povezivanje i intenziviranje saradnje sa stranim investitorima i dijasporom, te će

56

značajno doprinijeti razvoju turizma na području Županije. Pored toga, ovaj projekat će doprinijeti

povećanoj sigurnosti građana (zdravlja i imovine), kao i efikasnijoj zaštiti okoliša kroz efikasniji rad

Operativnog centra zaštite koristeći kapacitete letjelišta.

Indikativni financijski okvir: Ukupno procijenjena vrijednost strateškog projekta 16.5000.000,00 KM

za sve planirane aktivnosti. Gruba procjena za uspostavljanje JU aerodroma je oko 2.000.000,00 KM

jer se točna procjena ne može dati bez urađene studije izvodljivosti, dok se za ostalu projektnu

dokumentaciju te izgradnju prometne infrastrukture planira uložiti 14.000.000 KM, dok se za

energetsku učinkovitost planira oko 500.000 KM. Od ukupnog planiranog okvira 90% osigurati iz

Proračuna HBŽ, a 10% će biti financirano iz općinskog proračuna i donatorskih sredstava i iz eksternih

izvora (krediti, entiteti, kantoni, država, javna preduzeća i privatni izvori, IPA, i ostalo).

STP_8: Jačanje kapaciteta javne uprave za integrirano strateško upravljanje i uspostava razvojnih

tijela

Učinkovito integrirano strateško planiranje i upravljanje podrazumijeva koordinaciju i usklađenost ne

samo na razini Županije nego i vertikalno prema JLS i FBiH. Da bi uspješno odgovorili na izazove

strateškog planiranja potrebno je prvenstveno jačati znanja, vještine kao i interes i motiviranosti

stručnih kadrova u tijelima uprave HBŽ i javnim institucijama. Iako se već ranije radilo na jačanju

kapaciteta za upravljanje razvojem, prvenstveno za izradu relevantnih strateških dokumenata u

sljedećem razdoblju biti će potrebno sustavno raditi na kvaliteti obuka i stručnog vođenja pri izrada

kvalitetnih planova i izvještavanja. Također, bit će potrebno osigurati i vertikalnu i horizontalnu

koordinaciju i usklađenost stručnih i savjetodavnih tijela, kao što su razvojno vijeće i ŽOR, te osigurati

razinu znanja za sustavno praćenje provedbe strategija i osposobljenost za praćenje pokazatelja

razvoja HBŽ. Zakonom o planiranju i upravljanju razvojem propisana savjetodavna i operativna tijela,

potrebno je utemeljiti te sustavno jačati kako bi Županija mogla odgovoriti na razvojne izazove iz

okruženja. Jedinica za upravljanje razvojem, Vijeće za razvojno planiranje te Županijski odbor za razvoj

i sektorska tijela potrebno je kontinuiran jačati i usmjeravati. Postoji i kontinuirana potreba za

jačanjem kapaciteta za pripremu i provedbu projekata te europske integracije. Koordinacijom

razvojnih tijela u upravljanju razvojem ravnomjernije ć se i zakonitije dodjeljivati i razvojna sredstva te

će se raditi kvalitetniji programi podrške razvoju. Također, jako je bitno uključiti i ostale sudionike

poput komora, udruženja i ne vladinog sektora te kontinuiran razvoj partnerstava. Planirana sredstva

u proračunu HBŽ kod različitih tijela potrebno je transparentno usmjeravati u razvoj, javnim pozivima,

propisanim procedurama i financijskom kontrolom utroška dodijeljenih sredstava. Uspostava tijela ne

zahtjeva dodatna financijska sredstva. U cilju jačanja kapaciteta planirano je i uvođenje digitalnog

sustava komuniciranja/funkcioniranja (e-usluga) javne uprave.

Očekivani efekti: Realizacijom ovog projekta će se povećati transparentnost i efikasnost rada javne

uprave, osnažit će se suradnja između organa javne uprave i privrede, kako sa područja

Hercegbosanske županijetako i stranih investitora te će se podići nivo povjerenja građana u rad javne

uprave. Dodatno, jačanjem kapaciteta javne uprave će rezultirati i povećanom realizacija financijskih

sredstava iz vanjskih izvora u cilju realizacijse strateških projekata, a samim time i progresivniji razvoj

Županije.

Indikativni financijski okvir: Ukupan proračun projekta je 3.500.000 KM vlastitih proračunskih

sredstava kao i 3.000.000 KM donatorskih sredstava je planirano kroz sljedećih 7 godina na uspostavi

integriranog strateškog planiranja, financiranju razvojnih agencija i drugih tijela za razvoj te provedbi

e-usluga javne uprave , platformi i uvezivanja.

57

Od ukupnog planiranog okvira 53 % osigurati iz Proračuna HBŽ, a 47 % će biti financirano iz općinskog

proračuna i donatorskih sredstava i iz eksternih izvora (krediti, entiteti, kantoni, država, javna

preduzeća i privatni izvori, IPA, i ostalo).

STP_9 Unapređenje županijskog Operativnog Centra zaštite i spašavanja i povezanih službi

Sustav za informacijsku i komunikacijsku podršku županijskog operativnog centra civilne zaštite u

Upravi civilne zaštite HBŽ i Općinskih operativnih centara civilne zaštite u sastavu Hercegbosanske

Županije, projekt je od strateškog značaja ne samo za zaštitu i spašavanje nego i razvoj povezanih službi

kao što su vatrogastvo, GSS službe, dobrovoljna vatrogasna društva i odjeli i ŠGD za zaštitu šuma od

požara, jedinica za spašavanje u slučaju potresa, poplava i drugih prirodnih i ostalih nepogoda. Cilj

projekta je izgraditi sustav za komunikacijsku i informacijsku podršku županijskog operativnog centra

civilne zaštite u županijskoj upravi civilne zaštite i općinskih operativnih centara civilne zaštite u

sustavu HBŽ radi osiguranja efikasnog funkcioniranja i upravljanja organima civilne u prirodnim i

drugim nesrećama ,upotrebom najsuvremenijih tehnoloških rješenja. Krajnji rezultat projekta je

izgradnja kompletnog sustava za komunikacijsku i informacijsku podršku Federalne uprave civilne

zaštite, Centra 112 po uzoru na modele zemalja EU kojim će se omogućiti integracija različitih

podsustava za pomoć u hitnim situacijama u integralni sustav zasnovan na sofisticiranom

komunikacijskom, informatičkom i logističkom rješenju. Osnovni operativni ciljevi su: smanjenje

vremena odaziva u hitnim situacijama u cilju spašavanja ljudskih života i materijalnih dobara,

optimizacija postojećih komunikacijskih resursa i infrastrukture, tehničko-tehnološka usklađenost sa

normama i standardima EU. Izgrađeno Letjelište Brda doprinijeti će ujedno realizaciji i ovog projekta

osiguravanjem stacioniranjem navedenih službi i hitan transfer potrebitih. Kod tehničko-tehnoloških

ciljeva govorimo o: osiguranje govornih podatkovnih i video servisa na konceptu multiservisne mreže,

nadzor i upravljanje servisima, integracija servisa na TCP/IP platformi, modularnost i skalabilnost

arhitektura te raspoloživost sustava bolja od 99,99%. Koncept sustava za komunikacijsku i

informacijsku podršku KOC CZ I OOC CZ podrazumijeva jedinstveni integrirani informacijsko-

komunikacijski sustav zaštite i spašavanja u Federaciji BIH i županiji. Multiservisna komunikacijska i

informacijska mreža za prijenos glasa, podatka i multimedije treba objedinjavati podsustave: LAN i

WAN mrežu, IP bazirani PBX sustave, komunikacijski sustav HF opsega za prijenos govora i podataka u

uvjetima stanja prirodne nesreće i druge nesreće (katastrofe), komunikacijski sustavi VHF/UHF opsega

za prijenos govora i podataka u uvjetima stanja prirodne nesreće i druge nesreće (katastrofe).

Navedena mreža će se integrirati uporabom Internet servisa, iznajmljenih vodova ,mreže javnih

poduzeća , sustava komunikacija državnih organa i sl.

Očekivani efekti: Realizacijom ovog projekta doprinijet će se unaprijeđenju zaštite okoliša kao i

podizanja nivoa sigurnosti građana. Uz efikasan Operativni centar, službe će usljed aktivnog nadzora i

pravovremenog djelovanja biti u mogućnosti fikasnije štiti okoliš Hercegbosanske županijeod prirodnih

nesreća, kao i osobnu imovinu ljudi i zdravlja građana što je i najvažnije.

Indikativni financijski okvir: Ukupna investicija ŽOC je procijenjena na nekoliko milijuna KM i kako bi

se izgradnja i opremanje vršilo u nekoliko faza, planiranih 1.730.039,00 KM, vlastitih sredstava Uprave

i donatorskih (IPA CBC) pokrenuli bi uspostavu sustava. Planirana sredstva za prirodne i druge

nepogode koja se mogu aktivirati su oko 2.100.000 u slučaju nastanka nepogode.

Ostatak se planira financirati iz općinskih proračuna i donatorskih sredstava te iz eksternih izvora

(krediti, entiteti, kantoni, država, javna preduzeća i privatni izvori, IPA, i ostalo).

5. Indikativni financijski okvir

58

Indikativni financijski okvir implementacije Strategije razvoja Hercegbosanske županije za razdoblje

2021.-2027. godina sadrži pregled financijskog okvira prema strateškim ciljevima, prioritetima,

mjerama kao i ključnim strateškim projektima HBŽ u navedenom planskom razdoblju (Tabela 27) .

Tabela 26. Indikativni financijski okvir implementacije Strategije razvoja HBŽ za razdoblje 2021.-2027. godina

INDIKATIVNI FINANCIJSKI OKVIR

STRATEGIJE RAZVOJA ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2021.-2027. GODINA

R.b Oznaka strateškog cilja, prioriteta i

mjere

Struktura

finansiranja

(%) Ukupno

(KM)

Proračun

institucije

(KM)

Ostali izvori

Iznos

(KM)

Naziv

potencijalnog

izvora

1. STRATEŠKI CILJ 1. Ubrzan ekonomski razvoj

27,81% 24.050.000 19.540.000 4.510.000

1.1. Podržati razvoj poduzetničke infrastrukture, MSP i obrtništv

12,20% 10.550.000 6.900.000 3.650.000

1.1.1. Podržati osnivanje i razvoj subjekata poduzetničke infrastrukture

7,40% 6.400.000 3.200.000 3.200.000

1.1.2. Podržati osnivanje i razvoj MSP-a 0,46% 400.000 300.000 100.000

1.1.3. Unaprijediti razvoja poslovnih subjekata iz područja prerađivačke industrije

3,30% 2.850.000 2.500.000 350.000

1.1.4. Poticati razvoj obrništva 0,23% 200.000 200.000 0

1.1.5. Provođenje aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja

0,81% 700.000 700.000 0

1.2. Unapređivati konkurentnost poljoprivrede

12,43% 10.750.000 10.200.000 550.000

1.2.1. Podržati razvoj biljne proizvodnje 1,85% 1.600.000 1.600.000 0

1.2.2. Unaprijediti razvoj animalne proizvodnje

1,91% 1.650.000 1.600.000 50.000

1.2.3. Unapređivati lanac vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

8,67% 7.500.000 7.000.000 500.000

1.3. Poticati razvoj održivog turizma 0,81% 700.000 490.000 210.000

1.3.1.

Integracija ponude kroz unapređenje sustavaruralnih turističkih iskustava i promocija ruralnog turizma Županije

0,40% 350.000 210.000 140.000

1.3.2. Jačanje održivosti ruralnog poduzetništva

0,40% 350.000 280.000 70.000

1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija u poslovnim subjektima

2,37% 2.050.000 1.950.000 100.000

1.4.1. Poticati razvoj inovacija i digatalizacije poslovnih subjekata

0,56% 480.000 480.000 0

1.4.2. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti

0,81% 700.000 700.000 0

1.4.3. Poticati razvoj poslovnih subjekata u području obnovljivih izvora energije

0,93% 800.000 700.000 100.000

1.4.4. Stimulisati povezivanje sa dijasporom

0,08% 70.000 70.000 0

2. STRATEŠKI CILJ 2. Unapređenje društvene infrastrukture

29,34% 25.370.000 24.690.000 680.000

2.1. Unapređenje obrazovanja, kulture i sporta

13,79% 11.930.000 11.600.000 330.000

2.1.1. Jačanje kapaciteta sustava za odgoj i obrazovanje

9,26% 8.010.000 7.680.000 330.000

59

2.1.2. Potpora daljnjem razvoju sporta i kulture

4,45% 3.850.000 3.850.000

2.1.3. Razvoj cjeloživotnog učenja 0,08% 70.000 70.000

2.2. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

15,54% 13.440.000 13.090.000 350.000

2.2.1. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite

12,14% 10.500.000 10.500.000

2.2.2.

Unapređenje sustava socijalne skrbi i inkluzija djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

0,97% 840.000 840.000

2.2.3. Unapređenje sustava podrške braniteljskoj populaciji

2.100.000 1.750.000 350.000

Središnji Ured za Hrvate izvan RH, fondovi

3. STRATEŠKI CILJ 3 Moderna infrastruktura i očuvani okoliš

35,70% 30.877.135 23.159.281 7.717.854

3.1. Razvoj suvremene infrastrukture 29,02% 25.100.000 19.850.000 5.250.000

3.1.1. Razvoj kružnog gospodarstva i obrazovanje javnosti o očuvanom okolišu

2,89% 2.500.000 2.150.000 350.000

3.1.2. Jačanje sustava vodovoda i odvodnje

3,24% 2.800.000 2.000.000 800.000 IPA fondovi

3.1.3. Izgradnja i održavanje prometne infrastrukture

19,66% 17.000.000 14.900.000 2.100.000 FBIH

3.1.4. Povećanje energetske učinkovitosti 3,24% 2.800.000 800.000 2.000.000 Svjetska banka

3.2. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa

6,68% 5.777.135 3.309.281 2.467.854

3.2.1. Očuvanje biološke raznolikosti i održivo korištenje prirodnih resursa

0,85% 735.000 200.000 535.000 UNEP, UNFAO

3.2.2. Gospodarenje šumskim resursima 5,83% 5.042.135 3.109.281 1.932.854

Fond za zaštitu okoliša, GEF, MPVŠ HBŽ)

4. STRATEŠKI CILJ 4. Integralni održivi razvoj

7,15% 6.185.000 5.535.000 650.000

4.1. Učinkovito upravljanje održivim razvojem

3,53% 3.050.000 2.400.000 650.000

4.1.1. Jačanje integriranog razvoja 0,35% 300.000 280.000 20.000 UNDP

4.1.2. Jačanje kapaciteta uprave u pripremi i provedbi razvojnih projekata

2,13% 1.840.000 1.700.000 140.000

4.1.3. Unapređivanje vladavine prava i jačanje civilnog društva

0,49% 420.000 280.000 140.000

4.1.4. Razvoj e-uprave 0,57% 490.000 140.000 350.000

4.2. Upravljanje rizicima 3,63% 3.135.000 3.135.000 0

4.2.1. Upravljanje sigurnosnim rizicima 3,58% 3.100.000 3.100.000

4.2.2. Ublaživanje klimatskih promjena 0,04% 35.000 35.000

Ukupno Strategija razvoja HBŽ u KM

100% 86.482.135 72.924.281 13.557.854

% udjela izvora sredstava 100,0% 84,3% 15,7%

60

Tabela 27. Pregled ključnih strateških projekata u okviru Strategije razvoja HBŽ za razdoblje 2021.-2027. godina

Naziv Strateškog projekta Struktura

financiranja (%)

Ukupno (KM) Proračun institucije

(KM) Ostali izvori

Oznaka strateškog cilja,

prioriteta i mjere

Osnivanje i razvoj subjekata poduzetničke infrastrukture

10,54% 6.000.000 3.000.000 3.000.000

Inovativni i tradicionalni oblici nefinancijske i financijske podrške poslovnim subjektima

17,57% 10.000.000 9.000.000 1.000.000

Digitalizacija odgojno-obrazovnog sustava

10,54% 6.000.000 5.000.000 1.000.000 IPA CBC CRO BIH

MNE

Informatizacija i unapređenje razvoja zdravstvenog sustava

12,30% 7.000.000 3.500.000 3.500.000 Općine

Stvaranje ključnih baza podatka u svrhu donošenja relevantnih strateških odluka, posebno za marginalizirane skupine društva

1,93% 1.100.000 550.000 550.000 IPA II SSPP za

okoliš

Projektovanje i izgradnja multifunkcionalnog melioracijskog sustava polja

3,69% 2.100.000 1.100.000 1.000.000 IPA CBC

Razvoj letjelišta Brda u kontekstu jačanja povezanosti Županije sa regijom i svijetom, ali i u služni zaštite i spašavanja ljudi i okoliša

28,98% 16.500.000 14.000.000 2.500.000 IPA II

Jačanje kapaciteta javne uprave za integrirano strateško upravljanje i uspostava razvojnih tijela

11,42% 6.500.000 3.500.000 3.000.000

Unapređenje županijskog Operativnog Centra zaštite i spašavanja i povezanih službi

3,04% 1.730.029 1.730.029 -

Ukupno Strateški projekti u KM

56.930.029 44.880.029 12.050.000

% udjela Strateških projekata u izvorima financiranja Strategije razvoja HBŽ

69,82% 65,97% 89,21%

PREGLED PO IZVORIMA

(iznosi u KM i procenti)

Proračunska sredstva Kreditna sredstva Sredstva EU Ostale donacije

KM KM KM KM

85 % % 15 % %

* Struktura učešća financiranja (u %) prioriteta i strateških ciljeva u ukupnom iznosu financiranja strateškog dokumenta.

** Struktura financiranja po izvorima financiranja.

* Struktura učešća finansiranja (u %) prioriteta i strateških ciljeva u ukupnom iznosu financiranja strateškog dokumenta.

** Struktura financiranja po izvorima financiranja.

6. Okvir za provođenje, praćenje, izvještavanje i evaluaciju strategije razvoja

Nakon usvajanja predviđenih Zakonskih i podzakonskih zakonskih akata u FBiH propisani su obavezni

elementi strateškog planiranja i strateških dokumenata a time i prepoznati osnovni elementi

strateškog planiranja vezani za provedbu, monitoring, izvještavanje i evaluaciju. U okviru predviđenih

procesa ključno je izvršiti opis odgovornih institucijaa, dinamiku i okvir rokova.

61

Potrebna je također i kontinuirana izgradnja kapaciteta nositelja provedbe i svih sudionika koji

sudjeluju u razvojnim procesima Hercegbosasnke županije kako bi na najbolji način odgovorili

izazovima razvojnih procesa kao i kontinuirano jačanje koordinacije i komunikacije između šireg kruga

socio-ekonomskih partnera u cilju aktivnog uključivanja u procese planiranja i implementacije, te

postizanja održivih rezultata i vlasništva nad procesima. Važno je i jačanje analitičke funkcije i

uspostavljanje baza podataka potrebnih za upravljanje razvojem te njihovo korištenje u svrhe

planiranja i izvještavanja.

Pri uspostavljanju institucionalnog i organizacijskog okvira za provedbu Strategije, potrebno je svakako

uz Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH („Službene novine Federacije BiH“,

broj: 32/17), Uredbe o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u

Federaciji Bosne i Hercegovine i o evaluaciji strateških dokumenata u Federaciji Bosne i Hercegovine,

imati u vidu i Uredbu o osnivanju samostalne Stručne službe za upravljanje razvojem i europske

integracije HBŽ kao i Zakon o utemeljenju javne ustanove Razvojne agencije HBŽ te Zaključcima Vlade

Hercegbosasnke županije o privremeno uspostavljenim Jedinicama za upravljanje razvojem do

osnivanja Stručne službe za upravljanje razvojem i europske integracije.

6.1. Provedba

Provedba Strategije razvoja propisana je sukladno Zakonu o razvojnom planiranju i upravljanju

razvojem u FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 32/17), kao i Uredbi o trogodišnjem i

godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH („Službene novine Federacije

BiH“, broj: 74/19).

Što se tiče provedbe propisani alati su trogodišnji i godišnji planovi rada tijela uprave na nivou županijskih tijela uprave koji se izrađuju u skladu sa članovima 11. i 12. navedene Uredbe.Sam proces trogodišnjeg planiranja rada započinje izradom smjernica za trogodišnje planiranje koje priprema Premijer vlade Županije10, u suradnji sa tijelom za poslove razvojnog planiranja i upravljanja

razvojem Županije, odnosno Stručnom službom Vlade. Proces izrade i usvajanja Smjernica usklađen je sa izradom Akcijskog plana za implementaciju Strategije razvoja HBŽ čiju izradu koordinira Stručna

Služba Vlade – Sektor za razvoj svake planske godine po principu 1+2. Trogodišnji plan rada županijskih tijela je dokument provedbe koji operacionalizira strateške ciljeve,

prioritete i mjere iz Strategije razvoja HBŽ u skladu s nadležnostima tijela uprave te predstavlja temelj

za izradu DOP-a i PJI-a.

Prilikom izrade trogodišnjeg plana rada, županijska tijela uprave imaju obvezu preuzeti relevantne

mjere iz Strategije razvoja sa pripadajućim indikatorima, kao i polazne i ciljne vrijednosti indikatora za

svaku godinu trogodišnjeg razdoblja. Trogodišnji plan rada se usvaja svake godine.

Uredbom je predviđeno da se mjere iz Strategije razvoja unose kao programi u trogodišnjem planu

rada, dok se svaki program u trogodišnjem planu rada utvrđuje i kao program u Dokumentu okvirnog

proračuna (DOP-u) sa dodijeljenom šifrom. To znači da je mjera iz Strategije razvoja jednaka programu

u trogodišnjem planu rada i DOP-u.

U odnosu na svaku utvrđenu mjeru ili program utvrđuju se aktivnosti/projekti čija realizacija u

trogodišnjem razdoblju doprinosi ostvarenju mjere, prioriteta i strateškog cilja iz Strategije razvoja.

Godišnji plan rada je provedbeni dokument koji, pored redovnih aktivnosti sadrži i aktivnosti na

godišnjem nivou koje će se poduzimati kako bi se implementirali strateški ciljevi, prioriteti i mjere iz

usvojenih strateških dokumenata. Godišnji plan rada se priprema na osnovu usvojenih trogodišnjih

planova. U godišnji plan rada županijska tijela preuzimaju odabarane programe iz trogodišnjeg plana

rada.

62

Prema Uredbi, koordinaciju u procesu planiranja, monitoringa i izvještavanja u županijskom tijelu

uprave vrši Tajnik/Sekretar tijela uprave, a pomoćnik rukovoditelja je odgovoran za neposrednu izradu

dijela trogodišnjeg plana rada, godišnjeg plana rada, te godišnjeg izvještaja o radu osnovne

organizacijske jedinice kojom rukovodi, dok je za izradu trogodišnjeg plana rada, godišnjeg plana rada

i godišnjeg izvještaja o radu, kao i drugih akata u procesu programiranja razvoja, odgovoran je

rukovoditelj županijskog tijela uprave.Ako tijela uprave, pored trogodišnjih i godišnjih planova rada,

rade i akcijske planove za implementaciju sektorskih strateških dokumenta, obaveza je da se aktivnosti

iz takvih planova, evidentiraju u godišnjim planovima rada.

Pored godišnjeg programa rada koji rade tijela uprave pojedinačno, Stručna službe Vlade izrađuju

godišnji program rada Vlade HBŽ.

Usvojeni trogodišnji i godišnji planovi rada objavljuju se na web stranici Vlade.

6.2. Monitoring i izvještavanje

Monitoring predstavlja sustavno i kontinuirano prikupljanje, analiziranje i korištenje podataka i

indikatora radi mjerenja napretka realizacije Strategije razvoja HBŽ, u svrhu poduzimanja

odgovarajućih mjera radi eventualnih korekcija i izvještavanja o ostvarenim rezultatima.

Kao i kod provedbe strateških dokumenata Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u

FBiH, kao i Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u

Federaciji BiH člancima 14.,15. i 16. procesi monitoringa i izvještavanja su također obveza razvojnog

planiranja i upravljanja razvojem.

Kvalitetno obavljanje monitoringa podrazumjeva da sva županijska tijela uprave trebaju uspostaviti i

redovno ažurirati elektronske evidencije o implementaciji strategije kao i osigurati praćenje indikatora

ostvarenja strateških ciljeva, prioriteta i mjera iz Strategije razvoja, kao i indikatora iz godišnjih planova

rada. Osnova za izradu izvještaja o radu kao i Izvještaja o razvoju čine navedene evidencije.

Naprijed navedeni zakonski okvir za izvještavanje propisuje obavezu izrade godišnjih izvještaja rada i

Izvještaja o razvoju.

Godišnji izvještaj o radu priprema se radi praćenja provođenja planiranih aktivnosti i ocjene doprinosa

u ostvarivanju programa odnosno mjera tijela i institucija na županijskom nivou.

U godišnjem izvještaju o radu precizno se navodi jesu li i u kojoj mjeri izvršene planirane aktivnosti iz

godišnjih programa rada, ostvareni očekivani rezultati, utrošena planirana sredstva za izvršenje

aktivnosti, i za eventualno neizvršavanje, navode se razlozi za neizvršenje ili objašnjenje za djelomično

izvršavanje.

Godišnje izvještaje o radu rade županijska tijela uprave, a godišnji izvještaj o radu Vlade HBŽ rade

Stručne službe Vlade HBŽ.

Izvještaj o razvoju je provedbeni dokument kojim se na godišnjem nivou prikazuje stupanj provedbe,

opće razvojne trendove kao i napredak u ostvarenju strateških ciljeva iz strateških dokumenata u

Federaciji, pa tako i u županijama/kantonima. Izvještaj o razvoju Strategije razvoja HBŽ radi Sektor za

razvoj pri Stručnim službama Vlade HBŽ.

Pored naprijed navedenog, Sektor za razvoj pri Stručnim službama Vlade HBŽ vrši koordinaciju procesa

monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji Strategije, što podrazumijeva aktivnu suradnju sa

svim institucijama nositeljima implementacije i monitoringa.

U oblasti monitoringa i izvještavanja važnu ulogu ima i županijsko Vijeće za razvoj koje kroz

savjetodavnu ulogu u procesima implementacije, monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji

63

razvojnih prioriteta, razmatra godišnji izvještaj o razvoju, daje preporuke za unapređenje provedbe te

time uječe i na kvalitetu pripremljenog izvještaja.

Vlada Hercegbosanske županijeusvajanja Izvještaje o razvoju Hercegbosasnke županije. Godišnje

izvještaje o radu kao i Izvještaj o razvoju potrebno je objaviti I na web stranici Vlade.

U kontekstu praćenja realizacije definisah mjera i prioriteta u Startegiji razvoja Hercegbosanske

županije za razdoblje 2021.-2027. godina neophodno je istaći da će biti potrebno uspostaviti

funkcionalan sistem praćenja ostvarenja definisanih indikatora u ministarstvima i drugim organima

uprave HBŽ. Samo na ovaj način osiguraće se efikasnost u praćenju dostignuća strateških intervencija,

a time i poduzimanje korektivnih akcija i/ili korigiranje definiranih indikatora.

6.3. Evaluacija

Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i Uredbom o evaluaciji strateških

dokumenata u Federaciji BiH uspostavljen je proces evaluacije strateških dokumenata.

Evaluacije je proces kojim se određuje vrijednost i značaj intervencije, odnosno programa, projekta ili

sveukupne strategije razvoja, prema unaprijed definiranim kriterijima. Sukladno navedenim zakonskim

rješenjima, za strateške dokumente na razini županije obavezna je evaluacija u tijeku.

Evaluacija u tijeku će se raditi u predzadnjoj godini implementacije Strategije razvoja (2026. godine) i

provest će ju nezavisni evaluator izabran od strane Stručnih službi Vlade HBŽ u ime Vlade kao

naručitelja usluge.

Evaluacija se može raditi i na polovini razdoblja provedbe kako bi se , ukoliko postoji potreba utvrđena

od strane Vlade a prvenstveno radi praćenja ostvarenja ciljeva, prioriteta i mjera zacrtanih Strategijom

razvoja.

Evaluacija u tijeku se radi sa ciljem utvrđivanja stupnja provedbe strateških dokumenata, te

efektivnosti i efikasnosti planiranih mjera i rezultata prema zacrtanim ciljevima i očekivanjima, kao i

sumiranja rezultata i osiguranja kvalitetnih ulaznih elemenata za strateške dokumente za sljedeće

plansko razdoblje.

Tabela 28.Pregled aktivnosti i odgovornosti za provođenje, praćenje, izvještavanje i evaluaciju strategije razvoja Županije

Osnovne aktivnosti i odgovornosti za provođenje, praćenje, izvještavanje i evaluaciju strategije razvoja

Aktivnosti(*) Nadležnost (ko?) Priprema/ažuriranje Kalendara aktivnosti nadležnog

tijela za planiranje i upravljanje razvojem HBŽ Nositelj procesa: Rukovoditelj Tijela za planiranje i upravljanje razvojem ili

Koordinato ŽOR-a

Sudionici procesa: Ostali službenici JURA-a/ŽOR-a

Priprema mehanizama i alata za praćenje i

izvještavanje o ostvarenju strategije razvoja

(uključujući lokalizirane ciljeve održivog razvoja BIH)

Nositelj procesa: Rukovodiltelj Tijela za planiranje i upravljanje razvojem ili

Koordinator razvojnog tima ŽOR-a

Sudionici procesa: Rukovoditelj Tijela za planiranje i upravljanje razvojem

/Koordinator ŽOR-a;

Izrada Akcijskog plana za implementaciju Strategije

1+2 Nositelj procesa: Rukovoditelj Tijela za planiranje i upravljanje razvojem

Sudionici procesa: Zaposlenici Tijela za planiranje i upravljanje razvojem u

suradnji sa ŽOR-om

Definiranje Smjernica na osnovu strateško-

programskih dokumenata za sljedeći 1+2 planski

ciklus

Nositelj procesa: Premijer zajedno sa Rukovoditelj Tijela za planiranje i

upravljanje razvojem ili Koordinatorom razvojnog tima (ŽOR-a)

Učesnici u procesu: Rukovoditelji nadležnih tijela uprave HBŽ; Ostali službenici

JURA/ŽOR

64

Priprema trogodišnjih i godišnjih planova rada

službi, uključujući projekte iz strategije razvoja i

vezane redovne aktivnosti

Nositelj procesa: Rukovoditelji nadležnih tijela uprave HBŽ,tajnici/pomoćnici tu

tijelima uprave

Sudionici procesa: Rukovoditelj JURA-e ili Koordinator ŽOR-a

Izrada Trogodišnjeg i Godišnjeg plana rada HBŽ (za

narednu godinu)

Nositelj procesa: Rukovoditelj Stručne služne Vlade

Sudionici procesa: Rukovoditelji nadležnih tijela uprave HBŽ; Ostali službenici

Tijela za planiranje i upravljanje razvojem /ŽOR HBŽ

Uključivanje ključnih strateških projekata i aktivnosti

u plan Proračuna (za narednu godinu)

Nositelj procesa: Rukovoditelj tijela uprave HBŽ/Odjeljenja za Proračun i

financije

Učesnici procesa: Rukovoditelj Tijela za planiranje i upravljanje razvojem

/Koordinator ŽOR- a;

Usklađivanje godišnjih planova rada tijela uprave i

Godišnjeg plana rada Vlade HBŽ sa usvojenim

Proračunom (za narednu godinu)

Nositelj procesa: Rukovoditelj Tijela za planiranje i upravljanje razvojem ili

Koordinator ŽOR-a zajedno sa rukovoditeljem Stručnih službi Vade,

Rukovoditelji tijela uprave HBŽ; Ostali službenici Tijela za planiranje i

upravljanje razvojem /ŽOR

Sudionici procesa: Rukovoditeljnadležnih tijela

Usvajanje Godišnjeg plana rada Vlade HBŽ (za

narednu godinu)

Nositelj procesa: Skupština HBŽ

Sudionici procesa: Stručne službe Vlade, Vlada HBŽ

Razrada projekata iz Godišnjeg plana rada Nositelj procesa: Rukovoditelj Tijela za planiranje i upravljanje razvojem ili

Koordinator ŽOR-a

Sudionici procesa: Ostali službenici Tijela za planiranje i upravljanje razvojem

/ŽOR-a, Nadležna tijela uprave HBŽ

Praćenje i privlačenje eksternih izvora finansiranja

projekata

Nositelj procesa: RukovoditeljTijela za planiranje i upravljanje razvojem ili

Koordinator ŽOR-a;Nadležne tijela uprave HBŽ

Sudionici procesa:Ostali službenici Tijela za planiranje i upravljanje razvojem

/ŽOR-a

Praćenje provođenja Godišnjeg plana rada tijela

uprave i ostvarenja strateških ciljeva


Koordinator ŽOR-a


/ŽOR-a; Sekretari ministarstava

Izrada godišnjih izvještaja o radu tijela uprave Nositelj procesa: Rukovoditelji tijela uprave

Sudionici i procesa: sekretari/pomoćnici tu tijelima uprave; Rukovoditelj Tijela

za planiranje i upravljanje razvojem ili Koordinator ŽOR-a; Ostali službenici

Tijela za planiranje i upravljanje razvojem /ŽOR-a

Uključivanje javnosti u praćenje provođenja

strategije razvoja

Nositelj procesa: RukovoditeljiTijela za planiranje i upravljanje razvojem ili

Koordinator ŽOR-a

Sudionici procesa: Ostali službenici JURA-e/ŽOR-a;

Priprema i razmatranje Izvještaja o razvoju (za

prethodnu godinu)


Koordinator ŽOR-a, Razvojno Vijeće županije

Sudionici procesa: Ostali službenici JURA-e/ŽOR-a; Rukovodioci tijela uprave

Priprema i razmatranje Godišnjeg izvještaja o radu

Vlade (za prethodnu godinu)

Nositelj procesa: Rukovoditelj Stručnih službi Vlade

Sudionici procesa: Rukovoditelj tijela državne uprave

Usvajanje i objavljivanje Izvještaja o razvoju (za

prethodnu godinu)

Nositelj Inicijator i vlasnik procesa: Vlada HBŽ, JURA

Sudionici procesa: Stručne službe Vlade, Služba Vlade za informiranje

Usvajanje i objavljivanje Godišnjeg izvještaja o radu

Vlade (za prethodnu godinu)

Nositelj procesa: Skupština HBŽ

Učesnici procesa: Stručne službe Vlade HBŽ

Ostale važne aktivnosti:

▪ Uspostavljanje i unaprijeđenje međuopćinske/međuopštinske saradnje

▪ Pokretanje procesa evaluacije strategije razvoja

Nositeljprocesa: Rukovoditelj Tijela za planiranje i upravljanje razvojem ili

Koordinator ŽOR-a


/ŽOR-a a

65

7. Prilozi

Prilog 1- Usklađenost strateških ciljeva Hercegbosanske županije sa ključnim strateškim dokumentima u FBIH/ BIH

Strateški dokument višeg nivoa Vezani strateški cilj, prioritet i/ili mjera iz strategije razvoja Hercegbosanske županije

Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2018 - 2021 (okvirni dokument)

STRATEŠKI CILJ: Jačanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i ruralnih područja kroz povećanje nivoa investicija i unaprjeđenje prijenosa znanja i inovacija STRATEŠKI CILJ: Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima kroz ostvarivanje novih izvora prihoda i unaprјeđenje fizičke infrastrukture, društvene uključenosti i dostupnosti javnih usluga

Strateški cilj 1 Ubrzan ekonomski razvoj PRIORITET 1.2. Unaprijediti konkurentnost poljoprivrede

• Mjera 1.2.1. Podržati razvoj biljne proizvodnje

• Mjera 1.2.2 Unaprijediti razvoj animalne proizvodnje PRIORITET 1.3. Poticati razvoj održivog turizma

• Mjera 1.3.2 Jačanje održivosti ruralnog poduzetništva

Strategija razvoja FBiH 2021.– 2027. (radna verzija)

Strateški cilj 1. Ubrzan ekonomski razvoj

Strateški cilj 1 Ubrzan ekonomski razvoj PRIORITET 1.1. Podržati razvoj poduzetničke infrastrukture, MSP i obrtništva

• Mjera 1.1.2 Podržati osnivanje i razvoj MSP

• Mjera 1.1.4 Poticati razvoj obrtništva PRIORITET 1.3. Poticati razvoj održivog turizma

• Mjera 1.3.1Integracija ponude kroz unapređenje sistema ruralnih turističkih iskustava

• Mjera 1.3.2 Jačanje održivosti ruralnog poduzetništva PRIORITET 1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija

• Mjera 1.4.1. Poticati razvoj inovacija i digitalizacije poslovnih subjekata

• Mjera 1.4.2. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti

• Mjera 1.4.4. Stimulirati povezivanje sa BiH dijasporom

Strateški cilj 2. Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj

Strateški cilj 2 Unapređenje društvene infrastrukture

Strateški cilj 3. Resursno efikasan i održiv razvoj

Strateški cilj 3 Moderna infrastruktura i održivi okoliš

PRIORITET 1.2. Unaprijediti konkurentnost poljoprivrede

• Mjera 1.2.3.Unapređivati lanac vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

PRIORITET 1.3. Poticati razvoj održivog turizma

• Mjera 1.3.2 Jačanje održivosti ruralnog poduzetništva PRIORITET 1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija

• Mjera 1.4.3 Poticati razvoj poslovnih subjekata u području obnovljivih izvora energije

Strateški cilj 4. Transparentan, efikasan i odgovoran javni sektori

Strateški cilj 4 Integrirani održivi razvoj

66

Strateške smjernice za harmonizaciju podrške razvoju malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u BiH za period 2021 - 2027 (radna verzija)

STRATEŠKI CILJEVI: Obnavljanje i rast poduzetničke djelatnosti u svim dijelovima BiH, sa akcentom na poduzetništvo mladih i poduzetništvo žena Obnavljanje i jačanje pozicije MSP u globalnim lancima vrijednosti

Strateški cilj 1 Ubrzan ekonomski razvoj PRIORITET 1.1. Podržati razvoj poduzetničke infrastrukture, MSP i obrtništva

• Mjera 1.1.1. Podržati osnivanje i razvoj subjekata poduzetničke infrastrukture

• Mjera 1.1.2 Podržati osnivanje i razvoj MSP

• Mjera 1.1.4 Poticati razvoj obrtništva

• Mjera 1.1.6. Provođenje aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja

PRIORITET 1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija

• Mjera 1.4.1. Poticati razvoj inovacija i digitalizacije poslovnih subjekata

• Mjera 1.4.2. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti

Šumarski program FBiH

1.1.3. Uspostava organiziranog sektora šumarstva sa ciljem jačanja institucionalnih

kapaciteta 1.1.6. Unapređenje međusektorske suradnje

Strateški cilj 3Moderna infrastruktura i očuvan okoliš; Prioritet 3.2. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa; Mjera

3.2.2. Gospodarenje šumskim resurisma

Okvirna energetska strategija BIH do 2035

STRATEŠKE SMJERNICE DOKUMENTA, STR.178-179. (Poticanje „zelenih“ radnih mjesta i ekonomskih aktivnosti“)

Strateški cilj 1 Ubrzan ekonomski razvoj PRIORITET 1.4. Podržavati izvoz, transfer i razvoj tehnologija

• Mjera 1.4.3 Poticati razvoj poslovnih subjekata u području obnovljivih izvora energije

• Prioritet 3.1. Razvoj suvremene infrastrukture,

• Mjera 3.1.4. Povećanje energetske učinkovitosti

Akcijski plan Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma u Federaciji Bosne i Hercegovine 2020 - 2025. godine

Podcilj Strategije PC4: Odgovor/reakcija na moguće terorističke napade i saniranje

njihovih posljedica

Strateški cilj 4Integrirani održivi razvoj Prioritet 4.2. Upravljanje rizicima; Mjera 4.2.1 Upravljanje sigurnosnim rizicima

Transportna Strategija Federacije Bosne i Hercegovine 2016-2030

Cilj 3. održavanje , unapređenje i razvoj transportne infrastrukturete minimalna utjecaj na životnu sredinu

Strateški cilj 3 Moderna infrastruktura i održivi okoliš

Strategija za unapređenje prava i položaja osoba sa invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine (2016-2021)

Specifični cilj 3. Uključiti osobe s invaliditetom u sve oblasti života

ravnopravno s drugima, posebno u oblasti obrazovanja, kulturnog, sportskog, javnog i političkog djelovanja.

Strateški cilj 2Unapređenje društvene infrastrukture Prioritet 2.2. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; Mjera 2.2.2. 2.2.2. Unapređenje sustava socijalne skrbi i Inkluzija djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

Strategija reforme javne uprave u Federaciji BiH

Cilj Institucionalno komuniciranje: Razviti javnu upravu na način da ona bude transparentnija, otvorenija, vidljivija i odgovornija...u skladu sa europskim standardima.

Strateški cilj 4 Integrirani održivi razvoj Prioritet 4.1. Učinkovito upravljanje održivim razvojem

67

Prilog 2.- Sažeti pregled Strategije razvoja

Redni broj i

oznaka NAZIV INDIKATORI I FINANSIJSKI IZVORI

1. Strateški cilj Ubrzani ekonomski

razvoj

Indikatori strateškog cilja

Polazne vrijednosti indikatora

*

Ciljne

vrijednosti indikatora*

*

Nivo razvijenosti - indeks 0,27 0,50

Prosječan broj zaposlenih 10.906 13.000

Broj poslovnih subjekata – broj sa stanjem 31.12.

3.574 3.700

Porezni prihodi u KM 7.592.527 KM

8.500.000 KM

Proračun (KM) Ostali

izvori (KM) Ukupno

(KM)

19.540.000 4.510.000 24.050.000

1.1. Prioritet

Podržati razvoj

poduzetničke

infrastrukture, MSP i

obrtništva

Indikatori prioriteta Polazne

vrijednosti indikatora

Ciljne vrijednosti indikatora

Broj MSP-a 649 700

Broj obrta 1.374 1.450

Broj subjekata poduzetničke infrastrukture


izvori (KM) Ukupno

(KM)

6.900.000 3.650.000 10.550.000

1.1.1. Mjera

Podržati osnivanje i

razvoj subjekata

poduzetničke

infrastrukture

(poslovnih zona, biznis

cenatra, poslovnih

inkubatora ...)

Indikatori mjere Polazne


Ciljne vrijednosti

Urađena analiza potreba, potencijala i mogućnosti razvoja poduzetničke infrastrukture Hercegbosanske županije

0 1

Broj sudionika Programa na godišnjem nivou

0 10 (70)

68

Broj zajedničkih projekata javnih tijela i subjekata poduzetničke infrastrukture sufinanciranih od strane stranih donatora

1 10


izvori (KM) Ukupno

(KM)

3.200.000 3.200.000 6.400.000

1.1.2. Mjera Podržati osnivanje i

razvoj MSP-a



Ciljne vrijednosti

Broj sudionika obuka za start up i

postojeća poduzeća 0 150

Broj poduzeća čije osnivanje je financijski

podržano 0 70


izvori (KM) Ukupno

(KM)

300.000 100.000 400.000

1.1.3. Mjera

Unaprijediti programe

podrške razvoju

poslovnih subjekata iz

područja prerađivačke

industrije



Ciljne vrijednosti


12

30

Iznos plasiranih poticajnih sredstava za podršku razvoju poslovnih subjekata iz

oblasti prerađivačke industrije x x


23 50


izvori (KM) Ukupno

(KM)

2.500.000 350.000 2.850.000

1.1.4. Mjera Poticati razvoj

obrtništva



Ciljne vrijednosti

Broj korisnika programa obuke za obrtnike 0 50

Iznos plasiranih poticajnih sredstava za

podršku razvoju obrtnicima x x

Broj obrtnika čije poslovanje je financijski

podržano 0 20


izvori (KM) Ukupno

(KM)

200.000 0 200.000

1.1.5. Mjera

Provođenje aktivne

politike zapošljavanja i

samozapošljavanja



Ciljne vrijednosti

Broj nezaposlenih lica podržanih kroz mjere sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja

571 650

69


513 800


16 50


izvori (KM) Ukupno

(KM)

700.000 0 700.000

1.2. Prioritet

Unapređivati

konkurentnost

poljoprivrede




% iskorištenosti obradivih površina 45,70% 60,00%

Ukupan prihod od prodaje 72.500.000

82.000.000

Proizvodnja krumpira u tonama 14.000 18.200

% domaćinstava koji imaju tržišnu orjenaciju

6% 13%


izvori (KM) Ukupno

(KM)

10.200.000 550.000 10.750.000

1.2.1. Mjera Podržati razvoj biljne

proizvodnje



Ciljne vrijednosti

Urađene analize trenutnog plasmana Glamočkog krompira,Livanjskog sira, meda i proizvoda od drenjina na domaćem i stranom tržištu

0 4

Broj proizvođača koji plasiraju svoje proizvode na tržište;

200 400

Broj poljoprivrednih poduzeća izvoznika 2 6


izvori (KM) Ukupno

(KM)

1.600.000 0 1.600.000

1.2.2. Mjera Unaprijediti razvoj

animalne proizvodnje



Ciljne vrijednosti

Broj opremljenih otkupnih stanica 0 6

Broj registriranih kooperanata otkupnih stanica

0 30

Proizvodnja mlijeka (000 litara) 40.000 52.000


izvori (KM) Ukupno

(KM)

1.600.000 50.000 1.650.000

1.2.3. Mjera

Unapređivati lanac

vrijednosti

poljoprivrednih

proizvoda



Ciljne vrijednosti


0 80%

Broj sajmova na kojima su sudjelovale zadruge

0 5

Broj radnih mjesta u poljoprivredi 1.256 1.500


izvori (KM) Ukupno

(KM)

7.000.000 500.000 7.500.000

70

1.3. Prioritet

Poticati razvoj održivog

ruralnog turizma




Broj ležajeva 1.300 1.153

Broj noćenja 22.600 19.693

Prihod od turizma 13.550.00

0 12.320.000


izvori (KM) Ukupno

(KM)

490.000 210.000 700.000

1.3.1. Mjera

Integracija ponude kroz

unapređenje sistema

ruralnih turističkih

iskustava i promocija

ruralnog turizma

Hercegbosanske

županije



Ciljne vrijednosti

Broj sudionika u adrenalinskim manifestacijama godišnje

0 50 (200)

Broj pratitelja na društvenim mrežama (kombinirano sve društvene mreže)

0 10.000

Broj dolazaka turista 12.949 17.500


izvori (KM) Ukupno

(KM)

210.000 140.000 350.000

1.3.2. Mjera Jačanje održivosti

ruralnog poduzetništva



Ciljne vrijednosti

Broj Turističkih agencija 0 5

Broj Turističkih vodiča 3 10

Prihod od turizma (tisuće KM 12.320 15.500


izvori (KM) Ukupno

(KM)

280.000 70.000 350.000

1.4. Prioritet

Podržavati izvoz,

transfer i razvoj

tehnologija




Pokrivenost uvoza izvozom 109,50% 120%

Broj poduzeća izvoznika 134 140

Broj kapaciteta za istraživanje i razvoj 0 2


izvori (KM) Ukupno

(KM)

1.950.000 100.000 2.050.000

1.4.1. Mjera

Poticati razvoj inovacija

i digitalizacije poslovnih

subjekata



Ciljne vrijednosti

Broj izlagača na ino sajmovima 0 50

Broj sufinanciranih projekata podrške

inovacijama i/ili digitalizaciji poslovnih

subjekata

0 5


0 15


izvori (KM) Ukupno

(KM)

480.000 0 480.000

1.4.2. Mjera

Jačati

internacionalizaciju i

uključivanje u globalne

lance vrijednosti



Ciljne vrijednosti

Broj klastera 0 1

71


0 10


0 10


izvori (KM) Ukupno

(KM)

700.000 0 700.000

1.4.3. Mjera

Poticati razvoj

poslovnih subjekata u

području obnovljivih

izvora energije



Ciljne vrijednosti

Broj urađenih elaborata za OIE 0 6


0 1


izvori (KM) Ukupno

(KM)

700.000 100.000 800.000

1.4.4. Mjera Stimulirati povezivanje

sa BH dijasporom



Ciljne vrijednosti

Broj privrednih subjekata pokrenutih od strane dijaspore na području Hercegbosanske županije

1 5

Uspostavljena baza dijaspore Hercegbosanske županije (kompanija i naučnih radnika)

0 1

Broj B2B i B2C susreta domaćih i kompanija bh. Dijaspore

0 2 (12)


izvori (KM) Ukupno

(KM)

70.000 0 70.000

2. Strateški cilj Unapređenje društvene

infrastrukture

Indikatori strateškog cilja Polazne


Ciljne vrijednosti indikatora*

*

Povećan kapacitet predškolskih ustanova 450 500

Uspostavljen funkcionalan sustav učenja na daljinu u Hercegbosanskoj županiji

0 1

Obuhvat zdravstvenom zaštitom 56,82% 70%


izvori (KM) Ukupno

(KM)

24.690.000 680.000 25.370.000

2.1. Prioritet

Unapređenje

obrazovanja, kulture i

sporta




Izrađena i usvojena Metodologija izrade i provedbe strukovnih i programa obrazovanja odraslih usklađenih sa tržištem rada

0 1

Broj učenika OŠ na 1 računalo 10,71 3

Broj učenika SŠ na 1 računalo 9,44 1


izvori (KM) Ukupno

(KM)

11.600.000 330.000 13.930.000

2.1.1. Mjera Indikatori mjere Polazne


Ciljne vrijednosti

72

Jačanje kapaciteta

sustava za odgoj i

obrazovanje

Broj općina koje imaju barem jedan vrtić i jaslice

4 6

Broj ustanova opremljenih za sustav učenja na daljinu

3 18

Broj edukacija nastavnika za unapređenje nastave, te pripremu i provedbu projekata

1 10


izvori (KM) Ukupno

(KM)

7.680.000 330.000 9.010.000

2.1.2. Mjera Potpora daljnjem

razvoju sporta i kulture



Ciljne vrijednosti

Novi i obnovljeni muzejski postavi 0 3

Uspostavljen i funkcionalan sustava za praćenje pokazatelja sporta

0 1

Uspostavljen i funkcionalan sustav za praćenje pokazatelja u kulturi

0 1


izvori (KM) Ukupno

(KM)

3.850.000 0 3.850.000

2.1.3. Mjera Razvoj cjeloživotnog

učenja



Ciljne vrijednosti

Broj programa obrazovanja odraslih 1 8

Broj polaznika programa obrazovanja odraslih

1 80


izvori (KM) Ukupno

(KM)

70.000 0 70.000

2.2. Prioritet

Unapređenje sustava

zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi




Broj stanovnika na doktora medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

2.018 (2018)0

1076

Broj stanovnika na jednog doktora stomatologije

4.067 (2018)

3094

Master plan optimizacije i koordinacije zdravstvenoga sektora, uključivo s IKT strategijom

0 1

Izrađena socijalna karta Hercegbosanske županije

0 1


izvori (KM) Ukupno

(KM)

13.090.000 350.000 13.440.000

2.2.1. Mjera Unapređenje sustava

zdravstvene zaštite



Ciljne vrijednosti

Broj rekonstruiranih zdravstvenih ustanova 0 7

Vrijednost novo nabavljene medicinske opreme 10.000 2.000.000

Uspostavljen onkološki odjela pri Županijskoj bolnici 0 1


izvori (KM) Ukupno

(KM)

10.500.000 0 10.500.000

2.2.2. Mjera Unapređenje sustava

socijalne skrbi i inkluzija Indikatori mjere


Ciljne vrijednosti

73

djece s poteškoćama u

razvoju i osoba s

invaliditetom

Broj općina u kojima je uspostavljen centar za socijalnu skrb 4 6

Broj socijalnih radnika u Centrima 10 20

Broj prihvatilišta (stanova po općinama) 0 6

Broj mobilnih timova 0 6

Izrađen Registar OSI 0 1

Iznos financijskih sredstava za Udruge OSI 10.000 25.000

Broj osobnih asistenata 0 30


izvori (KM) Ukupno

(KM)

840.000 0 840.000

2.2.3. Mjera

Unapređenje sustava

podrške braniteljskoj

populaciji



Ciljne vrijednosti

Broj programa zapošljavanja branitelja i članova njihovih obitelji

1 3

Broj stambeno zbrinutih branitelja i ratnih vojnih invalida te obitelji poginulih

35 15 (105)

Iznos financiranja udruga i zadruga 150.000 250.000

Rehabilitacijski centar branitelja 0 1


izvori (KM) Ukupno

(KM)

1.750.000 350.000 2.100.000

3. Strateški cilj Moderna infrastruktura

i očuvan okoliš



Ciljne


* Uspostavljena regionalna sanitarna deponija

0 1

Broj stanica za odvojeno prikupljanje otpada

0 6

Broj implementiranih projekata za unapređenje sustava vodoopskrbe, odvodnje i navodnjavanja

0 3

Energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije (OIE): vjetar, sunce, voda

86,6 MW 200 MW


izvori (KM) Ukupno

(KM)

23.159.281 7.717.854 30.877.135

3.1. Prioritet Razvoj suvremene

infrastrukture




Broj implementiranih e-usluga 0 5

Broj implementiranih projekata iz područja zaštite okoliša

0 10


izvori (KM) Ukupno

(KM)

19.850.000 5.250.000 25.100.000

3.1.1. Mjera

Razvoj kružnog

gospodarstva i

obrazovanje javnosti o

očuvanom okolišu



Ciljne vrijednosti

Broj centara za gospodarenje otpadom 0 6

Broj pretovarnih stanica 0 2

Ispostaviti okvir odvojenog prikupljanja otpada

0 30%

Registar zagađivača 0 1

Broj stručnih usavršavanja 0 5


izvori (KM) Ukupno

(KM)

74

2.150.000 350 2.100.000

3.1.2. Mjera Jačanje sustava

vodovoda i odvodnje



Ciljne vrijednosti

Pripremljena strategija i Plan upravljanja vodama

0 1

Izrađena dokumentacija za navodnjavanje te planirani razvoj vodnih područja.

0 2


izvori (KM) Ukupno

(KM)

2.000.000 800.000 2.800.000

3.1.3. Mjera

Izgradnja i održavanje

prometne

infrastrukture



Ciljne vrijednosti

Novopripremljene studije za ulaganje u prometnu infrastrukturu

0 5

JP Aerodrom Brda 0 1

Vrijednost ulaganja u investicijsko održavanje i izgradnju cestovne infrastrukture

3.000.000 3.600.000


izvori (KM) Ukupno

(KM)

14.900.000 2.100.000 17.000.000

3.1.4. Mjera Povećanje energetske

učinkovitosti



Ciljne vrijednosti

Broj urađenih detaljnih energetskih pregleda

27 77

Broj javnih objekata na kojima su urađene mjere energetske učinkovitosti****

3 10

Broj realiziranih aktivnosti dizanja svijesti 0 4


izvori (KM) Ukupno

(KM)

800.000 2.000.000 2.800.000

3.2. Prioritet

Očuvanje i održivo

korištenje prirodnih

resursa




Broj prijedloga za zaštitu pojedinih područja

1 2


izvori (KM) Ukupno

(KM)

3.309.281 2.467.854 5.777.135

3.2.1. Mjera

Očuvanje biološke

raznolikosti i održivo

korištenje prirodnih

resursa



Ciljne vrijednosti

Izrađene studije i provedene istraživanja na terenu

1 3

Izrada GIS baze podataka 0 1

Korištenje zaštićenih područja za obrazovanje, znanstvena istraživanja, za potrebe turizma i ruralnog razvoja

0 2

Kampanje participativnog prostornog planiranja

0 2


izvori (KM) Ukupno

(KM)

200.000 535.000 735.000

3.2.2. Mjera Gospodarenje šumskim

resursima Indikatori mjere


Ciljne vrijednosti

75

Rekonstruirani i novoizgrađeni protupožarni putevi u kilometrima

11,43 (2019.)

122

Pošumljene površine u hektarima 244,6

(2019.) 1700

Donesen program gospodarenja šumom posebne namjene

0 1


izvori (KM) Ukupno

(KM)

3.109.281 1.932.854 5.042.135

4. Strateški cilj Integralni održivi razvoj



Ciljne


* Osnovano Vijeće za razvoj Hercegbosanske županije

0 1

Uspostavljen sustavi mjerenja indeksa transparentnosti

0 1

Uspostavljen sustavi mjerenja indeksa percepcije korupcije Hercegbosanske županije

0 1


izvori (KM) Ukupno

(KM)

5.535.000 650.000 6.185.000

4.1. Prioritet

Učinkovito upravljanje

održivim razvojem





0 30

Vrijednost realiziranih razvojnih projekata

sufinanciranih iz Proračuna

Hercegbosanske županije i vanjskih

sredstava

0 xx

Broj sastanaka Vijeća za razvojno

planiranje Hercegbosanske županije 0 2 (14)


izvori (KM) Ukupno

(KM)

2.400.000 650.000 3.050.000

4.1.1. Mjera Jačanje integralnog

razvoja



Ciljne vrijednosti


0 30

Vrijednost privučenih financijskih sredstava

4.400.229 (2016-2018)

14.000.000 (2021-2027)


izvori (KM) Ukupno

(KM)

280.000 20.000 300.000

4.1.2. Mjera

Međukantonalna i

međudržavna suradnja i

europske integracije



Ciljne vrijednosti

Uveden Program za sufinanciranje pripreme razvojnih projekata za predfinanciranje 0 1

Broj realiziranih projekata u međužupanijskom / međudržavnom partnerstvu 0 3

76

Broj održanih edukacija za jačanje kapaciteta uprave za pripremu i provedbu razvojnih projekata 0 7


izvori (KM) Ukupno

(KM)

1.700.000 140.000 1.840.000

4.1.3. Mjera

Unapređivanje

vladavine prava i

jačanje kapaciteta

civilnog društva



Ciljne vrijednosti

Uspostavljeno i funkcionalno tijelo za razvoj civilnog društva, programe i financiranje 0 1

Broj stručnjaka i građana uključen u rad OCD-ova 0 200

Broj radionica za uključenost građana, institucija i OCDa u razvojne procese

0 3


izvori (KM) Ukupno

(KM)

280.000 140.000 420.000

4.1.4. Mjera Razvoj e-uprave



Ciljne vrijednosti

Broj digitalno povezanih nivoa uprave (JLS, Županija, Federacija)

0 3

Broj sudionika u programima obuke za pružanje i korištenje e-usluga

0 150



izvori (KM) Ukupno

(KM)

140.000 350.000 490.000

4.2. Prioritet Upravljanje rizicima




Uspostavljen regionalni operativni centar civilne zaštite Hercegbosanske županije

0 1

Broj km2 deminirane teritorije Hercegbosanske županije

xx xx


izvori (KM) Ukupno

(KM)

3.135.000 0 3.135.000

4.2.1. Mjera Upravljanje

sigurnosnim rizicima



Ciljne vrijednosti

Broj novoopremljenih službi za zaštitu i spašavanje 0 2

% pokrivenosti teritorijem uzbunjivanjem UCZ XX

Broj opremljenih timova za zaštitu i spašavanje UCZ XX


izvori (KM) Ukupno

(KM)

3.100.000 0 3.100.000

4.2.2. Mjera Ublažavanje posljedica

klimatskih promjena



Ciljne vrijednosti

Broj održanih edukativnih kampanja o klimatskim promjenama 0 7

Broj realiziranih inicijativa usmjerenih ka podizanju svijesti o klimatskim promjenama 0 XX

77


izvori (KM) Ukupno

(KM)

35.000 0 35.000

Prilog 3. – Detaljan pregled mjera

Strateški cilj 1:UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ

Veza sa strateškim

ciljem 1. Ubrzan ekonomski razvoj


Naziv mjere 1.1.1. Podržati osnivanje i razvoj subjekata poduzetničke infrastrukture

(poslovnih zona, biznis cenatra, poslovnih inkubatora ...)

Opis mjere sa okvirnim

područjima djelovanja*

Cilj ove mjere jeste potaknuti osnivanje novih i razvoj postojećih subjekata poduzetničke infrastrukture na području Hercegbosanske županije (poslovnih zona, poslovnih inkubatora, biznis cenatara i sl.). kroz implementaciju slijedećih aktivnosti:

- Analiza potreba, utvrđivanje stanja i potencijala za razvoj poduzetničke infrastrukture na području Hercegbosanske županije

- Realizacija programa podrške osnivanju novih i razvoju postojećih subjekata poduzetničke infrastrukture

- Realizacija promotivnih aktivnosti poduzetničke infrastrukture Hercegbosanske županije

- Realizacija zajedničkih projekata javnih tijela i subjekata poduzetničke infrastrukture sufinanciranih od strane stranih donatora

- Realizacija zajedničkih projekata javnih tijela i subjekata poduzetničke infrastrukture sufinanciranih iz proračuna Hercegbosanske županije

78

Ključni projekt: „Program podrške osnivanju i razvoju poduzetničke infrastrukture Hercegbosanske županije“ je projekt čijom realizacijom će se mapirati potrebe, trenutno stanje kao i potencijali za razvoj poduzetničke infrastrukture Hercegbosanske županije, a u bliskoj suradnji sa JLS županije. Na osnovu analize, Vlada Hercegbosanske županije će implementirati program podrške osnivanju novih i razvoju postojećih subjekata poduzetničke infrastruture koji može obuhvatiti podršku u osnivanju, infrastrukturnom opremanju i kapacitiranju subjekata poduzetničke infrastrukture i sl. Uz navedeno, nosilac realizacije projekta, raditi će na promociji subjekata poduzetnčke infrastrukture kroz blisku suradnju sa JLS, udruženjima privrednika, komorama, FIPA-om i sl. kako bi se potencijalnim korisnicima (MSP i obrti, strani investitori i sl.) predstavile prednosti i mogućnosti korištenja ulsuga subjekata poduzetničke infrastrukture Hercegbosanske županije.

Ključni strateški

projekti

- Projekt„Program podrške osnivanju i razvoju poduzetničke infrastrukture Hercegbosanske županije“

Očekivani izlazni rezultat:

Do 2027. godina podržana

uspostava i/ili razvoj minimalno 15

subjekata poduzetničke

infrastrukture Hercegbosanske

županije

Očekivani krajnji razultat:

Do kraja 2027. godine, minimalno

30 novih korisnika subjekata

poduzetničke infrastrukture

Hercegbosanske županije (MSP,

obrti, strani investitori...)

Indikatori za praćenje

rezultata mjere

Indikatori

(izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata)

Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

- Urađena analiza potreba, potencijala i mogućnosti razvoja poduzetničke infrastrukture Hercegbosanske županije

- Broj sudionika Programa na godišnjem

nivou;

- Broj zajedničkih projekata javnih tijela i subjekata poduzetničke infrastrukture sufinanciranih od strane stranih donatora

0 0 1

1

10 (70) 10

Razvojni efekat i

doprinos mjere

ostvarenju prioriteta

Očekuje da će mjera 1.1.1.Podržati osnivanje i razvoj subjekata poduzetničke infrastrukture (poslovnih zona, biznis cenatra, poslovnih inkubatora ...) doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja na području Hercegbosanske županije kroz razvoj i jačanje poduzetničke infrastrukture i stvaranja kvalitetnijih uslova podrške osnivanju novih i razvoju postojećih privrednih subjekata Hercegbosanske županije te time i povećanju broja zaposlenih i smanjenju stope nezaposlenosti na području Hercegbosanske županije.

79

Indikativna financijska

konstrukcija sa izvorima

financiranja

Ukupna planirana sredstva: 6.400.000 KM

Iznos na godišnjem nivou: nije primjenljivo

Izvori sredstava Proračun: 3.200.000

KM Vanjski izvori:

3.200.000

KM

Period implementacije

mjere 2021.-2027.

Institucija odgovorna za

koordinaciju

implementacije mjere

Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije

Nositelji mjere Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije

Ciljne grupe Subjekti poduzetničke infrastrukture

Veza sa strateškim ciljem 1. Ubrzan ekonomski razvoj


Naziv mjere 1.2.1. Podržati osnivanje i razvoj MSP-a



Cilj ove mjere jeste potaknuti razvoj postojećih i osnivanje novih malih i srednjih poduzeća na području Hercegbosanske županije kroz implementaciju sljedećih aktivnosti:

- Obuke za postojeće poduzetnike - Obuke za start-up poduzeća - Grant sredstva

Ključni projekt: „Uspostava sveobuhvatne vaučer sheme treninga, savjetovanja i financijske podrške MSP“ je projekt kojim će se pružiti više različitih oblika podrške razvoju postojećih poduzeća i osnivanju novih poduzeća. Obuke će uključivati sljedeća područja: marketing, menadžment, organizacija, pravno i porezno savjetovanje, carinsko savjetovanje, standardi kvalitete, unaprjeđenje proizvoda, izvori financiranja, tehnologija proizvoda, pokretanje biznisa, poslovni plan i upravljanje promjenama. Grant sredstva će biti dodjeljivana za osnivanje poduzeća kroz grant sheme koje za cilj imaju pomoći prvenstveno mladim ljudima i osobama ugroženih kategorija da riješe svoj radni status.

80

Ključni strateški projekti Projekt „Uspostava sveobuhvatne vaučer sheme treninga, savjetovanja i financijske podrške MSP“


Do 2027. godine održano 16

obuka i provedeno 8 dodjela

grant sredstava za start up

poduzeća.


Do kraja 2027. godine obučeno

150 osoba i podržano 70 start

up poduzeća.


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj sudionika programa obuke za start up i postojeća poduzeća

0 150

Broj poduzeća čije osnivanje je financijski podržano

0 70

Razvojni efekat i doprinos

mjere ostvarenju prioriteta

Očekuje da će mjera 1.1.2.Podržati osnivanje i razvoj MSP-a doprinijeti rastu poduzetničkih aktivnosti na području Hercegbosanske županije, te njihovom diverzificiranju sa konačnim implikacijama na rast zaposlenosti i životnog standarda stanovništva.



financiranja

Ukupna planirana sredstva: 400.000 KM

Iznos na godišnjem nivou: 57.000 KM u prosjeku

Izvori sredstava Proračun: 300.000

KM Vanjski izvori: 100.0 KM


mjere 2021.-2027.


koordinaciju




Ciljne grupe MSP, pojedinci za poduzetničkim aspiracijama



Naziv mjere 1.1.3. Unaprijediti programe podrške razvoju poslovnih subjekata iz

područja prerađivačke industrije



Cilj ove mjere jeste doprinijeti razvoju prerađivačke industrije kao najvažnije izvozne privredne grane Hercegbosanske županije, kroz diverzifikaciju proizvodnje te uvođenjem viših stupnjeva prerade. Ova mjera će biti provedena kroz implementaciju sljedećih aktivnosti :

81

- Nastavak programa subvencije kamata - Sufinanciranje uvođenja standarda kvalitete - Sufinanciranje troškova dizajniranja novih proizvoda i pripadajuće

ambalaže - Sufinanciranje troškova marketinga

Ključni projekt: „Uspostava programa za potporu diverzifikaciji proizvodnje i uvođenje viših stupnjeva prerade“ je projekt čijom realizacijom će se pružiti podrška poduzećima iz prerađivačke industrije, kako bi ista širila asortiman svojih proizvoda, te podizala kvalitetu proizvoda i cjelokupno poslovanja dovodila na višu razinu. Podrška se uglavnom odnosi na financijsku podršku kroz subvenciju troškova uvođenja standarda kvalitete, unaprijeđenja dizajna i pakovanja proizvoda te troškova marketinga. Implementacijom ovih programa, poduzeća iz prerađivačke djelatnosti će unaprijediti svoju konkurentnost što će rezultovati uspješnijim plasmanom proizvoda na inozemnom tržištima.

Ključni strateški projekti Projekt - „Uspostava programa za potporu diverzifikaciji proizvodnje i uvođenje viših stupnjeva prerade“


Do 2027. godine kontinuirano

provođen 1 program

subvencije kamata, te

provedeno po sedam mjera

sufinanciranja uvođenja

standarda kvalitete, troškova

dizajna i marketinga.


Do kraja 2027. godine

proizvedeno 5 novih finalnih

proizvoda od strane poduzeća

iz prerađivačke industrije i

kreirano 10 novih marketinških

reklama i/ili dizajna novih

proizvoda i/ili nove ambalaže,

te podržano 50 investicijskih

kredita putem subvencije

kamate.


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***


12 30

Iznos plasiranih poticajnih sredstava za podršku razvoju poslovnih subjekata iz oblasti prerađivačke industrije

xx xx


23 50



Očekuje da će mjera 1.1.3. Uspostava programa za potporu diverzifikaciji proizvodnje i uvođenje viših stupnjeva prerade doprinijeti širenju asortimana proizvoda, podizanju kvalitete proizvoda i dovođenju cjelokupnog poslovanja u djelatnostima prerađivačke industrije na višu razinu, te u konačnici dovesti do povećanja izvoza sa područja Hercegbosanske županije.

82



financiranja




KM

Vanjski

izvori:

350.000

KM


mjere 2021.-2027.


koordinaciju implementacije

mjere



Ciljne grupe Subjekti prerađivačke industrije


Prioritet 1.1. Podržati razvoj poduzetničke infrastrukture, MSP i

obrtništva

Naziv mjere 1.1.4. Poticati razvoj obrtništva



Cilj ove mjere jeste osnažiti poslovanje postojećih te potaknuti osnivanje novih obrta na području Hercegbosanske županije čime će se povećati stopa zaspolenosti stanovništva ali i poduzetnička aktivnost u županiji. Mjera će biti implementirane kroz sljedeće aktivnosti:

- Obuke za postojeće i potencijalne obrtnike - Nastavak programa subvencije kamata - Sufinanciranje troškova dizajniranja novih proizvoda i pripadajuće

ambalaže, te marketinga

Ključni projekt: „Uspostava sveobuhvatne vaučer sheme treninga, savjetovanja i financijske podrške obrtništvu“ je projekt kojim će se pružiti više vidova podrške razvoju obrtništva na području Hercegbosanske županije. Obuke će uključivati sljedeća područja: upravljanje gazdinstvom, povrtlarstvo, voćarstvo, stočarstvo, pčelarstvo i drugo. Postojeći program subvencije kamata na poduzetničke kredite nastavit će se i u narednom razdoblju, a dostupan je svim subjektima malog gospodarstva, pa tako i obrtnicima. Sufinanciranje troškova dizajniranja novih proizvoda i pripadajuće ambalaže će doprinijeti širenju asortimana obrtničkih proizvoda. Sve ove aktivnosti imaju za unaprjeđenje poslovanja obrtnika i podizanje kvalitete obrtničkih proizvoda sa pozitivnim implikacijama na rast konkurentnosti, a time i tržišta.

Ključni strateški projekti Projekt: Uspostava sveobuhvatne vaučer sheme treninga, savjetovanja i financijske podrške obrtništvu


Do 2027. godine održano 5 obuke,

provedeno 7 programa dodjele

grant sredstava za obrtnike, te

kontinuirano provođen 1 program

subvencioniranja kamate.

83


Do kraja 2027. godine obučeno 50

osoba, podržano poslovanje 20

obrtnika, kreirano 10 novih

proizvoda/ambalaže/marketinških

reklama.


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj korisnika programa obuke za obrtnike

0 50

Iznos plasiranih poticajnih sredstava za podršku razvoju obrtnicima

x x

Broj obrtnika čije poslovanje je financijski podržano

0 20



Očekuje da će mjera 1.1.4.Uspostava sveobuhvatne vaučer sheme treninga, savjetovanja i financijske podrške obrtništvu doprinijeti rastu obrtničkih aktivnosti, te njihovom diverzificiranju, sa konačnim implikacijama na rast zaposlenosti i životnog standarda stanovništva.



financiranja




KM Vanjski izvori: - KM


mjere 2021.-2027.


koordinaciju




Ciljne grupe Obrtnici sa područja Hercegbosanske županije



Naziv mjere 1.1.5. Provođenje aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja



Cilj ove mjere jeste smanjiti broj nezaposlenih na području Hercegbosanske županije kroz mjere sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja (Start UP programe) te kroz mjere obuke i savjetodavne usluge nezaposlenim osobama kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu rada. Ova mjera uključuje implementaciju sljedećih aktivnosti:

• Unaprijediti efikasnost utrošenih sredstava na postojeće start-up programe na način da se fokus stavi na one mjere koje daju dugoročnije rezultate u pogledu zapošljavanja

84

• Unaprijediti rad i kapacitete javnih službi za zapošljavanje, posebno kroz jačanje ljudskih i tehnoloških kapaciteta za implementaciju savjetodavnih usluga i karijernog vođenja

• Razvijati mjere koje će se odnositi na zapošljavanje mladih, žena, socijalno ugroženih osoba, teško zapošljivih osoba, pripravnika, poljoprivrednika i stočara kako bi se podigao kvalitet života na području Županije.

Ključni projekt: „Održivi razvoj Zavoda za zapošljavanje kroz unapređenje ljudskih kapaciteta i programa rada“ je projekt čijom realizacijom će se transformirati postojeći način rada javnih službi za zapošljavanje u proaktivne službe koje će moći odgovoriti aktuelnim i budućim potrebama tržišta rada. Razvoj javnih službi uključuje infrastrukturno uređenje županijskog Zavoda za zapošljavanje te reogranizacija postojećih programa kroz razvoj mjera obuke i savjetodavnih usluga nezaposlenim ljudima kako bi postali konkurentniji na tržištu rada, aktivnije povezivanje sa poslodavcima kroz jedinstveni registar poslodavaca, aktivniju komunikaciju između zavoda, škola i poslodavaca te pojednostavljenje administrativnih procedura u radu Zavoda. Ove aktivnosti za cilj imaju pružanje kvalitetnijih usluga svim zainteresiranim stranama, što će u konačnici rezultirati smanjenjem broja nezaposlenih na području županije.

Ključni strateški projekti Projekt: „Održivi razvoj Zavoda za zapošljavanje kroz unapređenje ljudskih kapaciteta i programa rada“


Do 2027. godine najmanje 800 lica prošlo kroz mjere obuke i savjetodavne usluge u smislu povećanja konkurentnosti na tržištu rada Očekivani krajnji razultat:

Do 2027. godine, stopa nezaposlenosti pala za 20% u odnosu na 2020. godinu


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj nezaposlenih lica podržanih kroz mjere sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja

571 650


513 800


16

50



Očekuje se da će mjera 1.1.5. Provođenje aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja doprinijeti smanjenju stope nezaposlenih na području Hercegbosanske županije i usporiti trend odlaska mladih sa područja Hercegbosanske županije, te u konačnici podići nivo ekonomskog razvoja županije



financiranja


Iznos na godišnjem nivou: 100.000 KM

85

Izvori sredstava Proračun: 70.000 KM Vanjski izvori: -

KM


mjere 2021.-2027.


koordinaciju


Županijski zavod za zapošljavanje Hercegbosanske županije

Nositelji mjere

Federalni zavod za zapošljavanje, Županijski zavod za zapošljavanje

Hercegbosanske županije i Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i

prognanih Hercegbosanske županije

Ciljne grupe Korisnici mjere su sve osobe koje su na evidenciji nezaposlenih osoba

Županijskog zavoda za zapošljavanje Hercegbosanske županije


Prioritet 1.2. Unaprijeđivati konkurentnost poljoprivrede

Naziv mjere 1.2.1 Podržati razvoj biljne proizvodnje



Cilj ove mjere je potaknuti razvoj biljne proizvodnju, uzimajući u obzir sva geografska ograničenja, te pružiti podršku poljoprivrednim proizvođačima u otkupu i plasmanu kultura koje uspijevaju na području županije kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu, priroitetno tržištu Republike Hrvatske, kroz implementaciju slijedećih aktivnosti:

- Analiza trenutnog plasmana autohtonih poljoprivrednih vrsta biljnog porijekla na domaćem i stranom tržištu

- Jačanje brendova Livanjskog sira, Glamočkog krompira, meda i proizvoda od drenjina kroz edukaciju poljoprivrednih proizvođača i pružanja mentorske podrške prilikom plasiranja proizvoda na tržište

- Pružanje direktne financijske pomoći koja bi učinila domaće proizvođače konkurentnijim u odnosu na proizvođače iz regije

Ključni projekt: „Jačanje brenda poznatih poljoprivrednih proizvodnih proizvoda Hercegbosanske županije“ je projekt čijom realizacijom će se dodatno ojačati prepoznatljivost autohtonih poljoprivrednih vrsta ovog područja te kroz direktnu financijsku podršku poljoprivrednim proizvođačima omogućiti lakše plasiranje ovih proizvoda na domaćem i stranom tržištu. Ključna pretpostavka je da će financijska podrška unaprijediti konkurentnost proizvođača, dok će mentorska podrška biti usmjerena na umrežavanje i umijeće prodaje radi ostvarenja postavljenih ciljeva.

Ključni strateški projekti

- Projekt „Jačanje brenda poznatih poljoprivrednih proizvodnih proizvoda Hercegbosanske županije“


Do 2027. godine podržana

minimalno 400 proizvođača koji

svoje poljoprivredne proizvode

plasiraju na tržište


86

Do kraja 2027. godine, prihod od

prodaje brendiranih povećan za

minimalno 30% u odnosu na

polaznu vrijednost


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Urađene analize trenutnog plasmana Glamočkog krompira, Livanjskog sira, meda i proizvoda od drenjina na domaćem i stranom tržištu

0 4

Broj proizvođača koji plasiraju svoje proizvode na tržište

200 220

Broj poljoprivrednih poduzeća izvoznika 2 6



Očekuje da će mjera 1.2.1. Podržati razvoj biljne proizvodnje doprinijeti ubrzanom razvoju poljoprivrede i povećanju kvalitete i prepoznatljivosti autohtonih vrsta te posljedično otvoriti nova radna mjesta i podići standard života ruralnog dijela stanovništva koji se bavi primarno poljoprivredom



financiranja




KM Vanjski izvori:

-

KM


mjere 2021.-2027.


koordinaciju


Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Nositelji mjere Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva /JLS Hercegbosanske

županije

Ciljne grupe Poljoprivredni proizvođači


Prioritet 1.2. Unaprijeđivati konkurentnost poljoprivrede

Naziv mjere 1.2.2. Unaprijediti razvoj animalne proizvodnje



Cilj ove mjere je povećati sposobnost poljoprivredno-prehrambenog sektora da se nosi s pritiscima konkurencije i tržišnim snagama, kroz sljedeće ključne aktivnosti:

• ulaganja u fizička sredstva za preradu i promet poljoprivrednih i ribljih proizvoda

• pružanje podrške grupama proizvođača prilikom plasiranja proizvoda na tržištu

• poboljšanje poslovne organizacije i strukture farmi kako bi bile produktivnije i konkuretnije na tržištu

87

Ključni projekat „Opremanje otkupnih stanica mlijeka (laktofriz)“ ima za cilj unaprijediti efikasnost i pouzdanost proizvodno-otkupnog lanca mlijeka, čime će se proizvođačima osigurati stabilnost u poslovanju i samim time ohrabriti ih na razvoj dodatnih kapaciteta. Velika šansa za razvoj mliječne proizvodnje u Hercegbosanskoj županiji je kozarstvo. Proizvodi od kozijeg mlijeka su veoma cijenjeni i uglavnom se plasiraju na izvozna tržišta jer na domaćem još uvijek nisu prepoznati ovi proizvodi.


Projekat „Opremanje otkupnih stanica mlijeka (laktofriz)“


Do 2027. godine opremljeno

minimalno 6 novih otkupnih

stanica.


Do 2027. godine proizvodnja

mlijeka povećana za 30% u

odnosu na polaznu godinu.


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj opremljenih otkupnih stanica 0 6

Broj registriranih kooperanata otkupnih stanica

0 20

Proizvodnja mlijeka (000 litara) 40.000 52.000



Očekuje da će mjera 1.2.2.Unaprijediti razvoj animalne proizvodnje, doprinijeti jačanju konkurentnosti poljoprovrivrednih proizvođača sa područja Hercegbosanske županije, te u konačnici dovesti do povećanog prihoda unutar ovog sektora kao i rasta broja zaposlenih.



financiranja




KM Vanjski izvori: 50.000 KM


mjere 2021-2027.


koordinaciju



Nositelji mjere Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Ciljne grupe Proizvođači u oblasti animalne proizvodnje Hercegbosanske županije,

Farmeri


Prioritet 1.2. Unapređivati konkurentnost poljoprivrede

88

Naziv mjere 1.2.3. Unapređivati lanac vrijednosti poljoprivrednih proizvoda



Cilj ove mjere je podići efikasnost i pouzdanost lanca vrijednosti poljoprivrednih proizvoda kroz jačanje kapaciteta farmi te osiguranja sigurnog otkupa poljoprivrednih proizvoda. Cilj ove mjere je poboljšati ukupne rezultate farmi u proizvodnji primarnih poljoprivrednih proizvoda i pomoći poljoprivrednicima u uvođenju EU standarda u pogledu sigurnosti hrane, zaštite okoliša i dobrobiti životinja. Mjera će biti implementirana kroz sljedeće aktivnosti:

• Financijska podrška u jačanju postojećih i kupovini novih strojeva i oprema koji će podići konkurentnost mini farmi

• Podrška poljoprivrednim proizvođačima u oblasti prijavljivanja na EU projekte i namicanje sredstava namijenjenih za ruralni razvoj

• Obuka poljoprivrednih proizvođača u oblasti poduzetništva čime će biti u mogućnosti efikasnije upravljati svojim resursima

• Osnivanje funkcionalne Zadruge poljoprivrednih proizvođača sa područja Hercegbosanske županije, te osiguranje sigurnog plasmana proizvoda

Ključni projekt: „Financijska podrška osnivanju i jačanju tematskih Zadruga poljoprivrednih proizvođača Hercegbosanske županije“ ima za cilj pružiti,na županijskom nivou, sustavnu i aktivnu podršku poljoprivrednim proizvođačima koji pojedinačno nemaju dovoljno razvijene kapacitete da budu konkurentni na tržištu. Uspostavljanjem zadruga, poljoprivredni proizvođači će udruženim snagama dobiti značajnu pregovaračku moć te samim time biti u poziciji da se izbore sa tržišnim konkurentima. Time će udruženi poljoprivredni proizvođači povećati svoju konkurentnost na tržištu, a posljedično i prihode ostvarene od prodaje svojih proizvoda. Kako bi se ovaj cilj ostvario, rukovodstvo Zadruge mora biti aktivno posvećeno razvoju poljoprivrednog sektora, umrežavanjem proizvođača i otkupljivača, promocijom autohtonih proizvoda i osiguranjem plasiranja proizvoda.


Projekat „Financijska podrška osnivanju i jačanju tematskih Zadruga poljoprivrednih proizvođača Hercegbosanske županije“


Do 2027. godine uspostavljena Zadruga proizvođača Hercegbosanske županije i najmanje 80% proizvođača na području županije je član zadruge.


Do kraja 2027 godine, prihod od poljoprivrede povećan za 10%


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***


0 80%

Broj sajmova na kojima su sudjelovale zadruge

0 5

Broj radnih mjesta u poljoprivredi 1.256 1.500

89



Očekuje da će mjera 1.2.3.Unapređivati lanac vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, doprinijeti jačanju konkurentnosti proizvođača sa područja Hercegbosanske županije, te u konačnici dovesti do povećanog prihoda unutar ovog sektora kao i rasta broja zaposlenih.



financiranja


Iznos na godišnjem nivou: 1.072.000 KM u prosjeku


KM Vanjski izvori:

50.000

KM


mjere 2021-2027.



mjere


Nositelji mjere Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Zadruga

poljoprivrednih proizvođača

Ciljne grupe Poljoprivrednici i ruralni poduzetnici (muškarci i žene).



Naziv mjere 1.3.1. Integracija ponude kroz unapređenje sistema ruralnih

turističkih iskustava i promocija ruralnog turizma Hercegbosanske županije



Cilj ove mjere je pretvoriti prirodni i prostorni potencijal Hercegbosanske županije u turistički atraktivan proizvod koji će se temeljiti na razvoju adrenalinskog i avanturističkog turizma, kombinovan sa ostalim dijelovima ponude uključujući autohtone proizvode, netaknutu prirodu i eko turizam. Nadalje, cilj mjere je ostvariti direktnu promociju ruralnih proizvoda i potencijala Hercegbosanske županije prema potencijalnim posjetiteljima.Implementacija ove mjere će biti realizirana kroz sljedeće aktivnosti:

• snažna podrška razvoju programa adrenalinskog i avanturističkog turističkog sadržaja,

• razvijanje i brendiranje ponude gastro proizvodima koji imaju dugogodišnju tradiciju (Livanjski sir, Glamočki krompir, drvarska drenjina,...)

• jačanje kulturnog i povijesnog nasljeđa stanovništva sa prostora Hercegbosanske županije kroz kulturne i druge manifestacije.

• Razvoj interaktivne web stranice koja će na zanimljiv način prikazati sve turističke potencijale Hercegbosanske županije te omogućiti i rezerviranje smještaja ponude putem iste

• Kreiranje i održavanje profila na društvenim mrežama koji za cilj imaju direktnu povezanost sa potencijalnim gostima te podizanje njihove svijesti o sadržaju koji nudi Turistička zajednica Hercegbosanske županije.

90

Ključni projekt: „Razvoj i promocija turističkih sadržaja adrenalinskog i avanturističkog tipa“ je projekt kojim će se jasno usmjeriti pravac razvoja turizma Hercegbosanske županije. Adrenalinski i avanturistički turizam pripada međunarodnim i svjetskim trendovima kad je u pitanju razvoj prepoznatljivog destinacijskog turističkog sadržaja. Kroz ovaj projekt bit će omogućen razvoj infrastrukture i programskog sadržaja koji će uključivati godišnje ponude, a kroz aktivnu promocija turističkih sadržaja putem web starnice i dsruštvenih mreža doprinijet će povećanom broju dolazaka i noćenja turista.

Ključni strateški projekti „Razvoj i promocija turističkih sadržaja adrenalinskog i avanturističkog tipa“


Do 2024. godine mapirano najmanje 5 lokacija za adrenalinski sport i avanturizam.


Do kraja 2024. godine povećan

broj turista za 15% u odnosu

na polaznu godinu.


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

- Broj sudionika u adrenalinskim manifestacijama godišnje

0 50 (200)

- Broj pratitelja na društvenim mrežama (kombinovano sve društvene mreže)

0 10.000



Očekuje se da će mjera 1.3.1. „Integracija ponude kroz unapređenje sistema ruralnih turističkih iskustava i promocija ruralnog turizma Hercegbosanske županije“ doprinijeti povećanju kvalitete ponude turističkih usluga i raznolikosti turističkih sadržaja kao i informiranosti o istim a samim time razvoju turizma i povećanju kvalitete životnog standarda.



financiranja

Ukupna planirana sredstva: 350.000.



KM Vanjski izvori:

140.000

KM

Period implementacije mjere 2021.-2024. (4 godine)



mjere

Turistička zajednica Hercegbosanske županije

Nositelji mjere Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije / JLS

Ciljne grupe stanovništvo, poduzetnici u turizmu, sportski sudionici



Naziv mjere 1.3.2. Jačanje održivosti ruralnog poduzetništva

91



Cilj ove mjere je jačati ruralni turizam, koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju te pomaže razvoju ruralnih krajeva na temelju održivog razvoja. Ovom mjerom se nastoji, dobiti bolja kvaliteta turističkih sadržaja s posebnim naglaskom na određene aktivnosti koje se nužne za samo jačanje održivog ruralnog poduzetništva a to su:

• Vraćanje u funkciju i, obnova postojećih kapaciteta za svrhu poboljšanja i atraktivnosti turističke ponude.

• Vraćanje u funkciju i ponovno aktiviranje Turističke zajednice Hercegbosanske županije koja bi svojim djelovanjem dovela do lakšeg funkcioniranja i bolje promocije samih turističkih potencijala.

• Organiziranje predavanja, obuka i, seminara za lokalne poduzetnike i, turističke djelatnike.

Ključni projekt: “Reaktivacija rada Turističke zajednice Hercegbosanske županije” ima za cilj značajno unaprijediti turističku djelatnost županije te doprinijeti boljem pozicioniranju Hercegbosanske županije na turističkoj karti BiH. Implementacijom ovog projekta će se omogućiti bolje funkcioniranje turističke djelatnosti na lokalnoj razini te će se organizovano raditi na obogaćivanju turističke ponude. Aktivacijom rada Turističke zajednice očekuje će povećanje broja turističkih agencija i djelatnika/vodiča, a samim time i događaja i turističkih projekata.


Projekt “Reaktivacija rada Turističke zajednice Hercegbosanske županije”


Do 2022. godine ponovno

uspostavljena funkcionalna

Turistička zajednica

Hercegbosanske županije.


Do 2025. godine povećan

prihod od Turizma za 10% u

odnosu na 2020.


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj turističkih agencija 0 5

Broj turističkih vodiča 3 10

Prihod od turizma (tisuće KM) 12.320 15.500



Očekuje da će mjera 1.3.2. Jačanje održivosti ruralnog poduzetništva doprinijeti boljoj organizaciji turističke ponude, efikasnijem funkcioniranju turističkih agencija te u konačnici povećanju prihoda od turizma te povećanju broja zaposlenih u turističkoj djelatnosti.



financiranja




KM

Vanjski

izvori:

70.000

KM

Period implementacije mjere 2020-2026.

92



mjere

Ministarstvo gospodarstva,Vlada Hercegbosanske županije, Razvojna

agencija Hercegbosanske županije

Nositelji mjere Vlada Hercegbosanske županije

Ciljne grupe Turisti,stanovnistvo,mjesne zajednice



Naziv mjere 1.4.1. Poticati razvoj inovacija i digitalizacije poslovnih subjekata



Cilj ove mjere jeste potaknuti uvođenje novih tehnologija u rad poslovnih subjekata sa područja Hercegbosanske županije te njihov proboj na inozemna tržišta okruženja i Europske unije kroz implementaciju sljedećih aktivnosti:

- Organiziranje nastupa izlagača na ino sajmovima - Uspostavljanje programa podrške inovatorstvu - Osiguranje stručne podrške poduzećima pri prijavi projekata na pozive

stranih donatora

Ključni projekt: Uspostava kontinuirane potpore izvozu i uvođenju novih tehnologija je projekt kojim će se pružiti više vidova podrške poduzetnicma koji imaju potencijal za proboj na strana tržišta, te koji su spremni investirati u digitalizaciju svojega poslovanja. Internacionalizacija poslovanja privrednih subjekata je značajna jer omogućava prenos znanja i tehnologija između bh poduzeća i inostranih partnera, čime se podiže kvalitet poslovanja i posljedično uspješnost poslovanja.


Projekat Uspostava kontinuirane potpore izvozu i uvođenju novih tehnologija


Do 2027. godine organizirano 16 nastupa na ino sajmovima i provedena 4 programa podrške inovatorstvu, uspostavljen tim za podršku poduzećima pri prijavi projekata


Do kraja 2027. godine organiziran nastup 50 poduzeća na ino sajmovima, pružena podrška izradi 30 projekata za financiranje od strane stranih investitora, sufinancirano 5 inovacija


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj izlagača sa područja Hercegbosanske županije na ino sajmovima

0 50

93

Broj sufinanciranih projekata podrške inovacijama i/ili digitalizaciji poslovnih subjekata

0 5


0 15



Očekuje da će mjera 1.4.1.Poticati razvoj inovacija i digitalizacije poslovnih subjekata doprinijeti modernizaciji i diverzifikaciji proizvodnje, rastu prihoda i zapošljavanja.



financiranja


Iznos na godišnjem nivou: nije primljenljivo




mjere 2021.-2027.



mjere



Ciljne grupe MSP, pojedinci inovatori



Naziv mjere 1.4.2.Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti



Cilj ove mjere jeste potaknuti poduzetnike na udruživanje i umrežavanje u cilju povećanja konkurentnosti i uspješnosti poslovanja kroz implementaciju sljedećih aktivnosti:

- Osnivanje klastera drvoprerađivača i pružanje podrške radu - Program poticaja eksploatacije pojedinih metalnih i nemetalnih

sirovina

Aktivnost osnivanja klastera drvoprerađivača ima za cilj potaknuti drvoprerađivače na udruživanje snaga, razmjenu informacija i iskustava, zajedičke istupe, podizanje svijesti, te naposljetku uključivanje u globalne lance vrijednosti. Aktivnost uspostavljanja Programa poticaja eksploatacije pojedinih metalnih i nemetalnih sirovina ima za cilj poticanje eksploatacije onih sirovina koje se smatraju komparativnom prednošću županije a to su arhitektonsko građevni kamen, mineralna podzemna voda, boksit i treset.


Projekt pružanja podrške klasterizaciji i eksploataciji


Do 2027. uspostavljen klaster drvoprerađivača i provedena 4 programa poticaja eksploatacije metalnih i nemetalnih sirovina

94


Do kraja 2027. godine organizirano povezivanje drvorerađivačkog klastera sa 10 drugih drvnih klastera u regiji i Europi, te potaknuto 10 poduzeća koja se bave eksploatacijom metalnih i nemetalnih sirovina


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj klastera 0 1


0 10


0

10



Očekuje da će mjera 1.4.2.Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti doprinijeti internacionalizaciji poslovanja, sa konačnim implikacijama na rast zaposlenosti i životnog standarda stanovništva.



financiranja







financiranja

Iznos: 175.000 KM na godišnjoj razini – (700.000 KM u razdoblju 2021.-

2027., poticaje realizirati svaku drugu godinu)

Izvor: Proračun Ministarstva gospodarstva


mjere

2021.-2027.

(poticaji se realiziraju svake druge godine, odnosno 4 puta u ovom periodu)



mjere



Ciljne grupe Drvna indstrija i industrija eksploatacije metalnih i nemetalnih sirovina



Naziv mjere 1.4.3. Poticati razvoj poslovnih subjekata u području obnovljivih izvora energije



Cilj ove mjere jeste potaknuti poduzetnike na razvoj novih proizvoda i usluga odnosno omogućiti investicije u zelenu energiju i to kroz određene aktivnosti koje je potrebno provesti:

- Uraditi elaborate potencijala za proizvodnju energije (vjetra, vode, sunca)

- Programe poticanja poslovnih subjekata koji ulažu u OIE

95

- Uraditi pravni okvir za donošenje zakona kojim se definiraju prava i obaveze investitora u OIE

- Institucionalno podržati razvoj fonda za zelenu energiju (županija, općine)

Aktivnost koje će se provoditi u sklopu ove mjere ponudit će konkretan podatak o mogućnostima za razvoj ulaganja u OIE te na taj način pojednostaviti investitorima koji su zainteresirani za takav oblik ulaganja, što mogu ostvatiti sa svojim ulaganjima u OIE. Kao bitan element je aktivnost koja će i formalno pravno urediti ovu oblast i na taj način pratiti legislativu EU kad je u pitanju proizvodnja zelene energije i definiranje neophodnih standarda po kojima se ista može proizvoditi i puštati u korištenje. Također bitno je i ostvariti uvjete za sva poduzeća koja će se baviti dodatnim djelatnostima vezanim uz obnovljive izvore, proizvodnjom materijala, komponenti i dijelova kao i podržati obrazovni sustav da prati „zeleni“ razvoj i sukladno njemu i uvođenje novih Programa.

Ključni strateški projekti Evidentiranje potencijala za proizvodnju energije iz OIE (vjetar, voda, sunce) i njima pratećih djelatnosti


Do kraja 2027. godine urađeni

elaborati zelene energije


Do kraja 2027. ostvareno

povećanje investicija u OIE za

50%


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj urađenih elaborata za OIE 0 6


0 1



Provođenjem mjere 1.4.3.Poticati razvoj poslovnih subjekata u području obnovljivih izvora energijedoprinijeti će se razvoju i transferu novih tehnologija te omogućiti veću aktivnost poslovnim subjektima u doprinosu razvoja gospodarstva u cjelini



financiranja


Iznos na godišnjem nivou: 200.000 KM na godišnjem nivou (4x u 7-

godišnjem periodu)


KM Vanjski izvori:

100.000

KM

Period implementacije mjere 2021.-2027.

(poticaji se realiziraju svake druge godine, odnosno 4 puta u ovom periodu)



mjere



96

Ciljne grupe JLS, stanovništvo, poslovni subjekti


Prioritet 1.4. Podržavati izvoz, transfer I razvoj tehnologija

Naziv mjere 1.4.4. Stimulisati povezivanje sa bhdijasporom



Cilj ove mjere jeste potaknuti povezivanje privrednih subjekaza ali i drugih relevatnih subjekata sa područja Hercegbosanske županije sa bh dijasporom kroz implementaciju slijedećih aktivnosti:

- Izrada i ažuriranje baze podataka dijaspore Hercegbosanske županije - Osigurati povezivanje poduzeća Hercegbosanske županije sa

istraživačima i kompanijama dijaspore, promociju i podršku razvoju lanaca vrijednosti u Hercegbosanskoj županiji i povećanje stepena njihove globalizacije temeljem pospješivanja transfera znanja, vještina, tehnologija i investicija u Kantonu.

- Promocija potencijala Hercegbosanske županije za investiranje od strane dijaspore.

- Održavanje manifestacije Dani dijaspore Hercegbosanske županije

Ključni projekt: „Dani dijaspore Hercegbosanske županije“ je projekt čijom realizacijom će se osigurati umrežavanje stanovnika i privrednika sa područja Hercegbosanske županije sa dijasporom Hercegbosanske županije. Pored sajamskog dijela koji će biti usmjeren na promociju gastronomskih specijaliteta Hercegbosanske županije kao i turističke ponude, projekt podrazumijeva i program poslovnih (B2B i B2C) susreta privrednih subjekata Hercegbosanske županije i BiH dijaspore, a u suradnji sa komorama i udruženjima poslodavaca ove županije.

Ključni strateški projekti „Dani dijaspore Hercegbosanske županije“


Do 2027. godine izrađena 1 baza dijaspore i održano minimalno 5 manifestacija „Dani dijaspore Hercegbosanske županije“


Do kraja 2027. godine pokrenuto minimalno 5 privrednih subjekata kroz saradnju sa dijasporom (od strane dijaspore) i realizirano minimalno 12 B2B i B2C susreta domaćih i kompanija BiH Dijaspore


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj privrednih subjekata pokrenutih od strane dijaspore na području Hercegbosanske županije

1 5

Uspostavljena baza dijaspore Hercegbosanske županije (kompanija i naučnih radnika)

0 1

97

Broj B2B i B2C susreta domaćih i

kompanija bh. dijaspore 0 2(12)



Očekuje da će mjera 1.4.4. Stimulirati povezivanje sa bh. Dijasporom doprinijeti transferu znanja i razvoju tehnologija što će u konačnici rezultirati u poboljšanoj privrednoj saradnji, novim investicijama dijaspore na području Hercegbosanske županije i unapređenju izvoza sa područja Hercegbosanske županije.



financiranja




KM




mjere



Ciljne grupe Privredni subjekti Hercegbosanske županije, stanovnici u dijaspori

Veza sa strateškim ciljem STRATEŠKI CILJ 2. Unapređenje društvene infrastrukture


Naziv mjere 2.1.1. Jačanje kapaciteta sustava za odgoj i obrazovanje



Cilj ove mjere je osiguranje unapređenja društvene infrastrukture u Hercegbosanskoj županiji. Ciljevi mjere su:

• omogućiti smještaj djece predškolske dobi zaposlenih i nezaposlenih roditelja u jaslice i vrtiće radi odgoja, obrazovanja te skrbi o djeci. Provedba mjere će se osigurati kroz izgradnju i opremanje jaslica i vrtića, posebice u manjim mjestima.

• podržati porast znanja i iskustava nastavnog osoblja koji će biti osposobljeni za aktivno praćenje trendova na tržištu rada i ponude obrazovnih programa te u mogućosti za kreiranje srednjoškolskih, sveučilišnih i stručnih studija. Na taj će način povećati ponudu programa postojećih ustanova usklađenih sa potrebama tržišta rada te time povećati broj obrazovanog stanovništva i njihovu konkurentnost na tržištu rada.

Aktivnosti su:

• Omogućiti obnovu i izgradnju jaslica i vrtića

• Nabavka suvremene kvalitetne opreme za jaslice i vrtiće

• Podizanje kvalitete rada i društvenog ugleda odgojitelja

• Unapređenje kvalitete rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama

• Osiguranje odgojno-obrazovnim ustanovama edukacije zaposlenika, mogućnost kontinuirane suradnje, razmjene iskustava i primjera dobre prakse

98

• Osiguranje financijske podršku u koncipiranju, provođenju i vrednovanju inovacijskih projekata

• Izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

• Poboljšanje infrastrukture obrazovnih ustanova

• Jačanje kapaciteta osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova

• Funkcioniranje međužupanijskog Zavoda za odgoj i obrazovanje

• Stipendiranje studenata

• Sufinanciranje Sveučilišta u Mostaru

• Sufinanciranje Studentskog centra u Mostaru

• Praćenje i usklađivanje sa novim obrazovnim kurikulima

• Razvoj kapaciteta nastavnika u osmišljavanju novih obrazovnih programa u suradnji sa gospodarstvom

• Poboljšanje općeg materijalnog statusa učitelja

Ključni projekti su:

Unapređenje rada i opremanje međužupanijskog Zavoda za odgoj i obrazovanje

Digitalizacija odgojno-obrazovnog sustava na prostoru Hercegbosanske županije.


Ključni projekt je unapređenje rada i opremanje međužupanijskog Zavoda za odgoj i obrazovanje, koji je pokretač promjena u odgoju i obrazovanju u cilju uspostavljanja kvalitetnijeg sustava.


Funkcionalan međužupanijski

Zavod za odgoj i obrazovanje

Očekivani krajnji rezultat:

Unapređen sustav predškolskog

odgoja

Ključni projekt je Digitalizacija odgojno-obrazovnog sustava na prostoru Hercegbosanske županije.


Funkcionalan informacijski sustav

za nastavu za daljinu, uključujući

informatičku opremu za

Hercegbosansku županiju.


Poboljšana kvaliteta nastave i

opremljenost u uvjetima udaljene

nastave (online).

99


rezultata mjere

Indikatori

(izlaznog rezultata i krajnjeg

rezultata)

Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj općina koje imaju barem jedan

vrtić i jaslice 4 6

uspostavljen funkcionalan sustav

učenja na daljinu u Hercegbosanskoj

županiji.

0 1

broj ustanova opremljenih za sustav

učenja na daljinu 3 18

broj edukacija nastavnika za

unapređenje nastave, te pripremu i

provedbu projekata

1 10



Razvojni učinak mjere očituje se u osiguranju preduvjeta za razvoj obitelji i demografski oporavak, u unapređenju nastave, infrastrukture obrazovnih ustanova, spremnosti za provedbu kvalitetne nastave na daljinu, obrazovanju nastavnika za prihvaćanje novina i kreiranje promjena, rast životnog standarda nastavnika, povećan interes za školovanje za strukovna zanimanja i povećan interes za nastavak školovanja.




KM Vanjski izvori:

330.000

KM




mjere

Ministarstvo znanosti, prosvjete kulture i sporta

Nositelji mjere

općine, gradovi i županije, vrtićke i odgojne ustanove, obrazovne

ustanove, Zavod za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti, prosvjete

kulture i sporta

Ciljne grupe Korisnici mjere su ustanove u predškolskom odgoju i obrazovanju,

odgojitelji, djeca, nastavnici, učenici, cjelokupna zajednica



Naziv mjere 2.1.2. Potpora daljnjem razvoju sporta i kulture



Cilje ove mjere je osigurati provođenje aktivnosti koje će za cilj imati daljnji razvoj sporta i kulture. Za poticanje bavljenja sportom provodi se osiguranje potpore sportskim organizacijama, kao i unapređenje sportske infrastrukture.

Razvoja kuture ima za cilj poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, povećanje uključenosti građana u kulturne aktivnosti, kao i povećana dostupnost kulturnih sadržaja na području Hercegbosanske županije.

100

Područja djelovanja su:

- javni pozivi za financiranje školskih, rekreativnih i natjecateljskih sportova

- izgradnja, adaptacija i opremanje športskih objekata i klubova - potpora natjecanjima koje uključuju osobe s invaliditetom - stipendiranje perspektivnih sportaša - javni pozivi za poticanje kulturnog i umjetničkog djelovanja - izgradnja, adaptacija i opremanje kulturnih ustanova

Ključni projekt je unapređenje rada muzejskih ustanova.


Unapređenje rada i opremanje muzejskih ustanova.


- unapređeni uvjeti rada muzeja


- otvorenost i dostupnost muzejskih sadržaja


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Novi i obnovljeni muzejski postavi 0 3

Uspostavljen sustav za praćenje

pokazatelja sporta

0 1

Uspostavljen sustav za praćenje

pokazatelja u kulturi

0 1


mjere ostvarenju

prioriteta

Razvojni efekat je otvorenost i dostupnost sportskih i kulturnih sadržaja



financiranja






mjere 2021.-2027.


koordinaciju



Nositelji mjere Ministarstvo znanosti, prosvjete kulture i sporta, općine, muzeji, sportske i

kulturne ustanove i organizacije

Ciljne grupe Korisnici mjere su športski klubovi, športaši pojedinci i športska udruženja,

kulturne ustanove i organizacije, sudionici, posjetitelji i korisnici sporskih i

kulturnih sadržaja



Naziv mjere 2.1.4. Razvoj cjeloživotnog učenja

101



Cilj ove mjere je uvećanje znanja i iskustva andragoškog nastavnog osoblja za aktivno praćenje trendova na tržištu rada i razvoj i unapređenje ponude programa za obrazovanje odraslih. Programi će omogućavati osposobljavanje, stjecanje prve kvalifikacije i daljnje stručno usavršavanje odraslih. Na taj će način ustanove za obrazovanje odraslih osiguravati programe usklađene s potrebama tržišta rada.

Cilj je povećati zapošljivost stanovništva, te time odgovoriti na potrebe gospodarstva za stručnom i kvalificiranom radnom snagom. Time bi Hercegbosanska županija bila u mogućosti bržeg razvoja, uvođenja novih tehnologija i tehnoloških postupaka.


• usklađivanje ponude obrazovnih programa za osposobljavanje i usavršavanje u skladu s potrebama tržišta rada

• razvoj kapaciteta andragoškog nastavnog osoblja za analizu potreba tržišta rada, i kreiranje novih obrazovnih programa u suradnji s gospodarstvom

Ključni projekt je ukloniti administrativne prepreke za prekvalifikacije i daljnja usavršavanja odraslih donošenjem podzakonskih akata u području obrazovanja odraslih.


Ključni projekt je ukloniti administrativne prepreke za prekvalifikacije i daljnja usavršavanja odraslih donošenjem podzakonskih akata u području obrazovanja odraslih.


Izrađeni i usklađeni podzakonski

akti za obrazovanje odraslih.


Povećanje ponude institucija i

tečajeva u svrhu cjeloživotnog

učenja i povećanje broja ljudi

uključenih u cjeloživotno učenje.


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj programa obrazovanja odraslih 1 8

Broj polaznika programa obrazovanja

odraslih 1 80


mjere ostvarenju prioriteta Razvojni učinak mjere očituje se u povećanju broja ljudi osposobljenih i usavršenih kroz cjeloživotno učenje.



financiranja




KM


mjere 2021.-2027.


koordinaciju



Nositelji mjere Ministarstvo znanosti, prosvjete kulture i sporta, obrazovne ustanove za

obrazovanje odraslih

102

Ciljne grupe odrasle osobe uključene u cjeloživotno učenje, stanovnici koji žive na području

Hercegbosanske županije

Veza sa strateškim ciljem STRATEŠKI CILJ 2. UNAPREĐENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE


Naziv mjere 2.2.1. Unapređenje sustava zdravstvene zaštite


područjima djelovanja* Cilj ove mjere je omogućiti osiguranje primarne zdravstvene zaštite svim stanovnicima Hercegbosanske županije te nužan razvoj sekundarne zdravstvene zaštite koji je trenutno nedostatan. Podrazumijeva se izgradnja novih kapaciteta i/ili rekonstrukcija i adaptacija postojećih zbog njihove prilagodbe suvremenim standardima liječenja i boravka korisnika te pružanju adekvatne usluge. Područja djelovanja su:

• Restrukturiranje rada primarne zdravstvene zaštite - povećanje broja timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, preraspodjela broja osiguranika prema standardima timova

• Razvoj specijalističkih praksi

• Razvoj preventivne medicine, socijalne medicine te prevencije od ovisnosti

• Rekonstrukcija zgrada domova zdravlja i opremanje istih

• Izgradnja novih ili adaptacija postojećih bolničkih kapaciteta, osuvremenjivanje medicinske opreme

• Uspostava ustanove za palijativnu skrb

• Osiguranje redovne posjete specijalista na nivou lokalnih Domova zdravlja

• Onkološkim pacijentima omogućiti trenutnu zdravstvenu njegu (hospitalizaciju)

Ključni projekt je informatizacija zdravstvenog sustava i opremanje Domova zdravlja.


Ključni projekt je rekonstrukcija zgrada i opremanje Domova zdravlja.


Rekonstrukcija zgrada Domova

zdravlja i opremanje istih


Povećana kvaliteta zdravstvenih

usluga


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Rekonstrukcija zdravstvenih ustanova 0 7

Vrijednost novo nabavljene medicinske

opreme 10.000 2.000.000

Uspostava onkološkog odjela pri

Županijskoj bolnici 0 1



Razvojni učinak mjere očituje se u standardizaciji i povećanju kvalitete zdravstvenih usluga, osuvremenjenom prostoru i opremi zdravstvenih institucija.



financiranja


Iznos na godišnjem nivou: 1.500.000. KM

103

Izvori sredstava Proračun: 10.500.00.

KM Vanjski izvori:

-

KM


mjere 2021.-2027.


koordinaciju


Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih

Nositelji mjere Gradovi, općine, zdravstvene ustanove, Ministarstvo rada, zdravstva

socijalne skrbi i prognanih

Ciljne grupe Korisnici mjere su zdravstvene ustanove i stanovništvo



Naziv mjere 2.2.2. Unapređenje sustava socijalne skrbi i inkluzija djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom


područjima djelovanja* Ciljevi ove mjere su:

• omogućiti razvoj potrebnih prostornih, programskih i kadrovskih uvjeta za poboljšane usluga socijalne skrbi, poboljšanje uvjeta rada centara socijalne skrbi te implementacija Zakona o udomiteljstvu i Zakona o socijalnim uslugama.

• omogućiti direktno zadovoljavanje potreba djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednicu kroz organizirane oblike usluga. Osigurat će se podrška samostalnom življenju kroz osobnu asistenciju, usavršavanje i zapošljavanje.


• Uvesti u zdravstveno osiguranje osobe od 60 do 65 godina sa Zavoda za zapošljavanje

• Poticanje razvoja kapaciteta te kvalitete usluge centara za socijalnu skrb po novousvojenom Zakonu

• Poticanje izvaninstitucionalnih oblika skrbi kroz financiranje i edukacije udomitelja

• Osnivanje prihvatilišta za hitne slučajeve i žrtve nasilja u okviru svake općine (općinski stanovi i dr.).

• Osiguranje uvjeta za rad mobilnih timova (za starije i nemoćne i za žrtve nasilja u obitelji)

• Osnivanje dnevnih centara za djecu u riziku

• Osnivanje dnevnih centara za djecu s poteškoćama

• Izrada kvalitetnijih programa zbrinjavanja, usavršavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom

• Podrška udrugama za djecu s posebnim potrebama i djecu s teškoćama (npr. financijska pomoć pri organizaciji prijevoza djece gradski i/ili međugradski do adekvatnih ustanova)

• Razvoj sustava osobne asistencije Osobama s invaliditetom

•

Ključni projekti su izrada socijalne karte Hercegbosanske županije i kreiranje Registra djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.

104


Ključni projekt je izrada socijalne karte Hercegbosanske županije.


Izrađena socijalna karta


Poboljšan položaj osoba u

socijalnoj potrebi

Ključni projekt je kreiranje Registra djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom


Urađen Registar djece s

poteškoćama u razvoju i osoba s

invaliditetom


Poboljšane i dostupne usluge za

djecu s poteškoćama u razvoju i

osobama s invaliditetom


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj općina u kojima je uspostavljen

centar za socijalnu skrb 4 6

Broj socijalnih radnika u Centrima 10 20

Broj prihvatilišta (stanova po

općinama) 0 6

Izrađen Registar OSI 0 1

Iznos financijskih sredstava za Udruge

OSI 10.000 25.000

Broj osobnih asistenata 0 30

Razvojni efekt i doprinos


Razvojni učinak mjere očituje se:

• u ravnomjernijem razmještaju domova socijalne skrbi, razvijenom udomiteljskom smještaju, razvoju kvalitetnih programa u interesu osoba sa invaliditetom, i razvijenom sustavu skrbi za starije osobe prema utvrđenim prioritetnim potrebama korisnika.

• u povećanju dostupnosti i kvalitete obrazovnih usluga i osobne asistencije djeci s poteškoćama u razvoju i OSI, kao i povećana zapošljivost OSI.



financiranja



Izvori sredstava Proračun: 840.000 KM Vanjski izvori: - KM




mjere

Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih

Nositelji mjere Centri za socijalnu skrb i Ministarstvo rada, zdravlja i socijalne sigurnosti,

Udruge osoba s invaliditetom, Centri za socijalni rad i Općine

Ciljne grupe Korisnici mjere su socijalno ugrožene skupine i njihove obitelji, Ustanove za

socijalnu skrb, lokalne zajednice, osobe s invaliditetom s područja HBŽ,

udruženja i koalicije, Hercegbosanske županije.

105



Naziv mjere 2.2.3. Unapređenje sustava podrške braniteljskoj populaciji


područjima djelovanja* Cilj ove mjere je omogućiti ostvarivanje osnovnih prava braniteljske populacije. Mjerom će se osigurati kvalitetnija kontrola novaca namjenjenih braniteljskoj populaciji.

Područja djelovanja:

• Izraditi programe zapošljavanja i samozapošljavanja braniteljske populacije

• Izraditi Program stambenog zbrinjavanja

• Uvesti kontrolu zakonitosti korištenja prava braniteljske invalidnine i ažuriranje Registra branitelja

• Osnivati i sufinancirati braniteljske udruge i Zadruge

• Razvoj društvenog poduzetništva

• Izgradnja i opremanje Rehabilitacijski centar branitelja

Ključni projekt je izgradnja i opremanje Rehabilitacijskog centra.


Ključni projekt je izgradnja i opremanje Rehabilitacijskog centra


Izgrađen i opremljen Centar za

rehabilitaciju branitelja


Povećana zaposlenost branitelja i

profesionalna rehabilitacija


rezultata mjere

Indikatori


rezultata)

Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj programa zapošljavanja

branitelja i članova njihovih obitelji

1 3

Broj stambeno zbrinutih branitelja i

ratnih vojnih invalida te obitelji

poginulih

35 105

(15 godišnje)

Iznos financiranja udruga i zadruga 150.000 250.000

Rehabilitacijski centar branitelja 0 1



Razvojni učinak mjere očituje se u zaštiti dostojanstva branitelja, kvaliteti života branitelja i njihovih obitelji te sudjelovanju branitelja u gospodarskim aktivnostima i društvenom životu zajednice te stambeno zbrinjavanje branitelja i ratnih vojnih invalida te obitelji poginulih branitelja.



financiranja




KM Vanjski izvori:

350.000

KM

106


mjere

2021.-2027.


koordinaciju


Uprava za pitanja branitelja Hercegbosanske županije

Nositelji mjere Udruge branitelja proisteklih iz domovinskog rata, Koordinacija braniteljskih

udruga

Ciljne grupe Korisnici mjere su branitelji i obitelji poginulih i ranjenih branitelja

Veza sa strateškim ciljem STRATEŠKI CILJ 3 Moderna infrastruktura i očuvan okoliš


Naziv mjere 3.1.1. Razvoj kružnog gospodarstva



Ovom mjerom omogućit će se održivo upravljanje otpadom koje će rezultirati povećanjem obuhvata stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada, značajno unapređenje sistema odvojenog skupljanja, reciklaže i ponovne upotrebe komunalnog otpad, eliminiranje i saniranje nelegalnih odlagališta otpada, te izgradnju regionalne sanitarne deponije i centara za upravljanje otpadom. Također, potrebno je jačati institucionalnog okvira koji će se baviti upravljanjem čvrstim otpadom, te unaprijediti sustav prikupljanja statističkih pokazatelja o količinima i tretmanu otpada ali i kvaliteti zraka i vode.

Omogućit će se smanjenje količina otpada za finalano odlaganje/zbrinjavanje kroz edukacije stanovništva, poduzeća i javne uprave. Mjerom će se osigurati efikasnije korištenje resursa i održivost rezultata.

Treba povećati količinu otpada koji se reciklira, ponovo koristi i energetski iskorištava. Mjerom će se osigurati izgradnja i održavanje mehanizama kružnog gospodarstva.

Okvirna područja djelovanja su:

• Izgradnja centara za gospodarenje otpadom i pretovarnih stanica

• Uvođenje sustava odvojenog prikupljanja otada i izgradnja reciklažnih dvorišta

• Uklanjanje divljih odlagališta i sanacija postojećih općinskih deponija

• Uspostava registra (katastra) zagađivača na području HBŽ

• Stalno stručno usavršavanje stručnog kadra u zaštti okoliša i upravljanju otpadom

• Izrada edukativnih programa i provedba promotivnih kampanja o načinima i postupanju otpadom

• Organizacija edukativnih aktivnosti u vrtićima i školama

• Edukacije i pojačanje inspekcijskog nadzora

• Institucionalno jačanje i edukacija nadležnih organa uprave koji se bave upravljanjem otpadom

Ključni strateški projekt je Institucionalno jačanje i edukacija organa državne uprave (županija i općine) nadležnih za poslove upravljanja otpadom.

107

Ključni strateški projekti Ključni projekt je Implementacija Plana upravljanja otpadom Hercegbosanske županije


Implementiran Plan upravljanja

otpadom u Hercegbosanskoj

županiji


Smanjeno onečišćenje i osiguran

kvalitetniji zrak i okoliš.

Institucionalno jačanje i edukacija organa državne uprave (županija i općine) nadležnih za poslove upravljanja otpadom


Kreirana i implementirana javna

kampanja


Smanjena količina otpada za

finalno odlaganje


rezultata mjere

Indikatori


rezultata)

Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj centara za gospodarenje

otpadom

0 6

Broj pretovarnih stanica 0 2

Ispostaviti okvir odvojenog

prikupljanja otpada

0 30%

Registar zagađivača 0 1

Broj programa i kampanja 0 6

Broj uključenih vtića i škola 0 10

Broj postavljenih kanti za odvojeno

prikupljanje otpada 0 20



Razvojni učinak mjere očituje se u efikasnijem korištenju resursa te povećanju efekata cirkularne ekonomije,smanjenju smanjenju rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture az integrirano upravljanje otpadom, smanjenje količina otpada za finalno odlaganje uz efikasnije korištenje resursa.



financiranja



Izvori

sredstava Proračun:

2.150.000

KM Vanjski izvori:

300.000

KM


mjere 2021.-2027.



mjere

Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša

Nositelji mjere komunalna poduzeća, JP LI Čistoća, općine i Ministarstvo graditeljstva,

obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša

Ciljne grupe Korisnici mjere su javna poduzeća, škole, vrtići, građani, udruženja,

institucije, zagađivači

108



Naziv mjere 3.1.2. Jačanje sustava vodovoda i odvodnje



Ovom mjerom omogućit će se kvalitetno upravljanje vodama, zaštita izvorišta, rijeka i jezera. Mjerom će se osigurati stabilan i održiv sustav zaštite voda na području cijele Hercegbosanske županije.

Aktivnosti su:

• Jačanje upravljanja vodnom infrastrukturom i izrada elaborata

• Izgradnja sustava za odvodnju u svim općinama i gradu na području Hercegbosanske županije

• Održivo upravljane vodnim „ekosustavima“ kao i područjima koja direktno ovise o njima (močvare, poljoprivredno zemljište, polja)

• Promotivne kampanje o očuvanju rijeka i jezera, močvara i ugroženih staništa biljnih i životinjskih vrsta

Ključni projekt je Izrada projektne dokumentacije za navodnjavanje polja.

Ključni strateški projekti Ključni projekt je Izrada projektne dokumentacije za navodnjavanje polja


Izrađena dokumentacija za

navodnjavanje te planirani razvoj

vodnih područja.


Zaštita prirode, vode i razvoj

sustava zaštite od poplava.


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Pripremljena strategija i Plan

upravljanja vodama 0 1

Izrađena dokumentacija za

navodnjavanje te planirani razvoj

vodnih područja.

0 2



Razvojni učinak mjere očituje se u omogućavanju korištenja vode u svrhu razvoja poljoprivrede, ruralnog turima, energetskog iskorištavanja potencijala, te zaštita od poplava i razvoj sustava odvodnje i navodnjavanja



financiranja




KM Vanjski izvori:

800.000

KM


mjere 2021.-2027.



mjere

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo

graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša

Nositelji mjere Općine i Grad Livno, Vlada Hercegbosanske županije, Razvojna agencija

109

Ciljne grupe Korisnici mjere su poljoprivrednici, poduzeća, ribogojilišta, građani



Naziv mjere 3.1.3. Izgradnja i održavanje prometne infrastrukture



Sveobuhvatna modernizacija cestovnog i poticanje ulaganja u zračni promet, glavni su cilj ove mjere, kako bi se održali postojeći i osigurali novi pravci, i u konačnici, održiv promet. Cilj ove mjere jeste uspostaviti bolju prometnu povezanost županije kroz implementaciju sljedećih aktivnosti:

1. Izgradnja i održavanje cestovne infrastrukture 2. Poticanje ulaganja u zračnu infrastrukturu 3. Pripreme potrebne projektne dokumentacije za izgradnju novih

prometnih pravaca 4. Izrada studije izvodljivosti letjelišta Brda 5. Osnivanje JP aerodrom Brda 6. Osiguranje infrastrukturnih ulaganja

Ključni strateški projekt je Razvoj letjelišta Brda i njegova prenamjena u komercijalni aerodrom.

Ključni strateški projekti Razvoj letjelišta Brda i njegova prenamjena u komercijalni aerodrom


Osnovano JP Aerodrom Brda,

završena infrastrukturna ulaganja i

JP Aerodrom Brda operabilan.


Bolja povezanost s regijom i

svijetom čime se daje zamah

cjelokupnom gospodarskom

razvoju HBŽ.


rezultata mjere

Indikatori


rezultata)

Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Novopripremljene studije za ulaganje

u prometnu infrastrukturu 0 5

JP Aerodrom Brda 0 1

Vrijednost ulaganja u investicijsko

održavanje i izgradnju cestovne

infrastrukture

3.000.000 3.600.000



Razvojni učinak mjere očituje se u boljoj povezanosti lokalno, regionalno i međunarodno, sigurnijeg putničkog prijevoza, osiguranje preduvjeta za intermodalni promet i time smanjenje negativnog utjecaja na okoliš (zrak, vode, tlo).).



financiranja


Iznos na godišnjem nivou: 2.400.000

110


KM Vanjski izvori:

2.100.000

KM


mjere 2021.-2027.



mjere

Ministarstvo gospodarstva, Uprava za ceste

Nositelji mjere Ministarstvo gospodarstva, Uprava za ceste

Ciljne grupe Prijevozna poduzeća, lokalne zajednice, poslovni sektor, građani, turisti



Naziv mjere 3.1.4. Povećanje energetske učinkovitosti



Ovom mjerom omogućit će se postizanje sljedećih rezultata: uštede u potrošnji energije, čime se otvara prostor za preusmjeravanja novčanih sredstva u druge svrhe (primerice novu opremu), smanjenje emisije štetnih plinova u atmosferu, te povećano zadovoljstvo korisnika javnih objekata (uposlenika / učenika / pacijenata / stranaka...).

Za provođenje ove mjere potrebno je uraditi određene aktivnosti na realizaciji iste kao što su:

- Nastavak sudjelovanja u projektu „Energetska efikasnost u BiH“ za Federaciju BiH, kojeg implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja sa ciljem izrade detaljnih energetskih pregleda i infrastrukturnih zahvata na javnim objektima

- Izdvajanje vlastitih sredstva za izradu detaljnih energetskih pregleda i infrastrukturnih zahvata

- Priprema i prijava projekta koji se tiču EE na pozive raspisane u okviru IPA II programa, te u okviru poziva raspisivanih od strane drugih domaćih i stranih donatora

- Osiguranje funkcioniranja EMIS baze - Aktivnosti podizanja svijesti na temu EE i obnovljivih izvora energije - energetsko certificiranje objekata na kojima su napravljeni

infrastrukturni radovi u cilju povećanja energetske učinkovitosti

Ključni projekt je Izrada detaljnih energetskih pregleda i provođenje infrastrukturnih zahvata

Ključni strateški projekti Izrada detaljnih energetskih pregleda i provođenje infrastrukturnih zahvata


Do 2027. godine izrađeno 50

detaljnih energetskih pregleda,

obnovljeno 10 javnih objekata, te

realizirane 4 aktivnosti podizanja

svijesti


Do kraja 2027. godine povećan

kvalitet boravka u javnim

prostorima za oko 3.000 osoba, te

111

smanjena emisija CO2 za oko

1.000 tona godišnje


rezultata mjere

Indikatori


rezultata)

Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj urađenih detaljnih energetskih

pregleda 27 77

Broj javnih objekata na kojima su

urađene mjere energetske

učinkovitosti****

3 10

Broj realiziranih aktivnosti dizanja

svijesti 0 4



Razvojni učinak mjere očituje se u smanjenju troškova za energiju a tim se omogućuje bolja financijska alokacija sredstava, unaprjeđenje cjelokupnog poslovanja, te očuvanje okoliša.



financiranja




KM Vanjski izvori:

2.000.000

KM




mjere

Ministarstvo gospodarstva

Nositelji mjere Ministarstvo gospodarstva

Ciljne grupe Korisnici javne infrastrukture (uposleni, pacijenti, učenici, korisnici...)

Veza sa strateškim ciljem 3. MODERNA INFRASTRUKTURA I OČUVAN OKOLIŠ


Naziv mjere 3.2.1. Očuvanje biološke raznolikosti i održivo korištenje prirodnih resursa



Ovom mjerom omogućit će se objedinjavanje informacija o bio raznolikosti, njihovo sustavno prikupljane i obrada, te usklađivanje želja i stvarnih mogućnosti za zaštitom pojedinih dijelova prirode. Omogućit će se očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti i krajobrazne raznolikosti. Održivo korištenje prirodnih resursa kroz unapređenje i korištenje prirodne baštine će osigurati razvoj turizma i ruralnog područja.

Također omogućit će se održivo korištenje resursa obzirom na oblik zaštite s ciljem održivog razvoja.

Mjerom su predviđene slijedeće aktivnosti:

• Valorizacija bio raznolikosti i prirodne baštine temeljem postojećih istraživanja /informacija

• Izrada GIS baze podataka, uspostava sustava ažuriranja informacija; • Uspostava sustava monitoringa biljnih i životinjskih vrsta

112

• Izrada prijedloga za zaštićena područja i oblik zaštite te aktivnosti na ostvarenju prijedloga zaštite.

• Promocija zaštićenih područja kao mjesta za istraživanja i edukaciju stanovništva, te za poticanja turističkog razvoja,

• Uspostava prekogranične suradnje • Uključivanje javnost u planiranje i upravljanje • Međužupanijsko i međunarodno povezivanje • Brendiranje očuvanih područja • Razvoj održivog turizma

Ključni projekti su:

• Izrada GIS baze podataka (geoinformacisjki sustav).

• Analiza potencijala za održivo korištenje prirodne baštine

Ključni strateški projekti Ključni projekt je Izrada GIS baze podataka


Do 2025. godine izrađena GIS baza podataka o biljnim i životinjskim vrstama, osiguran sustav kontinuiranog ažuriranja informacija .


Do kraja 2025 uređen GIS

sustav omogućeni će redoviti

monitoring u cilju očuvana

biološke raznolikosti i

osiguranja održivog korištenja

prirodnih resursa.

Ključni projekt je Analiza potencijala za održivo korištenje prirodne baštine


Analiziran potencijal te

korištenje prirodnih resursa u

gospodarske svrhe


Povećan broj gospodarskih

aktivnosti u zaštićenim i

osjetljivim područjima


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Izrađene studije i provedene istraživanja

na terenu 1 3

Izrada GIS baze podataka 0 1

Prijedlozi za zaštitu pojedinih područja 1 2

Korištenje zaštićenih područja za

obrazovanje, znanstvena istraživanja, za

potrebe turizma i ruralnog razvoja

0 2

Kampanje participativnog prostornog

planiranja 0 2



Očekuje da će mjera izravno doprinijeti zaštiti i očuvanu prirode, doprinijeti pripremi Hercegbosanske županije za mrežu NATURA 2000. Mjera doprinosi razvoju informacijskog društva kroz osmišljavanije i uvođenje IT mreže u zaštiti prirode, GIS bate podataka i sl.

113



financiranja



Izvori sredstava Proračun: 200.000 KM Vanjski izvori: 535.000

KM


mjere 2021.-2027.



mjere

Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša,

Ministarsvo gospodarstva

Nositelji mjere Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite

okoliša,Ministarsvo gospodarstva, Razvojna agencija HBŽ.

Ciljne grupe

Korisnici mjere su poduzeća, građani, javne institucije, turisti,turističke

zajednice, turisti, lokalna i županijska uprava, mali poduzetnici, upravitelji

zaštićenim područjima



Naziv mjere 3.2.2. Gospodarenje šumskim resursima



Cilj mjere je ekološki odgovorno, društveno korisno i ekonomski održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u skladu sa FSC standardima.

Povećati će se očuvanost i zaštićenost općekorisnih funkcija šuma i biodiverziteta (prirodna raznolikost) šuma izgradnjom protupožarnih puteva. Uzgojno-selekcijskim radom formirat će se sastav i struktura vrsta drveća u šume koje će trajno davati ujednačen prinos. Očuvat će se tradicionalne i autohtone vrste. Pošumljavanjem će se osigurati povećanje iskoristivog šumsko-drvnog potencijala za buduće generacije.

Područje djelova Uprave za šumarstvo je upravljanje šumskim resursima kroz zaštitu i nadzor nad gospodarenjem, te kroz sudjelovanje u pripremi i donošenju programskih i planskih akata iz oblasti šumarstva.


• Izgradnja protupožarnih putova i traktorskih vlaka

• Sanacija opožarenih površina postupnim pošumljavanjem

• Pošumljavanje šumskih produktivnih neobraslih površina

• Konverzija izdaničkih šuma i šumskih kultura u trajni vegetacijski oblik

• Izrada HCVF elaborata

• Uzgojno-selekcijski rad, očuvanje tradicionalnih i autohtonih vrsta u šumama i osnaživanje funkcije rasadnika

• Upravljanje šumama posebne namjene

Strateški projekt je Očuvanje hrasta lužnjaka u kršu kao šume s posebnom namjenom.

114


Očuvanje hrasta lužnjaka u kršu kao šume s posebnom namjenom


Donošenje Programa

gospodarenja šumom posebne

namjene


Očuvanje i unapređenje

gospodarenja šumama s

posebnom namjenom


rezultata mjere

Indikatori


rezultata)

Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Rekonstruirani i novoizgrađeni

protupožarni putevi u kilometrima 11,43 (2019.) 122

Pošumljene površine u hektarima 244,6 (2019.) 1700

Donesen program gospodarenja

šumom posebne namjene 0 1



Razvojni učinak mjere očituje se u povećanom asortimanu šumskih proizvoda, poboljšanju zelenog turizma, povećanju izvora prihoda, povećanje broja zaposlenih, te u rastu potrošnje energije iz prirodnih izvora.



financiranja




KM Vanjski izvori:

1.932.854

KM

Pojašnjenje: 210.000 KM Uprava za šume (30.000 KM godišnje po izradi

Programa gospodarenja), 2.899.281 KM HBŠ i 1.932.854 KM iz vanjskih izvora

(Fond za zaštitu okoliša, GEF, MPVŠ HBŽ)


mjere 2021.-2027.



mjere

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i ŠGD Hercegbosanske

šume d.o.o. Kupres; Uprava za šumarstvo

Nositelji mjere Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i ŠGD Hercegbosanske

šume d.o.o. Kupres; Uprava za šumarstvo

Ciljne grupe Stanovništvo, ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres

Veza sa strateškim ciljem 4. INTEGRALNI ODRŽIVI RAZVOJ


Naziv mjere 4.1.1. Jačanje integralnog razvoja



Cilj ove mjere je podržavati održiv razvoj putem integralnih strategija koje uključuju objedinjeno i usklađeno rješavanje ekonomskih, ekoloških, klimatskih, društvenih i demografskih izazova.

115


- osnivanje i koordinacija rada sektorskih tijela za različite sektore uključujući industriju, poljoprivredu , socijalnu politiku, turizam, rad

- osiguranje uključenosti i konzultiranje svih tijela, a posebno ŽOR-a i Vijeća za razvojno planiranje

- podrška razvoju partnerstava za pripremu međužupanijskih projekata - jačanje potpornih institucija za integralni razvoj (RA SSUREI i RA HBŽ) - analizu kapaciteta, osmišljavaniju programa obrazovanja i uključivanju

značajnog broja zainteresiranih sudionika u intenzivne edukacije na temu pripreme i provedbe razvojnih projekata

Ključni strateški projekt je Jačanje kapaciteta uprave za integrirano strateško upravljanje.

Ključni strateški projekti Jačanje kapaciteta uprave za integrirano strateško upravljanje.


Povećan broj osoba koji su prošli

obuke i implementirali znanja u

rad sektorskih tijela i

partnerstava


Integrirano upravljajnje održivim

razvojem


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***


0 30

Vrijednost privučenih finansijskih sredstava

4.400.229 (2016-2018)

14.000.000 (2021-2027)

Postotak provedbe aktivnosti planiranih Strategijom

89% (2019) 99% (2027)


mjere ostvarenju prioriteta Bolja koordinacija i veći stupanj implementacije svih strateških ciljeva, bolja koordinacija i veći stupanj održivog razvoja Hercegbosanske županije.



financiranja




KM


mjere 2021-2027



mjere

Vlada K10

Nositelji mjere Stručne službe Vlade, Sektor za razvoj

Ciljne grupe ministarstva, JLS-ovi, stručna tijela

116



Naziv mjere 4.1.2. Međužupanijska i međudržavna suradnja i europske integracije



Ovom mjerom uspostavlja se uspješna međužupanijska i međudržavna suradnja temeljena na zajedničkoj pripremi i provedbi razvojnih projekata. Cilj mjere je omogućiti sudjelovanje na prijavi i provedbi EU i ostalih projekata. U sklopu mjere promovirat će se mogućnosti korištenja EU fondova. Mjera omogućava sudjelovanje na prijavi i provedbi EU i ostalih projekata. Aktivnosti su:

- Analiza kapaciteta i jačanje sposobnosti Hercegbosanske županije i lokalnih zajednica za povezivanje i razvoj uspješne međužupanijske i međunarodne suradnje

- Izgradnja i njegovanje međužupanijskih i međudržavnih partnerstva - Izgradnja partnerstava i prijava zajedničkih projekata - Motiviranje lokalne zajednice na suradnju - Promoviranje mogućnosti korištenja EU fondova, - Razvoj grantovske politike i sufinanciranja u službi razvoja - Osnivanje kreditno-garantnog revolving fonda za financiranje

potrebne projektne dokumentacije, - Otvaranje programa za sufinanciranje pripreme razvojnih projekata za

predfinanciranje, - Osiguranje preduvjeta za bolje korištenje fondova nagrađivanjem

djelatnika, - Jačanje svijesti o europskim integracijama financiranju i benefitima na

svim razinama -

Ključni projekt je Uspostava tijela za upravljanje i prijavu projekata

Ključni strateški projekti Uspostava tijela za upravljanje i prijavu projekata


Povećan broj implementiranih EU projekata Rast financijskih izdvajanja za dodijeljene grantove

Rast ukupnog iznosa fonda za

sufinanciranje projekata


Omogućeno sudjelovanje u EU

projektima te koristi za

zajednicu


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Program za sufinanciranje pripreme razvojnih projekata za predfinanciranje

0 1

Broj realiziranih projekata u međužupanijskom / međudržavnom partnerstvu

0 3

Broj održanih edukacija za jačanje kapaciteta uprave za pripremu i provedbu razvojnih projekata

0 7

117



Bolja umreženost i viša razina uključenosti te viši stupanj razvoja Hercegbosanske županije u odnosu na okruženje, razvoj prema smjernicama EU



financiranja




KM Vanjski izvori:

140.000

KM


mjere 2021-2027



mjere

Sektor za razvoj, Stručne službe Vlade

Nositelji mjere Razvojna županijska i državna tijela

Ciljne grupe lokalne i regionalne jedinice, gospodarstvo, javni sektor, OCD, građani

Veza sa strateškim ciljem STRATEŠKI CILJ 4. Integralni održivi razvoj


Naziv mjere 4.1.3. Unapređivanje vladavine prava i jačanje kapaciteta civilnog društva



Ovom mjerom omogućiti će se izrada modela suradnje između lokalne zajednice, agencija te neprofitnih organizacija i uključivanja civilnog društava sa ciljem jačanja kontinuiranog razvoja. Cilj ove mjere je jačanje kapaciteta uprave za upravljanje razvojem, uspostavljanje aktivnog dijelaoga općina sa kantonalnim nivoima vlasti, usklađeno razvojno planiranje te uključivanje udruga civilnog društva u razvoj županije. Ova mjera će se implementirati kroz sljedeće aktivnosti:

• Stvaranje institucionalnih mehanizama za suradnju Županija, lokalnih zajednica i organizacija građana

• Novi modeli poslovanja javne uprave i građana, civilnog društva i poduzeća, značajnije uključivanje privatnog i nevladinog sektora u pripremu, izradu i praćenje razvojnih politika,

• Jačanje mehanizama suradnje s međunarodnim organizacijama sa fokusom na razvoj kapaciteta upravljanja projektima i namicanja sredstava iz vanjskih izvora

• Uspostavljanje sistema transparentnosti i mjerenja percepcije korupcije

Ključni projekt je Uspostava mjerenja indeksa transparentnosti i indeksa percepcije korupcije.

Ključni strateški projekti Ključni projekt je Uspostava mjerenja indeksa transparentnosti i mjerenja uključenosti građana u rad OCD.


Uspostavljen sustav mjerenja

mjerenja indeksa

transparentnosti i indeksa

percepcije korupcije za

Hercegbosansku županiju.

118


Povećan utjecaj građana na

povećanje transparentnosti i

smanjenje korupcije


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Uspostavljeno i funkcionalno tijelo za razvoj civilnog društva, programe i financiranje

0 1

Broj stručnjaka i građana uključen u rad OCD-ova

0 200

Broj radionica za uključenost građana, institucija i OCD-a u razvojne procese

0 3


mjere ostvarenju prioriteta Razvojni učinak mjere očituje se u poboljšanom upravljanju u lokalnim zajednicama na korist građana



financiranja



Izvori sredstava

Prorač

u

n

:

280.000 KM Vanjski izvori: 140.000 KM




mjere

Ministarstvo pravosuđa i uprave

Nositelji mjere Ministarstvo pravosuđa i uprave

Ostala ministarstva u Vladi HBŽ koja financiraju OCD-ove

Ciljne grupe Korisnici mjere su općine, agencije, OCD-ovi, građani



Naziv mjere 4.1.4. Razvoj e-uprave



Razvoj digitalne mreže omogućit će jednostavnije pristupanje informacijama i transfer istih. Osim toga novi načini komunikacije koji se stalno razvijaju sa uspostavom digitalnih mreža omogućit će veću efikasnost sustava kako javnih uprava i poduzeća tako i privatnih subjekata koji nastoje pratiti korak sa konkurencijom na međunarodnom tržištu. Kao rezultat takvog razvoja infrastrukture pružit će se veća mogućnost domaćim i inozemnim investitorima da razviju svoje poslovanje gdje će imati konkurentniji proizvod. Ovom mjerom ostvarit će se brži ekonomski razvoj i poboljšati efikasnost sustava javne i privatne sfere što će u konačnici dovesti do kvalitetnijeg života i doprinijeti većem zapošljavanju mladih obrazovanih ljudi.

119

Provođenje ove mjere potrebno je obavit kroz određene aktivnosti koje je će dovesti do gore spomenutih okolnosti da bi se ostvarili bolji ekonomski pokazatelji, aktivnosti koje treba ostvariti su:

- razvoj digitalne mreže (pokrivenost signalom cijelog prostora HBŽ) - razvoj jedinstvenog podatkovnog centra - povezivanje javnih sustava u jednu cjelinu (efikasnost,

transparentnost) - e-usluge i e-trgovina - programi obuka za korištenje naprednih digitalnih sustava/mreža

(zaposleni, stanovništvo, ranjive grupe ljudi, javna uprava) -

Ključni strateški projekt je Uvođenje digitalnog sustava i e-usluga javne uprave.

Ključni strateški projekti Uvođenje digitalnog sustava i e-usluga javne uprave


Do kraja 2022. godine uključena sva

tijela javne uprave u izradu

programa e-usluga Do kraja 2027.

godine uvedene e-usluge javne

uprave


Kvalitetniji pristup informacijama

svim zainteresiranim stranama,

bolja komunikacija javne uprave i

građana i gospodarskim

subjektima.. To će doprinijeti bržoj

i efikasnijoj javnoj upravi te boljem

i kvalitetnijem služenju

stanovništvu i drugim pravnim

subjektima.


rezultata mjere

Indikatori


rezultata)

Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj digitalno povezanih nivoa uprave (JLS, Županija, Federacija)

0 3

Broj sudionika u programima obuke za pružanje i korištenje e-usluga

0 150




Razvojni učinak je poticanje razvoja inovacija i digitalizacije poslovnih subjekata što će doprinijeti modernizaciji i diverzifikaciji proizvodnje, rastu prihoda i zapošljavanja te omogućiti veću konkurentnost gospodarstva i bolju kvalitetu života građana.



financiranja




KM


mjere 2021.-2027.

120



mjere

Ministarstvo gospodarstva

Nositelji mjere Ministarstvo gospodarstva i stručne službe Vlade

Ciljne grupe građani, pravni subjekti, Javna uprava, MSP, pojedinci inovatori


Prioritet 4.2. Upravljanje rizicima

Naziv mjere 4.2.1. Upravljanje sigurnosnim rizicima



Mjerom se omogućava sagledavanje i poduzimanje aktivnosti za smanjenje sigurnosnih rizika u Hercegbosanskoj županiji. Ključni izazovi na koje je usmjerena ova mjera su rizici za zdravlje ljudi uzrokovane epidemijom COVID -19, štete od prirodnih katastrofa (primjerice potresi) i rizici vezani uz nelegalne migracije na području Hercegbosanske županije.

Okvirna područja djelovanja su:

• Obuka i opremanje institucija vatrogastva i razvoj ostalih službi koje su dijelovi sustava zaštite i spašavanja

• Obuke i opremanje Gorske službe spašavanja kao prioritetnog segmenta zaštite i spašavanja koja nije dio reguliranog sustava

• Izgradnjom, opremanjem i stavljanjem u funkciju sustava za informacijsku i komunikacijsku podršku pri Operativnom centu zaštite i spašavanja kao i općinskih operativnih centara

• Osnivanje zajedničkog edukacijskog centra

• Poboljšanje sustava koordinacije u zaštiti i spašavanju, razvoj novih i unapređenje postojećih protokola

• Promocija i podizanje svijesti o potrebi prevencije, i o mjerama zaštite i spašavanja

• Sudjelovanje u Mehanizmu civilne zaštite EU

Ključni projekt je Unapređenje županijskog Operativnog Centra zaštite i spašavanja i povezanih službi

Ključni strateški projekti Ključni projekt je Unapređenje Operativnog Centra zaštite i spašavanja i povezanih službi


Unapređen sustav zaštite i

spašavanja


Povećani kapaciteti za smanjenje

sigurnosnih rizika i za adekvatnu

reakciju na sigurnosne probleme

121


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj novoopremljenih službi za zaštitu i

spašavanje 0 2

% pokrivenosti teritorijem uzbunjivanjem

x x

Broj opremljenih timova za zaštitu i

spašavanje x x



Razvojni učinak mjere očituje se u podizanju razine spremnosti Hercegbosanske županije u prevenciji i borbi protiv prirodnih i ostalih nesreća, utjecaj na moguće rizike čime se smanjuje negativan utjecaj na državu i osobnu imovinu građana. Alociranje sredstava za zaštitu i spašavanje te njihova aktivacija u slučaju nastanka rizika i nepogoda.



financiranja




KM Vanjski izvori:

-

KM


mjere 2021.-2027.


koordinaciju


Vlada HBŽ, Sektor za razvoj

Nositelji mjere Uprava civilne zaštite HBŽ, Ministarstvo unutarnjih poslova

Ciljne grupe građani Hercegbosanske županije


Prioritet 4.2 Upravljanje rizicima

Naziv mjere 4.2.2. Ublažavanje posljedica klimatskih promjena



Provedba mjere ojačava sposobnost lokalne zajednice za nošenje s utjecajem klimatskih promjena. Aktivnosti su:

- Analiza posljedica klimatskih promjena na lokalnu zajednicu - Uspostava sustav monitoringa klimatskih promjena (temperatura,

sunčano zračenje, brzina i kretanje vjetra, količina oborina i sl..) - Prepoznavanje ranjivih sektora (vodni resursi, poljoprivreda šumarstvo,

turizam, ljudsko zdravlje...) - Integriranje klimatskih mjera u relevantne sektorske politike - Poticanje razvoja i korištenja „zelenih tehnologija“ - Jačanje kapaciteta za borbu sa posljedicama klimatskih promjena - Podizanje razine svijesti i znanja zajednice o klimatskim promjenama.

Ključni projekt je Javna edukativna kampanja o klimatskim promjenama.

Ključni strateški projekti Javna edukativna kampanja o klimatskim promjenama.


122

Povećana svijest o utjecaju

klimatskih promjena na lokalnu

zajednicu.


Pokrenute aktivnosti i inicijative

kojima se ublažavaju posljedice

klimatskih promjena.


rezultata mjere

Indikatori


Polazne

vrijednosti**

Ciljne

vrijednosti***

Broj održanih edukativnih kampanja o klimatskim promjenama

0 7

Broj realiziranih inicijativa usmjerenih ka podizanju svijesti o klimatskim promjenama

0 x



Prilagodba klimatskim promjenama jedan je od ključnih preduvjeta za budući razvoj Hercegbosanske županije. te planiranje i provedba ublažavanja posljedica klimatskih promjena osigurava dugoročni održivi razvoj.



financiranja




KM


mjere 2021-2027


koordinaciju


Ministarstvo okoliša

Nositelji mjere Ministarstvo okoliša

Ciljne grupe Hercegbosanska županija, lokalne jedinice, gospodarstvo, javni sektor, OCD,

građani

123

Prilog 4. –

7.1. Situaciona analiza

Geografski položaj i prirodne karakteristike

Hercegbosanska županija je smještena u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištemVlade

u Livnu i Skupštine u Tomislavgradu. Hercegbosanska županija graniči s četiri županije Federacije BiH

(na sjeveru Unsko-sanska županija, na istoku Srednjobosanska županija, jugoistoku Hercegovačko-

neretvanska županija, na jugu Zapadnohercegovačka županija), na sjeveroistoku s Republikom

Srpskom, dok na zapadu graniči sa susjednom Hrvatskom, time i Europskom Unijom(Slika 1).

Slika 8. Geografski položaj Hercegbosanske županije u FBiH i BiH (slika lijevo), Karta kantona (slika desno)

Hercegbosanska županija, odnosno Livno kao njegovo sjedište, je podjednako udaljeno od Sarajeva i

Banja Luke. Magistralni putevi ukupne dužine 366,3 km koji prolaze kroz ovu županiju, uglavnom ga

povezuju sa sjeverom Bosne i Hercegovine. Najbliži aerodrom je Međunarodni aerodrom Mostar, dok

željeznički promet ne postoji.

S obzirom na činjenicu da Hercegbosanska županija graniči sa susjednom Hrvatskom, od izuzetnog

značaja za njen razvoj je dobra prometna povezanost sa srednjom Dalmacijom, kojoj ova županija

ekonomski i tradicionalno gravitira.

Hercegbosansku županiju čine Grad Livno i 5 općina: Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres i

Tomislavgrad. Hercegbosanska županija ima vlastiti ustav, skupštinu,vladu, simbole,te mu pripada niz

isključivih nadležnosti(policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa,prostorna i stambena

politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između županijske i federalne vlasti (zdravstvo,

socijalna zaštita, promet).

Hercegbosanska županija dominantno je visinska županija što onemogućava određene vrste

proizvodnje ali s druge strane čini pogodno tlo za razvoj stočarstva, time i mljekarstva po čijim

proizvodima je poznat ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i Europi i šire.

Županija obiluje plodnim, prostranim poljima i nepreglednim pašnjacima, rijekama i jezerima,

stoljetnim listopadnim i zimzelenim šumama. Krška polja karakteristike su Hrcegbosanske županije, od

kojih su najveće Livanjsko, Duvanjsko i Kupreško polje. U Hercegbosanskoj županiji se nalazi prva

https://bs.wikipedia.org/wiki/Ustav

https://bs.wikipedia.org/wiki/Skup%C5%A1tine_kantona_Federacije_Bosne_i_Hercegovine

https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastave_kantona_Federacije_Bosne_i_Hercegovine

https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ministarsvo_rada,_zdravstva,_socijalne_za%C5%A1tite_i_izbjeglica_Kantona_10&action=edit&redlink=1

124

vjetroelektrana u BiH, VE Mesihovina, koja je s radom počela u 2019. godini i predstavlja svijetli primjer

orIjentacije Hercegbosanske županije prema korištenju obnovljivih izvora energije.

Sve u svemu, ključni faktori za razvoj ovog kraja leže u ekološki čistoj i netaknutoj prirodi te umjerenoj

kontinentalnoj klimi koja pogoduje razvoju poljoprivrede, te geografskom položaju i dobrom

prometnnom povezanošću sa susjednom Hrvatskom.

Demografske karakteristike i kretanja uključujući stanje dijaspore

Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine Hercegbosanska županija ima 84.127 stanovnika

(8. u Federaciji BiH) i gustoću naseljenosti 17 stanovnika/km2 (najrjeđe naseljene županije FBiH), dok

je s površinom od 4.934,9 km2 najveća županija Federacije, što čini 18,9% površine FBiH i 9,6% teritorije

Bosne i Hercegovine.

Hercegbosanska županija nije podjednako naseljen te tako Grad Livno i Tomislavgrad predstavljaju

najnaseljenije općine ove županije sa 34,3 i 32,7 stanovnika po km2. Gustoća naseljenosti Općine Drvar

je 11,9 stanovnika po km2, dok su Bosansko Grahovo, Glamoč i Kupres jako slabo naseljeni sa 3,1 do

8,9 stanovnika po km2.

Broj stanovnika na popisu iz 2013. godine je za 31.862 ili 27,5% manji u odnosu na popis iz 1991. godine

što govori o pogođenosti ovog područja ratnim događajima. Međutim, prema procjeni broja

stanovnika iz 2019. godine, Hercegbosanska županija ima 80.004 stanovnika, što je za 5% manje u

odnosu na popis iz 2013. godine, čime se nastavlja negativan trend u broju stanovnika, koji je posebno

izražen ako se promatra nivo Federacije BiH u kojem navedeni postotak iznosi 1,3%. Pored emigracija

stanovništva, koja je evidentna u svim dijelovima BiH, razlog navedenom trendu može biti činjenica da

Hercegbosanska županija posljednjih 7 godina bilježi negativan prirodni priraštaj, uz činjenicu da broj

rođenih kontinuirano pada od 2017. godine (Slika 2).

Prema dostupnim podacima organa uprave Hercegbosanske županije od 2013. do 2019. godine

ukupno 4.179 osoba sa područja Hercegbosanske županije je napustilo zemlju od čega njih 501 u 2019.

godini (225 muškaraca i 276 žena). Sa druge strane, u istom periodu, prema istom izvoru, 2.355 osoba

je doselilo u županiju, dok je njih 814 napustilo županiju i živi u dijaspori.

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Slika 9. Pregled prirodnog priraštaja stanovništva u Hercegbosanskoj županiji za period 2014.-2019. Godina

Starosna struktura stanovništva ukazuje da Hercegbosanska županija ima starije stanovništvo u

odnosu na strukturu stanovnika FBiH (Tabela 1.). Prema podacima iz 2019. godine na području

Hercegbosanske županije mladog stanovništva od 0 do 14 godina je 11,1%, dok stanovništvo starosti

801869 852 844

776839

435 408 366 377 360 340

2014 2015 2016 2017 2018 2019

Broj umrlih Broj rođenih

https://hr.wikipedia.org/wiki/VE_Mesihovina

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska

125

65 i više godina čini 20,4%. Nešto više od 68% stanovništva županije pripada starosnoj grupi radno

sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine.

Tabela 29. Starosna struktura stanovništva u Hercegbosanskoj županiji i Federaciji BiH u 2019. godini

Starosna dob Hercegbosanska županija FederacijaBiH

Broj stanovnika % Broj stanovnika %

0-14 8.910 11,1 320.184 14,6

15-64 54.752 68,4 1.526.894 69,7

65+ 16.342 20,4 343.020 15,7

Ukupno 80.004 / 2.190.098 /


Zanimljivo je ukazati da je u 2012. godini, postotak stanovništva od 0 do 14 godina iznosio 17,1%, a

postotak stanovništva starijeg od 65 godina 14,2%. Od tada se bilježi nepovoljan trend u starosnoj

strukturi stanovništva, odnosno kontinuirani pad broja mladih stanovnika na području

Hercegbosanske županije, uz prateći rast udjela stanovnika od 65 godina starosti i više. Time se jasno

ukazuje na nepovoljnu promjenu u strukturi stanovništva, koja čini značajnu implikaciju za dalji razvoj,

odnosno potrebu za usmjeravanjem strateških intervencija ka zadržavanju stanovništva i poticanju

osnivanja porodice.

Ako se promatra etnička struktura stanovništva, prema posljednje dostupnim podacima na osnovu

Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine na području Hercegbosanske županije najzastupljeniji su

Hrvati (76,9%), potom Srbi (13%) te Bošnjaci (9,6%).

Pregled stanja i kretanja u ekonomiji uključujući i potencijale i sudjelovanje dijaspore

7.1.1.1. Indeks razvijenosti, porezni prihodi i odabrani indikatori razvoja

Indeks razvijenosti županije i jedinica lokalne samouprave je ključni pokazatelj i komparativni indikator

razvoja koji se koristi u Federaciji BiH od strane Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Za izradu

indeksa razvijenosti se koriste sljedeći indikatori: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stupanj

zaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu i stupanj

obrazovanja radne snage. Prema podacima za 2019. godinu, Hercegbosanska županija se nalazi u grupi

izrazito nerazvijenih županija s indeksom 0,27 i zauzima posljednje mjesto od deset županija unutar

Federacije BiH, i to mjesto zauzima od 2016. godine.

Ako se promatraju porezni prihodi, u Hercegbosanskoj županiji u 2019. godini ostvareni su porezni

prihodi u iznosu od 7.592.527 KM što je u odnosu na prošlu godinu više za 5,1%. Naime, nakon pada

poreznih prihoda u Hercegbosanskoj županiji koji je zabilježen u 2017. godini (kada su porezni prihodi

iznosili 7.132.084 KM), od 2018. godine ovaj pokazatelj raste. Najveći porezni prihodi u 2019. godini

ostvareni su u Gradu Livno u iznosu od 3,9 miliona KM a najniži u općini Bosansko Grahovo u iznosu

od 141.800 KM.

Tabela 30.Porezni prihodi Hercegbosanske županije i Federacije BiH za 2019. godinu

Županija Stanovništvo Prihodi u KM Prihodi/PC u KM Prihodi/PC u KM

FBIH=100

Hercegbosanska županija

80.004 7.592.527 94,9 51

Federacija BiH 2.190.098 427.995.851 195,4 100 Izvor: Porezna uprava Federacije BiH

126

Porezni prihodi po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u Hercegbosanskoj županiji u 2019. godini

iznosili su 94,9 KM (Tabela 2.). Posljedično, kao u slučaju ukupnog iznosa poreznih prihoda, ohrabruje

činjenica da je došlo do kontinuiranog rasta ovog pokazatelja od 2017. godine, a samo u odnosu na

2018. godinu za 6,0%. Sa druge strane ovaj iznos poreza na na dohodak čini samo 48,6% od prosjeka

FBiH i ujedno najnižu vrijednost poreznog prihoda po glavi stanovnika od svih deset župnija Federacije

BiH, što dodatno govori o nerazvijenosti ovog područja.

Tabela31. Osnovni indikatori razvoja Hercegbosanske županije i Federacije BiH, u periodu 2016.-2019. godina

Elementi

Hercegbosanska županija Federacija BiH

2016. 2017. 2018. 2019. 2016. 2017. 2018. 2019.

Stanovništvo u hiljadama 82 81 81 80 2.206 2.201 2.196 2.190

Porezni prihodi po stan. u KM 91,5 88 90 95 156 163 181 195,4

Industrijska proizvod. - indeks 114,9 102,7 97,3 96,2 103 104 100,8 97,3

Pokrivenost uvoza izvozom u % 61,7 76,4 75,3 109,5 57 58 59,6 55

Trg. bilans u mili.KM (deficit) -59,5 -23,5 -31,3 9,1 -4.665,6 -5.180,6 -5.354,7 -6.224,7

Zaposlenost - prosjek 6.461 9.249 10.723 10.906 457.974 467.894 519.800 531.483

Stupanj regis. zaposle. u % 11,5 16,6 19,4 19,9 29,4 30,2 33,8 34,8

Stupanj aktivnosti u % 27,2 31,5 33 32,3 53,6 53,3 55,6 55,3

Nezaposlenost 8.867 8.282 7503 6.766 377.854 357.971 335.610 313.570

Stupanj registrirane nezaposlenosti u %

57,8 47,2 41,2 38,3 45 43 39,2 37,1

Neto plaća - prosječna u KM 848 873 884 890 839 860 889 928

Mirovina - prosječna u KM 344 350 376 341 370 372 399 416

Broj umirovljenika 6.549 6.627 6.712 6.772 404.165 409.100 416.828 424.009

Broj poslovnih subjekata 3.663 3.394 3.486 3.574 105.083 105.961 110.536 112.955 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Ukoliko se promatra kretanje osnovnih indikatora razvoja Hercegbosanske županije u periodu 2016.-2019. godina, može se zaključiti da Hercegbosanska županija bilježi pozitivan trend u većini indikatora uključujući iznos poreznih prihoda po stanovniku, pokrivenost uvoza izvozom, trgovinski bilans, zaposlenost, plaće, broj poslovnih subjekata, kako će biti elaborirano detaljnije u nastavku.

7.1.1.2. Poslovni subjekti Hercegbosanske županije

Nakon zabilježenog pada broja poslovnih subjekata u 2017. godini, od tada se na području

Hercegbosanske županije bilježi kontinuirano povećanje broja poslovnih subjekata, te je njihov broj u

2019. godini iznosio 3.574 što čini 3,2% broja poslovnih subjekata na području Federacije BiH. Trend

rasta broja poslovnih subjekata je zabilježen i na nivou FBiH, kontinuirano od 2016.godine te je u

posmatranom periodu povećan za 6,9% (Tabela 4.).

Tabela 32. Kretanje broja poslovnih subjekata, pravnih lica i obrta na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u periodu 2016.-2019. godina

Godina Administrativna

jedinica

Ukupno poslovnih subjekata

Pravna lica Jedinice u

sastavu pravnih lica

Fizička lica - obrtnici

1 2=3+5 3 4 5

2019.


3.574 2.200 1.037 1.374

Federacija BiH 112.955 59.199 30.868 52.161

% Hercgbosanska županija

3,2% 3,7% 3,4% 2,6%

2018.


3.468 2.152 989 1.334

Federacija BiH 110.536 59.199 29.539 51.337

127

% Hercegbosanska županija

3,1% 3,6% 3,3% 2,6%

2017.


3.394 2.089 972 1.305

Federacija BiH 105.961 57.143 29.378 48.818


3,2% 3,7% 3,3% 2,7%

2016.


3.663 2.053 946 1.610

Federacija BiH 105.083 55.487 28.936 49.596


3,5% 3,7% 3,3% 3,2%


S druge strane, broj pravnih lica na području Hercegbosanske županije od 2016. godine kada je iznosio

2.053 kontinuirano raste do 2019. godine kada se bilježi 2.200 pravnih lica na području ove županije

što je za 147 ili 7,2% više u odnosu na 2016. godinu. Broj pravnih lica u Hercegbosanskoj županiji u

2019. godini sudjeluje u ukupnom broju pravnih subjekata u Federaciji BiH sa 3,6%, a u kojoj se kao i u

Hercegbosanskoj županiji bilježe pozitivni trendovi vezani za broj pravnih lica u promatranom periodu.

Isti trend prisutan je i ukoliko se promatraju jedinice u sastavu pravnih lica, kojih je na području

Hercegbosanske županije zabilježeno 1.037 u 2019. godini i što je povećanje za 4,8% u odnosu na 2018.

odnosno 9,6% u odnosu na 2016. godinu.

Ukoliko se pak promatraju obrtnici, i ako je na području Hercegbosanske županije u 2019. godini

zabilježeno povećanje broja obrtnika za 3,0 % u odnosu na 2018. godinu, potrebno je ukazati na pad

broja obrtnika koji se desio od 2016. godine kada je broj obrta na području ove županije iznosio 1.610.

Sličan trend prisutan je i u Federaciji BiH u kojoj je u 2019. godini zabilježen rad 52.161 obrtnika. U

ukupnom broju obrtnika na području ovog entiteta BiH, Hercegbosanska županija sudjeluje sa 2,6%.

Sektorskom strukturom obrta na području Hercegbosanske županije u 2019. godini prevladavaju

obrtnici koji djeluju u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (25,8%),

Poljoprivrede, lova i šumarstva (22,1%), te Trgovine na veliko i malo (21,6%) gdje prevladavajuće

djelatnosti obrta nisu mijenjale strukturu tokom promatranog perioda (Tabela 5.). Najveći broj

registriranih obrtnika u 2019. godini je na području Grada Livno (839), nakon čega slijedi Tomislavgrad

sa 742 obrtnika.

Tabela 33. Sektorska struktura obrta na području Hercegbosanske županije u periodu 2015.-2019. godina

Vrsta djelatnosti Broj obrta

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 486 385 276 290 303

Vađenje ruda i kamena 1 1 1 1 1

Prerađivačka industrija 112 106 89 95 98

Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i vodom

1 2 2 1 1

Snabdjevanje/opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda 0 0 0 0 1

Građevinarstvo 52 50 43 44 48

Trgovina na veliko i malo i održavanje 498 397 298 296 297

Prijevoz i skladištenje 80 75 57 57 55

Djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane

394 364 327 337 354

Financijsko posredovanje 5 5 6 6 6

128

Informacije i komunikacije 0 0 0 0 1

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 0 0 0 0

Poslovanje nekretninama 58 55 57 58 58

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 13 13 12 12 12

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 0 0 0 0

Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osigur. 23 19 13 13 13

Obrazovanje 14 16 15 16 16

Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 10 10 7 8 10

Umjetnost, zabava i rekreacija 122 112 102 100 100

Ukupan broj obrta 1.870 1.610 1.305 1.334 1.374 Izvor: Federalni zavod za statistiku

U ukupnom broju registriranih poduzeća na području Hercegbosanske županije dominiraju mala

poduzeća sa preko 85% od ukupnog broja koji, prema posljednje dostupnim podacima za 2018.godinu

iznosi 649 (Tabela 6.). Hercegbosanska županija, kao i ostali dijelovi Federacije BiH, se suočavaju s

problemom nedostatka radne snage koji postaje sve izraženiji te su sve češći slučajevi da se radna

snaga uvozi iz ostalih dijelova Bosne i Hercegovine.

Tabela 34. Broj poduzeća prema broju zaposlenih u Hercegbosanskoj županiji u periodu 2015.-2018. godina

Vrsta poduzeća 2015. 2016. 2017. 2018.

Mala 558 562 586 577

Srednja 64 59 59 62

Velika 9 10 10 10

Ukupno: 631 631 655 649 Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetištva i obrta

Na osnovu podataka iz TRON baze, ukupan broj poduzeća(privrednih društava) na području

Hercegbosanske županije koji su predali završni finansijski izvještaj za 2019. godinu iznosi 642 i manji

je za 11 (1,7%) u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj broj iznosio 653, i kada je zabilježen rast od

28 poduzeća u odnosu na 2017. godinu. U ukupnom broju poduzeća na području FBiH, Kanton 10

učestvuje sa samo 2,7%. Sličan trend u kontekstu broja poduzeća bilježi se i na nivouFederacije BiH u

kojojojje u 2019. godini zabilježen rad ukupno 23.120 poduzeća ali i pad od 1.851 u odnosu na

prethodnu godinu (Tabela 7.)

Tabela 35. Broj poduzeća na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u periodu 2017.-2019. godina

Broj poduzeća Broj zaposlenih

2017. 2018. 2019. 2017. 2018. 2019.


625 653 642 5.392 5.738 5.971

FBiH 22.314 24.971 23.120 344.120 356.226 365.563

Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH), dostupni podaci za period 2017.-

2019. godina

U 642 poduzeća na području Hercegbosanske županije u 2019. godini zaposleno je ukupno 5.971 osoba

što čini više od polovine ukupnog broja zaposlenih na području ove županije. Naime, prema

posljednjim dostupnim informacijama, prosječan broj zaposlenih na području Hercegbosanske

županije iznosio je 10.906. Iako je zabilježen pad broja poduzeća u 2019. u odnosu na 2018. godinu za

11, broj zaposlenih u istim se povećao za 233, čime je nastavljen rast broja zaposlenih u ovim

privrednim subjektima zabilježen od 2017. godine. S druge strane, radi se o malim poduzećima,

odnosno poduzećima koje u prosjeku zapošljavaju 9 zaposlenih. Trend rasta broja zaposlenih u

poduzećima na području Hercegbosanske županije prati trend zabilježen na nivou Federacije BiH

(Tabela 7.).

129

Uz rast broja zaposlenih bilježi se i pozitivan trend rasta ukupnih prihoda od prodaje, prihoda od izvoza

i ukupne dobiti poduzeća na području Hercegbosanske županije. Samo ukupna dobit 642 poduzeća na

području Hercegbosanske županije u 2019. godini iznosila je 19.747.334 KM i veća je za 53% u odnosu

na 2018. godinu. Udio prihoda od izvoza u ukupnom prihodu od prodaje iznosio je 18,9% u 2019. godini

i nešto je manji u odnosu na prethodne godine (19,2% u 2018. i 19,6% u 2017. godini). Najveći izvoznici,

generalno s područja Hercegbosanske županije, su zastupljeni u drvnoj industriji koji izvoze drvnu masu

kao poluproizvod i najvećim dijelom kao sirovinu, nakon čeka slijedi izvoz prehrambenih proizvoda, pri

čemu je najzastupljeniji proizvod Livanjski sir.

U pogledu trenda kretanja prihoda od izvoza i dobiti, Hercegbosanska županija bilježi pozitivniji trend

u odnosu na FBiH (Tabela 8.)ako se radi o malom udjelu prihoda od prodaje, prihoda od izvoza i dobiti

ostvarenih od strane poduzeća s područja Hercegbosanske županije u ukupnim navedenim

pokazateljima poduzeća u Federaciji BiH.

Tabela 36. Kretanje ukupnih prihoda od prodaje, prihoda od izvoza i ukupne dobiti poduzeća u Hercegbosanskoj županiji i FBiH u periodu 2017.-2019. godina

Pokazatelj Godina Hercegbosanska županija

Federacija BiH Udio Hercegbosanska

županija/FBiH (%)

Ukupan prihod od prodaje (u KM)

2017. 521.855.459 46.283.970.487 1,1

2018. 564.988.874 48.331.506.051 1,2

2019. 609.480.991 50.060.210.175 1,2

Ukupan prihod od izvoza (u KM)

2017. 102.310.581 725.3043.095 1,4

2018. 108.569.505 7.868.359.376 1,4

2019. 115.511.527 7.623.491.189 1,5

Ukupna dobit (u KM) 2017. 8.471.491 2.034.064.424 0,4

2018. 12.894.096 1.956.598.854 0,7

2019. 19.747.334 2.485.119.098 0,8 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Ukoliko se promatra sektorska struktura poduzeća, u pogledu broja poduzeća i pokazatelja njihove

uspješnosti najpropulzivnije djelatnosti na području Hercegbosanske županije su Trgovina,

Prerađivačka industrija i Poljoprivreda.

U Tabeli 9.dat je pregled pokazatelja uspješnosti poduzeća na području Hercegbosanske županije u

2019. godini prema sektorskoj strukturi.

Tabela 37. Pregled pokazatelja uspješnosti poduzeća na području Hercegbosanske županije u 2019. godini

Djelatnost Broj poduzeća

Broj zaposlenih

Ukupan prihod od prodaje

Prihod od izvoza

Ukupna dobit (u

KM)

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 102 1.232 72.506.170 4.629.704 4.281.491

Vađenje ruda i kamena 12 43 3.547.972 1.840.612 96.629

Prerađivačka industrija 117 1.444 169.884.908 84.472.105 4.464.198

Proizvodnja i snabdijevanje el. energijom, parom..

15 17 137.208 0 -603.793

Snabdijevanjevodom;uklanjanjeotpad voda

12 211 9.875.118 2.939.609 -235.940

Građevinarstvo 44 423 45.787.426 1.356.750 1.943.101

Trgovina 171 1.146 222.278.060 6.204.434 8.805.321

Prijevoz i skladištenje 29 271 38.615.859 12.930.058 934.457

Hotelijerstvoo i ugostirte. 38 285 12.320.685 129.653 -363.611

Informacije i komunikacije 18 53 3.044.876 457.440 576.834

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

1 1 0 0 -9.715

Poslovanje nekretninama 4 17 798.599 50.400 71.244

130

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 42 86 3.980.026 499.108 660.807

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

7 9 415.110 0 37.152

Javna uprava i odbrana 0 0 0 0 0

Obrazovanje 5 14 370.296 0 14.220

Zdravstvo i socijalni rad 14 671 23.631.809 1.654 -845.765

Umjetnost, zabava i rekreacija 4 41 2.029.990 1654 -41.558

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne aktivnosti

7 7 248.821 0 8.456

UKUPNO 642 5.971 609.480.991 115.511.527 19.747.334 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Trgovina prednjači u svim pokazateljima, izuzev u pokazateljima visine prihoda od izvoza. Naime,

najveći broj poduzeća na području Hercegbosanske županije (171) djeluje u djelatnosti Trgovine, u

kojoj je zaposleno ujedno i najveći broj zaposlenih (1.146) te poduzeća iz ove djelatnosti ujedno

ostvaruju najveći ukupni prihod od prodaje (222.278.060 KM) te ukupnu dobit (8.805.321 KM).

Tabela 38. Osnovni pokazatelji poduzeća iz djelatnosti Trgovine Hercegbosanske županije u periodu 2017.-2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019.

Broj poduzeća 174 182 171

Ukupan broj zaposlenih 1.090 1.140 1.146

Prosječan broj zaposlenih 6 6 7

Ukupan prihod od prodaje (KM) 192.534.594 213,515,947 222.278.060

Prihod od izvoza 6.983.107 8,533,175 6.204.434

Ukupna dobit (KM) 6.505.164 6.662.736 8.805.321 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Ipak, u ovoj djelatnosti bilježi se i pad broja poduzeća tokom 2019. u odnosu na 2018. godinu kada je

ukupno 177 poduzeća poslovalo u ovoj djelatnosti, dok je u 2017. godini ukupan broj poduzeća iz

oblasti trgovine na području Hercegbosanske županije iznosio 174 (Tabela 10.). Najuspješnija

poduzeća u oblasti trgovine djeluju na području gradova Livno i Tomislavgrad.U ukupnom broju

poduzeća iz oblasti trgovine u Federaciji BiH, Hercegbosanska županija sudjeluje sa 2,3%.

Kao i u slučaju trgovine, tako i prerađivačka djelatnost bilježi pad broja poduzeća u 2019. kada je ovaj

broj iznosio 117 u odnosu na 2018. godinu kada je broj poduzeća koja su registrirana za ovu djelatnost

iznosio 123. U prerađivačkoj industriji Hercegbosanske županije u 2019. godini zaposlene su ukupno

1.444 osobe što je rast za 10,3% u odnosu na prethodnu godinu.

Tabela 39. Osnovni pokazatelji poduzeća iz djelatnosti Prerađivačke industrije Hercegbosanske županije u periodu

2017.-2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019.


Ukupan broj zaposlenih 1.208 1.295 1.444


Ukupan prihod od prodaje (KM) 143.169.662 154.781.439 169.884.908

Prihod od izvoza 73.680.492 78.067.508 84.472.105

Ukupna dobit (KM) -2.479.015 2.810.576 4.464.198 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Poduzeća prerađivačke industrije Hercegbosanske županije najveći su izvoznici s područja županije.

Prihod od izvoza u ovoj industriji se sa 73.680.492 KM u 2017. godini povećao na 84.472.105 KM u

2019. godini i čini čak 73% ukupnog izvoza poduzeća s ovog područja. Na području Hercegbosanske

županije posluje 3,2% poduzeća iz oblasti prerađivačke industrije Federacije BiH.

131

Područje Poljoprivrede bilježi kontinuiran rast iznosa pokazatelja uspješnosti poslovanja od 2017.

godine. U 2019. godini u 102 poduzeća koja su registrirana za djelatnost poljoprivrede zaposlene su

ukupno 1.232 osobe, a prosječan broj zaposlenih u ovim poduzećima iznosi 12.

Iako prilično niski, udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima od prodaje u djelatnosti poljoprivrede

rastu od 2017. Godine i u 2019. godini iznosili su 6,4%. Ohrabruje činjenica da ukupna dobit poduzeća

na nivou ove privredne grane kontinuirano raste te je u 2019. godini uvećana za čak 48% u odnosu na

prethodnu godinu. Naime, ukupna dobit iznosila je 2.223.109 KM u 2018. godini dok je navedeni iznos

u 2019. godini 4.281.491 KM.

U oblasti Poljoprivrede najzastupljenija su poduzeća iz oblasti biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i

uslužnih djelatnosti u vezi s njima (63), a potom slijede poduzeća iz oblasti šumarstva i sječe drva (38),

dok u oblasti ribolovstva i akvakulture posluje samo jedno poduzeće.

Tabela 40. Osnovni pokazatelji poduzeća iz djelatnosti Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti u vezi s njima Hercegbosanske županije u periodu 2017.-2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019.


Ukupan broj zaposlenih 149 141 148


Ukupan prihod od prodaje (KM) 17.970,348 20.804.866 19.551.403

Prihod od izvoza 4.817 150.267 261.880

Ukupna dobit (KM) 939.279 2.363,577 3.611.576 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Iako je broj poduzeća iz oblasti biljne i stočarske prozvodnje, lovsta i uslužnih djelatnosti vezanih sa

njima na području Hercegbosanske županije manji za 4 poduzeća u 2019. godini u odnosu na 2018.

godinu, ohrabruje činjenica da je ukupna dobit ovih poduzeća veća za 1.247.999 KM odnosno za 50%

više u odnosu na prethodnu godinu te da je zabilježeno povećanje ukupnog broja zaposlenih, kao i

prihoda od izvoza (Tabela 12.).

Pozitivne trendove pokazatelja uspješnosti poslovanja bilježe i poduzeća iz oblasti Šumarstva i sječe

drva, kao što je prikazano u Tabeli 13.

Tabela 41. Osnovni pokazatelji poduzeća iz djelatnosti Šumarstvo i sječa drva Hercegbosanske županije u periodu

2017.-2019. godina

Pokazatelji 2017. 2018. 2019.


Ukupan broj zaposlenih 870 968 1.084


Ukupan prihod od prodaje (KM) 42.914.103 51.393.384 52.954.767

Prihod od izvoza 3.192.213 4.122.622 4.367.824

Ukupna dobit (KM) -1.165.801 -140.468 817.155 Izvor: TRON baza podataka zasnovana na predatim financijskim izvještajima pravnih lica u FIA (FBiH)

Iako je ukupan broj poduzeća iz ovog sektora u 2019. godini ostao nepromijenjen u odnosu na 2018.

godini, u 38 poduzeća došlo je do povećanja broja zaposlenih za 116 (12%) u odnosu na 2018. godinu

odnosno za 214 (24,6%) u odnosu na 2017. godinu te time prosječan broj zaposlenih u ovim

poduzećima iznosi 29, što implicira da se radi o malim poduzećima. Navedena poduzeća ostvarila su i

pozitivan trend u promatranom trogodišnjem periodu vezano za povećanje ukupnog prihoda od

prodaje, kao i prihoda od izvoza, dok je gubitak na nivou privredne grane iz 2017. i 2018. godine

anuliran te u 2019. godini ukupna ostvarena dobit navedenih poduzeća iznosi 817.155 KM.

132

Vanjsko-trgovinska razmjena

Nakon ostvarenog pada u 2017. godini, Hercegbosanska županija od tada bilježi rast izvoza, za razliku

od Federacije BiH u kojoj u 2019. zabilježen pad izvoza u odnosu na 2018. godinu (Tabela 14.). Naime,

ukupan izvoz na području Hercegbosanske županije u 2019. godini iznosi 105 miliona KM, a povećanje

izvoza zabilježeno je u polovini općina Hercegbosanske županije, najviše u općini Livno za 50,5% i

Bosansko Grahovo za 29,4%, dok je najveće smanjenje zabilježeno je općini Kupres za 19,5% i Glamoč

za 13,0%.

Tabela 42. Izvoz na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u periodu 2014.-2019. godina, u milionima KM

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.


79 85 96 76 95 105

Federacija BiH 5.779 6.142 6.260 7.255 7.912 7.620

Udio Hercegbosanske županije

1,4% 1,4% 1,5% 1,0% 1,2% 1,4%


U ukupnom izvozu Federacije BiH u promatranom periodu (2014.-2019.godina), Hercegbosanska

županija u prosjeku sudjeluje sa 1,3%, dok je navedeni udio u 2019. godini iznosio 1,4%.U izvozu na

području Hercegbosanske županije u promatranom šestogodišnjem periodu prednjači prerađivačka

industrija. Privredni subjekti iz ove djelatnosti ostvarili su 92.535.000 KM izvoza u 2019. godini što čini

88,2% ukupnog izvoza Hercegbosanske županije u navedenoj godini. Poduzeća sa područja

Hercegbosanske županije u najvećoj mjeri izvoze mašine/strojeve i transportna sredstva, kao i sirove

materije.Hrvatska i Austrija su najznačajniji izvozni partneri poduzeća sa područja Hercegbosanske

županije, a među najvećim izvoznicima na području Hercegbosanske županije jesu poduzeća RI sistem

d.o.o. Livno, Mljekara Livno d.o.o. Livno te Gradel d.o.o. Drvar.

Uz zabilježeni rast izvoza u 2019. godini, na području Hercegbosanske županije bilježi se smanjenje

uvoza u odnosu na 2018. godinu za 24,4%, dok u odnosu na 2014. godini navedeno smanjenje iznosi

35,5%. Sa druge strane, području Federacije BiH bilježi se kontinuirano povećanje uvoza od 2014.

godine, a u ukupnom uvozu Federacije BiH, Hercegbosanska županija učestvuje sa 0,7 % (Tabela 15.).

Tabela 43. Uvoz na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u periodu 2014.-2019. godina, u milionima KM

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.


148 152 155 99 127 96

Federacija BiH 10.354 10.678 10.925 12.435 13.267 13.845

Udio Hercegbosanske županije

1,4% 1,4% 1,4% 0,8% 1,0% 0,7%


Najveći udio uvoza županije zauzimaju proizvodi razvrstani prema materijalu te hrana i žive životinje,

što znatno otežava domaću proizvodnju i stvara veliku konkurenciju domaćim subjektima ponajviše u

dosta nižim cijenama proizvoda iz uvoza. Najveći uvoz vrši se iz Republike Njemačke i Hrvatske.

Hercegbosanska županija od 2014. do 2018. godine bilježio je trgovinski deficit koji se kretao od 68,7

miliona KM u 2014. godini do 31,3 miliona KM u 2018. godini, da bi usljed pada uvoza i povećanja

izvoza u 2019. godini došlo do ostvarenja trgovinskog suficita u iznosu od 9,1 miliona KM (Tabela 16.).

Tabela 44. Trgovinski bilans Hercegbosanske županije i Federacije BiH u periodu 2014.-2019. godina, u milionima KM

2014 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

133


-68,7 -66,8 -59,5 -23,4 -31,3 9,1

Federacija BiH -4.575,0 -4.536,0 -4.665,0 -5.180,0 -5.355,0 -6.225,0 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Za razliku od Hercegbosanske županije, Federacija BiH bilježi kontinuirano povećanje trgovinskog

deficita koji u 2019. godini iznosi 6.225 miliona KM. S tim u vezi, postotak pokrivenosti uvoza izvozom

u Federaciji BiH u 2019. godini iznosio je 55,0 % i niži je za 4,6 % u odnosu na 2018. godinu kada je

pokrivenost iznosila 59,6% odnosno za 0,8% u odnosu na 2014 . godinu kada je pokrivenost uvoza

izvozom iznosila 55,8% (Tabela 17.). S druge strane, postotak pokrivenosti uvoza izvozom u

Hercegbosanskoj županiji u 2019. godini iznosila je 109,4% što je za 34,2% više u odnosu na 2018.

godinu, odnosno za čak 55,9% više u odnosu na 2014. godinu.

Tabela 45. Pokrivenost uvoza izvozom Hercegbosanske županije i Federacije BiH u periodu 2014.-2019. godina

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.


53,6% 56,1% 61,7% 76,4% 75,3% 109,5%

Federacija BiH 55,8% 57,5% 57,3% 58,3% 59,6% 55,0% Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Zasigurno je da će na prethodno opisane pokazatelje i pozitivne ostvarene trendove u oblasti privrede

Hercegbosanske županije negativan utjecaj imati COVID-19 pandemija koja se pojavila u ožujku 2020.

godine te uzrokovala privremene i/ili trajne obustave rada privrednih subjekata, a usljed zatvaranja

granica i otežane vanjsko-trgovinske razmjene dovela do smanjenja izvoznih parametara privrednih

subjekata sa područja ove županije ali i cijele Federacije BiH.

Industrija

U 2019. godini u Federaciji BiH ostvaren je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje po stopi od

2,7%. U Hercegbosanskoj županiji ostvaren je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje po stopi od

3,8. (Strukturom industrijske proizvodnje Hercegbosanske županije prevladavaju intermedijarni

proizvodi (proizvodi koji se se upotrebljavaju kao sirovine ili poluproizvodi za proizvodnju drugih

dobara) (Tabela 18.)

Tabela 46. Indeksi industrijske proizvodnje za Hercegbosansku županiju i Federaciju BiH u periodu 2014.-2019. godina

KANTON 10 FEDERACIJA BIH

2015 /2014

2016 /2015

2017/ 2016

2018 /2017

2019 /2018

2015 /2014

2016 /2015

2017 /2016

2018 /2017

2019 /2018

INDUSTRIJA UKUPNO 119,4 114,9 102,7 97,3 96,2 102,2 102,6 103,8 100,8 97,3

Intermedijarni proizvodi

114,9 120,1 102,9 98,6 96,3 107,2 102,3 103,8 98,7 95,5

Netrajni proiz. za široku potrošnju

150,6 94,6 101,8 88,9 94,9 96,4 101,7 105,5 101,3 100,2

Prerađivačkaindustrija 119,4 114,9 102,7 97,3 96,2 104,2 102,8 104,6 99,8 97,9


Zbog globalne pandemije virusa COVID-19 uvedene su mnogobrojne mjere prevencije širenja bolesti

u ožujku 2020. godine što će zasigurno utjecati na pad prometa industrije Hercegbosanske županije

tokom 2020. godine, sa mogućim posljedicama i u godinama koje slijede.

134

Poljoprivreda

Prema Popisu iz 2013. godine na području Hercegbosanske županije ukupno je 7.239 domaćinstava

koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost, od čega 19,6% (1.420) imaju komercijalnu proizvodnju i

prodaju svoje proizvode na tržištu. Od ukupnog broja domaćinstava na području Hercegbosanske

županije samo je 6% njih koji imaju tržišnu orijentaciju poljoprivredne proizvodnje, što zabrinjava i traži

odgovarajuće akcije. Uz navedeno, Hercegbosansku županiju karakterizira visoki udio poljoprivrednih

gazdinstava s malom veličinom poljoprivrednog zemljišta.9

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području županije iznosi 317.145 ha, od čega je površina

obradivog zemljišta 123.519 ha, odnosno 38,89 %. Mogućnosti za bolje korištenje zemljišta leže i u

nepovoljnom omjeru između obradivog i neobrađenog zemljišta, s obzirom na činjenicu da se koristi

tek oko 45,7% obradivih površina dok prosjek za Federaciju BiH iznosi 46%. U strukturi poljoprivrednih

površina prevladavaju prirodni travnjaci, prirodne livade i pašnjaci i upućuju na njihov ekstenzivni način

iskorištavanja, uglavnom za potrebe stočarske proizvodnje.

U strukturi sjetvenih površina na području Hercegbosanske županije dominiraju žitarice, prije svega

pšenica i ječam, dok je udio raži i ječma nizak (Tabela 19.). Naglašena kraška konfiguracija prostora

Hercegbosanske županije, njegova nadmorska visina i prisutna kvaliteta tala daje dosta specifične

mogućnosti za ozbiljniju proizvodnju žita.

Tabela 47. Proizvodnja žitarica na području Hercegbosanske županije u periodu 2015.-2019. godina

Žitarice

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

količina (u tonama)





Pšenica 11.678 13.051 12.837 13.234 14.381

Raž 2.565 3.443 3.419 3.342 3.452

Ječam 9.921 10.390 9.872 9.939 10.371

Zob 750 1.837 1.814 1.463 1.415

Kukuruz 85 31 141 20 18

Ukupno 24.999 28.752 28.083 27.998 29.637 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Kada je riječ o povrtlarskim kulturama, daleko najznačajniji je krompir s prinosom od cca 14.000 tona

godišnje, dok drugo mjesto zauzima kupus s cca 2.000 tone godišnje (Tabela 20.). Ovo ne iznenađuje

uvažavajući činjenicu da je Glamočki krompir već poznat brend poljoprivrednog proizvoda u BiH, a

posebnim ga čini geografski smještaj i uzgoj na većoj nadmorskoj visini što dovodi do posebnijeg okusa

na temelju povećanja suhe materije.

Tabela 48. Proizvodnja povrća na području Hercegbosanske županije u periodu 2015.-2019. godina

Povrće

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.






Krompir 15.240 17.339 13.474 15.233 14.094

Paradajz 29 31 25 29 25

Paprika 26 25 23 24 21

Luk 296 263 234 230 210

Grah 55 41 39 40 83

Kupus 1.954 1.919 1.909 1.961 1.882

Krastavac 33 - 52 59 -

Ukupno 17.633 19.618 15.756 17.576 16.315

9Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Hercegbosanske županije za period 2018.- 2024. godina, str. 14-15.

135


Područje Hercegbosanske županije karakterizira prisustvo ekstenzivnih i poluintenzivnih zasada

voćaka. U strukturi voćarskih kultura, kao što je prikazano u Tabeli 21.,dominiraju šljive (cca. 120 tona

godišnje), jabuke (cca. 1.100 tona godišnje), te orasi (cca. 78 tona godišnje).

Tabela 49. Proizvodnja voća na području Hercegbosanske županije u periodu 2015.-2019. godina

Voće

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.






Jabuke 198 132 97 620 99

Kruške 51 35 27 154 34

Šljive 342 290 65 4.709 109

Orasi 231 123 60 364 78

Visnja 21 10 - 14 4

Tresnja 34 19 2 24 9

Ukupno 877 609 251 5.885 333 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Ovdje je potrebno istaknuti specifičnost proizvodnje drenjina na području Hercegbosanske županije.

Naime, Hercegbosanska županija, posebno općina Drvar, prepoznatljiva je, između ostalog, po

proizvodnji drenjka i prerađevina od njega, prije svega čuvene rakije drenjine.

Biljna proizvodnja je manje zastupljena a glavni faktor ovakvom stanju treba tražiti u činjenici da je

područje cijele županije poprilično nepovoljan ambijent za povrtlarsku proizvodnju jer se najveći dio

oraničnih površina nalazi na 700 i više metara nadmorske visine.

Animalna proizvodnja ima daleko veću važnost za područje Hercegbosanske županije u odnosu na

biljnu proizvodnju. Ovo je sasvim logično, s obzirom na klimatske uslove i raspoloživost prirodnih

resursa, a prije svega obilje prirodnih travnjaka kao ključnog preduslova za razvoj stočarstva. U

strukturi animalne proizvodnje na području Hercegbosanske županijenajveći značaj imaju proizvodnja

mlijeka i mesa, čemu upravo pogoduju prirodne karakteristike područja.

Tabela 50. Brojno stanje stoke i stočna proizvodnja na području Hercegbosanske županije u periodu 2015.-2019. godina

Stočarstvo i peradarstvo 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Broj grla stoke 2.156 23.529 24.920 26.840 29.357

Broj grla ovaca 59.541 60.478 62.020 61.399 55.731

Broj koza 3.965 3.958 4.072 4.251 4.243

Broj svinja 7.674 6.974 7.513 6.462 6.409

Broj grla peradi 75.000 74.000 67.000 65.000 65.000

Broj košnica pčela 10.982 11.405 12.660 11.786 11.989

Proizvodnja jaja (000 kom) 10.404 10.131 9.121 8.856 8.454

Proizvodnja kravljeg mlijeka(000 litara) 37.370 37.543 37.726 38.116 39.056

Proizvodnja ovčijeg mlijeka(000 litara) 1.376 1.310 1.324 1.353 1.286

Proizvodnja kozijeg mlijeka(000 litara) 373 382 381 458 502

Proizvodnja meda (000 kg) 116 98 40 77 79

Proizvodnja vune(000 kg) 82 83 88 88 77 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Kao što se može zaključiti na osnovu podataka iz Tabele 22. animalna proizvodnja u promatranom

petogodišnjem periodu bilježi rast u brojevima grla stoke i koza, te posljedično i proizvodnje kravljeg i

kozjeg mlijeka. Broj koza je povećan za 7%, dok je proizvodnja kozijeg mlijeka povećana za 34% što

govori o pozitivnom trendu rasta mliječnosti odnosno produktivnosti po muznom grlu. S obzirom na

to da se kozje mlijeko smatra premium proizvodom u poređenju sa mlijekom kravljeg porijekla, upravo

se ono može dalje razvijati kao strateški brend poljoprivredne proizvodnje Hercegbosanske županije.

136

U prethodnom periodu je zabilježen rast broja košnica pčela što može predstavljati dodatni aspekt

razvoja poljoprivredne proizvodnje imajući na umu potencijale prodaje i benefita prirodnog meda.

Proizvodnja jaja i broj peradi bilježi negativan trend, isto kao i broj grla ovaca te proizvodnja vune. U

narednom periodu bi bilo korisno istražiti tržišne potencijale ovih proizvoda te usmjeriti resurse ka

revitalizaciji ovih grana animalne proizvodnje.

Proizvodnja kravljeg mlijeka na području Hercegbosanske županije, za razliku od Federacije BiH,

posljednjih godina bilježi rast, uz istovremeno smanjenje broja muznih grla, što ukazuje na pozitivan

trend rasta mliječnosti, odnosno produktivnosti po muznom grlu, iako je ona još uvijek jako niska i u

posljednjih šest godina prosječno iznosi 2.306 litara. U 2019. godini u ukupnim količinama

proizvedenog mlijeka na području Federacije BiH, Hercegbosanska županija sudjeluje sa 12,1%.

Za Hercegbosansku županiju posebno je značajno iskorištenje ovčjeg i kozjeg mlijeka koje se

industrijski jako malo prerađuje. Na području Hercegbosanske županije se vremenom izdvojio

tradicionalni Livanjski sir koji predstavlja regionalni/županijski brend za kojeg je na nivou BiH izdato

rješenje o zaštiti njegove izvornosti i zaštiti geografskog porijekla.

Identificirani rizici od prirodnih nesreća i utjecaj klimatskih promjena predstavljaju rizike za razvoj

poljoprivrede. Potencijalno negativan utjecaj mogu imati poplave, suše, požari i tuča/grad. Poplavama

je primarno izloženo poljoprivredno zemljište u Livanjskom, Glamočkom i Duvanjskom polju (plavljenje

krških polja, te uz rijeke Bistrica, Žabljak, Sturba, Šuica i Unac). Suše i požari na područjima pogodnim

za ispašu stoke ili pripremu sijena i silaže mogu vrlo negativno utjecati na stočarstvo.

Proračunska podrška poljoprivrednim proizvođačima na području Hercegbosanske županije dolazi

uglavnom sa dva nivoa: nivo Federacije BiH i nivo Hercegbosanske županije. Pri tome, podrška sa nivoa

Federacije je znatno veća i važnija, u odnosu na županijsku podršku. Analizirajući proračunsku podršku

sektoru poljoprivrede i ruralnom razvoju Hercegbosanske županije u periodu 2010.-2015. s

županijskog nivoa uočava se dosta ujednačena visina ukupnih izdvajanja koja se kreće oko jednog

miliona KM, pri čemu se najveći dio podrške odnosi na direktna plaćanja poljoprivrednim

proizvođačima.

Šume u privredi

Šume su jedan od važnijih resursa kojima raspolaže Hercegbosanska županija, a šumsko bogatstvo

svrstava hercegbosansku županiju u šumovitija područja Federacije BiH i uopće Bosne i Hercegovine,

čije pejzaže karakteriziraju prirodni šumski ekosistemi i daju vrlo snažan pečat privrednom razvoju

županije i standardu njegovih građana, promatrano s ekonomskog, ekološkog i društvenog stajališta.

Šume i šumsko zemljište Hercegbosanske županije pokrivaju 72,74% ukupnog područja. Većina

šumskog fonda nalazi se u državnom vlasništvu, 192.489 ha površine, a najšumovitija općina županije

je Drvar. Temeljem baze podataka ŠGD Hercegbosanske šume, šumsko privrednih područja, koji su

sadržani u uređenim elaboratima važećih Šumsko gospodarskih osnova i šumsko sastojinskih karata, s

tolerantnom tačnošću sumirani su i prikazani podaci šumskog fonda za Državne šume kojima gospodari

ŠGD „Hercegbosanske šume“ (Tabela 23.).

Tabela 51. Površine šuma u ha i šumski fond Hercegbosanske županije Šumarije POVRŠINE U ha ŠUMSKI FOND

Visoke šume

Izdaničke šume

Goleti Ukupno Drvna zaliha

Zapremnski prirast

(godišnji)

Sječivi etat

(ukupno)

Sječivi etat (godišnje)

Drvar 23.610 11.504 6.101 41.214 9.321.599 234.384 1.475.200 147.520

137

Glamoč 30.678 3.502 24.961 59.141 9.913.897 229.911 1.850.270 185.027

Grahovo 22.583 9.082 11.329 42.993 7.251.038 166.924 1.006.220 100.622

Kupres 17.115 1.943 7.973 27.031 5.312.292 116.826 672.400 67.240

Livno 7.152 16.876 34.004 58.032 4.354.827 102.409 325.000 32.500

Tomislavgrad 6.069 10.282 39.479 55.831 1.914.422 64.604 272.500 27.250

Ukupno 107.206 53.189 123.846 284.242 38.068.074 915.057 5.601.590 560.159

Izvor: ŠGD Hercegbosanske šume

Drvna zaliha četinara predstavlja oko 60 % ukupne drvne zalihe. Iz prethodne tabele vidljivo je da je

veliki postotak šuma i šumskog zemljišta neoraslo šumsko zemljište, odnosno goleti (43,5%), dok na

visoke šume od ukupnog šumskog zeljišta otpada (37,72%). Na cijelom području Hercegbosanske

županije izdaničke šume zauzimaju 18,7%. I pored značajnog šumskog resursa, kao i postojanja

tradicije u drvoprerađivačkoj industriji, korištenje šuma u privredne svrhe na području

Hercegbosanske županije je na niskom nivou. Ukupno se na području Hercegbosanske županije u

proteklih pet godina u prosjeku proizvede oko 400.000 m3 šumskih sortimenata uz nešto manji nivo

prodaje, s opadajućim pokazateljima proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata u 2019. u odnosu na

2018. godinu.

Šumarstvo predstavlja veoma značajnu privrednu djelatnost s aspekta razvoja ruralnih područja

Hercegbosanske županije. Dominantno šumska područja se odnose na rijetko naseljena područja

općina i ruralna područja u cijelosti. Zbog toga je neophodno ravnopravno uključivanje šumarstva u

planiranje razvoja Hercegbosanske županije.

Rudarstvo

Hercegbosanska županija bogata je i zalihama energetskih i mineralnih sirovina (ugalj, područja Ćelebić

i Kongora) ali i drugih sirovina kao što su kamen i boksit. Najznačajniji nivo eksploatacije mineralnih

sirovina je na području Livna i Tomislavgrada u kojima se eksploatira tehnički kamen (vapnenac) uz

nivo eksploatacije od 43.800 t u 2019. godini,a zatim slijede pijesak i šljunak uz zabilježeni nivo

eksploatacije od 35.887 tona u 2019. godini, ali i uz zabilježeni kontinuirani pad eksploatiranih količina

od 2017. godine.

Turizam

Uz ranije navedene prednosti položaja Hercegbosanske županije ali i prirodne resurse, turizam je

svakako jedna od grana koja može biti nositelj razvoja područja. Pregled turističke infrastrukture

odnosno objekata za smještaj turista ukazuju da na području Hercegbosanske županije nedostaju drugi

smještajni objekti, osim hotela.

Tabela 52. Smještajni turistički objekti na području Hercegbosanske županije, decembar 2019. godine

Hoteli i sličan smještaj

Odmaralište i slični objekti za

kraći odmor

Ostali smještaj

Kampovi i prostori za kampiranje

Ostalo-specijalne vrste objekata

Livno 6 1 0 0 0

Tomislavgrad 5 0 0 0 0

Drvar 1 0 0 0 0

Kupres 5 0 0 0 0 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Kao što je vidljivo iz Tabele 24., na području Hercegbosanske županije nalazi se ukupno 17 hotela i/ili

sličnih objekata u 4 lokalne zajednice županije, kao i 1 odmaralište na području grada Livno, dok ne

postoje ostali objekti za smještaj turista kao što su kampovi i sl. Ukupan broj ležaja u 17 hotela na

138

području Hercegbosanske županije je 1.141, te na potrebe unapređenja smještajne turističke

infrastrukture ukazuju i pozitivni trendovi evidentiranog rasta broja dolazaka i noćenja turista na

području Hercegbosanske županije. Tako je u prethodnom petogodišnjem periodu broj dolazaka

turista povećan za čak cca. 50%, dok je zabilježeni broj noćenja veći za 43% (Slika 3.). Od ukupnog broja

turista koji su došli na područje Federacije BiH u 2019. godini (1.226.975) njih 1,05% je boravilo na

području Hercegbosanske županije, dok od ukupnog broja noćenja turista u FBiH u 2019. godini

(2.379.701) njih 0,82% ostvareno je u smještaju na području Hercegbosanske županije. U ovom

entitetu BiH se, također, bilježe pozitivni trendovi povećanja broja dolazaka i noćenja turista od 2015.

godine.


Slika 10. Pregled broja noćenja i dolazaka turista u Hercegbosanskoj županiji u periodu 2015.-2019. godina

U strukturi noćenja turista u prethodnom petogodišnjem periodu na području Hercegbosanske

županije je došlo do porasta noćenja stranih turista i to sa 62,9% u 2015. godini na 73,3% u 2019.

godini. Najveći broj stranih turista dolazi iz Hrvatske, Njemačke, Francuske, Srbije i Slovenije. Ovdje je

primjetan utjecaj dijaspore jer su ovo zemlje u koje uglavnom emigrira stanovništvo sa ovog područja.

Prethodno opisanom pozitivnom trendu u prilog idu i podaci o pokazateljima poslovanja privrednih

društava iz ove djelatnosti. Naime, prema dostupnim podacima, u 2019. godini je u sektoru Smještaj

registrirano 12 poduzeća sa 106 zaposlenih, a ukupan ostvareni prihod je 4.807.998 KM. Ukupan

ostvareni prihod ovih poduzeća za 2019.godinu je bio 12.320.685 KM što je za 19,54% više od

ostvarenog prihoda u 2017.godini. Pored sektora Smještaja, i sektor Pripreme i usluživanja hrane i pića,

koji, također, pripada turizmu bilježi trend rasta prihoda. Tokom 2019. godine, 26 poduzeća iz ovog

sektora je ostvarilo prihod od 7.512.687 KM što je za 25,2% više od prihoda ostvarenog u 2017. godini.

Nažalost, COVID 19 pandemija utjecala je i na turizam Hercegbosanske županije. Uz evidentni pad

broja dolazaka i noćenja turista, bilježe se i manji turistički prihodi, a precizni podaci dostupni krajem

2020. godine ukazati će na obujam negativnih posljedica na oblast turizma na području


Turistički potencijali žđupanije su znatni i budući razvoj bi se, uz valorizaciju postojećih resursa, a

posebice rariteta (Skijalište Kupres, potencijali za lovni i ribolovni turizam na području Drvara, Buško

jezero, Blidinjsko jezero, i dr.) trebao jednim dijelom oslanjati i na eksploataciju mogućnosti koje nudi

postojanje receptivnog turizma na Jadranskoj obali. Intenzivnija suradnja sa turističkim agencijama na

Jadranskoj obali i preusmjeravanje jednog dijela turista u Hercegbosansku županiju, na jednodnevne

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Dolasci turista 6911 7094 9449 9744 12949

Noćenja turista 11228 11199 17689 16563 19693

139

izlete, sa jedne strane, te umrežavanje domaćih ponuđača i turističkih aktera sa ciljem stvaranja

zaokružene ponude, sa druge strane, bi mogli dati zamah razvoju turizma u Hercegbosanskoj županiji.

7.2. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada

Zaposlenost

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja u 2019. godini radno sposobno

stanovništvo u Hercegbosanskoj županiji broji 54.752 osobe. Na području Hercegbosanske županije je

tokom 2019. Godine evidentirano u prosjeku 10.906 zaposlenih lica, što rezultira stopom zaposlenosti

od 19,9%. Prosječna stopa zaposlenosti u istoj godini u Federaciji BiH iznosila je 34,8%, a

Hercegbosanaka županija poslije Unsko-sanske županije ima najmanju prosječnu stopu zaposlenosti u

FBiH. U ukupnom broju zaposlenih na području Federacije BiH, Hercegbosanska županija sudjeluje sa

2,05%.

Na osnovu prikaza sa Slike 4.vidljivo je da ukupan broj zaposlenih u Hercegbosanskoj županiji bilježi

rast u proteklom petogodišnjem periodu, te je u toku 2019. godine broj zaposlenih veći za 1.7%

odnosno za 183 lica u odnosu na 2018. godinu. Trend rasta je izražen od 2016. godine, kao i na nivou

Federacije BiH s tim da zaposlenost žena raste znatno više u odnosu na zaposlenost muškaraca. Bez

obzira na rast zaposlenosti, udio žena u ukupnoj zaposlenosti je još uvijek niža u odnosu na muškarce

(41,7% u odnosu na 58,3% zaposlenih muškaraca u 2019. godini). Udio žena u ukupnom broju

zaposlenih u Hercegbosanskoj županiji približan je udjelu koji je zabilježen u Federaciji BiH u kojoj je u

2019. godini udio žena u ukupnom broju zaposlenih iznosio 42,2%.


Slika 11. Broj zaposlenih na području Hercegbosanske županije u periodu 2014.-2019. godina

Promatrajući zaposlene po djelatnostima, najveći broj radnika zasposleno je u djelatnosti Trgovine na

veliko i malo(18%), a potom djelatnosti Javne uprave i odbrane (13,6%). Kada je u pitanju zaposlenost

žena, od ukupnog broja zaposlenih žena najveći broj radi u sektoruTrgovine na veliko i malo (21,6%) a

potom u Obrazovanju (17,8%).

Nezaposlenost

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000

M

T

Ž

M

T

Ž

M

T

Ž

20

14.

20

15.

20

16.

20

17.

20

18.

20

19.

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T

Broj zaposlenih 5069 3331 8400 5086 3351 8437 5062 3327 8389 4705 3371 8076 6253 4470 10723 6359 4547 10906

140

Prosječan registriran broj nezaposlenih lica u Hercegbosanskoj županiji kontinuirano pada od 2014.

godine, a u 2019. godini iznosio je 6.360 lica koja traže zapošljenje, što je manje za 1.028 ili 13,5% u

odnosu na prethodnu godinu. Međutim, imajući u vidu da je broj zaposlenih povećan za 183 lica u

istom periodu, smanjenje broja nezaposlenih u najvećoj mjeri nije rezultat pronalaska posla

nezaposlenih osoba.

U Federaciji BiH u 2019. godini registrirano je 307.864 nezaposlenih osoba, te je također i na nivou

ovog entiteta uočen kontinuiran trend pada broja nezaposlenih osoba. Hercegbosanska županija u

ukupnom broju nezaposlenih Federacije BiH sudjeluje sa 2,06%. Stopa nezaposlenosti na području

Federacije BiH u 2019. godini iznosila je 37,1% dok je na nivou Hercegbosanske županije u istoj godini

iznosila 38,3%10. Najveći broj nezaposlenih lica registriran je u Livnu i Tomislavgradu.


Slika 12. Broj nezaposlenih na području Hercegbosanske županije u periodu 2014.-2019. godina

Pored pada broja nezaposlenih lica, na području Hercegbosanske županije uočava se i trend rasta

udjela žena u ukupnom broju nezaposlenih lica te je u 2019. godini 53,5% žena u ukupnom broju

nezaposlenih lica dok je tokom 2014. godine njihov udio bio 49,4% (Slika 5.). Promatrajući udio

nezaposlenih žena u Federaciji BiH, koji je u 2019. godini iznosio 58,2%, može se zaključiti da je u

Hercegbosanskoj županiji nešto povoljniji omjer u odnosu na prosjek u FBiH.

Analizom starosne strukture nezaposlenih lica iz 2018. godine, prema starosnoj strukturi, uočava se da

lica mlađa od 30 godina sudjeluju sa 26,7% u ukupnom broju nezaposlenih lica pri čemu ne postoji

značajna razlika u spolnoj strukturi kako na području Hercegbosanske županije tako niti Federacije BiH.

Promatrajući nezaposlena lica kroz obrazovnu strukturu kako na području Hercegbosanske županije

tako i FBiH, uočava se da je njihova raspodjela ujednačena kroz promatrani šestogodišnji period. U

2019. godini najveći udio nezaposlenih na području Hercegbosanske županije odnosilo se na KV

radnike (35,5%), 28,3% nezaposlenih ima SSS, te 24,3% lica su nekvalifcirana lica. U ukupnom broju

nezaposlenih, visokoobrazovana lica sudjeluju sa 9,8% (VŠS i VSS). Sa druge strane, vrlo slična

obrazovna struktura nezaposlenih je na području FBiH: KV radnika je 31,5%, 29,8% su NK radnici dok

10 Prema registriranim podacima, u odnosu na radnu snagu

M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Broj nezaposlenih 4770 4670 9440 4623 4649 9272 4235 4503 8738 3862 4115 7977 3462 3926 7388 2998 3362 6360

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

141

27,4% nezaposlenih ima SSS. U ukupnom broju nezaposlenih u Federaciji BiH u 2019. godini,

visokoobrazovana lica sudjeluju sa 9,2% (VŠS i VSS).

Unutar Hercegbosanske županije u 2019. godini najveći broj nezaposlenih lica registriran je u Livnu

(0,9% od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH) i Tomislavgradu (0,6%), dok je najmanji broj

nezaposlenih osoba registriran u općinama Glamoč i Kupres (0,1% od ukupnog broja nezaposlenih u

FBiH).

Prema dužini čekanja na zapošljenje, od ukupnog broja nezaposlenih osoba u 2019. godini 58% njih

čeka na zaposlenje duže od 36 mjeseci, 7% između 25 i 36 mjeseci, 20% između 7 i 24 mjeseca dok

samo 15% čeka manje od 6 mjeseci. Ovakva struktura nezaposlenih prema dužini čekanja na

zaposlenje je ujednačena tokom prethodnog petogodišnjeg perioda, i ne postoje značajne razlike u

rodnoj pripadnosti.

U okviru analize potreba i kretanja na tržištu rada u Federaciji BiH 2019/2020. godina koju je proveo

Federalni zavod za zapošljavanje , odukupno 1.290 poslodavaca koji su obuhvaćeni istraživanjem, 31

je poslodavac sa područja Hercegbosanske županije, od kojih je njih 24 (77,4%) iskazalo potrebu za

zapošljavanjem novih 218 radnika u 2020. godini, pri čemu su najveće potrebe iskazane u

prerađivačkoj industriji (čak 122 nova radnika potrebna su u poduzećima iz ove industrije). Najviše su

potrebni KV/VKV radnici a većina poslodavaca je dodatno iskazala potrebu za obukom za konkretne

poslove na radnom mjestu. Također, značajna je implikacija i da broj poslodavaca sa područja

Hercegbosanske županije koji su obuhvaćeni istraživanjem a koji su spremni ponuditi praktičnu

nastavu za učenike i studente iznosi 21 ili 67,7%, pri čemu najviše za zanimanja konobar/kuhar,

prodavač/trgovac, stolar, frizer i knjigovođa.

Plaće

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hercegbosanskoj županiji za 2019. godinu iznosi 890 KM

što je više za 0,7% u odnosu na 2018. godinu i što je 95,9% u odnosu na prosjek FBiH koji je u 2019.

godini iznosio 928 KM (Slika 6.).


Slika 13. Kretanje prosječne mjesečne neto plaće u Hercegbosanskoj županiji i Federaciji BiH u periodu 2015.-

2019. godina

Uz prateći trend rasta iznosa mjesečne neto plaće u Federaciji BiH, utoku prethodnog petogodišnjeg

perioda, mjesečna neto plaća i u Hercegbosanskoj županiji se povećala za 5,6% (sa 839 KM u 2015.

godini na 890 KM u 2019. godini), a najznačajniji rast je primjećen u djelatnostima Građevinarstvo

(35%), Snadbijevanje vodom i upravljanje otpadom (18%), te Prerađivačkoj industriji (11,6%). Nasuprot

839 839

873884 890

830848

860

889

928

2015 2016 2017 2018 2019

Kanton 10 Federacija BiH

142

ovim industrijama, u djelatnosti Prijevoza i skladištenja došlo je do značajnog smanjenja prosječne

isplaćene neto plaće.

Umirovljenici

Na prostoru Hercegbosanske županije u 2019. godini je bilo ukupno 6.772 osobe koje primaju mirovinu, što je za 458 osoba ili 6,8% više u odnosu na broju umirovljenika u 2014. godini. Broj umirovljenika u Hercegbosanskoj županiji čini 1,9% od ukupnog broja umirovljenika u Federaciji BiH za 2019. godinu.Ovdje je potrebno spomenuti i da na području Hercegbosanske županije postoji značajan broj umirovljenika koji su mirovine ostvarili u Republici Hrvatskoj, Njemačkoj itd. Broj i iznos mirovina se ne zna ali sigurno ima bitan utjecaj na život.

Analizom vrsta isplaćenih mirovina tokom 2019. godine u Hercegbosanskoj županiji uočava se da 58%

umirovljenika prima starosnu mirovinu, 27% porodičnu mirovinu i 14% invalidsku mirovinu. Tokom

2014. godine, struktura je bila drugačija obzirom da je 32% umirovljenikaprimalo porodičnu mirovinu

a 17% invalidsku te 51% starosnu mirovinu. Uočava se trend porasta broja umirovljenika koji primaju

starosnu mirovinu, te trend pada broja umirovljenika koji primaju invalidske i obiteljske mirovine

(Tabela 25.).

Tabela 53. Pregled visine mirovine po strukturi za Hercegbosansku županiju i Federaciju BiH za2014. i 2019. godinu

Ukupna prosječna mirovina

Prosječna starosna mirovina

Prosječna invalidska mirovina

Prosječna obiteljska mirovina

2019. Hercegbosanska županija

396,1 450,9 340,6 310,4

FBiH 416,4 456,9 363,9 366,2

Indeks 0,951 0,987 0,936 0,848

2014. Hercegbosanska županija

330,9 383,8 292,2 265,6

FBiH 389,5 445,7 341,0 333,6

Indeks 0,849 0,861 0,857 0,796

Izvor: Federalnizavod za programiranje razvoja

Ukupna prosječna mirovina isplaćena u Hercegbosanskoj županiji za 2019. godinu je iznosila 396,1 KM

što je za 5% niže od prosjeka prosječne mirovine isplaćene u Federaciji BiH koja je iznosila 416 KM.

Analizom visine isplaćenih mirovina primjećuje se da se u prethodnom periodu povećao iznos mirovina

po svim vrstama, te da se Hercegbosanska županija približila prosjeku isplaćenih mirovina u FBiH

obzirom da je u 2014. godini prosječna mirovina isplaćena u Hercegbosanskoj županiji bila za 15% niža

od prosjeka FBiH dok je u 2019. godini niža za tek 5% dok je u strukturi starosne mirovine izjednačena

s prosjekom FBiH.

7.3. Pregled stanja i kretanja u oblasti društvenog razvoja

Obrazovanje

Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine oblast obrazovanja, odnosno donošenja i provođenja

obrazovne politike je u isključivoj nadležnosti županije. Na području Hercegbosanske županije

djelatnost obavlja ukupno 65 obrazovnih ustanova: 6 vrtića, 49 osnovnih škola i 10 srednjih škola.

Kolektivni ugovori u oblasti obrazovanja na nivou Hercegbosanske županije su definirani. Pedagoški

standardi i normativi su izrađeni ali još uvijek nisu usvojeni. Od samog početka pandemije uzrokovane

virusom COVID 19, škole su započele s organizacijom i izvedbom online nastave, a usporedno s time

143

organizirana je distribucija donirane računalske opreme koja je proslijeđena školama i djeci slabijeg

imovinskog stanja.

7.3.1.1. Predškolski odgoj i obrazovanje

Oblast predškolskog odgoja i obrazovanja na području Hercegbosanske županije regulirana je

Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj:

8/09.). Prema navedenom Zakonu, u godini prije polaska u osnovnu školu predškolski odgoj (program

"predškole") obavezan je za svu djecu predškolskog uzrasta, a provodit će ga nastavnici predškolskog

odgoja, ili posebno educirani nastavnici razredne nastave ukoliko se isti realizira pri osnovnoj školi.

Na području Hercegbosanske županije egzistira ukupno 6 ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje,

od čega 4 javne i 2 privatne ustanove. Broj djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem

po programu 150 sati na području Hercegbosanske županije u 2019. godini iznosio je 390, što je isti

broj djece zabilježen u 2015. godini (Slika 7.). Manji porast djece zabilježen je u 2017. odnosno 2018.

godini ali je ponovo zabilježen pad broja djece u predškolskim ustanovama u 2019. godini.


Slika 14.Broj djece upisane u predškolske ustanove Hercegbosanske županije u periodu 2015.-2019. godina

Trend je suprotan od zabilježenom trendu na nivou Federacije BiH u kojoj broj djece koja pohađaju

ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje kontinuirano raste . Naime, na području Federacije BiH u

2015./2016. godini broj djece u predškolskim ustanovama iznosio je 13.268, dok taj broj u 2019/2020.

godini iznosi 16.756.

Pad broja djece u ustanovama predškolskog odgoja posljedica je smanjenih kapaciteta, odnosno

zatvaranja nekih predškoslkih ustanova.

7.3.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Oblast osnovnoškolskog obrazovanja regulirana je Zakonom o osnovnom školstvu („Narodne novine

Hercegbosanske županije“, broj: 12/04. i 12/08.) prema kojem osnovno školovanje traje najmanje osam

godina. Osnovno školovanje obavezno je za svu djecu u pravilu od šest do petnaest godina života.

Obvezno osnovno obrazovanje i odgoj je besplatno za svu djecu što podrazumijeva postupno

osiguravanje uslova za slobodan pristup i sudjelovanje učenika u odgoju i obrazovanju, te postupno

osiguranje pristupa učenika besplatnim udžbenicima, priručnicima i drugom didaktičkom materijalu s

kojima škola raspolaže.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T M Ž T

2015./2016. 2016./2017. 2017./2018. 2018./2019. 2019./2020

193 197

390

189 202

391

203 205

408

208 201

409

202 188

390

144

Na području Hercegbosanske županije postoji 49 osnovnih škola kao i 2 škole za djecu sa sa posebnim

potrebama. U Gradu Livnu i Tomislavgradu otvoren je najveći broj osnovnih škola, 22 i 21 respektivno,

dok su po 2 osnovne škole u Drvaru i Kupresu, a po jedna u Glamoču i Bosanskom Grahovu.U 2019.

godini osnovnu školu pohađa 4.055 učenika u 332 odjeljenja, od čega su 63 učenika djeca sa posebnim

potrebama, što je oko 1,5% od ukupnog broja učenika. Dvije osnovne škole za djecu sa posebnim

potrebama pohađaju 4 učenika.


Slika 15. Broj djece upisane u osnovne škole Hercegbosanske županije u periodu 2015.-2019. godina

Na području Hercegbosanske županije bilježi se kontinuiran pad broja učenika od 2015. godine. Naime,

u ovoj godini osnovne škole je pohađalo 5.136 učenika dok je taj broj za 21% manji u 2019. godini i

iznosi 4.055 (Slika 8.).

Trend pada broja učenika u osnovnim školama bilježi se i na nivou Federacije BiH u kojem je broj

učenika u osnovnim školama u 2019. godini manji za cca. 6% u odnosu na 2015. godinu, i u 2019. godini

iznosi 179.050, te u ukupnom broju učenika u osnovnim školama na području Federacije BiH,

Hercegbosanska županija sudjeluje sa 2,3% (Tabela 26.)

Tabela 54. Broj djece u osnovnim školama Hercegbosanske županije i Federacije BiH u periodu 2015.-2019. godina

2015./2016. 2016./2017. 2017./2018. 2018./2019. 2019./2020.


5.136 4.930 4.602 4.298 4.055

FbiH 190.179 188.430 185.030 182.986 179.050 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

7.3.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje nije obavezno i obuhvaća populaciju učenika uzrasta od 15 godina do 19

godina. Na području Hercegbosanske županije postoji 9 srednjih škola od čega su 2 gimnazije, a

zastupljene su i tehničke i stručne škole te i 1 škola za djecu sa posebnim potrebama (Slika 9).

0

1000

2000

3000

4000

5000


2015/16 2016/17 2017/18 2018/19 2019/20

145


Slika 16. Broj djece upisane u srednje školeHercegbosanske županije, prema vrsti škole

Ukupno 2.058 učenika u 2019./2020. godini pohađa srednju školu u 122 odjeljenja (Slika 9).


Slika 17. Broj djece upisane u srednje škole Hercegbosanske županije u periodu 2015.-2019. godina

Nakon kontinuiranog pada broja učenika u srednjim školama od 2015. do 2018. godine, u 2019. godini

bilježi se porast broja učenika u srednjim školama Hercegbosanske županije i to za 141 što je svakako

ohrabrujući podatak (Tabela 27.).

Tabela 55. Broj djece u srednjim školama na području Hercegbosanske županije i Federacije BiH u 2015.-2019. godina

2015./2016. 2016./2017. 2017./2018. 2018./2019. 2019./2020.


2.283 2.041 1.957 1.917 2.058

FBiH 87.852 82.816 81.470 76.463 73.029


Na području Federacije BiH je za isti period broj učenika smanjen za cca. 16 % te se ovaj negativni trend

smanjenja broja učenika prouzrokovan svakako smanjenjem nataliteta, smanjenjem broja stanovnika

i emigracija stanovništva nastavlja na području ovog entiteta BiH.

7.3.1.4. Visokoškolsko obrazovanje

Na području Hercegbosanske županije nema registriranih visokoškolskih ustanova. Većina studenata

pohađa studije na Sveučilištu u Mostaru. S tim u vezi Vlada Hercegbosanske županije izdvaja sredstva

0

500

1000

1500

2000

2500


2015/16 2016/17 2017/18 2018/19 2019/20

146

za podršku studentima sa područja županije za studiranje na visokoškolskim ustanovama. U Tabeli 28.

nalazi se tabelarni prikaz proračunskih sredstava koji je izdvojen iz Proračuna Hercegbosanske županije

za stipendije studenata sa ovog područja u periodu 2015.-2019. godina.

Tabela 56. Prikaz proračunskih sredstava koja se izdvajaju za stipendija studentima sa područja Hercegbosanske županije za period 2015.-2019.

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Godišnji iznos 9.000 16.800 19.500 36.000 37.000 Izvor:Godišnji izvještaji o razvoju s pregledom provedbe „Strategije razvoja 2016-2020“ Hercegbosanske županijei

Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije

Kao što je moguće vidjeti iz Tabele 28. iznos sredstava za stipendije se kontinuirano povećavao u

periodu od 2015. kada je iznosio 9.000 KM do 37.000 KM koliko je izdvojeno za stipendije studenata

sa područja Hercegbosanske županije u 2019. godini.

U akademskoj 2019./2020. godini ukupno je 896 studenata sa područja Hercegbosanske županije

pohađalo visokoškolske ustanove u BiH, pri čemu najveći broj njih na Sveučilištu u Mostaru (675

studenata odnosno 75,3%). Međutim, ukoliko se uporedi broj studenata sa područja Hercegbosanske

županije u školskoj 2015./2016. godini, uočava se značajan pad broja studenata i to za 25%. Naime, u

akademskoj 2015/2016. godini 1.182 studenta sa područja Hercegbosanske županije pohađalo je

visokoškolske ustanove u BiH.

Kultura i umjetnost

Djelatnosti kulture i umjetnosti i dalje nisu u potpunosti zakonski regulirane. U tijeku su procedure

donošenja zakona u području kulturne baštine i umjetnosti. Za sada se ove djelatnosti financiraju na

temelju javnih potreba iz sredstava proračuna.

Od objekata kulture postoje kulturni centri u Glamoču, Kupresu, Livnu, Tomislavgradu i Drvaru, u

kojima se organiziraju kino projekcije, kazališne predstave, izložbe slika, književne večeri, itd. U

Bosanskom Grahovu postoji dom kulture koji je oštećen i potrebna mu je sanacija. Pored kulturnih

centara, postoje tri muzeja: Muzej Franjevačkog samostana Tomislavgrad u Tomislavgradu,

Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu i Muzej „25. maj 1944” u Drvaru. Većina objekata kulture

locirana je u općinskim središtima. Na Listi nacionalnih spomenika BiH nalazi se 30 objekata kulturno-

povijesnog naslijeđa s područja županije, a veći broj objekata je na Privremenoj listi nacionalnih

spomenika BiH i na Listi peticija nacionalnih spomenika BiH.

U gradu Livnu djeluje jedno amatersko kazalište, s prosječno jednom do dvije predstave mjesečno, a

godišnji broj posjetitelja je veći od 4000. U Tomislavgradu kazalište djeluje kao sekcija unutar KIC-a, te

je u evidenciji vidljivo smanjenje broja kazališta. Broj kina i radio postaja je konstantan, dok se broj

zaposlenih na radio postajama smanjio za 20% u promatranom periodu. Ključni pokazatelji razvoja

kulture i umjetnosti su prikazani u Tabeli 29.

Tabela 57.Ključni pokazatelji razvoja kulture i umjetnosti na području Hercegbosanske županije za period 2016-2019

2016. 2017. 2018.

Broj kazališta 2 1 1

Broj kazalištnih predstava np 18 26

Broj posjetitelja kazališnih predstava

np 4.940 4.437

Broj kina 1 1 1

Broj kino predstava 21 80 1

Broj posjetitelja kino predstava 258 400 306

147

Broj radio postaja 5 5 5

Sati emitiranog programa 43.800 43.800 43.800

Broj zaposlenih na radio postajama

35 31 28


Od aktivnijih kulturno-umjetničkih društava mogu se nabrojati HKUD Dinara Livno, KUD Kamešnica

Podhum, KUD Tribanj Bila, KUD Rudine Vidoši, KUD Ljubunčić i drugi. Na razini vlade se ne prati

evidencija zborova, ansambala i drugih kulturno-umjetničkih društava.

U Livnu postoji knjižnica u sklopu Narodnog sveučilišta, te knjižnica Hadži Jusuf Livnjak pri BZK

Preporod. Sustavna evidencija se vodi, ne postoji popis svih knjižnica.

Tabela 58. Financiranje aktivnosti u oblasti kulture na području Hercegbosanske županije za period 2016.-2019.

2016 2017 2018 2019

Godišnji iznos sredstava koji se izdvaja za oblast kulture

300.000 KM 383.926 KM 424.646 KM 180.000 KM

Izvor:Godišnji izvještaji o razvoju s pregledom provedbe „Strategije razvoja 2016-2020“ Hercegbosanske županijei Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije

Ulaganja u kulturu tijekom posljednje tri godine rastu, ali su u 2019. godini značajno smanjena kao što

prikazuje Tabela 30., na 180.000 KM, što je dvostruko manje od planiranih 360.000 KM ciljanog iznosa

za 2020. godinu.

Sport

Na području Hercegbosanske županije se nalaze dvije sportske dvorane, u Livnu i Tomislavgradu, u

tijeku je izgradnja sportske dvorane u Kupresu, čije se dovršenje očekuje krajem 2020. godine. Dva

sportska aerodroma nalaze se u općinama Livno i Tomislavgrad. Od otvorenih sportskih terena u

nadležnosti sportskih društava postoje dva veća sportska centra u Drvaru i Livnu, hipodrom u općini

Kupres, uređeni tereni za zimske sportove na području općine Kupres i veliko nogometno igralište, s

tri pomoćna terena u općini Tomislavgrad. Postoji potreba za poboljšanjem infrastrukture putem

izgradnje sportskih dvorana i većih površina u urbanim sredinama za polivalentne sportske sadržaje

(pješačke i biciklističke-rolerske staze, trim staze, parkove itd.) i otvorenih bazena u Livnu

iTomislavgradu.

Ministarstvo pravosuđa vodi evidenciju o udrugama i među njima su i športske udruge. Popis nije

pouzdan jer nema evidencije koje su udruge aktivne, a koje nisu.

Tabela 59. Financiranje aktivnosti u oblasti sporta na području Hercegbosanske županije za period 2016-2019

2016 2017 2018 2019

Godišnji iznos sredstava koji se izdvaja za oblast sporta

300.000 KM 205.621 KM 227.946 KM 180.000 KM

Izvor podataka:Godišnji izvještaji o razvoju s pregledom provedbe „Strategije razvoja 2016-2020“ Hercegbosanske županijei Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije

Kao što je prikazano u Tabeli 31. ulaganja u sport tijekom posljednje tri godine značajno su smanjena,

s 300.000 KM na 180.000 KM.

Zdravstvo

Iznos ukupnih investicija koje se godišnje ulažu u tehničko i infrastrukturno opremanje zdravstvenih

ustanova i institucija izravno povezanih sa zdravstvom raste, sa 700.000 u 2016. na 1.000.020 u 2019.

godini.

148

Tabela 60. Iznos investicija uzdravstvu na području Hercegbosanske županije za period 2016-2019

2016 2017 2018 2019

Godišnji iznos sredstava koji se izdvaja za oblast zdravstva

700.000 KM 924.756 KM 1.188.173 KM 1.000.020 KM

Izvor podataka: Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ

Usluge zdravstvene zaštite obuhvaćaju primarnu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu:

• Primarna zdravstvena zaštita pruža se u 5 ambulanti domova zdravlja i područnim ambulantama

obiteljske medicine,

• Sekundarna zdravstvena zaštita se provodi djelomično u domovima zdravlja koji pružaju

konzultativno-specijalističke, dijagnostičke, stomatološke i laboratorijske usluge, u privatnim

ordinacijama specijalističke medicine i u okviru županijske bolnice "Dr. fra Mihovil Sučić",

• U bolnici se pruža sekundarna i dio tercijarne zdravstvene zaštite u okviru sljedećih djelatnosti:

dijagnostika, bolničko liječenje, konzultativno-specijalistička zdravstvena zaštita. Pacijenti kojima

se ne može pružiti odgovarajući tretman, upućuju se u Sveučilišnu kliničku bolnicu uMostaru i

klinički centar Banja Luka.

Opremljenost bolnice nije usklađena s standardima EU-a. Financijske poteškoće uzrok su nedovoljne

materijalno-tehničke opremljenosti, nedovoljnog broja zdravstvenih radnika i česte fluktuacije

liječnika. Na području Hercegbosanske županije radi ukupno 95 liječnika, odnosno 1 liječnik na 825

stanovnika. Po ovom pokazatelju, Hercegbosanska županija je na 7. mjestu od svih županija u FBiH.

Provođenje preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti, kao i osviještenosti stanovništva o

važnosti brige za zdravlje, provodi se na projektnoj razini, nema sustavnih planova, ali pojedine akcije

su kvalitetne i učinkovite. 2019. godine pokrenut je projekt prekogranične suradnje LAB-OP s ciljem

unapređenja laboratorijske dijagnostike, s partnerima iz Hrvatske i Crne Gore, vrijednosti investicije u

opremanje laboratorija dijagnostičkog sustava 321.398 KM.

Tabela 61. Stupanj obuhvata stanovnika Hercegbosanske županije zdravstvenim osiguranjem u periodu 2015.-2019. god.

2015 2016 2017 2018 2019

broj stanovnika 82.792 82.113 81.350 80.708 80.004

broj osiguranih osoba 45.529 48.335 47.653 46.270 45.456

obuhvat (%) 54,99 58,86 58,58 57,33 56,82

Izvor podataka: Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ i Izvještaj Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ za 2019.g

Obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem najniži je u Federaciji, svega 58,58% u 2017. godini,

dok je prosjek u FBiH 89,74%. Broj stanovnika na jednog doktora stomatologije iznad je prosjeka, iznosi

3910 u 2016-toj, dok je prosjek 3864 u FBiH.

Socijalna skrb i zaštita

Na području Hercegbosanske županije djeluju 4 centara za socijalni rad u Livnu, Glamoču,

Tomislavgradu i Kupresu, te dvije službe za socijalni rad pri općinskom tijelu uprave; u Drvaru i

Bosanskom Grahovu. Broj zaposlenih u centrima ima porast od 10% (s 31 u 2016--toj na 34 u 2018.

godini). Do 2017. godine je broj prijavljenih slučajeva u centrima bio u kontinuiranom padu, ali u 2018.

godini bilježi se rast slučajeva obrađenih u centru za oko 30%. Prema podatcima Federalnog zavoda za

statistiku broj obrađenih slučajeva za 2016. godinu iznosio je 4.636 slučajeva, a u 2018. godini iznosio

je 5.772. Još je veći porast broja intervencija, s 4.551 u 2016. na 7.870 u 2018. godini (Tabela 33.).

149

Tabela 62. Broj obrađenih slučajeva i broj intervencija pruženih u centrima za socijalni rad Hercegbosanske županije

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Broj slučajeva obrađenih u centrima za socijalani rad 6.531 5.272 4.636 4.379 5.772

Broj intervencija pruženih u centru 5.463 5.986 4.551 4.164 7.870


Broj intervencija socijalne zaštite ima tendenciju rasta, jer se zbog pogoršanja situacije u gospodarstvu

povećava broj osoba i obitelji u stanju socijalne potrebe. Socijalno ugrožene kategorije su prvenstveno

obitelji sa većim brojem djece, gdje su roditelji nezaposleni, umirovljenici i povratnici u ruralne sredine.

Broj korisnika socijalne pomoći, svih oblika je u kontinuiranom porastu od 204. godine (6.925 u 2016.;

7.029 u 2018.). Iznos stalne novčane pomoći je fiksan i iznosi 100 KM mjesečno. Proračunom

Hercegbosanske županije od 2018. godine osigurana su sredstva za dječji doplatak koja se redovito

isplaćuju. Prihodi centara za socijalni rad su u razdoblju 2016-2019. godine povećani izdvajanjem iz

županijskog proračuna, upravo za iznos isplate dječjeg doplatka 172.000,00 KM. Broj djece u svibnju

2020. godine je 5.682.

Broj intervencija socijalne zaštite ima tendenciju rasta, jer se zbog pogoršanja situacije u gospodarstvu

povećava broj osoba i obitelji u stanju socijalne potrebe. Socijalno ugrožene kategorije su prvenstveno

obitelji s većim brojem djece, gdje su roditelji nezaposleni, umirovljenici i povratnici u ruralne sredine.

Na području županije djeluju tri Doma za starije osobe, Centar za djecu sa poteškoćama u razvoju,

Dnevni centar za djecu i mlade i dva Centra za rani rast i razvoj u Livnu i Tomislavgradu. Nema

uspostavljenih obiteljskih savjetovališta, prihvatilišta za hitne intervencije i žrtve nasilja.

Organizacije civilnog društva

Do 20.02.2016.godine u Ministarstvu pravosuđa i uprave registrirane su ukupno 583 organizacije

civilnog društva, koje su se vodile u dokumentu "Popis udruga registriranih u Ministarstvu pravosuđa

i uprave", dok je ukupan broj brisanih udruga za ovo razdoblje iznosio 26.

Od finalne uspostave Registra, od dana 21.05.2020. godine do danas registrirano je još 105 udruga, pa

je ukupan broj registriranih udruga 662, što uključuje i aktivne i neaktivne udruge. U sljedećem

razdoblju planirano je javnim pozivom od predstavnika Udruga zatražiti usklađivanje sa postojećim

zakonskim propisima prvenstveno sa Zakonom o fondacijama i udrugama u FBIH, radi prikupljanja

točnih informacija o aktivnim udrugama, kako bi se neaktivne brisale iz Registra.

Vlada Hercegbosanske županije svake godine iz proračuna izdvaja određena sredstva za realizaciju

projektnih aktivnosti udruga, ali ne postoji službeni sporazum o suradnji kantonalnih institucija s

nevladinim sektorom. Udruga Centar za građansku suradnju sa sjedištem u Livnu radi na jačanju i

razvoju nevladinih organizacija, te prati provođenje Sporazuma između organizacija civilnog društva i

općina.

Udruge aktivno sudjeluju u raspravama o pitanjima od društvenog interesa, a daljnji doprinos očekuje

se u sljedećim područjima:

• sudjelovanje u izradi i provedbi javnih razvojnih politika

• mjerenje efektivnosti i efikasnosti javnih službi i njihovog stavljanja u službu građana

• organiziranost civilnog društva u sprečavanju i otkrivanju korupcije; sudjelovanje u razmjeni

informacija i uzajamnog izvještavanja između FBiH, kantona, lokalnih organa uprave,

organizacija civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajednice i medija

150

• zajednički projekti podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih radnih mjesta od strane

civilnog društva i privrednih subjekata

• promocija volonterstva i aktivog doprinosa pojedinaca zajednici.

Financiranje rada udruga provodi se iz niza izvora, većinom preko javnih poziva. Ne postoji evidencija

projekata organizacija civilnog društva.

Primjeri dobre prakse su Udruga žene Bistrica koja provodi akcije za prevenciju raka dojki, osiguravaju

opremu i obuku, Udruga žena Grahovo koja pomaže na razvoju ruralnog područja i polažaja žena.

Crveni križ, Vinkovska marijanska mladež i mnoge druge udruge organizirale su pomoć potrebitima u

vrijeme pandemije uzrokovane COVID-om 19.

Sigurnost građana

Ukupan broj kaznenih dijela u 2018. godini je iznosio 318, što je za 146djela odnosno za 31,47 % manje

u odnosu na 2014 godinu. U isto vrijeme je procenat ukupne rasvijetljenosti povećan za 11,75% što

govori o efikasnijem radu policije na području županije u proteklom periodu (Tabela 34.).

Tabela 63. Kriminalitet i javni red i mir: stupanj otkrivenosti na području Hercegbosanske županije za period 2014.-2018.

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Ukupan broj krivičnih djela 464 474 480 357 318

Ukupan broj prijavljenih počinilaca 403 428 425 341 310

Broj krivičnih djela po poznatom počiniocu 201 265 313 222 195

Broj krivičnih djela po nepoznatom počiniocu 263 209 167 135 123

Procenat ukupne rasvijetljenosti 68,8 73,0 79,2 79,0 80,5

Broj počinitelja maloljetnika 14 16 5 6 3 Izvor: Federalni zavod za statistiku

Po strukturi kriminaliteta, najznačajniji udio imaju imovinski delikti sa 78,2%, potom origanizirani i

privredni kriminal sa 12,33% te ostala krivična djela sa 6,72%. Struktura kriminaliteta je

nepromijenjena u odnosu na 2014. godinu (Tabela 35). Maloljetnička delikvencija nije značajnije

izražena na području Hercegbosanske županije, te od ukupno 310 prijavljenih počinitelja u 2018. godini

tek 3-oje njih su bili malodobni počinioci.

Tabela 64.Struktura kriminaliteta na području Hercegbosanske županije za period 2014.-2017.

Struktura kriminaliteta 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj % Broj % Broj % Broj %

Krvni delikti 1 0,22 5 1,05 4 0,83 4 1,12

Organizirani i privredni kriminal

44 9,48 71 14,98 73 15,21 44 12,33

Imovinski delikti 378 81,47 341 71,94 329 68,54 279 78,15

Narkomanija 8 1,72 10 2,11 7 1,46 6 1,68

Trgovina ljudima-prostitucija 3 0,65 4 0,84 3 0,63 0 0,00

Ostala krivična djela 30 6,47 43 9,07 64 13,33 24 6,72

Ukupan broj/postotak 464 100 474 100 480 100 357 100,00

Maloljetnička delikvencija 14 3,01 16 3,38 5 1,04 6 1,68

Napomena: Kaznena djela iz oblasti organiziranog kriminaliteta i trgovine ljudima-prostitucije nisu u nadležnosti MUP-a Hercegbosanske županije. Izvor: Federalni zavod za statistiku

151

U 2019. godini postavljena je vizija djelovanja i izgradnje Sustava zaštite i spašavanja na području

Hercegbosanske županije, projektiranog Zakonom o zaštiti i spašavanju i Zakonom o zaštiti od požara

i vatrogastvu, koji će biti u stanju osigurati zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u odgovoru

na opasnosti, prirodne i druge nesreće koje se mogu dogoditi na području Hercegbosanske

županije.Programski dio planiran je kroz realizaciju dva strateška cilja i programa koji su planirani u

okviru njih i to: Razvoj sustava zaštite od požara i vatrogastva na prostoru općina i Hercegbosanske

županije i Stvaranje povoljnijeg ambijenta za daljnji razvoj sustava zaštite i spašavanja.11

Ovdje je potrebno istaći i problem migrantske krize te sigurnosnu prijetnju za građane Hercegbosanske

županije usljed navedene krize. Hercegbosanska županija sa svojim zemljopisnim položajem i dugim

graničnim pojasom sa susjednom Republikom Hrvatskom (oko 120 km granice) na kojem se nalazi veći

broj graničnih prelaza, od kojih su mnogi zatvoreni, i neobilježenih pješačkih staza kojima je moguće

ilegalno prijeći na područje Republike Hrvatske je izložen kao područje koje ilegalni migranti kao i

organizirane kriminalne skupine koje se bave ilegalnim krijumčarenjem migranata pokušavaju

iskoristiti kako bi preko područja županije na ilegalan način ušla u Republiku Hrvatsku, odnosno na

područje Europske unije. Navedenu sigurnosnu prijetnju, ni uz maksimalnu angažiranost kako

pripadnika Granične policije, tako i pripadnika MUP-a Hercegbosanske županije nije moguće

adekvatno nadzirati.

Jedan dio migranata je zatečen kako se pješice kreće u graničnom pojasu sa Republikom Hrvatskom,

na području općine Livno, u mjestima Guber, Grborezi, Lištani, krećući se prema GP Vaganj, te na

području općine Bosansko Grahovo u mjestima Gornji i Donji Tiškovac, Stožišta, Resanovci, krećući se

prema GP Strmica i području općine Drvar krećući se prema graničnim prijelazima Izačić, Martin Brod

i Kulen Vakuf.

Priljev migranata za posljedicu ima činjenje prekršaja i kaznenih djela na način da isti vrše provale u

obiteljske kuće, vikendice i druge prostore, koje devastiraju, te otuđuje stvari koje su im potrebne za

daljnje kretanje prema Europi, što izaziva strah i nelagodu kod domaćeg stanovništva.

Tijekom 2018. godine na području odgovornosti MUP-a Hercegbosanske županije ukupno je

evidentirano 258 migranata.

Tijekom 2019. godine evidentirano je 563 migranta od kojih je njih 433 legitimirano na način da su

kod sebe posjedovali potvrde o iskazanoj namjeri za podnošenje azila od službi za poslove sa strancima

na području BiH. Od ovoga broja najviše migranata na područje HBŽ dolazi iz Irana 33%, Iraka 10%,

Sirije 10%, Bangladeša 9%, Maroka 7%, Afganistana 6%, Tunisa 4% i Libije 3%.

Za prvih devet mjeseci 2020. godine evidentirano je 705 migranata i to u siječnju 112, veljači 76, ožujku

i travnuj 14, svibnju 11, lipnju 19, srpnju 60, kolovozu 155 i rujnu 258 migranata. Uzimajući u obzir

pojavu virusa COVID – 19 i zatvaranja granica, u prvih par mjeseci 2020. godine smanjen je broj

evidentiranih migranata, koji je, kako je vidljivo, ponovo počeo rasti od kolovoza mjeseca.

Stanje javne infrastrukture i javnih usluga

7.3.1.5. Prometna infrastruktura

Prema dostupnim podacima Hercegbosanska županija ima ukupno 1.139 km cestovne mreže, od toga

989 km kategoriziranih cesta. Magistralnih cesta je 512 km, regionalnih cesta 307 km i lokalnih cesta

170 km. Nadležnosti za upravljanje su podijeljene na federalnu (magistralne ceste), županijsku

11 Izvješće o radu Uprave civilne zaštite Hercegbosanske županije za 2019. godinu

152

(regionalne ceste) i općinsku (lokalne ceste) razinu. Magistralne ceste na području Kantona čine oko

15,8% ukupne mreže magistralnih cesta na području FBiH, a regionalne ceste na području županije

čine oko 13,4% ukupne mreže regionalnih cesta na području FBiH (2019)12. Lokalne ceste na području

Hercegbosanske županije imaju nezamjenjivu ulogu za razvoj i prometno povezivanje manjih naselja –

mjesnih zajednica i sela. Što se tiče sigurnosti prometa u promatranom razdoblju nazočan je trend

smanjenja broja prometnih nezgoda i stradanja u njima.

Tabela 65. Cestovna mreža: dužina po kategorijama i ukupno

Opis Dužina (km) % Stanje (dobro/loše)

Nekategorizirani 150 13,17% loše

Lokalni 170 14,93% loše

Regionalni 307 26,95% dobro

Magistralni 512 44,95% dobro

Autocesta 0 0,00% nije primjenjivo

Ukupno 1139 100,0% 0

Izvor: Županijska uprava za ceste

Ulaganja u cestovnu infrastrukturu su kontinuirana, financiranje redovnog održavanja raste u skladu s

povećanjem cestovne mreže, dok su ulaganja i izgradnju i sanaciju u značajnom padu, 64% smanjenja

u 2019. godini u odnosu na 2014. godinu (Tabela 38).

Tabela 66. Cestovna mreža: financijska ulaganja iz županijskog proračuna

2014 2015 2016 2017 2018 2019

Za sanaciju i izgradnju cesta 4.688.598 3.014.883 1.591.018 642.196 2.206.335 1.673.228

Zaredovno održavanje cesta 630.336 749.716 798.397 868.712 874.975 1.078.986

Ukupna financijska sredstva za izgradnju i sanaciju prometne infrastrukture

5.318.934 3.764.599 2.389.415 1.510.908 3.081.310 2.752.214

Izvor: Županijska uprava za ceste

Željeznička infrastruktura je postojala do 1976. godine u općini Drvar, ali nikada nije obnovljena.

Međutim postoji potencijal za revitalizaciju iste na prostoru općine Drvar kako bi se njena

funkcionalnost usmjerila na razvoj turizma.

Hercegbosanska županija ima infrastrukturu za zračni promet. Sportski aerodromi u Livnu i

Tomislavgradu su u funkciji za sportske letjelice i zračne jedrilice. Projektom A-3 NET uspostavljena je

poboljšana mrežna infrastrukture malih letjelišta na sjevernom Jadranu i predalpskom području. Taj

projekt jedan je od svega nekoliko projekata koji se bave problematikom razvoja malih aerodroma, a

koji se sufinanciraju putem EU fondova. Aerodrom “Stipe Krišto” Livno, ima status sportskog

aerodroma za zrakoplove do 7500 kg težine i registriran je u BHDCA pod oznakom LQLV. Aerodrom

raspolaže sa asfaltnom pistom dužine 850m, dvije travnate piste dužine 810m i 600m, asfaltnom

stajankom, te dva hangara sa pripadajućim aneksima.

7.3.1.6. Energetska infrastruktura

Bolje iskorištenje velikog energetskog potencijala, uz očuvanje životne sredine, otvara mogućnost za

intenzivniji razvoj županije. Prirodni resursi Hercegbosanske županije imaju velik ekonomski potencijal

12 Federalni zavod za programiranje razvoja: Socioekonomski pokazatelji po općinama FBIH 2019.

153

za njihovu eksploataciju, posebno u sektoru biomase i energije vjetra. Nadalje, eksploatacija šuma, kao

i drvna industrija generiraju značajne količine otpada koji se može iskoristiti u energetske svrhe, za

sagorijevanje, npr. otpaci iz drvne industrije, ogrjevno drvo, šumski otpad, ostaci orezivanja

višegodišnjih nasada i sl. Postoji potencijal i za proizvodnju bioplina iz komunalnog otpada, stočarstva

i namjenskih usjeva za energetske potrebe. Projektirani kapaciteti energije vjetra u općini Kupres su

sada 300 MW što svrstava Kupres u najkvalitetniju zonu na Balkanu.

Na prostoru Hercegbosanske županije u funkciji su dvije vjertoelektrane: Mesihovina i Jelovača, obje

na području Tomislavgrada, ukupne snage 86,6 MW. Uz to, u Hercegbosanskoj županiji dodijeljeno je

još 13 koncesija za vjetroparkove te jedna koncesija za proizvodnju električne energije iz energije sunca

Solbus u Livnu).

Djelatnost distribucije električne energije do krajnjih kupaca obavlja Javno poduzeće Elektroprivrede

Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne Mostar.

U okviru planova za plinifikaciju BiH, a koji uključuju i Hercegbosansku županiju, predviđena je

uspostava novog južnog toka plinifikacije BiH sa Hrvatskom. Energetsko poduzeće BH-GAS d.o.o.

Sarajevo zajedno s konzultantima iz BiH i Hrvatske izradilo je preliminarno izvješće o okolišnom i

društvenom stanju na planiranoj ruti plinifikacije između dvije države. Plinovod kroz Hrvatsku išao bi

na relaciji Split – Zagvozd, dio plinovoda na relaciji između spomenutih država Zagvozd – Imotski –

Posušje te u BiH na relaciji Posušje – Tomislavgrad – Šujica – Kupres – Novi Travnik. Vlada FBiH je

također na sjednici održanoj 15. lipnja 2017. označila projekt od strateške važnosti za FBiH, ao projekt

je uključen i u desetogodišnji plan razvoja mreže plinifikacije (TYNDP2018) od strane Europske mreže

za transport plina (ENTSOG).

7.3.1.7. Energetska učinkovirtost

Hercegbosanska županija ima 69 županijskih javnih objekata, te preko 116 općinskih javnih objekata.

Većina ovih objekata je stara između tri i četiri decenije. Jedan dio ovih objekata je renoviran, u cijelosti

ili djelomično, u posljednjih nekoliko godina. Unatoč tome, potrošnja energenata u ovim objektima i

dalje je visoka i potrebno je provesti mjere energetske učinkovitosti na velikom broju objekata. U

posljednjih pet godina Ministarstvo gospodarstva HBŽ je sudjelovalo u tri projekta koja su se odnosila

na energetsku učinkovitost.

Godine 2014. u Hercegbosanskoj županiji se započelo s provedbom projekta naziva Zeleni ekonomski

razvoj, a koji je iniciran i implementiran od strane UNDP-a. Unutar projekta Zeleni ekonomski razvoj

napravljeni su detaljni energetski pregledi za sljedeće objekte: Dječji vrtić Drvar, Srednja škola Drvar,

OŠ Ivan Goran Kovačić Livno, Policijska stanica Glamoč, Dom zdravlja Glamoč, Srednja stručna škola

Silvije Strahimir Kranjčević Livno (4 objekta), Inkluzivni vrtić Sunčani most Livno, Osnovna škola Fra

Lovro Karaula Livno, Osnovna škola Fra Lovro Karaula Livno - područna škola Vidoši, Dječji vrtić

Tomislavgrad, Gimnazija Marka Marulića Tomislavgrad, Sportska dvorana Tomislavgrad , Osnovna

škola Fra Mije Čujića Tomislavgrad – područna škola Brišnik, Osnovna škola Fra Miroslava Džaje Kupres,

Dom zdravlja Kupres, te Srednja škola Kupres.

Nadalje, u 2015. godini unutar ovog projekta izrađena je Studija o energetskoj efikasnosti javnih

objekata u HBŽ, koja je sufinancirana od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Iste godine Vlada HBŽ je

donijela Odluku o obaveznom unosu podataka o potrošnji energenata u web aplikaciju EMIS. Tijekom

2015. godine za uposlenike u javnim objektima održana je obuka za korištenje web aplikacije EMIS,

koju UNDP stavlja na raspolaganje i korištenje javnim institucijama u BiH koje žele kontinuirano pratiti

i analizirati potrošnju energije u objektima.

Godine 2016. godine započelo se sa provedbom projekta naziva „Energetska efikasnost u BiH“ za F

BiH, a kojeg provodi Federalno ministarstvo prostornog uređenja u suradnji sa Svjetskom bankom i on

154

još uvijek traje. Unutar projekta „Energetska efikasnost u BiH“ za F BiH napravljeni su detaljni

energetski pregledi za sljedeće objekte: Osnovna škola Stjepan Radić – Prisoje, Tomislavgrad, Dom

zdravlja Drvar, Osnovna škola Ivan Goran Kovačić Zabrišće-Livno, Srednja škola Kupres, Osnovna škola

Fra Franjo Nevistić Šujica-Tomislavgrad, Osnovna škola Fra Lovro Karaula Podhum-Livno, Osnovna

škola Fra Lovro Karaula Priluka-Livno, Dječji vrtić Leptirići Glamoč, Osnovna škola Grahovo B. Grahovo,

Osnovna škola Drvar, Zgrada općine Drvar.

Godine 2017. Vlada HBŽ je ušla u kreditni aranžman sa Svjetskom bankom, te je realizirala kredit u

iznosu od 975.515,29 KM, a koji je iskorišten u svrhu unaprjeđenja energetske efikasnosti na objektima

zdravstvene zaštite: Dom zdravlja Tomislavgrad i Županijska bolnica „Dr fra Mihovil Sučić“ Livno.

Radovi su uspješno okončani. U 2018. godini nisu rađene posebne aktivnosti u okviru ovog projekta. U

2019. godini donesene su dvije odluke o izdvajanju sredstava za implementaciju mjera energetske

efikasnosti na objektu Osnovna škola Drvar u ukupnom iznosu od 72.372,75 KM. Vrijednost cjelokupne

investicije iznosi 189.863,75 KM, a od čega se 117.491,00 KM odnosi na povrat PDV-a, koji se preostao

nakon dizanja kredita od Svjetske banke, a što je realizirano u okviru istog projekta.

Godine 2016. započelo se s projektom „Promocija energetske efikasnosti“, kojeg je provodio GIZ –

Njemačko društvo za međunarodnu suradnju u Bosni i Hercegovini. Unutar ovog projekta napravljen

je Plan energetske efikasnosti na području županije Hercegbosanske za razdoblje 2016.-2018., koji je

bio poslan na usvajanje Vladi HBŽ, no međutim koji ista nije usvojila.

Relevantni akti na razini EU-a su: Direktiva 2006/32/EC o energetskoj efikasnosti u finalnoj potrošnji

energije i energetskim uslugama, Direktiva 2010/30/EU o označavanju proizvoda koji koriste energiju,

Direktiva 2010/31/EU o energetskim karakteristikama zgrada i Direktiva 2012/27/EU o energetskoj

efikasnosti za potrošnju primarne energije.

Relevantni zakonski i podzakonski akti na razini BiH su: Okvirna energetska strategija BiH do 2035.

godine, Zakon o energetskoj učinkovitosti u F BiH („Službene novine F BiH“ br. 22/17), Pravilnik o

informacijskom sustavu energetske efikasnosti F BiH i Akcijski plan energetske učinkovitosti F BiH za

razdoblje 2016.-2018.

Potencijalni Izvori financiranja za provođenje mjera energetske učinkovitosti višestruki su:

preferencijalni krediti; ino krediti; komercijalni krediti; subvencije; ESCO - Privredno društvo za

energetske usluge (engl. Enercy Services Company); JPP; redovne proračunske linije; proračunsko

financiranje uz otplatu investicija kroz smanjenje budućih proračunskih izdataka ("Budget capturing")

7.3.1.8. Telekomunikacije i IKT infrastruktura

U odnosu na prošlo plansko razdoblje, nije vidljiv veliki napredak u razvoju informacijsko-

komunikacijske infrastrukrure u BiH. IKT infrastrukrua je na niskom stupnju razvoja u poređenju sa

zemljama regije i svijeta. To slabi konkurentnost zemlje, a istraživanja pokazuju da je to jedan od

veoma slabih konkurentnih faktora BiH. Primjera radi, prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti

2018. godine, Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je u oblasti IKT rangirana na 86. mjestu od 140

zemalja svijeta. Prema ovom izvještaju BiH je u regionu Zapadnog Balkana na posljednjem mjestu, a

rangirana mjesta ostalih zemlja su: Hrvatska 53., Crna Gora 58., Srbija 60. i Albanija 74. 13

Strategija razvoja informacijskog društva Bosne i Hercegovine definira viziju razvoja informacijskog

društva u BiH, kao: "Bosna i Hercegovina-digitalna država, koja je prepoznala društveni i ekonomski

potencijal IKT-a i širokopojasnog pristupa", te definiranim osnovnim ciljevima koji se žele postići ovom

strategijom, a to su:

13 Izvor: WEF, Global Competitiveness Report 2018

155

- definiranje pravaca daljeg i ubrzanog razvoja IKT sektora i širokopojasnosti i ostvarivanje preduvjeta za realiziranje istih;

- osiguravanje investicija i povećavanje zainteresiranosti za IKT sektor i širokopojasnost; - poticanje konkurencije na tržištu elektronskih komunikacija; - osiguravanje dostupnosti za širokopojasni pristup Internetu; - poticanje krajnjih korisnika, građana i poslovnih subjekata da koriste dostupne IKT alate i - servise u svakodnevnom životu i poslovanju; - osiguravanje primjene najsavremenijih tehnoloških rješenja; - promoviranje zelenog IKT-a koji čuva čovjekov okoliš; - razvoj kapaciteta softverske industrije BiH.

Analizirajuću statističke podatke u vezi IKT infrastrukture kod zamelja u regiji, Evropi i svijetu vidljiv je

da BiH/FBiH zaostaje i da su potrebni veliki napori da stigne barem zemlje u regiji u kratkom

vremenskom periodu. Nove usluge zahtjevaju širokopojasne mreže i brzi internet,a što je neophodno

za ukupni razvoj ID. Za izgradnju i modernizaciju IKT infrastrukture potrebno je, prema državnoj Politici

razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine za period 2017.-2021. poduzeti slijedeće mjere:

- Usvojiti i implementirati legislativu za širokopojasnost; - Osigurati sredstva za širokopojasni pristup velike brzine; - Razviti akcioni plan za implementaciju širokopojasnosti; - Uspostaviti smjernice za olakšavanje ulaganja u širokopojasnost; - Uspostaviti okvira interoperabilnosti i standarda; - Uspostaviti brzi i ultra brzi pristup Internetu; - Poticati ulaganja u istraživanje i inovacije; - Jačati digitalnu pismenost, znanje i eUključivanje, - Koristiti fondove EU za finansiranje mreža velike brzine; - Dati preporuka o zaštiti otvorenog Interneta za potrošače i - Smanjiti troškove implementacije brzih elektronskih komunikacijskih mreža.

7.4. Zaštita okoliša i životne sredine uključujući smanjenje rizika od katastrofa

Regulative i kapaciteti u oblasti okoliša

Hercegbosanska županija ima relativno čist okoliš. Ne postoje kvantitativni pokazatelji o zagađenju, tj.

ne postoje sustavi za mjerenje zagađenja tla, zraka i vode. Na temelju raspoloživih podataka

Hercegbosanska županija se može okarakterizirati kao područje kvalitetne životne sredine, ali ipak su

prisutna lokalna zagađenja vodotokova, zraka i zemljišta koja treba kontrolirati.

Zbog nerazvijenog gospodarstva, neformiranja struktura za razvoj te sve većeg odlaska mladih obitelji,

obim realizacije sredstava je bio značajno manji u oblasti okolišnog razvoja sa svega 9% od ukupno

sredstava planiranih Strategijom razvoja 2016.-2020. Slijedom toga u jačanju zakonske regulative od

planiranih aktivnosti ostvareno je donošenje Zakona o građenju14 i usvojene su izmjene i dopune

Zakona o komunalnoj djelatnosti15, a nisu doneseni županijski Zakoni o upravljanju otpadom i Zakon o

zaštiti okoliša, kao niti Županijski plan zaštite okoliša (KEAP). Kapacitete za kontinuirano praćenje

zagađenja i stanja okoliša je potrebno značajno ojačati, što uključuje suradnju vlade s komunalnim

poduzećima i drugim subjektima u ovoj oblasti.

Praćenje realiziranja važećih propisa i javnih politika otežava činjenica da na području Hercegbosanske

županije nisu uspostavljeni sustavi za kontinuirano praćenje zagađenja i stanja okoliša.

14Narodne novine HBŽ, broj: 3/16

15 Narodne novine HBŽ, broj: 13/18

156

Prema Ustavu FBiH politika zaštite okoliša je u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i županije. Na

razini BiH djeluje Odjel za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Federalno ministarstvo za okoliš i turizam dijeli je određene nadležnosti sa županijskom razinom (npr.

upravljanje otpadom, zaštita okoliša), a Fond za zaštitu okoliša na razinu Federacije BiH ima zadatak

financijski podržavati projekte iz područja zaštite okoliša. Na području Županije za pitanja zaštite

okoliša nadležno je Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša, a za

sektor voda i upravljanje šumama nadležno je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Posebni zakonski propisi kojima se definira zaštita okoliša na razini FBiH su većinom usvojeni16, te

predstavljaju temelj za izradu planske dokumentacije na razini Hercegbosanske županije. Međutim, u

oblasti zaštite okoliša nije donesen niti jedan županijski zakon20, što predstavlja problem za rad

općinskih organa.

Županije su sudjelovale u izradi i usvajanju Strategije aproksimacije propisa sa pravnom stečevinom

EU (EAS - Environmental Approximation Strategy), koja ima karakteristike državne strategije za okoliš.

U procesu EU integracija, još je urađena i Lista prioritetnih infrastrukturnih projekata iz okoliša, u SRG

za izradu su sudjelovale i županije. Na općinskoj razini pitanja zaštite okoliša tretiraju se u okviru

lokalnih ekoloških akcijskih planova – LEAP-a, a izrađene su za općine Livno, Glamoč, Kupres i

Tomislavgrad, kao i u okviru lokalnih razvojnih strategija – sektorskog plana za zaštitu okoliša. Općina

Livno ima razvijen Akcijski plan održivog energetskog razvitka (SEAP - Sustainable Energy Action Plan).

Zadnjih nekoliko godina, intenzivirane su aktivnosti oko izrade Plana upravljanja otpadom 2018.-2023.,

kojim se određuju i usmjeravaju ciljevi upravljanja otpadom, u skladu s ukupnim razvojem


Upravljanje vodama

Krovni planski dokument predstavlja federalna Strategija upravljanja vodama za razdoblje 2010- 2022.

godina. Hercegbosanska županija je 2015. godine usvojila županijski Zakon o vodama, a upravljanje

vodama je u nadležnosti Sektora vodoprivrede u sastavu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva.

Vodni resursi Hercegbosanske županije su bogati. Čine ih prirodna i umjetna jezera, energetski i

hidromelioracijski kanali, močvare (tresetišta), manje planinske rijeke i potoci, te veći broj planinskih i

krških vrela koji zajedno imaju veliki značaj u reguliranju vodnog režima. Prije svega za opskrbu naselja

vodom za piće, za proizvodnju električne energije i obranu od poplava. Ujedno, direktno utječu na

stanje flore i faune na ovom području.Uslijed neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada i upotrebe

kemijskih sredstava na farmama, vodotokovi i jezera trpe lokalna zagađenja.

Izrađeni su projektni zadaci za navodnjavanje i odvodnju Livanjskog i Duvanjskog polja, a projekti su

kandidirani i na listu Infrastrukturnih za sektor okoliša u IPA II te je u planu izrada projektne

dokumentacije za navedene projekte.

Zaštita zraka

Zaštita zraka definirana je Zakonom o zaštiti zraka FBiH, a Federalna strategija zaštite zraka usvojena

je kao dio Federalne strategije zaštite okoliša.

16Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 38/09); Zakon o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“

broj: 33/03); Zakon o zaštiti zraka („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine

Federacije BiH“ broj: 33/03, 72/09); Zakon o fondu za zaštitu okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); -Zakon o vodama

(„Službene novine Federacije BiH“ broj: 70/06)

157

Ne postoji institucionaliziran monitoring kvaliteta zraka. Neophodno je izvršiti barem povremena

mjerenja u najvećim naseljenim mjestima s ciljem utvrđivanja procjene stanja kvaliteta zraka. Opšti

prirodnogeografski uslovi su povoljni tokom cijele godine te se pretpostavlja da je kvalitet zraka

zadovoljavajući na najvećem dijelu teritorije županije.

Monitoring kvaliteta zraka Federacije BiH nije reguliran na odgovarajući način, ne postoje definirani

parametri praćenja zraka, propisi nisu usklađeni s zakonodavstvom Europske unije. Ne raspolaže se

podacima potrebnim za planiranje mjera smanjenja zagađenosti zraka, a mjere koje se provode

neodgovarajuće su.17 U FBiH još uvijek nije uspostavljen Registar emisija u zrak, a dostupni podaci o

emisijama pojedinačnih zagađivača zraka nisu pouzdani. Sukladno tome, isti problemi postoje i u

Hercegbosanskoj županiji i praćenje kvalitete zraka nije zadovoljavajuće. U svim županijama, odnosno

u cijeloj federaciji BiH potrebno je raditi na uspostavljanju detaljnog katastra izvora emisija koji bi osim

postrojenja uključivao i domaćinstva i saobraćaj, kao i studije o sudjelovanju pojedinih vrsta izvora

emisije u zagađenju zraka.

Monitoring zraka u Federaciji BiH je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) i

nadležnih organa županije i jedinica lokalne samouprave koji trebaju osigurati mjerna mjesta i mjerne

stanice za fiksna mjerenja u federalnoj i lokalnim mrežama za monitoring kvaliteta zraka. FHMZ planira

osigurati mjernu stanicu u Livnu, realizacijom jednog od tekućih međunarodnih projekata.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira zagađenost zraka kao najveći ekološki rizik za

zdravlje ljudi i, prema njenim podacima, BiH spada među četiri države s najzagađenijim zrakom na

svijetu sa velikim brojem smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenim zrakom. Potrebno je aktivno

informirati nadležne institucije i javnost o kvaliteti zraka i štetnom utjecaju zagađenog zraka na

zdravlje.

Potrebno je izraditi županijski plan zaštite okoliša, čiji je sastavni dio županijski plan zaštite zraka i

osigurati efikasnu realizaciju mjera iz plana. Planovi trebaju sadržavati realne i provedive mjere za

smanjenje zagađenosti zraka, usmjerene na sve izvore zagađenja, jasno utvrđene nositelje aktivnosti,

rokove, izvore financiranja i indikatore učinka mjera. Potrebno je propisati i obavezu praćenja

realizacije mjera iz kantonalnih planova i dinamiku izvještavanja, prijenos, obradu, provjeru validnosti

i analizu dobivenih rezultata te provjeru kvaliteta mjernih postupaka i održavanje i servisiranje mjernih

stanica.

Zaštićeni dijelovi prirode

Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta, formirana je

lista zaštićenih prirodnih vrijednosti na teritoriju Hercegbosanske županije. U nacrtu Prostornog plana

Hercegbosanske županije posebice je naglašena potreba zaštite sljedećih područja: Nacionalni parkovi

Prenj, Čvrsnica, Čabulja i Vran, Park prirode Blidinje, Ramsarsko područje i Planina Krug.

Ramsarska (močvarna) područja u BiH su naročito karakteristična po specifičnoj flori i fauni, a posebno

se izdvajaju zbog migratornih vrsta ptica. To su: Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje. Važna područja

za ptice (engl. Important Bird and Biodiversity Areas – IBAs) u BiH su: Livanjsko polje, Boračko jezero,

Bardača i Hutovo blato. Urađeno je stručno obrazloženje za Livanjsko polje.Također bi trebalo na listu

zaštićenih područja uvrstiti krške fenomene Kupresa.

Nadležnosti za planiranje zaštićenih područja i veći dio nadzora nad njima ima Ministarstvo okoliša i

turizma FBiH. Najveći problemi su uništavanje prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina te neprilagođena

zaštita, korištene i održavanje spomenika prirode.

17 Ured za reviziju institucija u FBiH: „Izvještaj revizije učinka Aktivnosti nadležnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na smanjenju zagađenosti zraka“

158

Postojeća zaštićena područja ne provode u cijelosti sistem zaštite, monitoringa i održivog korištenja.

Uzrok tome leži u nedovoljnom izdvajanju proračunskih sredstava, neadekvatnoj strukturi zaposlenih,

nepostojanju planova upravljanja, neimenovanju institucije nadležne za upravljanje zaštićenim

područjem i dr. U većini slučajeva proračunska sredstva se koriste za plaće, tekuće troškove i

održavanje.18

Šume visoke zaštitne vrijednosti

Hercegbosanska županija ima značajno šumsko bogatstvo. Šumsko gospodarsko društvo

„Hercegbosanske šume“ su u 2020. godini ispunili sve uvjete za dobivanje pozitivne ocjene u poštivanju

FSC standarda, temeljem redovnog godišnjeg nadzora koje se provodi od kad je Društvo steklo FSC

certifikata, još 2012. godine.

Time je potvrđeno da se šumama gospodari u skladu s međunarodnim prihvaćenim standardima i

pozitivan je primjer Federacije BiH. Na razini Federacija BiH postoji potreba usklađivanja šumarske

politike Federacije BiH s drugim nacionalnim sektorskim politikama i međunarodnim obvezama, kao i

harmonizacije nacionalne legislative s pravnom stečevinom Europske unije kao temelj razvoja

šumarstva Federacije BiH.

FSC certifikat bio je preduvjet da ŠGD „Hercegbosanske šume“ pristupi izradi HCVF24HCVF elaborata,

(High Conservation Value Forests), na osnovu kojih je na prostoru Hercegbosanske županije izdvojeno

ukupno 10.937,26 ha površine u kategoriju „visoke zaštitne vrijednosti“. To predstavlja 3,848 % od

ukupne površine kojom ŠGD „Hercegbosanske šume“ gospodari. Visoke zaštitne vrijednosti

pravovremeno je definirao Savjet za Upravljanje Šumama (FSC) za korištenje prigodom certifikacije

šuma, ali se uporaba tog koncepta proširila i u druge svrhe, uključujući zaštitu, planiranje i zastupanje

prirodnih resursa, kartiranje krajolika i izradu politika velikih kompanija.

Redovni monitoring izdvojenog područja se vrši najmanje jednom godišnje. U sljedećem razdoblju

potrebno je revidirati izdvojene površine sukladno Pravilniku o načinu izrade, sadržaja i postupka

odobrenja i revizije programa gospodarenja zaštitnim šumama i šumama s posebnom namjenom koji

još nije donesen od strane Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Vodoopskrba

Opskrba stanovništva i gospodarenje vodom za piće u Hercegbosanskoj županiji vrši se sa velikog broja

izvorišta, prostorno vrlo neujednačeno raspoređenih. Javnim sustavom vodoopskrbe obuhvaćeno je

oko 40% stanovništva, što je znatno manje od prosjeka stanovništva koje je obuhvaćeno javnim

vodovodima u FBiH (60%)19. U gradskim naseljima vodoopskrba stanovništva se vrši putem 6 općinskih

vodovodnih sustava, od kojih su najveći sustavi u Livnu i Tomislavgradu. Vodovod «Josip Jović» ima

karakteristike regionalnog vodovoda (opskrbljuje vodom i općinu Aržano u Hrvatskoj). Na ruralnom

području postoji veći broj seoskih vodovoda, kojima se opskrbljuje 60% stanovnika, ali o njima se ne

vodi precizna evidencija.

Kvaliteta vode na izvorištima je, u većini slučajeva, zadovoljavajući tako da se provodi samo

dezinfekcija vode. U općinama Livno, Tomislavgrad i Kupres, na svim vodozahvatima uspostavljena je

i zaštitna zona, dok je jedino za izvorište Mukišnica urađen Projekat zaštite izvorišta. Potrebno je u

najskorije vrijeme izvršiti istraživanja za definiranje zaštitnih zona izvorišta u smislu važećih zakonskih

odredbi.

18 Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine (2015-2020) 19 Strategija upravljanja vodama FBiH

159

Kvaliteta vodoopskrbe, obzirom na visok postotak gubitaka u mreži (69%), može se ocijeniti kao

neodgovarajuća i vremenu i potrebama potrošača, iako manja od prosjeka FBiH (70-80%). Česte

redukcije, veliki gubici vode, nedovoljan kapacitet izvorišta, dotrajala distributivna mreža u cijelosti ili

djelomično, karakteristike su skoro svih vodovoda.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije sufinanciralo je

2017.godine općini Tomislavgrad izgradnju distribucijske vodovodne mreže u naselju Bukovica u

Tomislavgradu.

Na prostoru Federacije BiH javnom vodoopskrbom su uglavnom opsluženi stanovnici općinskih

središta, eventualno sa prigradskim naseljima priključenim na gradske vodovode. Prosječno, za

Federaciju BiH ovaj postotak obuhvata je oko 60% .

Sustav odvođenja otpadnih voda

Najveći broj naseljenih mjesta Hercegbosanske županije karakterizira nepostojanje objedinjenog

sustava za prikupljanje i tretman otpadnih voda te činjenica da se otpadne i oborinske vode najčešće

prihvaćaju mješovitim sustavom kanalizacije i najkraćim mogućim putem odvode do najbližeg

primatelja.

Prikupljanje i odvođenje otpadnih voda za sada se donekle organiziranim kanalizacijskim sustavima

vrši jedino u općinskim centrima, dok se u ostalim naseljenim mjestima ispuštanje otpadnih voda vrši

izravno u vodotoke ili septičke jame. Kanalizacijskim sustavom u urbanim sredinama je obuhvaćeno

svega oko 26% ukupnog stanovništva Hercegbosanske županije, tj. oko 23.600 stanovnika. To znatno

zaostaje za prosjekom u BiH koji se kreće oko 33%, odnosno ovim sustavima je ukupno obuhvaćeno

oko 761 000 stanovnika. Van urbanih naselja nisu rađeni kanalizacijski sustavi. Najveći problem je

nedostatak financijskih sredstava, nedostatak projektne dokumentacije i razuđenost naselja.

Komunalne otpadne vode se gotovo u potpunosti u recipijente ispuštaju bez prethodnog

tretmana.Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije

sufinanciralo je 2017.godine općini Livno izgradnju glavnog kanalizacijskog kolektora za prikupljanje

fekalnih otpadnih voda u naseljima Žabljak i Rapovine -Faza I.

Upravljanje otpadom

U cilju uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, izrađen je Prednacrt Plana upravljanja otpadom. Plan je usmjeren k realizaciji i ostvarenju okolišno održivog ekonomskog razvoja i jačanje cjelovitog pristupa u rješavanju problema upravljanja otpadom određivanjem prioriteta na održivoj osnovi. Plan je u prednacrtu, upućen u redovnu proceduru usvajanja (2020).

Općine Glamoč i Bosansko Grahovo imaju Planove upravljanja otpadom, a Livno, Kupres i Tomislavgrad su predvidjeli određene aktivnosti u lokalnim ekološkim akcijskim planovima.

Na području Hercegbosanske županije godišnje se stvori 18.000 t otpada. Problem je što o otpadu ne postoje točni podaci i evidencije o količinama otpada. Ne vrši se selektirano odlaganje i prikupljanje otpada, tako da cjelokupna količina otpada iz kućanstava opterećuje okoliš. Procjenjuje se da oko 60% kućanstava nije uključeno u sustav prikupljanja otpada28 i njihov otpad završava na divljim odlagalištima, za koje se procjenjuje da ih je oko 140 na području Hercegbosanske županije (Tabela 36.). U općinama se komunalni otpad odlaže na privremene općinske deponije koje ne zadovoljavaju minimalne standarde sanitarnog zbrinjavanja otpada, dok pojedine koriste i nelegalna odlagališta otpada.

Sredstva Fonda za zaštitu okoliša usmjeravaju se na aktivnosti uklanjanja nelegalnih odlagališta i sanaciju područja na kojem su se nalazila. Broj divljih deponija smanjeno je za 30% u 2018. godini, u odnosu na 2013. godinu (Tabela 36).

160

Tabela 67. Pregled okvirnog broja divljih deponija na području Hercegbosanske županije u periodu 2013.-2018. godina

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Okvirni broj divljih deponija 200 170 150 145 140 140

Izvor: Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša

Utvrđena je lokacija regionalne sanitarne deponije, na teritoriji općine Glamoč-lokacija Korićina, koja

je dobila sve potrebne suglasnosti i dozvole ali još nije u funkciji. Općina Drvar je u vezi s

problematikom uvođenja sustava upravljanja otpadom pripojena regiji Bihać sve dok ne

profunkcionira deponija Korićina.

Na razini BiH i FBiH postoje planovi za zbrinjavanje posebnih vrsta otpada – industrijskog otpada,

medicinskog otpada i otpada životinjskog podrijetla29, koji podrazumijevaju regionalni pristup i velika

sredstva. Vlada Hercegbosanske županije prepoznala je važnost rješavanja navedenih problema i

namjerava podržati projekte za poboljšanja u suradnji sa svim razinama vlasti.

I na razini Federacije BiH, otpad je jedan od najvećih problema okoliša jer se odlaže na neadekvatan

način i kao takav predstavlja rizik po okoliš i zdravlje ljudi. Recikliranje se slabo prakticira.

Kvaliteta okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima

Na području Hercegbosanske županije stanje zagađenosti zraka, vode i tla varira tijekom godine, a

najčešći uzroci zagađenosti su požari, zimska sezona grijanja domaćinstava,temperaturne inverzije,

porast vodostaja rijeka,otpad kod klanja stoke, divlje deponije,ispuštanje otpadnih tvari i kanalizacije

u rijeke, ispušni plinovi automobila i dr.)

Sistem praćenja zagađenja zraka je neadekvatan. Nije osigurano sveobuhvatno praćenje (monitoring)

kvaliteta zraka na području FBiH. Postoje područja koja nisu pokrivena monitoringom kvaliteta zraka.

Postoji nezadovoljstvo sveopće javnosti zbog nedostatka lako dostupnih službenih informacija o

kvaliteti zraka, utjecaju zagađenog zraka na zdravlje, kao i mjerama koje poduzimaju nadležne

institucije kako bi se tokom cijele godine osigurao zadovoljavajuća kvaliteta zraka.

Upravljanje vodama u uskoj je vezi s rizicima od prirodnih nezgoda i klimatskih promjena. Deficit vode

(suša) utječe na održivost bio-raznolikosti, a posebno u krškim poljima gdje je povećan i rizik od požara

(naročito u Livanjskom polju).

Prema nalazima Zavoda za javno zdravstvo, laboratorijskom analizom vode (fizikalno-kemijska i mikro-

biološka analiza vode) dokazano je da je vode koja je pod upravljanjem javnih komunalnih poduzeća

na području županije,a kojom se opskrbljuje stanovništvo u gradskim i ruralnim sredinama ispravna za

piće i vrlo dobre kvalitete.Pozitivni mikrobiološki rezultati imaju uglavnom uzorci vode iz seoskih

vodovoda i bunara koji su nepropisno građeni te dolazi do miješanja s otpadnim i fekalnim vodama što

je uzrok neispravnosti vode za piće.

Niti jedna općina nije riješila pitanje propisnog odlaganja komunalnog otpada, otpada kod klanja stoke,

a prisutne su mnoge takozvane „ divlje deponije“ uz prometnice,nepropisno izvedene septičke jame i

kanalizacije koje su izravno priključene u riječne vodotoke zbog čega dolazi do kontaminacije voda i

zemljišta štetnim organskim i anorganskim materijama, a što pričinjava veliku opasnost za biljni i

životinjski svijet i zdravlje ljudi.

U slučaju potresa katastrofalnih razmjera, pretpostavlja se da bi moglo doći do oštećenja brane na

akumulaciji Buško jezero. Poplave se ponavljaju periodično, često u istim područjima Hercegbosanske

županije, izazivajući velike materijalne štete, a ponekad i ljudske žrtve. U skladu s prostornim planom

FBiH, u okviru zaštite od poplava, u Hercegbosanskoj županiji planira se izgradnja kanala i ustava u

Livanjskom polju, kojima bi se prikupile vode i poboljšao sustav obrane od poplava. Kvaliteta

161

površinskih voda na prostoru Federacije BiH je, generalno govoreći s gledišta opće zdravstvene

situacije stanovništva, ugrožena, a na nekim vodotocima ili dijelovima vodotoka opasno narušena, a

isto vrijedi i za područje Hercegbosanske županije.

Postojeći Registar postrojenja i zagađivača trenutno (2019.) sadrži nepotpune podatke o emisiji

zagađenja, ne postoje precizne liste operatera postrojenja koji su dužni dostaviti podatke o emisiji

zagađujućih materija u zrak, ne postoje kriteriji za odabir metode mjerenja emisije zagađujućih

materija u zrak u zavisnosti od vrste, tipa i kapaciteta postrojenja, te kontrole mjerenja emisija

zagađujućih materija u zrak nisu dovoljno efikasne.

Prema izvješću Uprave civilne zaštite, predstavlja područje bogato šumama (170,9 km2), pa su požari

izazvani sušom i visokim temperaturama, permanentna opasnost na području cijele županije, u

općinama B. Grahovo, Glamoč, Livno, Tomislavgrad, Kupres i Drvar.Ovdje se u prvom redu misli na

šumske i druge požare na otvorenom prostoru koji mogu poprimiti razmjeru prirodnih i drugih nesreća.

Zaštita od neeksplodiranih ubojitih sredstava – NUS-a provodi se na temelju potpisanog

Memoranduma o razumijevanju koje je potpisan 1998. godine između Delegacije europske komisije i

Vlade Federacije BiH o stvaranju održivih TUN- timova civilne zaštite za razminiranje, a u suradnji sa

BH MAC-om (Centrom za uklanjanje mina u BiH), Vladinim stručnim operativnim tijelom za

rukovođenje akcijama razminiranja.

Zaštita i spašavanje od rušenja koja mogu nastati uslijed potresa, odrona odnosno klizanja tla i olujnog

nevremena, provode se u koordinaciji velikog broja subekata. Odgovarajuće aktivnosti provode se od

strane građana u okviru samozaštite, građevinskih, komunalnih, rudarskih, prijevoznih i drugih

gospodarskih društava, vatrogasnih postrojbi kao i drugih pravnih osoba koje raspolažu odgovarajućim

materijalno-tehničkim sredstvima, opremom, znanjem i radnom snagom, postrojbi civilne zaštite,

općinskih tijela i drugi sudionici zaštite i spašavanja. Hercegbosanska županija pripada seizmički

aktivnom prostoru Dinarskog masiva, a samo 2019. godine bilo je pet potresa, jačine od 2,4 do 4,0

prema Richterovoj ljestvici.

Opasnost od poplava uzrokuje hidrografsko i hidrološko stanje u Hercegbosanskoj županiji, a

uvjetovano je klimatskim značajkama koje određuju vodnu masu, zatim geološkim odnosno hidro

geološkim uvjetima i reljefom teritorija odnosno kraškim poljima okruženim visokim planinskim

masivima Dinare , Cincara , Golije, Malovana, Ljubuše, Vrana. Zbog obilnih oborina u jesenjem i

proljetnom dijelu godine i otapanja snijega u planinama dolazi do izlijevanja vode iz vodotoka rijeka te

zbog djelovanja podzemnih voda dolazi do nepovoljne hidrološke situacije i plavljenja zemljišta u

kraškim poljima( Livanjsko, Duvanjsko, Glamočko ) te pričinjavaju znatne štete u poljoprivredi, a mogu

ugroziti i naseljena mjesta na obodima polja. Poplave su zbog gore navedenih razloga redovita pojava.

U 2019. godini prema podacima Meteorološke postaje Livno u mjesecu studenom zabilježena je

rekordna količina oborina (kiša), čak 424 l po metru četvornom.

Zaštitu i spašavanje životinja i namirnica životinjskog podrijetla provode vlasnici i posjednici životinja,

kako pravne, tako i fizičke osobe, te stručne veterinarske službe i tijela uprave nadležne za stočarstvo.

Aktiviranje struktura civilne zaštite u ovoj oblasti vrši se onda kada obim opasnosti po zdravlje i živote

ljudi i životinja preraste mogućnost veterinarskih službi i resornih organa uprave.

Poseban problem u Hercegbosanskoj županiji predstavlja pojava pasa lutalica koji ugrožavaju sigurnost

građana te predstavljaju opasnost od zarazne bolesti (bjesnila).

Asanaciju terena se sastoji u poduzimanju sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehničkih mjera na terenu

sa ciljem sprječavanja širenja zaraze, epidemija i drugih štetnih posljedica po ljude i materijalna dobra,

a obuhvaća organiziranje i provođenje slijedećih radnji: uklanjanje leševa uginulih životinja, potom

dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju objekata i terena (DDD - dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija)

162

te otklanjanju otpadnih i štetnih tvari koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi i okoliša. sustavna DDD nije

provođena godinama, osim pojedinačnih mjera, određenih objekata, ali od strane ovlaštenih privatnih

firmi. Za provođenje Plana DDD osim financijskih sredstava potrebno je stručno osoblje i odgovarajuća

oprema, tako da se formiranjem Zavoda za hranu i veterinarstvo i njihove Službe DDD i zaštite okoliša

u suradnji sa općinama očekuje rješavanje i ove važne oblasti u cilju provedbe sustavnog plana DDD

na području cijele županije.

Stanje prostorno planske dokumentacije

Sukladno članku 16 Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine Hercegbosanske županije",

broj: 12/14) Prostorno-plansku dokumentaciju Županije čine:

d) Razvojni planovi prostornog uređenja:

1) prostorni plan Županije,

2) prostorni plan općine,

3) prostorni plan područja s posebnim obilježjem,

4) urbanistički plan.

e) Detaljni planovi prostornoga uređenja:

1) zoning plan,

2) regulacijski plan,

3) urbanistički projekt.

f) Pomoćni planovi prostornog uređenja

1) plan parcelacije.

Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usuglašen s dokumentom prostornog

uređenja šireg područja, a ako nisu usuglašeni, primjenjuje se dokument prostornog uređenja šireg

područja (sukladno članku 46 Zakona o prostornom uređenju).

Prostorni plan Hercegbosanske županije za period od 20 godina usvojen je u formi nacrta, prošao je

javnu raspravu, dobio potrebne suglasnosti i mišljenja, te je upućen Vladi Hercegbosanske županije na

daljnje postupanje.

Javne investicije Hercegbosanske županije

Program javnih investicija HBŽ 2021.-2023. sadrži podatke o projektima po sektorima i podnositeljima

prijedloga projekata, po izvorima, vrsti i načinu financiranja u trogodišnjem razdoblju prema načelu

1+2, po lokacijama na kojima se investicije realiziraju i podatke o realizaciji projekata po ciljevima

utvrđenim strateškim okvirom.

Osnovni cilj izrade Programa javnih investicija Hercegbosanske županije je usklađivanje razvojnih

projekata sa realnim izvorima financiranja za njihovu realizaciju.

Da bi projekt bio kandidiran u PJI uz kriterij kvalitete (doprinosi gospodarskom razvoju, donosi nove

prihode, povezuje postojeću infrastrukturu, potiče upotrebu naprednih tehnologija, minimalnog je

štetnog utjecaja na okoliš, povećava ekonomsku konkurentnost, doprinosi očuvanju postojećih radnih

mjesta i zapošljavanju i od neposrednog je značaja za socijalno ugrožene kategorije) mora zadovoljiti i

163

kriterij minimalne vrijednosti. Uredbom su propisani i kriteriji minimalne vrijednosti po kojima se

projekti kandidiraju u program javnih investicija, i to:

• Minimalna ukupna vrijednost projekta koji se kandidira u PJI Federacije je 1.000.000,00 KM;

• Minimalna ukupna vrijednost projekta definiranog na županijskoj razini koji se kandidira u PJI

županije je 500.000,00 KM;

• Minimalna ukupna vrijednost projekta definiranog na gradskoj ili općinskoj razini koji se

kandidira u PJI županije je 100.000,00 KM.

Povjerenstvo za Program javnih investicija HBŽ je u 2020. godini obavilo pregled ukupno 27

kandidiranih projekata pristiglih na propisanom IP obrascu. Svi projektni prijedlozi su imali potpunu

dokumentaciju te su zadovoljili minimalne kvalifikaijske kriterije.

Tabela u nastavku prikazuje broj kandidiranih projekata te njihovu ukupnu vrijednost po pojedinom

DAC sektoru.

Tabela 68. Pregled kandidiranih projekata PJI K10 u 2020. godini prema DAC sektoru

DAC Sektor

Broj kandidiranih projekata

Ukupna vrijednost

%

122 Osnovno zdravstvo 1 397.301 0,18%

140 Vodoopskrba i sanitacija 9 31.141.031 14,10%

210 Transport i skladištenje 1 150.000 0,07%

230 Proizvodnja i opskrba energijom 2 901.207 0,41%

250 Poslovne i druge usluge 1 1.000.000 0,45%

311 Poljoprivreda 5 179.753.498 81,40%

321 Industrija 1 1.644.416 0,74%

323 Građevinarstvo 4 3.205.680 1,45%

332 Turizam 1 2.000.000 0,91%

430 Ostale višesektorske aktivnosti 2 626.500 0,28%

UKUPNO 27 220.819.633 100%

Kao što je moguće zaključiti iz Tabele, najveći broj kandidranih projekata je u oblasti vodoopskrbe i

sanitacije, ukupne vrijednosti 31.141.031 KM.

164

Slika 18. Pregled kandidiranih projekata PJI K10 u 2020. godini prema DAC sektoru

Sa druge strane, najveću vrijednost imaju projekti iz oblasti poljoprivrede. Naime, 5 kandidiranih projekata iz oblasti poljoprivrede vrijednosti je 179.753.498 KM.

122 Osnovno zdravstvo

0,18%

140 VODOOPSKRBA I SANITACIJA

14,10%

210 TRANSPORT I SKLADIŠTENJE

0,07%230 PROIZVODNJA I OPSKRBA

ENERGIJOM0,41%

250 POSLOVNE I DRUGE USLUGE

0,45%

311 POLJOPRIVREDA81,40%

321 INDUSTRIJA0,74% 323

GRAĐEVINARSTVO1,45%

332 TURIZAM0,91%

430 Ostale višesektorske

aktivnosti0,28%

Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina

Documents

Transcript of Hercegbosanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina