Halogeni elementi su kemijska skupina elemenata. Nalaze se u 17. skupini elemenata (staro VII ili VIIA) u periodnom sustavu: fluor (F), klor (Cl), brom (Br), jod (I), astat (At) i još neotkrivenu ununseptij (Uus). Izraz halogen je spojen s elementima koji daju sol u spoju s metalima. Spomenut je u Francuskoj u XVIII. stoljeću, a ima grčke korijene.

Halogeni elementi su elementi p-bloka. Njihovi atomi imaju sedam valentnih elektrona, pa ima je elektronska konfiguracija valentne ljuske ns2np5. Zbog takve elektronske konfiguracije i velike elektronegativnosti, svi halogeni elementi u spojevima s metalima imaju oksidacijski broj -1. Pozitivne neparne oksidacijske brojeve I, III, V i VII mogu imati svi osim fluora.

Zbog velike reaktivnosti, halogeni se elementi u elementarnom stanju ne nalaze kao atomi, već kao nepolarne dvoatomne molekule. Između molekula djeluju slabe van der Waalsove privlačne sile, koje postaju jače od fluora prema jodu. To je razlog da su fluor i klor pri sobnoj temperaturi plinovi, brom tekućina, a jod čvrsta tvar. Halogeni elementi čine, prema kemijskim svojstvima, skupinu najsličnijih nemetala.

JOD......

Povezanost elementa joda i zdravlja je odavno poznata. U Hrvatskoj se već više od četrdeset godina provodi jodiranje soli u svrhu očuvanja mentalnog zdravlja dojenčadi i sprječavanja pojave gušavosti u odraslih.

No, s vremena na vrijeme se problem ponovo otkriva i stavlja kao prioritet u rješavanju. Tako je britanski University od Dundee na temelju istraživanja utvrdio da 40 % žena u drugom stanju ne unosi niti polovicu potrebnog joda u organizam. Jasno je da je takvo stanje podignuto na razinu nacionalne opasnosti te se traži da proizvođači soli jodiraju svoj proizvod.

Također je objavljeno da su istraživači u Španjolskoj kao i u Italiji utvrdili manji stupanj inteligencije kod školske djece čija prehrana ne sadrže dovoljno joda. No dok za njih još ima lijeka, kod nerođene djece te promjene su ireverzibilne, pa je tim prije važan unos joda kroz prehranu majke.

Stanje u Hrvatskoj je u tom pogledu mnogo bolje. Uz dugogodišnje zakonsko uređenje jodiranja soli iz bilo kojih izvora, kao i stalno praćenje stanja unosa joda kod tek rođene djece kao i kod školaraca, može se reći da je smanjen rizik od posljedica jodne deficijencije.

Stalne kontrole joda u soli, prisiljavaju proizvođače, ali i uvoznike na poštivanje propisa. Ipak malo čudi da je takav problem mogao biti uopće prisutan u zakonodavno i zdravstveno uređenim zemljama EU.

Važno je još napomenuti da tijekom stajanja dolazi do sublimacije, smanjenja količine joda u soli pa je potrebno paziti na rok proizvodnje. Europsko zakonodavstvo ne traži da se istakne rok trajanja za sol pa je i to razlog da jodirane soli ako se predugo drže na skladištu, dolaze do potrošača s već smanjenom količinom joda.

HLORPri spaljivanju na otvorenom, gdje sesmeće i otpad (pogotovo materije kojesadrže klor u obliku klorida, primjericePVC) ne odvajaju, pri zajedničkomsagorijevanju stvara se Seveso-dioksin,najotrovniji zagađivač okoliša i velikaopasnost po ljudsko zdravlje. U dimuizlazi dioksin, nevidljiv i nadasvepodmukao neprijatelj čovjekovog zdravlja,koji se stvara međudjelovanjem nekolikoplinova pri sagorijevanju raznih otpadnihmaterijala

Fosfor

Fosfor je makromineral, čija je uloga u organizmu višestruka. On se u organizmu nalazi u obliku fosfatnih ili hidrogenfosfatnih iona. U kostima fosfor sa kalcijem čini apatit (kalcijev fosfat), koji ima važnu strukturnu komponentu koštanog matriksa. Moždano tkivo je bogato fosforom, što znači da je fosfor bitan, kako za rast i razvoj, tako i za dobro funkcioniranje mozga. Najvažnija uloga fosfora je u staničnoj biokemiji. Fosfatni pufer održava stalnu staničnu kiselobaznu ravnotežu. Također, fosfatni ioni sudjeluju u gotovo svakoj biokemijskoj reakciji kao aktivirajuća skupina. Fosfati su i dijelovi DNA, kao i brojnih koenzima. Oni su dio spoja ATP-a, koji predstavlja energetsku rezervu u stanicama. Iako je u organizmu nezamjenljiv, on je po količini tek šesti i ima ga ukupno oko pola kilograma. 

Nedostatak fosfora je rijedak, ali ako do njega ipak dođe, javlja se slabost i povraćanje, te osteomalacija i rahitis. 

Višak fosfora predstavlja opasnost, jer je koncentracija fosfora obrnuto razmjerna koncentraciji kalcija, pa može doći do jakih grčeva usljed smanjenja koncentracije kalcija.

Dugotrajno unošenje joda u većim količinama može izazvati poremećaj, koji se naziva jodizam. Simptomi su drhtavica, mršavljenje, pospanost, oticanje vijeđa, akne, kašalj i jaki proljevi. Višak joda može uzrokovati i suprotne efekte, kao što je smanjeno izlučivanje hormona štitne žlijezde, koja opet vodi u gušavost.

Visoke koncentracije fluora izazivaju akutno otrovanje, zbog pretvaranja fluora u želucu u hidrofluoričnu kiselinu, koja izaziva mučninu, povraćanje, proljev i abdominalne bolove.