Grejanje Hladenje Hr
-
Upload
dejanoskia -
Category
Documents
-
view
294 -
download
7
Transcript of Grejanje Hladenje Hr
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
1/52
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
2/52Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop2
Posljednjih godina javlja se sve vei interes i
prihvaanje povrinskog grijanja i
hlaenja. Kao posljedica mnogobrojnih
prednosti koje ovi sustavi
sa sobom nose, vie od jedne treine
novoizgraenih kua za jednu ili dvije obitelji
opremljeni su podnim grijanjem.
Uporabom modernih materijala, kao npr.
HERZ vieslojnih cijevi osigurava sedugotrajnost cijelog postrojenja.
Trokovi instaliranja priblini su trokovima
za instalaciju radijatorskog grijanja.Trokovi instaliranja za hlaenje prostoranii su od trokova za uobiajene sustave i radebeumno.
U sluaju istovremenog koritenja podnog
i radijatorskog grijanja, potrebno je obratiti
panju da regulacija podnog grijanja mora uvijek
biti neovisna od regulacije radijatorskog
grijanja. Podno grijanje zahtijeva drugaijutemperaturu medija nego radijatorsko grijanje.
Isto vrijedi za rashladne sustave hladnom vodom.
Prednosti povrinskog grijanja
Podno ili zidno grijanje koristi cjelovite podne ili zidne
povrine prostorije kao povrine za konvekciju, tj. za
izmjenu topline, u odnosu na klasino grijae tijelo koje
predstavlja tokasti izvor topline.
toplinskim zraenjem u prostoriji se uvijek
zadrava ravnomjeran temperaturni profilZraenjem topline podnog grijanja, puno
je manja izmjena topline izmeu ljudi i ukupne
povrine prostorije, u odnosu na radijatorsko
grijanje. Zbog toga se sobna temperatura
moe postaviti za 2-3 C nie, bez utjecajana osjeaj ugode. Zbog toga se trokovi
grijanja znaajno smanjuju i do 12 %.
Sve povrine prostorije su dostupne,
slobodne za opremanje i ne ograniavaju
djecu. Kod opremanja prostorije postoji
manje ogranienja, koja se inae kod
grijaih tijela moraju uzeti u obzir.
Nema nakupljanja praine
jer je strujanje zraka vrlo malo,
pa se praina malo zadrava.
Izbjegnuto je dizanje praine
koje se inae javlja kada se s grijaih
tijela podie topli zrak, a na suprotnoj
strani sputa hladni zrak.
To znai bitno smanjenje koliine
praine u zraku prostorije, to
predstavlja poboljanje ivotnih
uvjeta , prije svega za osobekoje pate od alergija.
Podno grijanje zahtijeva
znatno niu temperaturu
polaza i povrata u sustavu
grijanja, nego radijatorsko
grijanje. Time se postie vea
ugoda i uteda energije kao znaajka
kvalitetnog niskotemperaturnog
grijanja.
Zbog niske temperaturepolaza u odnosu na
konvencionalno grijanje, podno
grijanje moe se lako pustiti u pogon
sa alternativnim toplinskim izvorima
npr. dizalicama topline,
solarnim kolektorima i td.
Hladni podovi, specifini za
sanitarne prostorije npr. kupaonice
s kamenim, mramornim ili podom
od keramikih ploica postaju ugodan
izvor topline i mogu se koristiti bez
razmiljanja, jer u sezoni grijanjanisu vie tako neugodno hladni.
Uteda energije zbog
niih temperatura zraka.
Vea udobnost zbog
manje konvekcije.
Nema neugodnih toplinskih
podruja.
Toplinska izolacija izolacionim materijalima
Neovisno od primjenjenog sustava,
ispod grijaih cijevi treba postaviti toplinsku
izolaciju, kao npr. prema NORM M 7560.
Ako grijana prostorija granii s
podrujem tla, potrebno je dodatno
predvidjeti hidro izolaciju.
Izmeu zida i estriha moraju se unaokolo
postaviti izolacijske rubne trake.
Ovo je nuno da bi se omoguilo toplinsko
istezanje estriha.
Kod veih povrina treba dodatno planirati
raspore za dilataciju. Cijevi koje prolaze krozove dilatacijske raspore , na tom podruju trebaju
imati dodatnu zatitnu cijev.
Toplinska izolacija
Podno grijanje ne odaje toplinu samo prema
gore, ve takoe i prema dolje.
Ako se zagrijava prostor ispod,
ta toplina se moe uraunati u toplinskom izraunu kao
korisna toplina. Ako ovo nije sluaj, postoje
gubitci topline.
Odgovarajua toplinska izolacija ispod cijevi eliminira
ove gubitke. Njihova debljina odreuje senpr. prema normi NORM M 7560.
Ako grijani prostor granii s podrujem tla,
uz toplinsku izolaciju treba predvidjeti i dodatnu
hidro izolaciju.
Kao izolacija ispod estriha moe se upotrijebiti
izolacijska pjena koja vam je lokalno na raspolaganju.
Hidro izolacija
Izolacija se treba postaviti kao zatita za spreavanje
prodora vlage, prekrivanjem graevinskom PE folijom
nazivne debljine 0,1 0,2 mm.U podruju spajanja ova folija bi se trebala
preklapati 30 cm.
Pregled
Temperaturni profil
idealno grijanje podno grijanje radijatorsko grijanje
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
3/52www.herz-armaturen.com 3
Izolacijske rubne trake
Izolacijske rubne trake du krajnjih rubova
povrina prostorije omoguuju grijanom
estrihu vee , svestrano istezanje.
Ovo je nuno jer su grijani estrihi u odnosu na
negrijane, zbog toplinskih optereenja podvrgnuti
veim istezanjima. Izolacijske rubne trake
omoguuju istezanje estriha jer je du zidovastvoren raspor za istezanje.Izolacijske rubne trake trebale bi biti
debljine najmanje 10 mm.
Za unutarnje zidove , nosive stupove i
druge zidane elemente mora se predvidjeti
razdvajanje grijanog estriha pomou izolacijskih
rubnih traka.
Ove izolacijske rubne trake trebale bi biti odmaterijala koji se moe komprimirati najmanje5 mm.
Prikladni materijali :
8 mm PE pjenaste trake
12 mm PS pjenaste trake
10 mm trake od valovite ljepenke
Mogu se koristiti i drugi raspoloivi
materijali. Bitna je sposobnost
komprimiranja.
Estrih / pokrivanje
Estrih mora biti izveden prema normi
NORM B 2232. Dodaci estriha
smanjuju koliinu vode u estrihu, tako da
je u suhom stanju udio zraka smanjen.
(Smanjenje trajanja zagrijavanja).
Visina estriha zavisi od njegove kvalitete.
Potrebno je pridravati se minimalne
debljine estriha. Kod cementnog estriha
gornji rub cijevi treba biti prekriven najmanje
45 mm. Kod estriha koji nije na bazi vodegornji rub cijevi treba biti prekriven najmanje35 mm. Cementni estrih trebalo bi poboljatidodatkom plastifikatora, kako bi se poveala
toplinska vodljivost.
Gornji sloj
U osnovi, kod izbora podnih obloga nema
posebnih ogranienja ukoliko su namijenjene
za temperature (posebno obratiti panju na
ljepila koja se koriste).
Posebice kod tepih obloga, treba obratiti panju
da su ljepila i obloge prikladne za podno grijanje.
Toplinski prolazni otpor ne bi trebao biti veiod 0,15 W/m2 K.Zbog toga to toplinski prolazni otpor gornjeg
sloja utjee na prenos topline u prostoriji,
primjenjene podne obloge trebaju biti poznate
prilikom dimenzioniranja podnog grijanja.Keramika podna obloga je zbog toplinske tromosti
prikladnija od tepiha.
Dilatacijski raspori
Kod razdvajnja prostorije ili kod dilatacijskih
raspora u estrihu, cijevi za grijanje treba
provui kroz zatitne plastine cijevi.
Mogu se koristiti i gotovi spuvasti dilatacijski
raspori s plastinim zatitnim cijevima.
Cijevi za grijanje
Cijevi za grijanje i instalacije grijanja
ugrauju se u / ili ispod estriha, odnosno
podne obloge. Time postaju sastavni dio
graevinskih radova i stoga moraju ponuditi
najveu moguu sigurnost.Prema zakonu o gradnji, ukoliko postoje propisi,
smiju se koristiti samo certificirani ugradbeni
materijali. Prema tome ugradbeni materijali
trebali bi biti provjerene kvalitete i certificirani.
Redovitim vanjskim nadzorom certificiranih
ugradbenih materijala, osigurano je da e se
primijeniti samo besprijekorni materijali koji su
meusobno usklaeni. Time je osigurana
predviena funkcionalnost i ivotni vijek.
Provjereni i pouzdani materijali za cijevi
obuhvaeni su u DIN 4726 Instalacije cijevi
od plastinih materijala za toplovodno podno
grijanje. U DIN 4726 takoer su definirani
minimalni zahtjevi za postojanost temperature
i tlaka u sustavu toplovodnog i podnog
grijanja, kao i oznaavanje.
Plastine cijevi nisu podlone koroziji.
Da bi sprijeili ulazak kisika kroz cijevi
u sustav grijanja, prednost u primjeni imaju
cijevi koje su nepropusne na kisik prema
DIN 4726. Prema DIN 4726 nepropusnost
kisika je ako je 0,1 g/md .U ovom sluaju nije potrebna dodatna uporaba
zatitnih sredstava protiv korozije ili sistemsko
odvajanje.
Kod uporabe dodataka u vodi za grijanje treba
obratiti panju na proizvoake karakteristike cijevii dodataka.
U povrinskom grijanju se obino koriste
vieslojne cijevi, sastavljene od
visokostabiliziranog ili umreenog polietilena,
uzduno zavarene aluminijske cijevi ipokrovnog sloja od PE ili PE-X.
Kako bi se postigla potrebna savitljivosti i
fleksibilnosti cijevi, debljine aluminijskog
sloja su izmeu 0,15 i 0,3 mm. Time se
istovremeno smanjuje povratna oprunost
unutarnje cijevi a zadrava znaajna tlana
vrstoa cijevi. Kod toga aluminij djeluje kao
brana za kisik, pa su sigurno ispunjeni zahtjevi zanepropusnost kisika.
Trebalo bi provjeravati kvalitetu spojnih cijevi koje
se koriste za podno grijanje grijanje. Spojne cijevi bi
trebale imati odgovarajue oznake kvalitete SKZ
(Junonjemaki centar plastike).
U principu se koriste sve uobiajene tehnikespajanja, kao radijalni pres postupak ili
stezni navojni spoj.
Zavarivanje se ne koristi.
> 35 mm kod estriha bez vode
> 45 mm kod cementnog estriha
Pregled
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
4/52grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop4
Podno grijanje
koristi se u dva razliita sustava.
- sustav suhog postavljanja,cijevi se postavljaju ispod suhog
estriha na izolaciju.
Prednost su mala ugradbena visina i teina.
- sustav mokrog postavljanja, cijevi
se postavljaju direktno u estrih.
Sustav suhog postavljanja
Toplinska vodljivost ovih sustava neto
je slabija, nego kod drugih postupaka.
Cijevi su u ponudi s oljebljenim ploama
za razliite razmake postavljanja.
Aluminijski ili metalni sloj ravnomjernoprovodi toplinu preko povrine. Kao pokrov
postavlja se sloj za raspodjelu optereenja
od suhih estrih ploa. Time se postiu male
visine nadogradnje, to je od velikog znaaja
kod renoviranja i naknadne ugradnje grijanja.
Preko ovog sloja polau se podne obloge.
Podna obloga
Sloj za raspodjelu optereenja
Sloj za raspodjelu topline
Ploe za polaganje
cijevi
zvuna izolacija
Nosiva podloga
Za podno grijanje kod suhog postavljanja
obratiti panju na sljedee :
Podne obloga koje se polae
preko podnog grijanja moe
imati maksimalni otpor prolaza
topline od R = 0,5W/mK .
Ako podne obloge imaju vei
otporom prolaza topline mogue
je samo zagrijavanje poda, ali ne i grijanje prostorije.
Omoguen ravnomjeran
prelaz topline.
To omoguuje metalni sloj
za raspodjelu topline, u kojem
su cijevi privrene.
Potrebna temperatura
polaza
podnog grijanja zavisi od
otpora prolaza topline
gornje podne obloge i toplinskog
optereenja prostorije. Moe se zakljuiti
da se ne smije prekoraiti temperatura
polaza od 60 C i temperatura
gornjih podnih obloga od 29 C
( u iznimnim sluajevima 35C) .
Gipsane ili plastine ploe koriste se kao
podloga i nosa cijevi za grijanje i kao sloj
za raspodjelu topline.
Du zavrnih povrina prostorije
postavljaju se rubne izolacijske trake
minimalne debljine 10 mm.
Rubne izolacijske trake omoguuju dilataciju
poda i razdvajanje od zidova ili stupova.
Prednosti podnog grijanja kod
suhog postavljanja su :
brzo postavljanje,
mala statika teina,
univerzalnost za sve
podne obloge, brzo podeavanje
zbog tankog sloja za raspodjelu
optereenja.
Ugradnja podnog grijanja kod sustava
suhog postavljanja (odozdo prema gore)
Neobraena ploa, npr.
sirovi beton, estrih, nasuti pijesak
ili slian materijal.
Kod nasipavanja treba postaviti
zatitnu graevinsku foliju.
Prema potrebi 20-30 mm izolacije
preko neobraene ploe, zvuna
izolacija, itd.
Ploe za polaganje od polistirola 50 mm
sa kairanim aluminijskim slojem.
Cijevi za podno grijanje: plastina
vieslojna cijev 16 x 2,0 mm
Sloj za raspodjelu optereenja
Ploe za polaganje, brodski ili
pod od parketa
Sustav mokrog postavljanja
Kod ove konstrukcije poda cijevi za
grijanje se polau direktno u pod.
Prenos topline kod ovog sustava je
jako dobar. U estrih je nuno umijeati
dodatke koji smanjuju udio zraka, kao
npr. prema standardu NORM B 2232.
Kao nosai cijevi na raspolaganju su
mnogobrojni sustavi, kao npr.
eline mree, nosee inje,
sistemske role i raster ploe. Kod
sustava mokrog postavljanja, cijevi se
postavljaju neposredno u estrih.
Kod estriha za grijanje treba se
pridravati minimalne debljine.
Kod cementnog estriha gornja povrina
cijevi trebala bi biti prekrivena
najmanje 45 mm.
Kod estriha koji nije na vodenoj osnovi, gornja
povrina cijevi trebala bi biti prekrivena
najmanje 35mm.
Kod zavrnih obloga, posebice kod
tepih obloga treba obratiti panju da su
postavljena obloga i sredstvo za ljepljenje
prikladni za podno grijanje.
Ugradnja podnog grijanja kod sustava
mokrog postavljanja (odozdo prema gore)
Neobraena ploa, npr. sirovi beton, estrih, nasuti pijesak ili
slian materijal.
Kod nasipavanja treba postaviti
zatitnu graevinsku foliju
Prema potrebi 20-30 mm izolacije
preko neobraene ploe
zvuna izolacija, itd
hidroizolacija (PE folija)
Ploe za polaganje od polistirola s
klamericama, raster ploe,
inje za privrenje, eline mree ili ploe za privrenje cijevi
Cijevi za podno grijanje :
plastina vieslojna cijev
16 x 2,0 mm do 20 x 2 mm
Estrih
Podna obloga
Podna obloga
Estrih
Parna brana
Toplinska izolacija
Nosiva podloga
Podno grijanje
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
5/52www.herz-armaturen.com 5
Zidno grijanje
Zidno grijanje postavlja se takoer sustavom
suhog ili mokrog polaganja. Za oba
ova sustava polaganja vrijedi da je neophodno
nainiti plan naknadnog koritenja zidnih
povrina ( vjeanje slika, itd.).
Poloaj cijevi moe se ispitati i pomou ogrjevnih
folija ili ureaja za traenje metala.
Toplinsko zraenje koje dolazi iz zidova prua
poseban osjeaj ugode.
Osim ovoga, prije svega psiholokog efekta,
kao posljedica dobre izolacije, nastaje i sve
manja potreba za koritenjem sustava grijanja.
Potrebne grijae povrine izvrsno se uklapaju
u povrine zidova.
Istovremeno ovo tehniko rjeenje
odgovara aktualnom trendu opremanja da se
izbjegnu uobiajena grijaa tijela.
Ona smetaju opremanju i zauzimaju korisnepovrine.
Sustavi temperiranja graevinskih elemenata
ekonomini su i kod investiranja i kod koritenja.
Ovakvi sustavi smjeten u gipsanu buku esto se
u ugrauju u muzeje i sve vie nalaze trite u gradnji
stanova i adaptacijama stare gradnje.
Upravo se ovdje mogu u znatnoj mjeri
viestruko smanjiti visoki trokovi koji
inae nastaju pri otklanjanju vlage.
Sustavi temperiranja graevinskih elemenata
danas se esto upotrebljavaju kod
odravanju spomenika i u muzejskom
sektoru zbog stabilizacije klime u prostorijama
i za potrebe grijanja. Tu nisu mogui gotovo nikakvi
graevinski zatitni zahvati za saniranje vlage
pokrovnih povrina (izolacije, horizontalne brane...)
i da se ako je mogue postojee povijesno stanje
zida vizualno ne mijenja . Uspjesi na ovom
podruju su neogranieni i viestruko su
vrednovani. Zbog prednosti sustava temperiranja
graevnih elemenata, takoer i kod opremanja
stambenih prostora i klime prostora, ovakvi sustavi
raspodjele topline sve vie se koriste kod privatnih
adaptacija i u novogradnji.
Pod sustavom temperiranja graevinskih elemenata
podrazumijevamo izradu sustava raspodjele topline
koji omoguava dosljedno zagrijavanje plata
zgrade (povrina koje gube toplinu), pomou
sustava zagrijanih cijevi.
Takozvane instalacije za temperiranje su
u pravilu integrirane u buku koja se
nanosi na zidove i u direktnom su
kontaktu sa bukom i zidovima. Sustav se
postavlja tako da je zagrijavanje objekta
mogue bez dodatnih grijaih tijela.
U podrumima i prostorima prizemlja koji suu kontaktu sa zemljom i u ljetnim mjesecima
ima smisla odravati temperiranje na niskom
stupnju. Time se vlaga otklanja i u
problematinom vremenskom periodu
(visoka apsolutna vlanost), u tim prostorima
koji su inae pothlaeni.
Glavne prednosti sustava temperiranja
graevinskih elemenata
suenje i odravanje suhoe
graevinskih materijala kod sanacija
nevidljive grijae povrine
(vizualno ugodnije, vea
iskoristivost zidnih
povrina)
isto zraenje topline, nema
konvekcije, pogodno za alergiare.
u pravilu nema dodatnih zahvata
za zatitu od vlage
(horizontalna brana...), time
se postie uteda kod sanacije.
kod novogradnji u pravilu manji
investicijski trokovi nego kod
uobiajenih sustava raspodjele
topline (grijaa tijela, podno
grijanje...)
Uporaba sustava temperiranja graevinskih
elemenata na buci smanjuje rizik nastanka
tete usljed vlage. U sloenim situacijamana objektima i kod saniranja stare gradnje
omoguuje uporabu gipsanih buka.
Sustav mokrog postavljanja
Na neobraeni zid se postave grijai
registri. Ovi grijai registri se mogu
sastojati od gotovih elemenata ili se na zid
mogu montirati pomou nosivih inja.
Nosive inje se kod montae privrujutiplama u zid na razmaku 50- 100 cm.
Na njih se fiksiraju cijevi na odgovarajuem
rastojanju, ovisno od potrebne topline.
Preko registra sa cijevima nanosi se
cementna buka tako da vrh cijevi
bude tek prekriven. Nakon toga se moe
poeti sa zagrijavanjem. Kao posljedica
zagrijavanja, na buki se pojavljuju raspori.
Ove fuge, namjerno izazvane, pokrivaju
se pokrovnom bukom (preporua se
silikatna buka), tako da iznad cijevi budesloj debljine najmanje 20 mm. U taj sloj
se postavlja mreica za armiranje.
Za zidno grijanje odabiru se dimenzije
cijevi koje odgovaraju potrebnoj koliini
topline. Ako toplinski uin grijaeg registra
nije dovoljan, mora se instalirati dodatno
grijanje.
Sustav suhog postavljanja
Cijevi za zidno grijanje su tvornikiumetnute u gipsane ploe i mogu se
direktno postaviti na zid u u podkonstrukciju.
Za montau na zid ili na okvir prozora
postoje razliite dimenzije ploa.
Glatka strana ploe postavlja se okrenuta
prema prostoriji.
Paneli se meusobno lijepe. Nakon poravnavanja
ljepila mogu se npr. liiti, oblagati tapetama ili
keramikim ploicama.
Ploe za zidno grijanje (serijski spoj maks. 5 m2 )
prikljuuju se direktno na razdjelnik ili na graninik
temperature povrata.
Paneli se montiraju vijcima direktno na
podkonstrukciju od drveta ili od elinih
limenih profila.
Na vanjskim zidovima preporua se postava
toplinske izolacija iza zidnih grijaih panela.
U novogradnjama se zidni grijai paneli
koriste takoer direktno za izradu pregradnih
zidova. Vijcima se privruju na eline nosive
profile.
Paneli za hlaenje prostora trebaju se koristiti
izvan podruja kondenzacije
Povrinsko grijanje i rashladni sustavi
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
6/52Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop6
Elektronskim osjetnicima vlage moe se
izvesti odgovarajua regulacija.
Ovim panelima ostvaruju se vrlo
fleksibilne mogunosti postavljanja, kao
npr. direktno zagrijavanje radnog mjesta za
tvornike hale ili zidno grijanje i hlaenjeprostora u uredskim prostorijama.
Naini polaganja
povrinskog grijanja
Razliiti naini polaganja cijevi zavise
od sljedeih faktora :
oblik prostorije
broj krugova grijanja
raspori na zgradi ili estrihu
granine zone s poveanom
temperaturom na povrini
postavljanje podnog i povrinskog
grijanja kao potpunog, djelominog
li kombiniranog sustava grijanja.
ujednaenost temperature povrine
najmanjeg radijusa savijanja cijevi
Cilj polaganja cijevi je da se postigne
to je mogue ravnomjernija raspodjela
temperature preko cijelog poda.
Ovo se postie polaganjima u obliku
zavojnice i dvocijevnim (punim) polaganjem.
Tako se postie da su cijevi polaza i povrata
neposredno jedna pored druge i da vrua
i rashlaena voda teku naizmjenino.
Temperatura povrine poda mjeri se s
direktno iznad ruba cijevi i izmeu cijevi.
Razlika izmeu te dvije temperature
naziva se valovitost. Ova razlika treba
biti to nia.
To s jedne strane znai da bi razmak meu
poloenim cijevima trebao bit to manji
(max. 30 cm), a s druge strane da
temperatura polaza bude to je mogue nia.
Kod velikih povrina, polaganje je u obliku
zavojnice, a moe se takoer u odreenim
vremenskim razmacima izvesti promjena smjera
strujanja vode, kako bi postigli ravnomjernu
temperaturu povrine.
U tom sluaju govori se o obrnutom ili
okomitom grijanju.
Prednost ovakvog naina polaganja je da
polaz istovremeno lei pored povrata
i time se postie ravnomjerna temperatura
povrine i zagrijavanje poda.
Ovakav nain polaganja se preporua u
praksi.Kod polaganja graninih podruja na ovaj nain,
samo se cijevi polaza polau jedna pored druge.
Kod razliitih krugova grijanja, onaj koji
ima najvei specifini teret grijanja, odreuje
temperaturu polaza. Ostali krugovi grijanja
razlikju se zbog razmak postavljenih cijevi za
grijanje.
Razmak postavljenih cijevi je od 70 do
300 mm i ovisi od postavljanja i naina
polaganja.
Dvocijevno ili puno polaganje
Nain polaganja
Polaganje u obliku zavojnice bez / sa graninim zonama
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
7/52www.herz-armaturen.com 7
Dimenzioniranje i polaganjepovrinskih grijanja
Kao i za svako grijanje, presudno za
besprijekorni rad podnog grijanja
je optimalno polaganje, koje treba
isplanirati i izvesti prema
odgovarajuim pravilima i normama.
Samo tako se mogu postii ugodna klima
prostora i niski trokovi koritenja.
Podno grijanje se dimenzionira prema npr.
NORM EN 1264, a proraun toplinskog
optereenja prema npr. B. EN 12831.
Kao osnova za izraun slui potrebna
toplina. To je snaga potrebna za
zagrijavanje jedne prostorije. Ovisi o
o poloaju prostorije, upotrijebljenim
graevinskim materijalima, toplinskoj izolacijikue, broju prozora i drugim injenicama.
Ukoliko je poznata potrebna toplina,
podno grijanje se moe poloiti na
relativno jednostavan nain.
Nadtemperatura podnog grijanja
Kod izvoenja treba voditi rauna da se
ne prekorae psiholoki doputene
temperature poda (definirano je u
EN 1264).
Dugotrajne temperature zagrijanog poda vieod 25 C veina ljudi smatra neugodnim.Ovakve temperature mogu uzrokovati izdravstvene smetnje.
Poto su maksimalne temperature poda
potrebne samo u malom broju dana
preko godine, u prostorijama za dnevni
boravak i slinim, doputeno je i 29 C.
U podrujima u kojima se ne boravi stalno
npr. rubna podruja, doputeno je i 35 C.
Ove vrijednosti definirane su u EN 1264
kao granine vrijednosti nadtemperatura
podnog grijanja:
(za podruja boravka 9 K, za rubna podruja
15 K).
Ako se potrebni toplinski uin ne postigne ni
koritenjem rubnih podruja, potrebno je
dodatno grijanje.
Odgovarajuom izolacijom ispod postavljenih
cijevi, osigurava se da emisija topline prema dolje
bude manja od 25 % ukupnog uina grijanja,
odnosno manja od 20 W/m.
Postupak polaganja
Polazite dimenzioniranja je potrebna
toplina PN (prema NORM M 7500,
DIN 4701, odnosno EN 12831).
1) Izraun potrebne topline
Kod podnog grijanja gubitak toplinepreko poda moe se oduzeti od ukupnog
gubitka topline cijele prostorije
(potrebna toplina).
PNB
= PN P
FB[W]
sa:
PNB
potrebna toplina [W]
PN
propisana potreba topline [W]
PFB
gubitak topline preko poda [W]
Primjer:
Propisana potrebna toplina referentneprostorije:
PN
=1000 W
Gubitak topline preko poda:
PFB
=150 W
Izraunata potrebna toplina:
PNB
=1000 - 150 = 850 [W]
2) Izraun specifine potrebne topline
Iz izraunate potrebne topline i raspoloive
ogrjevne povrine (osnovna povrina prostorije
umanjena za razne prepreke) izraunava se i
specifina potrebna toplina.
sa:
qspez
specifina potrebna toplina [W/m]
PNB
izraunata potrebna toplina [W]
AR
povrina prostorije [m]
Primjer:
izraunata potrebna toplina referentne prostorije:
PNB
= 850 W
povrina prostorije:
AR
= 15 m
specifina potrebna toplina:
qspez
=850
15= 57 [W/m]
Za izraun temperature polaza uzima se
ona prostorija koja ima najveu specifinu
potrebnu toplinu (ne kupaonica).
Ona se naziva referentna prostorija.
3) Polaganje referentne prostorije
Za polaganje referentne prostorije
(i samo za referentnu prostoriju) odabire se
razupora (temperaturna razlika
izmeu polaza i povrata)
definiranna u EN 1264 sa < 5 K.
Kupaonice se ne uzimaju kao referentne
prostorije.
4) Nadtemperatura ogrjevnog medija
Nadtemperatura ogrjevnog medija
je logaritamski utvrena srednja razlikaizmeu temperature ogrjevnog medija i
utvrene unutarnje temperature.
Za izraun referentne prostorije uzima se
nadtemperatura ogrjevnog medija,
koja vlada pri odabranom otporu toplinske
provodljivosti podne obloge i pri odreenoj
gustoi toplinskog toka.
Nadtemperatura ogrjevnog medija moe
se direktno oitati iz dijagrama (stranica 8).
Podtemperatura ogrjevnog medija za
hlaenje prostora data je na isti nain
u dijagramu (stranica 8).
Dimenzioniranje
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
8/52Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop8
Toplinastrujanja
u
W/m
2
Nadtemperatura grijaeg medija za standardne podne obloge
Nadtemperatura (K)
Granina krivulja za
rubne zone 15 K
granina krivulja za
zone boravka 9 K
RI = 0,0 0,02 (m 2.K)/W nema obloge, ploice
RI = 0,05 (m 2.K)/W parket, linoleum, PVC
RI = 0,10 (m 2.K)/W tepih
RI = 0,15 (m 2.K)/W deblji tepih
5) Izraun temperature polaznog voda:
sa:
tVL
temperatura polaznog voda [C]
ti unutarnja temperatura prostorije [C]
tmH
nadtemp. grijaeg medija [K]
razupora (temperatura polaza
temperatura povrata)
Primjer:
nadtemperatura grijaeg medija :
tmH
= 18,5 K
temperatura prostorije :
ti= 20 C
razupora:
= 5 K
temperatura polaza :
tVL
= ti+ t
mH+ = 20 + 18,5 + = 41 [C]
2 2
5
Temperatura polaza ne vrijedi samo za
referentnu prostoriju, ve isto tako i za sve
druge krugove.
Kako bi se svakom krugu podnog grijanja na
raspolaganje stavilo tono toplinsko optereenje,
razupora se varira (temperatura polaznog voda-
temperatura povratnog voda ).
Ulazna temperatura rashladnog medija za klimatizaciju prostora
RashladniuinuW/m
2
Podtemperatura (K)
6) Odreivanje razupora svih
drugih krugova grijanja
Pomou specifinog toplinskog optereenja
i razmaka polaganja, kao kod polaganja za
referentnu prostoriju, pronalazi se
nadtemperatura grijaeg medija.
Razupora se moe odrediti iz nadtemperature
ogrjevnog medija i temperature polaznog voda.
sa:
tVL
temperatura polaznog voda [C]
ti unutarnja temperatura prostorije [C]
tmH
nadtemperatura grijaeg medija [K]
razupora (temperatura
polaza temperatura povrata)
7) Rubna podruja
Ako je potrebna toplina za jednu prostoriju
tako velika da se ne moe pokriti ni uz
pridravanje maksimalne temperature poda
od 29 C, a ni uz manji raspon postavljenih
cijevi, tada je potrebno izvriti proraun
rubnih podruja.
Pri tome se provjerava da li je mogue
potrebnu toplinu pokriti rubnim podrujem
koje ima temperaturu podnog grijanja do
35 C. Ako se pri tome ne postigne potrebna
toplina strujanja s manjim razmakom
polaganja cijevi (npr. 10 cm), mora se raunati
sa viom temperaturom polaza, nego to je
planirano.
Ovo je takoer mjerilo za sve ostale prostorije.
Pri tome se obavezno moraju potivati
sistemska ogranienja.
Dimenzioniranje
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
9/52www.herz-armaturen.com 9
8) Dodatna grijanja
Ako se potrebna toplina prostorije
ne moe pokriti toplinom koju zrae
podne povrine, ukljuujui pojaano
grijanje rubnih podruja, treba
predvidjeti dodatne ureaje za grijanje.
Tu prvenstveno dolazi u obzir zidno grijanjeistom temperaturom polaznog voda.
Alternative su stropno grijanje ili ogrjevna
tijela razliitih izvedbi, kao i elektrino
grijanje ili kaloriferi.
9) Izraun protoka vode
Protok vode moe se izraunati na osnovu
poznatog uina grijanja i razupore.
sa:
m protok vode [kg/h]PNB
isti uin grijanja [kW]
razupora [K]c specifini toplinski kapacitet
medija (voda) = 4,19 [KJ/kgK]
3600 faktor mnoenja za
pretvaranje kg/s u kg/h
Primjer:
ista potrebna toplina :
PNB
= 0,825 kW
razupora :
= 5 K
specifini toplinski kapacitet :
c= 4,19 [kJ/kgK]
protok vode:
m =
PNB
.3600 =
0,820 .3600 = 142 [kg/h]
c 5 .4,19
10) Izraun duljine cijevi
Ukupna duljina cijevi jednog kruga grijanja
ne bi trebala prei 100 m.
sa:
L duljina cijevi kruga grijanja [m]A
R povrina prostorije [m]
a razmak polaganja cijevi [m]L
zu duljina cijevi polaznog odnosno povratnog voda
Ne smiju se zaboraviti dodatni vodovi ( L ) zu
od razdjelnika.
Primjer:
povrina prostorije :
AR
= 15 m
razmak polaganja cijevi :
a= 0,2 m (20 cm)
duljina polaznog voda (iz plana) :
Lzu
= 2 m
duljina kruga grijanja :
AR
a
L = +2 Lzu
15
0,2+2 2 = 79= [m]
Ako se izrauna da ima vie od 100 m cijevi,
treba napraviti podjelu na dva kruga grijanja
(npr. podjela rubne i glavne zone).
11) Izraun pada tlaka
Uz pomo tablice i vrijednosti L i m
moe se izraunati pad tlaka podnog
grijanja. Maksimalna brzina protoka
ne bi trebalo biti vea od 0,8 m/s.
Za izraun pada tlaka moraju se zbrajati
i pojedinani otpori fitinga.
Ovi otpori se izraunavaju preko dodatnog
koeficijenta otpora ili se dodaju kaopreraunate ekvivalentne duljine cijevi.
Koeficijent dodatog otpora odreuje seeksperimentalno. Dakle, radi se o isto
empirijskoj vrijednosti, koja moe osjetno
odstupati. Vrijednosti navedene u
tabeli su vrijednosti koje su se u praksi
pokazale kao najbolje u izraunu pada
tlaka u cjevovodu.
Ove vrijednosti je potvrdio i na interni
odjel za kontrolu i ispitivanja.
Da bi se izraunao ukupan pad tlaka
u jednom cjevovodu, potrebno je
paljivo uraunati sve pojedinane
dijelove. Iskustveno preporuamo da
se razliite pojedinane komponente
unesu u tabelu.
Tako se iz gornje tabele vrijednosti
gubitaka pojedinanih otpora
vade i zbrajaju. Pomou ovog zbroja
i dolje navedene formule, moe se
izraunati ukupan gubitak koji
nastaje zbog fitinga.
Da bi se izraunao ukupan gubitakcijelog postrojenja, ovaj zbroj se dodaje
ostalim gubicima nastalim u cijevima i
drugim ugraenim komponentama.
Z zbroj pojedinanih otpora [mbar]v brzina strujanja medija [m/s] koeficijent gubitaka (geometrijski ovisan)
Z = .v2.5
pg
ukupan pad tlaka u krugu grijanja
R pad tlaka po metru cijevi [Pa/m]I duljina cijevi u mZ zbroj pojedinanih otporap
vpad tlaka na HK-
termostatskom ventilu
pg= R .I +Z + pv
Za instalacije grijanja podrazumijeva se da
medij moe protjecat kroz sve spojeve stalno i
u svakom moguem pravcu.
Na ovoj tvrdnji se temelje vrijednosti u
sljedeoj tablici.
Pri tome se radi o postavljenim vrijednostima,
koje bi trebale olakati posao osobi koja izvodi
proraun.
Ukoliko se za proraun koriste vrijednosti
iz stupca [polaz + povrat],
mogue je raunati dvocijevni sistem kao
jednocijevni (moe se poi od simetrije
izmeu polaza i povrata).
Rezultatu se onda jo dodaju gubici nastali
trenjem u cijevima i gibici na drugim
komponentama (termostatski ventili,
grijaa tijela, ...), koje treba uzeti iz
dokumentacije proizvoaa.
Dimenzioniranje
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
10/52Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop10
Pad tlaka u HERZ cijevi
Otpori prikljuaka
Cijev
dim.
Luk
cijevi
Kutnik T-komad
skretanje
tokajednostrano
T- komad
mijeanje
toka
T-komad
povrat
tokaobostrano
T - komad
spajanje
toka
Prolazni
komad
Zidni kutnik
Vrijednosti izraene u duljine cijevi u m
14 0,70 1,50 1,30 1,60 1,70 1,70 1,00 1,40
16 0,60 1,40 1,20 1,50 1,60 1,60 0,90 1,30
18 0,55 1,20 0,90 1,40 1,50 1,50 0,70 1,20
20 0,50 1,10 0,60 1,30 1,40 1,40 0,50 1,10
26 0,40 1,00 0,50 1,20 1,30 1,30 0,40
32 0,30 0,80 0,30 1,00 1,10 1,10 0,30
40 0,26 0,76 0,28 0,95 1,00 1,00 0,26
50 0,22 0,72 0,26 0,90 0,95 0,95 0,22
63 0,18 0,70 0,24 0,85 0,90 0,90 0,18
Dimenzioniranje
Pad tlaka (Pa/m) 1 mbar = 100 Pa
Maseniprotokv
ode
m(
kg/h)
Brzinastrujanja(m
/s)
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
11/52
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
12/52 Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop12
Spajanje cijevi
Primjenjuju se sve uobiajene tehnike
spajanja, kao radijalni pres postupak ili
spajanje pomou steznog seta; za
meusobno spajanje cijevi ili za prikljuak
na armature i razdjelnike. Za povrinska
grijanja se ne koriste postupci varenja ili
ljepljenja.
Postoji razlika izmeu rastavljivih (stezni
set) i nerastavljivih (pres postupak)
spojeva.
Rastavljivi spojevi su doputeni samo na
mjestima koja su u svako vrijeme dostupna.
Nerastavljivi spojevi, kao pres fiting
smiju se polagati i u buku.
Radijalno preanje izvodi se pomou
odgovarajueg pres alata, pri emu treba
obratiti panju na potreban oblik otpreska.
Proizvoa fitinga definira oblik otpreska.
Ovisno o veliini, preanje se moe izvesti
runim ili elektrinim alatom.
Radnu temperaturu odreuju proizvoai
cijevi i fitinga. Ako se za spajanje koristi
elektrini alat, treba obratiti panju na
podatke koje daje proizvoa alata, kako bi
se pri niim temperaturama obrade postigla
dovoljna sila preanja.
HERZ oprema za polaganje i Herz
pres fitinzi
Herz pres fitinzi se s Herz cijevima mogu
spajati brzo i potpuno sigurno.
Herz svojim viegodinjim iskustvom u
spajanju cijevi , na osnovu vlastitog patentiranog
razvoja i priznate visoke kvalitete, proizvodi
radijalne pres fitinge. Fitinzi su od mjedi otporne
na otcinavanje a ahure od legiranog elika,
koji su skoro u svim oblicima i veliinama
odobreni za spajanje vieslojnih cijevi u zgradama
za opskrbu toplom i hladnom vodom.Nae iskustvo je Vaa sigurnost sa
10 godina jamstva na HERZ- Pipe-Fix sustav.
Potpunu nepropusnost osiguravaju dvije
O-brtve. Elektrina izoliranost aluminijske
jezgre od cijevi sprjeava koroziju povrinskim
strujama. Ovi fitinzi spajaju se TH profilomuz dvostruko radijalno preanje. Prije naticanja
Time se sprjeava oteenje ili pomjeranje brtvi.
cijevi na fiting, cijev treba kalibrirati i skinuti srh.
Kroz otvore na platu fitinga moe se provjeritidubina uvlaenja cijevi.
HERZ Pipe-fix pres fiting
sustav
HERZ vieslojne cijevi mogu se spajati
pomou brzog i potpuno sigurnog
PRES sustava.
Osim toga, primjenjive su takoer
i druge poznate tehnike spajanja.
Nerastavljivi spojevi kao to su pres
fitinzi, mogu se postavljati i ispod
buke. Na podruju toplane Be
zabranjeni su pres spojevi u podu.
Da bi se sprijeila korozija fitinzi se
hidroizolacijom galvanski razdvajaju
od betona i zidova. Ova izolacija moe seizvesti termostezajuim materijalima
ili trakama za zatitu od korozije.
U svakom sluaju mora postojati
kompatibilnost izmeu materijala cijevi
i fitinga.
Prednosti PRES fiting sustava
kruno preanje
svi elementi za protok vode su od mjedi
otporne na odcinavanje
pres ahura je od nehrajueg elika
V2A
patentirano voenje eljusti za preanje
i oblik tuljca s poloajem O brtve.
Rastavljivi spojevi
Rastavljivi spojevi se ostvaruju pomou
HERZ prikljuaka za vieslojne cijevi.
Za spajanje cijevi koriste se takoer
HERZ adapteri i navojni spojevi.
Prikljuak za vieslojne cijevi predstavlja
potpuno siguran spoj izmeu cijevi
i kuita ventila. Ovaj spoj se po potrebi u
svakom trenutku moe razdvojiti.
Rastavljivi spojevi cijevi ne smiju se
upotrebljavati ispod buke.
Besprijekorna nepropusnost je trajna
samo kada je montaa izvedena po
pravilima HERZ uputa za montau.
Prilikom koritenja plastinih navojnih spojeva,
treba se obavezno pridravati zadanih promjera
i debljina stijenki cijevi.
Rastavljivi spojevi cijevi ne smiju se upotrebljavati
ispod buke!
Spajanje cijevi
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
13/52www.herz-armaturen.com 13
Montaa HERZ
navojnih spojeva za vieslojne cijevi
Cijev se sijee i kalibrira okomito u
odnosu na os cijevi.
Navojna spojnica za vieslojne
cijevi montira se i pritegne rukom.Tuljci imaju izolacijsku ploicu za
elektrino odvajanje od
aluminijske spojne cijevi.
Za lake pritezanje spojnih dijelova
(navojnog konusa, steznog prstena)
doputena su sredstva za podmazivanje
na osnovi silikona i teflona.
Ne smiju se koristiti sredstva za podmazivanje
koja sadre mineralna ulja ili ugljikovodik,
je oni razaraju brtvene elemente.
Za rastavljive spojeve cijevi mogua jekombinacija i s HERZ vijanim fitinzima
od poniklovane mjedi.
60666092
1 1/41 1/4
4500
450 060986198
11
360 0
360 0
HERZ kvaliteta
Pridajemo velik znaaj osiguranju
kvalitete. Redovito se provode interni
i vanjski nadzori. Kod nae proizvodnje
redovito se provode sljedee vrste kontrole :
ulazna kontrola sirovina :
indeks topljenja
gubici suenja
automatska ispitivanja u proizvodnji :
ispitivanje povrinskog sloja cijevi
ispitivanje zavara
kontrola mjera :
vanjski ,
unutarnji i debljina stijenke
vremenska postojanost- tlane probe
unutranjosti (oekivani vijek trajanja)
provjera unutarnjeg promjera
kontrola dranja spojeva
Osim vlastitog nadzora, Herz proizvodnju
cijevi redovito provjerava Juno njemaki
centar nemetala (SKZ) u Wrzburgu.
Pogledati broureHERZ vieslojne cijevi i HERZ
program isporuke
Spajanje cijevi
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
14/52 Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop14
HERZ sistemski ugradbeni dijelovi
za suho polaganje
Novi sustav za suho postavljanje.
Sistemska ploa podnog grijanja sluikao nosa cijevi, izolacijska ploa i distributertopline za sustav suhog postavljanja,
mokrog i standardnog estrih sustava.
Tehniki podaci :Ploa od polistyrol tvrde spuve za
poveana optereenja, prema DIN 18164.
prostorna teina: 40 kg/m,dimenzije ploe: 1000 x 500 x 30 mmprovodnost topline:
0,035 W/mK prema NORM B6015, premaDIN 52612WLG035
poarno optereenje :
B1 po NORM B3800-T1 i po
DIN 4102tlana optereenje : 0,20 N/mm
prometno optereenje : 30 kN/mrazmak polaganja: 12,5 cm odn. 25 cmpromjer cijevi: 16 mm odn. 17 mm
Zbog novog patentiranog sustava stezanjapolaganje je jednostavno i nije potreban dodatnimaterijala za uvrenje. Poslije utiskanja,cijev za podno grijanje ostaje privrena.
Nastaje ravna povrina po kojoj se moehodati. Ravnomjernu i efikasnu raspodjelu toplinepo povrini omoguije 0,7 mm tanka aluminijskafolija ojaana mreicom i poloena po povrini.
Jedinstvena je i skretna ploa koja je takoerpotpuno kairana aluminijem.
Za oba razmaka polaganja od 12,5 cm odn. 25 cmzbog patentiranog steznog sustava nije potrebandodatni materijal za uvrenje cijevi.
Viestezna ploa, prostorna teina 40 kg/m3
1000 x 500 x 30 mm nar. br. 3 F020 01Viestezna ploa, prostorna teina 30 kg/m3
1000 x 500 x 50 mm nar. br. 3 F020 02
Skretna ploa 500 x 250 x 30 mm nar. br. 3 F020 03Skretna ploa 500 x 250 x 50 mm nar. br. 3 F020 04Ispunska ploa 1000 x 500 x 30 mm nar. br. 3 F020 05Ispunska ploa 1000 x 500 x 50 mm nar. br. 3 F020 06
Dodatni potrebni materijal:
Traka za izolaciju krajeva
Dodatna izolacija po potrebi
Zvuna izolacijska traka po potrebi
Aparat za rezanje
PE folija kod sustava mokrog polaganja
Naknadna obrada ploe mogua jenoem ili termo rezaem.
Viestezne sistemske ploe se takoernajbolje koriste i za zidno grijanje. Zazatitu od agresivnih estrih podloga ilizidne buke sistem se mora prekriti
nepropusnom PE folijom.
Kod primjene za podno grijanje potreban je
sloj za raspodjelu optereenja npr. 2 x 10 mmFermacell- ploama, ili ploama sa drvenimvlaknima, koje se polau preko viestenihploa.
Kod podnog grijanja sa drvenim oblogamapotrebno je pridravati se maksimalnog razmakacijevi od 200 mm.
Skretna ploa
Postavljanje viesteznih ploa ipreklapanje ljepljive folije
Utiskivanje cijevi za grijanje
Viestezna ploa Ispunska ploa
Podna ugradnja viesteznim ploama
1
2
3
4
5
1 ... podna obloga
2 ... sloj za raspodjelu optereenja 2 x 10 mm
3 ... viestezna ploa
4 ... dodatna toplinska izolacija
5 ... neobraena ploa
Zidna ugradnja viesteznim ploama
1
2
3
4
1 ... neobraeni zid
2 ... dodatna toplinska izolacija
3 ... viestezna ploa
4 ... buka min. 20 mm ili ploe za suhu
gradnju
HERZ sustavi polaganja
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
15/52www.herz-armaturen.com 15
Podna ugradnja - sustav s elinom
mreom(odozgo prema dolje):
podna obloga
estrih
cijevi za grijanje klipsama
privrene za elinu mreu
elina mrea PE folija
toplinska / zvuna izolacija
neobraena ploa
HERZ sistemski ugradbeni dijelovi
za izvedbu elina mrea
Cijev za grijanje privruje se klipsama
za elinu mreu. Primjenom klipsi
istovremeno se odrava razmak od
eline mree.
Klipsa1622 crvena zadebljine mree 3,4, i 5 mm
Nar. br. 3 F110 05
Dodatni potrebni materijal : (pogledati
pribor)
dodatna izolacija
pokrivna folija
mjera debljine estrih podloge
dodaci za estrih podlogu
rubne trake
komplet za dilataciju spojeva
Materijal potreban za 1 m podnog grijanja
s razmakom polaganja 50 mm:
19 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
60 kom klipsi 3 F110 05
1 m eline mrea graevinski dio
1 m PE folija 3 F100 xx
1 m toplinska izolacija 3 F070 xx
0,2 l dodaci estrihu 3 F090 01
0,7 m rubne trake 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 100 mm:
10 m HERZ- FH cijev 16 x 2 3 D160 2030 kom klipsi 3 F110 05
1 m elina mrea
1 m PE folija 3 F100 xx
1 m toplinska izolacija 3 F070 xx
0,2 l dodaci estrihu 3 F090 01
0,7 m rubne trake 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 150 mm :
6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
21 kom klipsi 3 F110 05
1 m elina mrea graevinski dio1 m PE folija 3 F100 xx
1 m toplinska izolacija 3 F070 xx
0,2 l dodaci estrihu 3 F090 01
0,7 m rubne trake 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 200 mm:
5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
15 kom klipsi 3 F110 05
1 m elina mrea graevinski dio
1 m PE-folija 3 F100 xx
1 m toplinska izolacija 3 F070 xx
0,2 l dodaci podlogama 3 F090 01
0,7 m rubne trake 3 F080 02
Preporueni razmak klipsi
300-500 mmRadijus savijanja 5 x D
Ugradnja kod podnog grijanja
Izolacijske rubne trake
Podna obloga
elina mrea
Estrih
HERZ cijev
inja za privrenje F110
PE folija
Toplinska izolacija
Neobraena ploa
Podna ugradnja - sustav sa injom
za privrenje(odozgo prema dolje):
podna obloga
estrih
cijevi za grijanje privrene na
inju, a cijevni lukovi privrsnicama
PE folija toplinska / zvuna izolacija
neobraena ploa
HERZ sustav ugradbenih dijelova za
izvedbu sa injom za privrenje
inje za privrivanje postavljaju se na zvunu
ili toplinsku izolaciju u razmaku 50-100 cm.
U ove inje za privrenje fiksiraju se cijevi
za grijanje na odgovarajuem razmaku.
Razmak cijevi za grijanje
Razmak cijevi za grijanje kod rubnih zona
HERZ sustavi polaganja
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
16/52 Prostorno grijanje i hlaenje za pod , zid i strop16
Plastina inja za privrenje
Samoljepljiva, razmak polaganja: 50 - 100 cm
Promjer cijevi: 16 mm
Mjesto moguih prekida svaki 100m, za
jednostavno polaganje inje za stezanje.
Duljina 2,1 m nar. br. 3 F110 01
Duljina 3,9 m nar. br. 3 F110 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 50 mm :
19 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
2 m inja za privrenje 3 F110 0x
1 m toplinska izolacija 3 F070 xx
1 m PE folija 3 F100 xx
0,2 l dodaci podlogama 3 F090 01
1 m ljepljiva traka 3 F090 02
0,7 m izolacijske rubne trake 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 100 mm :
10 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20 2 m inja za privrenje 3 F110 0x
1 m toplinska izolacija 3 F070 xx
1 m PE- folija 3 F100xx
0,2 l dodaci podlogama 3 F090 01
1 m ljepljiva traka 3 F090 02
0,7 m izolacijske rubne trake 3 F080 02
Materiijal potreban za 1 m s razmakom 150 mm :
6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
2 m inja za privrenje 3 F110 0x
1 m toplinska izolacija 3 F070 xx
1 m PE folija 3 F100 xx
0,2 l dodaci podlogama 3 F090 011 m ljepljiva traka 3 F090 02
0,7 m izolacijske rubne trake 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 200 mm :
5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
2 m inja za privrenje 3 F110 0x
1 m toplinska izolacija 3 F070 xx
1 m PE folija 3 F100 xx
0,2 l dodaci podlogama 3 F090 01
1 m ljepljiva traka 3 F090 02
0,7 m izolacijske rubne trake 3 F080 02
Zidna ugradnja sustav sa injomza privrenje (prema unutra) :
beton ili zid od cigle
inja za privrenje, fiksirana tiplama
cijevi za grijanje, privrene na
inju
gruba buka
fina buka s mreicom
lienje ili tapete
HERZ sistemski dijelovi za izvedbu
inja za privrenje
inja za privrenje postavlja se na zid
na razmaku 50 100 cm.
U trane stezaljke fiksiraju se cijevi za
grijanje na odgovarajuem razmaku.
Ugradnja kod zidnog grijanja
zid
inja za privrenje F110
HERZ cijev
buka
mreica za buku
Materijal potreban za 1 m zidnog grijanja s
razmakom 50 mm :
19 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
2 m inja za stezanje 3 F110 0x
4 kom vijci i tiple 1 m mreica za buku
Materijal potreban za 1 m zidnog grijanja s
razmakom 100 mm :
10 m HERZ FH cijevi 16 x 2 3 D160 20
2 m trana stezaljka 3 F110 0x
4 kom vijci i tiple
1 m mreica za buku
Materijal potreban za 1 m zidnog grijanja s
razmakom 150 mm :
6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 202 m inja za stezanje 3 F110 0x
4 kom vijci i tiple
1 m mreica za buku
Materijal potreban za 1 m zidnog grijanja s
razmakom 200 mm :
5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
2 m inja za stezanje 3 F110 0x
4 kom vijci i tiple
1 m mreica za buku
Za dodatno privrivanje cijevi ili
inje, mogu se koristiti
crvene ili zelene spojnice.
Spojnica, crvena
za direktno privrivanje kod izolacije
debljine od 30 mm. Zbog posebnog
materijala od kojeg je napravljena
spojnica ima izvanrednu silu dranjakoja se moe poveati kosim utiskivanjem.
HERZ nar. br. 3 F110 03
Spojnica, zelena
za direktno privrenje kod izolacije
debljine od 40 mm. Zbog posebnogmaterijala od kojeg je napravljena
spojnica ima izvanrednu silu dranja,
koja se moe poveati kosim utiskivanjem.
HERZ nar. br. 3 F110 04
HERZ sustavi polaganja
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
17/52www.herz-armaturen.com 17
HERZ sistemski ugradbeni dijelovi zasistemski smotak ili sloivu plou
Gotove ploe za toplinsku i zvunu izolaciju
od polistirola EPS prema DIN EN 13163
i DIN 4108, s utisnutim rasterom za
polaganje cijevi, obloene folijom koja je
vodonepropusna i otporna na kidanje.
Sistemski smotak
Sloiva ploa
Prema potrebi ispod ovog sistemskog smotka
ili sloive ploe upotrebljava se i dodatni
izolacijski materijal.
Cijevi za grijanje se na odgovarajuem
razmaku uvruju spojnicama.
Raster utisnut na foliju je koristan
za polaganje cijevi.
PE folije izmeu smotaka meusobno se
zalijepe, da bi se sprijeio prodor vode kod
polaganja estriha.
Izolacijski smotak
Toplinski i zvuno izolacijski smotci,
gotovi za polaganje od polistirola EPS TK
prema DIN 18164 dio 2. s utisnutim rasterom
za polaganje i obloeni folijom koja je
vodonepropusna i otporna na kidanje.
Sloiva ploa
od EPS TK prema DIN 18164 dio 2. s utisnutim
rasterom za polaganje, obloena folijom koja
je vodonepropusna i otporna na kidanje.
Vrlo tanka, gotova za polaganje, toplinsko
izolacijski materijal od kvalitetne polistirolske
pjene EPS 040 DEO dm prema DIN EN 13163.
Za upotrebu ispod estriha prema
DIN 18560. Kairan je crnom folijom koja je
vodonepropusna, otporna na kidanje i
s utisnutim rasterom 5/10 cm.
Folija stri vani kako bi se lae formiralo
estrih korito, posebice kod postavljanjakeramikih ploica.
Posebno za primjenu kod tanjih slojeva.
Plan polaganja treba provjeriti sukladno
DIN 4108, 4109 i DIN EN 1264.
debljina sloja 15 mm
raster polaganja 5 cm, 10, 15
otpor toplinske provodljivosti R = 0,37 m K/W
max. optereenje 100 kPa
klasa materijala B 2 prema DIN 4102
Posebna logistika prednost ovog proizvoda
je njegov mali volumen kod utovara i
skladitenja.
Prema potrebi ispod ovg sistemskog smotka
ili sloive ploe upotrebljava se i dodatni
izolacijski materijal. Cijevi za grijanje uvruje
se spojnicama na odgovarajuem razmaku.Raster utisnut na foliju je koristan za
polaganje cijevi.
PE folije izmeu smotaka se meusobno
zalijepe, da bi se kod polaganja estrihasprijeio prodor vode kroz estrih.
Izolacijski smotak
Tip 15/2 1000 x 10000 mm nar. br. 3 F040 01
Tip 22/20 1000 x 10000 mm nar. br. 3 F040 02
Tip 32/30 1000 x 10000 mm nar. br. 3 F040 03
Previjena ploa
Tip 15/2 1000 x 2000 mm nar. br. 3 F040 04
Tip 22/20 1000 x 2000 mm nar. br. 3 F040 05
Tip 32/30 1000 x 2000 mm nar. br. 3 F040 06
Privrivanje cijevi spojnicama
Strojne spojnice
izolaciju. Ljepljivom trakom spaja se 30 kom
Strojne spojnice za privrenje grijaih cijevi za
za punjenje . Crne.
HERZ nar. br. 3 F110 06
Specijalne strojne spojnice, vrlo duge,
posebno dobre za nekairane povrine,
od visokokvalitetnog poliamida,
komplet za punjenje po 30 kom.
HERZ nar. br. 3 F110 07
Dodatno potrebni materijal :
(pogledati pribor)
dodatna izolacija
pokrovna folija
mjera debljine estrih podloge
dodatak estrihu
izolacija krajeva
komplet za dilataciju spojeva
HER sustav polaganja
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
18/52 Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop18
Materijal potreban za 1 m s razmakom 50 mm :
19 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
70 kom strojne spojnice 3 F110 0x
1 m sist. smotak ili slo. ploa 3 F040 0x
1 m ploe za toplinsku izolaciju 3 F070 xx
1 m PE folija 3 F100 xx
0,2 l dodatak estrihu 3 F090 91
0,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 100 mm :
10 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
35 kom strojne spojnice 3 F110 0x
1 m sist. smotak ili slo. ploa 3 F040 0x
1 m ploe za toplinsku izolaciju 3 F070 xx
1 m PE folija 3 F100 xx
0,2 l dodatak estrihu 3 F090 91
0,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 150 mm :
6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 2024 kom strojne spojnice 3 F110 0x
1 m sist. smotak ili slo. ploa 3 F040 0x
1 m ploe za toplinsku izolaciju 3 F070 xx
1 m PE folija 3 F100 xx
0,2 l dodatak estrihu 3 F090 91
0,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 200 mm :
5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
18 kom strojne spojnice 3 F110 0x
1 m sist. smotak ili slo. ploa 3 F040 0x
1 m ploe za toplinsku izolaciju 3 F070 xx
1 m PE folija 3 F100 xx0,2 l dodatak estrihu 3 F090 91
0,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02
Razmak privrivanja 30-50 cm
Radijus savijanja 5 x D
HERZ sustavi polaganja
Podna ugradnja sistemskog smotka ili
sloive ploe (odozgo prema dolje)
Podna obloga (1)
Estrih (2)
Cijevi privrene strojnim spojnicama
na sistemski smotak ili sloivu plou
s PE folijom (3)
Toplinska / zvuna izolacija (4) Neobraena ploa (5)
Izolacijske rubne trake (6)
1
2
3
4
56
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
19/52www.herz-armaturen.com 19
HERZ sistemski ugradbeni dijelovi za
sustav raster ploa
Cijevi za grijanje se utiskuju u raster ploe
prema odgovarajuem eljenom razmaku.
Raster ploa je istovremeno i podloga
estriha. Ispod raster ploa postavlja
se po potrebi dodatna toplinska ilizvuna izolacija.
Raster ploe povezuju se tehnikom kopanja.
Preklapanje raster ploa osigurava vodonepro-
pusnost i cjelovitost estrih korita.
Dvocijevno polaganje raster ploama
Raster ploa NP 30-2
Element za toplinsku i zvunu izolaciju su od tvrde
/meke polistirol spuve EPS prema DIN
18164 dio 2. Polistirol folija koja se preklapa
s gornje strane, brtvi prema DIN 18560 od
prodora vode za pripremu estriha i tekuih
estriha.
Raspored raster ploa omoguava razmakpolaganja od 5, 10, 15 cm i njihovih viekratnika,
kao i ekstremno fleksibilno voenje cijevi.
Ukupna visina 52 mm, debljina podloge 30 mm,
otpor toplinske provodljivosti R = 0,75, korisna
povrina1400 x 800 mm, cijev 14-17 mm.
HERZ nar. br. 3 F030 01
Raster ploa NP 11
Polistirol element od tvrde spuve (EPS) prema
DIN 18164 dio 1 za tanje slojeve ugradnje.
Polistirol folija koja se preklapa sa gornje strane,
brtvi prema DIN 18560 od prodora vode za
pripremu estriha i tekuih estriha.
Raspored raster ploa omoguava razmakpolaganja od 5, 10, 15 cm i njihovih viekratnika,
kao i ekstremno fleksibilno voenje cijevi.
Mogue je i dijagonalno polaganje.
Ukupna visina 30 mm, debljina podloge 11 mm,
otpor toplinske provodljivosti R= 0,31,
korisna povrina 1400x 850 mm,
cijev 14-17 mm.
HERZ nar. br. 3 F030 02
Raster ploa NP
Duboko vueni element od polistirola,
(bez izolacije) posebo za sanaciju stare
gradnje, za polaganje cijevi s toplom vodom
na neobraeni beton ili na ugraenu toplinsku
i zvunu izolaciju.
HERZ nar. br. 3 F030 03
Dodatno potrebni materijal : (pogledati
pribor)
Dodatna izolacija
Pokrovna folija
Mjera debljine estrih podloge
Dodatak estrihu
Izolacijske rubne trake
Komplet za dilatacione raspore
Materijal potreban za 1 m s razmakom 50 mm :
19 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
1 m raster ploa 3 F030 0x
1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx
0,2 l dodatak za estrih 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 100 mm :
10 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
1 m raster ploa 3 F030 0x
1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx
0,2 l dodatak za estrih 3 F090 91
0,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 150 mm :
6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
1 m raster ploa 3 F030 0x1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx
0,2 l dodatak za estrih 3 F090 91
0,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02
Materijal potreban za 1 m s razmakom 200 mm :
5 m HERZ FH cijev 16 x 2 3 D160 20
1 m raster ploa 3 F030 0x
1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx
0,2 l dodatak za estrih 3 F090 91
0,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02
HERZ sustavi polaganja
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
20/52 Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop20
Sustav podne ugradnje -
raster ploe (odozgo prema dolje)
Podna obloga
Estrih
Cijevi za grijanje poloene u sistemskim
raster ploama
Toplinska- / zvuna izolacija
Neobraena ploa
Podno grijanje sa ugradbenim sistemskim raster ploama
Ugodna toplina s povrinskim grijanjem
Razvod instalacija i povrinsko grijanje u hodniku
HERZ sustav polaganja
Podno grijanje sa ugradbenim sistemskim raster ploama
Puna regulacija s raster ploama
Ugoda u dnevnom boravku
Dodatna izolacija
Podna obloga
Estrih
Raster ploa s cijevima
Neobraena ploa
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
21/52www.herz-armaturen.com 21
HERZ pribor za sustav suhog i
mokrog polaganja
Mjera debljine estrih podloge
Mjera debljine estrih podloge, za mjerenja
debljina grijaih estriha prema DIN EN 1264
i za utvrivanje stanja podloge.
Nar. br. 3 F 090 00
Dodatak estrihu
Dodatak estrihu homogenizira cementniestrih, poboljava toplinsku vodljivosti poveava otpornost tlaenju i savijanju.Potronja cca. 0,2l/m2(kod estrihadebljine 8 cm).
Nar. br. 3 F 090 01
Izolacijska rubna traka
Izolacijska rubna traka od polietilena s
folijskom prirubnicom i perforacijom za kidanje,
zaita od buke prema DIN 18560. Izolacijska rubna
traka ljepljiva je na poleini i na folijskoj prirubnici.
Dobavljiva je i izvedba bez ljepila.
Tip: 8/160 s ljepilom
Nar. br. 3 F 080 02
Tip: 8/160 bez lijepila
Nar. br. 3 F 080 03
Izolacijska rubna traka na spojevima zidova i nosaa
Komplet za dilataciju sastava
Komplet za dilataciju sastava, za sigurno
odvajanje estrih podnih polja prema DIN 18560.
Polietilenska traka debljine 8 mm privrena
je na dvostruki T profil od polistirola.
Ovaj samoljepljivi profil duljine 2 m omoguava
polaganje cijevi za podno grijanje u razmaku
5 cm ili viestruko veem. Sastoji se od 20m profila,20 m trake 8/100, 50 kom zatitne cijevi
po 400 mm.
Nar. br. 3 F 100 00
Alat za postavljanje spojnica
Alat za postavljanje spojnica omoguuje
jednostavno i racionalno polaganje cijevi
za grijanje,. Cijevi se sigurno privruju u
jednom radnom koraku.
Kombi aparat za obje vrste spojnica
(3 F 110 06 i 3 F 110 07) s plastinim
podnojem.
Nar. br. 3 F 110 13
HERZ sustav klimatizacije prostora za
zid, pod i strop
Za grijanje i hlaenje prostorija u zgradama
s naglaskom na niske energetske trokove,
zdraviji zrak, bez ometajue radne buke
sustava i uz nevidljivu ugodu.
Gips kartonske ploe debljine 15 mm s
tvorniki ugraenim Herz cijevima 10 x 1,3
sa srednjim razmakom izmeu cijevi 75 mm.
U etiri razliite veliine ploa, za brzo i isto
postavljanje suhim postupkom na zid, pod
ili strop.
Uin za pogon hladne i tople vode ispitan
je prema EN 14037 u ovlatenom ispitnom
laboratoriju HLK u Stuttgartu.
Vieslojne cijevi tvorniki se montiraju
u gips kartonske ploe i na taj nain
mogu se direktno montirati napodkonstrukciju zida ili stropa.
Za montau su dostupne razliite
dimenzije panela.
Glatka strana panela montira se prema
unutranjosti prostora. Paneli se uzajamno
mogu lijepiti i nakon obrade sastava moe se
liiti, tapecirati ili lijepiti ploice.
Zidni paneli za grijanje( redno spajanje max. 5 m ) direktno se
prikljuuju na razdjelnik ili na graninik
temperature povratnog voda.
Primjena za pod
Za ovo treba napraviti suhi estrih s 2 x 10 mm
gips kartonskim ploama, bez cijevi i bez drvenih obloga.
Na ovaj suhi estrih paneli za grijanje se lijepe i
privruju vijcima. Gornji sloj polae se
direktno na panele za grijanje. To moe biti plastika,
tepih, keramika ili drvo.
Podne obloge moraju biti namijenjene
za podno grijanje.
Treba se pridravati podataka o pojedinanom
odn. korisnom optereenju prema normi
DIN 1055-3 (max. prometno optereenje poda).
HERZ sustavi polaganja
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
22/52 Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop22
Izvedba poda s 2 x 10 mm gips kartonskim ploama kao slojem za raspodjelu optereenje
granulat
konstrukcija
Zidni grijai paneli
Tip WH 75 (1/1),
Dimenzije panela 625 x 2000 mm,
cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,
Nar. br. 3 F 120 75
Tip WH 75 (2/3),
Dimenzije panela 625 x 2000 mm,
cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,
Nar. br. 3 F 120 76
Tip WH 75 (1/2B),
Dimenzije panela 310 x 2000 mm,
cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,
Nar. br. 3 F120 77
Tip WH 75 (1/2H),
Dimenzije panela 625 x 1000 mm,
cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,
Nar. br. 3 F120 78
625 625 526526
75 75 75 75
310 15
2000
2000
2000
2000
1000
7
00
400
3 F122 00 3 F120 75 3 F120 76 3 F120 77 3 F120 78
Primjena na strop
Za visee stropove upotrebljavati
standardne ovjese- perforirane
eljezne trake, ice ili navojne
ipke.
Za privrivanje ovih konstrukcija na
masivne stropove koriste se doputeni
namjenski tipli primjereni za ovu namjenu
i optereenje.
Presjek ovjesa treba bit takav da zadovolji
statiku sigurnost sputenog stropa.
Razmake podkonstrukcije za montau panela
za grijanje izabrati sukladno planu buenja
za panele za grijanje.
Konstrukciju tako dimenzionirati da se ne
prelazi doputeno savijanje od 1/500
potporne irine.
Kod primjene panela za grijanje kao stropnog
grijanja preporua se iznad panela za grijanje
staviti izolacijski sloj od kamene vune ili
polistirola debljine minimalno 100 mm.
Kod izrauna stropne konstrukcije treba uzeti
u obzir teinu izolacije.
HERZ sustavi polaganja
Neglodane ispunske ploe
625 x 2000 mm, bez cijevi
Tip WHP-L
Nar. br. 3 F122 00
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
23/52www.herz-armaturen.com 23
Paneli za grijanje meusobno se lijepe bono.
Ljepilo se nanosi kartuom (patronom).
Nakon suenja (cca 24 sata) lopaticom za
struganje ili dlijetom za drvo odstrugati
viak ljepila.
Ljepilo je otporno na smrzavanje, ali mu jeza vezanje potrebna vlanost zraka.
Izrezane ploe se po mogunosti polau
tako da rezni rub bude u pravcu fuga
za istezanje.
Vijci za privrivanje panela uputaju se
ca 2 mm i fugiraju lopaticom za fugiranje.
Zbog opasnosti loma prilikom privrivanja,
treba izbjegavati rezanje panela uih od
5 cm. Kod uskih trakastih ploa, ploa se
moe prethodno probuiti lijevim okretanjembuilice, a onda panel privrstiti desnim
okretanjem builice.
Gips kartonske ploe privruju se graevinskim
vijcima za brzu montau
Duljina vijka = debljina ploe x 2 kod
metalnih nosivih konstrukcija (30 mm).
Duljina vijka = debljina ploe x 3 kod
drvenih konstrukcija (45 mm)
Zbog opasnosti od loma, zidne grijae panele i
prazne panele uvijek treba nositi okomito.Gips kartonske ploe obrauju se na temperaturi
> + 5 C.
Kod spajanja na zid pod pravim kutom,
ili na druge gips kartonske ploe treba
ostaviti fugu debljine 3-7 mm.
Spoj panela oblijepiti ljepljivom trakom,da se masa za fugiranje ne bi zalijepila na spoj.Time se sprijeava nastajanje pukotina usljed
kasnijeg istezanja gips kartonskih ploa.
Grijai paneli polau se jedan prema drugom.
Treba izbjegavati krine fuge.
postojei zid
ljepljiva traka, nakonporavnjanja odsjei viak
masa za popunjavanje fuga
griijai / rashladni modulrazmakzaistezanje3-7mm
nakon ca. 8 m
3-7 mm
dilatacijska fugaspojnafuga
Da bi se izbjegle pukotine, fuge i provrti
se popunjavaju tek nakon svih radova
(estrih, itd.), koji poveavaju vlanost zraka
u prostoriji.
Prikljuak zidnih grijaih panela
(redno spajanje ca. 55 m cijevi) slijedi
direktno na polaz razdjelnika ili na
graninik temperature povrata.(preporua se sustav Tichelmann).
Uin Herz grijaih panela ispitan
je prema EN 14037 odn. EN 442 u
ovlatenom i DINCERTCO priznatom
institutu HLK (KGH) u Stuttgartu,
sukladno EN14037.
Pogledati tabele koje slijede.
Nazivna snaga od 79 Watt/m 2kod
srednje nadtemperature od 15 K, odnosi
se na temperaturu polaza od 40 C,
temperaturu povrata od 30 C i sobnutemperaturu od 20 C.
Izraun za druge vrijednosti temperature
slijedi prema NORM M7513.
Spajanje grijaih panela u krug grijanja (max. 3 kom.) i prikljuak na razdjelnik
HERZ sustavi polaganja
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
24/52 Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop24
Snage kod grijanja prostora
Herzpanel
3 F120 75 3 F120 76
3 F120 77Herz
panel3 F120 78
VL
(C)
RT
(C)
RT (C) RT (C) RT (C) RT
(C)
VL
(C)
25 30 35 40 45 25 30 35 40 45 25 30 35 40 4545
15
122 144 165 182 78 92 105 116 61 72 82 91 45
40 107 128 145 68 81 92 53 64 72 40
35 92 109 58 70 46 55 35
30 76 48 38 30
45
18
101 122 142 160 64 78 91 102 50 61 71 80 45
40 86 106 123 55 67 79 43 53 62 40
35 71 88 45 56 35 44 35
30 55 35 28 30
45
20
87 108 128 145 55 69 81 92 43 54 64 72 45
40 72 92 109 46 58 70 36 46 55 40
35 57 76 37 48 29 38 35
30 42 27 21 30
45
22
73 93 113 131 46 60 72 83 36 47 57 65 45
40 59 78 95 37 50 61 29 39 48 40
35 44 62 28 40 22 31 35
30 30 19 15 30
45
24
59 80 99 116 38 51 63 74 30 40 49 58 45
40 45 64 83 29 41 23 32 41 40
35 32 49 20 31 16 24 35
30 18 11 9 30
45
26
46 66 85 102 29 42 54 65 23 33 42 51 45
40 33 51 69 21 32 44 16 25 34 40
35 19 36 12 23 10 18 35
30 7 4 3 30
45
28
33 53 71 88 21 33 45 56 17 26 36 44 45
40 21 38 55 13 24 35 10 19 28 35
35 8 24 5 15 4 12 30
snaga po panelu u W, ispitano prema EN 14037
Kod koritenja panela za hlaenje preporua
se regulacija pomou osjetnika toke
roenja. Paneli se smiju koristiti samo iznad
toke roenja i moraju se zatititi od vlage.
Primjer: primjena kod povrinskog grijanja,
odn. hlaenja
1 Zidni grijai panel 3 F120 75
2 Razdjelnik 1 8532 xx
3 Granski regulacijski ventil 1 4217 xx
4 Regulator diferenc. tlaka 1 4007 xx
5 Zonski ventil 17723 00
6 Termomotor 1 7710 00
7 Zonski ventil 1 7217 xx
8 Prostorni regulator temp. 1 7794 23
Snage kod hlaenja prostora
Herzpanel F120 75 F120 77 - 3 F120 78
RL RTLVLV
16 17 18 19 20 21 16 17 18 19 20 21
19 22 24 21 18 12 11 9,2
19 23 31 27 24 15 14 12
19 24 37 34 31 18 17 15
19 25 43 40 37 22 20 1819 26 50 46 43 25 23 22
19 27 56 53 50 28 27 25
19 28 63 60 56 32 30 28
19 29 70 66 63 35 33 32
20 22 21 18 15 13 11 9 8 6
20 23 27 24 21 18 14 12 11 9
20 24 34 31 27 24 17 15 14 12
20 25 40 37 34 31 20 18 17 15
20 26 46 43 40 37 23 22 20 18
20 27 53 50 46 43 27 25 23 22
20 28 60 56 53 50 30 28 27 25
20 29 66 63 60 56 33 32 30 28
21 22 18 15 13 10 7 9 8 6 5 4
21 23 24 21 18 15 13 12 11 9 8 6
21 24 31 27 24 21 18 15 14 12 11 9
21 25 37 34 31 27 24 18 17 15 14 12
21 26 43 40 37 34 31 22 20 18 17 15
21 27 50 46 43 40 37 25 23 22 20 18
21 28 56 53 50 46 43 28 27 25 23 22
21 29 63 60 56 53 50 32 30 28 27 25
22 22 15 13 10 7 5 2 8 6 5 4 2 1
22 23 21 18 15 13 10 7 11 9 8 6 5 4
22 24 27 24 21 18 15 13 14 12 11 9 8 6
22 25 34 31 27 24 21 18 17 15 14 12 11 9
22 26 40 37 34 31 27 24 20 18 17 15 14 12
22 27 46 43 40 37 34 31 23 22 20 18 17 15
22 28 53 50 46 43 40 37 27 25 23 22 20 18
22 29 60 56 53 50 46 43 30 28 27 25 23 22
23 22 13 10 7 5 2 0 6 5 4 2 1 0
23 23 18 15 13 10 7 5 9 8 6 5 4 2
23 24 24 21 18 15 13 10 12 11 9 8 6 5
23 25 31 27 24 21 18 15 15 14 12 11 9 8
23 26 37 34 31 27 24 21 18 17 15 14 12 11
23 27 43 40 37 34 31 27 22 20 18 17 15 14
23 28 50 46 43 40 37 34 25 23 22 20 18 17
23 29 56 53 50 46 43 40 28 27 25 23 22 20
snaga po panelu u W, ispitano prema EN 14037
HERZ sustavi polaganja
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
25/52www.herz-armaturen.com 25
1
2
3
4
5
1 1 2414 02 Multifunkc. slavina crvena
2 1 2415 02 Multifunkc. slavina plava
3 1 7760 5 Termostatski rashladni ventil
4 1 934x 0 Termostat s dalj.. osjetnikom
5 1 6837 91 Runi regulacijski ventil
Sobna temp. iznad podeene vrijednosti,ventil otvoren
Koliina vode za grijai krug podeava se
preko granskog regulacijskog ventila.
Temperatura prostora podeava se preko
termostatskog ventila s elektrinim
pogonom preko elektronskog regulatora
sobne temperature. Ventil se zatvara kadase dostigne podeena temperatura prostora.
2
3
4
5
6
Sobna temp. ispod podeene vrijednosti,
ventil zatvoren
HERZ sistemske komponente za
sve sustave povrinskog grijanja i
hlaenja
Kombinacija s radijatorskim grijanjem
Povrinsko grijanje se esto kombinira
s radijatorskim grijanjem. Poto su za
povrinske sustave grijanja potrebne nie
temperature nego za radijatorsko grijanje,
za povrinsko grijanje treba predvidjeti
poseban regulacijski krug.
Regulacija se moe izvriti razdvajanjem
sustava ili kod manjih povrinskih grijanja,
prikljuivanjem posebnog regulacijskog
kruga na radijatorsko grijanje.
Regulacija kruga povrinskog grijanja moe
biti elektrina ili mehanika.
Regulacija jednog kruga grijanja, prikljuak
na radijatorsko grijanje
Maksimalno doputena temperatura polaza
regulira se mehaniki, preko razdjelnog ventila
(HERZ Calis).
Ovaj razdjelni ventil opremljen je
termostatom s nalijegajuim osjetnikom. 1
Kada se dostigne podeena temperatura
grijaeg kruga, na ventilu se otvara premosnica.
Tek kada se smanji temperatura grijaeg kruga,
premosnica se opet zatvori.
HERZ sistemske komponente
HERZ regulator sobne temperature, npr.
termostat s daljinskim osjetnikom i daljinskim
podeavanjem, kod rastue sobne temperature,
regulira pomakom ventila bez djelovanja vanjske
energije, dovod hladne vode prema rashladnim
povrinama odn. rashladnim ureajima. Pri tome,
utiskivanjem otvara se vreteno ventila i hladna
voda tee prema potroau. Ventil se obino
montira u polazu rashladnog toka. Obratiti pozor
ugradnji prema smjeru protoka.
Kod nadtemperature , preko elektrinog sigurnosnog
prekidaa, dodatno se ukljuuje i crpka.
Ovim se kod povrinskog grijanja sprjeava previsoka
temperatura, a time i tete na sustavu grijanja ili na
graevini.
Potrebne pojedinane komponente su:
1. termostatski ventil 1 7723 91
2. elektrini pogon za
termostatski ventil 1 7710 00
3. regulator sobne temperature 1 7791 23
4. razdjelni ventil HERZ Calis 1 7761 38
5. termostatska glava s nalijegajuim osjetnikom
1 7420 06
6.elektrini cijevni nalijegajui regulator 1 8100 0
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
26/52Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop26
Reguliranje jednog ili vie
krugova grijanja,prikljuak na
radijatorsko grijanje, regulacijski set
za podno grijanje
Ovaj regulacijski set za podno grijanjemoe se instalirati ispred razdjelnika.Na ovaj nain se temperatura polaza
povrinskog grijanja moe reguliratiza vie grijaih krugova.
Za podno grijanje preporuamo max.radnu temperaturu 35 C i max. radnitlak 10 bara. Podruje namjetanja je20 50 C. Kvaliteta ogrjevne vodeprema NORM H 5195, odnosnoprema smjernicama VDI 2035.
Mijeanjem ogrjevne vode iz polaza prekopremosnice vodom iz povrata, u krugupodnog grijanja polaznu temperaturu odravamokonstantnom i u granicama potrebnogp regulacijskog podruja.
Nalijegajui osjetnik termostatske glave prenosi naventil promjene temperature polaznog
voda.
Ukoliko doe do pojave smetnje,(previsoke temprature) cijevni nalijegajuiregulator e iskljuiti crpku.
Regulacija se aktivira kada je bypas ventilpotpuno otvoren. eljena temperatura
polaznog voda podeava se natermostatskoj glavi.
Ako temperatura polaznog vodane dostigne eljenu vrijednost, bypasventil treba postupno zatvarati svedok se ne postigne podeena vrijednost.
Kod primjene ventila veeg protokaregulacijski set se moe postavitiprije razdjelnika.
Ovo je mogue i kod sustava s
razdjelnim ventilom.
3
4
1 2
dijelovido 45 m1 8100 01
do 85 m1 8100 02
do 120 m1 8100 03
do 160 m1 8100 04
1HERZ termost. glavas nalijeg. osjetnikom
17420 06 1 7420 06 1 7420 06 1 7420 06
2 Termostatski ventil 1 7723 61 1 7723 01 1 7723 02 1 7723 03
3 Bypass ventil 1 5537 01 1 3723 02 1 3723 03 1 4115 04
4 Zatitni prekida 1 8100 00 1 8100 00 1 8100 00 1 8100 00
Regulacija jednog kruga grijanja,
prikljuak na radijatorsko grijanje
Poveani zahtjevi za komforom i ugodomu modernom toplinarstvu zahtijevajuproizvode i sustave, koji odgovaraju razliitimzahtjevima u novogradnji i renoviranju, kakopo pitanju funkcionalnosti , tako i dizajna i
instalacije.
Herz nudi nove sustave koji omoguujupovezivanje krugova podnog grijanja sradijatorskim grijanjem i to uz neznatnetrokove instaliranja i optimalnofunkcioniranje.
HERZ Floor-fix
Herz Floor-fix je montiran u plastinu
podbuknu kutiju (sadrana u isporuci).Temperatura polaza ogrjevne vodepodnog grijanja postavlja se pomou vijkaza podeavanje i temperaturne skale.
To znai da se cirkulacija ukljuuje samokada je dostignuta optimalna radna
temperatura za podno grijanje.
Time je osigurana ugoda i trajnostpodne obloge.
Temperatura prostora regulira se HERZtermostatom s daljinskim osjetnikom i s
daljinskim namjetanjem. Za cijevni prikljuak3/4sa eurokonusom preporua se primjena
Herz steznog seta za bakrene cijevi,cijevi od mekog elika, nehrajueg elika,plastine ili vieslojne cijevi.
Temperatura polaznog voda max. 75 C
Podruje reguliranja sobne temp. 6 do 30 CPodruje namjetanja graninikatemperature povratnog voda 20 do 60 C
Preporueno podruje namjetanjagraninika temperature povratnog voda: 55 C max.Radni tlak max. 10 barPad tlaka max. 0,2 barNazivno toplinsko optereenje: max. 1000 WKakvoa vode prema NORM H 5195
odn. smjernicama VDI 2035.
Za optimalno djelovanje Floor Fix mora biti,prema shemi, postavljen u sredini podnoggrijanja.
Montira se u podbuknu kutiju na obujmicu.
Pri tome treba paziti da je na obujmicipostavljen i gumeni uloak, kako bi sesmanjio prenos zvuka.
U isporuku su ukljueni HERZ zaporni ventili RL 1(1 3742 01) s obje strane, s metalnim brtvljenjem,konusom i steznom maticom.
HERZ sistemske komponente
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
27/52www.herz-armaturen.com 27
Primjer:
Okvirni uvjeti:
RT = 20 C, VL = 50 C, RL = 45 C;
Nadtemperatura= 27,5 C, dp = 10 kPa,
Propusni otpor poda = 0,10 mK/W
Cijev
Povrina
poda kodrazmaka cijevi
125 mm
Povrina
poda kodrazmaka cijevi
250 mm
20 x 2 mm 15 m 2 30 m 2
18 x 2 mm 7 m 2 15 m 2
16 x 2 mm 4 m 2 8 m 2
HERZ Floor fix 1 8100 10 +
Termostatska glava s daljinskim osjetnikom
i daljinskim namjetanjem za regulaciju
temperature prostora
Zagrijavanje poda u kombinaciji sradijatorima
HERZ Floor fix nar. br. 1 8100 10
Kombinacija radijatorskog i
podnog grijanja s odvojenim
podrujem regulacije, centralna
regulacija temperature prostora,
regulacija medija podnog grijanja,
ogranienje koliine vode i mahaniko
zatvaranje radijatora.
Po elji, a prije svega u sanitarnim
prostorijama s keramikim povrinama,
osim lijepo oblikovanog kupaonskog
radijatora, moe se temperirati i pod.
Pomou HERZ RTB povratni vod ogrjevnog
kruga moe se koristiti za zagrijavanje poda.
Graninik temperature povrata slui za
ograniavanja temperature kruga
podnog grijanja (max. 55 C).
Ukoliko temperatura povrata radijatora
prekorai ovu vrijednost, ventil se automatski
zatvara.
Temperatura polaznog voda grijanja max. 70 C
Podruje podeavanja sobne temp. 6 do 30 C
Podruje namjetanja graninika
temperature povratnog voda 20 do 60 C
Preporueno podruje namjetanja graninika
temperature povratnog voda: max. 55 C.Radni tlak max. 10 bar
Pad tlaka max. 0,2 bar
Nazivno toplinsko optereenje max. 1.000 W
Duljina cijevi podnog kruga grijanja max. 20 m
Kakvoa vode prema NORM H 5195
odn. smjernicama VDI 2035
Prikljuak kupaonskog ogrjevnog tijela i
povrinskog grijanja s Mini graninikom
temperature povratnog voda 1 9102 00
HERZ regulacijski set, za prikljuak na
ogrjevno tijelo i podno grijanje
Za podbuknu montau, set se sastoji od
podbukne kutije s kromiranom poklopcem,
zapornog ventila RL-1, termostatskog
ventila TS98 V i graninika temperature
povratnog voda Mini, kao i razdjelnikas dvostrukim prikljukom.
HERZ nar. br. 1 8100 25
Zagrijavanje poda u kombinaciji s
radijatorima
Ogranienje temprature povrata s
ventilskim grijaim tijelom i HERZ TS 3000
Kod ventilskih grijaih tijela termostatski
ventil je ve ugraen.
Ova grijaa tijela prikljuuju se samo s
pojedinanim zapornim ventilima,
ili s HERZ 3000 prikljunim dijelovima.
U kombinaciji s podnim zagrijavanjem
koristiti prikljuni dio HERZ TS 3000
s termostatskom funkcijom.
Na ovaj prikljuak termostata
montira se graninik temperature
povrata.
1 8100 25 + HERZ TS 3000
HERZ sistemske komponente
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
28/52 Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop28
Elektronska regulacija
sobne temperature i temperature
kruga grijanja
Regulacija grijaih i rashladnih postrojenja
utjee na djelovanje, trokove energije i
spretnost rukovanja.
Regulacija moe biti mehanika,elektrina ili elektromehanika.
Regulira se temperatura kruga grijanja
i temperatura prostorije.
Temperatura kruga grijanja moe se dodatno
regulirati u ovisnosti od vanjske temperature.
Tada se govori o regulaciji kruga grijanja
koju upravljaju vremenske prilike.
Kod postrojenja za grijanje temperatura
kruga grijanja via je toliko koliko je nia
vanjska temperatura.
Rashladna postrojenja imaju suprotno
djelovanje.
Kod radijatorskog grijanja, zbog smanjenja
trokova energije, prakticira se sniavanje
temperature kruga grijanja preko noi za
cca. 5 C.
Kod podnog grijanja ovo snienje temperature
kruga grijanja se ne preporua zbog veoma
sporog zagrijavanja i hlaenja. Krug grijanja ionako
koristi niu temeraturu grijanja.
U osnovi se temperatura kruga grijanja
regulira preko mjeajueg ili razdjelnog
ventila i termostata.
Pogon termostata moe biti mehaniki
ili elektriki.
Primjenjuju se razliiti sustavi reguliranja:
2 poloajna regulacija
Kod ovog tipa regulacije na mijeajui ili
razdjelni ventil dolazi upravljaki signal
otvoreno / zatvoreno.
Ventil se postavlja u dva krajnja
poloaja potpuno otvoren ili
potpuno zatvoren.
Ovaj tip regulacije manje se koristi kod
zahtjevnijih regulacija, gdje vrijeme
odziva nije od primarnog znaaja(povrinsko grijanje).
3 poloajna regulacija
Za razliku od 2 poloajne regulacije,
ovdje postoji jo funkcija 0 ili
stop.
To znai da se podeavajui ventil
otvara ili zatvara u koracima.
Izmeu naredbi za djelovaje, postavljase poloaj 0. Ventil ostaje u ovom
poloaju do sljedee naredbe
regulatora.
Drugi prikaz je : otvoreno / 0 / zatvoreno.
Taj nain regulacije najee se koristi
u kunoj tehnici.
Kontinuirana regulacija
Kod ove regulacije regulator alje
kontinuirani signal motoru za
podeavanje.
Signal moe biti 0-10 V ili 4-20 mA,
ovisno od vrste regulatora ili regulacijskog
ventila. Ovdje 0 V ili 4 mA odgovaraju
poloaju ventil zatvoren. Ovisno o naponu
ili struji, ventil se postupno otvara ili
zatvara.
Ovakva regulacija omoguuje potpuno
preciznu regulaciju temperature kruga grijanja
ili temperature prostora. Primjenjuje se kod
visokih zahtjeva, kao npr. u laboratorijama i sl.
Za regulaciju temperature kruga grijanja
preporuuju se regulacijski ureaji s
ugraenim uklopnim satom, jer trebauzeti u obzir pad temperature, odn.
vrijeme dopusta itd.
Za regulaciju temperature prostora mogu
se koristiti regulacijski ureaji sa ili bez
uklopnog sata.
Regulacijski ureaji s ugraenim uklopnim
satom imaju prednost zbog programiranja
temperature prostora za razliita doba dana.
Suprotno tome, regulacijski ureaji bez
ugraenog uklopnog sata, jednostavniji suza rukovanje i jeftiniji za kupnju.
HERZ regulacija
proporc. regulator
P
proporcionalno
integrac. reg.
PI
stalna regulacija2 poloajna
regulacija
3 poloajna
regulacija
termo pogon
7708-7711
motorni pogon
7712 50-51
motorni pogon
7712-11
termo stalni pogon
7980, 7990, 7711 18
-
7/24/2019 Grejanje Hladenje Hr
29/52www.herz-armaturen.com 29
HERZ regulator temperature za sustave
grijanja odn. hlaenja
Herz regulator grijanja 7793 jami
najveu ugodu ve kod koritenja.
Nar. br. 1 7793 23 izvedba 230 V
Nar. br. 1 7793 24 izvedba 24 V
Optimalno rukovanje, poveana
funkcionalnost i vie informacija.
Herz7793 je kompaktni regulator
grijanja, kojeg moe upravljati
vanjska temperatura ili temperatura
prostorije.
Prema primjeni regulira se temperatura
polaza i /ili direktno temperatura
prostorije. Intuitivnim rukovanjem ipreglednim ekranom, instalacija i
uporaba postaju jednostavni kao
nikada do tada.
Na ekranu su osim izmjerene temperature i
radnog statusa, takoer prikazani dan u
tjednu i sati.
Dodatne mogunosti primjene ostvaruje
7793 pomou proirene funkcionalnosti
kao :
- ogranienje temperature povrata
- runi pogon
- regulacija fiksne vrijednosti,
- pogon kao
regulator temperature polaza upravljan
temperaturom prostorije (P+PI kaskadna regulacija)
- mogunost biranja prikaza i u
regulacijskom radu
- godini program ukljuivanja s
naredbama za samogaenje ili
aktualizaciju
- funkcije reseta
Modernim, nenametljivim
dizajnom Herz 7793 uklapa se u
stambene prostore, kue,
hotelske sobe, urede itd.
Njegove funkcije automatike dosljedno
omoguuju smanjenje trokova.
Mogu se programirati tri razliita stupnja
temperature.
Dodatno se mogu uzeti u obzir dopusti,
kratki periodi odsutnosti i utjecaj
drugih izvora topline.
Tako se moe osigurati optimalan
tem