Green Garden [broj 76, septembar-oktobar 2011.]

8/3/2019 Green Garden [broj 76, septembar-oktobar 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/green-garden-broj-76-septembar-oktobar-2011 1/17

G r e e n G a r d e n • b r o j 7 6 • r u j a n / l i s t o p a d 2 0 1 1 . • g o d i n a X I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

Jesenje lukovice

Ozimi češnjak

Jesenja zaštita masline

Čašicom do zdravlja

Pčelinjak u listopadu



I u ovom broju glasila donosimo mnoštvo novosti i obavijesti:Obavijest za sve naše lanove Kluba:Najavljene NOVE MAGNETNE KARTICE koje zamjenjuju dosadašn je lanske iskaznice su spremne i svi lanoviKluba Green Garden mogu doi u naše Agrocentre u Mostaru i Širokom Brijegu i preuzeti svoje nove ČLANSKEMAGNETNE KARTICE.

Obavijest za sve naše kupce: Otvara se novi Agrocentar Sjemenarne – AGROCENTAR U GRUDAMA!!!!!

Novi Agrocentar od ove jeseni i u Grudama, kako bi Vam bili još bliže te kako bi i Agrocentar Grude postao mjestookupljanja poljoprivrednih proizvođaa, hobista i strunjaka iz oblasti poljoprivrede kao i prethodna dva (uMostaru i Širokom Brijegu). Bez obzira da li ste hobist koji uživa provoditi vrijeme u vlastitom vrtu, okun ici, ilise bavite pelarstvom, ili ste profesionalni proizvođa povra, krumpira ili vina, ili možda imate kunog ljubimca,u Agrocentru Grude ete pronai sve što vam je potrebno, a i više od toga. Ali to nije sve – sve naše kupce oekujepoklon dobrodošlice u novom Agrocentru u Grudama. Otvaranje je predviđeno za 01. 10. 2011.

POSJETITE NAS!!! Sjemenarna d.o.o.Podružnica - Agrocentar Grude Hrvatskih branitelja 46(u sklopu Bilo Trade d.o.o.)88340 Grude Tel.: 039 661 255Fax: 039 661 254

Kako postati član Kluba Green Garden i koristit razne pogodnosti kao njegovlan: Jednostavno - preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostaviteprema uputama koje ete pronai u pristupnici.Godišnja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25KM, a lanstvo u klubuVam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. SvaVaša pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden možete poslati nae-mail: [email protected]

B RO J 7 6 • RU J A N / L I ST O P A D 2 0 1 1 .

Urednikova rije

Jesen u znaku lukovica ......................................................................... 4

Mauhice ljepotice jeseni .....................................................................6

Blitva - omiljeno lisnato povre ...........................................................7

Ozimi ešnjak ..........................................................................................8

Brokula - atraktivna i ljekovita kupusnjača ..........................9

Luk - idealan za jesensku sadnju .....................................................10

Fruttorto bio .............................................................................................11

Lea - najkvalitetnija mahunarka ....................................................12

Tušt – korovska biljka ili povrtnica ..................................................13

Jam – ljekovitost i uzgoj .......................................................................14

Crni ribiz - voe za deserte..................................................................15

GlasiloGREENGARDEN

Nakladnik:SJEMENARNAd.o.o.Obilaznacesta27, 88220ŠirokiBrijegBiHTel.:+ 387(39)700000;Fax:+ 387(39)706572;[email protected]@sjemenarna.com

www.sjemenarna.comGlavni urednik:dr.IvanOstojić

Redakcijski kolegij:JosipBrkljača,Nino Rotim,MateaPehar,DankoTolić,Mario Ćubela,IvicaDoko, Ve

Marketing:ValentinaVrljićMićić, dipl.oec.

Lektor:BlankaKraljević,prof.

Fotografja na naslovnici:IvanOstojić

MišljenjemFederalnogministarstvaobra-zovanja,,nauke, kulturei športabroj:05-15-5920/04od 31.12. 2004.godine časGreenGardenoslobođen jeplaćanjaporez

Jesenska obrada tla u voćnjacima.................................................

Izbor podloge za trešnju ...................................................................

Opojni miris dunja................................................................................

Pitanja i odgovori ...............................................................................

Jesenja zaštita masline od paunova oka ..................................

Berba plodova aktinidije ..............................................................

Čašicom do zdravlja ........................................................................

Kukuruzni moljac sve eše napada povre i cvijee ...........

Pelinjak u listopadu ......................................................................

Oprez kod prihranjivanja pela .............. ............... ............... ......

Zanimljivosti ..................................................................................... S a d r ž a j

Editor’s word Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovima,

vonjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni, poetkom jese-ni u vinogradima poinje berba grožđa, u vonjacima berba jabuka,krušaka i drugih vonih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogihpovrtnih kultura.

Tako, sukladno kalendarskom period u godine i ovaj broj gl asiladonosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanuza period jeseni. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje epoetkom proljea pokazati svu raskoš boja i mirisa. Koje lukoviceodabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombi-naciju lukoviastog cvijea proitajte u lanku posveenom ovimcvjetnim vrstama. Za ljubitelje povra pripremili smo nekolikozanimljivih priloga od kojih izdvajamo prilog o lei, brokuli, lukui oz imom ešnjaku. Ni voari nisu ostali uskraeni za svoj dio stra-nica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati više o jesenjojobradi tla u vonjacima, podlogama za trešnju ali i puno više toga.Stranice posveene pelarstvu također donose aktualnosti kojeprovode pelari u svojim pelinjacima poetkom jeseni.

Ovo je samo dio od onoga što možete pronai u ovom broju našegali i vašeg glasila. Stoga vam preporuujemo da detaljno proitate

sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obilujemnoštvom korisnih i zanimljivih priloga.

Uredništvo

Ater a hot and dry summer during which all activities in gardens, orchards and vineyards were temporarily stopped, beginnin

o autumn is time when vintage, harvest o apples, pears and othruits begin, and in gardens it is time to sow and plant dierent ve

getable crops.So, according to calendar period o a year, this issue o Gree

Garden brings you many interesting articles about autumn sea

son in garden. By all means, autumn is the right time or plantinower bulbs that will show all their richness o colour and sme

in the beginning o spring. Which ower bulbs to choose or planting, how to plant and how to make combination o ower bulbsTe answers to these questions you can nd in article dedicated

this topic. Tere is also a lot o interesting articles about vegetablcrops like articles about lentil, broccoli, onion and winter garli

Fruit growers will also nd interesting inormation about autumtillage in orchards, cherry rootstocks and much more. Pages dedcated to bee keepers also provide you insight in activities in apiarie

in autumn.And this is only a part o everything that you can nd in this issu

o our and your Green Garden newsletter. So, we recommend tha

you read careully all articles in this autumn issue o Green Gardeand enrich your knowledge with lots o new comprehensions.

Editor’s ofc



Jesen u znaku lukovicaara je narodna izreka da je vrt ogledalo kuće. Ukoliko već u rano proljeće želite imati predivan vrtepun cvijeća različitih boja, pravo je vrijeme za sadnju jesenjih lukovica. Ova vrsta cvijeća se sadi usen zato što im je potrebno razdoblje pril agođavanja na niske temperature. Optimalan rok za jesenjudnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada.

Od lukovica otpornih nazimske uvjete spomenutemo najraširenije: Tulipan,

, Narcis, Crocus, Ljiljan, Muscari,mbul, Visibaba, Ukrasni luk.

rije sadnje lukovica potrebnopripremiti tlo za sadnju. Najop-

timalnije tlo za sadnju je plodno,rastresito tlo, mrviaste strukture,tj. pjeskovita ilovaa bogata hu-musom. Gnojidbu tla je poželjnoobaviti goveđim stajnjakom ili pakmineralnim gnojivima, a tijekomvegetacije prihranjivati mineral-nim gnojivima. Lukovice pozitivnoreagiraju na gnojidbu putem “mal-iranja” organskim materijama.

Najoptimalniji termin za jesenjusadnju lukovica je od sredine ruj-na pa do kraja listopada. Sadnja seobavlja u pripremljeno tlo na dubi-nu dva puta veu od širine lukovice.Krupnije lukovice sade se dublje saširim razmakom, a sitnije plie sakraim razmakom. U laka pjesko-vita tla se po pravilu sadi dublje, au teška glinovita tla plie. Razmak

sadnje između lukovica odgovaradubini sadnje. Nakon sadnje luko-vice se obavezno moraju zaliti vo-dom. Zalijevanje tijekom vegetacijeobavlja se rjeđe, ali obilnije.

TULIPAN (Tulipa sp.)Tulipani su najraširenija vrsta lu-

koviastog cvijea i do sada je opi-sano više tisua sorti. Imaju širokinterval cvjetanja, ovisno o vrsti,od prosinca do svibnja. Optimalnareakcija tla za tulipane je pH 6,0 -7,5. Tulipani se razmnožavaju ge-nerativno iz sjemena i vegetativnodijeljenjem lukovica. Generativno

razmnožavanje obavlja se samo ulaboratorijima, dok je vegetativnoustaljeno u praksi. Bitno je napo-menuti da tlo oko lukovice trebakontinuirano biti vlažno, da ne bidošlo do pucanja ljuske lukovice.

Tulipani su najveu primjenupronašli u proizvodnji rezanog cvi-jea, ali se sade i za dekoraciju vr-tova, parkova i balkona.

ZUMBUL (Hyacinthus sp.)Potjee iz podruja oko Sredo-

zemnog mora i Male Azije, ali senajviše udomaio u Nizozemskoj.Naješe se sadi u vrtovima i oku-nicama za dekoraciju okoliša, možese kombinirati s drugim cvijeem ilipak samostalno jer je cvijet biljkeizražajnih dekorativnih boja. Cvje-ta od prosinca do travnja, ovisno odsorte. Ima višegodišnju lukovicukoja može preživjeti i do 20 godina.

Korijen je veoma osjetljiv i slabose regenerira, te ukoliko je znaaj-nije ošteen dolazi do propadanja

Bč, .

U Sjemenarna Agrocentrimau Mostaru, Širokom Brijegu iGrudama u prodaji se nalazi ve-liki izbor lukovica različitih vrstanamijenjenih jesenskoj sadnji.

biljke. Prilikom odabira lukoviceza sadnju bitno je voditi rauna daona bude jedra i kompaktna, tj. dabude zdrava.

NARCIS (Narcissus sp.)Narcis je biljka izrazito lijepih

dekorativnih cvjetova i opojnogmirisa, sadrži alkaloide po emuje dobila i ime. Raširena je na višekontinenata, emu je doprinijela

njezina sortna prilagodljivost narazliite klimatske uvjete, od trop-skih do planinskih. Selekcijski seveoma dobro križaju pa je selek-cionirano preko 10.000 razliitihsorti. Cvjeta od veljae do travnja.

cvjetove. Na jednom mjestu luko-vica može ostati 4 – 5 godina.

IRIS (Iris sp.)Biljka sadržava duginu boju

cvjetova po emu je i dobila ime,

prostor ili stakleniki, biljke mogucvjetati u gotovo cijelom godišnjemrazdoblju. Veoma mnogo se koristeu proizvodnji rezanog cvijea. Irisune odgovaraju teška glinovita tlajer mu je korijen osjetljiv na jaukoncentraciju soli. Ako je tlo dobropripremljeno ne treba ga prihranji-vati tijekom vegetacije, osim akone oituje tragove nedostatka poje-dinog hranjiva. Za razliku od pret-hodno opisanih vrsta Irisi tijekomrazvoja i cvjetanja traže mnogosvijetlosti, a također i obilno zali-jevanje.

LJILJAN (Lilium sp.)Postoje podaci da su Ljiljani bili

poznati u vrijeme starih Grka i Ri-

Narcis ima međupauzu u vegeta-ciji, tako da korijen tijekom ljetaodumire i ponovno se regenerira ujesen iste godine.

Naješe se koriste za proizvod-nju rezanog cvijea, ali se tako-đer sade i u cvjetnim gredicamau vrtovima i okunicama. Imajuosobnost da na starijim zasadimadaju kvalitetnije, obilnije i krupnije

što datira iz Grke mitologije. Ra-sprostranjena je na razliitimklimatskim zonama, od medite-ranskih do planinskih. Možemo ihpodijeliti na skupinu s lukovica-ma i s rizomima. Ovisno od sorte iuvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni

mljana. Rasprostranjeni su između10 i 55 o sjeverne geografske širi-ne. Primjenjuju se za proizvodnjurezanog cvijea, jer u povoljnimumjetnim uvjetima cvjetaju, ovi-sno od vrste, tijekom cijele godi-ne. Mogu se saditi na otvorenomgdje svojim raznobojnim, bogatimcvjetovima ukrašavaju kue, vr-

tove i okunice. Ako se uzgajastaklenicima, tijekom zime tdosta svjetlosti, dobro provjetrnje i grijanje toplom vodom, doljeti kad temperatura pređe 22potrebno vršiti zasjenjivanje ihlađivanje prostora u kojem seNe podnose jau koncentracijuu tlu. Dobro reagiraju na folijaprihranjivanje.

OXALIS (Oxalis sp.)Rod Oxalis – cecelj iz poro

djetelina (Oxalidaceae) sadržtovo 100 razliitih vrsta koje rpo cijelom svijetu. Neke od su trajnice, pa ak i grmovi. sebno zanimljiva vrsta je Oadenophylla , porijeklom iz JuAmerike, koji vrt uljepšava jim svilenim ružiastoljubiacvjetovima. Presađujemo ga kcem kolovoza ili u rujnu u s

dardno zemljište u koje moždodati malo pijeska. Pijesak eboljšati propusnost supstrata, šbitno kod uzgoja biljaka u posma. Na dno stavljamo drenažnod razdrobljenih posuda. Od poka stvaranja pupoljaka pa svprestanka cvjetanja, svakih ddana u vodu stavljamo malo teeg gnojiva. Pred kraj vegetacijrazdoblja, kada listovi polako miru, postupno ograniavamo jevanje, a korijen održavamo stvlažnim.

Gredica s tulipanima

Zumbuli razliitih boja

Narcisi uglavnom u žutoj boji

Iris za rezano cvijee

Atraktivni cvjetovi ljiljana

Oxalis –dug period cvatnje

B ROJ 76 • R UJ AN / L IS TOPA D 2 01 1. B RO J 76 • RU JA N / LI ST OPAD 20 11 .



MAĆUHICEjepotice jeseni

Završetkom ljeta mnoge sezonskebiljke prestaju s cvatnjom teizgledom stvaraju ružnu sliku.Maćuhice su cvjetnice koje tijekomjeseni i zime uvelike održavajušarenilo boja vrtova i okućnica.

Većina ljetnog cvijeća početkom jeseni završava s cvatnjom. Kakovrtovi ne bi ostali bez cvijeća, početak jeseni idealno je vrijeme zasadnju maćuhica. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegui Grudama nude velik izbor ove cvjetne vrste.

Danas popularna mauhi-ca, Viola x wittrochianaime je dobila prema šved-

m botaniaru Veitu Brechnerutrochu. Nastala je križanjemeđu etiri europske vrste: Violaolor i Viola lutea podrijetlomredišnje Europe, Viola cornuta rineja, te Viola altaica podrije-

m iz Grke.Gotovo se ne može ui u trag pu-ima uzgoja i križanja mauhi-Na tržištu je prisutan velik brojata, neke od njih grupirane su ie tzv. serije. Serije se sastoje odoliko sorata koje se razlikuju ui cvijeta, ali imaju iste znaajke,: oblik, otpornost i sl.

bro podnose niže temperatureMauhice se uzgajaju kao jed-

odišnje ili dvogodišnje biljke, aravo se radi o kratko živuimnicama. Mnogobrojne vrste su

otporne na mraz i cvatu u brojnimtonovima od jeseni do proljea, a usvježijoj klimi ak i ljeti. Prikladnesu u cvjetnjacima i gredicama, naterasama i balkonima, u posuda-ma i prozorskim kutijama, te kaoobrubne biljke uz staze.

Kompaktne sorte su prikladne zahladnija i vlažnija mjesta u kame-njaru, a puzee su skromni pokri-vai tla ispod drvea i grmova.

Cvjetovi su joj veliki, sastavljeniod pet baršunasti latica plosnatoporedanih, široka je paleta bojacvjetova mauhica u raznim kom-binacijama: crvene, purpurne,plave, bronane, ružiaste, tamno-ljubiaste, žute, bijele, boje breskvei lavande. Postoje sorte s “okom” i“bez oka”. Veliina cvjetova varira,a na cijeni su mauhice iji je pro-mjer cvjetova oko 10 cm. Cvjetovinekih sorata imaju blag miris . Li-stovi su naizmjenino duguljasti inazubljeni, dugaki od 5 – 25 cmzelene boje. Stabljika uglata i lo-

Bč, . mljiva. Visina biljke je od 15 – 30cm.

Vrijeme sjetveMauhice se siju u srpnju za je-

sensku cvatnju i kolovozu–rujnuza proljetnu cvatnju. Sije se naje-še u sanduiima, a kad se pojaveprvi pravi listovi biljicu treba piki-rati. Klija pri temperaturi 15 – 20˚cu mraku, s dovoljno vlage. Za nica-nje treba 8-10 dana. Temperaturanicanja ne smije prijei 22˚C. Da bise sprijeilo izduživanje tek izni-klih biljica potrebno je osiguratidovoljno svjetla.

Gnojidba se vrši razliitim for-mulacijama CIFO gnojiva:

- u prvim fazama rasta koristese formulacije s naglašenimsadržajem dušika

- nakon ukorijenj ivanja Idro-oral 20 : 20 : 20

- nakon formiranja prvihcvjetnih pupoljaka Idrooral8:5:44

Vrtna mauhica je osjetljiva navjetar, koji isušuje cvijet.

Dobro je koristiti sredstvo za„koenje rasta“ (ALAR), da biljkebudu kompaktne s kraim cvjet-nim peteljkama. Da bi se produljilacvatnja, ocvale cvjetove valja redo-

vito odstranjivati.

Blitvu su uzgajali još u anti-koj Grkoj. Samonikla blitvaraste u širem obalnom poja-

su Sredozemnog mora odakle je uostalim europskim zemljama uve-dena u kulturu u srednjem vijeku.Inae, blitvu ubrajamo u lisnatopovre od kojeg se spravljaju ba-rene salate i razna jela. Cilj uzgojapredstavljaju bujni zeleni listovikoji se nalaze na snažnim drška-ma te imaju vrlo izražen rebrastisredišnji živac. Zapravo, za pripra-vu jela rabe se liše ili izdvojene,sone peteljke i rebra. Naješe sepriprema «na lešo» i to zainjenamaslinovim uljem, ešnjakom iperšinom. Na taj nain pripravljenablitva, osim što je ukusno jelo, izni-mno povoljno djeluje na izluiva-nje urina a i sama krv se vrlo dobroproišava. Ukoliko je mlada, nje-zini se listovi mogu spremati i svje-ži, za salatu. Poput kupusa, možeposlužiti i za pripravljanje sarmica,a u kombinaciji s tijestom od njese mogu praviti razne ukusne pite.Inae, konzumiranje blitve povolj-no djeluje na probavu a za jaanjeorganizma priprema se kao varivos porilukom. Jednom rijeju blitvapredstavlja pravi izvor zdravlja.

Uzgoj blitve je mogući u kontinentalnoj klimi!Blitva se tijekom jeseni redovito

uzgaja u Hercegovini, gdje se sijekoncem ljeta i rano u jesen, točni-je u kolovozu i rujnu. Na taj načinmožemo planirati njezinu potroš-nju rano u proljeće. Sije se u redoverazmaknute 25 do 40 cm a sjeme sepokrije slojem zemlje od oko 3 cm.Kad biljčice niknu, razrjeđuju se narazmak 10-30 cm, ovisno o sorti.Berba blitve se obavlja u više na-vrata, i to tako da se otkidaju vanj-ski listovi, što osigurava normalanrazvoj unutarnjih listova u rozeti.

Međutim, malo je poznato kako seblitva može uspješno uzgojiti i ukontinentalnim uvjetima, premdaje uvriježeno mišljenje kako onauspijeva tek u mediteranskim vrto-vima. Istini za volju, u južnoj je Her-cegovini zbog svojih gurmanskihodlika, blitva daleko zastupljenija ivrlo cijenjena u prehrani ljudi. No,ona dobro uspijeva i na tlima kon-

tinentalnog dijela zemlje zato što jeotporna na niske temperature, te jestoga u unutrašnjosti Bosne i neo-pravdano zapostavljena.

Uz blitvu do boljeg zdravljaZeleno lisnato povre sadrži oko

0,1 do 0,2 miligrama luteina na 100grama i najbolje ga je jesti termikiobrađeno jer e se tako osloboditivea koliina nutrijenata. Odra-sla osoba treba otprilike sedammiligrama luteina dnevno, ali nemorate se bojati za liniju jer blitvuubrajamo u izrazito niskokalorinenamirnice – samo sto grama listovablitve (pola šalice) sadrži 20 kcal.

Blitva je bogat izvor luteina i ze-aksantina, te štiti oi od procesastarenja. Ova zelena lisnata biljkanajpoznatije se servira uz kuhanekrumpire i ribu, no to ne znai daju jedino tako morate jesti. Pirjajteju u malo maslinova ulja, posolite

i popaprite, dodajte malo naskanog ešnjaka, prošeka i vinocta. Pirjajte sve dok se povrsmanji za pola prvotne veliine

Osim što se brine za dobarlutein također uva našu kožpruža zaštitu od UV zraka. Anzom je ustanovljeno kako lice sži najvee koncentracije luteincijelog našeg tijela jer je ono

više izloženo suncu. Antioksidlutein pokazao se jednako uivitim u ouvanju zdravlja srca, ta maternice i jaanju obrambfunkcija imuniteta.

Mauhice dobro podnose niske temperature

Nasad blitve u plasteniku

I Pć, . .

B RO J 7 6 • RU J A N / L I ST O P A D 2 0 1 1 .B RO J 7 6 • RU J A N / L I S T O P A D 2 0 1 1 .

BLITVAomiljenolisnato povre

BLITVA S KRUMPIROMListove blitve od kojih ste odvojili zeljaste dijelove kra

obarite (pofurite) vrelom vodom, toliko da omekšaju, ali sponu raspadati. Vrijeme stajanja u vreloj vodi je također sno o vrsti blitve. Zeljasti dijelovi su također jako ukusni saih morate duže držati namoene u kipuoj vodi.

Krumpir nasjeckajte na kocke veliine 5x5 cm i skute ga u posoljenoj vodi u koju ste dodali ružmarin, peršindcl maslinova ulja. Kad krumpiromekša ocijedite ga, zamiješajtes blitvom. Posipajte paprom, so-lju sjeckanim bijelim lukom, tezalijte ostatkom maslinova ulja.Servirajte mlako.



Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama uesenskoj ponudi nekoliko sorti luka, nude i sjeme češnjaka.


Bč, .

Češnjak je jednogodišnjabiljka karakterističnamirisa i okusa, bogataproteinima, mineralnimtvarima i specifčnimeteričnim uljem alicinom.Potječe iz srednje Azije,točnije pustinje Kirgizije,odakle se proširio naostala područja

Češnjak predstavlja jednu odnajstarijih i najaromati-nijih gajenih vrsta. Tako je

imljiv i podatak da su u staromptu robovi graditelji Keopsoveamide konzumirali ešnjak raditite od rana i infekcija tijekomgodina njezine gradnje. S drugene, Grci su ga mrzili i preziralig neugodna mirisa, ali je zna-da su ga na starogrkim olim-dama, atletiari ipak koristili

o prirodni doping. A i dan danasu mostarskoj kotlini esto može

uzreica kako «saransak» li-trideset šest bolesti i trideset

mu - gripu. Zbog svega toga,njak se ve 5000 godina smatraršenim lijekom te je znanstvenoazano da pomaže u borbi protivonika bolesti, normalizira cri-nu oru, ini krvne žile elasti-

m, potpomaže prokrvljenost, sni-a kolesterol, te štiti od prehladeto je dovoljan razlog da ga štoe koristimo u prehrani, osobitoadolazeim hladnijim danima.

nja ozimog češnjakaOzimi ešnjak zahtijeva mnogoetla, pa su za njegov uzgoj po-na sunanija plodna i duboka

koja dobro drže vlagu. Uzgaja selodoredu i to nakon krumpira,

kupusnjaa, krasta-vaca, salate, tikvica,mrkve i peršina. Naistu površinu možedoi tek nakon 3-4godine. Inae, jesen-ska sadnja se obav-lja na dubinu od 4cm, a kod uzgojana gredicama raz-mak između redo-va iznosi 15-20 cm,dok je pak razmaku redu 10 cm. Među-tim, kod sadnje je važno pravilnoposaditi ešanj, i to vrhom premagore. U protivnom, «naglavake»posađen ešanj teže ili uope nika-ko ne nie. U praksi, po etvornommetru sadimo oko 50 ešnjeva ili uprosjeku šest lukovica. To znai danam za površinu od 100 etvornihmetara treba oko 15 kg sadnog ma-

terijala. Češnjak sevadi kada liše po-žuti i kada polegne50 % biljaka, te nijepreporuljivo eka-

ti da se zelena masapotpuno i osuši.

Češnjak-jednostavnost

proizvodnjeSlobodno mo-

žemo ustvrditi kakoproizvodnja ešnjaka nije

skupa a sama tehnologija je jed-nostavna i prosta. Drugim rijeima,i najvei laici u ovom poslu, mogubez veih poteškoa proizvestidovoljno bijelog luka za potrebedomainstva. Tako je s pola kilo-grama zdravih esni i svega 5-6 e-tvornih metara kvalitetnog zemlji-šta, mogue ostvariti prinos koji e

Ozimi ešnjak

zadovoljiti potrebe jednog doma-instva. A kod manje proizvodnje(za vlastite potrebe) najbolje jeešnjak uplesti u vijence i ostavitina propuhu da se potpuno osuši.Dakle, ešnjak se obino skladiština suhom i prozranom mjestu,

upleten u vijence ili razastrt u tan-kom sloju, na mjestu predviđenomza njegovo skladištenje.

Međutim, ljubitelje i potrošaeove biljke zasigurno e oraspolo-žiti vijest kako su u novije vrijemeengleski genetiari uspjeli uzgojitiešnjak koji nakon konzumaci-je ne ostavlja oštar, dobro poznatneugodan miris. Japanci su za ovaješnjak pokazali veliko zanimanje,te su danas oni njegovi najvei po-trošai i proizvođai. Ali, bez obzirana injenicu kako se radi o izni-mno ljekovitoj biljnoj vrsti trebateznati kako je ešnjak zdrav samo uumjerenim koliinama, te da pre-velike koliine ešnjaka takođermogu štetiti ljudskom organizmu.Dakle, u umjerenosti je spas - ba-rem što se ešnjaka tie!

Češnjakov sirup protiv plućnihbolesti

Preliti litru kipue vode preko45 dag oljuštenog i na kriške nare-zanog ešnjaka, te ostaviti da stoji

dvanaest sati u dobro zatvorenojposudi. Dodavati toliko šeera imeda dok ne postane gusto. Zatimdodati i malo octa, te zgnjeenogkima i kuhanog komoraa, kako bise smanjio neugodan miris.

Češnjakov sirup protivpromuklosti

Oljuštiti ešnjakove esne i na-rezati ih, te staviti u duboki tanjurza juhu. Svaki pojedinani kolutiprekriti medom. Za sat i pol, iz togae nastati sirup koji treba konzu-mirati više puta dnevno.

BROKULA - atraktivnai ljekovita kupusnjačaBrokula je povrtlarska kultura vrlo srodna cvjetači. Ukusnija je od ostalih kupusnjača, a odlikuje se isadržajem najmoćnijega prirodnog antikancerogenog sastojka. Znanstvenici su tako izračunali da dvabogata obroka brokule tjedno, mogu značajno zaštititi od pojave nekih oblika raka. Zato je s pravommožemo svrstati između hrane i lijeka.

V Lć, . .

Nekoliko posljednjih godinai kod nas se na tržnicamai u prodavaonicama koje

trguju povrem, može nabaviti“nova” vrsta povra-brokula. Po-javila se vrlo stidljivo, u vrlo malimkoliinama, cvjetne glavice uvijeneu celofan (uvoz iz Italije), da bi ihdanas usvojili vrijedni povrtlari izdoline Neretve. Valjda po uzoru na“rođake” iz Italije, i naša brokulaje po cijeni u gornjem vrhu tablice,a ponekad i “prvak” što se cijenetie. Međutim, po nekim svojimosobinama trebala bi se nai i nanašim trpezama. Spomenut emosamo dvije: dijetetsku vrijednost iukusnost.

Što se tie dijetetske vrijednosti,važno je istaknuti da novija istra-živanja dijetetskih strunjaka po-kazuju da povre zelene boje, oso-bito kupusnjae, sadrži tvari kojesu važna preventiva u borbi protivkancerogenih bolesti (bolesti raka).Među njima brokula je na prvommjestu! Smatra se da su uinkoviti-je biljke kod kojih je tamnija zelenaboja. Kod brokule je toliko tamna

da prelazi u tamno ljubiastu, po-primajui nijanse mrke boje.

Drugi važan element je okus.Brokula je ukusnija od svih svojih“rođaka”- raštike, kelja, cvjetae,

kelja pupara i glavatog kupusa.

Klimatski uvjeti potrebni ipovoljni za uzgoj brokule

Što se tie klimatskih uvjeta,cvjetaa e najbolje rezultate pru-žiti u uvjetima prohladne i vlažneklime. Cvatovi e biti lošiji ako seuzgajaju na visokim temperatura-ma. Zato se uzgaja u našim kraje-vima ujesen i zimi, tamo gdje zimenisu preoštre. Brokula se kao bli-ska rođakinja cvjetae ne razlikujemnogo od nje po zahtjevima premaklimatskim uvjetima. No, ipak nijetako osjetljiva na vruinu. Uzgajase kao rani usjev, ali bolje e uspi-jevati u jesenskom uzgoju.

Sjetva i sadnjaNain uzgoja brokule nije po-

sebno kompliciran, a sastoji se uslijedeem:

Sjeme se sije u tople lijehe (u udobro usitnjeno i pažljivo poravna-to tlo, i prekriva s nekoliko milime-

tara zemlje, u ovisnosti odveliine sjemena. Ne smi-je biti gusto, u protivnomga treba prorijediti.

Nije poželjno remetiti po-

vršinu tla da bi se izbje-gao negativan utjecaj narazvoj biljica neposredno nakonklijanja. Za 40 dana biljice nara-stu oko 8 cm, nakon ega se obav-lja rasađivanje. Rasađivanje se vršina rastojanje od 50 cm u redu, dokmeđuredno rastojanje treba biti 60cm. Za rasađivanje se koriste kišnidani, a u protivnom je neophodnoodmah nakon rasađivanja obavi-ti zalijevanje. Najbolji rezultati uuzgoju postižu se ukoliko su biljkestalno vlažne i bez prisustva koro-va.

Brokula je iznimno otporna i tre-ba je ostaviti na biljci sve do upora-be. Nakon berbe nee izdržati duljeod nekoliko dana,iako može stajatiu posudi s vodom ili u hladnjaku.Na dulje vrijeme može se pohra-niti zamrzavanjem, što je posebnobitno kada imamo višak cvjetnihglavica koje se uvijek mogu bratiumjesto da se ostave da procvatuna biljci.

Berba se obavlja uklanjanvršne glave, prije cvjetanja, a zredom-kako prispijevaju pazglave. Berba traje 30-40 dana.

PlodoredU plodoredu brokula najb

uspijeva nakon celera, graha hunara, luka (kapule), ešnjranog krumpira, salate, špinatavalja ponavljati proizvodnju kule na istoj površini barem za godine.

Brokula se može proizvoditimeđukultura između redova race, salate, graha mahunara ili gzrnaša, jer uspravnim rastomzauzima mnogo prostora, a dojeva za berbu kasnije od navedkultura.

Nasad ešnjaka

Brokula –izuzetno ljekovita kupusnjaa




LUK - idealan zajesensku sadnjuU ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo

kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske

temperature. Osim toga, svima su nam p oznata njegova ljekovita svojstva

zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

P, . .

Luk je stekao status vrlo zdra-vog i ljekovitog povra koje setijekom cijele godine koristi

mladi luk, mlada lukovica (lukbrenac) i zrela lukovica. Osima, u prehrani se može koristitirazne naine: svjež ili konzer-an, kao temeljna namirnica ili

dodatak jelima. S druge stra-narodna medicina luk smatra

e nego korisnim povrem kojekoristi kao lijek protiv crijevnihesti, odnosno, openito bolestie izazivaju bakterije, zatim zaoljšanje rada srca, za regulira-šeera u organizmu te kao oblog

d upalnih procesa i reumatizma.

u sortu luka odabrati?U poljoljekarnama može se pro-

i nekoliko razliitih sorti luka.u sortu odabrati, naješe ovisivlastitih prohtjeva i obiteljskogvnika ali i samog djelatnika po-ekarne. Ipak, kako bismo vam

kšali izbor odgovarajue sortedoit emo vam osnovne zna-

ajke naješih sorti luka koje sesade u ovom razdoblju.

Holandski žuti (Stuttgarter) jenaješa sorta koja se odlikujevrstim plosnatim glavicima, sla-

mnatožute boje, s dobro zatvore-nim vrhom. Unutrašnjost glavice jebijele boje a prosjena težina gla-vica iznosi 80-100 grama. Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom. Na-vedena sorta se svakako preporuaza sadnju u jesenskom razdoblju.

• Sjemenarna Agrocentri

u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama za predstojeću se-zonu pripremili su velik izbor sorti luka namjenjenih za sad-nju tijekom jeseni.

Dobro spremljene glavice mogu sekoristiti duže vremensko razdoblje.

Majski srebrenjak je sorta kojase za ranu proizvodnju najviše uz-gaja. Sorta je prepoznatljiva po bi-

jelim plosnatim glavicama. Najvišese rabi za pripremanje salata. Gla-vice su slatkastog okusa i prosjenetežine 80-90 grama. Nije pogodanza dulje skladištenje.

Red Baron je kvalitetna sortaluka koja jednostavno predstavlja

crvenu varijantu srebrenjaka. Da-kle, glavice imaju crvenu boju ali ilagan slatkast okus. Zbog toga ova

sorta luka nalazi sve veu primjenuu obiteljskim povrtnjacima i kuhi-njama. Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata.

Izborak predstavlja luicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja iskljuivoza korištenje u zelenom stanju.Zbog svojih znaajki, uz jednuod gore navedenih sorti luka,redovito se uzgaja u obiteljskimvrtovima. U toplijim krajevima(južna Hercegovina) Izborak semože koristiti za konzumiranjeve koncem prosinca.

Sturon je sorta luka čije se gla-vice mogu čuvati dulje vremenskorazdoblje. Glavice imaju duguljastoblik što je i osnovni razlog njego-va manjeg uzgoja. Pošto se u na-šim krajevima tradicionalno uz-gajaju sorte s plosnatom glavicom(tzv. pogačari) izbija u drugi plan.Međutim, treba znati da se radi otakođer kvalitetnoj sorti za kojuima prostora na tržištu.

FRUTTORTO BIO PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO ZA POVRĆE, VOĆEI VINOVU LOZU N:P:K 4:4:4 + 66% organske tvari

FRUTTORTO BIO je prirodno organsko gnojivo dopušteno uekološkoj poljoprivredi. Sastoji se od mješavine goveđega i ko-košjeg gnoja te sušenog tropa, bogata kalijem, koji ostaje nakonprerade grožđa. Koristi se za uravnoteženu prehranu u voarskoj,vinogradarskoj i povrtlarskoj proizvodnji.FRUTTORTO poveava sadržaj organsketvari tla i poboljšava njegovu plodnost.Posebno je pogodno za manje proizvo-đae.

Sastav:

- ukupni dušik (N) – 4%- organski dušik (N) – 4%- fosfor u obliku (P2O5) – 4%- kalijev oksid (K2O)

topivo u vodi – 4%- magnezij oksid (MgO) – 0,5%- organski ugljik biološkog

porijekla (C) – 38%- organska tvar – 66%- huminske kiseline 5%- fulvo kiseline 10%- vlažnost 10%- pH 7

Formulacija: pelete Ø 3,5 mmRok upotrebe: neogranienNeto: 25 kg

Primjena: Organsko gnojivo Fruttorto se koristosnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presađivate prilikom jesensko – zimske gnojidbe voavinove loze i povra, a posebice tamo gdje tlo kazuje simptome „umora“ i nedostatak organtvari. Može se koristiti tako da se unese u tlo na 15 cm dubine, ili se može rasuti po površini tla

naknadno zaorati.Veliina i oblik pelete omoguavaju gnojidbu mjenom traktorskih rasipaa za mineralna gnva.

Nasad luka




LEĆA - najkvalitetnijamahunarka

Uzgoj leće poznat je od davnina, a dokaze o tome imamo čak iz kamenog doba. Tisućljećima se jedeuz bob i slanutak kao glavne mahunarke. Posebice je cijenjena u vegetarijanskoj prehrani premda bie i svi ljubitelji mješovite hrane trebali češće uključivati u jelovnik kao varivo, juhu ili na salatu

Ć, . .

Lea se prvenstveno koristi zaljudsku prehranu. Sjeme senaješe priprema kao prilog

gim jelima ili se od njega proi-di brašno ili prekrupa, tako da

nerijetko koristi i za pripravlja-posebnih pekarskih proizvoda.o se dobro raskuhava, a sama

a je probavljivija od graha zrna-A kao i sve ostale mahunarke ia je niskokalorina (110 kcal na

grama), bogata je bjelane-ama (24 posto) a od 60 postoikohidrata na vlakna otpada 11.imljivo je da suha lea sadrži

ni sastav vitamina i mineralase sa 100 grama lee mogu za-

voljiti osnovne dnevne potrebeanizma, osobito za željezom. Sge strane, za prehranu doma-životinja i industriju nema veeenje jer se proizvodi na ma-

m površinama a ima puno kr-ih kultura koje mogu dati neus-edivo više i kvalitetnije krme ode. Osim toga, prinosi lee u našoj

mlji vrlo su niski pa se zbog togavrlo sporo i teško širi. Stoga je

zin uzgoj ogranien i kod nas jejuivo prilagođen za potrebemainstva.

a-biljka tople klimeRadi se o kulturi koja je iznimnoetljiva na niske temperature, pa

za blagog mraza ugiba. Takoa podnosi niske temperatureminus 6 stupnjeva C, dok je zaimalni rast i razvoj biljaka po-

bna srednja temperatura od 24pnja C. S druge strane, lea do-

podnosi sušna razdoblja te jenedostatak vode osjetljiva samorijeme cvatnje i nalijevanja zrna.

A kako je rije o biljci dugog dana,najbrže cvate pri duljini dana od 15-16 sati. Duljina vegetacije kod ranihkultivara iznosi 80 do 110 dana, akod kasnih 125 do 180 dana. Dobrouspijeva na razliitim tipovima talapa podnosi i bazina te malo zasla-njena tla. Osim toga, može uspije-vati i na kamenitim-krenim tipo-vima tala, na kojima druge kultureveoma teško ili gotovo nikako neuspijevaju.

Rokovi sjetvePri određivanju rokova sjetve

lee ne mogu se mimoii tempera-ture. Naime, najniža temperatura

klijanja sjemena iznosi od 3 do 5stupnjeva C. Na toj temperaturi kli-janje sjemena i nicanja biljaka vrloje sporo, pa se sjetva lee obavljakad temperatura tla dosegne ba-rem 7 stupnjeva C. Drugim rijei-ma, sjetva se vrši tijekom ožujkapri emu se sije na uži razmak re-dova (oko 12 cm), a sve kako bi sesmanjilo gubljenje vode iz tla i nje-govo prekomjerno zakorovljavanje.Dubina sjetve treba biti 3-4 cm.Koliina utrošenog sjemena za sit-nosjemenu leu iznosi 1 dekagramna etvorni metar, dok je on za kru-pnosjemenu leu nešto vei i iznosioko 1,2 dekagrama.

ŽetvaPošto lea dugo cvjeta tako je i

dozrijevanje njezina sjemena dostarazvueno. Prezrele mahune puca-ju i zrno iz njih ispada. Pored toga,sjeme u prezrelim mahunama do-biva crvenkastu boju, teže se kuhai ima manju hranjivu vrijednost.Međutim i žetva nedovoljno zrelogusjeva nije poželjna zato što zrnogubi vlagu te se brzo smežura. Zbogsvega toga, sa žetvom treba otpoe-ti kada listovi i mahune na donjojpolovici stabla dobiju mrku boju.Tada e zrna u mahunama, na gor-njoj polovici stabla, biti u optimal-noj zrelosti. Iako se na veim po-vršinama žetva vrši kombajnima,zbog sporadinog uzgoja, u praksi

se to obino radi runo i to srpomili kosom.

• Leća (Lens culinaris) je jednogodišnja biljka kratke vegetacije izskupine zrnatih mahunarki, čiji uzgoj potječe još iz daleke prošlosti.Ime je dobila po lako prepoznatljivim sjemenkama konveksnog

oblika, koje izgledom podsjećaju na leću.

TUŠT – korovskabiljka ili povrtnicaTijekom ljetnih mjeseci, posebno u južnim područjima, tušt se često koristikao omiljena salata ili kao dodatak mnogim salatama. S druge strane tušt(Portulaca oleracea, L. )je korov koji pričinjava velike probleme u mnogimpoljoprivrednim kulturama.

Tušt (Portulaca oleracea, L.) jeniska, naješe po zemlji pri-legnuta i razgranata jednogo-

dišnja biljka. Stabljika je okrugla,mesnata i sona, svjetlo zelene ilicrvenkaste boje i do 30cm duga.Listovi su mesnati i soni, 1-2 cmdugi sjajni i glatki, svjetlozeleni ijajoliki. Cvjetovi su sitni žukasti izvjezdasti, otvoreni samo u prije-podnevnim satima. Potie iz Azije.Može se sresti kao uzgajana biljka,ili samonikla kao korov. Kao sa-monikla raste uz kue i putove, naosunanim mjestima, kao korov povrtovima i vinogradima, osobito napjeskovitom i plodnom tlu. Uspije-va samo do 800 m nadmorske vi-sine. Veoma brzo raste i ve nakon3-4 tjedna se može brati. Što ga višeberete, više se razraste.

U našim južnim krajevima tušt jeljeti omiljen u salatama. To je biljkablagoga kiselkasto-slanog okusa,aromatian je, a koristi se na raznenaine, od pripreme svježih sirovihsalata do kiseljenja u octu. U Nje-makoj i Engleskoj tušt se tradici-onalno koristi ukiseljen za zimni-cu, kao pikantan zain dodaje seraznim jelima, i to uvijek svjež, jersušenjem gubi svoju vrijednost

Sastav: Tušt sadrži veliku količi-nu antioksidansa a najbolji je biljniizvor omega -3 masnih kiselina.Naime, sadrži alfa-linolensku kise-linu koju ubrajamo u grupu ome-ga-3 masnih kiselina i značajna jeza je za rast i razvoj organizma, re-gulira razinu kolesterola i sprječavabolesti srca i krvotoka. U sebi imajoš i fenilalanin, triptofan i biofe-nole koji su djelotvorni u vezivanjuslobodnih radikala u organizmu itime štite od mnogobrojnih bolesti.

Biljka je bogata vitaminom C asadrži i nešto manje koliine vita-mina A, B i E, minerala i elemenata

u tragovima magnezija, kalcija, ka-lija, željeza, cinka, kao i alkaloida,avonoida, kumarina, saponina,glutaminske kiseline, oksalne ki-seline sterin beta-sitosterol i slu-zavu tvar

Ljekovita svojstva: omega-3masna kiselina je znaajna za rasti razvoj organizma, štiti stanineopne, regulira razinu kolesterola isprjeava bolesti srca i krvotoka.Preporua se jesti sirov i svjež, aako se kuha onda samo vrlo kratkou vreloj vodi ili kratko prodinsta namaslacu.

Zbog sluzave tvari koju sadrži,preporua ga se protiv žgaravice,gastritisa, ali i zatvora. U narodnojmedicini pripisuju mu se i brojnadruga svojstva, kao na primjer dadjeluje antibakterijski, kao istakrvi i diuretik, a navodno pomaže ikod kašlja, temperature, upale de-sni, hemoroida, proljetnog umora,

slabosti bubrega, arterioskleroze,glavobolje i oboljenja živaca. Štobi strunjaci rekli, ova je biljkaprirodni antihelmetik, antipiretik,

antiskorbut, depurativ, dermetik,diuretik, laksativ, regulator, robo-rans, tonikum i vermifug.

U kulinarstvu: Jestivo je sveosim korijena. Koriste se mladisoni listovi i izdanci visine 3-5 cm.Ubrane izdanke odvojiti od tvrdihstabljika. U prehrani se koristi zapripremu salata, juha, variva, đu-vea, u tijestu za palainke ili kaohrskavi zain u salatama. Kuha senajviše do 15 minuta, kuhanjemoslobađa sluz koja blago zgušnjava

I D, . .

juhe i daje im kremast izgled.godan je i za kiseljenje, ali nesušenje. U svježim salatama lise slaže s krastavcem i rajikrumpirom, graškom i bijelimkom, dinjama i breskvama. Sse i kao prilog za zainjena jelmesa ili ribe.

Upozorenje: neumjerena upba ima negativno uinak na onizam. Oksalna kiselina opterebubrege, glikozidi djeluju na sr

Biljka lee Sve vea primjena u razliitim salatama




JAM – ljekovitost i uzgojmetni ili kineski jam (Dioscorea batatas Decne ili Dioscorea opossitiolia L.) je trajnica čije se vriježeogu popeti i do 3 m visine. Jam ubrajamo u porodicu Dioscoreaceae, a biljke iz roda Dioscorea imajuliku ekonomsku vrijednost – značajne su za prehranu. Kod jama se konzumira jestivi gomolj kojiože težiti do 2 kg, a može doseći i do 2 m u dužinu.

. . . B N

(članak prenesen iz Gospodarskog lista)

kovita svojstvaam je od davnina korišten kaok, zahvaljujui velikom sadr-u tonutrijenata, esencijalnihinokiselina, vitamina i minera-Vrlo je znaajan u preventivnojtiti od krvožilnih bolesti. Velikzvor vitamina B

6, koji je izravno

ovoran za jaanje krvnih sti-

ki (osobito znaajno kod ljudisu imali infarkt). Gomolj jamase 150 g sadrži oko 24% dnevnerebe za vitaminom B

6. Iznimno

znaajan za regulaciju krvnogka, jer svojim korisnim djelova-m omoguava lakši protok krviz bubreg, ime snižava tlak.

U kineskoj se medicini vrloješno koristi kod lijeenja upal-procesa u želucu i crijevima

stritis i sl.). Jam djeluje na sma-nje problema kod gastritisa igih želuanih tegoba. Stimulira

dokrine žlijezde i pojaava imu-et. Sadrži tohormon diosgenin,

se u organizam ugrađuje kaogesteron.

Ugljikohidrati i dijetalna vlaknaama održavaju osjeaj sitosti, adno usporavaju razlaganje šee-u krvi, što je od velike koristi uhrani dijabetiara.

Antikancerogena svojstva: di-enin – ima antioksidativnajstva, i djeluje preventivno teikancerogeno. Djeluje pozitivno

funkcije slezene, plua i bubre-a osobito povoljno djeluje nau i kožu (dobar ten i jaka kosa).ioksidansi iz jama kontrolirajurjeavaju slobodne radikale daadaju mozak.

gojam se može uzgajati na dvaina: „zranim gomoljiima“

sadnjom dijelova gomolja. Kojiin izabrati ovisi o veliini uz-

a i uzgojnom prostoru. „Zranimoljii“ koji se mogu uvjetnoatrati sjemenom, siju se u grijani

zaštieni prostor u ožujku. Nakon40-tak dana biljke se sade na otvo-reno. S obzirom na to da je jam bilj-ka koja razvija gomolj jako dubokou zemlji, otežana je berba i zbog lo-mova gomolja smanjeni su prinosi.

Da bi se olakšala berba i omoguilivei prinosi, koriste se nove tehno-logije berbe jama.

Jam je mogue saditi u velike po-sude, lonce, žardinjere, u „žljebo-ve“ ili u „bazene“, odnosno drvenesanduke (kutije). Jam je penjaicai jako je važno da se kraj biljkepostavi armatura, odnosno visokikolci na koju e se jam penjati. Ber-ba jama može poeti ve u rujnu,ali se može produljiti na listopad ilistudeni. Prinosi se kreu od 4 do 6kg/m2 ovisno o nainu uzgoja.

CRNI RIBIZ

voće za desertePlodovi ribizle su ljekovito i hranjivo voće jer sadrže

velike količine vitamina, minerala, šećera, organskih

kiselina te mnogih drugih sastojaka koji povoljno

utječu na organizam ljudi. Osim primjene u svježem

stanju plodovi se koriste za ukrašavanje mnogih

slastica u različitim desertnim i pikantnim jelima.

M Kčć, . .

Najviše se uzgaja crni ribiz.Poljska je najvei proizvo-đa ribiza, a za njom slijede

Njemaka, Rusija, Češka, Austrija,Norveška, Ukrajina. Na našem po-druju nema veih komercijalnihzasada, ali uz okunice mogu sepronai grmovi ove nadasve zani-mljive vone vrste.

Uvjeti uzgojaCrni ribiz dobro uspijeva i rađa

u humidnom podruju, koje seodlikuje «hladnijim» ljetom, ve-om koliinom padalina i visokomvlažnošu zraka. Crni ribiz je bilj-ka sunca, ne podnosi sjenu, ali niprejaku insolaciju. Ne preporua seuzgoj ribiza kao međukulture, jeru takvim uvjetima osnovne granebrzo ogole, pa s smanjuje rodnost.Crni ribiz ubrajamo u skupinu vo-aka koje dobro podnose zimsketemperature. Primjerice sibirskeforme crnog ribiza izdrže i –40oC. Sdruge srane crni ribiz je osjetljiv navisoke temperature i sušu tijekomljeta, pa u tim uvjetima vrlo esto

dolazi do paleži i prijevremenogopadanja liša. Ribiz traži srednjeljetne temperature zraka 17-18oC, ato su uglavnom podruja iznad 700metara nadmorske visine.

Ribiz je hidrolna voka, koja nepodnosi sušu. U pogledu izbora tlaribiz traži duboka, srednje- teškatla, dobro drenirana s pH reakcijom5,5-7. Tlo mora biti bogato humu-som te posebno kalijem i fosforom.Često se zna rei da ribiz traži tlaista ona koja se koriste za uzgojkrumpira.

SadnjaRibiz se najviše uzgaja po susta-

vu grmova s razmakom sadnje 2 x2 ili 3 x 3 metra. Sadnja se obavljarano u jesen. Ako se sadnja obavljau proljeće, onda mora biti što rani-je-kraj veljače ili početak ožujka.Za sadnju se koriste sadnice sa 1-3razgranata izbojka i dobro razvi-jenim korjenovim sustavom. Prijesadnje korijenje se skrati na ¼ du-ljine te se preporuča potapanje usmjesu od kravlje balege, ilovače ivode. Tehnika sadnje bitnije se nerazlikuje od sadnje drugih voćaka, s

tom razlikom što sadnice ribiza tre-ba saditi dublje za 4-5 cm. Nakonsadnje preporuča se zalijevanje.

Njega i održavanje nasadaRibiz u zasadu ostaje 15 pa i više

godina. Od sadnje pa do kraja ek-sploatacije, svake godine u nasaduribiza treba nizom agro i pomoteh-nikih mjera utjecati na brži porast,vei urod te dulji vijek trajanja bi-ljaka. Od mjera koje se primjenjujunajvažnije su: održavanje tla u na-sadu, gnojidba, navodnjavanje, re-zidba i zaštita. Naješi nain odr-žavanja tla je jalovi ugar, odnosnostalna obrada tla. Ribiz traži obilnui redovitu gnojidbu organskim alii mineralnim gnojivima. Tijekomjeseni obavlja se osnovna gnojidbaNPK gnojivima s naglašenim sadr-žajem fosfora i kalija.

Prihranjivanje dušinim gnoji-vima obavlja se u dva navrata. Prviput u rano proljee, neposrednopred kretanje vegetacije, a drugonakon berbe plodova s ciljem pot-punijeg diferenciranja cvjetnih pu-poljaka. Ribiz traži umjerenu vlaž-nost tla tijekom cijele vegetacije.

Nedostatak vlage u tlu posese negativno odražava u fenrazvoja cvjetova i cvatnje, zatidoba zrenja plodova te u razdodiferenciranja cvjetnih pupoljZalijevanje se naješe obavljastavom kap po kap.

Rezidba ribiza je specina ioma znaajna pomotehnika mra, od koje uveliko ovisi pravformiranje grma, rodnost, kvata plodova i dugovjenost nasUklanjanjem starijih grana, pstie se izbijanje novih bujnijihzemnih grana, što pridonosi vbujnosti, boljoj rodnosti ali i trasti samog nasada. Rezidba na nost obavlja se u doba mirovannikako kasnije od sredine ožujBerba plodova

Ribiz ima nježne i osjetljive dove, koji poslije berbe nemsposobnost naknadnog dozrijnja. Zbog toga je vrlo bitno oditi pravo vrijeme berbe. Bse obavlja tako da se beru cgrozdovi koji se stavljaju u amlažu i tako idu na tržište. Mogbrati i pojedinane bobice. U vnasadima obavlja se i strojna be

Jestivi gomolji Jama

Plodovi crnog ribiza



JESENSKA OBRADA TLA U VOĆNJACIMAajčešće se plodnost tla u voćnjacima održava na sljedeće načine: trajnom obradom tla, obradom –ovi ugar, radi uništavanja korova i popravljanja strukture tla, a uz to se u tlo unose organska (stajskioj i drugo) i mineralna gnojiva (osobito osorna i kalijeva), te sjetvom djetelinsko travnih smjesa, kojesukcesivno tijekom vegetacije kose i ostavljaju u voćnjaku u obliku zelenog malča (mulch).

Uprve dvije-tri godine nakonsadnje preporučuje se tloobrađivati kako bi se utje-

o na dublje rasprostiranje korije-a nakon toga se tlo zatravi dje-

nsko travnom smjesom. Dobropoznato da su toplija obrađenao neobrađena tla. To se najbolje

u proljeće kada kopni snijeg.eg prije okopni s obrađenih po-na nego s neobrađenih ledina.

ačajke jesenske obrade tlaU voćnjacima se u jesen treba

viti obrada tla jer ona ima više-uk koristan učinak:

bolje nakupljanje (akumulacija)vlage i njezino bolje čuvanje utlu;

povećava se volumen tla (po-vršinskog sloja često i za 20%),a na taj se način utječe na boljuzmjenu (difuziju) plinova, disa-

nje tla, mikrobiološku aktivnost,vodopropusnost i toplinski re-žim tla;

• povećava se aktivacija hranjivihtvari i nakuplja ugljični dioksiddisanjem korijenja i mikroorga-nizama, a nazočnost ugljičnogdioksida djeluje na aktivacijutekuće faze tla;

• uništavaju se korovi u voćnjaku;

• uništava se velik broj štetnikana taj način što se izlažu niskimtemperaturama;

• povećava se vezanje (ksacija)dušika od strane mikroorgani-zama;

• poboljšavaju se uvjeti rasta i ra-sprostiranje korijenove mreže;

• naoravanjem tla na korijenjeprema deblu štiti se korijenovamreža od utjecaja niskih tempe-ratura, a to je važno, jer je kori-jenova mreža osjetljivija premaniskim temperaturama od nad-zemnog dijela;

• razoravanjem sredine međured-nog prostora, otvara se brazda ukoju se skuplja i odvodi suvišnavoda;

• obavi se zaoravanje mineralnih i

organskih gnojiva u pravo vrije-me i na veću dubinu tako da setijekom zime izvrši razgradnja ipretvorba (transformacija) u po-voljnijem smjeru itd.

Najpovoljnije je vrijeme za je-sensku obradu prije početka uče-stalih jesenskih kiša. Ovdje trebaodmah napomenuti da se obradane smije obaviti svake godine doiste dubine, jer takva obrada izazivanepovoljne promjene, tzv. „bolesttabana pluga“, odnosno smanjenje

plodnosti tla.U ratarskoj proizvodnji obavlja

se jesensko duboko oranje. I u vo-ćarstvu bi bila vrlo korisna dubokaobrada, odnosno duboko oranje tla,ali to uvijek nije moguće iz više ra-zloga. Ti su razlozi općenito poznati,pa ćemo se na njih samo letimičnoosvrnuti. Voćke kao višegodišnjekulturne biljke razvijaju jaku ko-rijenovu mrežu, koja se prostire udubinu i širinu ovisno o svojstvimatla, načinu uzdržavanja plodnostitla, vrsti voćke, podlozi pa i sorti.

Obradom se ne smije ozlijeditikorijenje

Svrha je jesenske obrade da osi-gura povoljnija zikalna svojstvatla, a da bi se to postiglo, potrebnoje obradu obaviti do što je mogu-

će veće dubine. Međutim, dubinaobrade tla ograničena je, odnosno,određena dubinom prostiranja ko-rijenja, koje se obradom ne smi-je ozlijediti. Općenito se smatrada se obradom ne smije ozlijeditiskeletno korijenje debljine olovke(promjera iznad 8 mm), jer se težeobnavlja.

Naime, ratilima se korijenje obič-no iskida, pa su presjeci nepravilnaoblika, a rane znatno veće negokad se prerežu oštrim predmetom.Tako velike rane nepravilna oblikas puno povrijeđenog (nagnječenog)

staničja teško zacjeljuju, te se nanjima u uvjetima vlažnog tla brzorazmnožavaju razne štetne gljivice(truležnice – paraziti). Malo-poma-lo trulež korijenja sve se više po-većava, gljivice se umnožavaju paposlije napadaju i zdravo korijenje.

Dakle, rane na korijenju moguposlužiti kao izvor zaraze. Ako seobradom povrijedi deblje korijenje,tada rana sporo ili nikako ne zaci-jeli, a obnavljanje korijenja izostajeu neposrednoj blizini rane, te se odnje sve više udaljuje.

Pokusima je ustanovljeno da sepovrijeđeno korijenje ne obnavljapodjednako u svim tlima. Tako se u

tlima glineno – ilovaste građe (tek-sture) u jabuke nakon povrede de-bljeg korijenja s promjerom iznad 8mm često korijenje ne obnavlja nitirane zacjeljuju, već počinje trunuti.

Na pjeskovito-ilovastim tlimasmanjeno je obnavljanje, odnosno,obraslost tanjim obrastajućim ko-rijenjem na ozlijeđenom skeletnomkorijenju, ali se ipak rjeđe doga-đa da nastupi trulež. To je rijetkapojava, osobito u tlima koja dobropropuštaju vodu (drenirana tla).Utvrđeno je da se tanje korijenjes promjerom ispod 3 do 5 mm na-kon ozljede vrlo dobro obnavlja, pase obradom smije oštetiti, ali opetsamo u razumnoj mjeri, što je ovi-sno i o podlozi. Općenito možemoreći da je prema povredi ratilimaosjetljivije korijenje generativnihpodloga, tj.onih koje su proizvede-ne iz sjemena, nego korijenje ve-getativnih podloga, tj.onih koje suproizvedene ukorjenjivanjem dije-lova stabljike.

Dubina obrade tla u voćnjakuNa dubinu rasprostiranja kori-

jenja velik utjecaj ima način uzdr-žavanja plodnosti tla. U voćnjaci-ma gdje se tlo zatravljuje, nastire(mulch) ili navodnjava, voćke plićerasprostiru korijenje. Podsjetimose još da mlade voćke iz godine ugodinu sve više rasprostiru korije-nje u širinu i da im korijenje znat-no prelazi izvan oboda krošnje. Ustarijih voćaka korijenje prožimlje(obuhvaća) sav razmakom sadnjeraspoloživ prostor.

Velik je broj čimbenika koji odre-

đuju dubinu rasprostiranja korije-nja voćaka, a time i dubinu obradetla u voćnjacima. Budući da posto-je velike razlike u potrebi dubineobrade tla u voćnjacima, zapodjelesu se različite polemike i postojerazličita shvaćanja o tome kako du-boko treba ili kako se duboko smijeobrađivati tlo u voćnjacima.

Da bismo pridonijeli boljem rje-šenju toga problema, predlažemometodu rada koja će nam pomo-ći da s većom točnošću odredimodo koje se dubine smije provoditiobrada tla u voćnjacima ispod jez-gričavih, koštičavih, lupinastih isuptropskih voćaka.

Primjena te metode posebno jevažna za slučajeve kod kojih seprije nije obrađivalo tlo, već je voć-njak bio zatravljen. Suština metodesastoji se u tome da se otvaranjemprola u tlu na raznim udaljenosti-ma od debla utvrdi dubina na kojojse prostire deblje skeletno korije-nje, odnosno, korijenje s promje-rom iznad 8 mm.

Dubina prola ne treba biti većaod 30 cm u sredini međurednogprostora, a prema deblu može bitimanja. Ukoliko već u prvim pro-lima u sredini međureda utvrdimoda se skeletno korijenje prostireplitko, tada smanjujemo dubinuprola idući prema deblu. Širinaprola može iznositi 60 do 100 cm.U prolima ili presjecima očitamobroj i debljinu presječenog korijena,a na temelju podataka o razmješta-ju korijenja s promjerom od preko 8mm odredimo do koje će se dubinetlo obrađivati.

Broj prola odredi se prema po-trebi, odnosno, prema razlikama usvojstvima tla. Ukoliko je tlo jed-noličnih svojstava i nema većihvariranja u dubini prostiranja kori-jenja, dovoljno je da se otvori 5 do10 prola.

Variraju li svojstva tla u pojedi-nim dijelovima voćnjaka, tada ćebiti potrebno otvoriti veći broj pro-la.

Pomoću iznesenog postupka netreba svake godine određivati du-binu obrade tla, već svake 3 do 4godine, a s obzirom na način uzdr-žavanja plodnosti tla čak i rjeđe.

Smatramo da će biti znatno ma-

. . . I Mć

nje štete od kopanja prola u voć-njacima nego od ozljeđivanja kori-jenja uslijed loše odabrane dubine

obrade. Vrlo se često u praksi do-gađa da traktoristi uslijed neznanjai neopreza obradu tla u voćnjacimapoistovjećuju s obradom za ratar-ske kulture. Duboko oranje, koje jeuobičajeno za ratarske kulture prijenjihove sjetve, ne može se izvoditi uvoćnjacima, jer bi se oštetilo punodebljega skeletnog korijenja.

Katkada se korijenje ozlijedi dote mjere da se voćke počnu sušiti ilislabije razvijati. Poslije predubokeobrade na proljeće usporen je rastmladica, zametanje plodova, a u ti-jeku vegetacije uslijedi jače opada-nje već zametnutih plodova.

Ozljedom korijenja narušava seravnoteža između razvijenosti nad-zemnog sustava voćaka i razvije-nosti korijenove mreže. Sve to imaza posljedicu slabiji rast, razvitak irodnost voćaka.

Obnavljanje oštećenogkorijenja

Ovdje treba napomenuti da, akose u jesen ili rano u proljeće tanje

korijenje povrijedi, ono će se bro i brzo obnoviti (regenerijer u to vrijeme korijen intenzi

je raste nego tijekom vegetacijrazdoblja, u kasno proljeće i kad intenzivno rastu mladice, liplodovi, ili tijekom zime kada jhladnije.

Ukoliko bi se tijekom vegeje u ljetnim mjesecima koriosjetljivije povrijedilo, tada bi šna voćkama bila veća nego akto učini u jesen.

Općenito treba reći da se tlo pliće obrađuje ispod krošanjadeblo (5 do 8 cm duboko), a iprema periferiji krošnje i sremeđurednog prostora povećavdubina obrade tla (od 10 do 15 cu pojedinim slučajevima i 20 cmmladim voćnjacima, gdje korijoš nije osvojilo sav prostor raloživ razmakom sadnje, možprovoditi i dublja obrada u sremeđureda. Redovitom i praviljesenskom obradom tla u voćcima pridonosimo boljem rastuzvitku, te boljoj i redovitoj rodnvoćaka.

Jesenska obrada tla u nasadu trešnje

(članak prenesen iz Gospodarskog

6


Plitka jesenska obrada tla u nasadu breskve

Plitka jesenska obrada tla u starijem nasadu breskve



Kako se u našem podneblju trešnjatradicionalno uzgaja tako se i sami voćarisve više zanimaju za njezinu proizvodnju.Pri tome važnu kariku, osim odabira sorte,čini i pravilan izbor podloge.

• Kod trešnje se najviše koristikao podloga rašeljka (Prunus

mahaleb), a uz nju i njezin klonSanta Lucia 64. Kao srednje bujnapodloga Santa Lucia 64 danas jejedna od najraširenijih podloga

u zemljama čije klimatskeprilike odgovaraju našem dijelu

zemlje. Naša istraživanja supokazala da je podloga Santa

Lucija-64 vrlo dobra podloga zauzgoj trešnje u hercegovačkim

agroekološkim uvjetima jer sortetrešanja uzgojene na ovoj podloziimaju značajno ujednačeniji rast,

raniji početak rodnosti i većuproduktivnost.

P, . .

Nemali broj voćara, bez obzi-

ra je li riječ o amaterima ilivelikim proizvođačima, pri

avi jednogodišnjih sadnica tražedatne informacije o podlozi na

u je nakalemljena odgovaraju-sorta. Oni malo stariji, većinombiru stare, provjerene i standar- primjenjivane podloge. Među-

s osuvremenjivanjem tehno-je intenzivnog uzgoja trešanjaljednjih 10-tak godina učinjeni

veliki pomaci u selekciji i istraži-ju prikladnosti podloga za treš-

Jednostavno rečeno, danas seazvijenim voćarskim zemljama

više primjenjuju podloge kojeogućuju gušći sklop tj. veći brojbala po jedinici površine a što seeda kroz patuljasta, niskorastućana stabla. Dakle, novije podloge

vele su do “nastanka” sadnicae se bez poteškoća mogu kvali-no obrati sa samog tla. Na taj na-bitno su smanjeni troškovi berbe

koju otpada čak 70 posto od uku-h troškova proizvodnje. Upravo

tzv. patuljaste voćke najviše i

e mlađi voćari koji su, doslovceeno, željni prihvatiti i primijeni-uvremene, svjetske trendove uizvodnji voća.

Koje su to najčešće primjenjivanepodloge za trešnju?

Divlja trešnja - vrapčara najviše

se koristi za podlogu trešnje. Rastena različitim tipovima tala te formi-ra bujno razvijena stabla piramidal-ne krošnje. Međutim, glavna pred-nost navedene podloge leži u dobrorazvijenom, snažnom korijenovomsustavu koji prilično duboko prodireu tlo. Osim toga, dobro podnosi ni-ske zimske temperature kao i težatla, čime još više dobiva na vrijed-nosti. Ipak, možda glavna prednostleži u činjenici da je ova podlogapogodna za sve sorte trešanja, od-nosno, odlikuje je potpuni kompa-tibilitet. Ipak, trešnje kalemljene navrapčaru kasnije dolaze na rod štoje i njezin najveći nedostatak. Uko-liko u svom voćnjaku imate nasadtrešanja na ovoj podlozi, za utjehupodatak, da stabla po ulasku u pro-duktivnu dob ostvaruju redovite iobilne prinose.

Rašeljka- je možda i najraširenijapodloga u mediteranskom klimatu.Ovu podlogu odlikuje posjedova-nje vrlo snažna korijenova sustava.Zbog toga vrlo dobro podnosi nedo-

statak vlage u tlu, premda korijenjene prodire u dublje slojeve tla. Me-đutim, rašeljka je prilično osjetljivana višak vlage o čemu treba voditi

računa kod sadnje trešanja na ovojpodlozi. Stoga kod sadnje na težimglinenim tlima, uslijed stagnacijevode, može doći do ugušenja kori-jenja a što se očituje kroz njegovotrulenje kao i sušenja stabala. Usta-novljeno je i da su prema navede-nom gušenju korijenja otpornijitipovi s većim lišćem (Miljković).Zanimljiv je i podatak da su sortetrešanja cijepljene na rašeljci slabijebujnosti u odnosu na divlju trešnju,ali ranije dolaze na rod. Ipak, stablaimaju prilično kraći životni vijek

nego na divljoj trešnji.Colt - je podloga trešnje koja ima

svojih dobrih i loših osobina. Dobreosobine leže u činjenici da se može

koristiti na površinama na kojimasu ranije uzgajane trešnje i dru-ge koštunjave voćke. Dakle, dobro

podnosi tzv. izmorenost tla te treš-nje cijepljene na ovu podlogu ranijeprorode. Međutim, nedostatci podlo-ge Colt leže u velikoj osjetljivosti nasušu što je čini prilično nepodesnomza aridnije krajeve Hercegovine.

Podloge dobivene novijimtehnologijama

U ovu grupu ubrajamo podlogeGisela 5, Gisela 6 i Gisela 7, a riječje o podlogama koje se uglavnomkoriste za proizvodnju “patulja-stih sadnica trešanja”. Spomenutepodloge imaju dosta slične značaj-ke a prva je da su proizvedene naSveučilištu Justus Liebig u Giesse-nu-Njemačka. Pored toga, podlogeimaju dobar anitet s brojnim sor-tama trešanja i mogu uspijevati narazličitim tipovima tala. Ipak, kakobi ostvarile svoj maksimum poželj-no ih je saditi plodnim tlima koja sudobro opskrbljena vodom. Podlogesu otporne na pojavu truljenja ko-rijena koje nastaje kao posljedicastagnacije vode. Za kontinentalne

uvjete najpodesnija je Gisela 7 kojuodlikuje velika otpornost na hlad-noću. Inače, trešnje na podlogama izove skupine ranije ulaze u rod s timda imaju kraći životni vijek. Ipak,jedna od vodećih prednosti Gise-la podloga jest mogućnost sadnjetrešanja u prilično gustom sklopu.Primjera radi, trešnje na Giseli mo-žemo saditi u sklopu od 800-1000stabala po hektaru dok na Rašeljkii podlozi Colt ta norma po hektaruvarira od 300-400 stabala. Na tajnačin postiže se puna iskorištenostproizvodnog prostora.

Dunjino stablo predstavlja simbol ljubavi i plodnosti a njezine mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Plodovi se rijetko koriste sirovi asu zato nezamjenljivi u spravljanju kompota, marmelada i želea

• Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo. Odatlepotie naziv marmelada, koja se prvobitno pravila od dunje.

• Dunja se rabi u proizvodnji džemova, pekmeza, sokova i kom-pota, a zbog sadržaja sluzi povoljno djeluje na probavne organe.Čaj od sjemenki dunje se koristio za smirenje, nesanicu i protivlošeg zadaha. Kora dunje se pripremala kao sredstvo protiv gihta.

• U Španjolskoj se dunja kuha zajedno sa šeerom kako bi sedobila vona poslastica (sir od dunja) membrillo, koja se zatimhladi i reže na ploške te poslužuje samostalno kao slastica ili uzmekane sireve. Inaica ove poslastice postoji u Francuskoj, ali ikod nas, u Dalmaciji, posebice u Dubrovniku gdje se naziva ko-tunjata.

M Kčć, . .

Dunjino Stablo je poznato iuzgajano milenijima. Nje-zino botaniko ime Cydo-

nia potjee od negdašnjeg imenagrada na otoku Kreti koji se danaszove Kanea. Međutim, i u našimkrajevima dunja nije nepoznatavoka što potvrđuju i brojna, po-jedinana stabla u vrtovima. Zbogtoga slobodno možemo rei daje u našim južnijim hercegova-kim krajevima postala priliino“udomaena” vona vrsta. Razlogmožda leži u injenici što se ovavrijedna voka dobro prilagođavarazliitim uvjetima i uzgojnim po-drujima. Ipak, najviše joj odgova-raju lagana tla i topliji položaji. Ali,ne smijemo zaboraviti da se dunjau našim vrtovima ponajviše nalazizbog svoje dekorativnosti. Posebno

do izražaja dolaze lijepi veliki cvje-tovi kao i veliki listovi, a u jesendozreli plodovi na stablu pretstav-ljaju pravi ukras kunih vrtova alii parkovskih površina u urbanimgradskim središtima

Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi?

To što je dunja redovito prisutnau mediteranskim podrujima neznai da se ne može uspijevati i uhladnijim, kontinentalnim uvje-tima. Pošto je dunjino stablo vrloprilagodljivo razliitim uvjetimauzgoja bez veih poteškoa možeizdržati i visoke ljetne kao i pri-liito oštre zimske temperature.Ispitivanja su pokazala da dunja uzimskom razdoblju bez veih ošte-enja može izdržati temperatureod ak – 250 C. Međutim, puno suopasnije tzv. provocirajue tempe-rature, odnosno, pojedinih godinazna se dogoditi da se nakon topli-jeg sijenja i kraja veljae biljkana svojevrstan nain “opusti” pa

uslijed nešto nižih temperaturatijekom ožujka dolazi do pozebestabla.

BerbaPlodovi se trebaju brati s dosta

pažnje jer su osjetljivi na pritisakuslijed kojeg su ošteena, nagnje-ana mjesta podložna propadanju.Inae, berba poinje u rujnu (vrlorane sorte) i traje sve do studenog.U pravilu, plodovi se skupljajukada postanu intenzivno žute bojei kada izgube ne dlaice koje ihprekrivaju, odnosno, plodovi seberu tek kada se u njima potpunorazvije aroma. I nemojte se uditišto dunja jedne godine dobro rodi,dok naredne potpuno podbaci.Znanstvenici dunji pripisuju fe-nomen izmjene prinosa tj. nakon

svake rodne dolazi nerodna godAli, samo formirano i dobro žavano stablo može ostvariti prodnost a ona se kod dunje mu rodnim godinama, s desetckilograma.

stovi i plodovi rašeljke Listovi i plodovi divlje trešnje




0

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S T O P A D 2 0 1 1 .

0

Stolac

Neum

Grude

Konjic

RamaSarajevo

Kiseljak Kreševo

Travnik

BanjaLuka

V.Kladuša

Cazin

BihaćBijeljina

Bugojno

Odžak Orašje

Brčko

Zenica

Vareš

Fojnica

Goražde

DrvarŽepče

Tuzla

Jajce

Livno

Kupres

Čapljina

Ljubuški

ŠirokiBrijeg

Gradačac

GornjiVakuf-

Uskoplje

Kakanj

Maglaj

Živinice

DobojSanskiMost

Prijedor

Gradiška

Usora

NoviTravnik

Čitluk

Vitez

Mostar

Busovača

POSLOVNEJEDINICE

Prodajno mjesto

Direkcija

Podružnica

Tomislavgrad

Posušje

www.croatiaosiguranje.ba

sađivanje kaktusavom domu imam velki broj razli-h kaktusa. Znam da njihov uzgojtežak ali me ipak zanima trebaju

e presađivati i koliko često ih jerebno prihranjivati. Osim toga,toji li pravilo koliko često se kak-trebaju zalijevati?

pravu ste kada kažete da uzgojtusa nije težak jer dobro je po-to da ovi bodljikavi ljubimcigu preživjeti i na neodgovara-em mjestu, bez gnojiva i svježe

mlje. Međutim, ukoliko želite dam kaktusi dobro rastu i cvjetajurebno im je pružiti odgovarajućugu. Pod tim podrazumijevamoovo povremeno prihranjivanje

mjenskim Flortis gnojivima za

ktuse. Međutim, kaktusi se pri-njuju samo u proljeće i ljeto i toazmacima od 14 dana. Što se tičejevanja - važno je ne pretjeratioličinom vode, čiji višak kaktu-nikako ne podnose. Nešto većečine vode zahtijevaju tijekomtnje i za intenzivnijeg rasta doku vrijeme mirovanja posude stusima gotovo doslovce trebajuiti. Kao i sve ostale biljke i kak-zahtijevaju presađivanje koje je

ntično kao i kod ostalih ukrasniha, s tim da se kaktusi u pravilu

sađuju svake treće godine.Josip Brkljača, ing.

adištenje krumpiraizvodim krumpir samo za vlasti-

potrebe. Međutim, svake godineazi do propadanja gomolja kojiično izgube na težini a dobar diompira podložan je i truleži. Inače,

njegovo skladištenje koristim po-m a do sad nisam koristio sred-o protiv klijanja. Može li se krum-sačuvati na neki drugi način tj. neželio vršiti zaprašivanje gomoljae riječ o dosta malim količinama

mpira?mpir za jelo možete sačuvatie od mjesec dana samo u odgo-

ajućim skladištima s optimalnomperaturom i osiguranom ventila-m. Međutim, za njegovo čuvanječno se koriste podrumi i trapoviojima ne vladaju optimalni uvjetiperature i vlage. Stoga krumpirta klice koje se skidaju i po neko-

puta. Uslijed toga gomolji gubeežini, a mjesta na kojima je raslaa idealna su za prodor bakteri-gljivica koje prouzroče gnjilenje

mpira. Zbog toga, preporučio bihm primjenu pripravka TUBERITE

koji služi za zaprašivanje gomolja.Osim što onemogućava klijanje spo-menuti pripravak štiti gomolj od gu-bitka vlage i hranjivih tvari zbog čegaće vaš krumpir ostati svjež i ukusansve do uporabe. Pored toga, jednozaprašivanje zaštićuje gomolje čaktri mjeseca a za 100 kg krumpira do-voljno je svega 100 grama TUBERI-TA. Karenca iznosi 42 dana a gomo-lje je prije uporabe za jelo poželjnodobro oprati vodom.

Mario Ćubela, dipl.ing.

Održavanje motorne pileNabavio sam motornu pilu STIHL.Ove godine s pilom sam napravio ve-liki broj radnih sati pa me zanima nakoji način je potrebno obaviti njezi-

no održavanje.Održavanje motornih pila podrazu-mijeva redovito čišćenje pročistačazraka, održavanje vodilice i odr-žavanje lanca. Kod svakodnevnograda motorne pile se nalaze pod ve-likim opterećenjem. Osim nečistoćai vremenskih prilika, pile dodatnoopterećuje piljevina i ljepljivo ulje.Međutim, posebnu pozornost svaka-ko trebate posvetiti održavanju lancajer tupi lanac troši snagu motora alii nepotrebno umara korisnika pile.Ipak, održavanje motorne pile naj-bolje je prepustiti specijaliziranimservisima koji ujedno u svom asor-timanu roba raspolažu sa svim po-trošnim dijelovima. Svakako da vamse najbolje obratiti stručnjacima uovlašteni Green Garden servis koji senalaze u krugu AGROCENTRA SJ E-MENARNE na Bišću polju.

Anel Marić

Jesenska zaštita pšenice odkorovaParcela na kojoj planiram obavitisjetvu pšenice dosta je zakorovljena.Kako se riješiti korova i kada obavi-

ti zaštitu pšenice. Postoji li herbicidkojim zaštitu mogu obaviti u jesenjer na proljeće teško mogu ući nanjivu.U vašem slučaju prije bilo kakveobrade zemlje potrebno je obavitisuzbijanje korova jednim od totalnihherbicida, primjerice pripravkomHerkules ili Ouragan system 4. Na-kon uništenja korova možete pristu-piti pripremi tla za sjetvu pšenice.Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen, na tržištu pesticida po-stoje dosta učinkoviti pripravci kojiosiguravaju dobru zaštitu pšeniceod korova. Jedan od takvih pripra-

vak jest Arrat, koji se koristi nakonnicanja pšenice, u fazi od početka dokraja busanja, a korovi su u fazi 4-6listova. U ozimoj pšenici koristi se udozi od 0,1- 0,2 kg/ha.

Ivica Doko,dipl.ing.

Limun bez plodovaU kućnom ambijentu uzgajam limunljubičastih cvjetova s nešto dužimplodom a koji svake godine gubiplodove. Napominjem da je riječ omladoj sadnici pa me zanima je li na-vedena pojava uobičajena za limunkoji redovito i obilno prihranjujem?Riječ je o limunu sorte Lisbon kojaje dosta česta u našem podneblju.Međutim, puno je važnije znati kakosvaka mlada voćka pa tako i vaš li-

mun prvenstveno treba ostvaritiravnotežu između korjenova sustavakoji se brzo razvija i krošnje koja setakođer vrlo brzo i bujno razvija zatošto je prihranjujete često i obilno.Stoga će vaša mlada limunova stabla

u početku formirati mlade plodovekoji će otpadati. Tek kada stabla us-postave navedenu ravnotežu donositće plodove koji će se dalje razvijati idozrijevati na stablu. Puno je važnijeda su stabla bujna i da bacaju noveizdanke jer je to znak da ne bolujuod bolesti i štetnika. Osim toga, kadabi takva stabla zadržala formiraneplodove onda bi to ostavilo štetneposljedice na razvoj krošnje . Drugimriječima , takva stabla bi formiralakržljavu krošnju , što znači da je na-vedena pojava odbacivanja plodovaitekako poželjna za vaše mlado sta-blo. Dakle, ukoliko limunovo stablone bi odbacilo zametnute plodo-ve vaša bi dužnost bila da ih samiotklonite, a sve u cilju formiranja

zdrave i bujne krošnje. A vi se samotrebate malo strpjeti jer će se stabla srastom krošnje tako dobro razviti daćete narednih godina obilno ubiratilijepe i krupne limunove plodove.

Mladen Karačić, dipl.ing.

Vrhunska tehnika do posljednjeg detalja - STIHL puhači i usisni sjekači

Jednostavno rješenje za opalo lišće

Nakon ekstremnih ljetnih vrućina, napokon

je stiglo olakšanje u pogledu temperatura,

ali je sa sobom donijelo i nove izazove –

opalo lišće. Tom debelom pokrivaču

dodajte još i vlagu i ugoda koju jesen

donosi bi lako mogla splasnuti, jer se taj

teški vlažni tepih na vašem prilazu teško

uklanja, a lako ponovno stvara.

Upravo za takav zadatak su dizajnirani STIHL

usisni sjekači te puhači velike snage, koji u vaše

vrtove, posjede, parkove, te staze za

pješačenje donose svježi vjetar, koji brzinom

zraka do 90 m/s , preračunato ca. 320 km/h,

otpuhuju mokri tepih od lišća. I to sve bez puno

galame. Jer STIHL uređaji za čišćenje stvaraju

malo buke i pri punoj snazi.

Izdvajamo:

Električni usisni sjekač SHE 71, koji bez buke

sakuplja lišće i ostatak trave oko vašeg doma, a

serijski se može koristiti i kao puhač.

Motorni puhač BG 86 D sa udobnim STIHL

antivibracijskim sistemom, namijenjen ječišćenju većih površina, a pomoću dogradnog

seta se jednostavno može pretvoriti i u usisni

sjekač.

Leđni puhač BR 500, sa ugrađenim

prigušivačem zvuka, osmišljen je za profe-

sionalnu uporabu na područjima osjetljivim na

razinu buke.

Bitno je samo da odaberete uređaj koji će u

potpunosti odgovarati vašim osobnim potre-

bama, pa ćete ove jeseni moći više vremena

provesti uživajući u jesenskim blagodatima,

umjesto da se nervirate oko, uz STIHL puhače,

malog problema s lišćem.



M Kčć, . .

2


d.o.o.

POTRAŽIVANJA PRETVARAMO U NOVAC

SARAJEVO 033 767 210

MOSTAR 036 334 090

BANJA LUKA 051 346 870

Osnovna djelatnost naše kompanije jeste finansiranje na osnovu ustupa

potraživanja, a oatne vrijenosti koje nuimo su:

LIKVIDNOST – prilikom ustupanja potraživanja možete obiti novac na računomah tako a Vam nije potrebno čekati na prilive o buudih pladanja.

SIGURNOST – Prvi Faktor d.o.o. besplatno provjerava bonitete kupaca te se

na tom osnovu olučuje za finansiranje pojeinih otkupa potraživanja.

VREMENSKA I NOVČANA UŠTEDA – faktor preuzima na sebe svu

aministraciju u vezi sa preuzetim potraživanjem preuzeda

Sa upotrebom faktoringa dobijate prilagodljiv i cjenovno ugodan izvor

finansiranja koji nede teretiti Vaše limite na bankama čime dete Vašoj firmiomoguditi nesmetan rast poslovanja

www.prvifaktor.ba

Jesenja zaštita maslineod paunova oka

ajraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkrajgetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i podzivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Napad bolesti osobito su podložna maslinova stabla, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni.

mptomi bolestiimptomi se uglavnom javljajugornjoj strani listova u oblikuakteristinih okruglastih, ulja-

h i tamnozelenih pjega ili mrlja,iine 10-12 mm. Poslije se okoga oblikuje žuto-zeleni prsten, adišnji dio posmeđi. Takvi simp-

mi podsjeaju na oi po paunovuju, pa otuda dolazi naziv bolesti,i se koristi ne samo kod nas, vedrugim zemljama gdje se uzga-maslina. Pjege se esto spajaju ikriju cijeli list. Zbog jake zaraze,azi do opadanja liša ili defoli-je. Na ostalim organima masli-pr. plodovima ili granicama,

aze su vrlo rijetke a simptomiuoavaju kao smeđe pjegice.

Zaraženi plodovi otpadaju zajednos peteljkama. Zaraze na lišu jav-ljaju se dvaput godišnje, i to u jeseni proljee. Zaraze u tijeku jeseni(rujan, listopad i studeni) poinju sdolaskom kišnog razdoblja, kada jevelika vlaga i kada su temperatureniže, što odgovara ovoj patogenojgljivici. Simptomi, međutim, posta-ju dobro vidljivi tek idue godine urano proljee, kada se nastavljajunove zaraze. U proljeće se zatimjavlja i prije spomenuto opadanjelišća, koje obično traje od ožujkado lipnja. Ljeti zaraza nema, jer pa-togena gljivica miruje, da bi ujesenponovnim dolaskom kiša započelenove infekcije. Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju

na donjim dijelovima krošnje, dokgornji često ostaju zdravima. Ako sebolest ne suzbija, zaraza iz godineu godinu iscrpljuje biljku, pa možeprouzročiti sušenje cijelih stabalamaslina, osobito mladih biljaka.Iscrpljena stabla maslina mogu na-pasti i potkornjaci, što još pridonosibržem propadanju biljaka.

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se

dvaput, prema vremenu poetkainfekcija, i to fungicidima na bazibakra (Cuprablau Z WP, ChampionWP, Champ Formula 2 FL SC, Koci-de DF i dr.) u jednopostotnim kon-centracijama. U svijetu se takođerkoriste i neki organski fungicidina bazi cineba, dodina, mankoze-

ba i drugih, ali posve dobru zašti-tu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra, koji u našoj zemljijedini imaju dopuštenje za suzbi-janje ove bolesti. Bakreni fungicidipreporuuju se za korištenje, jer idobro djeluju na neke druge bolestimasline, kao što je bakterijski rak(Pseudomonas savastanoi) i patula(Sphaeropsis dalmatica).

Prvo prskanje mora biti u jesen,i to potkraj rujna i poetkom listo-pada, a drugo u proljee, potkrajveljae i poetkom ožujka. Premaistraživanjima, jesensko prska-nje je najvažnije. Od preventivnihzaštitnih mjera važno je provoditipravilnu rezidbu i prozraivanjekrošnje stabala, da bi se smanji-li razvojni uvjeti. Također, treba

obratiti pažnju na izbor otpornijegsortimenta maslina. Prema ne-kim podatcima iz literature, našedomae sorte maslina dosta se ra-zlikuju u otpornosti na ovu bolest.Kao otpornije, spominju se Oblica iLastovka, a kao osjetljivije Levan-tinka, Drobnica i Dužica. Od tali-janskih sorti otporne su pr. Lecci-no, Pendolino, Carboncella i dr., aosjetljive Ascolana i Moraiolo.

Dr. sc. ihomir Miličević,Zavod za topatologiju

Agronomskog akulteta u Zagrebu

Vjeita dvojba i nepoznanicavezana uz ovu vonu vrstu,koja traje ve tridesetak

godina, jest kada brati plodove ak-tinidije. Od kada su podignuti prvieksperimentalni nasadni aktinidijeu Mostaru (1977. godine), stalno senamee pitanje optimalnog rokaberbe aktinidije, obzirom na uva-nje plodova tijekom zime i proljea.

Vrijeme berbe plodova aktinidijeima presudan utjecaj na organo-leptike osobine te na duljinu u-vanja plodova. Plodove aktinidijetreba brati kada dostignu ziološkuzrelost. Kod aktinidije je dosta teš-ko odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak sluaj koddrugih vonih vrsta.

Na osnovu israživanja koja surađena na podruju Hercegovine,najranije se bere sorta Abbott, avrijeme berbe pada krajem listo-pada i u prvim danim studenog.Optimalno vrijeme za berbu sorteMonty je krajem listopada i u pr-voj dekadi studenog. Sortu Bru-

no najbolje je brati u prvoj dekadistudenog. Najkasnije se bere sortaHayword, iji rok berbe pada u dru-goj dekadi studenog.

Plodovi se beru u drvene san-duke (gajbe) i uvaju u kontrolira-nim uvjetima. Na našem podrujunajdulje se uvaju plodovi sorteHayword, sve do svibnja mjeseca.

Berba plodova aktinidije

mptomi paunova oka na listu masline

Plodovi aktinidije spremni za tržište

Uništeni list masline od paunova oka



4


Čašicom do zdravljaerojatno ni jedno piće nije pobudilo toliko zanimanje moderne medicineo vino. Tako mu se pripisuje zaštitna uloga kod nekih bolesti srca,mencije i drugih bolesti starenja. Upitno je samo, koliko u svemu tomu imaine, a koliko želje da se u to vjeruje.

Čovjekova ljubav prema grož-đu, ne samo zbog pretakanjau plemenitu kapljicu, traje

e od 8000 godina. O tome govorie od 60 vrsta i 8000 sorti vino-loze. Vinogradi se pak protežusvim kontinentima pokrivajui

vršinu od oko 101.200 etvornihometara. Godišnje se u njimaere cca 72 milijuna tona grožđa,

za vino te razne sokove i jelo.e, grožđe se preporua za kon-

maciju jer je bogato lako probav-im šeerom (16 posto), vitamini-

A i C, vitaminima B skupine, aržava i znaajne koliine kalija ieza. Bez obzira na to, je li bijelorno, u 100 grama sonih bobi-

nalaze se oko 62 kalorije. Osima, grožđe je poznat ista orga-ma zato što pomaže u uklanja-

štetnih tvari, a pošto sadržavatne koliine željeza pomaže i ubijanju anemije.

o i zdravljeosljednjih godina puno se pria

ome kako ljudi koji umjerenonzumiraju vino imaju manju

uestalost sranih udara te živedulje u odnosu na potpune apsti-nente. Tako, najnovija istraživanjapokazuju da ljudi koji piju od 1,5do tri decilitra vina dnevno imajunajniži rizik obolijevanja. Poredtoga, postoji nepisano pravilo ko-liko ovjek može popiti vina bezštetnijih posljedica za organizam,a da to bude i korisno. Naime, bezposljedica za zdravlje, ovjek možekonzumirati 1 gram alkohola posvakom kilogramu težine tijekom24 sata. Drugim rijeima, ovjekprosjene težine od 80 kg koji jeuz to izložen tjelesnim naporima,može dnevno uz objed i veeru po-

piti jednu butelju vina (0,75 l), ja-ine između 10 i 12 vol % alkohola.Za onoga tko se ne izlaže tjelesnimnaporima bit e dovoljno 0,3 l vinadok je za žene i mlađe ljude dovolj-no svega 0,2 litre.

Učimo od Francuza!Iako se u idilinom nam ime-

nu Hercegovina, krije pojam vino,njegova konzumacija i potrošnjane zauzima ni deseti dio francuskepotrošnje. Zbog svega toga, znan-stvenici su desetljeima upravo iistraživali navike Francuza te sutime došli i do zanimljive teorije.Dakle, istraživai su godinama po-kušali odgonetnuti kako je mogueda Francuzi jedu toliko masnoa, aopet nemaju sranih problema. Po-kazalo se da je samo mali i pomaloupitan dio odgovora na pitanje tog«francuskog paradoksa» resvera-trol pronađen u crnom vinu. Nai-me, prehrana u Francuskoj bogataje mastima i po svojim znaajkamarizina za pojavu kardiovaskular-nih bolesti. No, pažljivim proua-vanjem znaajki i razlika francuskei amerike prehrane, znanstvenicisu zakljuili da je osnovna razlika

Pć, . .

• Zanimljiv je i podatak kakovino sadrži oko 400 sastojakano njihova je hranjiva vrijed-nost od 600-700 kalorija politri, zbog ega se u nekim ze-mljama ono ubraja u prehram-bene artikle. Bilo kako bilo,injenica je da su sastojci vinapreporuljivi za ljudski orga-nizam, jer upravo neki od njihumanjuju toksinost alkohola.To je ujedno i razlog zašto lakšepodnosimo alkohol vina u od-nosu na ostala žestoka alko-holna pia. Ali oprez. Ipak tre-ba znati kako je u umjerenostispas- barem što se vina tie!

• Vino djeluje kao blagosredstvo za smirenje, smanjujenapetost i anksioznost. Kao sa-stavnica prehrane ono pobolj-šava probavu i stimulira apetit.

Kukuruzni moljac sve ešenapada povre i cvijee

Iako se ubraja u najvažnije štetnike kukuruzkukuruzni moljac pričinjava štete i povrtnimkulturama posebice paprici. Osim povrtnihkultura tijekom, kolovoza i rujna pričinjavaštete i na krizantemama.

. I Oć

• Za suzbijanje kukuruznog moljca danas se koriste razliite mjere kojese mogu podijeliti u dvije osnovne skupine – preventivne (agrotehnike imehanike mjere te uzgoj otpornih hibrida) i kurativne (biološke, bioteh-nike i kemijske).

Osnovna mjera suzbijanja kukuruznog moljca je mehaniko uništava-nje gusjenica za vrijeme prezimljavanja u kukuruzincu. Nekada je posto-jala i naredba o obvezatnom uništavanju kukuruzinca do 1. ili 15. svibnja.

Kukuruzni moljac pripadaskupini najvažnijih štetni-ka kukuruza, a smatra se

i najvažnijim štetnikom hrvatskepoljoprivrede. Uzrokuje sniženjeprinosa 2-25 %, prosjeno 7 %.

Također i u Bosni i Hercegovinipriinjava ozbiljne štete, poseb-no u podrujima uzgoja kukuruza(Lijeve polje, središnja i sjevernaBosna). Na podruju Hercegovineštetnik je također prisutan, ali zbogvrlo malih površina pod kukuru-zom njegova populacija nije tako

velika. Zbog niza tehnikih poteš-koa pri suzbijanju ovaj štetnik senedovoljno ili gotovo nikako nesuzbija.

Osim kukuruza štetnik priinja-va štete i na povrtnim kulturama(paprika, rajica, grah, celer i dr.),ali i na cvijeu –krizantema. Na po-vru pravi štete na nain da se gu-sjenice ubušuju u plod, primjericepaprike, u kojem nastavljaju razvoj.Na ulaznim mjestima ubrzo dolazido truleži i takvi plodovi brzo pro-padaju. Štete na krizantemama

vidljive su na cvjetnoj stabljici kojavene i suši se. Naime, gusjenicakukuruznog moljca ubušuje se ustabljiku krizanteme, buše hodni-ke i na taj nain dovode do njezinapropadanja.

Tijekom kolovoza i rujna na po-druju Hercegovine zabilježene suvee štete na paprici, koja se naje-še uzgaja na otvorenom. Vee štetezabilježene su kod proizvođaa kojiproizvode papriku za kiseljenje iliza proizvodnju ajvara- crvena bojaploda.

Osim toga, poetkom rujna, za-bilježene su štete i na krizantema-ma.

Izuzetna ljekovitost crvenog vina

Ošteenja naplodovima paprike

Ošteenje vršnog djela stabljike krizanteme od gusjenice kukuruznog moljca

umjereni dnevni unos crnog vina.Tako statistiki podaci navode kakoprosjean Francuz popije oko 60 li-tara vina, i to veinom crnog, a zausporedbu prosjeni Amerikanacsamo 15 litara vina godišnje. Zatose jednostavno nametnuo odgovorkako crno vino «štiti Francuze».

Vino pomaže kod srčanihproblema

Mnoga istraživanja pokazu-ju kako optimalna konzumacijavina, što znači dvije čaše dnevnoza muškarce i jedna za žene, sma-njuje rizik od srčanog udara zaosobe srednje životne dobi od 30-50%. Pokazalo se da vino možespriječiti i ponavljanje srčanogudara ukoliko je osoba jedan većdoživjela. I bijelo i crveno vino dje-luju blagotvorno na zdravlje srca ikardiovaskularnog sustava. Har-vardski su znanstvenici uključilioptimalnu konzumaciju vina kaojedan od osam dokazanih načina

za smanjenje opasnosti od srčanihbolesti, uključujući i srčani udar.Crveno vino pomaže tijelu da neproizvodi kolesterol, jer je osobitobogat izvor antioksidanata, avo-noida, koji se nalaze u kožici grož-đa i u sjemenkama, oni snižavajukolesterol i čuvaju arterije. Crvenovino sadrži više antioksidanata odbijelog. Određeni sastojci vina po-mažu smanjiti posljedice prehranebogate masnoćama.

U umjerenim koliinama vinone samo da nam daje osjeajmladosti, ono zbilja produljujenaš život!



Pelinjak u listopadulistopadu je sve manje posla za pčelara, ali se pčele intenzivno pripremaju za zimovanje. S hladnijimnima dolaze znatne promjene u životu i radu pčelinjih zajednica.

L, . . .

B RO J 7 6 • RU J A N / L I ST O P A D 2 0 1 1 .

6

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S T O P A D 2 0 1 1 .

(članak prenesen iz Gospodarskog lista)

Ukontinentalnom dijelu ze-mlje listopad je posljednjimjesec kada pelari još

aju posla oko samih košnica.krajevima uz more pele e joško vrijeme biti aktivne i izlazitikošnica. Tijekom listopada po-nja meda je oko 2 kg. Toplijih

na može biti još u prvom dijeluseca, što e omoguiti završe-svih radova s košnicama u ovoj

endarskoj godini i nadoknadupuštenog. U sluaju hladnog i

ovitog vremena, osobito ujutro,drugoj polovici mjeseca pelese sve eše poeti skupljati usko klupko. Zbog toga ve sada

bamo misliti na utopljavanjenica i pripremiti potrebne ma-jale. Lijepi dani nam omogua-

u završetak radova iz rujna. Jošjek pele stignemo dohraniti

o je potrebno, a posebnu pa-u posveujemo ovogodišnjimodnim ili umjetnim rojevima i

kleusima. U sluaju da e mete-lozi kroz dulje razdoblje predvi-ti toplo i lijepo vrijeme dohranužemo obaviti gušim šeernim

upom, a u sluaju loše prognoze

najbolje je koristiti med ili stan-dardne medno šeerne pogae (bezstimulatora) u koje može biti dodanpripravak protiv nozemoze. Obinou drugoj polovici listopada u košni-ci nema legla ili ga ima vrlo malo pa

je to vrijeme kada obavljamo i je-sensko tretiranje protiv varoe. Sadaleta zatvaramo ešljevima ili vra-tašcima od matine rešetke kako bisprijeili ulazak miševa i rovki.

Zbivanja unutar košniceKako odmie jesen tako je na

pelinjaku sve manje posla za pe-lara, naravno, pod uvjetom da je svepotrebno napravljeno na vrijeme.Isto se ne bi moglo rei i za zbivanjaunutar košnice. Sve hladniji danidonose znaajne promjene u životupela u košnici. Nektarne i peludnepaše nema u nekoj vidljivoj koli-ini. Pele rjeđe izlijeu iz košniceemu pogoduju i sve krai i hladnijidani. Za lijepa sunana vremenamože se vidjeti poneka pela kakose vraa s oskudnim grudicamapeluda na nogama. Uz pelud, peledonose i propolis kojim zatvarajui posljednje pukotine kroz koje bimogla ulaziti hladnoa ili se stvara-ti propuh. Lijepo vrijeme znaajno

je i za jesenske proisne izlete kakobi pele ušle u zimsko klupko sa štomanje optereenim crijevima. Tije-kom listopada, u veini zajednica,izlazi posljednje ovogodišnje leglo.Zna se da zimu prežive pele izle-

žene krajem kolovoza, te u rujnu ilistopadu. Veina matica prestajepolagati jajašca ve koncem rujnaiako mlade matice u jakim zajed-nicama mogu produžiti zalijeganjei kasnije emu pogoduje toplo vri-jeme. Ako je zima blaga, leglo se utakvim zajednicama može u ma-njoj koliini neprekidno razvijati.

Odrasle pele raspoređuju hranuuz mjesto na kojem e se oblikovatizimsko klupko. To je u veini slu-ajeva sae u sredini košnice iz ko-jeg je izašlo posljednje leglo. Kadatemperatura okoline padne ispod12 °C, pele se poinju skupljati uklupko. Na veoj hladnoi se jaezbijaju, a za toplijeg vremena seklupko razrahljuje ili u potpunostiraspušta.

Suzbijanje varoeTijekom mjeseca košnice više

ne bi trebali otvarati osim u drugojpolovici kada zajednice poinjemotretirati protiv varoe. Taj zahvat

nastojimo obaviti što je brže mogu-e. Pogodno je da su topliji dani uzsunano i mirno vrijeme.

U ovom razdoblju smijemo pri-mijeniti sve pripravke koji su regi-strirani za ovu namjenu jer nema

opasnosti od zagađenja meda, alitreba biti oprezan zbog zaostataka(rezidua) u vosku pa je dobro treti-rati samo plodišne okvire, a izbje-gavati one u medištu na kojimaionako ne bi smjelo biti pela. Akose preparat za suzbijanje primje-njuje prskanjem po pelama unu-tar košnice (kao organske kiseline),temperatura zraka svakako ne bismjela biti ispod 10 °C.

Za primjenu bilo kojeg pripravkamoramo se držati uputa proizvo-đaa o koncentraciji i nainu pri-mjene. Unato oprezu, pri primjenisredstava protiv varoe uvijek stra-da određen broj pela i to u prvomredu starije i slabije pa je suzbija-nje varoe za toplijih dana poželjnoobaviti i iz tog razloga. To je bitnos higijenskog gledišta jer kada supele aktivne i izlijeu iz košnicamogu iznijeti van uginule pele spodnice i leta, nasuprot tretiranjuza hladnijih dana.

Oprez kodprihranjivanja pčela

Kako bi matici pomoglida i u bespašnimjesenskim uvjetimanastavi nesmetanopolagati jajašca, moramočesto dohranjivati.Pritom moramo biti vrlooprezni da ne izazovemograbež na pčelinjaku.

K L, . . .

Ujesen prihranjivanje zajed-nice, osobito one s mladimmaticama, nesmetano e i

dalje razvijati leglo pa e ui u zimus više mladih pela koje nisu radileizvan košnice. U ranom proljetnomrazvoju bit e hraniteljica novog

legla i jezgra uspješnog razvoja.Jesensko podražajno prihranjiva-nje obavljamo manjim koliinamatekue hrane dulje razdoblje. Naj-važnije je da hranu dajemo naveerkad prestaje izlet pela, tako da jedo jutra svu prenesu u sae. Pri pri-hranjivanju valja imati na umu daprokuhana šeerna otopina lakšeizaziva grabež od nekuhane. Priprihranjivanju, kao i svakom dru-gom otvaranju košnica, treba bitivrlo oprezan, a svako pojaano zu-janje pratiti, da ne izazovemo opimetež u cijelom pelinjaku.

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pelinje

paše, kao što je est sluaj u ranoproljee ili potkraj ljeta te ujesen,može se dogoditi krađa meda izrazliitih košnica koju nazivamograbež ili tuđica.

Kad prirodna paša oslabi, naimeprestane, pele sabiraice i daljeizlijeu na sakupljanje nektara.Kad ga u prirodi nema ili nema do-voljno, nastoje pronai nove izvore.U tom oblijetanju znaju na svojemili susjednom pelinjaku pronaislabije zajednice bez matice na ko-jima stražarice na brane dovoljnoleto. Ulaze u košnice, nasisaju semeda i prenose ga u svoju košnicu.Pronalazak izvora hrane prenose idrugim sabiraicama iz svoje za-jednice, i one u veem broju nava-ljuju na napadnutu košnicu. Kadisprazne jednu traže iduu kojaje slabija i ne može se oduprijetinapadu. Ponukane posebnim zu-janjem napadaica prikljuuju se

pele iz drugih košnica i na peli-njaku nastaje opi metež. Napad-nutu košnicu prepoznajemo po ve-liku broju pela na letu. U poetkunapada pela iz napadnute košnicese brane, pa na podu ispred koš-nice vidimo pele koje se bore iliviše mrtvih pela. Jake zajednice seobrane od kakvih napada, i to takoda izađu iz košnice u veem broju,uhvate se i tjelesno onemogueulazak napadaica. Slabije zajed-nice ostanu bez meda i s izgriženimi ošteenim saem pa su osuđenena propast, osobito ako je grabežujesen. U toj borbi esto stradaili nestane matica. Nastavku ovenepoželjne pojave pogoduje veli-ka razlika u jaini zajednica istogpelinjaka kao što su kasni rojevi,nukleusi ili slabe zajednice. Čestuzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica.

Uzroci koji dovode do grabeži- Uoi svršetka paše, odnosno u

svako bespašno doba potrebnoje zatvoriti sva dodatna leta iliotvore za prozraivanje. Ostav-ljeno leto potrebno je suzitiovisno o jaini zajednice. Kodslabijih zajednica leto sužujemo

tako da ostane prolazak samoza jednu pelu. Sva ošteenja nakošnici zatvorimo da pele nemogu prolaziti. Ventilaciju rješa-vamo preko mreža, i to je najbo-lje mrana ventilacija gdje peleizvana ne mogu doi u dodir spelama u košnici.

- Košnice otvaramo samo po po-trebi, i to najbolje predveer.Pregled uoi zime, koji moramoobaviti u ovo doba, napravimobrzo i košnicu po košnicu, na štoudaljenijim stranama pelinja-ka, a nikako susjedne. Ako kodotvaranja košnice primijetimopojaano zujanje ili napad pe-la, prekidamo pregled i košnicuodmah zatvaramo. Nakon toganeko vrijeme promatramo zbi-vanje na letu.

- Pri vađenju okvira s medom pe-le moramo stavljati u košnicukroz limeni sipaonik, a nikakostresati pred košnicu. Izvađeneokvire s medom držati u dobrozatvorenim nastavcima, košni-cama, najbolje u udaljenim pro-storijama u koje pele ne mogunekontrolirano ulaziti i izlaziti.

- Izvrcano sae vraamo u koš-nice na išenje predveer, kad

prestane izlijetanje pela, nikdanju.

- Prihranjujemo uvijek preder s ispravnih hranilica kojsmiju propuštati ni kap sirAko se sirup ipak prolije, ošemo ga i isperemo vodom dizgubi miris šeera, a osobitosmo hrani dodali med.

Borba protiv grabežiAko se unato poduzetim m

rama ipak pojavi napad tuđgrabež, potrebno je poduzeti mre sprjeavanja njegova širenjostale košnice pelinjaka.

Čim na letu primijetimo borrazaznamo da je rije o napaduđica i pokraj suženog leta, na nabacamo mokru travu da oneguimo provlaenje pela. Uz preporua okolinu leta premapetrolejem ili nekom drugom teinom odbojnog mirisa. Ako tpomogne, leto napadnute košzatvorimo mrežom i odnesemu zatamnjenu prostoriju u kojdržimo dva do tri dana. Na njemjesto postavimo praznu košbez pela u koju stavimo jedadva prazna okvira koje možblago premazati medom. Tunaime oiste napadnutu koši smatraju taj izvor hrane pošenim pa se više ne vraaju nmjesto. Nakon toga možemo vsklonjenu košnicu. Jedan od bnaina je ako sklonjenu košmožemo odvesti na udaljeno msto (dalje od 5 km) i ondje o

rimo leto. U tom sluaju peliz košnice i one koje su se zatkao napadaice ujedine i ponakao zajednica. Osim vidljive pograbeža, može se dogoditi i tihi bež kada tuđice dulje, ali u manbroju, ulaze u košnicu i polakodu med. Štete od pojave grabežu uništavanju napadnutih zanica i njihovoj propasti, moguuništenju gotovo cijelog pelinali je važna i šteta od širenja bomeđu zajednicama i pelinjacnekog kraja.

(članak prenesen iz GospodarskogUginule liinke pela Varoa – izgled odrasle jedinke



Postanite i Vi član Kluba Green Garden teostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.

Za sve inormacije obratite se nabroj teleona 039/700-000 ili na

e-mail: [email protected]

0

Zanimljivosti Nagradnakrižaljkaaljevska palma s listovima teškim

ko 20 kgKraljevska palma naraste do 25 m visine.

ovi su dugaki do 3,5 metra. Ova palmaa neobino glatka stabla a to zahvaljujesobnosti da svoje staro liše tako odba-a ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi s

ne strane do dobro njegovane krošnje a sge strane ugrožava prolaznike jer list težiko 20 kg.

Mirisni pandan-sredstvo za mamljenjemladića

Neobino drvo, lat. Pandanus tectorius,naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim pr-stenastim stablom. Listovi su plavkastosividugaki i do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški iženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama.Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestimaali naješe na morskim obalama od ŠriLanke do Havaja. Biljka ima više naziva, aprimjerice na Havajima je zovu «Hala».

Biljka je cijenjena zbog plodova koji suna mnogim pacičkim otocima osnovnaživežna namirnica. Selekcijom je dobivenomnoštvo sorti. Nekima od njih nedostajetrnje na listovima koje se inače mora ukla-njati kako bi se od lišća plele košare i mreže.Osim plodova, biljka se koristila i u drugesvrhe. Naime polen hale služio je havajskimdjevojkama kao sredstvo za mamljenje mla-dića.

Luk u brojkamaPrema podacima FAO, luk se u svijetu

uzgaja na oko 2400 tisua hektara, s pro-sjenim prinosom od 17,2 t/ha. U Europi seuzgaja na oko 404 tisue hektara s prosje-nim prinosom od 17,0 t/ha. Po površinamanajviše je zastupljen u Rusiji, Ukrajini iPoljskoj, a najvee prinose po ha imaju Ni-zozemska (39,1 t/ha), Španjolska (41,0 t/ha) iItalija (28,2 t/ha). U Hrvatskoj se luk uzgajana oko 7000 ha, s prosjenim prinosom od7,6 t/ha.

veronošci za milijunašeHaskiji su psi za milijunaše, esto u-

o. Zašto? Psea zaprega od osam ha-a vlasnika za života stoji 270 do 500

ua eura: (štenci svaki 800 eura), ve-nar, cjepivo, ogrlice, povodnici, orme,ke, saonice, izgrižena sjedala u autu,

višena ograda i odšteta susjedima, od-tnici i parnice, nova kua na periferijida s velikim dvorištem, veliki autoransport, utrke, treninzi, osiguranje,sioci kad se sa pseom zapregom iz-ite u divljini…. Zbog haskija ete ostatiz prijatelja kažu, ali ete zato dobiti

boljeg prijatelja za uzvrat – haskija.

Autor:Mariofl

Soldo1 Radij

Engleskiglazbeniki

pjevač,Ringo

Stabljikavinoveloze

Oružani su-kobvelikihrazmjera

ItalijaAustrija

2

Smrtnost,pomor

Najmoder-niji dioRima

Noćnapticagrabljivica

ČeškamanekenkaHerzigova

Tava,tiganj,prosulja(pučki)

3

RatkoRudić

Joseph...Blatter

Nezaslađen

Preporuka

Ponašanjepoput age

(pren.)

Američkaglumica

Reid

Vlado ŠolaMarka

japanskihračunala

“Ribonucleicacid”

“Amalgam”

EmilijaKokić

Isposnik

“Zapad”

Slikarskatehnika

“Variousyears”

Brazilskinogometaš

Imalo,išta

Rožnatepločicenanepcukita

Ukopanistreljački

zaklonDraž

Mjesto gdjesevodaslijeva

ĆirilIveković

Ćelavaglava

AretaĆurković

Urugvaj

RomanUmberta

Eca



Uvoznik i distributer za BiH:Sjemenarna d o o Obilazna cesta 27 88 220 Široki Brijeg BiH

N O V O

N O V O

Green Garden [broj 76, septembar-oktobar 2011.]

Documents

Transcript of Green Garden [broj 76, septembar-oktobar 2011.]