Green Garden • broj 107 • rujan 2017. • godina XVIIIRazlikuju se dvije osnovne vrste: rimski...

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 0 7 • r u j a n 2 0 1 7 . • g o d i n a X V I I I

- Zumbuli- Jesenska sadnja češnjaka- Vinski kvasci- Sjetva ozimih žitarica- Ocjenjivanje meda

1. KORAKIspunite pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu člansku karticu i pripremite se na brojne pogodnosti

3. KORAKPrikupljajte bodove i kupujte s popustom!

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni artikli ne podliježu obračunu bodova i na takve artikle nije moguće ostvariti dodatni popust

TABLICA BODOVANJA

1 KM = 1 BOD Vrijeme trajanja bonitetnog razdoblja:od 01. 10. do 30. 09.

Razred:

ABCD

1-100101-500

501-10001001-više

2%4%6%8%

Bodovi:(vrijednost kupovina u KM) Popust na Vašu kupovinu:

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni artikli ne podliježu obračunu bodova i na takve artikle nije moguće ostvariti dodatni popust

1 KM = 1 BODVrijeme trajanja bonitetnog razdoblja:

od 01.10. do 30.09.

Postanite član Green Garden kluba koristite pogodnosti i kupujete s popustom

Ako već imate karticu Green Garden Kluba, Vaša kupovina s popustom može početi!

Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Fra Didaka Buntića 160A, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Dado Marić, Matea Vlaho, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica DokoMarketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.Lektor: Blanka Kraljević, prof.Fotografija na naslovnici: Ivan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Riječ urednika Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!!!

Krajem ljeta i početkom jeseni u mnogim vrtovima, voćnja-cima i vinogradima većina poslova je završena i predstoji ubi-ranje plodova. Berba plodova pojedinih voćnih vrsta je završe-na. Također, rane stolne sorte vinove loze su u fazi pune berbe, a berba vinskih sorti započinje u prvoj dekadi mjeseca rujna.

Krajem ljeta obavlja se sjetva i sadnja mnogih povrtnih kultura čije plodove ubiremo tijekom jeseni. Isto tako u ovom periodu godine sadimo mnoge cvjetne vrste, posebno lukovice.

I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voću i grožđu. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o no-vim proizvodima koji su prisutni na tržištu u BiH. U ovom broju donosimo nekoliko priloga za pčelare koji nam često zamjeraju da su malo zastupljeni u glasilu.

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje su aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji, krajem ljeta i tije-kom jeseni, preporučujemo vam da detaljno pročitate sve pri-loge iz ovog broja te obogatite vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnostima iz poljoprivrede.

Uredništvo

In late summer and early autumn most of the works in gar-dens, orchards and vineyards has been completed and it’s time for harvesting. Harvest for certain fruit species is already done. Early table grape varieties are also in full-grain phase, and wine varieties are harvested in the first decade of September.

At the end of the summer we sow and plant many of the vegetable crops that we harvest during the autumn. Also in this period of year we plant many flower species as bulbs.

This issue of Green Garden brings you many interesting articles dedicated to flowers, vegetables, fruits and grapes. In addition, there is also a large number of useful information’s about new products, which are present in the market. In this issue, we make a few passages for beekeepers who often com-plain that they are slightly represented in our newspaper.

In order to have complete information’s about all agricul-tural activities, in late summer and during the autumn, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions as well as current events in agriculture.

Editor’s office

U jesenjem smo ozračju, u Sjemenarna Agrocentrima i ponudi možete pronaći sve što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimu… Od jesenje sjetve do jesenje žetve, Od berbe do vina... i još puno više.Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden.Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – ispunite pristupnicu vjerodostojnim poda-cima, preuzmite Vašu člansku karticu, prikupljajte bodove i kupujte sa popustom. Članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentri-ma. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]

Zumbul – lukovica intenzivnog mirisa .............. 4

Gladiole – ljepota u vašem vrtu ......................... 6

Ružmarin – dekorativna, začinska i medonosna biljka............................................... 7

Krizanteme - tehnologija uzgoja ........................8

Sjeme za buduće naraštaje ................................10

Sjetva špinata početkom jeseni ........................12

Zdravlje u plodu rajčice .......................................14

Staklo i staklena ambalaža ................................16

Jesen u vrtu ..........................................................18

Ljetna sadnja kupusa ........................................20

Jesenska sadnja češnjaka daje najbolji urod ... 22

Supstrati za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća .... 24

Pederus (Paederus sp.) - kukac koji može izazvati "opekline" na koži ljudi .......................26

Zaštita voćnjaka i vinograda od ptica ..............28

Kada je pravo vrijeme za berbu grožđa? .........30

Berba grožđa.......................................................34

Vinski kvasci i njihova primjena ........................36

Održavanje inox posuđa .................................... 37

Jesensko suzbijanje štetnih glodavaca ............38

Pitanja i odgovori ...............................................40

Zaštita masline nakon berbe ............................42

Sjetva ozimih žitarica .........................................48

Matična mliječ ....................................................50

Virusne paralize pčela .........................................51

Ocjenjivanje kakvoće meda ............................... 52

Radovi u pčelinjaku tijekom listopada ............54

Zanimljivosti .......................................................62

KOLEKCIJA JESENJIH LUKOVICAAtraktivne ukrasne lukovice, sa cvjetovima živopisnih boja, različitim oblicima, te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtu i uljepšati ga. U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste:tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa, irisa, narcisa i mnogih drugih.

Naše sjeme daje više!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

4

BROJ 107 • RUJAN 2017.

ZUBMUL – lukovicaintenzivnog mirisa

Zumbul je tipična lukovičasta bilj-ka koju svi ljubitelji cvijeća dobro poznaju. Potječe iz Male Azije, a

poznata je u Europi još od 16. stoljeća. Razlikuju se dvije osnovne vrste: rimski zumbul (Hyacinthus orientalis albulus) koji ima rjeđe raspoređene cvjetove na stapki, ima intenzivniji miris i može bit u bijeloj, ružičastoj i plavo-ljubičastoj boji, te holandski zumbul (H.orientalis) koji ima gusto zbijene cvjetove i može biti u bijeloj, krem, rozoj, crvenoj, ljubi-častoj boji.

Sadnja u jesenZumbul se sadi se najčešće u vrt,

tijekom jeseni. Lukovicu treba staviti na dubinu od oko 10 centimetara. Pri-godom sadnje lukovica pazite da vam lijepo legnu, čvrsto ih utisnite u zemlju kako ne bi ostao zrak ispod lukovice koji kasnije može prouzročiti truljenje. Razmak između lukovica bi trebao biti od 15-20 centimetara. Posadite ih na sunčanom mjestu i neka tlo bude boga-to odležanim kompostom ili tresetom. Zumbuli vole osunčana staništa. Dobro uspijevaju i na prostorima koji su okre-nuti prema sjeveru. Zemlja za njihov uzgoj treba biti lagana, s dosta humusa

i pijeska. Zalijevajte je redovito, ali ne preobilno, jednom do dva puta tjedno, sve ovisno o tome uzgaja li se u vrtu ili tegli.

Zumbul cvate u travnju i svibnju. Ako ga se uzgaja kao sobna biljka može cvjetati i zimi. Koristi se na rubovima vrtova, za ukras gredica, kao lončanica ili za rez.

Zumbul u posudi s vodomSvaku lukovicu zumbula moguće je

uzgojiti kao vodenu biljku, odnosno cvijet koji raste iz vode. Nove hibridne lukovice, koje su razvijene upravo u ovu svrhu, čak su i lakše za uzgoj u vodi, a ljepota njihovog cvijeta ni po čemu neće zaostajati za cvijetom dobivenim na klasičan način.

Nježni, živopisni cvijet zumbula naj-lakše je dobiti u posebnim vazama sa suženim grlom u kojem stoji lukovica, dodirujući vodu samo svojim dnom, na kojem se onda razvijaju brojne žilice preko kojih se biljka hrani.

Za uzgoj izaberite čvrstu, tešku luko-vicu, koja u vazi može lako stajati, a da se ne mora pričvršćivati nečim. Ako ne možete naći specijalnu staklenu posu-du za uzgoj zumbula u vodi, poslužit će i obična čaša u koju lukovica stane, a da između nje i stakla ne ostane mno-

go prostora. U posudu možete dodati nekoliko centimetara oblutaka i njima učvrstiti lukovicu.

Dolijte vodu u posudu, samo toliko da jedva dodiruje lukovicu, jer bi inače mogla prouzročiti truljenje lukovice. Dodajte vodi punu žlicu drvenog uglje-na, što će održati njezinu svježinu. Ako se voda zamuti ili pozeleni, zamijenite je svježom vodom, kojoj ćete dodati još drvenog ugljena i nekoliko kapi kućnog izbjeljivača.

Smjestite staklenku s lukovicom u taman i prohladan prostor, na tempe-raturu od 4 do 5ºC, a ako u kući nemate takvu prostoriju, možete je smjestiti i u hladnjak. Uskoro ćete ugledati prve korjenčiće, a nakon tri tjedna oni će se dovoljno razviti da staklenku s lukovi-com zumbula možete premjestiti na toplo, osunčano mjesto, ali bez izrav-nog sunca. Uskoro će se pojaviti zeleni pupoljci, a za oko šest tjedana i prvi cvjetovi. Ako cvjetovima želite produžiti vijek trajanja, možete to učiniti tako da staklenku preko noći premještate na hladnije mjesto.

Ivana Markota, magistar struke

KOLEKCIJA JESENJIH LUKOVICAAtraktivne ukrasne lukovice, sa cvjetovima živopisnih boja, različitim oblicima, te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtu i uljepšati ga. U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste:tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa, irisa, narcisa i mnogih drugih.


Agrocentrima.

Matea Pehar, dipl. ing.

Gladiole – ljepota u vašem vrtuGladiola je vrtni cvijet koji svoje

podrijetlo vuče iz južnih dijelova Afrike i iz područja Sredozemlja.

Ime je dobila po latinskoj riječi gladius što u prijevodu znači mač. Jedna je od omiljenijih cvjetnih vrsta među ljubi-teljima cvijeća zbog svojih prelijepih i profinjenih cvjetova svih boja i nijansi čije cvjetanje traje između 10-14 dana. Danas obuhvaća preko 2000 sorti. Osim kao vrtno cvijeće koristi se i kao rezano cvijeće. Temeljna značajka ove biljke jest uspravna stabljika, macoliki listovi i šesterolatični cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru.

Uzgoj i njegaLukovice gladiola se sade na sunčano

mjesto, zaštićeno od vjetra, u bogatu i rahlu zemlju, koja ne zadržava vlagu i dobro je drenirana. Mora se paziti da se lukovice ne posade previše plitko kako ne bi kada narastu u visinu bile nesta-bilne na vjetru. Najbolje ih je posaditi na 12-15 cm dubine, a razmak između gomolja ostaviti oko 20-tak centime-tara. Kada se sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, međusobno se po-dupiru i nije im potreban potporanj. Potrebno ih je redovno zalijevati, te za

vrijeme cvatnje dva puta mjesečno do-dati malo tekućega mineralnog gnojiva. Ovisno od vrste gladiola će narasti od 30 cm pa sve do 150 cm visine.

Cvjetni aranžmani za blagdan svih svetih

Iako gladiola prvenstveno pripada u skupinu proljetnih lukovica, tj. lukovice koje se sada u proljeće, a cvjetaju ljeti, njezini profinjeni cvjetovi postaju sve traženiji i popularniji i tijekom kasne

jeseni za blagdan svih svetih 1.stude-nog za dizajniranje cvjetnih aranžmana. Ukoliko želite da vam gladiole procvje-taju u ovom razdoblju godine lukovice je potrebno posaditi već početkom ko-lovoza.

6


RUŽMARIN – dekorativna, začinska i medonosna biljkaIvana Markota, magistrica struke

Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta, ružmarin su ljudi smatrali tajanstvenom i svetom

biljkom. Tako su svoje kućne bogove nastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi. I dok je u starom vijeku bio posvećen Afroditi, božici ljepote i ljubavi, danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjeću svadbene povorke.

Više od tisuću godina cijenjeni je začin i prirodni lijek. Latinsko mu ime dolazi od riječi "ros marinus" što u prijevodu znači "morska rosa". Kroz povijest je ružmarin bio vrlo omiljena biljka. Voljeli su ga grčki i rimski bogovi. Grčki studenti stavljali su ga na glavu kada su pripremali ispite. Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala, a i danas vjeruje, da ružmarin potiče i jača pamćenje. U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toga nastao običaj da se na svadbi odjeća

kiti ružmarinom. Neka od tih svojstava znanost je dokazala i objasnila.

Ružmarin je zimzelena biljka koja naraste do 2 m u visinu, premda u po-voljnim uvjetima može narasti i više. Ima zelenkaste, ravne, oko 2 cm duge žljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove.

Ljekovita svojstvaBiljka u našim južnim područjima

cvjeta stalno, doslovce od siječnja do prosinca a na kontinentu od ožujka do listopada. Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitom mjestu s dosta propuha. Osušeni listovi moraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga, izgu-bit će svoja ljekovita svojstva. Inače, ružmarin se koristi kao ljekovita biljka, sredstvo za uljepšavanje, te zbog jakog mirisa i okusa kao začin hrani. Čajevi od ružmarina potiču probavu i rad že-

luca koriste se kod kašlja i reumatskih oboljenja premda utječu i na rast kose. Osim toga, izvanredno jača srce, pobolj-šava tek i cirkulaciju.

Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji i liječenju raka. Studije pokazuju da ulje ružmarina može spriječiti razvoj raka kože jer sprječava rast kožnih tumora i osigurava prirodnu zaštitu od oštećenja koja izaziva štetno sunčevo zračenje. Na eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri-ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća.

Medonosna biljkaAko niste znali, ružmarin je izvr-

stan i za dobivanje meda vrhunske kakvoće. Urod meda iznosi do 80 kg/ha a med mu je iznimno cijenjen, kvalitetan i skup. Međutim, ružma-rin je istodobno vrlo ukrasna biljka, skladno se sjedinjuje i ističe na okuć-nicama, dvorištima, parkovima, šeta-lištima i drugim prostorima za odmor. Stoga bi bilo korisno i lijepo što više i češće saditi ružmarin svugdje tamo gdje ima sunca i pčela. A barem nam toga u Hercegovini ne manjka!

7


KRIZANTEMEtehnologija uzgojaKrizanteme su najomiljenije rezano cvijeće zbog svojih oblika i boja cvjetne glavice, te duge uzdržljivosti u boji. Već odavno predstavljaju glavni ukras kućnih vrtova u kojima cvatu u ka-sno ljeto i jesen.

Ivica Doko, dipl. ing.

Naša kultura življenja poznaje ovu cvjetnu vrstu kao ukras grobova za blagdan svih svetih. U Japa-

nu krizantema predstavlja nacionalni cvijet, a u Kini simbol dugog života. U svjetskim razmjerima zauzima prvo mjestu u uzgoju rezanog cvijeća, ispred ruža i gerbera. Pod pojmom krizantema podrazumijevaju se tri glavne podsku-pine: špine ili spideri (bijele ili žute), margarete kao skupina s najviše razli-čitosti, te krupno cvjetne krizanteme popularno nazvane Šmitovke.

Špine i magarete se uzgajaju cijelu godinu dok se Šmitovke uzgajaju pri-godno za blagdan svih svetih, odnosno cvatnja mora biti tempirana od 27. do 30. listopada. Treba znati da se tri pod-skupine razlikuju u brzini i ritmu rasta, te se moraju saditi u različito vrijeme. Najranije se sade krupno cvjetne kri-zanteme (5-10. srpnja), zasjenjuju se od 5-10. kolovoza i zasjenjivanje traje najčešće do 10. rujna. Špine se sade nešto kasnije (10-15.srpnja), a sjene

se od10. kolovoza do 30.rujna. Kru-pnocvjetne krizanteme obavezno tre-ba pincirati tj. odstraniti sve postrane cvjetne pupoljke osim središnjeg, i to se radi što češće da biljka ne troši na njih snagu. Za razliku od krupnocvjetnih kri-zantema, kod margareta i špina skida se središnji, najrazvijeniji pup. Skidanje se obavlja kada je pup dobro razvijen.

Bijela hrđa – najštetnija bolest krizantema

Najštetnija i najčešća gljivična bolest nadzemnih organa krizantema je bijela hrđa. U relativno kratkom razdoblju bije-la hrđa može potpuno uništiti osjetljive kultivare krizantema. Pojavljuje se svake proizvodne sezone različitim intenzite-tom, a godine s natprosječno vlažnim ljetom često ostaju zapamćene po šte-tama od ove bolesti. Kasne ljetne kiše ti-jekom kolovoza i rujanske razlike u tem-peraturi zraka između toplijih dana s hladnim noćima pogoduju dugotrajnom vlaženju biljnih organa rosom. Bijelom hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali je najosjetljivije mlado

lišće. Na gornjoj strani oboljelih listova, između lisnih žila, prvo se pojavljuju male svijetlozelene ili žućkaste pjege promjera svega 1-5 mm. Može ih biti ne-koliko, ali ubrzo se njihov broj povećava pa se međusobno spajaju. S njihove do-nje strane se razvijaju tipičnebradaviča-ste ružičastobijele izrasline, veličine 0,5-3 mm, po čemu je bolest dobila ime. Jače napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji. Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu vrijednost, a ranija pojava bolesti na biljkama je značajno štetnija. Zabilježe-ne su potpune štete na krizantemama u stakleničkom uzgoju.

Zaštita od bijele hrđeŠto se tiče zaštite od bijele hrđe

ona se uglavnom provodi kemijskim pripravcima. Prskanja treba obavlja-ti temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. U hrvatskoj su pro-vedeni pokusi u cilju provjere učinko-vitosti kemijskih pripravaka protiv bi-jele hrđe. Značajno bolja učinkovitost je dobijena na dijelovima pokusa koji su prskani pripravcima: Stroby DF, Cabrio Top DF, Amistar Extra, Quadris SC, Artea EC, (djelotvornost veća od 95 %). Iskustva iz provedenog poku-sa potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na jedinicu površine (1.900-2.500 lit./ha). U ranijim stadijima razvoja krizantema (već tijekom mjeseca srpnja) barem jednom preporučuje-mo primijeniti kombinirane fungicide koji sadrže djelatnu tvar ciprokona-zol, npr. Amistar Extra SC (0,08%).

8


Agril folija se koristi za zaštitu usjeva od niskih tem-

peratura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju. Folija je paučinasta, poluprozirna, tanka, propusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelo-vanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadržava prašinu i druge nečistoće te onemogućuje napad insekata i vi-rusa. Folija je UV-stabilizirana i može se koristiti dvije do tri sezone ako se pravilno održava. Osim toga, vrlo je elastična tako da se njome lako rukuje, a postavlja se vrlo jednostavno. Folija se postavlja neposredno preko usjeva, bez nosača i zatezanja, samo se učvrsti na kra-jevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar.

Uz njezinu primjenu moguće je obaviti sjetvu dese-tak dana ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za određeno proizvodno područje, a početak plodonošenja kod nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna raniji.1,6 x 5 m

2,4 x 5 m3,2 x 5 m

Dimenzije:

Najbolja zaštita!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Tradicionalno se u hercegovačkim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Međutim, iako su se pojedina sjemena izgubila još nije kasno da i ono malo naše vrtne baštine ostavimo budućim naraštajima.


Sjeme za buduće naraštaje

I doista, često se može čuti pitanje tipa imate li sjeme jabučara, ali one starinske, «domaće» rajčice. Ili re-

doviti vapaji «e da mi je negdje pronaći sjeme one naše starinske ilićke rajčice», što je pak u okolici Mostara oduvijek bio ideal velikih ali uvijek ukusnih plodova rajčice. Stoga se samo i nameće pita-nje kako očuvati ta naslijeđena, stara sjemena. Prije svega treba znati da se kod velike većine povrća sjeme nalazi u samom plodu, kao što je slučaj primje-rice kod rajčice. Zato je prvi i osnovni preduvjet da za sjeme odaberemo onu biljku, odnosno, plod koji je najljepši i za koje već po izvanjskom izgledu uo-čavamo da je pravi predstavnik svoje

vrste. Takve biljke imaju lijepe cvjetove, pravilne su građe, listovi su zdravi dok su plodovi pravilni i lijepo oblikovani. Dakle, u mnoštvu prilično jednakog po-vrća trebamo izdvojiti nekoliko najljep-ših plodova za sjeme.

Prikupljanje sjemenaKada smo odabrali dotične biljke ili

plodove, moramo ih ostaviti malo duže na samoj stabljici kako bi i sjemenke što bolje dozrjele. Nakon ubiranja sočnih plodova (rajčica, krastavci i sl.) potreb-no ih je odgovarajuće uskladištiti kako bi se umanjila i količina samog soka u njima. Dakle, potrebno je prvo odvojiti sjeme od sočnog mesa ploda a što se može postići jedino ukoliko takve plo-dove osušimo. Odvajanje sjemenki iz

suhih plodova može se provesti njiho-vim vjetrenjem ili prosijavanjem. Poželj-no bi bilo odvojene sjemenke prostrti u tankom sloju nekoliko dana kako bi se što bolje i osušile. Za tu svrhu trebamo koristiti suhe i prozračne prostorije. Nakon toga osušeno sjeme trebamo prosijati kroz sita jer tim postupkom možemo odvojiti sitno i šturo sjeme, tako da će nam ostati samo ono ujed-načeno i čisto. Moramo znati kako ćemo samo suho i čisto sjeme moći uspješno čuvati. Iako se samo sjeme može čuvati u manjim staklenkama ili kartonskim kutijama kućanicama su ipak najmilije papirnate vrećice (fišeci) jer se u njima sjeme najbolje i najuspješnije očuva. Barem, tako kućanice tvrde.

Spremanje i čuvanje sjemenaPotpuno zrelo sjeme, očišćeno od

zemlje, prašine i ostataka pljevica, te prosušeno na odgovarajući način možete spremiti za iduću sezonu. Najbolje je sjeme spremiti u male staklenke ili papirne vrećice na koji-ma ćete obvezno nalijepiti naljepni-cu s naznačenom vrstom sjemena, nadnevkom i godinom kad je i ubra-no. Međutim, morate biti oprezni jer sjeme uzgajano na jednoj loka-ciji gdje uspješno raste ta vrsta bilja možda u vašem vrtu i ne uspije baš tako dobro. Jer treba znati da i male promjene u zemljišnim i klimatskim prilikama mogu dati različite rezul-tate. Ipak, budimo optimisti!

Rajčica sorta Crvena kruška uglavnom se uzgaja iz vlastitog sjemena

10


Sjetva špinatapočetkom jeseniNije poznato odakle potječe, jer prema nekim autorima potje-če iz regije Irana i Afganistana, a prema drugima iz područja Kavkaza, ali je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII. stoljeću.

Marko Marijanović, magistar struke

Špinat je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije (rane sorte potpuno formiraju lisnu ro-

zetu 30-35 dana nakon nicanja, a kasne nakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-lenih listova. Listovi špinata su značajni zbog toga što obiluju bjelančevinama (2,28%), mineralima (željezom, fosfo-rom, kalijem i kalcijem), te vitaminima (E, B1, B2, C, i betakarotenom). Pored toga, sadrži i oksalnu kiselinu, a pri neodgovarajućim klimatskim uvjetima i obilnom gnojenju dušičnim gnojivima nagomilava štetne nitrate i nitrite, po-sebno u mladim listovima i peteljkama, o čemu treba voditi računa pri izboru gnojiva ( treba više koristiti amonijačna gnojiva).

Špinat je kultura koja dobro podnosi niske temperature i koja dobro izdržava naše zime, te nema velike zahtjeve pre-ma svjetlosti. Ono na što treba posebno obratiti pozornost (osobito u Hercego-vini) jest da špinat ima velike zahtjeve prema vodi. Razlog “leži” u slabo razvi-jenom korijenovu sustavu koji se uglav-nom prostire u površinskom sloju, te ako uzmemo u obzir činjenicu da špinat ima kratku vegetaciju u kojoj “mora” formirati veliku vegetativnu masu na-meće se zaključak da je navodnjavanje u proizvodnji špinata neizbježno.

Sjetva špinataŠpinat se proizvodi izravnom sje-

tvom sjemena s tim da se sije u redove na međuredni razmak od 25 cm, i raz-mak u redu od 7 cm. Dubina sjetve izno-

si 3 cm, a potrebna količina sjemena 3 g/m2. Posijanu parcelu nakon sjetve treba obavezno povaljati. Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana u vodi (jer se na taj način osigurava bolje kli-janje) uz napomenu da se sjeme pripre-mljeno na ovaj način može sijati samo u vlažno tlo. Inače, špinat uspijeva samo na plodnim i dobro nagnojenim tlima i u pravilu se sije iza kultura koje su obil-no gnojene stajskim gnojem. Nepisano je pravilo da je tlo na kome uspijeva špinat pogodno za uzgoj svih povrtlar-skih kultura.

Što se tiče vremena sjetve prakticira se jesenska sjetva u kolovozu ili rujnu s tim da se berba odvija u X.-XI., te ozima proizvodnja u rujnu ili listopadu tako da berbu možemo planirati rano u proljeće (II.-IV.). Može se uzgajati i u plasteni-cima, a proizvodnja je rentabilna ako se gaji kao međuusjev u usjevu rajčice, paprike ili krastavca. Sije se nešto gušće

nego na otvorenom polju (20-25 g/m2, razmak 10x10 cm).

Berba počinje kada biljke formiraju 5-6 krupnih listova i na manjim povr-šinama se odvija u više navrata. Treba imati na umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni, a preostali dio u rano proljeće, s tim da u Hercegovini berba može trajati tijekom cijele zime. Nakon berbe špinat treba odmah distribuirati jer nije pogodan za skladištenje i može se održati u optimalnim uvjetima svega 5-6 dana.Na našim terenima su prisut-ne različite sorte i hibridi, ali se najviše sije sorta Matador.

Matador je vrlo produktivna, rana sorta brzog rasta. Pogodan podjed-nako za proljetnu i jesensku sjetvu, brzorastuća sorta s velikim listovima. Listovi su deblji, ovalni, osrednje mje-hurasti. Ova sorta jako dobro podnosi hladnoću. Podjednako je dobar za svježu uporabu i zamrznuti za zimnicu.

12


Fruttortouniverzalno

gnojivo za sve poljoprivredne

kulture

Phenixnamjensko gnojivo

za voćke i vinovu lozu

Biorexorgansko gnojivo

za povrtne kulture

PICorgansko gnojivo za lisnato povrće

Biolivonamjensko gnojivo

za masline

ORGANSKA GNOJIVA

Vulcanoprirodno

organsko gnojivo sa željezom

GuanitoNamjensko organsko

gnojivo za smilje

Za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Zdravlje u plodu rajčice

Ivan Perić, dipl. ing.

Rajčica je jedna od važnijih poljoprivrednih kultura koja se uzgaja na području Hercegovine. Pro-izvodnja se uglavnom odnosi na tzv. proljetni ciklus, ali zadnjih godina sve više proizvođača se okreće ljetnoj sadnji. Jedan od bitnih sastojaka ploda rajčice je likopen.

Danas rajčica ima široku primje-nu kao prehrambena namirnica, postoji na tisuće jela u kojima je

rajčica glavni sastojak. Plod rajčice za-stupljen je u svim kuhinjama svijeta. U prerađivačkoj industriji jedna je od pri-marnih sirovina; prerađuje se u sokove, koncentrate, pelate, dok se zeleni plo-dovi mogu marinirat. Zbog hranidbene vrijednosti ima i veoma povoljan učinak na zdravstvene čimbenike ljudskog or-ganizma.

Bitan sastojak ploda rajčice je i li-kopen (karotenoid koji uz ksantofil i karoten daje crvenu boju). Likopen je prirodni antioksidans a regulira i rast stanica, glavni je karotenoid u ljudskoj krvi i tkivima. Rajčica i njezini proizvodi su glavni izvor likopena u ljudskoj pre-hrani . Termičkom obradom se poveća-va njegova bioaktivnost, pa tako sok od rajčice sadrži 150 mg/l dok je sadržaj likopena u svježoj rajčici 30 mg/kg.

Likopen, pigment odgovoran za crvenu boju rajčica, izaziva veliko za-nimanje znanstvenika zbog svojih bi-oloških i fizikalno-kemijskih svojstava, osobito antioksidativnog djelovanja povezanog, između ostalog, sa sma-njenjem oštećenja bjelančevina, li-pida i ostalih staničnih sastojaka. Uz ostale karotene, likopen se ubraja u sastojke hrane s potencijalnim funkcionalnim učincima. Rajči-ca, odnosno proizvodi od rajčice, najvažniji su izvor likopena, te stoga postaju jedni od mnogobrojnih prehrambenih proizvoda što se posljednjih godina svrsta-vaju u funkcionalnu hranu, tj. hranu koja može na bilo koji način pozitivno utjecati na meta-

boličke i fiziološke funkcije organizma.Za otkriće njegove uloge u pomaga-

nju kod određenih bolesnih stanja, za-služni su istraživači s Harwarda koji su istraživali odnose karotenoida i pojave raka prostate. Oni su, naime, utvrdili da od nekoliko stotina karotenoida jedino likopen pruža određenu zaštitu. U do-bro kontroliranoj studiji oni su utvrdili da osoba koja dnevno prima 6, 5 mg likopena smanjuje rizik za pojavu raka prostate za 21% u odnosu na kontrol-nu skupinu. Znanstvenici su analizirali tipove hrane, metode kulinarske obrade i druge relacije važne za procjenu učin-kovitosti likopena, pa su došli do za-nimljivih otkrića. Za njegovo otapanje potrebna je masna komponenta pa ga je najbolje uzimati u masnoj juhi (koja

tako postaje crvenkasta) ili u pizzi prelivenoj umakom od rajčice (koji je potom zapečen). Naime, tada je apsor-pcija likopena maksimalna.Od brojnih proizvoda na bazi rajčice, harwardska studija je pokazala da jedino sok od rajčice nema nikakvu aktivnost. Najveći aktivitet ima kečap, gusta juha od pirea rajčice (načinjena s maslinovim uljem) ili pizza.

Osim rajčice, likopen sadrže i lube-nica, ružičasti grejp i guava.Oni koji vole intenzivno crvenu juhu od rajčice i konzumiraju je više puta tjedno ne bi trebali biti zabrinuti. Talijani su spret-no komercijalizirali pizzu kao "ljeko-vitu" upravo zbog preljeva od rajčice.

14


Pasirka je izvrstan pomagač za obradu rajčice i ostalog mekog voća i povrća. Sok dobiven iz pasirke zadržava sve vrijedne i hranjive tvari, vitamine i minerale i ne sadrži dodane sastojke poput konzervansa. Izrađena je od kvalitetnih materijala i dugotrajna je.

Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.Daje više!

PASIRKE

Mario Ćubela, dipl. ing.

Staklo je oduvijek fasciniralo ljude. Nekoć se, kao jedan od prvih trgo-vačkih proizvoda, smatralo statu-

snim simbolom faraona i careva. Dokle sežu počeci stakla? U doba starih Egip-ćana? Ili otkad je čovjeka? Oba odgovo-ra su netočna. Staklo je staro koliko i naša planeta. Može nastati na prirodan način,ako se, primjerice,udarom munje ili erupcijom vulkana kamenje dovoljno zagrije. Tada nastaje „vulkansko staklo“ ili opsidijan. Tim staklastim oblikom kamenja služili su se već ljudi kamenog doba, naši su pretci od njega pravili oružje, nakit i amajlije. Opsidijan je bio izrazito omiljen kod lovaca i sakupljača, pa se njime vjerojatno počelo trgovati veoma rano.

Postupak proizvodnje staklaStaklo je proizvod prirode. Izrađuje

se od kvarcnog pijeska,kalcita, sode, i staklenog loma (koji se dobiva iz stare staklene ambalaže). Staklo je materijal

koji se može u potpunosti reciklirati –bezbroj puta preraditi i uporabiti kao sirovina za proizvodnju novih staklenih boca.

Prema recepturi, u mješaonici smjese pripreme se svi sastojci za proizvodnju staklenih boca (sirovine i stakleni lom). Ta se smjesa ubacuje u peć gdje se tali na temperaturi od 1580 oC. Najvažniji energent za loženje peći je zemni plin. Iz kontinuirano tekuće staklene taline režu se užarene staklene kapi, koje se preko žlijeba usmjeravaju u pretkalup. Predoblik pomoću komprimiranog zra-ka u kalupi dobiva svoj konačan oblik.

U hladnjaku se završno oblikovana užarena boca, radi uklanjanja napeto-sti, postupno hladi. Završno oplemenji-vanje izvanjske površine dodatno štiti staklenke od ogrebotina i poboljšava otpornost na lom. Izlaskom iz hladnja-ka boce se podvrgavaju vizualnim, me-haničkim i elektronskim ispitivanjima, provjerava se njihova kvaliteta. Sve što nije u skladu sa zahtjevima odmah se izdvaja i vraća na taljenje u staklarsku

Staklo i staklena ambalažapeć. Nakon ispitivanja kvalitete sta-klenke se automatski slažu na palete, te se na njih stavlja termoskupljajuća folija. Higijenski zapakirane boce se nakon toga stavljaju u skladište gotove robe ili izravno idu u isporuku.

Staklene zanimljivosti- Taljenjem stakla prvi su se počeli ba-

viti drevni Egipćani 1500 godina p.K.- Pronalaskom staklene puhaljke, u

1 stoljeću prije nove ere, počela je proizvodnja šupljeg stakla, staklenih posuda i boca koje su služile u sva-kodnevnoj uporabi.

- Izumom stroja za puhanje 1905. godine počinje era industrijske proi-zvodnje šupljega ambalažnog stakla.

- U svijetu se dnevno proizvede preko 500 milijuna staklenih boca.

- Godišnje se baci gotovo 100 milijardi boca.

- Potrebne su samo tri staklene boce da bi se dobio kilogram stakla koje možemo reciklirati

- S energijom koju uštedimo recikli-ranjem jedne jedine boce žarulja od 100 W može svijetliti 4 sata

- U Švicarskoj se reciklira 96 % otpad-nog stakla, u Hrvatskoj 58 %

Da staklene boce mogu koristiti i u druge svrhe dokazali su budistički redovnici iz Tajlanda koji su od 1984. godine skupljali staklene boce, te od njih izgradili hram i čitavu okolicu hra-ma. Za taj pothvat bilo im je potrebno približno milijun i pol recikliranih boca, a time žele potaknuti lokalne vlasti da im pomognu u daljnjem naumu-izgra-diti cijeli kompleks od stakla.

16


Široka ponuda boca, ukrasnih boca, tegla, čepova, poklopaca…

sve što Vam je potrebno od staklene ambalaže

možete pronaći u Vetro asortimanu.

Široka ponuda boca,

STAKLENA AMBALAŽA

Više od trgovine!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Dolaskom jeseni radovi u po-vrtnjaku se ponovno inten-ziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati ili saditi različite vrste povrća. Ali, ipak sve ovisi o vladajućim klimat-skim prilikama što najbolje pokazuje i ova godina.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Jesen u vrtu

Nezapamćene vrućine i duža suš-na razdoblja tijekom srpnja ali i u i kolovozu u velikoj su mjeri po-

remetili planove mnogih vrtlara. Ipak, statistički podatci pokazuju da je za mjesec rujan karakteristično postupno normaliziranje klimatskih prilika. Pod tim podrazumijevamo sve učestalije

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 01.09.-31.10.ZIMSKA SALATA 3 g 01.09.-20.09.

MRKVA 4 g 01.09.-31.10.PERŠIN 5 g 01.09.-31.10.RADIČ 8 g 01.09.-10.09.

MATOVILAC 5 g 10.10.-31.10.

oborine koje u dobroj mjeri umanjuju negativne posljedice koje prouzročuje nedostatak vlage u tlu i zraku.

Osim sjetve povrća, tijekom jeseni, većina vrtlara priprema zemlju za na-rednu sezonu. Pod tim podrazumije-vamo gnojenje, odnosno, razbacivanje stajskog gnoja ili organskih peletiranih gnojiva. Međutim, ukoliko želimo mak-simalno iskoristiti njegovu vrijednost

nužno ga je odmah po razbacivanju ukopati tj. zaorati u tlo. Čak su i znan-stvenici dokazali da stajski gnoj koji ostaje nezaštićen u vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti.

Dakle, kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dopuštaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvu, od-nosno, sadnju povrća. Rokove sjetve trebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda, vodeći računa da u slučaju ekstremnih temperatura sjetvu povrća ipak možemo pomjeriti za deset do petnaest dana.

Osim navedenih kultura obavlja se i sjetva blitve, rotkvice, te sadnja pri-jesadnica artičoke, endivije, poriluka, raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule. Pored toga tijekom listopada obavlja se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije same sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid – botriticida i to u trajanju od 10-15 minuta. Na taj način češnjak smo u startu zaštitili od truleži.

18


Jesen u vašem povrtnjaku svakako može biti bogata

raznim plodovima... zato su tu razne vrste Green Garden

sjemena za jesenju sjetvu.

Za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Ljetna sadnja kupusaKupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se i proizvodi tijekom cijele godine. Kod nas je posebno aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koriste za kiseljenje


Kupus potječe iz Sredozemlja a uzgaja se gotovo 3000 godina. U srednjoj Europi počeo se uzgajati

u razdoblju od 8. do 15. stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili po cijelom svijetu. Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbena vrijednost koja do posebnog izražaja dolazi u zimskom razdoblju kada kiseli kupus predstavlja jednu od nezaobila-znih namirnica.

Odabir tla i plodoredaU pravilu, kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim, plodnim i strukturnim tlima. Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na težim tlima koja dobro čuvaju vlagu. Međutim, pogrešno je mišljenje da ga treba saditi na izrazito vlažnim tlima jer u tom slučaju dolazi do zastoja u rastu dok se glavice uopće ne oblikuju. Pored toga, nužno je voditi računa i o plodo-redu, odnosno, kupus treba saditi na istoj površini tek za 3-4 godine. Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamo pripaziti i na odabir predkultura. Najbo-ljim pretkulturama za kupus smatraju se mahunarke, trave, žitarice, krumpir, krastavac i rajčica. Ovisno od područja uzgoja, u Hercegovini se sadnja uglav-nom obavlja odmah nakon vađenja krumpira ili berbe ranih rajčica.

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja. U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešće se sije polovicom svibnja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije, točnije oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sje-tva se obavlja najčešće u prvoj polovici srpnja što znači da je sadnja moguća ti-jekom cijelog kolovoza. Međutim, treba znati da sadnja kasnog kupusa tijekom

rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi formirale glavica, već samo lisne rozete. Iako na razmak sadnje utječe izbor sor-

KEVINNajbrži od svih ranih kupusa. Duži-na vegetacije 52-55 dana (vrlo rani kupus). Hibrid pogodan za vrlo ranu proizvodnju u plastičnim tunelima i na otvorenom polju uz korištenje agrotekstila ili bez njega. Razvija uspravne listove i prozračnu rozetu. Formira čvrste, ujednačene glavice prosječne težine 0,8 - 1,5 kg. U dobroj tehnologiji proizvodnje ima zadovo-ljavajuću otpornost na pucanje i pro-rastanje. Namijenjen je isključivo za svežu potrošnju, ima izrazito dobar ukus i privlačan izgled. Preporučeni razmak sadnje: 35-50x35-50 cm (60-80.000 biljaka/ha). Hibrid tolerantan na rane mrazeve i procvjetavanje.

te/hibrida kao i način obrade tla, najče-šći međuredni razmak iznosi 50-60 cm a unutar reda 30-40 cm.

VARAŽDINSKIDefinitivno jedna od najboljih sorti kupusa za kiseljenje. Glavica je okru-gla i dosta spljoštena, tvrda sa tankim listovima, žućkasto zelene boje, kada se oljušte prvi listovi. Odličan je za svježe salate i koristi se u mnogim luksuznim restoranima. Također, radi svojih tankih i širokih listova koristi se masovno za sarme. Glavice dostižu u prosjeku oko 3kg mada su česti pri-mjerci koji teze i po 5 kg. Jedna izu-zetno zahvalna i rodna sorta za uzgoj, koja se ističe nad mnogim sortama kupusa i koja je pojam za kupuse.

20


Stomp Aqua je selektivni kontaktni i zemljišni herbicid namijenjen suzbijanju jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u malini, mrkvi, luku, češnjaku, rajčici, paprici, kupusu, brokuli, cvjetači, grašku, grahu, slanutku, bobu, zelenoj salati, radiču, endiviji, šparogama, artičokama, krumpiru, suncokretu, soji i duhanu.

Najbolja zaštita!

Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Od davnina se rabi kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Na-kon uporabe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid, koji daje neugodan miris.

Dado Marić, dipl. ing.

Jesenska sadnja češnjaka daje najbolji urod

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjeva prema tlu i plodoredu. Uzgaja se iza okopavina koje su obilno gno-

jenje stajskim gnojem. Na istoj površini može se uzgajati svake 3-4 godine. Priprema tla za sadnju ista je kao i kod proizvodnje luka. Kako češnjak ima mali broj selekcioniranih sorti, za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden što bliže području uzgoja češnjaka.

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-

maćih ekotipova obično je 30 - 40 g, a francuski kultivari oslobođeni virusa (virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g, što je dovoljno ilustra-tivan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne skupine, i to - jesenski češnjak, proljetni češnjak i alternativni češnjak.

Jesenski češnjakJesenski češnjak sadi se ujesen, pre-

zimljuje, i u idućoj godini razvija vege-tativnu masu i lukovicu - glavicu. Ima kraće razdoblje mirovanja, pa se repromaterijal ne može čuvati do proljeća iduće godine. Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire listove, krupniju luko-vicu s manjim brojem krupnih češnjeva u luko-vici.

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u

jesen i proljeće. Jesenskom se sad-njom postižu veći prirodi, glavice su krupnije, ali se lošije čuvaju od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka obavlja se u listopadu, a proljetna što ranije u proljeće, kad to zemljiš-ni uvjeti dopuste.

Češnjak se sadi na dubinu 4-5 cm u jesen, a u proljeće na dubinu 2-3 cm. Za sadnju se uzimaju izvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji češ-njevi imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Za četvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama češnjeva.

Češnjevi se prije sadnje, zbog za-štite od bolesti, potapaju u otopinu nekog botriticida u trajanju desetak minuta.

Skladištenje češnjakaČešnjak je tehnološki sazrio kada

lišće požuti, a stabljika se počinje sušiti. Vađenje se obavlja po suhom i lijepom vremenu, kad je tlo umje-reno prosušeno. Najpovoljniji rok vađenja je kada je 30-70 % listova suho. Nakon vađenja češnjak se smješta u prostor zaštićen od sun-ca, u tankom sloju da se prosuši, a poslije se čisti i sprema za čuvanje.

U skladištu je najvažnije održava-ti relativnu vlagu zraka manju od 70 %, da se izbjegne tjeranje korjenčića i pojava površinske plijesni.

Prema normama kvalitete na eu-ropskom tržištu češnjak ekstra kla-se mora biti karakteristične boje za tip, cijele lukovice, pravilna oblika, dobro očišćen, korijeni moraju biti glatko odrezani, a češnjevi moraju biti čvrsto vezani u lukovici. Dopu-šten je najmanji promjer lukovice 45 mm, a razlika između najviše i naj-manje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm.

SJEMENSKI LUK I ČEŠNJAK

Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom

i manjim brojem krupnih češnjeva.

Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tvarima. Teška tla nisu pogodna za uzgoj luka, zbog pokorice, naročito za proizvodnju luka iz sjemena.

Također, kisela tla treba izbjegavati za proizvodnju ovog povrća. Luk ima velike zahtjeve prema svjetlosti, pa parcele za uzgoj ne smiju biti zasjenjene drugim višim kulturama.

Najbolje predkulture za luk su okopavine: krastavac, kupus, rajčica, a od ratarskih kultura strne žitarice. Na istoj parceli luk se sadi nakon 3 godine.


Agrocentrima.

22


SJEMENSKI LUK I ČEŠNJAK

Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom

i manjim brojem krupnih češnjeva.

Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tvarima. Teška tla nisu pogodna za uzgoj luka, zbog pokorice, naročito za proizvodnju luka iz sjemena.

Također, kisela tla treba izbjegavati za proizvodnju ovog povrća. Luk ima velike zahtjeve prema svjetlosti, pa parcele za uzgoj ne smiju biti zasjenjene drugim višim kulturama.

Najbolje predkulture za luk su okopavine: krastavac, kupus, rajčica, a od ratarskih kultura strne žitarice. Na istoj parceli luk se sadi nakon 3 godine.


Agrocentrima.

Supstrati za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća

Svake godine treba na vrijeme osigurati kvalitetan supstrat za proizvodnju povrća i cvijeća. S obzirom da biljka u supstratu provede najkritičniju fazu svog života, od kvalitete supstrata uveliko ovisi i buduća proizvodnja.

Luka Bošnjak, magistar struke

Veći broj povrtnih, ukrasnih i cvjet-nih vrsta proizvodi se iz presadni-ca, odnosno reznica, a s obzirom

da od kvalitete proizvedenog rasada ovisi u velikoj mjeri i uspješnost čitave proizvodnje, govori nam o važnosti i značaju odabira pravog supstrata za proizvodnju.

Supstrat je tlo u kojem sijemo sje-menku i gdje mlada biljka provede do-bar dio najosjetljivije faze svog života. Kvalitetni supstrati su lagani, imaju reguliranu pH vrijednost, tj. kiselost, dobro reguliran vodno-zračni režim, dovoljno hrane za fazu kroz koju biljka treba proći i bez prisustva štetnika, uz-ročnika biljnih bolesti i korova. Hranjivi supstrat treba biti blago kisele reakcije, odnosno pH od 5,5- 6,5.Struktura i sa-

stav supstrata, odnosno veličina čestica utiču na mnoge osobine, od vodo-zrač-nog režima do razvoja korijena. U proi-zvodnji presadnica koriste se supstrati granulacije 0-5 mm za sjetvu većine sitnosjemenih kultura poput rajčice, paprike, patlidžana, salate, kupusa… Za pikiranje istih kultura koristimo gra-nulaciju 0- 20 mm. Važi pravilo da se za veće čaše koriste supstrati krupnije granulacije.

Veliki izbor supstrata na tržištuDanas na tržištu postoji veliki izbor

supstrata, odnosno, na raspolaganju su brojne kombinacije gotovih smiješa različitih proizvođača, koje se razlikuju po svom sastavu, osobinama, namje-ni, ali im je zajednička osobina da su

fitosanitarno sigurni. To je i razlog da su proizvođači nerijetko u dvojbi za koji se opredijeliti, tako da bez pomoći stručne osobe često ne mogu napraviti pravi izbor.

Ti supstrati sadrže bijeli i crni treset u različitim odnosima ovisno od na-mjene, zatim vermikulit, perlit, kvarcni pijesak, kreč

i različita hranjiva. Vermikulit je mineral gline koji se zbog dobrih osobina vodo-drživosti i apsorpcije najčešće koristi i miješa s tresetom do 30%, rjeđe 50 %. Granulirani perlit se dodaje supstratima kad je potrebna dobra prozračnost (kod ožiljavanja), ali ima slabu vododržlji-vost i sposobnost adsorpcije.

Odlike kvalitetnog supstrataKvalitetan supstrat po zalijevanju

zadržava određeni dio vlage, a višak otpušta, tako da u supstratu ostaju optimalne količine vode i dovoljno pora u kojima se nalazi zrak. Ukoli-ko je loš sastav i struktura smješe u koju sijemo, često dolazi do nastan-ka prevlažnog supstrata i gušenja biljaka, čemu pridonose i domaće čaše i kontejneri s premalim otvo-rima. Količina hranjiva u supstratu mora odgovarati zahtjevima usjeva koji uzgajamo, jer u suprotnom do-lazi do blokade i biljke ne napredu-ju, a kasnije se javlja i nekroza lista. Uzrok je u tome što uslijed velike količine hranjiva biljka ne može usvajati vodu, pa više ne napreduje. Problem se obično javlja kod proi-zvođača koji prave vlastitu smjesu za sjetvu i pikiranje, u koju stave više od 40% zgorjelog stajnjaka.

HAWITASUPSTRATI za sjetvu i pikiranje povrća, cvijeća, ukrasnog i aromatičnog bilja


Agrocentrima.Za bolji urod!


24

HAWITASUPSTRATI za sjetvu i pikiranje povrća, cvijeća, ukrasnog i aromatičnog bilja


Agrocentrima.Za bolji urod!

Tijekom ljetnih mjeseci, osim komaraca, muha, obada, osa i stršljena, u vlažnim staništima postoji opasnost i od jedne vrte kukca koja može izazvati, kod alergičnih ljudi, tzv. opekli-ne na koži. Radi se o vrsti iz roda Paederus koja na kožu ljudi ispušta hemolimfu koja može izazvati upalnu reakciju kože.

Paederus (Paederus sp.) je vrsta iz roda Paederus (podporodica Pae-derinae; porodica Staphylinidae).

Domaći naziv za ovu porodicu je kuso-krilci zato što kod predstavnika ove po-rodice pokrilje samo djelomično pokriva tijelo. Naime, vrste koje pripadaju ovoj porodici imaju usko, produženo tijelo. Leđnu stranu zatka ne pokriva pokrilje. Tijelo kukca je najčešće obojeno jarkim bojama (crvena, plava zelena). Uglav-nom žive u vlažnim staništima u blizini vodenih površina ili u šumama. Najče-šće se zadržavaju se na mračnim mje-

stima, pod kamenjem, korom drveta i sl. ili rijetko na cvjetovima biljaka. Veći-nom su noćni kukci koje privlači svjetlo. Vrste iz ove porodice su uglavnom kar-nivorne (hrane se drugim sitnim kukci-ma), te se u nekojmjeri mogu smatrati i korisnim kukcima. Rasprostranjene su diljem svijeta pa tako i kod nas.

Neke vrste mogu biti opasneUnutar roda postoje i vrste koje ima-

ju toksin u hemolimfi koji može izazvati iritaciju kože kod alergičnih osoba. Na-ime, kad se osjete ugroženim pojedine vrste ispuštaju hemolimfu na kožu ljudi koja izaziva iritaciju kože (blagu upal-

nu reakciju). Na koži se javlja crvenilo slično dermatitisu. Osobe koje često borave u staništima u kojima obitavaju ove vrste (kamperi, planinari, izviđači i dr.) vrlo često dođu u kontakt s ovim kukcima. Naime, svjetiljke koje se često koriste, u večernjim satima, privlače ove vrste pa ako ste u blizini svjetla postoji mogućnost da pederusi slete na vas. Onog časka kad ih želite maknuti s kože ispuštaju hemolimfu koja izaziva iritaciju kože. Crvenilo i iritacija kože ne nastaje odmah nego kasnije, ovisno o osobi, unutar 10-24 sata. Najveći broj „napada“ dogodi se tijekom srpnja i kolovoza kada je i brojnost ovih kuka-ca najveća. Isto tako, u godinama kada su ljeta kišovita, povećana je brojnost pederusa. Najveći broj iritacije kože za-bilježen je u predjelu ruku, vrata i lica. Crvenilo i opeklina kože se najčešće povlači u roku od tjedan dana. Najčešće se koriste pripravci koji lokalno smiruju upalu kože.

Koristiti nakon uboda insekata, protiv manjih ogrebotina, opekotina te za njegu suhe, ispucale i tvrde kože. Melem je vrlo izdašan i potrebna je mala količina koja se u tankom sloju nanosi na kožu. Melem mogu koristiti i djeca.

26


PEDERUS (Paederus sp.)kukac koji može izazvati "opekline" na koži ljudi

Prof. dr. Ivan Ostojić

Koristiti nakon uboda insekata, protiv manjih ogrebotina, opekotina te za njegu suhe, ispucale i tvrde kože. Melem je vrlo izdašan i potrebna je mala količina koja se u tankom sloju nanosi na kožu. Melem mogu koristiti i djeca.

Zaštita voćnjaka i vinograda od pticaIvan Perić, dipl. ing.

Početkom jeseni u vrijeme dozrijevanja plodova voća-ka i vinove loze, ptice u po-jedinim područjima mogu pričiniti ozbiljne štete. Štete su posebno izražene u vino-gradima.

Među štetnim pticama koje čine velike štete u vinogradima početkom zriobe grožđa, po-

sebno se ističe čvorak. Čvorak je vrlo rasprostranjena ptica. Staništa mu se prostiru diljem Europe, Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. Kod nas je najčešće vrsta europski čvorak (Sturnus vulgaris). Na našim područjima obitava još i ružičasti čvorak (Sturnus roseus), no on nije kritičan glede vinograda.

Iz naših krajeva čvorci se sele u sje-vernu Afriku. Upravo tu nastaju i pro-blemi. Završetkom ljeta njihova jata se povećavaju na preko 1000 jedinki. Da bi stvar bila lošija (za vinogradare), jata se predvečer (prije spavanja) udružuju (neki autori navode čak desetak jata) i traže način da utaže glad. Osim toga,

skupljaju prijeko potrebnu energiju za put.Vinogradi, odnosno grožđe koje do-zrijeva ili je već dozrelo idealna su im meta.

Zaštita grožđa od čvoraka, ali i drugih ptica

U većini država čvorci su zaštićene ptičje vrste, tako da se ne smiju ubijati nego samo tjerati s poljoprivrednih po-vršina. Na našim prostorima vinogradar i čvorak se «bore» od kada datira i po-vijest uzgoja vinove loze. Bitno je napo-menuti da su ljudi već davno naučili da je jato čvoraka inteligentna zajednica koja je kadra učiti i koja rijetko ponavlja vlastite pogrješke.

Klasično strašilo (djed napunjen sla-mom i obučen u razne lelujave krpe)

Balone ali i rastjerivače ptica možete nabaviti u

Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu,

Grudama, Ljubuškom i Čitluku.

dat će rezultate prvih nekoliko dana, no kasnije se čvorci priviknu na to, ne smatraju ga potencijalnom opasnošću, te bez problema dolaze u vinograde i voćnjake.

Valja napomenuti da je čvorkovo oko posebno osjetljivo na spektar crvenih boja. Svjetlosni podražaji te vrste kod njega izazivaju strah, te ih nastoji izbje-ći.Rješenje bi bili helijem punjeni balo-ni, obojeni u razne nijanse crvenog, koji bi na visini od cca 5-10 m lelujali nad vinogradom.Ovo rješenje je relativno jeftino, a dostupni izvori govore da je ovaj način rastjerivanja čvoraka dosta učinkovit.

Osim vizualnih plašila danas su u uporabi i različiti zvučni uređaji koji emitiraju zvučne učinke koji tjeraju pti-ce. Jedan od takvih uređaja je i rastjeri-vač ptica sa zvučnim i svjetlosnim učin-cima koji se može koristiti na otvorenim ali i u zatvorenim objektima.

28


Balon se koristi za rastjerivanje golubova, ali i drugih ptica koje prave štete na poljoprivrednim usjevima (vrapci, čvorci, vrane, i dr). Balon rastjerivač se treba napuhati i postaviti na drvenu letvu ili ga objesiti na voćku. Ukoliko postoji moguć-nost, balon napuhati helijem i pustiti ga na špagi da vijori na visini 4-5 m iznad vinograda, voćnjaka ili drugih površina gdje ptice pričinjavaju štete.

Balon je napravljen od kvalitetnog vinila i u žarkim boja-ma. Kada se ptica približi balonu, „lećaste oči“ na njemu sli-jede pticu, kreću se cijelo vrijeme i pobuđuju strah kod ptice. Osim toga, crvene boje na balonu izazivaju strah kod ptica.

Zaštitite voćnjake i vinograde od napada štetnih ptica!

Daje više!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Berba grožđa zauzima važno mjesto u tehnologiji vina, i ako se ne ubraja u samu tehnologiju ona neposredno prethodi. Pravilnim određivanjem časka berbe, ali i samog načina pro-vedbe, znatno se utječe na kvalitetu vina.

Kada je pravo vrijemeza berbu grožđa?


Vrijeme kad će se obaviti berba ovi-si u prvom redu od zrelosti grož-đa, a ona o sorti i klimi. Na zrelost

grožđa utječe i način rezidbe, gnojenje, navodnjavanje itd. Ako je u doba sazri-jevanja grožđa vrijeme loše, to će tako-đer utjecati na dozrijevanje.

Grožđe počne dozrijevati poslije šare, kada bobice mijenjaju boju, omekšaju. U soku bobice se nakuplja sve više šeće-ra, a količina kiselina se smanjuje. Kada u tijeku sazrijevanja grožđe dostigne najveću količinu šećera, koja se ne mi-jenja, tada je vrijeme za berbu. Ova se zrelost može odrediti po samom njego-vu izgledu, no svakako je sigurnije i bo-lje mjerenjem sadržaja šećera. Izvanjski znakovi zreloga grožđa su odgovarajuća boja karakteristična za sortu, te više ili manje odrvenjela peteljka. Neke sorte imaju i karakterističan miris.

Baboov i Oechslov moštomjerZa određivanje sadržaja šećera u

grožđu, odnosno moštu postoje mo-štne vage. Kod nas se najčešće koristi Baboova moštna vaga koja pokazuje utezne postotke šećera u moštu, tj. koliko kilograma šećera ima u 100 ki-lograma mošta.Osim nje, često se ko-risti i Eksleov (Oechsleov) moštomjer koji pokazuje zapravo specifičnu težinu mošta.

Još jednostavnije je određivanje sa-držaja šećera u grožđu, odnosno moštu pomoću refraktometra. Rad s njime je brz i jednostavan i može se na dan obaviti mnogo mjerenja. Način rada re-

fraktometra zasniva se na lomu svjetla. Kako u jednoj tekućini raste sadržaj u njoj otopljenih tvari, tako se mijenja i lom svjetla te tekućine. Ako broj očitan na refraktometru pomnožimo sa 4,25, dobijemo Eksleove stupnjeve približ-no, ali ipak za praksu dovoljno točno. Ako pak očitan broj na refraktometru pomnožimo sa 0,85, dobit ćemo stup-njeve po Baboou približno točno. Dakle, tko hoće stručno pratiti zrenje grožđa u vinogradu, to će najbolje moći pomoću refraktometra. Kad se vidi da se sadržaj šećera ne mijenja, onda je vrijeme da se grožđe bere.

Ako se grožđe rano bere, ono ne samo da neće imati dovoljno šećera, nego će sadržavati i previše kiseline. U nezrelom grožđu ima previše jabuč-ne kiseline koja vinu daje opori okus. Oduzimanje kiseline u vinu nije jedno-stavan posao, za to treba vino ispitivati, određivati sadržaj kiselina, kao i sadržaj sredstava kojim će se vino otkiseliti. Za to je opet potreban laboratorij i rad stručnjaka-enologa. Ako je mošt preki-seo, onda se prvi pretok obavlja nešto

kasnije, jer pod utjecajem izvjesnih bakterija jabučna kiselina prelazi u mli-ječnu, koja je manje kisela. Dakle, bolje je ovim prirodnim načinom smanjiti sadržaj kiselina, nego to raditi pomoću kemikalija. Ako imamo neku količinu prekiselog vina, to vino bi se moglo po-miješati s drugim, manje kiselim vinom, ali koje ima veći sadržaj alkohola.

Izgled grožđa spremnog za berbu

30


KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700Agrocentar Sjemenarna Grude 039 661 255Agrocentar Sjemenarna Ljubuški 039 833 700

BESPLATNA

ANALIZA MOŠTA

U SJEMENARNA

AGROCENTRIMA!

PROCES PROIZVODNJE BIJELIH VINA

1. BERBA GROŽĐABerbu bi trebalo obaviti po lijepom i suhom vremenu kada nema oborina, a niti visokih temperatura. Grožđe je najbolje brati u plastične gajbe, a u svakom slučaju treba izbjega-vati plastične vreće ili bilo koju drugu ambalažu gdje dolazi do gnječenja bobice.

2. PREŠANJE I CIJEĐENJE Nakon berbe, grožđe treba izmuljati da bi dobili masulj, smjesu tekućih i čvrstih sastojaka. Danas se u malim podrumima sve više koriste jednostavne, manje muljače – runjače na ručni ili elektromotorni pogon, tako jednostavnim runjačama odstranjuju se peteljke što je prijeko potrebno. Nakon muljanja, masulju se dodaje enzim LALLYZIME HC koji olakša-va prešanje i bistrenje bijelog mošta. Preporučena doza je 0,5 - 2 g/100 l mošta.Nakon toga dodaje se OPTIMUM WHITE – inaktivni kvasac za stabilnost arome bijelih vina u količini 20-40 g/100 L. Poslije toga dodaje se Vinobran u količini 10 g/100 l masulja.Slijedi cijeđenje i prešanje masulja. Kod proizvodnje bijelih vina, preša se neposredno iza muljanja grožđa. Nakon prešanja, mošt se prebacuje u spremnike u kojima će se obaviti alkoholna fermentacija. Moštu se određuje slador i kiseline, a po potrebi se obavlja popravljanje kiselina (vinska i limunska), te doslađivanje mošta šećerom. Na 100 l mošta dodaje se 1,7 kg šećera da bi se budući postotak alkohola u vinu povećao za 1 vol.%. Maksimalno je dozvoljeno dodavati 3,4 kg šećera /100 l mošta.Prije početka fermentacije, moštu se dodaje selekcionirani vinski kvasac LALVIN EC-1118, koji je isključivo namijenjen za bijele sorte grožđa. Preporučena količina ovog kvasca iznosi 25-40 g/100 l mošta. Nakon dodavanja kvasaca i početka fermentacije, treći ili četvrti dan, moštu se dodaje i hrana za kvasce FERMAID E – kompletna hrana za kvasce, u količini 20-40 g/100 l mošta, koja pomaže da kvasci dovedu fermentaciju do kraja.

3. ALKOHOLNA FERMENTACIJAObavlja se u inox ili drvenim bačvama. Obavezna kontrola temperature prilikom vrenja koja ne bi smjela prelaziti 25°C. Ako temperatura prelazi tu vrijednost, mošt treba rashladi-ti (smrznute plastične boce sa vodom).

4. PRETAKANJE VINANakon završetka fermentacije vino se pretače u drvene ili inox bačve na čuvanje. Nakon pretoka, vinu se dodaje pripravak NOBLESSE u količini 5-30 g/100 l vina koji pomaže u stabilizaciji koloidnog balansa vina, što rezultira povećanjem percepcije mirisa i okusa zrelog voća u vinu, intenzivnijom strukturom, punoćom i zaokruženim završetkom. Po potrebi, vinu se dodaje Vinobran i kiseline, sve nakon obavljene analize vina. Nakon punjenja inox bačvi s vinom, dodaje se Enološko ulje koje čuva vino od kvarenja.

6. ČUVANJE VINA U BOCAMAVino se do konzumiranja čuva u bocama koje su odložene na suhom i tamnom mjestu (podrum) u kojem je temperatura oko 15°C.

5. FILTRIRANJE I PUNJENJE VINA U BOCEVino koje je odležalo u drvenim ili inox bačvama, nakon filtriranja, puni se u staklene boce.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

PROCES PROIZVODNJE CRNIH VINA

1. BERBA GROŽĐABerbu bi trebalo obaviti po lijepom i suhom vremenu kada nema oborina, a niti visokih temperatura. Grožđe je najbolje brati u plastične gajbe, a u svakom slučaju treba izbjega-vati plastične vreće ili bilo koju drugu ambalažu gdje dolazi do gnječenja bobice.

2. MULJANJE GROŽĐA Grožđe se izmulja i odstrani peteljka, jer bi njenim vrenjem u masulju došlo do izlučivanja velikih količina tanina, što bi budućem vinu dalo vrlo opor okus. Prilikom muljanja dodaje se OPTIMUM RED – inaktivni kvasac za stabilnost boje crnih vina u količini 20-40 g/100 L, te Vinobran u količini 10 g/100 L masulja. Boja crnih vina potječe iz kožice bobica crnog grožđa, a kod sorti bojadisera boja je i u mesu bobice, te je maceracija - izlučivanje obvezan postupak u proizvodnji. Da bi se pojačala maceracija, kod muljanja se obavezno dadaje enzim LALLZYME OE – enzim za bolju maceraciju crnog masulja u količini 1-2 g/100 kg. Masulju se određuje slador i kiseline te po potrebi obavlja korekcija kiselina (vinska i limunska) i popravljanje sladora. Na 100 L masulja dodaje se 1,7 kg šećera da bi se budući postotak alkohola u vinu povećao za 1 vol.%. Maksimalno je dozvoljeno dodavati 3,4 kg šećera /100 L masulja.

Prije početka fermentacije, masulju se dodaje selekcionirani vinski kvasac UVAFERM BDX – vrhunski vinski kvasac za crne sorte u količini 20-30 g/100 L masulja.

Nakon dodavanja kvasaca te početka fermentacije, treći ili četvrti dan, masulju se dodaje i hrana za kvasce FERMAID E – kompletna hrana za kvasce, u količini 20-40 g/100 L, koja pomaže da kvasci dovedu fermentaciju do kraja.

3. ALKOHOLNA FERMENTACIJAObavlja se u inox ili drvenim posudama. Obavezna kontrola temperature prilikom vrenja koja ne bi smjela prelaziti 25°C. Ako temperatura prelazi tu vrijednost, masulj treba rashla-diti (smrznute plastične boce sa vodom). Fermentacija obično traje 8-10 dana. Obavezno se mora paziti na „klobuk“ koji se mora potapati svakih 5-6 sati dok traje fermentacija. Pogrešno je ostavljati masulj na vrenju duže vrijeme od navedenog kako bi se dobila jača boja jer se ona u pravilu – gubi!

4. PRETAKANJE VINANakon završetka fermentacije vino se pretače u drvene ili inox bačve na čuvanje. Nakon pretoka, vinu se dodaje pripravak NOBLESSE u količini 5-30 g/100 l vina koji pomaže u stabilizaciji koloidnog balansa vina, što rezultira povećanjem percepcije mirisa i okusa zrelog voća u vinu, intenzivnijom strukturom, punoćom i zaokruženim završetkom. Vinu se dodaje VINOBRAN i po potrebi kiseline, sve nakon obavljene analize vina. Nakon punjen-ja inox bačvi s vinom, dodaje se Enološko ulje koje čuva vino od kvarenja. Poželjno je da crno vino odleži jedan period u drvenim bačvama.

6. ČUVANJE VINA U BOCAMAVino se do konzumiranja čuva u bocama koje su odložene na suhom i tamnom mjestu (podrum) u kojemu je temperatura oko 15°C.

5. PUNJENJE VINA U BOCEVino koje je odležalo u drvenim ili inox bačvama puni se u staklene boce različite zaprem-ine (najčešće 0,75 l). Prije punjenja obavlja se filtracija fina da bi se odstranio talog.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Berba grožđaSamu berbu preporučljivo je obaviti za lijepa i suha vre-mena u jutarnjim ili popodnevnim satima. Treba izbje-gavati berbu u doba visokih dnevnih temperatura koje imaju negativan utjecaj na daljnju preradu grožđa.

Marko Marjanović, magistar struke

Berba po suhom vremenuPonekad je berbu grožđa potrebno

obaviti nekoliko puta (u nasadima s više sorata različite dobi dozrijevanja) ili obratiti veću pažnju pri izboru grozdova i bobica, npr. kod izborne berbe gdje se beru samo dobro dozreli, zdravi grozdovi koji na temelju vizualne ocjene jamče

određenu kakvoću mošta. Od tehnološki zrelog i zdravoga grožđa možemo oče-kivati i pravo vino, no grožđe nije uvijek ni tehnološki zrelo niti potpuno zdravo. U takvim slučajevima mošt se nadosla-đuje, a bolesno, odnosno neupotrebljivo grožđe odbacuje. Najbolje je grožđe bra-ti po suhu i toplu vremenu jer se time

dobiva kvalitetniji mošt, pospješuje početak vrenja, a i sama je berba lakša i ugodnija Bobe, dijelove grožđa ili cijele grozdove zaražene sivom plijesni odba-cujemo, posebno u južnim krajevima, jer su često zaražene octikavošću koja bi se mogla prenijeti u mošt ili masulj. Do mjesta prerade (podrum) grožđe prevo-zimo najčešće u drvenim (bačve, badnje-vi) ili plastičnim posudama (kace). No, najvažnije je da se grožđe u vinogradu ne gnječi i da do preše stigne neošteće-no. Loš je običaj da se grožđe gnječi u plastičnim vrećama ili bačvama i ostav-lja na suncu dok berba ne završi. Vina od takvog grožđa često posmeđe i sklona su bolestima. Ako baš moramo grožđe gnječiti u vinogradu, onda ga sumpori-mo otopljenim kalijevim metabisulfitom (vinobran) i to 10 g / 100 kg grožđa ili sumporastom kiselinom prema upu-ti proizvođača, no za tu istu količinu smanjit ćemo sumporenje u podrumu. Grožđe se do prerade drži na hladnom, sjenovitom i prozračnom mjestu.

Pravilan odabir posuda za berbuGrožđe se bere u plastične sanduke

volumena 20-30 kg, a nikako u plastič-ne vreće u kojima se grožđe gnječi, a u oštećenim bobicama počinju nepo-željni procesi. Stalno se naglašava da grožđe u podrum mora doći zdravo i u što kraćem vremenu nakon berbe, bez lišća i zemlje. Bere se onoliko grožđa koliko se istog dana može preraditi. Brza prerada grožđa sprječava negativ-ni utjecaj kisika iz zraka koji se očituje u oksidaciji fenolnih spojeva-tvari boje i tanina znanog kao smeđi prijelom ili posmeđivanje grožđa, mošta i vina.

34


VINSKI PROGRAM

Od berbe do vina!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Veliki izbor vinskih kvasaca, inox bačvi, muljača, kazana i kaca za vino i rakiju, moštomjera

i ostalog vinskog programa.

Vinski kvasci i njihova primjena

Selekcionirani vinski kvasac je s grožđa odabrani najbolji kva-sac, koji vrlo dobro provodi vrenje mošta, a provrelo je vino zdravo i bistro.Upotreba selekcioniranog kvasca preporuča se svake godine i za svaki mošt. Neophodno je upotrijebiti se-lekcionirani kvasac za vrenje mošta, ako je vrijeme kod zriobe i berbe grožđa kišovito, ili ako je grožđe gnjilo.

Dado Marić, dipl. ing.

Selekcionirani vinski kvasciUzročnik alkoholnog vrenja je jedno-

stanično živo biće vinski kvasac. Kad se nekome nedovoljno upućenom u proi-zvodnju vina spomene selekcionirani vinski kvasac, on smatra da je to neka umjetna kemijska tvar. Međutim, to nije tako.

Selekcionirani vinski kvasac, odabra-ni je kvasac s bobice (jagode) grozda, a u Zavodu za vinarstvo posebnim po-stupkom izoliran i dalje razmnožen u sterilnom moštu. Tako dobiveni kvasac

ponovno se razmnožava u većoj količi-ni mošta, a dobivena smjesa kvasca u obliku paste, suši se i zatim plasira na tržište. (SELEKCIJA = odabiranje, izbor, u ovom našem slučaju izabiremo naj-bolje kvasce namijenjene specifičnim uvjetima vrenja mošta ili isticanju sor-tnih svojstava budućeg vina).

Lallemand – najpoznatiji proizvođač kvasaca u svijetu

Lallemand je francuska tvrtka koja se bavi selekcijom kvasaca i trenutno u ponudi imaju preko 200 različitih soje-va kvasaca koji se koriste diljem svijeta u svim vinogradarsko-vinarskim regija-ma. Kvasci su selekcionirani iz prirode i rezultat su istraživačkog rada najboljih fakulteta i instituta.

Lalevin EC1118 – selekcioniran u pokrajini Champagne, Francuska- najpopularniji soj u cijelom svijetu za

sve bijele sorte- odličan za pjenušce i za pokretanje

zastoja fermentacije

- vrlo pouzdan i otporan na ahkohol do 18 vol. %

- vina sortnih značajki, vrlo čista, svje-ža, brzo spremna za tržište

Uvaferm BDX-selekcioniran u Bordeauxu, Francuska- za najbolja crna vina kojima se odle-

žavanjem povećava kvaliteta- snažna, strukturalna crna vina, voć-

nih, sortnih aroma- odlične boje i strukture koja se godi-

nama očuva- Merlot, Cabernet Sauvignon, Plavac

mali

Lalevin D 254-selekcioniran ICV Montpellier, Francuska- jedan od najomiljenijih sojeva kvasa-

ca diljem svijeta- vrlo siguran i pouzdan kvasac- vina prekrasnih aroma, odlične pu-

noće od polisaharida kvasaca- za sva premium crna vina

Kako rehidrirati (pripremiti) suhi vinski kvasac?

Potrebnu količinu vinskog kvasca otopiti u mlakoj vodi (25-40oC) u omje-ru 1:10 (500 gr kvasca otopiti u 5 litara vode). Lagano promiješati i ostaviti da bubri 15-20 minuta (ne više od 30 minuta). Nakon što je kvasac spreman za uporabu dodajte mu manju količinu mošta kako bi snizili temperaturu. Ra-zlika temperature mošta i pripremlje-nog kvasca ne smije biti veća od 10oC. Nakon toga sve zajedno pomiješajte s ostatkom mošta.

Doziranje kvascaBijelo vino: 20-40 gr./100 l moštaCrno vino: 20-40 gr./100 l moštaPokretanje zastoja kod vrenja: 30-50

gr./100 l.

36


Održavanje inox posuđaKovinske cisterne od nehrđajućeg čelika danas su doslovce nezamjenjive u hercegovačkim po-drumima. To je i razumljivo, ukoliko nam je poznato, da se navedene inox posude i bačve lako održavaju te, su danas neizostavne u suvremenom podrumarstvu.


Primjena kovinskog posuđa, toč-nije inox bačvi, u Hercegovini je posljednjih godina doživjela pra-

vu ekspanziju. Tomu svakako pridonosi lakše čišćenje i održavanje navedenih bačvi koje su ujedno i najpraktičnije za uporabu. Međutim, istinski podrumari još uvijek u svojim podrumima koriste drvene bačve premda se uz njih obično nalaze i sveprisutne inox posude. A pra-nje i čišćenje posuda i bačava od inox materijala lakše je nego pranje bačava od drvenih materijala. Naime, duge na drvu bačava imaju sićušne rupice tj. pore što je posljedica anatomske građe drveta, pa se u njima nalazi još nešto vina koje u potpunosti ne možemo nikada odstraniti. To praktički znači da pokvareno vino u drvenoj bačvi tu istu bačvu doživotno čini neuporabljivom. S druge strane, kod inox posuda to nije slučaj jer one nemaju ranije spomenute pore, pa se stoga lako i peru, odnosno, čiste i održavaju.

Postupak održavanja inox bačviNetom kupljena bačva od inox ma-

terijala prije same uporabe ispire se namjenskim, blagim neutralnim sred-stvima za čišćenje. Zapravo, sredstva za čišćenje posuda od inox legura ne razli-kuju se od onih koji se uporabljuju za

drvene sudove: hladna i topla voda, kristalna soda, i sl. Ipak, nužno je znati kako se sredstva na bazi klora nipošto ne smiju koristiti zato što oštećuju čelik. Također, za dezinfekciju cisterne ne smije se koristiti sumpora-sta kiselina (H2SO3). Jednom kori-štena bačva je brzo spremna za prihvat novog vina s tim da se skidanje vinskog kamena (sriješa) s njezine površine učinkovito provodi mlazom tekuće vode, i to izmjenično toplom-hladnom.

Vrenje u inox bačvi-zašto neSvim podrumarima je kristalno jasno

kako drvena bačva (iako zahtjevna) predstavlja idealnu posudu za sazri-jevanje vina. Naime, kroz pore drva ulaze zrak i kisik, oksidiraju neke tvari koje tako mijenjaju kemijski sastav, dok druge tvari pak postaju teže topi-ve, te se talože na dno i stjenke suda. Drugim riječima, nema kvalitetnog vina bez drvene bačve. Ali, kada je vino sa-zrelo (nakon drugog ili trećeg pretoka) onda se preporuča njegovo prelijeva-nje u inox bačve. Time se izbjegavaju i stanoviti gubitci zato što se kroz pore (rupice) drvenih bačvi gubi alkohol i u manjoj mjeri voda, pa mogu nastati ve-liki gubitci, osobito u suhom podrumu.

Međutim, pošto na tržištu gotovo da više nema pravih hrastovih (kvalitetnih) bačava, posude od inoxa tako-

đer možemo uporabiti za vrenje mošta jer je kovina dobar vodič topline pa

se toplina nastala vrenjem ne akumulira već prelazi u okoli-

cu. Uostalom, u njima se vino kasnije, zaliveno enološkim uljem vrlo lako i jednostavno čuva. Osim toga, prednost kovinskih posuda ogleda se i u činjenici kako zauzimaju vrlo malo podrumskog prostora, te je riječ o bačvama s kojima se u podrumu lako i manipulira. Danas se navedene inox posude mogu pro-naći u različitim zapreminama, već od 10 litara pa sve do 1000 i više litara. Kakvoća im pak varira jer čelik mora sa-državati određeni postotak kroma (Cr) i nikla (Ni) u leguri, premda je bitna i finoća izrade-obrade. Tako je potrebno da čelik sadržava 18-20 posto kroma i 9-14 posto nikla jer taj omjer osigurava otpornost materijala prema agresivnim kiselinama vina i uopće na koroziju. I na koncu što reći već ustvrditi kako su cisterne od nehrđajućeg čelika bu-dućnost jer im nije potrebna unutarnja izolacija i izvanjski premaz, pa je njiho-vo održavanje jednostavno, a trajnost neograničena.

37


Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavla-če se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima.

Ivan Perić, dipl. ing.

Jesensko suzbijanještetnih glodavaca

Osim nelagode, miševi i ostali glo-davci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima. Prije sve-

ga, nastanjuju skladišta hrane (zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno ne-uporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njezinim razvla-čenjem i onečišćenjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bolesti ljudi i životinja. Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraže-ni štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi štakor) što i dokazuju slučajevi njihova ugriza od kojeg su znala nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, pe-rad, čak i mačke. Također, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje se čovjek zarazi preko inficiranoga svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čija-

nazočnost ne bi trebala nikoga ostaviti ravnodušnim.

Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva?

Iako danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kemijskih pripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca, ne znači da su ti pripravci i naj-podesniji za domaćinstva. Razlog leži u činjenici što je riječ o vrlo opasnim otro-vima s kojima treba rukovati prilično oprezno. Obično je riječ o uljnim tekući-nama koje treba miješati s određenom količinom žitarica, voća i povrća i sl. Da-kle, zbog velike otrovnosti spomenutih pripravaka i kompliciranosti njihove pri-preme i primjene puno su praktičniji go-tovi mamci. Gotove mamke je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po ostatcima izmeta, načetim dijelo-vima sjemenki i po ostalim otpatcima hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumije-va njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti.

U praksi su se za potrebe obiteljsko-ga gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodi-

fakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce možete nabaviti u manjim, praktičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potražite i odgovarajuću stručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne pro-storije. Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci MIŠOMOR s okusom jagode. Danas na tržištu postoje posebne «zaključane kutije» u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogućnost neželjenog trovanja stoke, kućnih ljubi-maca.

Uz pravilnu primjenu ovih gotovih mamaca više nećete morati strahovati od “nepoželjnih podstanara” koji svake godine (kako su izračunali stručnjaci i statističari) na području BiH načine izravne štete u vrijednosti od cca 100 milijuna konvertibilnih maraka.

S obzirom da su glodavci životi-nje koje veliku požnju poklanjaju osobnoj higijeni (lizanjem čiste po-jedine dijelove tijela: noge, krzno), ta njihova osobina je iskorištena u suzbijanju. Naime, danas na tržištu postoje posebni kemijski pripravci u obliku paste kojima se premazuju mjesta po kojima se glodavci kreću. Nakon što prijeđu preko takvih povr-šina, glodavci ližući i čisteći tijelo u probavni sustav unose kemijski pri-pravak koji izaziva njihovo ugibanje. Jedan od takvih pripravaka je MURIN pasta koja je vrlo učinkovita u suzbi-janju glodavaca.

MIŠOMORMIŠOMOR

Gotovi mamci za efi kasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu.


Agrocentrima.

38


MIŠOMORMIŠOMOR

Gotovi mamci za efi kasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu.


Agrocentrima.

PITANJA I ODGOVORISorte maline

Planiram zasaditi jedan manji ko-mercijalni zasad crvene maline. Kako ne poznajem sortiment ove voćne vr-ste, ne znam koje sorte posaditi. Bu-dući malinjak je na nadmorskoj visini oko 700 metara.

U proizvodnji crvene maline trenut-no je u uporabi nekoliko sorti, ali su najviše zastupljene dvije sorte: Vilamet (Willamette) i Miker (Meeker) koje čine najveći postotak površina pod malinom.

Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene maline.Sorta je bujna i stvara veći broj uspravnih izdanaka koji nose rodne grančice. Plod je krupan (oko 4 gr.), čvrst, tamnocrven, statkastokise-log okusa i vrlo aromatičan. Plod se ko-risti za svježu uporabu, za smrzavanje i preradu. Zrioba počinje sredinom lip-nja i traje nešto duže od mjesec dana. Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnim oboljenjima, ali umjerene otpornosti prema uzročniku venuća pupoljaka i rodnih grančica (Didymella applanata).

Sorta Miker polagano potiskuje sortu Vilamet. Sorta je bujna, i daje manji broj izdanaka. Plod je krupan i ujednačen, jarkocrvene boje, slatkog do kiselkastog okusa i vrlo aromatičan. Sorta Miker dozrijeva koncem lipnja. Samooplodna je.

Sorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didym-lla applanata).


Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu bilj-

ku na čijem naputku za održavanje je stajao latinski naziv Aphelandra squ-arrosa. S obzirom da je naputak na stranom jeziku molim vas da mi na-vedete njene zahtjeve za održavanje. Osim toga, zanima me ima li navedena biljka i naš naziv.

Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka. Kompaktnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu. Krupni listovi tamnozelene

boje sa žućkastokrem istaknutim žila-ma privlačni su cijele godine. Od lipnja do listopada društvo im prave čunjasti cvatovi s braktejama boje zlata. A, da bi se osjetljivi listovi održali u sobnim uvjetima ne smijete zaboraviti na re-dovito prihranjivanje, zalijevanje i ro-šenje navedene zebraste biljke. Vodite računa i da biljku zaštitite od izravna sunca tijekom ljeta dok u zimskom prazdoblju temperatura prostorije ne smije biti manja od 20oC. Afelandra se zalijeva odstajalom vodom sobne temperature dok se od ožujka do kolo-voza redovito prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flortis tekućim hranjivom za cvjetajuće lončanice. Želite li pak da vaša nova biljka cvate i iduće godine ne zaboravite joj omogućiti maksimalno osvjetljenje tijekom zime, te redovito proljetno orezivanje. Ukoliko je potom presadite u tresetni supstrat za lonča-nice afelandra će dugi niz godina krasiti vaš kućni ambijent.

Matea Vlaho, dipl. ing.

Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-

krenuti naknadno vrenje vina koje je iz određenog razloga prekinuto?

Prije svega, pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nije bolesno tj. octikavo. Dakle, zdravo vino možete pokrenuti tako da mu dodate 30 gr. selekcioniranoga vinskog kvasca na svakih 100 litara. Prije dodavanja kvasca treba ga „pripremiti“ a to se obavlja na način da potrebnu količinu kvasca prelijte sa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajte u vaše vino koje se nalazi u bačvi. Ipak, vodite računa da temperatura vina u bačvi ne smije biti manja od 18º C jer u protivnom ne-ćete uspjeti pokrenuti vrenje. Drugim riječima, morate strogo voditi računa i o temperaturi samog podruma. Postoji još nekoliko načina za pokretanje pre-kinutog vrenja (usisavanje zraka u vino putem crijeva ili istakanje-utakanje vina), pa me za dodatne informacije možete slobodno potražiti u Sjeme-

narninu agrocentru u Mostaru.Luka Bošnjak, magistar struke

Neobična voćkaOvo ljeto sam ispred jedne kuće na

južnom Jadranu zamijetila neobičnu biljku koju sam slikala. Molim vas da mi odgovorite o kojoj biljci se radi.

Slika koju ste nam poslali nedvojbe-no potvrđuje da ste imali razloga slika-ti ovu egzotičnu biljnu vrstu. Radi se o indijskoj smokvi (opunciji) koja raste širom jadranske obale i ukrašava mno-ge parkove i okućnice. Plod japanske smokve, veličine jajeta, rijetko se može naći u trgovinama, ali češće se pojav-ljuju na tržnicama u zemljama poput Italije, Španjolske, Portugala i dr. Po okusu i strukturi meso ploda nalikuje mesu banane. Prije jela treba plodove koji su nalik smokvama osloboditi od ljuske koja je obrasla poput tankih vlasi tankim bodljama. Najveće plantaže ove egzotične voćke nalaze se u San Diegu u Kaliforniji.

Ivana Markota,master struke

Cijepljenje oskorušeU jednom broju vašeg glasila objav-

ljen je članak o oskoruši. Pošto već duže vremena nastojim proizvesti ovu rijetku voćku molim vas da mi odgovo-rite na koju podlogu se cijepi oskoruša i kojim načinom cijepljenja?

Dobro je poznato da se sadnica oskoruša može proizvesti cijepljenjem, ali je malo znano koji je vid spome-nutog postupka najučinkovitiji. Iako se ono može izvesti na nekoliko razli-čitih načina, u praksi se kod oskoruše uglavnom primjenjuje ljetno okulira-nje. Dakle, kako bi uspjeh cijepljenja bio dobar treba ga provoditi u vrijeme kada su podloga i plemka «u soku». Ukoliko vam je spomenuti vid cijeplje-nja nepoznat, preporučam vam da se obratite lokalnoj savjetodavnoj službi ili agronomu-voćaru iz obližnjeg ra-sadnika. Što se tiče izbora podloge, za razmnožavanje oskoruše najpodesnije je izabrati bijeli glog ili divlju krušku.

Mario Ćubela, dipl. ing.

40


SREDSTVA U BORBI PROTIVMIŠEVA I ŠTAKORA

Ljepilo za miševe koristi se za suzbijanje svih vrsta miševa i štakora, ostaje

dugo postojano (ljepljivo), ne suši se, otporno je na vodu i vlagu te se brzo i

lako primjenjuje. Ne sadrži otrovne tvari, nezapaljivo je i sigurno za korištenje.

Ljepljiva ploča za miševe – klopka bez otrova za miševe i druge štetočine.

Omogućuje jednostavno suzbijanje miševa u kućanstvima, kao i u javnoj i komunalnoj

higijeni. Ne sadrži nikakve otrovne tvari. Visoka kvaliteta ljepila kao i intenzivna

žuta boja privlači i hvata miševe, štakore ali i ostale gmižuće i leteće insekte.

Različite vrste metalnih i plastičnih mišolovki dostupne su u više dimenzija. Ukoliko želite zaštititi prostor u kojem borave vaši bližnji bez straha, izaberite zatvorenu mišolovku i kutiju za mamac koje dolaze s ključem kako djeca ili kućni ljubimci ne bi imali pristup otrovima.

Ultrazvučni rastjerivač miševa i šta-kora – riješite se štetnih glodavaca na human način. 24satna zaštita,

jednostavna primjena, bez rodenticida i mehaničkih klopki. Nema čišćenja

uginulih glodavaca. Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodu, te oni

napuštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih valova.

Mišolovke kavezi - humane

mehaničke klopke za miševe. Izaberite

između pet različitih dimenzija

mišolovki.


Agrocentrima.

prof. dr. sc. Tihomir Miličević

Zaštita masline nakon berbe

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati pot-

kraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim kra-jevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podložna stabla maslina, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni.

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakteri-stičnih okruglastih, uljastih i tamnoze-lenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti koji se koristi ne samo kod nas, već i u dru-gim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja li-šća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, npr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke, a simptomi se uočavaju kao smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godiš-nje, i to u jesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju

zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje, jer dobro djeluju i na neke druge bolesti masline, kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica).

Prvo prskanje mora biti u jesen, i to potkraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i po-četkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Prema nekim podatcima iz literature, naše do-maće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpor-nije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otporne su npr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo.

Zavod za fitopatologijuAgronomskog fakulteta u Zagrebu

s dolaskom kišnog razdoblja, kada je ve-lika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simp-tomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opada-nje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi u jesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima.

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-

put, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodi-na, mankozeba i drugih, ali posve dobru

u suradnji sa

zaštita protivinsekata

Klopka za kuhinjske moljce je ljepljiva i bez mirisa, a moljce privlači mamcem feromona. Koristi se u kuhinjama i drugim skladištima hrane za suzbijanje moljaca iz žitarica, keksa, brašna, riže, čaja, hrane za ljubimce i druge suhe hrane. Učinkovito djeluje 6 tjedana.

Klopka za mrave je idealna za brzo i učinkovito suzbijanje mrava i mravinjaka u kućanstvima, na balkonima, terasama, podrumima i skladištima. Klopku otvoriti sa strane i ostaviti na području na kojem mravi borave.

Muhomlat izrađen od visokokvalitetne plastike, dostupan u 3 boje. Dužina 46 cm, udarna površina 9 x 10,6 cm.

Žute ljepljive ploče za insekte svojom intenzivnom bojom izuzetno privlače insekte i štetočine koji se lijepe za njih. Posebno neotrovno ljepilo se neće osušiti i otporno je na vlagu. Za staklenike i plastenike se preporučuje postaviti dvije ploče na svakih 5m2 za bolju učinkovitost.

42


u suradnji sa

zaštita protivinsekata

Klopka za kuhinjske moljce je ljepljiva i bez mirisa, a moljce privlači mamcem feromona. Koristi se u kuhinjama i drugim skladištima hrane za suzbijanje moljaca iz žitarica, keksa, brašna, riže, čaja, hrane za ljubimce i druge suhe hrane. Učinkovito djeluje 6 tjedana.

Klopka za mrave je idealna za brzo i učinkovito suzbijanje mrava i mravinjaka u kućanstvima, na balkonima, terasama, podrumima i skladištima. Klopku otvoriti sa strane i ostaviti na području na kojem mravi borave.

Muhomlat izrađen od visokokvalitetne plastike, dostupan u 3 boje. Dužina 46 cm, udarna površina 9 x 10,6 cm.

Žute ljepljive ploče za insekte svojom intenzivnom bojom izuzetno privlače insekte i štetočine koji se lijepe za njih. Posebno neotrovno ljepilo se neće osušiti i otporno je na vlagu. Za staklenike i plastenike se preporučuje postaviti dvije ploče na svakih 5m2 za bolju učinkovitost.

Ljepljiva klopka za žohare MotelKreda protiv žoharaKlopka za žohareŽoharocid - insekticidni gel protiv žohara NOVO!

INSEKT KILLER SPREJGOTOVI INSEKTICID PROTIV LETEĆIH I GMIŽUĆIH INSEKATA

Insekt killer je gotovi insekticid namijenjen za suzbijanje letećih i gmižućih insekata (žohara, mrava, osa, muha, komaraca itd.) koji

ispoljava brzo početno djelovanje. Dostupan u spreju od 220 ml i 600 ml.

Muholovac traka je dokazano ekološko sredstvo za suzbijanje muha i drugih letećih insekata. Napravljena od prirodnih materijala, apsolutno je bezopasna, nije otrovna i bez mirisa je.Jedna traka štiti 8-10 m2 prostorai učinkovita je oko 8 tjedana.

Izuzetno efi kasno - Bez mirisa - Nije štetno za okoliš - Nije otrovno - Dugotrajan učinak

LJEPLJIVA LANTERNA ZA INSEKTE Ljepljivu lanternu za insekte možete objesiti u stanu, vrtu, garaži, skladištu ili u uredu. Lanternu uz pomoć držača objesite na željeno mjesto te uklonite papirni bijeli sloj koji štiti ljepilo. Nakon što se uhvati veći broj insekata, zamijenite lanternu s novom.

Sjetva ozimih žitaricaJesen je razdoblje godine kad se pre-

klapaju dvije najvažnije aktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji: ubiranje

plodova i sjetva sjemena. Zato je oso-bito važno isplanirati svaku aktivnost da bi se maximalno iskoristili povoljni vremenski uvjeti, te svi poslovi završili na vrijeme. Da bi se pripremne radnje za sjetvu ozimih žitarica obavile kvali-tetno, potrebno je poznavati osnovne potrebe biljaka prema najvažnijim pri-rodnim činiteljima razvoja.

Utjecaj toplote na razvoj biljkeOzime žitarica nisu osobito osjetljiva

na niske zimske temperature,osim ako nisu izražene u ekstremnim vrijednosti-ma. Stupanj otpornosti prema niskim temperaturama ovisi o stadiju razvoja biljke, tj. etapi organogeneze, sorti, vremenu sjetve, opskrbljenosti biljke hranjivima i dr. Za usporedbu navedeni su osnovno parametri za ozimu pše-nicu: dužina vegetacije iznosi oko 270

dana, minimalna temperatura za klija-nje iznosi oko 4oC, ekstremno do 1oC. Optimalna temperatura za klijanje, rast i razvoj je 14 – 25oC. Temperature iznad 25oC, u ranijim stadijima razvoja, ne pogoduju odvijanju procesa fotosinteze i razvoja biljke,pa dolazi do prijevreme-ne zriobe.Ozima žitarice mogu izdržati i niske temperature ispod –10oC pa do – 20oC, ako su se pravilno pripremile za zimu, tj. ako su se opskrbile odgovara-jućom količinom suhe tvari prije stadija mirovanja.

Utjecaj svjetlostiOzime žitarice zahtijevaju dosta

svjetlosti za svoj rast, posebno u fazi neposredno iza sjetve. Zato je od pre-sudne važnosti odrediti pravilan raz-mak sjetve da bi sve biljke imale istu količinu svjetlosti, što znači da bi se izbjeglo zasjenjivanje pojedinih biljaka, do čega dolazi u gustom sklopu sjetve. To se postiže smanjenjem međurednog prostora, a povećanjem prostora unutar redova. Za provođenje ove metode jako je bitna pravilna obrada tla, tj. da se ono dobro usitni i poravna da bi dubina sjetve bila optimalna.

Utjecaj vlažnostiOzima pšenica najbolje uspijeva u

područjima sa oko 700 mm padalina

godišnje po metru četvornom, dok su ječam i raž malo otporniji na sušu. Po-trebe za vodom najviše su izražene u vrijeme klijanja i nicanja, te početka bu-sanja, zatim se te potrebe reduciraju u vrijeme zimskog razdoblja, da bi ponov-no porasle početkom vegetacije u pro-ljeće. U proljetnom razdoblju potrebe za vodom su najizražajnije u doba vlatanja do klasanja. U razdoblju dozrijevanja, tj nakon klasanja potreba za vodom je znatno manja. U tom razdoblju višak vlage može biti i štetan jer može iza-zvati polijeganje. Najkritičnijerazdoblje u potrebi za vlagom je u doba 30 dana prije klasanja. Nedostatak vode u kritič-nom razdoblju prouzročuje manji broj klasića i cvjetova te oplođenih cvjetova, a samim time i manji prinos zrna.

Utjecaj strukture tlaU odnosu na ostale žitarice pšenica

je najzahtjevnija kad je u pitanju tlo na kojem se gaji. Preduvjet za postizanje visokih prinosa je da su tla duboka, plodna i dobro strukturirana, dobrih vodno – zračnih svojstava, sa pH 6 – 7. To su u biti černozemi, duboke crnice, aluvijalna tla. Također i ostale žitarice dobro uspijevaju na ovim tlima, ali i na manje plodnim daju zadovoljavajuće rezultate. Zato se na višim nadmorskim visinama, na tlima oskudnije struktu-

Mario Ćubela, dipl. ing

48


re u pravilu siju raž i ječam. Također, na novorazoranim tlima odgovarajuće strukture žitarice daju dobre prinose i odlična su predkultura povrtnicama.

Sorte pšenice

MARIJAMarija je najbolja sorta pšenice. Već

duži niz godina pri samom je vrhu za-nimanja proizvođača. Daje konstantno visoke prinose i stabilnu kakvoću. Ma-rija je krušna pšenica. Srednje je rana, patuljasta tipa, otporna na polijeganje s potencijalnom rodnošću većom od 10 t/ha.

Zrno je krupno i dobro ispunjeno. Optimalni rok sjetve je od 10. do 25. listopada, norma sjetve iznosi 600-700 klijavih zrna/m2.

ŽITARKANajraširenija sorta pšenice u Re-

publici Hrvatskoj i Republici Sloveniji. Vrlo je stabilna po urodu i kakvoći. Najotpornija je sorta prema polijega-nju u Hrvatskoj (gotovo ne poliježe). Vrlo zahvalno uzvraća urodom i kakvo-ćom na bogatu gnojidbu N hranjivima (gnojnica,gnojovka). Visoke je hektoli-tarske mase, a masa 1000 zrna iznosi 42 gr. Optimalni rok sjetve 1. 10 – 20. 10. sa 650-700 klijavih zrna/m2.

SUPER ŽITARKAVisokorodna krušna sorta (potencijal

rodnosti iznad 10 t/ha, I. razred kakvo-će, B1, vlažni lijepak 28 – 30 %). Masa 1000 zrna i hektolitarska masa veća od sorte Žitarka. Vrlo otporna prema polijeganju, niskim temperaturama i osipanju zrna na klasu. Pogodna je i za rani rok sjetve 25.9. Optimalni rok sje-tve 1. 10. - 20. 10. sa 650 – 700 klijavih zrna/m2.

SANASana je visokorodna, srednje rana,

krušna sorta pšenice. Visina stabljike iznosi 80 – 85 cm. Dobro je otporna na polijeganje. Uz to otporna ili sred-nje otporna na glavne bolesti pšenice. Po kvaliteti s pripada u B2 – B1 grupu. Masa 1000 sjemenki iznosi 45-49 gr. Podnosi kasniji rok sjetve. Norma sjetve iznosi 600 klijavih zrna/m2. Optimalni rok sjetve isti kao i kod Marije i Žitarke.

SRPANJKAVisoko rodna i kvalitetna krušna

sorta pšenice s potencijalom rodnosti iznad 10 t/ha, I – II razred kakvoće, grupa B1. Rana sorta vrlo niske sta-bljike oko 64 cm, visoke hektolitarske mase, masa 1000 zrna 37 gr. Otporna je prema najčešćim bolestima pšenice i niskim zimskim temperaturama. Brzo se oporavlja nakon zime i vrlo dobro produktivno busa.

Sorte ječmaREXNajraširenija sorta ječma u Hrvatskoj

i Sloveniji, a dosta raširena u Mađarskoj i BiH. Vrlo dobrih je pokazatelja kakvoće slada i koristi se u industriji piva i sla-

da. Izvrsne je otpornosti na polijeganje. Zrno mu je krupno, visoke hektolitarske mase, masa 1000 zrna I klase. Optima-lan rok sjetve 1. 10. - 15. 10. sa 450-500 klijavih zrna/m2.

ZLATKOSorta ozimoga dvoredog ječma. Od-

likuje se visokim i stabilnim urodom zrna, te stabljikom izvanredene otpor-nosti na polijeganje. U odnosu na sortu Rex 3-5 dana je ranija u klasanju, zrno je bolje formirano visoke hektolitarske mase zrna s visokim udjelom zrna I klase. Vrlo dobrih je pokazatelja kakvo-će slada. Optimalan rok sjetve je 1. 10. - 15. 10. sa 450-500 klijavih zrna/m2. Ranozrela je sorta koja je izvanredna predkultura za postrne usjeve.

LORDSorta ozimoga višerednog ječma vi-

sokog uroda zrna 7,5 t/ha i više. Ističe se krupnim zrnom, visokom hektolitar-skom masom zrna i masom 1000 zrna, a osobito udjelom zrna I klase koji je na razini sorti dvoredog ječma. Vrlo dobre je otpornosti na polijeganje. Optimalni sjetveni rok je 1. 10. - 15. 10. sa 350-400 klijavih zrna/m2.

49


U doba prehlada i gripa pčeli-nji proizvodi postaju popular-niji, iako bi ih trebalo uzimati tijekom cijele godine. Tu se svakako ubraja i matična mli-ječ, koja je uz med jedan od prirodnih imunostimulatora.

Kruno Lažec, dr. vet. med.

Matična mliječPriprema zajednice

Za proizvodnju matične mliječi uz nazočnost matice košnice se posebno prilagođavaju. Maticu ostavimo u plodi-štu, a veći dio legla zajedno sa pčelama odvojimo u medište. Plodište i medište pregradimo tako da smanjimo dodir jed-nih i drugih pčela. Na pregradi je otvor veličine oko 10 x 5 cm. Na ovaj otvor sta-vimo Hanemanovu rešetku, tako da pčele mogu prolaziti u manjem broju, ali ne i matica. Pološka se Hanemanovom rešet-kom odvaja na dva dijela, i to tako da u jedan dio stane 10 okvira na kojima je le-glo i mlade pčele. U manji dio smještamo ostale okvire i maticu. Kad je zajednica razvijena, prenosimo šest okvira legla iz plodišta u tako pripremljen nastavak, odnosno pregrađeni dio u pološki. Okvire u tome pregrađenom dijelu slažemo tako da je u sredini leglo, zatim pored njega sa svake strane jedan izgrađeni okvir, i na kraju jedan okvir s medom. Na ovom pregrađenom nastavku treba napraviti malo leto da mogu izlaziti trutovi. U plo-dište, odakle smo uzeli okvire s leglom, stavimo prazne izgrađene okvire, a ako ih nemamo dovoljno onda okvire sa tnim osnovama samo ako je paša dobra da ih pčele mogu izgraditi. Kad se na taj način jedan dio pčela odvoji, pčele će početi izvlačiti matičnjake i puniti ih s mliječi. Nakon sedam dana pregledaju se svi okviri i otrgaju svi započeti matičnjaci. Zatim se u sredinu stavi okvir s našim presađenim matičnjacima. Pčele će pri-hvatiti dodane matičnjake ovisno o snazi zajednice i pašnim prilikama. Kako bi ih prihvatile što više, dio košnice u kojem ih uzgajamo stalno dopunjavamo okvi-rima s mladim leglom i pčelama koje se

na njemu nalaze. To je važno zato jer su na mladom leglu i pčele hraniteljice koje proizvode matičnu mliječ i u matič-njacima. Ako ih unatoč tome prihvaćaju samo 10-15, otvor kroz koji pčele prolaze trebamo još više suziti i obilnije prihra-niti. Tako ih mogu prihvatiti i izgraditi i do 40. Presađene matičnjake dobijamo tako da već opisane osnove matičnjaka pričvrstimo na pokretne letvice, i to jedan do drugog razmaknuti 2-3 cm. Tako ih na jednu letvicu stane nešto više od deset, a na jedan okvir između 30 i 40. U te osnove matičnjaka kapnemo malo ma-tične mliječi (nešto više od veličine zrna prosa). Mliječ za tu namjenu možemo koristiti iz matičnjaka koje su pčele same izvukle, nakon što smo ih pregradili u po-seban dio. Na tu kapljicu mliječi iglom za presađivanje lagano prenesemo jednod-nevnu ličinku koja ne smije biti starija od 24 sata. Ličinke se uzimaju s okvira koji na sebi ima jajašca i vrlo mlado leglo, a vadimo tako da iglu lagano podvučemo ispod nje tako da rubovi vise preko igle i prenese iz stanice u kojoj se izlegla na kapljicu mliječi u osnovi matičnjaka. To je precizan posao koji treba raditi brzo, da se ličinke ne isuše i ne prehlade. Zato prostorija u kojoj radimo mora biti topla i vlažna, a kad ličinke prenesemo u nekoli-ko matičnjaka pokrivamo ih vlažnom la-ganom krpom ili gazom. Kad je cijeli okvir napunjen matičnjacima i presađenim ličinkama, moramo ga što je brže mogu-će prenijeti na prihvaćanje i uzgoj među okvire s leglom. Dodani matičnjaci ostaju u košnici dva dana, odnosno ukupno od 48 do 50 sati. Nakon tog vremena okvir se vadi, a na njegovo mjesto stavlja drugi s presađenim matičnjacima. Dobro je pri-godom svakoga drugog vađenja matič-njaka dodati okvir s mladim leglom, kako bi se održalo radno raspoloženje za proi-zvodnju mliječi. Tako možemo proizvoditi i dva do tri mjeseca. Tijekom proizvodnje mogu se pojaviti lažne matice ili matice iz skrivenih matičnjaka koje smo previdjeli, pa ih moramo odmah uništiti. Skrivene matičnjake pčele izvlače na saću okvira koje dodajemo tijekom proizvodnje, pa ih

zato treba stalno tražiti i izrezivati. Ako paša oslabi na duže vrijeme, pa uzgoj ne možemo nastaviti prihranjivanjem, treba ga prekinuti, a proizvođačku zajednicu spojiti s ostalim dijelom košnice.

Vađenje mliječi iz matičnjakaNakon što okvir s matičnjacima izvadi-

mo iz košnice, očistimo ga od pčela i sta-vimo u sanduk za prenošenje i odnosimo u pripremljenu prostoriju u kojoj ćemo vaditi mliječ. Prije vađenja mliječi oštrim nožem (može biti i zagrijan) odrežemo rubove matičnjaka malo iznad razine do koje je napunjen s mliječi, zatim izvadi-mo ličinku koju ne smijemo oštetiti i tek tad možemo vaditi mliječ. Mliječ vadimo iglom (lopaticom) za vađenje mliječi koju odmah stavljamo u bočice od tamnog stakla. Ako je potrebno, možemo ju pro-cijediti kroz sterilnu gazu. Kad izvadimo svu mliječ ili napunimo bočicu, možemo na nju kapnuti nekoliko kapi 40 %-tnog alkohola koji će mliječ čuvati od kvarenja. Od jedne zajednice koja primi do 40 ma-tičnjaka možemo odjednom dobiti najviše 20 g mliječi. Matičnjake koji nisu oštećeni možemo ponovno koristiti. Prema Pravil-niku matična mliječ mora biti izvađena između 48 i 50 sati nakon presađivanja ličinki i ne smije potjecati iz zatvorenih matičnjaka, niti iz legla trutova. Na trži-šte se smije stavljati u izvornom obliku ili liofilizirana. Kad se stavlja u izvornom obliku, mora sadržavati najmanje 30 % suhe tvari i 11 % bjelančevina.

50


Virusne paralize pčelaZa toplih ljetnih mjeseci mogu se ispred košnica zapaziti pčele koje se čudno i neuobičajeno kreću. Ozbiljnim promatranjem možemo zaključiti radi li se o slučajnosti, ili je problem ozbiljniji.


Djelomičnu ili potpunu paralizu odraslih pčela mogu prouzročititi različiti čimbe-nici. Jedan od njih su i virusi. Napretkom

medicine, medicinskih pomagala i metoda otkriveno je nekoliko pčelinjih bolesti koje pro-uzročuju virusi. Osnovne dvije skupine su bole-sti legla i bolesti odraslih pčela. Većina virusa stalno je prisutna u pčelinjoj zajednici. Znakovi bolesti postaju vidljivi pri slabljenju pčelinje za-jednice, što u ljetnim mjesecima može biti pro-uzročeno nedostatkom paše. Velika je uloga u stresu i slabljenju zajednice i prisutnost varoe. Najčešće vidljivi i do sada najbolje opisani obli-ci virusnih paraliza pčela su akutna i kronična pčelinja paraliza, uz koje se laboratorijski mogu dokazati i pridruženi virus kronične paralize, kao i virus polagane paralize.

Akutna paraliza pčelaVirus ove bolesti otkriven je pri laboratorij-

skom istraživanju kronične paralize pčela. Pčele brže oštećuje na nižoj temperaturi, što se razli-kuje od virusa kronične paralize. Nalazi se u ve-likim količinama i u zdravim pčelinjim zajedni-cama, bez nekih vidljivih znakova bolesti. Ako je u zajednici ujedno i mnogo varoa, može doći do pojave bolesti. To se događa zbog toga što pri sisanju hemolimfe varoa svojom sisaljkom prenosi i virus, pa kad prelazi s pčele na pčelu ona postaje aktivatorom i prenositeljem virusa, jer u drugu pčelu unosi dodatne količine virusa, koje dovode do pojave bolesti. Tako je kod po-većanog broja varoa u košnici moguća i pojava ove bolesti od koje obolijevaju i ugibaju mlade pčele radilice. Bolesne pčele lutaju ispred koš-nice, ne mogu letjeti i ugibaju za nekoliko dana. Budući da se virus nalazi i u sekretima oboljele pčele, događa se da pri hranjenju legla mliječne žlijezde pčele hraniteljice izlučuju s matičnom mliječi i virus te tako zaraze leglo. Ako ličinke na taj način prime veliku količinu virusa, ugiba-ju prije poklapanja legla, a ako prežive mogu se razviti u oštećene pčele. Uklanjanjem, odnosno držanjem varoe na prihvatljivu broju smanjuje-mo mogućnost pojave ove bolesti.

Kronična paraliza pčelaSimptomi ove bolesti bili su poznati i prije

20. stoljeća pod nazivom paraliza pčela. Ri-ječ je o zaraznoj bolesti koja napada odrasle pčele. Njezina pojava moguća je tijekom cijele

godine, ali je najčešća u kasno proljeće i ljeti. Uzročnik je virus veličine 20x30 do 20x60 µm, kojeg se najviše nalazi u živčanom tkivu u glavi pčele, žljezdanom tkivu i mednom mjehuru. Bolje se razmnožava na 30 nego na 35º C, ali pčele oštećuje brže na višoj temperaturi. Virus se nalazi i u zdravim pčelinjim zajednicama. U pčelinji organizam može ući hranom, ali je za razvoj bolesti potrebna puno veća količina virusa. Ako su ulazna vrata kroz oštećenja na tijelu pčele, infekcija je mnogo lakša i učinko-vitija. Najčešća ulazna vrata su oštećenja koja nastaju na mjestu s kojeg su ispale dlačice sa pčele ili opet ubodi varoa. Bolest se može redovito pojavljivati na jednom pčelinjaku u istim zajednicama više godina, pa se zaključu-je da ulogu igra i nasljedna sklonost. Pčelinje zajednice koje su selekcionirane na otpornost prema američkoj gnjiloći, prijemljivije su za vi-rus kronične paralize. Budući da se virus nalazi i u zdravim zajednicama, za aktiviranje bolesti potrebno je djelovanje nekih stresogenih čim-benika koji oslabljuju pčelinji organizam i za-jednicu u cjelini. Najčešće je to slaba peludna i prejaka nektarna paša. Uz hranidbene uvjete, razvoju bolesti pogoduju i loš smještaj košnica na jakome cjelodnevnom suncu, nedostatno prozračivanje uz preuska leta i visoka tempera-tura zraka. Uz slabiju pašu zajednica stagnira u razvoju, matica polaže manji broj jajašaca, broj pčela opada što znači da broj varoa po pčeli raste, što također pogoduje razvoju svih bole-sti odraslih pčela, pa tako i kronične paralize. Kronična paraliza pčela javlja se u dva oblika, iako u jednoj zajednici prevladava najčešće jedan oblik. U prvom obliku bolesti javlja se nenormalno treperenje i podrhtavanje krila i tijela pčele uz široko razmaknute noge. Takve pčele gube sposobnost letenja, padaju i puze ispred košnica, zadržavaju se na vlatima trave pojedinačno ili u skupinama dok ne uginu. Za-dak je povećan, izdužen i ispunjen vodenastim sadržajem. Osim ispred košnica, bolesne pčele s povećanim zatkom mogu se u nakupinama pronaći i unutar košnica na okvirima udaljeni-jim od legla, gdje češće balegaju pa izmetom

uprljaju saće, slično kao kod nozemoze. Od po-jave bolesti do uginuća prolazi nekoliko dana. Kada pčelinju zajednicu gledamo kao cjelinu uviđamo da se život pčela radilica skraćuje za polovicu, što uzrokuje njezino slabljenje, pa se može svesti na šaku mladih pčela i maticu.

Drugi oblik kronične paralize je karakteri-stičan baš za ovu bolest po kojem je dobila i dodatni naziv. Očituje se pojavom naoko ma-njih pčela sa sjajnim crnim zatkom, pa se na-ziva i crna bolest pčela. Pčelari najprije opaze zdrave pčele kako iz košnica izvlače male sjajne crne pčele koje se opiru i pokušavaju se vratiti u košnicu. Kad im to ne uspije, zadržavaju se na poletaljci ili padaju ispred košnica gdje se kreću gotovo isto kao i u prvom obliku bolesti. Razlika je u tomu što su im crijeva prazna, pa se čine manjima od ostalih pčela. Crna boja zatka potječe od hitina, koji nije prekriven dla-čicama. Dlačice se gube zbog djelovanja virusa, ali je utvrđeno i da zdrave pčele u istoj zajednici prepoznaju bolesne i grizu im dlačice s tijela. Poneke crne pčele još neko vrijeme mogu i le-tjeti, često gube orijentaciju i pokušavaju ući u druge košnice. Pri mikroskopskom pregledu preparata virusa kronične paralize mogu se gotovo uvijek naći i čestice promjera 12 µm, koje se serološki razlikuju. Ako se pri pokusu one same ubrizgaju u zdrave pčele, ne dovode do nikakvih znakova bolesti već je za njihovo umnažanje potreban virus kronične paralize, pa se naziva pridružen (satelitski) virus kronič-ne paralize.

Načini suzbijanjaZa suzbijanje ovih bolesti najvažnije je

spriječiti njezinu pojavu, odnosno treba uklo-niti nepovoljne uvjete koji oslabljuju zajednicu kada stalno prisutni virusi mogu buknuti i prouzročiti pojave znakova bolesti. Košnice za ljetnih vrućina ne smiju biti izložene izravnom sunčevom utjecaju, leta trebaju biti otvorena što je više moguće s obzirom na nespašno raz-doblje i snagu zajednice, a dobro je povremeno dodati manje količine rijetke šećerne otopine. Treba biti osigurana svježa i higijenski ispravna voda. Za jakih nektarnih ili medljikovih paša, treba obratiti pozornost na pelud, pa ako ga nema dovoljno treba ga dodati u okvirima iz pričuve ili dodavati zamjene peluda ( sojino brašno, mlijeko u prahu, kvasac ili gotove tvor-ničke pripravke). Prema podatcima u literaturi, moguće je bolesnim zajednicama dati 1 gr. modre galice u litri šećerne otopine. Također su određeni rezultati postignuti i dodavanjem enzima ribonukleaze ili drugih antivirusnih pripravaka, budući da lijeka protiv virusa za-sad nema. Stalna zaštita protiv varoe i njezino zadržavanje na broju podnošljivom za pčelinju zajednicu jedan je o glavnih preduvjeta za odr-žavanje dobroga zdravstvenog stanja i jačine pčelinjih zajednica.

51


Ocjenjivanje kakvoće medaSvaki med ima svoje specifičnosti i ne može se reći da je određena vrsta najbolja. Jer svaki je med dobar, samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. Tu je i navika pojedinih krajeva. I dok se u Bosni cijeni med od bagrema u Hercegovini pčelari kažu kako nema ništa bez kadulje ili vrijeska.

Luka Bošnjak, magistar struke

Pčele i med Med je prirodni proizvod kojeg me-

donosne pčele dobivaju preradom nek-tara i medljike u mednom mjehuru. Za-pravo, pčele nektar s medonosnog bilja, medne rose (medljike), te s površine lišća i iglica četinara pretvaraju u med. Proizvode ga kao hranu za dugo zimsko razdoblje na isti način već 100 milijuna godina. Tijekom sakupljanja, pčele po-sjete 50 do 100 cvjetova.

Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, djeteli-na, vrijesak, akacija, mješavine cvijeća, eukaliptus, lavanda, majčina dušica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga različite od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju od godine do godine čak i na istoj lo-kaciji. Med nije jednoličan proizvod, sa-stav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med, te ovisno o godišnjem dobu.

Dva su izvora slatkih sokova iz kojih pčele proizvode med: nektar i medljika (medna rosa). Nektar je slatki sok koji izlučuje medonosno bilje iz posebnih žlijezda – nektarija. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izlučuju razne vrste lisnih uši. Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac.

Pčele sakupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u košnicu u svome mednom mjehuru. U mednom mjehuru pčele nektar se miješa s tvarima koje pčela luči iz svojih žlijezda. Time se sa-haroza iz nektara ili medljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pčele odlažu nek-tar u ćelije saća, ali samo do polovice ćelije kako bi suvišna voda iz nektara što prije isparila. Suvišak vode uklanja se višekratnim prenošenjem iz stanica saća, te prozračivanjem košnica.

Istodobno se pod djelovanjem fer-mentacije povećava koncentracija šeće-ra u nektaru, što kroz neko vrijeme do-vodi do zgušnjavanja nektara i njegova pretvaranja u med. Proizvodi od meda su: saće, tekući med, prirodno kristali-zirani med, kremasti med.

Nekoć se med koristio za priprav-ljanje različitih lijekova, kao energetski pripravak koji je omogućavao preživ-ljavanje, dok su njegovi korisni sastojci pridonosili i ljepoti. Danas se med kori-sti u medicinske i kozmetičke svrhe, ali i kao neizostavna zdrava namirnica. A smatra se kako je pčelarstvo kao profe-sija, a time i korištenje meda počelo na Srednjem istoku. Stari Egipćani držali su pčele i trgovali medom i pčelinjim vo-skom duž obale istočne Afrike još prije nekoliko tisuća godina. Isto tako, broj-ne recepte lijekova koji u sebi sadrže

med pronalazimo u samim začetcima ljekarništva i travarstva. Sve to svjedoči u prilog činjenici kako je čovjek još od davnina poznavao i eksploatirao hra-njiva i ljekovita svojstva meda i drugih pčelinjih proizvoda-propolisa, matične mliječi i voska. Danas, suvremena medi-cina pridaje sve više značaja medu kao vrijednoj namirnici, i to prvenstveno u prehrani trudnica, dojilja, djece, staraca, bolesnika i dr. Ali, osim u medicini med se intenzivno koristi i u kozmetičkoj industriji kao vrijedan sastojak mnogih pripravaka za preparativnu njegu tijela.

Kako se ocjenjuje med?I dok svaki pčelar subjektivno svoj

med ocjenjuje kao najkvalitetniji, na službenim natjecanjima to nije tako. Jer na takvim i sličnim manifestacijama med ocjenjuje posebno povjerenstvo organoleptički i to nakon provedene kemijske i mikroskopske analize. A sam organizator izrađuje pravilnik ocjenji-vanja tako što raspiše natječaj kojim poziva pčelare, te odredi uvjete natje-canja: vrste meda, područje s kojeg se med ocjenjuje, način uzimanja i količinu dostavljenih uzoraka, podatke o medu, vrijeme i mjesto ocjenjivanja. Pčelar pak na ocjenjivanje med dostavlja u staklenkama u težini od po 1 kilogram. Potrebno je dostaviti tri pakiranja meda jer jedan odlazi u laboratorij na analizu, drugi ide na ocjenjivanje dok se treća staklenka meda deponira za naknadne

52


potrebe (za provjeru uspješnosti ocje-njivanja ili za analizu nakon reklama-cije pčelara). I dok se laboratorijskom analizom i mikroskopskim pregledom izdvajaju patvoreni medovi i utvrđuje botaničko podrijetlo meda, ocjenjivač-ki sud organoleptički pregleda uzorke meda. Obično medove ocjenjuje jedan ili više sudova sastavljenih od 5 do 9 članova koji dnevno mogu kvalitetno ocijeniti do 30 uzoraka meda. Pri tom se prvo ocjenjuju lakši, a tek potom medovi bogatiji okusom i mirisom. Između svakog kušanja meda okus se prekida konzumiranjem komadića kruha ili jabuke. Službeno ocjenjivanje meda je iznimno zanimljivo, a svrha mu je prepoznati odlike nacionalnog meda, istaknuti najkvalitetnije proizvode, te nagraditi trud pčela i pčelara.

Najčešće vrste medaBagremov med je gotovo jedan od

najsvjetlijih vrsta meda. Čist bagremov med bez primjesa drugog meda sta-klasto je proziran, gotovo bezbojan. Blagog je okusa i nešto slabijeg mirisa. Dugo se ne kristalizira. Dosta je tražen na tržištu i osobito se preporuča za smirenje, te kao prijeko potrebna po-moć svim žučnim bolesnicima.

Lipov med ima blago žutu boju koja se prelijeva u zelenkastu. Jakog je i ugodnog mirisa po cvijetu lipe, slatkog okusa i u narodu je osobito popularan. Kristalizira se za mjesec-dva u sitne kristale, te malo požuti. Preporuča se srčanim bolesnicima.

Livadni med - S naših livada do-bivamo med od najrazličitijih biljaka, s tim da se razlikuje med s nizinskih odnosno visinskih livada i pašnjaka. Sukladno tomu, med može biti svijetao do tamnožut. Miris i okus varira ovisno o biljkama s kojih je skupljen. Upravo zbog te kombinacije raznog bilja, livad-ni med je veoma tražen. Uz bagremov i kestenov med se preporuča žučnim bolesnicima.

Kaduljin med je svjetložute boje koja se malo prelijeva u zelenkastu. Miriše po kadulji. Slatkog je i ugodnog okusa i malo gorkast. Sporo se krista-lizira, tek nakon dva do tri mjeseca, tvoreći fine kristale. U Hercegovini je iznimno tražen, a uz lipov med prepo-

ruča se kod upale sluznice usta, zubnog mesa i grla, te kod suhog kašlja.

Vrijeskov med je karakterističan za hercegovačko područje. Međutim, malo je poznato kako postoje dvije vrste vri-jeska, bijeli i crveni. Od bijelog vrijeska med je svijetle do malo žute boje koja se prelijeva u zelenkastu. S druge stra-ne, od crvenog vrijeska med je prilično tamniji. Oba pak meda imaju jak miris po vrijesku, te su ugodnoga slatkog i oštrog okusa. A vrijeskov med je izni-mno tražen među potrošačima. Ima jako diuretsko djelovanje, pa se pre-poruča kod upale mokraćnog mjehura i bolesti mokraćnih putova, a blagotvor-no djeluje i kod upale bubrega.

I dok vrsta meda ima iznimno mno-go tako da bismo ih mogli opisivati, čini se, u nedogled, spomenut ćemo kako se posljednjih godina zamjećuje sve veća potražnja i za propolisom koji je zapravo sporedni, ali vrlo važan pčelinji proizvod. Zovu ga i pčelinja smola, a od davnina se izolirao i koristio za liječe-nje kožnih bolesti sluznice i vlasišta (psorijaza, Candida albicons, seboreja i sl.). Tinktura propolisa također pomaže u prevenciji gripe, prehlade, angine, te blagotvorno djeluje kod kroničnih upala nosa, nosne šupljine i sinusa. Svjetski poznavatelji apiterapije vjeruju da je propolis lijek budućnosti. Čini se da ipak nisu daleko od istine.

53


Radovi u pčelinjaku tijekom listopada

U listopadu je sve manje posla za pčelara, ali se pčele inten-zivno pripremaju za zimovanje. S hladnijim danima dolaze znatne promjene u životu i radu pčelinjih zajednica.


U kontinentalnom dijelu zemlje li-stopad je posljednji mjesec kada pčelari još imaju posla oko samih

košnica. U krajevima uz more pčele će još neko vrijeme biti aktivne i izlaziti iz košnica. Tijekom listopada potrošnja meda je oko 2 kg. Toplijih dana može biti još u prvom dijelu mjeseca, što će omo-gućiti završetak svih radova s košnicama u ovoj kalendarskoj godini i nadoknadu propuštenog. U slučaju hladnog i kišo-vitog vremena, osobito ujutro, u drugoj polovici mjeseca pčele će se sve češće početi skupljati u zimsko klupko. Zbog toga već sada trebamo misliti na uto-pljavanje košnica i pripremiti potrebne materijale. Lijepi dani nam omogućavaju završetak radova iz rujna. Još uvijek pče-le stignemo dohraniti ako je potrebno, a posebnu pažnju posvećujemo ovogodiš-njim prirodnim ili umjetnim rojevima i nukleusima. U slučaju da će meteorolozi kroz duže razdoblje predvidjeti toplo i lijepo vrijeme dohranu možemo obaviti gušćim šećernim sirupom, a u slučaju loše prognoze najbolje je koristiti med ili standardne medno šećerne pogače (bez stimulatora) u koje može biti dodan pri-pravak protiv nozemoze. Obično u drugoj polovici listopada u košnici nema legla ili

ga ima vrlo malo, pa je to vrijeme kada obavljamo i jesensko tretiranje protiv varoe. Sada leta zatvaramo češljevima ili vratašcima od matične rešetke kako bi spriječili ulazak miševa i rovki.

Zbivanja unutar košniceKako odmiče jesen, tako je na pčeli-

njaku sve manje posla za pčelara, na-ravno, pod uvjetom da je sve potrebno napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi moglo reći i za zbivanja unutar košnice. Sve hladniji dani donose značajne pro-mjene u životu pčela u košnici. Nektarne i peludne paše nema u nekoj vidljivoj količini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice čemu pogoduju i sve kraći i hladniji dani. Za lijepoga sunčanog vremena može se vidjeti poneka pčela kako se vraća s oskudnim grudicama peluda na noga-ma. Uz pelud, pčele donose i propolis kojim zatvaraju i posljednje pukotine kroz koje bi mogla ulaziti hladnoća ili se

stvarati propuh. Lijepo vrijeme značajno je i za jesenske pročisne izlete kako bi pčele ušle u zimsko klupko sa što manje opterećenim crijevima. Tijekom listopa-da, u većini zajednica, izlazi posljednje ovogodišnje leglo. Zna se da zimu pre-žive pčele izležene koncem kolovoza, te u rujnu i listopadu. Većina matica pre-staje polagati jajašca već koncem rujna iako mlade matice u jakim zajednicama mogu produžiti zalijeganje i kasnije čemu pogoduje toplo vrijeme. Ako je zima blaga, leglo se u takvim zajedni-cama može u manjoj količini neprekidno razvijati.

Odrasle pčele raspoređuju hranu uz mjesto na kojem će se oblikovati zim-sko klupko. To je u većini slučajeva saće u sredini košnice iz kojeg je izašlo po-sljednje leglo. Kada temperatura okoline padne ispod 12 °C, pčele se počinju sku-pljati u klupko. Na većoj hladnoći se jače zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko razrahljuje ili u potpunosti raspušta.

Suzbijanje varoeTijekom mjeseca košnice više ne bi

trebali otvarati osim u drugoj polovici kada zajednice počinjemo tretirati protiv varoe. Taj zahvat nastojimo obaviti što je brže moguće. Pogodno je da su topliji dani uz sunčano i mirno vrijeme.

U ovom razdoblju smijemo primijeniti sve pripravke koji su registrirani za ovu namjenu jer nema opasnosti od zagađe-nja meda, ali treba biti oprezan zbog za-ostataka (rezidua) u vosku, pa je dobro tretirati samo plodišne okvire, a izbje-gavati one u medištu na kojima ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako se preparat za suzbijanje primjenjuje prskanjem po pčelama unutar košnice (kao organske kiseline), temperatura zraka svakako ne bi smjela biti ispod 10 °C.

Za primjenu bilo kojeg pripravka moramo se držati uputa proizvođača o koncentraciji i načinu primjene. Unatoč oprezu, pri primjeni sredstava protiv va-roe uvijek strada određen broj pčela i to u prvom redu starije i slabije pa je suz-bijanje varoe za toplijih dana poželjno obaviti i zbog toga. To je bitno s higijen-skog gledišta jer kada su pčele aktivne i izlijeću iz košnica mogu iznijeti van uginule pčele s podnice i leta, nasuprot tretiranju za hladnijih dana.

(članak prenesen iz Gospodarskog lista)

Ekološki prihvatljiva klopka za suzbijanje mrava

Insekticid u obliku praha za suzbijanje mrava


Agrocentrima.

54


Ekološki prihvatljiva klopka za suzbijanje mrava

Insekticid u obliku praha za suzbijanje mrava


Agrocentrima.

Friend vam u svojoj ponudi nudi suhu i mokru hranu za pse u različitim okusima kako bi udovoljio i najzahtjevnijim

ljubimcima! Hrana je namijenjena za svakodnevnu prehranu vašeg psa. Proizvedena je od kvalitetnih i svježih sastojaka

i osigurat će vašem ljubimcu zdravlje i dobru formu te optimalnu količinu svih sastojaka za zdrav i aktivan život.

Friendcijenom pristupačan, kvalitetom odličan!


Agrocentrima.

CANIDAE® Grain Free PURE hrana za pse

CANIDAE® Grain Free PURE – hrana bez žitarica!ČISTI SASTOJCI. PRAVA PREHRANA.

• Svježe meso ili riba su uvijek prvi sastojci za optimalnu razinu kvalitetnih proteina. • Recepti se dopunjuju sa hranjivim cjelovitim namirnicama kao što su slatki krumpir,

slanutak i grašak. • Čisti i jednostavni recepti koji sadrže samo 7 do 10 ključnih sastojaka smanjuju

šansu za razvijanje osjetljivosti i alergije na hranu. • Canidae PURE ne sadrži: kukuruz, soju, pšenicu, punila, antibiotike, hormone,

umjetne boje, arome ili konzervanse.• Zajamčene razine probiotika za bolju probavu psa.• Zajamčene razine antioksidansa za zdravlje imunološkog sustava. • Zajamčene razine Omega 3 & 6 masnih kiselina za prekrasnu kožu i krzno.

SVJEŽE MESO l CJELOVITE NAMIRNICE l JEDNOSTAVNI RECEPTI Uvijek najvažniji sastojak Bez koncentrata biljnih proteina, škroba ili pulpe Samo 7 do 10 ključnih sastojakaSVJEŽE MESO SVJEŽE MESO

Uvijek najvažniji sastojak Bez koncentrata biljnih proteina, škroba ili pulpe Samo 7 do 10 ključnih sastojaka

Friend vam u svojoj ponudi nudi suhu i mokru hranu za pse u različitim okusima kako bi udovoljio i najzahtjevnijim

ljubimcima! Hrana je namijenjena za svakodnevnu prehranu vašeg psa. Proizvedena je od kvalitetnih i svježih sastojaka

i osigurat će vašem ljubimcu zdravlje i dobru formu te optimalnu količinu svih sastojaka za zdrav i aktivan život.



Agrocentrima.

Mačke su dobile reputaciju kao jako nepredvidive i izbirljive životinje kad je u pitanju hrana. One jedu samo onoliko koliko im treba i žele okuse koji im se sviđaju. Friend hrana za mace

pruža sve to, čak i više! Ne samo da će vaša mačka uvijek dobiti svjež i ukusan obrok, nego i sve potrebne hranjive sastojke.



Agrocentrima.

Poslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za pse

Počastite svog psa!Friend poslastice su neodoljiva, hrskava i korisna dopunska hrana za pse različitih oblika sa žitaricama, govedinom i dodatkom kalcija ili sa ukusnim punjenjem. Dajte ih svom psu za zanimaciju, održavanje higijene zubi ili kao idealnu malu nagradu između obroka.

Je li netko rekao

‘p� lastica’?Je li netko rekao

‘p� lastica’?

Poslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za pse

Počastite svog psa!Friend poslastice su neodoljiva, hrskava i korisna dopunska hrana za pse različitih oblika sa žitaricama, govedinom i dodatkom kalcija ili sa ukusnim punjenjem. Dajte ih svom psu za zanimaciju, održavanje higijene zubi ili kao idealnu malu nagradu između obroka.

Je li netko rekao

‘p� lastica’?Je li netko rekao

‘p� lastica’?

Daje više! Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

NOVO U PONUDI

POTPUNA I URAVNOTEŽENA HRANA

S VITAMINIMA I MINERALIMA

S ODLIČNOM CIJENOM

Daje više! Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

NOVO U PONUDI

POTPUNA I URAVNOTEŽENA HRANA

S VITAMINIMA I MINERALIMA

S ODLIČNOM CIJENOM

Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: 00 387 39 703-841Fax: 00 387 39 700-130

e-mail: [email protected]

LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost

Doživotno osiguranje za slučaj smrtiVeć od 6 KM/ mjesečno

Polica Krug života nudi Vam mogućnost osiguranja financijske stabilnosti Vaših najmilijih u situaciji kada su financije posljednja stvar o kojoj bi oni trebali razmišljati.

S poštovanjem, osigurala Croatia.

Krug života

080 08 1884www.crosig.ba

PRETPLATA I MARKETING 051 325 020 065/812 315

marketing: [email protected]: https://www.facebook.com/card.cerd

POSTANITE DIO NAŠE PORODICE

JEDINSTVEN MAGAZIN ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

Z A N I M L J I V O S T I

Dugovječnost maslinePretpostavlja se da su ljudi počeli s uzgojem masline prije

oko 6.000 godina. Stabla ove voćke su dugovječna i mogu doživjeti i preko 2.000 godina. Najstarijim stablom masline trenutno, smatra se stablo na grčkom otoku Kreti. Iako je teško utvrditi njegovu točnu starost, pretpostavlja se da ima oko 3.000 godina. Inače, ovo stablo i dalje rađa, a plodovi s njega postižu visoku cijenu.

Biljke mesožderkeNa svijetu postoji više

od 600 vrsta biljaka me-sožderki. One uglavnom rastu na područjima koja su siromašna nitratima, te su zbog toga evolucij-ski razvile novi način da se domognu neophodnih minerala hvatajući i probavljajući kukce i sitne životinjice. Nakon što su kolonizirale širok spektar staništa, svaka vrsta se prilago-dila određenim uvjetima okoliša i određenom načinu hvata-nja plijena. Tako npr. vrsta Cephalotus follicularis koja nase-ljava dijelove jugozapadne Australije i poprilično je malena, odnosno ne raste visoko iznad razine tla, kada lovi, ponaša se kao i većina drugih mesožderki koje imaju ‘vrč’. Čekaju da kukci upadnu u njega, a zatim mu onemogućuju bijeg, pro-bavljaju ga i iz njega ekstraktiraju neophodne proteine.

Jedan od mitova o crvenoj ružiI u drevnoj Grčkoj ruže su bile

poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epikur jer je želio da svakog dana ubere ružin cvijet. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji žen-ske ljepote, ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok su Afroditine sluge prigodom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruža, a

putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za Adonisovu smrt. Ado-nis lijepi pastir u koga se zaljubila Afrodita. Njega je, prema vjerovanju, ubio vepar . Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali se morala provući kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz nje-zina izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže

Talipot palma - cvate samo jedanput u životuToliput palma lat.

Corypha umbracu-lifera naraste do 25 metara visine. Listo-vi su joj lepezasto razdijeljeni, okruglog obrisa, promjera do 5 m. Lisna peteljka je jako snažna, dugačka do 5 metara. Golemi listovi se koriste kao zasloni i prekri-vači za krovove. Ova palma ne bi bila posebnozanimljivo da nema nešto neobično. Naime, taliput palma cvate jedanput u životu, nakon otprilike 50-60 godina života. Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu. Broj njezinih cvjetova procje-njuje se na oko 10 milijuna. Iako niti izdaleka svaki cvijet ne može dati plod, otprilike godinu dana nakon cvatnje na jed-noj palmi mogu dozrijevati do 2 tone plodova. Za to su biljci potrebne njezine posljednje rezerve, te nakon zriobe plodova ona odumire.

Mirisni pandan - sredstvo za mamljenje mladića

Mirisni pandam (Pandanus tectori-us), uistinu neobično drvo, naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plavkasto-sivi dugački i do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški i ženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima, ali naj-češće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka ima više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala».

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pa-cifičkim otocima osnovna živežna namirnica. Selekcijom je dobiveno mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristila i u druge svrhe. Naime, polen hale služio je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladića.

62


KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNA

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas

vodi na svim područjima našeg poslovanja, zato smo

odlučili otvoriti vlastiti web shop i tako kupcima

na teritoriju cijele BiH omogućiti ugodnost kupovine

naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.

Sjemenarna web shop Vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda, • Jednostavno naručivanje, • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), • Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detalje o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našoj stranici - shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!

naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.

Web Shop

DIMNJAČARsredstvo za čišćenje dimnjakaJednostavno i bez prljanja Vaš dimnjak će opet prodisati

Kemijski uništava čađ, čisti peći na ugljen i drva. Tajna praha Dimnjačar je u kemijskoj reakciji koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe. Za peći, peći na drva ili kamine.

Daje više!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Green Garden • broj 107 • rujan 2017. • godina XVIIIRazlikuju se dvije osnovne vrste: rimski...

Documents

Transcript of Green Garden • broj 107 • rujan 2017. • godina XVIIIRazlikuju se dvije osnovne vrste: rimski...