graphic design portofolio by alem sacak
-
Upload
alem-sachak -
Category
Documents
-
view
226 -
download
0
description
Transcript of graphic design portofolio by alem sacak
kratki igrani film MAKOVO ZRNO
banneri TRI BOJE
street basket HARLEM SHOOT OUT
DIAMUSKlogotip za prvi samostalni album
Adise Zvekić ( EX-Dubioza Kolektiv)
Metalurg City Center
Školska 10, 72000 Zenica
Bosna i Hercegovina
Phone: +387 61 588 291
www.metronet.co.ba
Executive directorKemal Šanjta
Metalurg City Center
Školska 10, 72000 Zenica
Bosna i Hercegovina
Phone: +387 61 588 291
www.metronet.co.ba
Executive directorKemal Šanjta
Metalurg City Center
Školska 10, 72000 Zenica
Bosna i Hercegovina
Phone: +387 61 588 291
www.metronet.co.baExecutive directorKemal Šanjta
METRONETfirma
BUGARTZINEmagazin
Izada
vač:
K.S.
„Bug
art“
Zenic
a // G
lavn
i i o
dgov
orni
ure
dnik
: Alen
Šabić
Ur
edni
k izd
anja
: Alen
Šabić
// R
edak
cija:
Dink
a Frn
dić, A
disa Z
vekić
, Elvi
s Do
lić, A
lan H
ajduk
, Am
na Še
stić,
Alem
Sača
k, De
ni Ba
šić, E
lma M
ekić,
Ćam
ila
Taba
ković
, Sam
anta
Selim
ović,
Zlat
an M
ehm
edag
ić, B
erina
Ahm
etov
ić //
PR
tim:Ć
amila
Taba
ković
, Maja
Hino
vić, S
aman
ta Se
limov
ićAd
resa
: Mar
šala
Tita 2
2, 72
000 Z
enica
// e
-mai
l: bu
gartz
ine@h
otm
ail.co
m
Grafi
čka
obra
da i
diza
jn: A
lem S
ačak
// Š
tam
pa: „
Grafo
prin
t“ Ze
nica
Tira
ž: 30
0 // I
zlazi
dva p
uta m
jeseč
noI.D
. bro
j: 42
1852
4810
000 /
/ Pro
Cred
it Ba
nk: 1
94-1
12-1
0166
001-
03, F
ilijala
Zenic
a
Zenica///09. Novembar/Studeni 2008.god.///Broj 3///Godina I
Zaok
uplje
ni s
mo
nauk
om,
priro
dom
i t
ehno
logi
jom
(um
jest
o re
ligijo
m,
polit
ikom
i n
ovce
m)
koje
su
klju
č na
šeg
razv
itka,
ne
sam
o ka
o lju
dski
h bi
ća, n
ego
kao
stru
ktur
ne i
duho
vne
civi
lizac
ije. D
a bi
se
post
igao
gla
vni
uvid
u o
vu o
svije
šten
ost
potr
ebno
je
izać
i iz
mra
ka i
prih
vatit
i el
emen
te s
imbi
oze
priro
dnog
zak
ona.
Por
avna
nje
sa o
vim
shv
atan
jima
dovo
di d
o cv
jeta
nja
živo
ta n
a ze
mlji
u s
iste
m k
oji
kons
tatn
o ra
ste
u po
zitiv
nom
sm
ijeru
, gd
je ć
e ne
gativ
ne s
ocija
lne
posl
jedi
ce k
ao š
to s
u dr
uštv
ena
klas
ifika
cija
, ra
tovi
, sp
orov
i, el
itna
druš
tva
i krim
inal
ne a
ktiv
nost
i biti
red
ucira
ne i
kona
čno
post
ati
nepo
stoj
eće
u sp
ektr
u sa
mog
ljud
skog
pon
ašan
ja. O
va m
oguć
nost
je z
a m
noge
ljud
e te
ško
shva
tljiv
a je
r sm
o uv
jeto
vani
da
mis
limo
da s
u kr
imin
al, k
orup
cija
i la
ži n
ešto
nei
zbje
žno
i da
će u
vije
k po
stoj
ati
ljudi
koj
i će
zlos
tavl
jati,
vrij
eđat
i i is
koriš
tava
ti os
tale
. Rel
igija
je n
ajve
ći p
rom
oter
ove
pro
paga
nde,
„m
i i o
ni“,
„dob
ro i
zlo“
. Mi z
apra
vo ž
ivim
o u
druš
tvu
koje
pro
izvo
di k
rize.
Pos
ljedi
ce to
ga s
u da
ljud
i u
sam
ooču
vanj
u m
oraj
u va
rati
i kra
sti d
a bi
dob
ili št
o že
le. I
stra
živa
nja
su p
okaz
ala
da je
kon
cept
dru
štva
je
dno
od o
snov
nih
uzro
ka n
eprih
vatl
jivog
ljud
skog
pon
ašan
ja. S
tatis
tički
gle
dano
, ovi
snos
t o d
roga
ma
i kr
imin
al su
uzr
okov
ani s
irom
aštv
om i
nezd
ravi
m ž
ivot
nim
uvj
etim
a, a
tom
e po
dlaž
u lju
di či
je se
živ
otno
is
kust
vo te
mel
ji na
pog
rešn
im p
retp
osta
vkam
a. Ž
ivim
o ži
vote
koj
i su
plitk
i, ko
ntro
lisan
i i n
amet
nuti
od
stra
ne v
isok
ih re
ligijs
kih
sist
ema.
Jed
nost
avna
stv
arno
st je
zan
emar
ena.
Dan
as, l
judi
prim
itvn
o m
isle
da
su
natj
ecan
je,
pohl
epa
i zl
oba
urođ
eni
elem
enti
ljuds
kog
pona
šanj
a, a
zau
zvra
t m
oram
o im
ati z
atvo
re, p
olic
iju i
hije
rarh
iju d
a bi
se
druš
tvo
mog
lo n
ositi
sa
prob
lem
ima,
što
je n
elog
ično
i po
greš
no. S
tvar
nost
je ip
ak m
nogo
je
dnos
tavn
ija i
raz
umni
ja.
Zato
, ot
vorit
e oč
i je
r re
volu
cija
je
poče
la.
Ovim
film
om s
e na
stoj
e po
vrat
iti f
unda
men
taln
e po
treb
e i e
kolo
ška
osvi
ješt
enos
t vr
sta
kroz
buđ
enje
pra
davn
ih s
hvat
anja
ko
smo
i šta
sm
o za
prav
o.
pr
ipre
mila
Ćam
ila Ta
bako
vić
SPON
ZORI
:CB
Cons
ultin
g Co
mpa
nyKu
glan
a “Am
erica
na”
Cafe
“Bac
ksta
ge”
ze
it
ge
is
tm
ov
em
en
t.
co
m
Kolik
o stva
rno i
ma že
nskih
MC-
eva n
a pros
torim
a bivš
e Jug
oslav
ije? J
edna
od nj
ih je
otišla
korak
dalje
pa je
pored
solo
karije
re ko
ju im
a ka
o Sajs
i MC o
formi
rala i
svoj
bend
pod i
meno
m Sa
jsi. P
ored d
ugih
godin
a nap
ornog
rada
i live
svirk
i doš
lo je
vrijem
e da n
a sce
nu na
stupi
i njih
ov pr
vi alb
um. B
end j
e nas
tao u
klubu
„Doll
ar“, u
mart
u ili a
prilu
2003
, u ko
me su
se čl
anov
i staln
o oku
pljali
. „Ba
š sam
volel
a taj
klub.
Jedne
noći s
am ba
cala
rime,
bio je
neki
jamses
sion,
Peđa
je ču
o moje
histe
risan
je i re
grutov
ao m
e. Na
ravno
, nije
imao
pojm
a da r
epuje
m tek
20
dana
. Pos
le, ka
da sm
o reši
li da r
adim
o zaje
dno, b
io je
u faz
onu -
pa ti
si bre
počet
nik...“
rekla
je Iv
ana,
lideri
ca sa
da ve
ć pop
ularn
og be
nda.
Bend
je m
ijenja
o sas
tav, d
a bi s
e 200
6. go
dine u
stalio
u po
stavi
koju
sada
čine
: ses
tre Iv
ana i
Tijan
a (vo
kali),
Pred
rag (g
itara)
, Jug
oslav
(b
as),
Drag
anče
(perk
usije
) i Be
ki (b
ubnje
vi). P
od Sa
jsi su
knjom
ili ka
pom,
kako
već h
oćete
, nala
zi se
i aku
stičn
i sas
tav ko
ji vod
e Peđ
a i
Šami
, zati
m Sa
jsi M
C i Sa
jsi D
evojč
ice -
plesa
čki d
uet. D
akle,
nastu
paju
u svim
komb
inacij
ama,
zavis
no od
prilik
a. Ve
liki h
itovi
su iz
a njih
po
put “K
učka
”, ”Vo
zi me
”, “W
u Tan
ge” il
i pak
“7 9
11” k
oje je
i zen
ička p
ublik
a mog
la da
čuje
na pr
ošlog
odišn
jem Su
preme
Skoo
l Yard-
u.
BAZ:
Kak
o bist
e opi
sali
vaš p
ut d
o usp
jeha
? IV
ANA:
Srbij
a i us
peh?
A ne
, mi o
vo ta
ko pr
irodn
o...to
nam
je u i
skrivl
jenom
DNK
kodu
...natu
rale 1
00 %
. Nije
bilo
puta,
mi se
vrtim
o u kr
ug...
BAZ:
Live
svirk
e ko
lko
god
se či
nile
zaba
vnim
nos
e sa
sobo
m v
elik
i prit
isak
i nap
or. K
ako
se n
osite
sa ti
me?
IV
ANA:
Hist
erisa
nje, n
apor
i prič
e - n
eću v
iše ov
ako d
a se c
imam
i jeb
em ti
pojač
alo i m
onito
re - a
onda
izađ
eš na
binu
, eks
plodir
aš,
dobij
eš po
dršku
, siđe
š sa b
ine i m
iran s
i k´o
miš i
tako
svak
i put.
Ništ
a ne m
ože d
a se u
pored
i sa na
stupim
a..bo
lje i o
d sex
a :)..
.
BAZ:
Na
našo
j muz
ičkoj
scen
i teš
ko je
nai
ći na
žens
ke h
ip h
oper
e. R
eakc
ije n
a va
s su
burn
e, il
i poz
itivn
e ili
ne
gativ
ne a
li vi
pun
o ne
mar
ite n
ego
i dal
je „f
urat
e“ sv
oj st
il i t
ako
širite
nad
u m
lađi
m g
ener
acija
ma
da n
ije
sve P
INK.
.. IV
ANA:
Men
i se d
opad
a što
su re
akcij
e tak
o dija
metra
lno su
protn
e, za
pitala
bih s
e da s
u mlak
e, ov
ako j
e sup
er „il
i-ili“
i ti
znaš
na če
mu si
. Ja lič
no ra
dim za
sebe
jer m
i je to
duše
vna p
otreb
a i ak
o se p
ublik
a prep
ozna
i prim
i - pu
n pog
odak
! Ovo
je i p
oruka
za
sve ko
ji hoć
e da s
e bav
e muz
ikom
AUTE
NTIČN
OST J
E KEV
A i ne
ma ko
mprom
isa ak
o nem
aš sv
oj faz
on - n
ema t
e, gu
biš se
lako
...a ak
o zna
š ko
si ne
mož
e da t
e polj
ulja k
ritika
.
BAZ:
Nako
n 5 go
dina
svirk
i naj
zad j
e u pr
ipre
mi v
aš pr
vi al
bum
. Šta
mož
emo o
čeki
vati
na al
bum
u? IV
ANA:
Mož
ete
da oč
ekuje
te ili
sve ili
ništa
, mi s
mo to
snim
ili, na
ma je
kul i
vide
ćemo
kakv
e će b
iti rea
kciije
ali m
oram
da te
ispra
vim da
bend
radi
od
2005
., ali t
ačno
već 5
godin
a ja n
ešto
se ka
o cim
am, ti
poče
ci su
bili n
ajslađ
i men
i, iza
đeš n
a binu
i nem
aš po
jma s
ta će
da bu
de, ja
o koje
je
to lud
ilo bi
lo, ta
d je t
a sce
na bi
la če
lična
, klub
ovi p
uni i
u Beo
gradu
si mo
gao s
vaki
dan u
nede
lji da
odeš
na ne
ki se
šn...
BAZ:
Da li
se m
ože o
čeki
vati
neka
sara
dnja
sa po
znat
im
imen
ima
hip
hopa
? Tr
ačev
i su
kr
enul
i nak
on z
eničk
og S
upre
me
Skoo
l Yar
d-a
da b
i to
mog
ao b
iti M
arče
lo, p
a?
IVAN
A: Za
sada
niko
...nije
bilo
ponu
da za
sarad
nju a
mi se
pra
vimo
kao
seos
ke m
lade
gistro
smo
stidlj
ivi...
BAZ:
Kaka
v je
osje
ćaj
bio
nast
upat
i na
vel
ikom
Ex
itu?
IVAN
A: P
ravo
da ti
kaž
em
isto k
ao i s
vaki
drugi
festiv
al
BAZ:
A u
Zen
ici?
IVAN
A: E
sad
, Zen
ica je
drug
a pri
ča,
tu sa
m im
ala p
aklen
u ek
ipu:
ALEN
,ALE
M,AD
IS i E
LVIS
i divn
e dev
ojčice
i deč
aci iz
Buga
rt-a k
oji
su m
e doč
ekali
bogo
vski,
prvi
put
mi se
desil
o da h
oću d
a osta
nem
u nek
om gr
adu p
osle
nastu
pa...
i do
k je n
aš au
tobus
kreta
o za B
g sa
mo št
o se n
isam
raspla
kala,
mora
la sa
m da
idem
jer s
am za
6
dana
imala
nas
up u
Saraj
evu.
Nika
d neć
u zab
oravit
i kak
o smo
jurili
hran
u u ne
djelju
popo
dne d
a Tij
ana
i ja
imam
o za
bus
a
ono n
išta n
e rad
i tj. n
emam
o da z
amen
imo e
vre i n
emam
o vrem
ena
jer bu
s pola
zi - f
rka pa
nika i
jur
njava
ali s
ve ta
ko sl
atko..
.
BAZ:
Teks
tove
pje
sam
a pi
šete
sam
i sa
bend
om. P
itam
se
kako
je
nast
ao h
it “K
učka
”?IV
ANA:
Tek
stove
piše
m sa
mo ja
, a “k
učka
” tek
st je
u nek
u ruk
u i P
eđino
(gita
rista)
de
lo jer
je sp
ojio m
oje tr
i odv
ojene
strof
e..to
je me
đu p
rvim
pesm
am a
i vero
vatn
o da
on
nije
izdvo
jio ne
bi ra
dila t
aj tek
st jer
ih im
a mno
go i j
a ne m
ogu
da ob
jektiv
no
proce
nim.
Teks
t je
ljuba
van
i to m
nogo
ljudi
ne u
kapir
a jer
ja ka
žem
: „Nek
ad n
e pad
nem
da se
razb
ijem,
nek
ad
pado
m uz
letim
, nek
ad se
iska
sapim
...i ka
d pron
ađem
dovo
ljno s
urovo
g ka
o ja,
dovo
ljno j
akog
bić
u sam
o njeg
ova n
ajbolj
a kuč
ka i n
ikog n
eću g
ledati
i niko
g neć
u žele
ti!“
To je
moj
vapa
j za
osob
om ko
ja će
da m
e uka
pira i
da di
še sa
mnom
živo
t i na
jbitn
ije -
da
me
prihv
ati
takvu
ka
kva j
esam
a ku
čka j
esam
...
BAZ:
Zavi
rimo l
i u tv
oju
torb
icu si
gurn
o bi p
rona
šli...
IV
ANA:
Fleš,
mp3
pleje
r, sve
ska
i hem
ijska
(oba
vezn
o!)
BAZ:
Beo
grad
i ti?
IVAN
A: Št
o bi L
una
Lu re
kla Be
ograd
je
moj n
ajveć
i lju
bavn
ik...
zanim
ljivo t
i je ov
o pita
nje al
i pla
šim se
da ne
bi m
oglo
da st
ane u
par
rečen
ica...
obeć
avam
ti sle
deći
put n
eku
pesm
u. Sa
da je
proš
lo 6 s
ati uj
utru i
ev
o Beo
grad i
ja do
čeku
jemo j
utro..
.
“Rim
e su m
otor, r
ifovi
i bito
vi da
ju pra
vac i
amos
feru.
Crosso
ver r
ep u
koje
m do
minir
a og
oljen
a žen
ska vi
zura
ulica
dek
aden
tne p
reston
ice n
a ko
jima
sve
počin
je i m
nogo
toga
se za
vršav
a. Isk
rene l
jubav
ne is
pove
sti i
još je
dna g
enera
cijska
posve
ta urb
anom
Beog
radu.”
Ivan
a
Ivan
a Ra
šić a.
k.a.
SAJS
I MC
inte
rvie
w b
yD
inka
Frn
dić
Dobit
nik kn
jige “
Priče
Dar
ija Đ
amon
je”: A
mra
Mah
albaš
ić
O de
taljim
a ve
zanim
za
preu
ziman
je na
grad
e do
bitnik
će
biti o
bavje
šten
pute
m e-
a
MUZIKA
SKA & RUDE BOYS by Alan Hajduk
pork pie šešir
naočale s debelim okvirom
“debeli” zalisci
havajska košulja
rude boy tatoo
“operation ivy” majica
karirana kravata
prugaste kratke hlače
karirani Vans
RUDE BOY style
GAMES
FAR CRY 2Prvi pravi open-world FPS by Zlatan Mehmedagić
Započinjete igru kao plaćenik koji slijeće avionom u izmišljenu afričku državu sa zadatkom da ubije poznatog trgovca oružjem Šakala. U uvodnoj vožnji taxijem do hotela (koja je malo preduga za moj ukus) programeri se odmah razbacuju sa grafičkim efektima i poprilično autentičnom afričkom atmosferom (nije da sam bio, al’ eto). Naravno, kako to inače biva, uvodni plan propadne, dobijete malariju, ostanete bez oružja i krećete od nule. U tom trenutku počinje otkrivanje Far Cry 2 svijeta koji je ogroman (oko 50 km2). Igra više podsjeća na GTA ili STALKER gdje imate slobodu izbora misija i poboljšavanja lika (u vidu upgrade-a oružja i safe-house-a). Sporedne misije se svode na tipične plaćeničke (idi tamo i ubij onog ili raznesi onaj konvoj i slično) dok su frakcijske malo kompleksnije, s tim da uglavnom imate i alternativni način da ih završite ako vas kontaktira neko od prijatelja. Broj prijatelja (drugih plaćenika) se povećava kroz napredovanje u osnovnim misijama. Svi ti sporedni detalji i RPG elementi ne guše osnovni žanr igre, a to je FPS. Nema inventory-a, nema 1000 aktiviranih side-questova, samo čista akcija. Kilometarska vožnja raznim vozilima, paljenje neprijateljskih baza sa dobro raspoređenim Molotov koktelima, pucanje iz svih vrsta modernih oružja i gaženje zebri postane svakodnevnica. Kakve sad sve ovo veze ima sa prvim dijelom Far Cry-a? Nikakve. Samo je ime otkupljeno od strane Ubisoft-a. Zašto? Nemam pojma.
Ocjena 8.5/10
Početak novembra obilježila je izložba fotografija Christiana Schwagera „My Lovely Bosnia“, održana u foajeu BNP Zenica.
Fotografije su u boji i nastajale su godinama na području sjeveroistoka Bosne. Krajolici su na prvi pogled skoro idilični, no „smetnje“ na njima odaju pažljivom posmatraču da se radi o minskim poljima ili masovnim grobnicama, dakle o jezivim a ne idiličnim mjestima.U istoimenoj knjizi su zastupljene i pjesme bh. književnika: Antun Branko Šimić. Musa Ćazim Ćatić, Petar Kočić, Mak Dizdar, Stevan Tontić; pjesme o bolu, čežnji ili mirenju sa „tragičnim ukusom konačnosti“. Sve to pružilo je i povod za razgovor i okrugli stol Etičko-estetske kontroverze slike, odnosno zašto je „čovječanstvo dospjelo do stadija da vlastitu propast doživljava kao prvorazredno estetsko iskustvo.“ I još nešto, ako ste slučajno pomislili da se na okrugli stol moralo doći sat-dva ranije da biste zauzeli svoje dragocjeno mjesto, kulturno i duhovno se uzdigli, grdno se varate!!! Naime, u publici je bilo svega desetak posjetioca. Pa gdje su ti ljudi koji nam „prosipaju“ kulturu i pamet na sve strane??? Organizatoru svaka čast i savjet, možda da slijedeći put raspalite roštilj i uz dobru priču servirate i po porciju što masnijeg bureka, ko zna možda ih to namami!!!.
DEŠAVANJA
MY LOVELY BOSNIA Christian Schwager
by Amna Šestić
DEŠAVANJA
e-DOZE Edukacija o zagađenosti Zenice
by Berina Ahmetović
KNJIGEESTETSKA KONCEPCIJA
ROMANTIZMA by Amna Šestić
Romantizam se u umjetnosti (književnosti, likovnom, muzičkom i pozorišnom stvaralaštvu) javlja kao reakcija na ideologiju i umjetnost prethodnog razdoblja – klasicizma, odnosno racionalizma. Nasuprot klasicističkoj poetici, romantizam ističe potpunu slobodu mašte, invencije i tematike, suprostavljajući se svim oblicima normiranog stvaralaštva.
Romantizam je razvio svoju estetsku koncepciju. Ta estetska koncepcija suprostavljena je estetici XVIII st. Poučno-prosvjetiteljska funkcija umjetnosti zamjenjena je emocionalno-estetskom funkcijom. Stvaralački čin po shvaćanju romantičara motiviran je ponajprije emocionalnim momentom. Stvaralac se podređuje snazi imaginacije, mašte i jezika. Izraz postaje slobodniji, jezik bogatiji i elastičniji. Romantizam je razvio osjetljivost za muzičku i vizuelnu komponentu. Već je Tieck izrazio ideju o udruživanju predodžbi i shvaćanja u poeziji:
I boja zvoni, forma zvuči, onePo obliku i boji zvuče, zvone.Što rastavila je zavist bogova, Tu božica fantazija sad druži,
Da svoju boju pozna glazba ova,A svaki list se slatkim glasom služi,Da boja, miris, pjev su braća nova.
Sjedinjuje ih bratski vez najuži,Gdje pjesništvo ih spaja sve do redaDa svako u svom drugu sebe gleda.
Romantika je obogatila lirski pjesnički izraz. Metaforu je učinila produktivnom, a poetsku sliku usavršila i obogatila. Na tekovinama romantike izrasle su kasnije pjesničke struje. Kao osobitu značajku romantizma treba naglasiti međusobno prožimanje različitih umjetnosti: poezije, muzike i slikarstva. Romantika je osobito naglašavala poetsku inspiraciju. Pjesnika je proglasila prorokom i vizionarem. Prevlast estetizma čini jednu od bitnih značajki romantizma. Romantičarskom načinu doživljavanja svijeta najbolje su odgovarale lirske forme. Lirika će se nametnuti u svim književnim rodovima. Sinteza lirsko-epskog izražavanja najjasnije progovara u poemama. Poema postaje gotovo dominantna književna forma romantizma. Poemu njeguju najpoznatiji romantičari (Byron, Puškin, Ljermontov)...
Phot
o by
Elif
San
em K
arak
oc
BNP Zenica / 19:30 / 13.11.2008. / Vasilij Sigarev: Bubamara/ Režija: Predrag Štrbac /// BNP Zenica / 19:30 / 15.11.2008. / Eugene Ionesco: Ludilo udvoje / Režija: Tanja Miletić-Oručević /// BNP Zenica / 11:00 / 16.11.2008. / Kemal Mahmutefendić - Aleksandar Novaković: Novčićeva priča / Režija: Muhamed Hamica Nametak /// Let 3 / Club 072 / Zenica / 16.11.2008. /// Elemental / Coloseum Club / Sarajevo / 21.11.2008. /// TBF / Kino Una / Bihać / 22.11.2008. ev
enti
nfo
31.10.2008. u Clubu 072 su članovi Zenica blog foruma organizirali skup povodom kampanje pod nazivom “e-DOZE” - Edukacija o zagađenosti Zenice, koja predstavlja sklop audio-vizuelnih i štampanih informacija nužnih za promjenu ekološke svijesti građana. Vezano za ovu temu, za Bugartzine, porazgovarali smo sa Sanijem Terzićem, jednim od učesnika i idejnih tvoraca ovog događaja.
BAZ: Nema te ovih dana, šta se zapravo događalo svo vrijeme nakon objavljivanja zadnje pjesme „ Za moje ljude“? SANI: Pauza koju ljudi doživljavaju kao prestanak ili pauzu mog izvođačkog perioda i nije bila stvarna stanka mog kreativnog rada. Vrijeme sam provodio kreirajući idejna rješenja raznih propagandnih kampanja vrlo različitih zahtijeva za domaće i inozemne kompanije i organizacije. U posljednje dvije godine se ozbilljno bavim muzičkom produkcijom, a također sam full-time angažiran u BNP Zenica, gdje osim redovnih tehničkih poslova, vezanih za zvuk, nerjetko autorski osmišljavam, pa i izvodim muziku u predstavama. Tako da za mene praktično nikada nije ni bilo pauze, a volio bih da jeste.BAZ: Učestvovao si 31.10. u skupu članova zeničkog blog foruma „e-DOZE“. Koji je ustvari bio tvoj doprinos ovom događaju i kako je uopć(št)e došlo do vaše s(u)aradnje i ideje za nešto ovakvo?SANI: Tu noć je također promoviran video spot za pjesmu „OtroVan“. Ideja je došla spontano, a svi mi smo se preko interneta okupili u nastojanju da se nešto uradi u vezi zagađenja.BAZ: Mada sigurno svi znamo ili naslućujemo odgovor na slijedeće pitanje, ja te ipak moram upitati, zašto baš sada?SANI: Zašto baš sada? Mislim da je suvišno odgovoriti na ovo pitanje. Ja bih radije pitao, zašto se ljudi koji tu žive malo više ne brinu za svoje i za zdravlje svojih obitelji i djece. Ako ne sada, a kada onda? Kada nam već bude kasno, ako već i nije. BAZ: Da li smatraš da su ljudi dovoljno informisani i uključeni u ovakve skupove? Da li ti nastavljaš sa akcijom?SANI: Naravno da smatram da ljudi nisu dovoljno informirani o ovoj i drugim temama, a ma koliko skroman moj udio bio kao poticaj drugim ljudima, ja svakako neću stati. Već ima jako puno novog materijala koji će izlaziti u laganom tempu, jedna po jedna pjesma, da ljudi imaju vremena da što više shvate poruke koje im odašiljem. BAZ: Možeš li nam reći šta to spremaš...SANI: Što se tiče zagađenja, priča još nije završena, još neke adrese su dobile naš materijal. Spot „OtroVan“ pokušavaju zavrtiti i na MTV Adria, zbog poruke koju ta pjesma šalje, a ne zbog komercijalnih namjera autora. Vidjećemo koliko će nam to uspjeti, jer mene ne guraju nikakve diskografske ili bilo kakve druge kuće. Priča se nastavlja, Mic Poppa još ima puno toga za reći. Što se tiče s(u)aradnje sa drugim autorima itd., večeras sam bio na Jazz festu i bilo je zanimljivih prijedloga, a o tome ćemo pričati kada se nešto konkretno i desi. BAZ: Za kraj ti se zahvaljujemo na odvojenom vremenu, i naravno, ako imaš neku poruku za Bugartzine-ove čitaoce...SANI: Zahvaljujem Vam se što pratite šta to sve rade ljudi iz Ze, pa i ja sa njima. Moja poruka čitateljima Bugartzine-a je da jedu što redovnije, da unose dosta tečnosti, po mogućnosti čiste vode i vitamina i da razmišljaju svojom glavom, jer će u suprotnom život provesti kao robovi. I like you all...
Koliko nas uistinu vrijeme ograničava? Kakve su to barijere ispred kojih posustajemo samo zato što smo prestari ili premladi? Koliko nerava, vremena i količinski određene reputacije nas u današnjem vremenu stoji prevazilaženje ovakvih prepreka?
Gabriel García Marquez indirektno pokušava odgovoriti na ova i još mnogo sličnih pitanja kroz svoje najsažetije djelo do sada koje nosi pomalo provokativan naziv: „Sjećanja na moje tužne kurve“. U centru interesovanja imamo jednog starca koji je pred samim krajem života, karijere, postojanja. Ali, Marquez ne bi bio takav kakav jest da u jednu običnu priču ne ubaci neki društveno osuđivani segment s ciljem liječenja čitaoca od predrasuda u kojima danas živimo. Naime, starac se zaljubljuje u djevojčicu, još uvijek djevicu koju je zaželio kao rođendanski poklon. Samim tim što je djevojka plaćena za ispunjenje njegove želje on oklijeva. Kada usporedimo njega i djevojku možemo uočiti da on i djevojka nemaju ništa zajedničko osim želje za prevladavanjem svih raznolikosti.
Da ne bih bila preopširna preporučila bih svima da pročitaju ovu priču jer je prije svega društveno angažovana kao lijek protiv rak-rana društva: predrasuda, osuđivanja i malograđanstva uopće.
KNJIGESJEĆANJE NA MARQUEZOVE
TUŽNE KURVE by Samanta Selimović
prep
oruk
e Pet knjiga koje vam preporučujem: (Amna Šestić)
1. Edgar Alan Po: Pjesme2. Hanif Kurejši: Buda iz predgrađa3. Italao Calvino: Ako jedne zimske noći jedan putnik4. Penti Sarikoski: Plesalište u planini5. Euđenio Montale: Sipine kosti
Krajem 50-ih godina 20 vijeka na Jamajci je nastao novi muzički pravac SKA. Rude Boys-i su u to vrijeme bili najvjerniji fanovi SKA muzike. Uglavnom su to bili buntovnici i nezaposleni. Pratili su holivudsku gangstersku modu noseći crna odijela, kravate i šešire(Pork pie hats), način oblačenja kakav se danas može vidjeti u Tarantinovim filmovima kao što su “Reservoir dogs” ili “Pulp fiction”. Mnogi od njih su živjeli sa druge strane zakona i zvali su se “Scofflaws”(danas u Americi postoji SKA bend istog imena).Rudiji inače nisu nastali kao sub-kultura vezana za SKA; naime u ranim danima SKA-a na Jamajci su postojala dva sound sistema koji su putovali po gradovima i puštali muziku. Naravno da su jedan drugom bili konkurencija, pa kada bi jedan od njih gostovao negdje vlasnik drugog bi unajmio sitne lokalne krimose da prave sranja u dvorani gdje se žurka održavala. Ljudi koji bi dolazili da slušaju SKA bili bi opčinjeni opasnim neustrašivim momcima, spremnim da se pobiju sa svima pa su tako svaki put počinjali da se pojavljuju novi RUDE BOY-evi sve dok taj simbol nije postao zaštitni simbol SKA. SKA tekstovi toga vremena su pokazivali način života RUDE BOYS-a, na primjer kao “Message to you Rudi”, Dandy Livingstone-a ili “007 Shanty town” Desmond Dekker-a. Način na koji su Rudiji igrali također je uticao na SKA zvuk, ritmički su pokretali ruke naprijed i nazad i kao rezultat toga muzika je postala malo brža a bas linije kraće. Danas dosta SKA bendova i fanova prati “RUDE” stil oblačenja.
DUBIOZA KOLEKTIV1. “BringTheSystemdown” printovi za majice
2. akreditacije i flyeri za koncert u Zenici
JUMP LONDONDVD cover
koncert 50CENTpromo materijal
KUGLANA AMERICANAkalendar