NA

STA

VN

I LIS

TOV

I U P

RIP

REM

NO

J NA

STA

VI N

A B

OSA

NSK

OM

JEZI

KU

Nermina Talović Enisa Kajević Dino Lotinac

GRAMATIKA BOSANSKOGA

JEZIKA

RADNA VERZIJA UDŽBENIKA ZA PETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

NOVI PAZAR, FEBRUAR, 2013.

3

____________________________________________________________

SAMOSTALNE (

NESAMOSTALNE ( – dobijaju svoje puno).

PROMJENLJIVE : imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi (padežima i njihova promjena se naziva DEKLINACIJA) i glagoli koji se mijenjaju po licima i vremenima; njihova promjena se naziva KONJUGACIJA.

P

KRITERIJI ZA KLASIFIKACIJU

4

_____________________________________________________________________________________

Kada naglašavamo.

To naglašavanje se zove AKCENT. Akcentovani slog može biti KRATAK i DUG.

GRAD (naseljeno mjesto - GRAD (vremenska nepogoda)

) – LUK )

PAS (struk) – PAS (životinja)

JELA (drvo) – JELA (zavrsila npr. sa )

istog glasovnog sastava) sa dugim akcentom podvuci jednom, a sa kratkim dvaput.

U gori gori vatra.

Pao je grad na grad.

Pojavila se duga duga.

Upozori Minu da ne nagazi minu.

U šumi šumi potok.

IR

izgovaraju DUGO:

MAZA, DAN, SAN, KRAJ, PRAVDA, TIM, TIH, MACA, RUKA, SUNCE, JAD, RAD, PAD.

S

AKCENT (vježbe u izgovaranju dugih i kratkih akcenata)

5

_____________________________________________________________________________________

Pri tome mogu imati samo j a.

) su , naprimjer: sir, klavir, kanap, zob, jesam, brzo, dva, kazaljka , zimski itd.

) su na primjer: glava, jezik, zub, mozak, zvijezda itd.

Primjeri:

Pokazao mi je jezik.

Pocijepao sam jezik na cipeli.

VJEŽBE:

Koji pojmovi su upotrije , a koji u prenesenom?

- kameno srce

- kamena ograda

- gluha soba

- gluha osoba

-

N ima prenesenom

a)___________________________________________________________________

b) ___________________________________________________________________

S

6

________________________________________________________________________

MOZAK _________________________________________________________________

KOLO _________________________________________________________________

7

Komparativ pridjeva se gradi tako što se na pozitiv dodaju nastavci: –ši, -ji ili –iji.

–iji: stariji, mudriji, vještiji, hrabriji...

Kod pridjeva koji imaju nastavak –ji dolazi do promjene nekih glasova: tanji, brži,

Nastavak –ši imaju samo tri pridjeva: lahk, mehk i lijep = lakši, mekši i ljepši.

DOBAR – BOLJI VELIKI –

ZAO – GORI MALI - MANJI

Superlativ pridjeva se gradi tako što se NAJ - doda na komparativ.

NAJ + KOMPARATIV = SUPERLATIV

8

Kupi

Kada

Kupit

Odredi koju službu vrše pridjevi u sl

1. Moj brat je visok.

2.

3. Haljina je nova.

4. Obuci novu haljinu.

ok u službi imenskog predikata, a u drugoj

predikata.

9

Pisanje pridjeva izvedenih od vlastitih imenica

Navest

1. Mehmed voli da sluša _______________ muziku.

(Sarajevo)

2. Najljepši je _______________ sir.

(Sjenica)

3.

(Novi Pazar)

4. usuf)

5. Upoznao sam _________________ sestru.

(Suada)

6. Najzanimljiviji je __________________ zadatak.

(Miloš)

Provjeri sa nastavnikom da li si pravilno napisao pridjeve.

Pridjevi izvedeni od vlastitih imenica koji se završavaju nastavcima: -ski, -ški i -

Ako su pridjevi izvedeni od vlastitih imenica nastavcima: - ov, -ev i –in pišu se velikim slovom: Demirov, Milošev, Zinetin...

PRAVOPISNA VJEŽBA

10

_____________________________________________________________________________________

Žabe u potrazi za vodom

Dvije žabe krenule su u potragu za novim domom, pošto je njihova bara presušila. Našle su jedan bunar, a prva je

Druga je

(Ezop)

sadrže pouku.

Koju pouku sadrži ova basna?

Odredi vrstu Kada ih upotrebljavamo? Mogu li brojevi stajati sami?

Pogledajmo sada šta nam pokazuju brojevi.

Dva

Anida ima jedanaest godina.

Kao što vidimo,imenice.

_______

BROJEVI

11

Brojevi mogu biti:

glavni (osnovni),

redni i

zbirni.

Omer ima dvije sestre i tri brata.

U mom odjeljenju ima trideset

Hasan je posadio jednu trešnju.

Osnovni broj jedan ima posebne oblike za muški, ženski i srednji rod:

jedan sin, jedna jedno

Broj dva nema oblik za srednji rod:

dva sina, dvije dva

Ostali brojevi imaju jedan oblik za sve rodove:

sina, jedanaest momaka, jedanaest unuka.

Pogledajmo kako se osnovni brojevi mijenjaju po padežima.

Upoznao sam jednu djevojku.

dvjema djevojkama.

OSNOVNI BROJEVI

PROMJENA OSNOVNIH BROJEVA

12

Iz ovih primjera vidimo da se brojevi jedan i dva mijenjaju po padežima. Po padežima se

Zapamti: Osnovni brojevi od pet pa nadalje su

Mijenjaj broj jedan po padežima.

Zapazit

:

Nominativ:

Genitiv: dvaju dviju

Dativ: dvama dvjema

Akuzativ: dva dvije

Vokativ: dva

Instrumental: dvama dvjema

Lokativ: dvama dvjema

Pogledaj ovu fotografiju! To su moji školski drugovi. Prvi s lijeva je Moamer, drugi Hamza, a Mirza je Lejla, a pored nje je Selma. Kraj njih sjedi Ahmed. Ovaj ovdje posljednji, sedmi deseti put i opet mi je interesantna.

REDNI brojevi.

REDNI BROJEVI

13

Amela je prva stigla na cilj.

Stanujem na devetom spratu.

Redni brojevi imaju oblike za sva imijenjaju se po padežima kao i pridjevi.

Naprimjer:

Nominativ: prvi prva prvo prvi prve prva

Genitiv: prvog(a) prve prvog prvih prvih prvih

Dativ: prvom prvoj prvom prvim(a) prvim(a) prvim(a)

Akuzativ: prvi prvu prvo prve prve prve

Vokativ: prvi prva prvo prvi prve prva

Instrumental: prvim prvom prvim prvim(a) prvim(a) prvim(a)

Lokativ: prvom prvoj prvom prvim(a) prvim(a) prvim(a)

ZAPAMTI:

– ali samo poslije njih.

Zimski raspust traje 20 dana.

14

Na livadi je bilo osmoro jagnjadi.

Moj komšija ima petoro djece.

oblici za nominativ, akuzativ i vokativ.

Od brojeva možemo praviti BROJNE IMENICE.

Naprimjer:

Dva

Dvojica

Ovdje smo od broja dva napravili brojnu imenicu dvojica.

mijenjaju se po padežima.

Dopuni brojne imenice koje nedostaju:

dva - dvojica

- ___________

sedam - ___________

ZBIRNI BROJEVI

BROJNE IMENICE

15

petnaest - _____________

osamnaest - _____________

imenice. Mijenjaju se po padežima kao imenice: hiljada, hiljade, hiljadi, hiljadu, hiljadom,hiljadi.

Pravopisna vježba:

Pisanje brojeva

11 – jedanaest

12 - ______________

16 - ______________

19 - _____________

Brojevi od jedanaest do devetnaest pišu se sastavljeno.

30 – trideset

5oo - ____________

40 - ______________

600 - ______________

Desetice i stotine pišu se rastavljeno.

21 – dvadeset jedan

75 - __________________________

123 - __________________________

1234 - _________________________

16

________________________

3. Precrtaj pogrešno napisane brojeve:

stodevet, sedamnes, šesnaest, devedeset dva, šeststo, dvadesetprvi.

X - _________________

28 - _________________

123. - ________________

55 - __________________

II - ____________________

17

_______________________________________________________________

roradnju:

u, a njegova žena plijevi lijehe. Amir stoji i

R : kopa, plijevi, , završe, grmi, sijeva pokazuju da se nešto dešava. To su glagoli. Glagoli radnju, stanje i zbivanje.

radnju, tj. Komšija kopa, a žena plijevi.

stanju: .

zbivanje u prirodi: grmi i sijeva.

kojem pripisujemo radnju? Ne mogu. Zbog toga su glagoli NESAMOSTALNE

Mogu li glagoli mijenjati svoj oblik zavisno od toga koje lice vrši ra

su glagoli PROMJENLJIVE

P

GLAGOLI

STANJE i ZBIVANJE. Mijenjaju se po LICIMA i VREMENIMA. Takva promjena se naziva KONJUGACIJA.

18

KOPATI, GRMJETI, SMRKAVATI SE, LEŽATI, SJEDETI, SIJEDITI, ZALJEVATI, SVITATI, PISATI.

a) radnju: _________________________________________________

b) stanje: _________________________________________________

c) zbivanje: ________________________________________________

19

_____________________________________________________________________________________

u još ). TO su GLAGOLSKI VID i

GLAGOLSKI ROD.

Obratite pažnju na

”.

„ Vidim, Emina, ali nisi “.

a) Svršeni glagoli

b) Nesvršeni glagoli

SVRŠENI

- esati),

-

O

GLAGOLSKI VID ( glagoli prema trajanju radnje )

20

- Trenutnu radnju (sjesti, pasti).

NESVRŠENI

glagoli.

- Trajni

-

1. njegovom osnovnom j zavarati vrijeme u

kojem je glagol upotrijebljen. Pomislit PISAO

pretvorite u osnovni oblik glagola PISATI, vidjet enog vida jer radnja može da traje duže vrijeme.

2.DVA DANA.

Na primjer: Možeš li nešto RADITI dva dana? A možeš li ZAPJEVATI dva dana?

Šta vam djeluje prirodnije? Ako ovaj skuppitanju glagoli nesvršenog vida.

3. U bosanskom jeziku postoje i glagoli koji mogu biti i svršeni i nesvršeni, To su tzv.

4. DVOVIDSKI glagoli kao: vezati i dr.

1. Razvrstaj

VAŽNO!

VJEŽBANJE

21

b) svršeni glagoli:________________________________________________

c) nesvršeni glagoli: ______________________________________________

1. Prema glagolima nesvršenog vida dopiši glagole svršenog vida:

a) misliti__________________

b) govoriti________________

c) kuhati__________________

d) plesti___________________

e) namigivati________________

2. Poveži glagole sa datom osobinom:

- mrznuti SVRŠENI

- zamrznuti

-

-

-

- oribati

22

GLAGOLSKI ROD ( glagoli po prelaznosti radnje )

__________________________________________________________________

a)

b) Meliha se dotjeruje.

c)

Uz koje glagole stoji imenica u akuzativu bez prijedloga? Koju službu ima ta imenica?

Izdvojit

(Koga? Šta?)

(subjekat) ( predikat) ( objekat)

Ako uz glagole može da stoji pravi objekat ( u akuzativu bez prijedloga ), onda su ti glagoli

tj. objekat trpi radnju.

Da li uz glagol LEŽI (primjer pod a) može da stoji pravi objekat? Provjerite.

podrazumijeva objekat uza se, pa su to NEPRIJELAZNI glagoli.

Meliha se dotjeruje.

KO vrši radnju? Ko trpi radnju?

Meliha je ovdje istovremeno i subjekat i objekat jer sama na sebi vrši radnju. Osnovni pokazatelj za to je povratna zamjenica SE. To su tzv. POVRATNI glagoli. Oni mogu biti:

P

GLAGOLSKI ROD ( glagoli po prelaznosti radnje )GLAGOLSKI ROD ( glagoli prema predmetu radnje )

23

a) pravi povratni ( kazuju da subjekat sam na sebi vrši radnju, a povratna zamjenica se obliku SEBE). Koga Meliha dotjeruje? SEBE.

b) nepravi povratni ( kazuju stanje u kome se neko ili nešto nalazi, a povratna zamjenica se

v) uzajamno - povratni ( za izvršenje radnje potrebna su najmanje dva subjekta, a

grliti se itd.

1. KUPATI SE, MISLITI, ZAMIŠLJATI, UGRIJATI, MRZETI, VOLJETI, CRVENETI SE, JESTI, ZVATI, SPAVATI,

SVADJATI SE, SANJATI.

Razvrstaj glagole iz niza na:

a) prijelazne ____________________________________________________

b) neprijelazne __________________________________________________

c) povratne ____________________________________________________

2.povratne i precizno im odredi vrstu:

( povratni glagol ) ( vrsta povratnog glagola )

a) ljubiti _________________ _______________________

b) kupati _________________ _______________________

c) truditi _________________ _______________________

d) ljutiti __________________ _______________________

VJEŽBANJE

24

e) voljeti _________________ _______________________

f)

25

__________________________________________________________________

lagolski radnje.

Po sastavu glagolski oblici se dijele na :

a) proste (sastoji se samo iz glagola koji se mijenja) i

b) složene (sastoji se iz glagola koj ).

Po drugoj podjeli glagoli se dijele na:

a) (zna se lice koje vrši radnju) i

b) (ne zna se lice koje vrši radnju).

Po obliku glagolski oblici se dijele na :

a) potvrdne i

b)

G

GLAGOLSKI OBLICI

26

______________________________________________________________________________

„ Mališa se stade misliti zmiju, može biti da zbljuvati jelena, pa i njega proždrijeti .”

Da li iz ovih primjera možemo da vidimo ko vrši radnju, kada se radnja

Ovakvim oblikom glagola se samo imenuje glagolska radnja, a sve drugo

INFINITIV ili NEODREDJENI GLAGOLSKI OBLIK. osnovni oblik glagola.

Pošto se INFINITIV sastoji iz samo jednog glagola, on je PROST glagolski oblik. Kod

Oblici INFINITIVA se uvijek završavaju na - ti, ili - ( pjevati, sjTo su nastavci za oblik infinitiva.

INFINITIVna sastanak).

O

27

1. Podvuci glagole u infinitivu:

- Nije lahko voljeti nekoga ko ti nanosi bol.

-

- Bolje je umjeti, nego imati.

- Misliti je jedno, a raditi drugo.

2. Navedene glagole stavi u oblik infinitiva:

- sjediš _________________

- sadim _________________

- smijemo se _________________

-

- ______________

- plešete _________________

- sjednem _________________

VJEŽBANJE

28

______________________________________________________________________________

na – ti, a neki na -

a) Ako se ispred nastavka – ti osnovu dobijamo jednostavno odbijanjem tog nastavka.

Primjer: PJEVATI – PJEVA ( infinitivna osnova )

b) Ako se ispred nastavka –tako što taj glagol kažemo u obliku koji se u prvom licu jednine završava na – oh, pa odbijemo taj nastavak:

Primjer:PLESTI – PLETOH – PLET ( infinitivna osnova ),

JESTI - JEDOH – JED ( infinitivna osnova )

Ovo pravilo važi i za glagole koji se u infinitivu završavaju na –

Primjer: RE – REKOH – REK ( infinitivna osnova )

PE – PEKOH – PEK ( infinitivna osnova )

1.

- gristi ________________

- kopati ________________

- pasti ________________

V

VJEŽBANJE

INFINITIVNA OSNOVA

29

-

- zamišljati ________________

-

- i ________________

- ležati ________________

- ________________

2.

( Vodeni cvjetovi,

Iz teksta izdvoj glagole koji se u infinitivu završavaju na:

a) -ti : _____________________________________________

b) -

30

______________________________________________________________________________

( Ladjarski put,

Prezent se gradi od PREZENTSKE OSNOVE i NASTAVAKA ZA OBLIK PREZENTA:

( - m, - š, - %; - mo, - te, - e ( - u, - ju )).

P

PREZENT ( sadašnje vrijeme )

naziva se PPREZENT ( sadašnje vrijeme). Pošto se zna ko vrši radnju, prezent je

glagolski oblik.

JEDNINA

i - M

-Š

-

MNOŽINA

Mi i - MO

- TE

- E

31

+ =

prezentska osnova nastavak za oblik prezenta prezent

PREZENTSKA OSNOVA se dobija kada se od 1. lica množine prezenta odbije nastavak –mo

(pjeva – mo, sjedi – mo, kopa – mo). Kod nekih glagola se od prezentske osnove odbije krajnji samoglasnik pa nastaje OKRNJENA prezentska osnova na koju se dodaju nastavci za oblik: misli – š daje misli; i se odbije i tako nastaje okrnjena prezentska osnova misl -.

tprezentu, u 1. licu jednine završavaju na -m. Ova dva glagola se u prezentu završavaju na

– u -u i u 3. licu množine (oni mogu ).

1. Razlikuj prezente svršenih i nesvršenih glagola. Kako oni glase u 1. licu jednine:

- sjedeti _______________________

- sjesti _______________________

- pasti _______________________

- padati _______________________

-

- ležati _______________________

2. Napiši 3. la:

-

-

MO

VJEŽBANJE

32

-

-

JESAM, HTJETI I BITI.

M

U PREZENTU

HTJETI

M

Ja jesam ( sam ) - nisam

Ti jesi ( si ) - nisi

On ( ona, ono ) jeste ( je ) - nije

Mi jesmo ( smo ) - nismo

Vi jeste ( ste ) - niste

Oni ( one, ona ) jesu ( su ) nisu

Ja ho ) –

) –

) –

) –

) –

) -

Ja budem – ne budem Mi budemo – ne budemo

– Vi budete – ne budete

On ( ona, ono ) bude – ne bude Oni ( one, ona) budu – ne budu

33

nekih složenih glagolskih oblika (perfekta).

) oblike.

VAŽNO !

34

______________________________________________________________________________

grmjelo i sijevalo.

Danas se igralo i pjevalo.

Da li se u ovim primjerima zna ko je i kada vršio radnju?

Istaknuti glagolski oblici se nalaze u obliku koji se naziva RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV.

RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV se gradi od INFINITIVNE OSNOVE i NASTAVAKA ZA RODOVE.

Nastavci za rodove su : - o , - la, - lo ; - li, - le, - la.

RADNI - što je subjekat aktivan

PRIDJEV – ima tri roda kao i pridjevi

GLAGOLSKI – što ima oblik glagola

RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV

35

Kod nekih glagola se u muškom rodu jednine ispred nastavka -o piše -a.

Primjer: pisAO (a ne piso)

tresAO (a ne treso)

na

srednji rod: -lo

Jednina

rod: - li

rod: - le

srednji rod: - la

rod: - la

rod: - o

36

______________________________________________________________________________

ronadji predikate u tekstu:

„ Kad

oko njega kao nemirni slapovi, pa se ravnomjerno slagali iza njegovih ledja “

( Tri lica mog oca,

Možemo li da odredimo vrijeme vršenja ovih radnji? Zna li se ko vrši radnju?

JE + ORAO = JE ORAO

m.r.) (3.lice jednine, m.r.)

(3.lice jednine)

P

PERFEKAT ( prošlo vrijeme )

jesam ( sam, si , je ; smo,

37

n je, ali se podrazumijeva ), pa se on zove KRNJI PERFEKAT.

PAŽNJA!

Krnji perfekat treba razlikovati od radnog glagolskog pridjeva. Krnji perfekat, iako mu

pridjev

1. Pronadji oblike perfekta u tekstu i odredi rod i broj glagola:

„ Zaustavili smo se u hladu vrbe nadnesene nad toplu Savu. Otac je razmotao novinsku hartiju i zamirisao je bijeli hljeb… Otac me je gledao s nadom. A ja sam osjetio da mi kroz tanke kosti struji voda. “

(

2.

- pjevati ( 1. lice jednine ) _______________________

- mirisati ( 2. lice množine ) ______________________

- kupovati ( 3. lice množine ) _______________________

- jesti ( 2. lice jednine ) _______________________

3. Glagole u prezentu pretvori u perfekat:

- sjedim ____________________

- radimo ____________________

-

VJEŽBANJE

38

__________________________________________________________________

Trave nas moliti da ih darujemo nježnim sonetima.

Trave nas moliti da ih darujemo nježnim sonetima.

Mi ih gaziti zakasneli i gorki i im

uspomenama.

I trave da nam oproste za mnoge

.

PROST futur I

P

Gla

oblik.

39

Primjer:

PJEVA + =

HTJETI i uvijek se pišu ODVOJENO.

+ MOLITI =

Glagoli koji se u infinitivu završavaju na –

Primjer: ). Pišu se uvijek odvojeno.

1. Podvuci pravilno napisane oblike futura I :

2. Date oblike prezenta pretvori u FUTUR I:

VJEŽBANJE

40

-

-

- smijete se ____________________

- jedeš ____________________

- nosi ____________________

41

brzo i lahko Veoma rano ustaje kako bi na vrijeme brzo r je

u na školskoj priredbi. Pored toga, ona uporno i redovno trenira atletiku. Na veoma je

omiljena u društvu.

Kad Mejra ustaje? ___________________

Kako Mejra trenira atletiku? ________________

PRILOZI

42

radnju, prilozi se dijele u više grupa:

Vrsta priloga Upitni prilozi Primjeri

r

Prilozi za mjesto Gdje? gore, lijevo, desno, naprijed, nazad,

blizu, daleko, ovdje, tu, svuda...

brzo, uporno, nježno, dobro...

potpuno, previše, ovoliko, toliko...

Prilozi za uzrok Zašto? zato, stoga...

Razlikuj prilog od pridjeva

Lijepa djevojka lijepo pjeva.

pridjev imenica prilog glagol

Kakva je djevojka? Kako se vrši radnja?

mnogo knjiga, dosta novca, malo vremena; uz pridjeve: vrlo dobar (uspjeh), veoma : dosta dugo (traje), još

43

svoju tvrdnju obrazloži.

Nije važno da li je lijepo lijepo piše.

Brzo brzo

Pažljivo dijete pažljivo sluša.

Dobro došao u dobro društvo!

Obrati pažnju i na ovo:

Neki prilozi nisu sasvim nepromjenljivi, jer imaju komparaciju (lahko, lijepo, dobro, daleko, kasno, blizu, malo...).

Amina lijepo crta, još ljepše pjeva, a najljepše igra.

Mislim da matematiku znam dobro,historiju bolje, a biologiju najbolje.

Obrati

Iza Na toj trešnji bi se klatili crveni plodovi i mamili nas, djecu. Pod na drvenim klupama postavljenim radi okupljanja uvrelim ljetnim danima. Trešnja je bila prava blagodet za satih dana i razmišljam o trešnji.

iza napokazuje odnos (položaj) trešnje i plodova.

VJEŽBANJE

PRIJEDLOZI

44

oblik.

Padeži i prijedlozi koji se slažu sa njima:

Genitiv od, do, iz, ispod, iza, zbog...

Dativ ka, prema

Akuzativ u, na, o, pred, kroz, uz, niz...

...

Lokativ na, u, o, po, pri.

Bili starac i starica i imali unuku. Krenule njene drugarice u šumu po jagode i pozvale je da ide s njima. Starci nisu dugo na to pristali, ali poslije mnogih molbi popustiše, te joj zaprijetiše da iona zastade, pa se izgubi. Drugarice su je dozivale i dozivale, ali

(BAJKA)

Za šta služe?

VEZNICI

45

t

Uh, što sam umoran!

Pst

Oho, baš je lijepo!

Ura! Pobjedili smo!

Pis

iz prirode.

Evo nekih: jao, eh, iju, ura, auh, hm...

Uzvici kojima imitiramo zvukove iz prirode: tras, kvrc, pljus, škrip, av-av, mijau

kre-kre, škljoc, cmok...

Uzvici za dozivanje i tjeranje (ljudi i životinja): hej, halo, mac, pis, išš, pi-pi, djiha...

UZVICI

46

Na

Da

svakako.

Vjerovatno

Ta zar me još pitaš!?

Pa, eto, želio bih.

Još uvijek ne znam. Možda.

Ne

Baš mi se ide, ali mi roditelji ne daju.

raspoloženja govornih lica.

jed

potvrdne: da, svakako, zaista, zbilja, dakako, naravno, nesumnjivo

upitne: zar, li, da li

pokazne: evo, eto ene

47

za sumnju i pretpostavku: možda, valjda, vjerovatno

za posebno isticanje: bar, pak, ta, baš, ama, jedino,

48

__________________________________________________________________

Šta je subjekat u ?

stavu ima samo subjekat i predikat, ova

Mediha – subjekat

– predikat

lekciju – pravi objekat .

- PROSTE NEPROŠIRENE ( samo subjekat i predikat )

- PROSTE PROŠIRENE ( subjekat, predikat i još neki dodatak )

49

NAPOMENA:

modelu:

a) Subjekat + predikat + nepravi objekat

b) Subjekat + predikat + pravi objekat

c) priloška odredba za mjesto + predikat + subjekat

d) predikat + priloška odredba za vrijeme

onoliko prostih, koliko u njoj ima predikata,

lekciju i sluša laganu muziku

VJEŽBANJE

50

složena:

- u na obližnjoj livadi. _____________

- Ustajem, nervozno šetam po sobi, pa opet sjednem i nastavljam da pišem. ________

-

- _______________

VJEŽBANJE

51

Pravogovor i pravopis bosanskog jezika

j ik

52

_____________________________________________________________________________________

ezik koji nastaje u narodu, njeguje se u pisanoj i usmjenoj formi i postaje osnova

svih književnih djela, naziva se književni jezik.

Svaki književni jezik ima svoja

Upotreba književnog jezika najizraženija je u književnim djelima.

VVoda je sva krenula naprijed, zatalasala se - bistra, široka, i u njoj se zaljuljao crven mjesec, i

kraj njega zvijezde, crvene i one, duboke. Vjetar je duvao kroz travuljine, širok i blag, povijao

javljalo, ovako u snu, stajalo je i sada sa šipkom u ruci, i prijetilo: ne da ono vodu, do samo

ovako, u snu, da je vidi pod tom travuljinom. Jedan talas, velik, zasukao se pravo od toga

djeteta, ispod šipke njegove, i sav pla

- bijel.

Bunar

J

KNJIŽEVNI TEKST

Svaki jezik je sklon promjenama. Jezik se može mijenjati u

POJAM KNJIŽEVNOG JEZIKA

53

Književni jezik ima svoju primjenu i u usmjenoj formi, koja u savremenom životu postaje

sve važnija. To je upotreba jezika u javnim institucijama (školama, radiju, televiziji,

pozorištu i na javnim skupovima).

Standardni jezik je osnova komunikacije. On se uvijek pridržava pravila koja se odnose na izgovor

Jezik u književnim djelima se ne mora pridržavati norme. Pisci imaju pravo da odstupaju

Da bi jedan jezik bio standardni, on mora imati

Pored standardnog i književnog jezika postoji i razgovorni jezik.

u. On se govori u svim

KNJIŽEVNI I STANDARDNI JEZIK

54

____________________________________________________________________________________

Dijalekt je govor

manji prostor.

Standardni bosanski jezik ima pet dijalekata:

Zapadnobosanski dijalekt

55

_____________________________________________________________________________

zaborava.

NNepregledni kamenjar po Ostronoši, gdje izgonimo ljeti sa stanova stoku na pašu, prepun je

tr

zarobljen u kršu.

da

Stari pastir

Jezik i pismo

– nevaljalac

amanet – zavještanje

avlija – dvorište

bahsuz – nesretan

– livada

– veselje

VJEŽBANJE

56

– imanje – vrsta crijepa – drveni ugalj

– krzneni kaput ,

– batine

dibidus – sasvim, potpuno

džada – put

– perla, zrno

–

–

fajda – korist

57

drugarima.

58

_________________________________________________________________________

KKnjiževna leksika je osnova savremenog književnog jezika.

avremena književna leksika razlikuje se od narodne leksike po tome što je normirana,

tj.

topla, blaga, proljetna. Ništa nije remetilo tišinu, pa

ipak san nije dolazio. Pomislih na Dinka.

na da budem, pomalo mi je išao

i ideja. Nekako suhoparan i, rekla bih, nezreo i dosadan.

Ruža, Nura Bazdulj-Hubijar

S

KNJIŽEVNA LEKSIKA

59

obogatiti svoj vokabular.

VJEŽBANJE

60

______________________________________________________________________________

eliko slovo u

kontinenata, okeana, država, naroda i naseljenih mjesta

Merkur, Zemlja, Mars, Jupiter, Mjesec, Danica

Halajeva kometa, Veliki medvjed, Mali medvjed, Kumova

slama

velikim slovom.

Evropa, Azija, Australija, Južna Amerika

zemljopisnih (geografskih) naziva velikim slovom piše se samo prvi

velikim slovom.

Tihi okean, Indijski okean, Jadransko more, Ohridsko jezero

velikim slovom.

Srbija, Španija, Poljska, Hrvatska

V

VELIKO SLOVO

61

Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ujedinjeno Kraljevstvo

Velike Britanije i Sjeverne Irske, Republika Slovenija

a republika Jugoslavija

Imena naroda pišu se velikim slovom.

Amerikanac, Amerikanka, Bošnjak, Bošnjakinja, Crnogorac, Crnogorka, Hrvat, Hrvatica

Tuzla, Beograd, Sarajevo, Sjenica, Novi Pazar

- MOJA DRUGARICA ELMA ŽIVI NA ALIPAŠINOM POLJU.

-

- MOJ OTAC JE CRNOGORAC

-

-

VJEŽBANJE

62

-JUGOSLAVIJI.

- SKU.

- PLOVIO SAM INDIJSKIM OKEANOM

2.

OKRUŽUJE. ZVIJEZDE SU NAJRASPROSTRANJENIJA NEBESKA TIJELA U SVEMIRU. ONE SU GRUPISANE U GALAKSIJE. NAŠA GALAKSIJA SE ZOVE

DEVET PLANETA: MERKUR, VENERA, ZEMLJA, MARS, JUPITER, SATURN, URAN, NEPTUN I PLUTON.

63

_____________________________________________________________________________________

Najbrži

zgrada u ulici.

- i oblika komparativa pridjeva

1. Prisjetite se što više oblika superlativa sa udvojenim suglasnikom j. Obratite pažnju da li se

2. Napišite

PISANJE I IZGOVOR

SUPERLATIVA PRIDJEVA

Superlativom se kazuje da neko ili nešto posjeduje neku osobinu u

naj + ljepši = najljepši

naj + bolji = najbolji

PRIMJERI

VJEŽBANJE

64

__________________________________________________________________________________

Pridjevi na –ov, -ev i –in, koji su nastali od vlastitih imena, prezimena i nadimaka pišu se

velikim slovom.

Prisvojni pridjevi na –ov, -ev i –

velikim slovom.

Pridjevi na –ski, - - –ški, izvedeni od zemljopisnih imena i naziva stanovnika pišu

se malim slovom.

1.

na pravopis.

-

- NAŠAO SAM ALMIN SAT.

-

-

Veliko i malo slovo u pridjevima

izvedenim od vlastitih imena

VJEŽBANJE

65

66

________________________________________________________________________________

taroslavenski glas jat ( , ) u savremenom bosanskom jeziku dao je reflekse : ije/je/e/ i.

duljenja slogova.

je zamjenjuje glas ije , tj. kada drugi slog

postaje kratki.

u množini imenica: vijek, vjekovi; cvijet, cvjetovi; snijeg, snjegovi

u imenicama i pridjevima izvedenim od glagola: lijepiti, lijepljiv; pobijediti,

pobjeda

u komparativu i superlativu pridjeva:

Duljenje kratkog slova je situacija kada se je zamjenjuje sa ije.

Do duljenja

kod nesvršenih glagola koji su nastali od svršenih: oboljeti, obolijevati

-: prekoriti, prijekor;

prevoziti, prijevoz

1. Napiši deklinaciju imenica snijeg i brijeg je/ije.

2. Od glagola prenositi, preploviti i prevoditi

slogova.

S

glasovima ije/je

VJEŽBANJE

67

_____________________________________________________________________________________

manjenice ili deminutivi su oblici imenica koji

dodavanjem nastavaka na korjen ili osnovni oblik

imenice.

U bosanskom jeziku

sufikslnom tvorbom, i to dodavanjem sufiksa:

- prst -

-ak list - listak

-ica –

-ence dijete – djetence

IMENICA UMANJENICA

sunce

oblak

pjesma

knjiga

U

Umanjenice i komparativ

VJEŽBANJE

68

selo

ograda

ruka

Postoje tri poredbena stepena pridjeva:

o pozitiv (osnovni oblik)

o komparativ (prvi poredbeni stepen)

o superlativ (drugi poredbeni stepen)

Oblik komparativa dobijamo kada na oblik pozitiva dodajemo sufikse –ši, -ji i –iji.

o sufiks -ši : samo tri pridjeva imaju ovakav komparativ : lijep, ljepši ; mehak, mekši;

lahak, lakši

o sufiks -ji : crn, crnji

o sufiks -iji:

o

Komparativ pridjeva

Kompariraju se samo opisni pridjevi.

Neki prilozi su skloni komparaciji.

promjene.

69

tužan, bijel, širok, dug, tvrd, živ, bistar, težak.

_____________________________________________________________________________________

ne razlikovanja glasova i .

Glasovi i su zasebne foneme u bosanskom savremenom jeziku i važno ih je razlikovati, upravo zavisi od razlikovanja tih glasova.

U deklinacijama imenica sa osnovama c i k javlja se glas .

o c i k:

mjesec -

vojnik -

ozavršava na c:

VJEŽBANJE

u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva

spavanje)

70

U komparativu koji se tvori nastavkom -ji k javlja

se glas :

jak -

t i st javlja se

glas :

radost -

smrt -

završava na t:

2. Izmijenjaj po padežima

ratnik, zec

putnik, lovac

bolest, pakost,

mlak, gorak

krut, kratak

VJEŽBANJE

71

72

______________________________________________________________________________

a

pu

snopove i pravilo šare po zidovima i podu. I mala ptica, koja nije napustila svog

– jagoda i odmah bih ozdravio – koji ga je posjetio. – Pa sad nema jagoda u šumi – – za jagode je rano. Prerano. – Ima jedna poljana i na poljani jedna dozrela jagoda – nastavi uporno bolesnik. –

P

PREPRI AVANJE

73

prestajao da misli o crvenoj jagodi koja bi mu povratila zdravlje. Ponovo je sanjao i poljanu u šumi i jagodu, sanjao je kako se sagnuo da ubere jagodu, a nije uspio.

spustila se na

- Oh! – – sto puta ti hvala.

sažeto (koncizno)

opširno (detaljno)

Sažeto ili koncizno

Opširno ili detaljno opisiv

usmeno

pismeno

Uvodni dio

74

Centralni dio

Završni dio

Ko se iznenada razbolio jedne zime?

Ko je postao njegov novi prijatelj?

Šta je bio njegov lijek?

Kome je on to rekao?

ti se mnogo dopao.

VJEŽBANJE

75

______________________________________________________________________________

Razmisli o ovome

prenose, zapisuju, kruže i postaju dio svakodnevnice.

vijest.

koja se dodjeljuje književniku za cjelokupno njegovo stvaralaštvo.

nacionalno vj ilježavanja 20. novembra, Dana Sandžaka.Predsj odelu ove nagrade Elijas Rebronja rekao je na konferenciji za novinare da je od pet prijavljenih kandidata svaki ponaosob zaslužio da je dobije.”

Radio Sto plus, 5. novembar 2012.

D

VIJEST

Ona je namijenjena cjelokupnoj pisanim, audio i vizuelnim medijima (novinama, radiju, televiziji i internetu).

76

KO?

KADA?

GDJE?

KAKO?

ZAŠTO?

dobio odgovor?

KO? - Ko je dobio književnu nagradu

KADA? -

GDJE? -

KAKO? -

ZAŠTO? - Zašto je pisac dobio nagradu? Nagrada je dodijeljena za cjelokupan književni rad.

o Svaka vijest mora da odgovori na prva tri pitanja (ko?, kada? i gdje?), dok na ostala pitanja (kako? i zašto?) odgovore daju opširne - potpune vijesti.

PRIMJER

77

Reprezentativka Srbije u atletici Amela pobjedila je danas na tradicionalnoj Novogodišnojtrci u austrijskom gradu Pojerbahu. Mlada Novopazarka je slavila na dionici od 5.100

metara, postigavši rezultat od 16 minuta i tri sekunde, dok je drugo mjesto pripalo Irini

31. decembar 2012.

na ulici ili u školi).

VJEŽBANJE

78

__________________________________________________________________________

Pismo je jedan od oblika komunikacije

Može biti privatno i službeno. Privatno pismo

tonom. Službeno pismo možeš poslati direktoru, poslovnom partneru, nekoj javnoj instituciji.

Adresiranje pisma:

Ulica Prvog maja 48

36300 Novi Pazar

Š

PISMO

79

42, Rue San Sebastien

75 011 Pariz

Sadržaj pisma:

Pariz, 30. jun 2012.

Draga Ena,

iznenada.

kako smo zamišljale.

mjesec dana.

u Parizu.

Vidimo se u avgustu. Pozdravi tvoju porodicu i cijelo društvo.

Maja

80

Najvažniji elementi pisma:

Napiši pismo nekoj osobi koja je daleko od tebe. Potrudi se da se pridržavaš osnovnih elemenata

Mjesto i vrijeme

Glavni dio pisma

Završni dio sa potpisom

VJEŽBANJE

81

______________________________________________________________________________

ovor je osobina koju posjeduju samo ljudi. Po tome se oni razlikuju

Svakodnevno ste u situaciji da razgovarate sa ljudima. Razgovor je osnovni vid komunikacije. Kada

osobama iz svog okruženja.

Privatni razgovor predstavlja svakodnevnu komunikaciju izme u najmanje dvoje ljudi.

ALMA: Zdravo Damire!DAMIR: Zdravo! Gdje si pošla?

ALMA: Ne znam još uvijek. Predloži mi nešto.DAMIR: Meni se dopala.

G

RAZGOVOR

ili više osoba.

Monolog je suprotnost dijalogu. To je govor jedne osobe.

PRIMJER

82

Slu beni razgovor je zvani ni e a i razgovor iz e u naj anje vije o obe o je razgovor oji e obavlja a o lo av e o lovni ar neri a ili

re avni i a javni in i u ija

AJLA: Dobar dan!DIREKTORICA: Dobar dan. Izvolite.

DIREKTORICA: Da, jesam. Dobili ste

Budimpeštu.AJLA: Hvala Vam.

1. Sa svojim

Rukovodi se primjerom koji smo imali.

VJEŽBANJE

83

_____________________________________________________________________________

i za usavršavanje pismenosti i kulture govora.

OPISIVANJE

pismenosti i kulture govora.

OPISIVANJE PREDMETA

OPIS PEJZAŽA

84

vodom.

Iza paravana, krišom sam gledala Tahirovo lice. Crna kosa bila je

zakrivljen u jednu stranu. Blago, sasvim blago, jedva se moglo primjetiti. Sa likakvih emocija, ozbiljan i daleko odrasliji i zreliji od svojih vršnjaka.

-

Enterijer je opisivanje unutrašnjosti nekog prostora.

Probudio sam se rano, tek je svitalo, u sobi je bio sumrak. Soba

za odijelo, na sredini ogroman sto pokriven knjigama i svjeskama.

OPIS PORTRETA

OPIS ENTERIJERA

85

Eksterijer je opisivanje spoljašnjosti nekog prostora.

Tekija je lijepa i prostrana, nadnesena nad

stjecište derviša i sklonište siromaha, »jer su oni slomljena srca«.

1. Opis predmeta: Opiši neki predmet iz svoje sobe.

3. Opis pejzaža: Opiši park, šumu, livadu…

5. Opis eksterijera: Opiši svoju školu.

OPIS EKSTERIJERA

VJEŽBANJE

86

______________________________________________________________________________

redstva kojima se usmeno nazivamo MEDIJIMA, odnosno sredstvima komunikacije.

Prema VREMENU njihova nastanka dijele se na:

-

- moderne ( savremene ) : film,

MASOVNI mediji su sredstva prenošenja poruke velikom broju ljudi istovremeno.

Dijelimo ih u dvije grupe :

-

-

temama.

Novine su prvi put objavljene u 17. vijeku. To su bile novine Vikli NJuz ( Weekly News ), ali su bile cenzurisane. U 19. vijeku došl ja novinske produkcije

transporta.

Ove nove metode proizvodnje dovele su do nastanka nezavisne štampe.

S

MEDIJSKA KULTURA

STRIP, TELEVIZIJA, INTERNET

87

STRIP je niz naracijom povezanih prizora. Strip dKao oblik masovnog medija, strip je nastao

sni

INTERNET je javno dostupna mreža koja zajedno povezuje

).

To je MREŽA SVIH MREŽA.

FILM je vid elektronskog masovnog medija .

Film zbog njegove složenosti možemo dijeliti u razne grupe :

- Po upotrebi zvuka na:

- Po boji na: crno-bijele i filmove u boji

-

Kad govorimo o filmu razlikujemo FILMSKI ROD koji podrazumijeva :

- igrani

- dokumentarni i

- animirani

Kad govorimo o FILMSKIM VRSTAMA , mislimo na podjelu filmova na temu i sadržaje ,h

FILM I POZORIŠTE

88

stvarne ljude, u stvarnom prostoru, u svakodnjevnim situacijama.

Vrste dokumentarnog filma:

- narativni

- rekonstruktivni

- poetski

- anketni

- direktni ( tehnika skrivene kamere )

ANIMIRANI film – kretanje se uslovljava i postiže animacijom; prizor se ne snima u

filma su : lutkarski film i crtani film.

Kao posebnoj vrsti filma, možemo govoriti i o OBRAZOVNOM FILMU koji se koristi za stjecanje konkretnih znanja iz pojedinih oblasti:

- nastavni film (namijenjen je nastavnom procesu);

- opšteobrazovni (namijenjen širem krugu gledalaca);

- instruktivni ( ade);

- – popularni (prenos ).

u prisustvu publike.

Neophodni elementi bez kojih ne može postojati pozorišna predstava su:

- glumci

- scenska radnja

- publika

89

POJMOVNIK

A

Akuzativ - padež za kazivanje pravog objekta i mjesta.

Apozicija -

Atribut -

B

Brojevi -

Brojne imenice – uškog pola.

D

Dativ – padež za kazivanje pravca kretanja i namjene.

Deklinacija –

F

Futur I –

G

Genitiv –

Glavni brojevi –

Glagoli –

glagolski vid – osobina glagola kojom mogu izraziti svršenost ili nesvršenost radnje, stanja ili zbivanja.

Glagolski rod – osobina glagola kojom mogu izraziti prijelaznost ili neprijelaznost glagolske radnje

Glagolski oblici –

Glagolski predikat –

Gradivni pridjev –

90

Glasovne promjene -

–

– os

I

Imenice –

–

Imenski predikat – predikat koji kazuje nešto o subjektu. Sastoji se iz dva djela: glagolskog (je) i imenskog (imenica, pridjev, broj).

Instrumental – padeš za kazivanje društva i sredstva.

Infinitiv – osnovni oblik glagola.

–

–

K

Komparativ –

Komparacija pridjeva – jeva

–

L

– oni koji razlikuju lica(prezent, perfekat, futur I, aorist, pluskvamperfekat, imperfekat, futur II,imperativ, potencijal).

– ri

Lokativ – padež za kazivanje mjesta i daljeg objekta.

M

Mjesni pridjevi –

Morfema –

N

91

– duži oblic

Nastavak za oblik –

-akcentovani.

Nepravi objekat – objekat koji nije u akuzativu bez prijedloga i dionom genitivu.

Nesvršeni glagoli –

–radnjom.

– oblik pridjeva koji dobijamo na pitanje: KAKAV?

Neprijelazni glagoli – ne zahtjevaju objekat.

–

Nepostojano a – glasovna promjena prilikom koje se samoglasnik a pojavljuje u nekim oblicima

Nominativ –

O

– dogadjaji se prikazuju vjerno, onako kako su se odigrali

– duži oblik pridjeva, dobija se na pitanja: KOJI?

-

Opisni pridjevi –

–za njih.

Opšte zamjenice – svaki predmet ili pojava.

Osnovni brojevi –

Onomatopeja – stilska figura kojom se oponašaju zvukovi iz prirode.

P

Padež –

92

Palatalizacija – glasovna promjena prilikom koje se zad

Perfekat (prošlo vrijeme) –

Pismo – dima (privatno, službeno).

Povratni glagoli –

Pozitiv – osnovni oblik pridjeva.

Pravi objekat –prijedloga i dionom genitivu.

Predikat –

Prezent –

Prezentska osnova – dobija se kada se od prvog lica množine prezenta oduzme nastavak –mo.

Prep –

Prefiks –

Pridjevi –

Prijedlozi –

Prilozi –

Priloške odredbe –vršenja radnje iskazane predikatom.

Prisvojni pridjevi –

–

Prosta –

-

R

Radni glagolski pridjev –

Redni brojevi –

93

–

–

S

– pominj

Sibilarizacija –

Svršeni glagoli – .

–

Subjekat –

–

Superlativ –svih pojmova sa kojima se poredi.

Sufiks –

U

Uzvici – ili oponašamo zvukove iz prirode.

Upitne zamjenice –

V

Veznici –

Vokativ –

Vremenski pridjev – nešto po vremenu.

Z

Zamjenice –

Zbirni brojevi -

1