Gradska naselja
description
Transcript of Gradska naselja
•U vrijeme popisa iz 2003. u gradovima je živjelo 60% stanovništva Crne Gore.Gradom se smatra naselje čije se stanovništvo pretežno bavi nepoljoprivrednim djelatnostima.•U Crnoj Gori postoji 1256 naselja od kojih su 40 gradskog tipa.Od naselja gradskog tipa 21 su opštinski centri.
Andrijevica
Bar
Berane
Bijelo Polje
Budva
Danilovgrad
Žabljak
Kolašin
Kotor
Mojkovac
Nikšić
Plav
Plužine
Pljevlja
Podgorica
Rožaje
Tivat
Ulcinj
Herceg Novi
Cetinje
Šavnik
Broj stanovnika na popisu 2003. Opština
Podgorica 136.473 Podgorica
Nikšić 58.212 Nikšić
Pljevlja 21.377 Pljevlja
Bijelo Polje 15.883 Bijelo Polje
Cetinje 15.137 Cetinje
Bar 13.719 Bar
Herceg Novi 12.739 Herceg Novi
Berane 11.776 Berane
Budva 10.918 Budva
Ulcinj 10.828 Ulcinj
Tivat 9.467 Tivat
Rožaje 9.121 Rožaje
Dobrota 8.169 Kotor
Danilovgrad 5.208 Danilovgrad
Mojkovac 4.120 Mojkovac
•Gradovi Crne Gore prema broju stanovnika:
Prema tipu crnogorska gradska naselja s dijele na:
•mediteranska
•orjentalna
•savremena
•saobraćajna
•administrativna
•kulturna
•obrazovna
•Mediteranska gradska naselja:
•Mediteranska gradska naselja nastala su pod uticajem meditaranske kulture i načina života.Karakteristična su za primorje,mada se neki mediteranski elementi mogu vidjeti i u naseljima Srednje Crne Gore.
•Ovaj tip gradskih naselja odlikuju zbijene kamene zgrade sa karakterističnim bijelim fasadama i uske krivudave ulice.Tipičan mediteranski izgled očuvali su Stari grad Kotor i Perast,dok ostali predstavljaju mješavinu mediteranskih i savremenih.
Kotor: Perast:
•Orijentalni tip gradskih naselja:
•Nastao je pod uticajem islamske kulture i orijentalnog graditeljstva.Prisutan je u naseljima koja su u dužem vremenskom periodu bila u sastavu Otomanskog carstva-Plav,Rožaje,Ulcinj,Pljevlja,Stari Bar.
•Ulice su uske i prekrivene kaldrmom,kuće grupisane po mahalama,a najveći i najljepši objekti u gradu bile su džamije.
Džamija u UlcinjuHusein Pašina džamija
Stari BarStari Bar
•Savremeni ili srednjoevropski tip gradova:•Nastao je posle drugog svetskog rata.Njihove ulice su široke,trgovi prostrani,a stambene zgrade i infrastrukture su građene planski,tako da grad može nesmetano da se razvija.Većina ostalih gradova pored savremenih djelova ima sačuvane i neke elemente tradicionalne arhitekture.
•Gradovi sa dominantom industrijom su Nikšić i Pljevlja.U njima su smješteni veći industrijski kapacitet(rudarsvo,energetika,metalurgija,drvna ind.)u kojima je zapošljen najveći dio stanovništva.
Sportska Dvorana Topolica
Porto Montenegro
Hotel “Splendid”Delta City
Atlas centar Trg Republike
Saobraćajni centri:
•Gradovi u kojima se ukrštaju dvije ili više značajnih saobraćajnica.Takvi su prije svega Podgorica(vazdušni,drumski i željeznički saobraćaj) i Bar(pomorski,drumski i željeznički saobraćaj)
Marina Bara
Novi vozovi u Crnoj Gori
Turistička naselja:
•Su sva gradska naselja na primorju,te Žabljak i Kolašin na sjeveru zemlje.Najveći turistički centar je Budva,kako po broju turista tako i po ostvarenim prihodima.
•Turistička naselja su prepoznatljiva po specifičnoj arhitekturi i uređenosti,što ima za cilj povlačenjem što većeg broja turista.
Budva
Bar
Administrativni centri:•Sva gradska naselja u kojima su sjedišta opština.U njima su smještene područne jedinice državnih organa i organi lokalne uprave.Naglašenu administrativnu ulogu imaju glavni grad Podgorica i prestonica Cetinje,u kojima su sjedišta državnih organa,političkih,vjerskih i drugih insistucija i organizacija.
Vlada Crne Gore
Viši sudVladin Dom
Kulturni centri:
•Su takođe Cetinje i Podgorica.Na Cetinju se nalazi Centralna narodna biblioteka Đurađ Crnojević,Državni arhiv Crne Gore,Kraljevsko pozorište Zetski dom,a u Podgorici Crnogorsko narodno pozorište.
Obrazovni centri:
•Su donedavno bili samo Podgorica,Nikšić,Kotor i Cetinje u kojima su smješteni pojedini fakulteti Univerziteta Crne Gore.Otvaranjem privatnih i širenjem mreže institucija državnog univerziteta,univerzitetski centri su postali i Bar,Petrovac,Bijelo Polje,Budva i Berane.
Zetski Dom
Unutrašnjost Zetskog Doma
Narodna biblioteka “Đurađ Crnojević”
Narodno crnogorsko pozorište